Općina Novi Grad - Općinsko vijeće
Odluka o usvajanju godišnjeg plana gospodarenja za šume za koje postoji pravo vlasništva na području općine Novi Grad Sarajevo za 1998. godinu
ODLUKU
O USVAJANJU GODIŠNJEG PLANA GOSPODARENJA ZA ŠUME ZA KOJE POSTOJI PRAVO VLASNIŠTVA NA PODRUČJU OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO ZA 1998. GODINU
I - UVOD
Šumsko-privredna osnova za šume za koje postoji pravo vlasništva na području općine Novi grad Sarajevo urađena je za period važnosti od 01. 01. 1985. godine do 31. 12. 1994. godine. Obzirom da ne postoje objektivne mogućnosti izrade nove osnove, a u skladu sa članom 42. stav 3. Uredbe sa zakonskom snagom o šumama ("Službeni list RBiH", broj 23/93), te člana 1. Zakona o izmjenama zakona o šumama ("Službeni list RBiH", broj 37/95), to će se ovim šumama gazdovati na osnovu GODIŠNJEG PLANA GOSPODARENJA ZA ŠUME ZA KOJE POSTOJI PRAVO VLASNIŠTVA NA PODRUČJU OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO, a koje donosi Sekretarijat za privredu, opću upravu i budžet, kao organ nadležan za izradu i provođenje programa i mjera gazdovanja ovim šumama.
II - STANJE POVRŠINA POD ŠUMAMA
Prema podacima šumsko privredne osnove sa važnošću sa 01. 01. 1985. godine do 31. 12. 1994. godine ukupna površina šuma i šumskog zemljišta po tipovima šuma iznosi:
Prema postojećim evidencijama u proteklom periodu došlo je do znatnih promjena u izmjeni površina šuma. Ove promjene nastale su usljed velikih sječa u toku rata i neposredno poslije rata. U pet katastarskih općina zbog svoje blizine gradu sječa šuma je izvršena 100% (Buća potok, Dobrinja, Dolac, Novo Sarajevo III i Novo Sarajevo IV), a u ostalim: Bojnik 10%, Rajlovac 5% i Reljevo 3%. Do neplaniranih sječa došlo je zbog potreba stanovništva za ogrijevnim drvetom u toku rata.
Sve šume se nalaze u 8 katastarskih općina. Značajne površine šuma i šumskog zemljišta su privremeno napuštene oko 80%, a prema odredbama Uredbe sa zakonskom snagom o napuštenim šumama i šumskim zemljištima stavljene su pod upravu Općine Novi Grad. Na tim površinama se ne planiraju intenzivniji šumsko-uzgojni radovi, niti šumsko-eksploatacioni, osim eventualnih sanitarnih sječa koje će izvršiti Općina u skladu sa ovim programom i zakonskim propisima koji regulišu tu problematiku.
III - STANJE DRVNIH ZALIHA I ZAPREMINSKOG PRIRASTA
Prema podacima iz šumsko-privredne osnove sveukupna drvna masa šuma sa pravom vlasništva na području općine Novi Grad po uzgojnim tipovima i zapreminski prirast iznosi (podaci se odnose na stanje 01. 01. 1985. godine).
Prema podacima iz šumsko-privredne osnove za očekivati je da će se drvna zaliha na kraju ophodnice tj. 31. 12. 1994. godine povećati kod visokih šuma za 4.199 m3, a kod lišćara za 28,239 m3, te bi zalihe iznosile:
U toku ratnih dejstava u periodu 1992-1996. godine došlo je do neplanskih sječa, zbog potreba stanovništva za ogrijevnim drvetom, tako da je u 5 katastarskih općina Buće potok, Dobrinja, Dolac, Novo Sarajevo III, Novo Sarajevo IV, postojeća šuma isječena 100%, a u Bojniku 10%, Rajlovcu 5% i Reljevu 3%.
U toku 1997. godine takođe vršene su bespravne sječe u manjem obimu od prethodne godine, tako da je za očekivati smanjenje godišnjeg prirasta u 1998. godini, u odnosu na prirast iz vremena važenja šumskoprivredne osnove. U 5 katastarskih općina koje su isječene 100%, prekinut je prirast. Stanje drvnih masa je manji u odnosu na vrijeme važenja šumskoprivredne osnove.
IV - UTVRĐIVANJE OBIMA SJEČA ZA 1998. GODINU
Kod utvrđivanja obima sječa za 1998. godinu kao bitni elementi uzeti su slijedeći parametri: STANJE POVRŠINA, INTENZITET SJEČA PROPISAN ŠUMSKOPRIVREDNOM OSNOVOM I OMJER SMJESE.
STANJE POVRŠINA
U pregledu površina konstatovano je da većina šuma i šumskog zemljišta privremeno napuštena. Tokom 1996. godine vršen je obilazak na terenu, te konstatovano da je oko 80% šuma i šumskog zemljišta na koje postoji pravo svojine i privremeno napušteno. Na tim površinama ne planirati nikakve uzgojne i eksploatacione radove, osim eventualnih sanitarnih sječa (masovna pojava sušenja je izvor zaraze za okolne sastojine). Prema tome kriteriju kod planiranja za 1998. godinu obim sječa treba umanjiti za 80%.
INTENZITET SJEČA
Intenzitet sječa propisan šumsko privrednom osnovom iznosi:
Za visoke šume 6,7% za 10 godina, tj. godišnje 7% od zalihe. Za izdanačke šume 12,0% za 10 godina, tj. 1,2% od zalihe.
Po tom kriteriju trebalo bi sječi:
Omjer smjese je uzet i prema podacima šumskoprivredne osnove i za očekivati je da nije došlo do njegovih značajnih promjena.
Prosječan faktor pretvorbe sveukupne drvne mase u krupno drvo za područje općine Novi Grad iznosi:
- -za četinare u visokim šumama 0,73;
- -za lišćare u visokim šumama 0,72;
- -za lišćare u izdanačkim šumama 0,59.
Ovaj faktor je dobiven mjerenjem i ovisan je od debljinske strukture zaliha i za očekivati je da nije došlo do značajnih promjena u njegovoj veličini. Opredjeljujemo se za slijedeći obim sječa u 1998. godini, i to:
V - OSNOVNE SMJERNICE ZA GAZDOVANJE ŠUMAMA NA KOJIMA POSTOJI PRAVO SVOJINE
Prema odredbama Uredbe sa zakonskom snagom o šumama ("Službeni list RBiH", broj 23/93) šume i šumska zemljišta, kao dobro od opšteg interesa uživaju posebnu brigu i zaštitu društvene zajednice i koriste se pod uslovima i na način koji su propisani pomenutom odredbom. Šuma i šumska zemljišta su specifično prirodno bogatstvo koji se manifestuje kroz opće korisne i proizvodne funkcije šume. Opće korisne funkcije šume se diferenciraju na: zaštitne, hidrološke, klimatske, higijensko-zdravstvene, turističko-rekreacione, odbrambene, nastavne i naučno istraživačke, dok se proizvodna funkcija šuma odražava u proizvodnji drvne sirovine i ostalih šumskih proizvoda.
Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem čini skup međusobno povezanih i uslovljenih radnih aktivnosti usmjerenih na zajedničkom cilju - potpunom korištenju i održavanju prirodnih potencijala šumskih zemljišta.
Na osnovu navedenih principa gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u 1998. godini bi se prvenstveno sastojalo u sljedećim aktivnostima:
- 1.Sječe u visokim šumama,
- 2.Mjere njege u visokim šumama i šumskim kulturama
- 3.Sječa u izdanačkim šumama
- 4.Pošumljavanje nepodmlađenih površina u visokim šumama, te površina u izdanačkim šumama.
- 5.Pošumljavanje na eventualno izgorjelim površinama i na površinama koje su tokom ratnih dejstava isječene.
- 6.Čuvanje i zaštita šuma
Za sve navedene aktivnosti odjeljene za poljoprivredu i šumarstvo općine Novi Grad će izgrađivati izvođačke projekte shodno članu 46. Uredbe sa zakonskom snagom o šumama, a na zahtjev vlasnika šuma ili u slučaju izraženije pojave biljnih bolesti na ličnu inicijativu.
SJEČA U VISOKIM ŠUMAMA
Jedan od osnovnih zadataka za ostvarivanje gazdovanja sa šumama je da se putem sječivih zahvata poboljša njihovo kvalitetno stanje, povećavaju prinosi i reproduktivna sposobnost sastojine. Ovo je dosta dugotrajan i konstantan proces, koji iziskuje dosta opreznosti i stručnosti, naročito u provođenju sječivih zahvata. Težište rada je pomaganje uzrasta i razvoja najboljih i najkvalitetnijih stabala na račun slabijih i manje vrijednih koje treba postepeno iz sastojine odstraniti.
Na području općine struktura visokih šuma je uglavnom preborna i skupinasto preborna, te adekvatno toj strukturi provoditi sječe. Na strmim i nestabilnim terenima provoditi sječu manjih intenziteta, a pri tome voditi računa o prirodnom podmlađivanju. Na mjestima gdje nije došlo do prirodnog podmlađivanja vršiti vještačko i to na zahtjev vlasnika, uz prethodno izgrađivanje izvođačkog projekta shodno Zakonskim odredbama.
Sječu u visokim šumama primjenjivati u periodu koji će najbolje odgovarati postavljenim ciljevima gospodarenja.
Obzirom da se radi o površinskim malim česticama, sa velikom pažnjom i stručnim radom, može se znatno unaprijediti stanje visokih šuma na ovom području.
MJERE NJEGE U VISOKIM ŠUMAMA I ŠUMSKIM KULTURAMA
U stadijumu mladika i guštika provode se sječe s ciljem približavanja određenom tehničkom cilju tj. formiranju sastojina od vrijednih vrsta drveća (hrast).
U stadijumu letvenjaka provode se prorede, s ciljem pomoći kvalitetno najboljim stablima, a to vodi ka povećanju prirasta i prinosa.
SJEČA U IZDANAČKIM ŠUMAMA
U izdanačkim šumama zastupljena su i stabla sjemenskog porjekla, te se ova okolnost može pozitivno iskoristiti za postepeno prevođenje ovih sastojina u visoke šume bez većih šumsko uzgojnih radova. Ukoliko bude zahtjeva za sječu u ovim šumama prvenstveno oslobađati vrijednije vrste drveća od manje vrijednih i nekvalitetnih stabala.
Tako će se omogućiti ne samo bolji prirast odobrenih stabala buduće sastojine, nego će se ovim putem sastojina pripremiti za prirodno podmlađivanje iz sjemena. U ovim sastojinama preovladavaju ostali lišćari, bukva hrast i druge. U ostalim tipovima izdanačkih šuma mogu se provoditi čiste sječe na manjim površinama uz zadržavanje izdanačkog oblika uzgojenog tipa.
Osnovni uzgojni radovi sastojaće se u čišćenju i proredama sa ciljem poboljšanja kvaliteta i prinosa u ovim šumama.
POŠUMLJAVANJE NEPRODUKTIVNIH POVRŠINA U VISOKIM, IZDANAČKIM ŠUMAMA I OSTALIM POVRŠINAMA
U skladu sa izvođačkim projektima koji će se raditi shodno odredbama člana 46. Uredbe sa zakonskom snagom o šumama u 1998. godini u jesenjoj kampanji kampanji po mogućnosti bi trebalo vršiti pošumljavanje na površinama gdje budu vršili sječe, a koje nisu prirodno podmlađene u visokim šumama, a po zahtjevu vlasnika.
U izdanačkim šumama nema potrebe planirati pošumljavanje obzirom da u istima poslije izvršene sječe dođe do obnove pošto su većinom panjače koje se same obnavljaju, za to nema potrebe.
U toku 1996. godine snimljene su šume na terenu na kojima postoji pravo vlasništva uz pomoć preostalih vlasnika. Utvrđen je stepen uništenosti šuma po katastarskim općinama kako je već naprijed pomenuto. Potrebno je odabrati prioritetne površine (klizišta) i u jesenjem periodu pod uslovom da vlasnik podnese zahtjev Općini, a uz izradu izvođačkog projekta, pristupiti realizaciji, u skladu sa članom 11. Uredbe sa zakonskom snagom o šumama.
Svi radovi na obnovi i uzgoju šuma trebaju biti urađeni uz stručnu pomoć i savjet nadležnih šumarskih organa Općine Novi Grad.
Sredstva za pošumljavanje obezbijediti će vlasnici šuma Općine iz sredstava poreza na prihod od šuma, te od raznih pomoći i donacija.
ČUVANJE I ZAŠTITA ŠUMA
U skladu sa članom 53. Uredbe sa zakonskom snagom o šumama, pravna lica koja gospodare šumama i vlasnici šuma obavezni su preduzimati mjere radi zaštite šuma od:
- 1.Požara i drugih elementarnih nepogoda,
- 2.Biljnih bolesti i šumskih štetočina
- 3.Protiv pravnog prisvajanja korištenja i drugih protiv pravnih radnji.
ZAŠTITA ŠUMA OD POŽARA
U saradnji sa preduzećem koje gazduje državnim šumama na području općine u kritičnom periodu organizovati pojačanu kontrolu za osmatranje izbijanja šumskih požara. U slučaju eventualnog izbijanja požara, radi suzbijanja istog pomoću nadležnih organizacija za gašenje požara i vlasnika organizovati gašenje.
Od preventivnih mjera za sprečavanje eventualnih pojava šumskih požara nalaže se slijedeće:
- -zabranjuje se loženje otvorene vatre u šumi na šumskom zemljištu, kao i zemljištu u neposrednoj blizini šume,
- -zabranjuje se u šumi i na udaljenosti od 200 metara od ruba šume podizanje krečane, poljske ciglane i drugih objekata sa otvorenim ognjištem i drugo.
ZAŠTITA ŠUMA OD BILJNIH BOLESTI I ŠTETOČINA
Zaštiti šuma od biljnih bolesti i štetočina mora se posvetiti puna pažnja. Kao prevetivne radnje na sprečavanju suzbijanja biljnih bolesti najznačajnija je mjera pravilno uspostavljanje šumskog reda, a sastoji se u slijedećem:
posječeni materijal izvesti iz šuma, visina panja mora biti 1/3 od promjera panja, grane i kora četinara složiti u kupe, oguliti stabla kod četinara i dr.
Posebnu pažnju u 1998. godini posvetiti zaštiti šuma od šumskih kredica, gdje je evidentno pojačana bespravna sječa šuma na reintegrisanom području. Potrebna je stalna briga na zaštiti istih od nadležnog organa općine.
Sredstva na zaštiti šuma od biljnih bolesti obezbjeđuju vlasnici šuma, plaćanjem naknade iz katastarskog prihoda od šume i šumskog zemljišta.
PROVOĐENJE PROGRAMA
Stručni radnik odelenja za privredu je dužan da za svaku intervenciju u šumi izradi izvođački projekat čije odredbe postaju obavezujuće za provođenje, vodi evidenciju o izvršenim sječama, premjerbi, pošumljavanju, otpremnih iskaza, knjiga doznake, premjerbe i o korištenju šumskog čekića i o svim dokumentima vodi registar.
Broj 02/1-010-5-5
26. februara 1998. godine
Sarajevo
Predsjednik
Općinskog vijeća
prof. Ismet Čengić, s. r.