Aktio

Skupština Kantona Sarajevo

Zakon o osnovnim pravima civilnih žrtava rata

Na osnovu člana V.2.6.e), člana III.2.e), člana III.4.j) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije", broj 1/94) i člana 18.b) u vezi sa članom 13.e) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96 - ispravka i 16/97), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 24. februara 1998.godine donijela je

ZAKON
O OSNOVNIM PRAVIMA CIVILNIH ŽRTAVA RATA

I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom, bliže se uređuju osnovna prava civilnih žrtava rata i članova njihovih porodica iz oružanih sukoba od 30. maja 1990.godine (u daljem tekstu: civilne žrtve rata), postupak za ostvarivanje prava, korištenje i prestanak prava, finansiranje i sredstva za ostvarivanje prava, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava civilnih žrtava rata u Kantonu Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton).

Član 2.

Civilna žrtva rata, u smislu ovog zakona, je lice kod koga je nastupilo tjelesno oštećenje od najmanje 60% zbog rane, povrede i ozljede (u daljem tekstu: invalid) zadobivene:

  • 1.
    zlostavljanjem, odnosno lišavanjem slobode u toku ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti,
  • 2.
    u vezi sa ratnim događajima (bombardovanje, ulične borbe, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak i sl.),
  • 3.
    od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon završetka rata,
  • 4.
    u vezi sa diverzantskim odnosno terorističkim akcijama kojima se ugrožava sigurnost i ustavni poredak Federa- cije Bosne i Hercegovine.

Invalid je i lice kod koga je nastupilo tjelesno oštećenje od najmanje 60% zbog bolesti zadobivene, odnosno pogoršane ili ispoljene pod okolnostima iz stava 1. ovog člana.

Civilnom žrtvom rata, smatra se i lice koje je poginulo, umrlo ili nestalo pod okolnostima iz stava 1. ovog člana.

Član 3.

Žrtve fašističkog terora, žrtve ratnih događaja, žrtve ratnog materijala i žrtve neprijateljskih diverzanstskih akcija, kao i članovi porodica žrtava fašističkog terora, kojima je to svojstvo priznato po Zakonu o zaštiti civilnih žrtava rata - prečišćen tekst ("Službeni list SRBiH", broj 34/84,-prečišćeni tekst i br. 41/87, 41/89 i 33/90) smatraju se civilnim žrtvama rata, odnosno članovima porodica civilnih žrtava rata u skladu sa ovim zakonom i koriste prava u obimu i pod uslovima propisanim ovim zakonom, ako ispunjavaju uslove iz čl. 2. 4. i 6. ovog zakona.

Član 4.

Radi ostvarivanja prava utvrđenih ovim zakonom invalidi se razvrstavaju prema utvrđenom procentu tjelesnog oštećenja u šest grupa i to:

I grupa - invalidi sa 100% tjelesnog oštećenja kojima je za redovan život potrebna njega i pomoć drugog lica,

II grupa - invalidi sa 100% tjelesnog oštećenja,

III grupa - invalidi sa 90% tjelesnog oštećenja,

IV grupa - invalidi sa 80% tjelesnog oštećenja,

V grupa - invalidi sa 70% tjelesnog oštećenja,

VI grupa - invalidi sa 60% tjelesnog oštećenja.

Invalidu koji je zadobio više tjelesnih oštećenja, pod različitim okolnostima, predviđenim ovim zakonom, pri ocjenjivanju procenta oštećenja uzimaju se u obzir sva oštećenja, a grupa se određuje prema tjelesnom oštećenju za koje se utvrdi najveći procenat.

Član 5.

Članovi porodice civilne žrtve rata, u smislu ovog zakona su: bračni drug, djeca (rođena u braku ili van braka, usvojena ili pastorčad) - članovi uže porodice, te roditelji, očuh, mačeha i usvojilac - članovi šire porodice.

Članom porodice smatra se i vanbračni drug koji s civilnom žrtvom rata ima djece i s njom živi odnosno živio je do njene smrti u zajedničkom domaćinstvu najmanje godinu dana.

II - OSNOVNA PRAVA CIVILNIH ŽRTAVA RATA

Član 6.

Civilne žrtve rata imaju sljedeća prava:

  • 1.
    ličnu invalidninu,
  • 2.
    dodatak za njegu i pomoć drugog lica,
  • 3.
    ortopedski dodatak,
  • 4.
    porodičnu invalidninu,
  • 5.
    dodatak na djecu,
  • 6.
    pomoć u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih pomagala,
  • 7.
    osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija,

prekvalifikacija i dokvalifikacija),

  • 8.
    prioritetno zapošljavanje,
  • 9.
    zdravstvena zaštita.

Općina može u skladu sa svojim materijalnim mogućnos- tima, Odlukom, proširiti obim prava iz prethodnog stava.

1. Lična invalidnina

Član 7.

Lična invalidnina određuje se u mjesečnom iznosu prema grupi tjelesnog oštećenja iz člana 4. ovog zakona, u visini od 70% od mjesečnog iznosa lične invalidnine vojnog invalida odgovarajuće grupe, po propisima o vojnim invalidima.

Obzirom na materijalne mogućnosti Kantona, Vlada može svake budžetske godine smanjiti ili povećati procenat iz prethodnog stava o čemu donosi posebnu odluku.

2. Dodatak za njegu i pomoć drugog lica

Član 8.

Pravo na dodatak za njegu i pomoć drugog lica imaju invalidi od I do IV grupe koji su nesposobni za vršenje osnovnih životnih potreba bez pomoći drugog lica.

Radi ostvarivanja prava na dodatak za njegu i pomoć drugog lica invalidi se razvrstavaju u dva stepena i to:

  • 1.
    u prvi stepen - invalid I grupe;
  • 2.
    u drugi stepen - invalid II, III i IV grupe, čije je tjelesno oštećenje po osnovu ovog zakona zajedno sa drugim oštećenjima jednako oštećenju invalida I grupe.

Član 9.

Dodatak za njegu i pomoć drugog lica određuje se u mjesečnom iznosu prema stepenu invalidnosti iz člana 8. stav 2. ovog zakona, u visini 70% od mjesečnog iznosa dodatka za njegu i pomoć drugog lica za vojne invalide odgovarajućeg stepena određenog propisima o vojnim invalidima.

Zavisno od raspoloživih budžetskih sredstava Kantona, Vlada, može svake budžetske godine smanjivati ili povećavati procenat iz prethodnog stava, o čemu donosi posebnu odluku.

3. Ortopedski dodatak

Član 10.

Pravo na ortopedski dodatak imaju invalidi kojima je tjelesno oštećenje utvrdjeno zbog oštećenja organizma koja su neposredna posljedica zadobivene rane, povrede ili ozljede koja je prouzrokovala amputaciju ekstremiteta ili teško oštećenje funkcije ekstremiteta ili potpuni gubitak vida na oba oka.

Ortopedski dodatak određuje se u mjesečnom iznosu, u visini od 70% od mjesečnog iznosa ortopedskog dodatka za vojne invalide odgovarajućeg stepena, određenog propisima o vojnim invalidima.

Zavisno od raspoloživih budžetskih sredstava Kantona, Vlada, može svake budžetske godine smanjivati ili povećavati procenat iz prethodnog stava, o čemu donosi posebnu odluku.

4. Porodična invalidnina

Član 11.

Članovi porodice civilnih žrtava rata iz člana 2. stav 3. ovog zakona imaju, uz uslove propisane ovim zakonom, pravo na porodičnu invalidninu.

Pravo na porodičnu invalidninu imaju, uz uslove propisane ovim zakonom, i članovi porodice invalida od I do IV grupe koji je do smrti koristio dodatak za njegu i pomoć drugog lica.

Član 12.

Pravo na porodičnu invalidninu članovi uže porodice ostvaruju pod sljedećim uslovima:

  • 1.
    udovica - kad navrši 55 godina života ili udovac kad navrši 65 godina života, a i prije navršenih 55 godina, odnosno 65 godina života, ako su nesposobni za privređivanje,
  • 2.
    djeca, usvojenici i pastorčad, do navršenih 15. godine života, odnosno ako su na školovanju do kraja propisanog redovnog školovanja, a najkasnije do navršene 27. godine života, a ako su nesposobna za privređivanje, dok ta nesposobnost traje pod uslovom da je nesposobnost nastupila prije navršene 15.godine života, odnosno za vrijeme redovnog školovanja, prije navršene 27. godine života.

Ako je školovanje prekinuto zbog služenja vojnog roka ili bolesti ova lica mogu koristiti pravo na porodičnu invalidninu i za vrijeme služenja vojnog roka, odnosno trajanja bolesti do navršene 27. godine života, a nakon toga najviše još za onoliko vremena koliko su zbog služenja vojnog roka, odnosno bolesti izgubila od redovnog školovanja, ako je redovno školovanje nastavljeno prije navršene 27. godine života.

Član 13.

U koliko užu porodicu sačinjavaju bračni drug sa jednim ili više članova porodice iz člana 12. stav 1. tačka 2. bračni drug ima pravo na porodičnu invalidninu kao suuživalac sa njima, bez obzira na uslove iz člana 12. stav 1. tačka 1. i to dok i jedno od te djece ima pravo na invalidninu.

Član 14.

Izuzetno od odredbe člana 12. stava 1. tačka 1. i stava 2. bračni drug invalida koji je do smrti bio korisnik dodatka za njegu i pomoć drugog lica po osnovu tjelesnog oštećenja, ima pravo na porodičnu invalidninu neovisno od uslova propisanih tim odredbama, ako je sa invalidom živio u bračnoj zajednici i u zajedničkom domaćinstvu posljednjih pet godina prije njegove smrti i ako nije zaposlen, ne bavi se privrednom ili profesionalnom djelatnošću i nije korisnik penzije.

Član 15.

Roditelji imaju pravo na porodičnu invalidninu iako su članovi uže porodice ostvarili to pravo.

Očuh, maćeha i usvojilac koji su lice od koga izvode pravo izdržavati ili ih je to lice izdržavalo najmanje pet godina prije smrti, imaju pravo na porodičnu invalidninu iako su članovi uže porodice ostvarili to pravo.

Očuh, maćeha i usvojilac koji ispunjavaju uslove za priznavanje prava na porodičnu invalidninu, imaju preče pravo od roditelja koji nije izvršavao roditeljsku dužnost prema licu od koga se izvodi pravo.

Član 16.

Osnov za određivanje visine porodične invalidnine je mjesečni iznos lične invalidnine vojnog invalida I grupe.

Porodična invalidnina za jednog člana porodice iznosi 25% mjesečno od osnova iz stava 1. ovog člana.

Porodična invalidnina za dijete bez oba roditelja iznosi 80% mjesečno od osnove iz stava 1. ovog člana.

Ako pravo na porodičnu invalidninu ostvaruje više članova porodice, iznos porodične invalidnine iz stava 2. i 3. ovog člana povećava se za 50% za svakog navedenog sauživaoca.

Zavisno od raspoloživih budžetskih sredstava Kantona, Vlada, može svake budžetske godine smanjivati ili povećavati procente utvrđene ovim članom, o čemu donosi posebnu odluku.

Član 17.

Ako porodičnu invalidnu koriste dva ili više članova porodice, porodična invalidnina pripada sauživaocima u jednakim dijelovima.

Član 18.

Invalid koji ispunjava uslove za priznavanje prava na ličnu i na porodičnu invalidninu po osnovu dva ili više lica, ima pravo na ličnu invalidninu i na jednu polovinu porodične invalidnine za svako od tih lica.

Članovi porodice koji ispunjavaju uslove za priznavanje prava na porodičnu invalidninu po osnovu dva ili više lica, imaju pravo na porodičnu invalidninu za jedno lice i na po jednu polovinu porodične invalidnine za svako slijedeće lice.

5. Dodatak na djecu

Član 19.

Pravo na dodatak na djecu civilne žrtve rata, ostvaruju na način i pod uslovima propisanim Zakonom o zaštiti obitelji sa djecom Kantona.

5. Pomoć u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih pomagala

Član 20.

Pravo na pomoć u obezbjeđenju troškova liječenja ostvaruju civilne žrtve u izuzetnim okolnostima.

Izuzetnim okolnostima smatraju se okolnosti u kojima je život i zdravlje civilne žrtve rata dovedeno u pitanje.

Potrebu za obezbjeđenjem troškova liječenja utvrđuje komisija za utvrđivanje potreba za obezbjeđenjem troškova liječenja i pomoći u obezbjeđenju ortopedskih pomagala (u daljem tekstu: komisija). Prvostepenu komisiju imenuje nadležni općinski organ a drugostepenu Kantonalno ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice (u daljem tekstu: Kantonalno ministarstvo).

Član 21.

Pravo na pomoć u obezbjeđenju ortopedskih pomagala ostvaruju civilne žrtve rata pod uslovom i na način utvrđen propisima iz oblasti zdravstvene zaštite.

Civilne žrtve rata, koje nemaju sredstava niti mogućnosti obezbjeđenja sredstava po drugom osnovu za nabavku ortopedskog pomagala ostvaruju pravo na pomoć u obezbjeđenju ortopedskog pomagala.

Komisija iz člana 20. stav 3. utvrđuje potrebu za ortopedskim pomagalom, a organ koji vodi postupa visinu iznosa pomoći za nabavku ortopedskog pomagala.

Član 22.

Visina iznosa sredstava za obezbjeđenje ortopedskog pomagala utvrđuje se u visini utvrđenog obaveznog ličnog učešća korisnika - civilne žrtve rata u obezbjeđenju ortopedskog pomagala.

Član 23.

Visina iznosa sredstava za obezbjeđenje ortopedskog pomagala može biti i manja od visine utvrđenog obaveznog ličnog učešća korisnika - civilne žrtve rata u obezbjeđenju ortopedskog pomagala, u koliko organ koji vodi postupak utvrdi da civilna žrtva rata ostvaruje mjesečne prihode koji po članu domaćinstva ne prelaze iznos najniže plaće u Kantonu objavljene od nadležnog organa Kantona.

Član 24.

Postupak za utvrđivanje prava na pomoć u obezbjeđenju troškova liječenja i nabavci ortopedskih pomagala, sastav komisije, način rada komisije, način ostvarivanja saradnje sa drugim učesnicima u postupku, medicinska i druga dokumentacija, sadržaj nalaza, ocjene i mišljenja, obrasci koji se upotrebljavaju i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava na pomoć u troškovima liječenja i obezbjedjenju ortopedskih pomagala regulišu se posebnim pravilnikom koji donosi ministar Kantonalnog ministarstva.

7. Osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija)

Član 25.

Pravo na osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija) ostvaruju civilne žrtve rata, pod uslovima i na način utvrđen Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica Kantona.

8. Prioritetno zapošljavanje

Član 26.

Pravo na prioritetno zapošljavanje ostvaruju civilne žrtve rata, pod uslovima i na način predviđen aktivnom politikom zapošljavanja utvrđenom Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica Kantona.

9. Zdravstvena zaštita

Član 27.

Civilne žrtve rata i članovi porodice civilne žrtve rata ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu po ovom zakonu, samo u koliko to pravo ne mogu ostvariti po osnovu propisa o zdravstvenoj zaštiti ili nekom drugom osnovu.

III - POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA

Član 28.

Poslove upravnog rješavanja u prvom stepenu o pravima i obavezama iz ovog zakona prenose se općinskim načelnicima općina sa područja Kantona.

Za obavljanje poslova kantonalne uprave iz prethodnog stava, općinski načelnik dužan je organizovati službu za upravu za poslove prvostepenog upravnog rješavanja o pravima i obavezama civilnih žrtava rata, u skladu sa propisom Vlade Kantona kojim se propisuje organizacija općinskih službi za upravu koje obavljaju prenesene poslove kantonalne uprave.

U drugostepenom postupku o pravima i obavezama iz ovog zakona rješava Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona (u daljem tekstu: Kantonalno ministarstvo).

Član 29.

Lica koja su tjelesno oštećenje zadobila pod okolnostima iz člana 2. stav 1. i 2. ovog zakona, dužna su uz zahtjev za priznavanje prava priložiti i medicinsku dokumentaciju o liječenju neposredno nakon ranjavanja, povrede ili oboljenja u vremenu od 30. maja 1990.godine do dana prestanka ratnog stanja, a najkasnije šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, odnosno u roku od tri mjeseca od nastale povrede (žrtve zaostalog ratnog materijala i u vezi sa diverzantskim odnosno terorističkim akcijama).

Član 30.

Tjelesno oštećenje invalida, pravo na dodatak za njegu i pomoć od strane drugog lica, pravo na ortopedski dodatak, kao i nesposobnost za privređivanje, utvrđuje se na osnovu nalaza i mišljenja komisije nadležne za pregled invalida u postupku i na način koji propiše Kantonalni ministar.

Član 31.

Rješenje donijeto u prvom stepenu iz člana 28. ovog zakona podliježe reviziji.

Reviziju, po službenoj dužnosti, vrši Kantonalno ministarstvo.

Ako je protiv rješenja prvostepenog organa izjavljena žalba, o reviziji i žalbi rješava se istim rješenjem.

Ako protiv rješenja iz stava 1. ovog člana nije izjavljena žalba, organ koji je donio to rješenje dostavit će ga, zajedno sa spisima predmeta, Kantonalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana isteka roka za žalbu.

Revizija ne odlaže izvršenje rješenja.

Član 32.

U postupku revizije Kantonalno ministarstvo može se sa prvostepenim rješenjem saglasiti ili ga zamjeniti, poništiti ili ukinuti.

Kantonalno ministarstvo će u postupku revizije poništiti ili ukinuti prvostepeno rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak ili samo riješiti ako utvrdi da su u prvostepenom postupku nepotpuno ili pogrešno utvrđene činjenice ili da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka, koja bi bila od uticaja na rješenje, ili ako utvrdi da su pogrešno ocjenjeni dokazi, ili da je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak o činjeničnom stanju ili da je pogrešno primjenjen propis na osnovu koga je riješeno.

Ukoliko je rješenje u postupku revizije poništeno ili ukinuto i predmet vraćen na ponovni postupak, prvostepeni organ donosi novo rješenje.

Protiv rješenja iz stava 3. ovog člana može se izjaviti žalba i vodi se revizioni postupak saglasno odredbama čl. 31. i 32. ovog zakona.

Član 33.

U postupku revizije Kantonalno ministarstvo je dužno pribaviti nalaz i mišljenje drugostepene ljekarske komisije o tjelesnom oštećenju, o pravu na dodatak za njegu i pomoć drugog lica, pravu na ortopedski dodatak i o nesposobnosti za privređivanje.

Član 34.

Kada u postupku revizije bude izmjenjeno prvostepeno rješenje, to rješenje ima pravnu snagu od prvog dana narednog mjeseca od dana donošenja.

Član 35.

Ako kod invalida nastupe promjene vezane za tjelesno oštećenje koje su od uticaja na pravo utvrđeno konačnim rješenjem invalid može, po isteku dvije godine od dana donošenja rješenja, podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog procenta tjelesnog oštećenja u vezi sa nastalom promjenom.

Odredbe stava 1. ovog člana primjenjuju se i na civilne žrtve rata iz člana 2. stav 1. i 2. ovog zakona kojima nije priznato svojstvo invalida zbog neispunjavanja uslova u pogledu procenta tjelesnog oštećenja propisanih ovim zakonom.

Član 36.

Korisniku prava pripada naknada troškova za prevoz u drugo mjesto, ako su od nadležnog organa upućeni, odnosno pozvani u drugo mjesto radi pregleda pred ljekarskom komisijom.

Korisnik prava kome je određen pratilac za putovanje u smislu stava 1. ovog člana, ima pravo na naknadu troškova prevoza i za pratioca.

Pravo na naknadu troškova prevoza iz stava 1. i 2. ovog člana ima i lice koje je podnijelo zahtjev za priznavanje prava utvrđenih ovim zakonom, ako mu je konačnim rješenjem traženo pravo, odnosno povećanje grupe tjelesnog oštećenja, priznato.

Troškovi prevoza naknađuju se prema cijeni vozne karte za prevoz autobusom u javnom saobraćaju, odnosno drugim razredom željeznice.

Član 37.

Sve isplate po ovom zakonu vrši prvostepeni organ po službenoj dužnosti.

Izuzetno, novčana primanja korisnicima sa prebivalištem u inostranstvu, isplate vrši Kantonalno ministarstvo.

Član 38.

Organi iz člana 37. ovog zakona vode evidenciju o izvršenim isplatama, o broju i strukturi korisnika u skladu sa uputstvom koje donosi Kantonalni ministar.

Član 39.

Lice kome je nezakonito i nepravilno izvršena isplata dužno je vratiti primljeni iznos, ako to ne učini u roku kojeg odredi nadležni organ iz člana 37. ovog zakona, povrat tog iznosa ostvarit će se tužbom kod nadležnog suda.

Član 40.

Mjesečni iznosi lične invalidnine, dodatka za njegu i pomoć od strane drugog lica, ortopedskog dodatka i porodične invalidnine, usklađuju se prema kretanju odgovarajućih primanja vojnih invalida po propisima o vojnim invalidima.

Kantonalni ministar, utvrđuje iznose mjesečnih novčanih primanja iz stava 1. ovog člana na osnovu odgovarajućih službenih podataka.

IV - KORIŠĆENJE I PRESTANAK PRAVA

Član 41.

Lična invalidnina, dodatak za njegu i pomoć drugog lica, ortopedski dodatak, porodična invalidnina i zdravstvena zaštita po ovom zakonu pripadaju od prvog dana narednog mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za priznavanje tih prava.

Član 42.

Pravo utvrđeno ovim zakonom ne može ostvariti lice koje takvo pravo koristi po drugim propisima.

Izuzetno, korisnik dodatka za njegu i pomoć drugog lica koji ispunjava uslove za ostvarivanje prava po drugim propisima, ima pravo na razliku iznosa dodatka za njegu i pomoć drugog lica po ovom zakonu, ako razlika postoji.

Član 43.

Novčana primanja utvrđena na osnovu ovog zakona isplaćuju se u mjesečnim iznosima i to unazad.

Član 44.

Dospjeli, a neisplaćeni iznosi novčanih primanja utvrđenih na osnovu ovog zakona isplaćuju se članovima porodice koji su s korisnikom do dana njegove smrti živjeli u zajedničkom domaćinstvu.

Član 45.

Dodatak za njegu i pomoć drugog lica ne isplaćuje se za mjesec u kojem je korisnik svo vrijeme proveo u zdravstvenoj organizaciji ili drugoj ustanovi u kojoj mu je osigurana njega i pomoć drugog lica.

Član 46.

Korisniku prava, osuđenom pravosnažnom sudskom presudom na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci, ne pripadaju ta prava za vrijeme dok se nalazi na izdržavanju kazne.

Ako se korisnik mjesečnih novčanih primanja nalazi u pritvoru, članovima porodice koje korisnik izdržava isplaćuje se polovina tih primanja.

Zadržana polovina primanja isplatit će se korisniku, ako krivični postupak bude pravosnažnom odlukom obustavljen, ili ako korisnik pravosnažnom presudom bude oslobođen optužbe, odnosno ako optužba protiv njega bude odbijena, ali ne zbog nenadležnosti suda.

Član 47.

Prava ostvarena u skladu sa ovim zakonom gube korisnici i članovi njihove porodice koji su osuđeni pravosnažnom sudskom odlukom zbog ratnih zločina ili ugrožavanja ustavnog poredka i bezbjednosti Bosne i Hercegovine ili Federacije Bosne i Hercegovine.

Licima protiv kojih je pokrenut krivični postupak zbog djela iz stava 1. ovog člana, ne isplaćuju se novčana primanja za vrijeme do okončanja tog postupka.

Član 48.

Bračni drug stupanjem u drugi brak gubi utvrđena prava koja je ostvario kao član porodice.

Bračni drug gubi prava po ovom zakonu i ako je napustio djecu s kojom koristi prava i zanemario njihovo izdržavanje, podizanje i odgoj. Ta prava mogu se ponovo uspostaviti ako bračni drug nastavi obavljati roditeljske dužnosti za vrijeme dok se djeca koriste pravima iz ovog zakona.

Član 49.

Prava utvrđena ovim zakonom mogu se koristiti dok postoje propisani uslovi za korišćenje tih prava i ne mogu se naslijeđivati.

Korisnici prava dužni su u roku od 15 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom organu svaku promjenu koja je od uticaja na gubitak prava ili na smanjenje obima tog prava.

V - SREDSTVA ZA OSTVARIVANJE PRAVA

Član 50.

Sredstva za ostvarivanje prava stečenih po ovom zakonu obezbjeđuju se:

  • -
    iz budžeta Kantona;
  • -
    legata, poklona i zavještanja i
  • -
    drugih izvora u skladu sa propisima.

VI - NADZOR NAD SPROVOĐENJEM ZAKONA

Član 51.

Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona, drugih propisa i opštih akata Kantona donesenih u skladu sa ovim zakonom, vrši Kantonalno ministarstvo.

VII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 52.

Dosadašnji korisnici koji su ostvarili pravo, kao i lica koja su podnijela zahtjev za ostvarivanje prava povodom kojeg nije donijeto rješenje po propisima o civilnim žrtvama rata koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, dužni su u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava po ovom zakonu.

Dosadašnji korisnici, kao i podnosioci zahtjeva iz stava 1. ovog člana koji ne podnesu zahtjev u roku iz stava 1. ovog člana gube ostvarena prava.

Član 53.

Kantonalni ministar će u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti akta iz svoje nadležnosti predviđene ovim zakonom.

Do donošenja novih propisa iz stava 1. ovog člana primjenjivat će se postojeći propisi, ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Član 54.

Danom stupanja na snagu ovog zakona na području Kantona prestaje primjena Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata ("Službeni list SRBiH", broj 34/84 - prečišćeni tekst i br. 41/87, 41/89 i 33/90) i drugih propisa iz ove oblasti koje su u suprotnosti sa ovim zakonom.

Član 55.

Odredbe ovog zakona uskladit će se sa odredbama Federalnog zakona odmah po stupanju na snagu Federalnog zakona iz ove oblasti.

Član 56.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-20/98
24. februara 1998. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Skupštine Kantona Sarajevo
Mirsad Kebo, s. r.