Aktio

OPĆINA NOVO SARAJEVO - OPĆINSKO VIJEĆE

Poslovnik Općinskog vijeća Novo Sarajevo

POSLOVNIK
OPĆINSKOG VIJEĆA NOVO SARAJEVO

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Općinsko vijeće Novo Sarajevo (u daljem tekstu: Vijeće) kao organ jedinice lokalne samouprave Općine Novo Sarajevo (u daljem tekstu: Općina) u okviru prava i dužnosti Općina funkcioniše na način utvrđen Ustavom, zakonom, Statutom Općine Novo Sarajevo u daljem tekstu: Statut i Poslovnik Općinskog vijeća Novo Sarajevo (u daljem tekstu: Poslovnik).

Član 2.

Poslovnikom se potpunije regulišu pitanja ostvarivanja prava i dužnosti vijećnika u Vijeću, organizacija i način rada, programiranje rada, način donošenja akata, postupak izbora i imenovanja, odnos vijeća i načelnika Općine, izvršno upravnog organa Općine kao i druga pitanja od značaja za rad Vijeća.

Član 3.

Odredbe ovog Poslovnika primjenjuju se analogno i u radu radnih tijela Vijeća, ako radno tijelo nema vlastiti Poslovnik ili su određene odredbe Poslovnika radnog tijela u suprotnosti sa odredbama ovog poslovnika.

Ako neko pitanje od značaja za funkcionisanje Vijeća nije regulisano ovim poslovnikom, takvo pitanje regulisat će se zaključkom.

Član 4.

Općinsko vijeće ima pečat.

Pečat Vijeća ima oblik kruga, prečnika 50 mm, unutar njega je u prvom koncentričnom krugu natpis latinicom Bosna i Hercegovina - Federacije BiH. U drugom koncentričnom krugu je natpis većim slovima - Općinsko vijeće Novo Sarajevo, a u sredini kruga piše Sarajevo.

O čuvanju i upotrebi pečata stara se u skladu sa zakonom sekretar Općinskog vijeća.

II - PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA

Član 5.

Vijećnik stiče pravo i dužnost vijećnika verifikacijom mandata.

Verifikacija mandata vrši se na sjednici Vijeća na način i postupku utvrđenim ovim Poslovnikom.

Član 6.

Vijećnik ima pravo i obavezu da prisustvuje i učestvuje u radu Vijeća kao i radu radnih tijela Vijeća čiji je član i da odlučuje o pitanjima iz nadležnosti Vijeća i njenih radnih tijela.

U slučaju spriječenosti da prisustvuje sjednici, vijećnik je dužan o tome unaprijed obavijestiti sekretara Općinskog vijeća.

Vijećnik je dužan izvršiti zadatke koje mu u okviru svoga djelokruga povjeri Vijeće ili radno tijelo čiji je član.

Član 7.

Radi iznošenja stavova i prijedloga vijećnik ima pravo učestvovati u radu radnih tijela Vijeća u kojima nije član, bez prava odlučivanja.

Član 8.

Vijećnik ima pravo podnositi amandmane, inicijative i pokretati druga pitanja iz djelokruga rada Vijeća.

Član 9.

Vijećnik ima pravo i učestvovati u pripremi programa rada Vijeća,

  • -
    postavljati vijećnička pitanja iz djelokruga vijeća, načelnika Općine,
  • -
    postavljati pitanja u vezi sa radom lica koje bira i imenuje Vijeće.

Član 10.

Vijećnik ima pravo da bude redovno i pravovremeno informisan o svim pitanjima i problemima od značaja za ostvarivanje njegovih vijećničkih prava i dužnosti.

Član 11.

Vijećnicima se dostavljaju materijali, koji će biti na dnevnom redu Vijeća i radnih tijela Vijeća, čiji su članovi i druge informacije u pisanom obliku za koje Vijeće odluči da se dostavlja vijećnicima.

Član 12.

Vijećnik ima pravo uvida u informativni i dokumentacioni materijal, koji se izrađuje ili prikuplja u tijelima i Službi za poslove Vijeća.

Član 13.

Vijećnik ima pravo da traži od načelnika kao izvršno upravnog organa da mu da obavještenja o pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice ili se pripremaju za sjednicu Vijeća.

Član 14.

Vijećnici su dužni čuvati službenu ili vojnu tajnu i podatke povjerljive prirode.

Predsjedavajući Vijeća i predsjednici radnih tijela Vijeća prilikom dostavljanja materijala vijećnicima utvrđuju stepen povjerljivosti tih materijala u skladu sa posebnim propisom.

Državnom tajnom, odnosno materijalom, povjerljive prirode smatra se i materijal koji je upućen Vijeću, a koji je predlagač označio kao državnu tajnu, odnosno da je povjerljive prirode.

Povjerljivim podacima, smatraju se podaci koje vijećnik sazna na sjednici Vijeća i radnih tijela u vezi sa pitanjem koje se na toj sjednici razmatra bez prisustva javnosti.

Način rukovanja materijalom, koji se smatra državnom tajnom ili je povjerljive prirode uređuje se posebnim aktom koje donosi Vijeće.

Član 15.

Vijećnik ima pravo tražiti da mu Stručna služba za poslove Vijeća i načelnika Općine pruži pomoć u izvršavanju viječničke dužnosti.

Član 16.

Vijećnik ima pravo na naknadu za vršenje vijećničke funkcije.

Ovo pravo regulisat će se posebnom odlukom.

Član 17.

Vijećniku se izdaje vijećnička legitimacija u kojoj se navodi imunitetsko pravo vijećnika i druga njegova prava.

O izdavanju viječničke legitimacije i o evidenciji izdatih legitimacija stara se sekretar Vijeća.

Član 18.

Vijećnik uživa imunitet od dana verifikacije do dana prestanka mandata.

a) Prestanak mandata vijećnika

Član 19.

Kad se steknu uslovi za pritvor vijećnika ili za pokretanje krivičnog postupka protiv vijećnika, koji se pozvao na imunitet, nadležni državni organ dužan je prethodno tražiti za to odobrenje Vijeća.

Zahtjev za odobrenje pritvora odnosno za pokretanje krivičnog postupka protiv vijećnika nadležni državni organ podnosi predsjedavajućem Vijeća radi upućivanja Mandatsko-imunitetskoj komisiji.

Mandatsko-imunitetska komisija je radno tijelo Vijeća i broji 9 (devet) članova.

Na način predviđen u stavu 2. ovog člana postupiće se i povodom izvještaja nadležnog državnog organa o pritvoru vijećnika, odnosno o pokretanju krivičnog postupka protiv vijećnika koji se nije pozvao na imunitet.

Član 20.

Mandatsko-imunitetska komisija dužna je bez odlaganja da razmotri zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje krivičnog postupka protiv vijećnika koji se pozvao na imunitet ili izvještaj o pritvoru vijećnika ili o pokretanju krivičnog postupka protiv vijećnika koji se nije pozvao na imunitet kao i izvještaj o pritvoru vijećnika zatečenog u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina, te podnijeti izvještaj Vijeću na prvoj narednoj sjednici.

Član 21.

Povodom zahtjeva za odobrenje pritvora vijećnika, odnosno za pokretanje krivičnog postupka protiv vijećnika koji se pozvao na imunitet Vijeće odlučuje, na osnovu izvještaja Mandatsko-imunitetske komisije, da li će odobrenje dati, a povodom izvještaja o pritvoru vijećnika, Vijeće odlučuje da li će se postupak nastaviti ili obustaviti, odnosno hoće li rješenje o pritvoru potvrditi ili ga staviti van snage.

Povodom izvještaja o pokretanju krivičnog postupka protiv vijećnika koji se nije pozvao na imunitet Vijeće može, na osnovu izvještaja Mandatsko-imunitetske komisije, odlučiti da se prema njemu primijeni imunitet, ako je to potrebno radi vršenja njegove vijećničke funkcije.

Član 22.

Ako Vijeće odluči da se krivični postupak protiv vijećnika obustavi, postupak se obustavlja, a ako Vijeće stavi van snage rješenje o pritvoru vijećnik se pušta na slobodu.

Član 23.

Između sjednice Vijeća odobrenje za lišenje slobode odnosno nastavljanje krivičnog postupka daje i o primjeni imuniteta vijećnika odlučuje Mandatsko-imunitetska komisija na prvoj sjednici.

Član 24.

Kad Vijeće - Mandatsko-imunitetska komisija odobri pritvor vijećnika, odnosno da odobrenje za pokretanje krivičnog postupka, vijećnik može biti pritvoren odnosno krivični postupak se može protiv njega voditi samo za krivično djelo.

b) Klubovi vijećnika

Član 25.

U Vijeću se mogu obrazovati klubovi vijećnika političkih stranaka i nezavisnih vijećnika kao oblik njihovog djelovanja u Vijeću.

Zadaci, organizacija, način rada, prava i dužnosti kluba vijećnika utvrđuju se pravilima koje donosi klub vijećnika pojedine stranke.

c) Javnost rada

Član 26.

Rad Vijeća je javan.

Vijeće obezbjeđuje javnost rada i blagovremenim potupnim i objektivnim informisanjem javnosti o svom radu.

Član 27.

Građanima se zavisno od prostornih mogućnosti osigurava slobodan pristup na sjednici Vijeća i radnih tijela Vijeća.

Član 28.

Na sjednici Vijeća i njenih radnih tijela Vijeće može odlučiti da se o pitanjima iz člana 14. ovog poslovnika raspravlja bez prisustva javnosti.

Član 29.

Predstavnici sredstava informisanja imaju pravo prisustvovati sjednicama Vijeća i radnih tijela i obavještavati javnost o njihovom radu.

Na sjednicama iz prethodnog stava može se odlučiti da predstavnici sredstava informisanja mogu prisustvovati sjednici i kad se na njoj raspravlja o nekim pitanjima bez prisustva javnosti u smislu prethodnog člana. O takvom pitanju mogu predstavnici sredstava informisanja davati za javnost samo ona obavještenja na koja se to na sjednici odluči. Na sjednici se može odlučiti da se obavještenja o takvom pitanju daju tek po isteku određenog vremena.

Član 30.

Radi potpunijeg i tačnog obavještavanja javnosti o rezultatima rada na sjednicama mogu se izdavati službena saopćenja za sredstva informisanja kao i organizovati konferencije za štampu.

Službena saopćenja iz prethodnog stava daju se naročito poslije sjednica održanih bez prisustva javnosti kao i u drugim slučajevima kada se to na sjednicama odluči. Ako tekst službenog saopćenja nije utvrđen na sjednici, tekst utvrđuje predsjedavajući sjednice uz pomoć dva vijećnika.

Konferencija za štampu održava se kad to odluči predsjedavajući Vijeća. Tom prilikom istovremeno se određuje i predstavnik koji će tu konferenciju održati.

III - ORGANIZACIJA I NAČIN RADA VIJEĆA

a) Konstituisanje Vijeća

Član 31.

Prvu sjednicu Vijeća u novom sastavu saziva i njenim radom rukovodi do izbora novog predsjedavajućeg - predsjedavajući Vijeća ranijeg saziva.

Član 32.

Na početku prve sjednice vrši se verifikacija mandata izabranim vijećnicima u Vijeću.

Član 33.

Vijeće vrši verifikaciju mandata na prijedlog Verifikacione komisije.

Verifikacionu komisiju bira Vijeće iz reda vijećnika:

Verifikaciona komisija ima predsjednika i (4) četiri člana.

Sastav Verifikacione komisije predlaže predsjedavajući na prvoj sjednici Vijeća na snovu prethodnog dogovora sa predstavnicima političkih organizacija koje imaju vijećnike u vijeću.

Verifikaciona komisija je izabrana ako je za nju glasalo više od polovine od ukupnog broja vijećnika.

Član 34.

Verifikaciona komisija vrši uvid u tehničku dokumentaciju izbornih rezultata.

Član 35.

Vijeće razmatra izvještaj Verifikacione komisije i odlučuje o potvrđivanju mandata vijećnicima.

Član 36.

Glasanje o prijedlogu za verifikaciju mandata vrši se u cjelini ako Verifikaciona komisija nije osporila ni jedan mandat. U slučaju da je neki mandat osporen prvo se glasa o svim neosporenim mandatima, a zatim o svakom osporenom mandatu posebno.

Vijeće može na prijedlog Verifikacione komisije odbiti ili odložiti verifikaciju mandata izabranom vijećniku.

U slučaju nemogućnosti verifikacije mandata postupit će se po Pravilima i propisima Privremene izborne komisije OSCE-a.

Član 37.

Vijećnik čiji je mandat Vijeće odbilo ili je odgođeno donošenje odluke o verifikaciji mandata ima pravo da prisustvuje sjednici Vijeća bez prava odlučivanja.

b) Svečana izjava

Član 38.

Poslije verifikacije mandata vijećnici kojima je mandat verifikovan daju svečanu izjavu koja glasi:

"SVEČANO IZJAVLJUJEM DA ĆU POVJERENE DUŽNOSTI OBAVLJATI SAVJESNO, PRIDRŽAVATI SE USTAVA I ZAKONA I STATUTA OPĆINE, PROPISA I DRUGIH AKATA OPĆINSKOG VIJEĆA, ZALAGATI SE ZA DEMOKRATIJU, RAVNOPRAVNOST NARODA I NARODNOSTI I LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA ZA OSTVARIVANJE ZAJEDNIČKIH INTERESA GRAĐANA I NAPREDAK OPĆINE, GRADA SARAJEVA, KANTONA, FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I BOSNE I HERCEGOVINE".

Nakon davanja svečane izjave svaki vijećnik potpisuje pismeni tekst izjave iz prethodnog stava.

Vijećnik kojem je naknadno verifikovan mandat potpisuje akt svečane izjave pred predsjedavajućim Vijeća.

Član 39.

Nakon verifikacije mandata i davanja svečane izjave vijećnka, Vijeće donosi Poslovnik.

c) Predsjedavajući, zamjenik predsjedavajućeg i sekretar Vijeća

Član 40.

Na prvoj sjednici Vijeća vrši se izbor predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Vijeća i izbor sekretara Vijeća, kao i izbor načelnika Općine Novo Sarajevo, na način i po postupku utvrđenim ovim poslovnikom, a nakon potpisanog protokola o međusobnoj saradnji parlamentarnih stranaka o raspodjeli funkcionerskih mjesta, koji prijedlog dostavlja Komisiji za izbor i imenovanja.

Član 41.

Na prvoj sjednici Vijeća pored izbora i imenovanja lica iz prethodnog člana vrši izbor Komisije za izbor i imenovanja Vijeća, Mandatsko-imunitetske komisije i izbor vijećnika koji u ime Vijeća obavljaju vjenčanje i Verifikacione komisije.

Izbor članova Komisije za izbor i imenovanja, Mandatsko-imunitetske komisije i vijećnika koji u ime Vijeća obavljaju vjenčanje, Verifikacione komisije vrši se po postupku utvrđenim ovim poslovnikom.

Predsjedavajući Vijeća

Član 42.

Predsjedavajući Vijeća može biti na stalnom radu u Vijeću, o čemu odlučuje Vijeće.

Predsjedavajući Vijeća:

  • -
    predstavlja Vijeće,
  • -
    organizuje i saziva sjednice Vijeća i predsjedava im i u tom smislu ostvaruje saradnju sa nadležnim organima,
  • -
    prati ostvarivanje propisa Vijeća,
  • -
    potpisuje akte koji se donose na Vijeću,
  • -
    stara se o provođenju odredaba Poslovnika,
  • -
    stara se o obezbjeđenju uslova za rad vijećnika Vijeća,
  • -
    stara se o saradnji Vijeća sa nadležnim organima drugih općina,
  • -
    stara se o ostvarivanju odnosa Vijeća i načelnika Općine,
  • -
    upućuje donesene propise načelniku Općine,
  • -
    stara se o ostvarivanju javnosti rada Vijeća,
  • -
    prima svečane izjave izabranih lica i vijećnika,
  • -
    vrši i druge poslove predviđene zakonom, statutom i ovim poslovnikom.

Zamjenik predsjedavajućeg

Član 43.

Vijeće može imati dva zamjenika predsjedavajućeg o čemu odluku donosi Vijeće.

Zamjenici predsjedavajućeg mogu biti na stalnom ili volonterskom radu u Vijeću o čemu odluku donosi Općinsko vijeće.

Zamjenici predsjedavajućeg Vijeća rade sa predsjedavajućim Vijeća na obavljanju poslova iz člana 42.

U slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjedavajućeg Vijeća, zamjenici predsjedavajućeg Vijeća ga zamjenjuju u svim poslovima i zadacima utvrđenih prethodnim članom.

Sekretar Vijeća

Član 44.

Sekretar Vijeća je na stalnom radu u Vijeću.

Sekretar Vijeća:

  • -
    stara se o ostvarivanju prava i dužnosti vijećnika u Vijeću,
  • -
    prima prijedloge upućene Vijeću i daje ih na dalju obradu odgovarajućim organima,
  • -
    obezbjeđuje radnim tijelima Vijeća stručnu pomoć u vršenju njihovih funkcija,
  • -
    sarađuje sa nadležnim organima u pripremi za održavanje sjednica Vijeća,
  • -
    stara se o blagovremenom objavljivanju propisa i drugih akata, koje je donijelo Vijeće kao i dostavljanju zaključaka Vijeća nadležnim organima radi njihovog provođenja,
  • -
    stara se o pravno-tehničkoj obradi akata usvojenoj na sjednici Vijeća,
  • -
    učestvuje u izradi programa rada Vijeća,
  • -
    priprema tekst Poslovnika Vijeća u saradnji sa Komisijom za Statut i propise,
  • -
    pomaže predsjedavajućem i zamjeniku predsjedavajućeg Vijeća u izvršavanju poslova i zadataka,
  • -
    vrši i druge poslove koje mu povjeri Vijeće i predsjedavajući Vijeća.

d) Radna tijela

Član 45.

Vijeće osniva stalna ili povremena radna tijela za pripremu i razmatranje prijedloga, odluka i drugih akata za praćenje i proučavanje drugih pitanja iz nadležnosti Vijeća.

Član 46.

Vijeće obrazuje radna tijela za pitanja ostvarivanja Statuta, izbora i imenovanja.

Član 47.

Radna tijela osnivaju se posebnom odlukom Vijeća ili ovim poslovnikom uz prethodno potpisani međustranački dogovor.

Aktom o osnivanju radnih tijela utvrđuje se njegov sastav, djelokrug i broj članova.

Član 48.

Radno tijelo ima predsjednika, zamjenika predsjednika i određen broj članova.

Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi radnih tijela biraju se iz reda vijećnika kao i iz reda naučnih, stručnih radnika što se određuje Odlukom o obrazovanju radnih tijela.

Radno tijelo u svom sastavu ima najmanje trećinu članova iz reda vijećnika.

Član 49.

Prijedlog za izbor predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela Vijeća predlaže Komisija za izbor i imenovanja, uz prethodno postignutu međustranačku saglasnost.

Član 50.

Radna tijela i predsjednici radnih tijela biraju se na period kao i članovi Općinskog vijeća.

Predsjedniku i članovima radnih tijela biranim iz reda vijećnika prestaje funkcija i prije isteka vremena za koje su birani, ako im prestane mandat.

Predsjednik i članovi radnog tijela mogu biti razriješeni i prije isteka vremena za koje su izabrani.

Član 51.

Predsjednik radnog tijela organizuje rad radnog tijela.

Predsjednik radnog tijela pokreće inicijativu za razmatranje pojedinih pitanja iz djelokruga radnog tijela, saziva sjednice, predlaže dnevni red sjednice, predsjedava sjednicama, stara se o obavještavanju članova radnog tijela o pitanjima koja radno tijelo razmatra, stara se o izvršavanju zaključaka radnog tijela i potpisuje akta koja donosi radno tijelo.

Predsjednika radnog tijela u slučaju njegove spriječenosti zamjenjuje njegov zamjenik.

Član 52.

Radno tijelo radi u sjednici.

Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik radnog tijela po svojoj inicijativi, a dužan je sazvati sjednicu radnog tijela ako to zatraži predsjedavajući Vijeća ili to predloži većina članova radnog tijela. Uz zahtjev odnosno prijedlog za sazivanje sjednice radnog tijela navode se i pitanja koja se predlažu za dnevni red sjednice.

Član 53.

Predsjednik radnog tijela saziva sjednicu radnog tijela, po pravilu, na osam dana prije održavanja sjednice, a iz opravdanih razloga može je sazvati i u kraćem roku.

Ako predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu radnog tijela kad je to dužan učiniti sjednicu će sazvati predsjedavajući Vijeća.

Član 54.

Sjednici radnog tijela prisustvuje predstavnik predlagača nacrta, odnosno prijedloga odluka, drugog propisa ili akta koji se razmatra. Načelnik Općine može učestvovati u radu radnog tijela i kad nije predlagač.

Ako predlagač ne uputi svog predstavnika na sjednicu radnog tijela radno tijelo može razmatrati predloženi nacrt akata odnosno prijedloga i bez njegovog prisustva.

Ako radno tijelo ocijeni da je prisustvo predstavnika neophodno može da odloži razmatranje tog pitanja i da o tome obavijesti predlagača koji je dužan da obezbijedi da njegov predstavnik prisustvuje sjednici radnog tijela.

Predstavnik drugog podnosioca prijedloga ima pravo da prisustvuje sjednici radnog tijela i da učestvuje u njegovom radu, kad se na sjednici radnog tijela razmatra njegov prijedlog.

Član 55.

Radno tijelo donosi godišnji program rada.

Član 56.

Radi proučavanja pojedinih pitanja iz svog djelokruga radno tijelo može da obrazuje potkomisiju ili radnu grupu.

Član 57.

Općinsko vijeće ima slijedeća stalna radna tijela, i to:

  • 1.
    Komisiju za Statut i propise,
  • 2.
    Mandatsko-imunitetska komisija,
  • 3.
    Verifikaciona komisija,
  • 4.
    Komisija za izbor i imenovanja,
  • 5.
    Komisija za ljudska prava,
  • 6.
    Komisija za nadzor, žalbe i predstavke,
  • 7.
    Komisija za odnose sa mjesnim zajednicama
  • 8.
    Komisija za spomen obilježja i priznanja,
  • 9.
    Komisija za raspodjelu stanova.

1. Komisija za Statut i propise

Član 58.

Komisija ima Statut i propise:

  • -
    prati, razmatra i analizira donošenje Statuta i Poslovnika Vijeća kao i potrebu njihove dalje razrade i dogradnje,
  • -
    razmatra pitanja u vezi sa usaglašavanjem Statuta sa ustavom i zakonom,
  • -
    predlaže Vijeću pokretanje postupka za promjenu Statuta i Poslovnika,
  • -
    razmatra prijedloge odluka i drugih akata koje donosi Vijeće u pogledu njihove usaglašenosti sa Ustavom, zakonom i Statutom,
  • -
    utvrđuje nacrt i prijedlog Statuta i Poslovnika,
  • -
    razmatra inicijative za donošenje odluka i općih akata Vijeća,
  • -
    daje mišljenje o podnesenim amandmanima na prijedloge akata koje razmatra,
  • -
    razmatra prijedloge za davanje autentičnih tumačenja odluka ili drugih akata Vijeća, te utvrđuje prijedloge teksta autentičnog tumačenja,
  • -
    razmatra opća akta organizacija i zajednica koje potvrđuje ili na koje daje saglasnost Vijeće i o tome daje mišljenje i prijedloge Vijeću,
  • -
    utvrđuje i izdaje prečišćene tekstove odluka i drugih propisa vijeća,
  • -
    razmatra i druga pitanja koja se odnose na Statut, Poslovnik i druga akta Vijeća.

Član 59.

Komisija za Statut i propise rješava u drugom stepenu o žalbama protiv upravnih akata općinskog načelnika donesenim u prvom stepenu iz izvornog ustavnog i zakonskog samoupravnog djelokruga Općine.

Stručnu obradu predmeta koji se rješavaju u drugom stepenu za potrebe ove Komisije vrši prema svom djelokrugu nadležna općinska služba za upravu.

2. Mandatsko-imunitetska komisija

Član 60.

Mandatsko-imunitetska komisija razmatra pitanja u vezi sa primjenom imuniteta vijećnika i obavještava Vijeće o slučaje-vima koji povlače prestanak mandata vijećnika.

3. Verifikaciona komisija

Član 61.

Verifikaciona komisija razmatra pitanja u vezi verifikacije mandata vijećnika, predlaže Izvještaj o verifikaciji mandata vijećnika u Općinskom vijeću.

4. Komisija za izbor i imenovanja

Član 62.

Komisija iz prethodnog stava:

  • -
    predlaže izbor i imenovanja, odnosno razrješenje funkcionera i drugih lica koje bira, odnosno imenuje Vijeće, ako zakonom, Statutom, odlukom Vijeća ili ovim poslovnikom nije utvrđeno da takav prijedlog podnose drugi organi,
  • -
    sarađuje sa odgovarajućim tijelima drugih organa i organizacija u Općini, pribavlja njihova mišljenja i utvrđuje prijedloge za izbor, imenovanja i razrješenje iz nadležnosti Vijeća,
  • -
    pretresa sva pitanja u vezi sa izborom, imenovanjem i razrješenjem, kao i druga pitanja u vezi sa tim iz nadležnosti Vijeća,
  • -
    o pitanjima izbora, imenovanja i razrješenja iz nadležnosti drugih organa i organizacija, kada je predviđeno da se traži mišljenje, daje mišljenje tim organima i organizacijama,
  • -
    predlaže odluku o naknadama za izvršene poslove vijećnicima i drugim licima koji su članovi komisija i radnih tijela,
  • -
    vrši i druge poslove određene zakonom, općim aktima ili Vijeća i ovim poslovnikom.

5. Komisija za ljudska prava

Član 63.

Komisija za ljudska prava:

  • -
    razmatra pitanja ostvarivanja sloboda i prava građana, a posebno pitanja vezana za kršenje sloboda i prava od strane kantonalnih organa, javnih ustanova i organizacija koje vrše javna ovlaštenja,
  • -
    ukazuje na pojave i probleme u ostvarivanju i zaštiti ljudskih prava i sloboda,
  • -
    predlaže mjere Gradskom vijeću Sarajevo i Skupštini Kantona u cilju zaštite ljudskih prava i sloboda,
  • -
    razmatra i druga pitanja iz domena zaštite ljudskih prava i sloboda,
  • -
    razmatra inicijativu građana, političkih organizacija, udruženja i drugih organizacija i zajednica iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda.

6. Komisija za nadzor, žalbe i predstavke

Član 64.

Komisija iz prethodnog stava:

  • -
    razmatra predstavke i pritužbe koje građani upućuju ili neposredno podnose Vijeću i o tome obavještava podnosioca,
  • -
    ispituje putem nadležnih općinskih službi za upravu osnovanost predstavki i pritužbi, nalaže nadležnim organima preduzimanje na zakonu zasnovanih mjera, te o tome obavještava podnosioce predstavki i pritužbi,
  • -
    neposredno radi na predstavkama i pritužbama koje se odnose na prava i dužnosti za koje je u ustavu i zakonu utvrđeno da ih obavlja Općina preko javnih organa, te o svom stavu obavještava podnosioca predstavke, odnosno pritužbe i predlaže nadležnim organima i organizacijama mjere za rješavanje pitanja i problema iznesenih u predstavkama i žalbama,
  • -
    razmatra inicijative građana i organizacija za pokretanje odgovornosti nosilaca javnih funkcija i prema potrebi predlaže Vijeću ili drugim nadležnim organima pokretanje postupka za utvrđivanje njihove odgovornosti,
  • -
    ukazuje na pojave neekonomskog i neracionalnog upravljanja državnim sredstvima i zloupotrebe u njihovom korištenju,
  • -
    predlaže Vijeću donošenje mjera radi zaštite svih oblika svojine i otklanjanja eventualnih drugih društveno-štetnih pojava,
  • -
    pomaže Vijeću u vršenju nadzora nad radom državnih organa, organizacija i vršilaca javnih funkcija u Općini a u cilju obezbjeđenja javnosti i odgovornosti u radu organa i pojedinaca,
  • -
    ukazuje Vijeću na pojave kršenja zakona, drugih propisa i općih akata i normi poslovnog morala, a koje mogu imati šire negativne posljedice,
  • -
    vrši i druge poslove određene zakonom, drugim propisima i ovim poslovnikom.

7. Komisija za odnose sa mjesnim zajednicama

Član 65.

Komisija iz prethodnog stava:

  • -
    razmatra inicijative za obrazovanje mjesnih zajednica i o njima daje svoje mišljenje,
  • -
    razmatra pitanja postupka obrazovanja mjesnih zajednica,
  • -
    podstiče i prati rad mjesnih zajednica,
  • -
    predlaže mjere za unapređenje rada i organizovanja mjesnih zajednica,
  • -
    predlaže mjere kojima se podstiče međusobna saradnja, povezivanje i udruživanje sredstava mjesnih zajednica na rješavanju pitanja od zajedničkog interesa,
  • -
    predlaže raspodjelu budžetskih sredstava mjesnim zajednicama,
  • -
    vrši i druge poslove utvrđene Statutom i ovim poslovnikom.

8. Komisija za spomen obilježja i priznanja

Član 66.

Komisija iz prethodngo stava:

  • -
    razmatra sva pitanja u vezi sa spomen obilježjima i priznanjima, daje prijedloge nadležnim organima i o svojim prijedlozima obavještava Vijeće,
  • -
    razmatra inicijative i utvrđuje prijedlog za dodjeljivanje općinskih priznanja,
  • -
    utvrđuje prijedloge i daje mišljenja o mjestima na kojima treba obilježiti značajne istorijske događaje i ličnosti,
  • -
    daje mišljenja i prijedloge o utvrđivanju imena ulica, trgova, javnih institucija, naselja, mostova i drugih objekata na području Općine,
  • -
    vrši i druge poslove utvrđene Statutom i ovim poslovnikom.

9. Komisija za raspodjelu stanova

Član 67.

Komisija iz prethodnog stava:

  • -
    vrši poslove koji se odnose na prava i dužnosti Općine kao vlasnika i davaoca stana na korištenje, koja proizilaze iz zakonskih i drugih propisa iz stambene oblasti u odnosu na stanove sa kojima ima pravo raspolaganja Općina, a u skladu sa posebnom Odlukom Vijeća,
  • -
    vrši i druge poslove koji su stavljeni u njen djelokrug općim aktima Vijeća.

Član 68.

Radno tijelo o svom radu podnosi izvještaj Vijeću najmanje jedanput godišnje.

Radno tijelo po svojoj inicijativi ili na zahtjev predsjedavajućeg Vijeća izvještava Vijeće o pojedinim pitanjima iz svog djelokruga.

Radno tijelo određuje i izvjestioca koji će na sjednici Vijeća obrazložiti stav ili prijedlog radnog tijela. Izvjestilac ne može izmijeniti ili odustati od prijedloga radnog tijela, ako za to nije ovlašten kod radnog tijela.

Član 69.

Radno tijelo ima pravo da traži od načelnika obavještenja kao i druge podatke sa kojima ovaj organ raspolaže.

Član 70.

Radno tijelo ima sekretara koga određuje sekretar Vijeća u saradnji sa načelnikom, a iz reda službenika zaposlenih u Općini.

Sekretar radnog tijela pomaže predsjedniku u pripremanju sjednica, priprema pojedine materijale za sjednicu za koje to odredi predsjednik Radnog tijela.

Priprema izvještaj i zapisnike sa sjednice radnog tijela i vrši i druge stručne poslove za potrebe radnog tijela.

Sekretar za svoj rad odgovara radnom tijelu, predsjedniku radnog tijela i sekretaru Vijeća.

IV - PROGRAMIRANJE RADA

Član 71.

Vijeće donosi program rada za kalendarsku godinu po pravilu do početka naredne godine.

Program rada Vijeća čine pitanja iz djelokruga rada Vijeća.

Radna tijela vijeća pri utvrđivanju svojih obaveza i zadataka pridržavaju se Programa rada Vijeća.

Član 72.

Program rada sadrži zadatke Vijeća koji proizilaze iz Ustava, Zakona, utvrđene politike i ekonomskog razvoja Općine i Kantona, kao i druge poslove i zadatke u rješavanju društvenih pitanja od interesa za građane.

Član 73.

Programom rada se utvrđuju poslovi i zadaci Vijeća, njihov osnovni sadržaj i način izvršavanja.

Programom rada se utvrđuju nosioci poslova i zadataka utvrđenih programom pitanja koja se stavljaju na javnu raspravu i rokovi za razmatranje pojedinih pitanja.

Član 74.

U pripremanju za izradu Programa rada Vijeće pribavlja prijedloge i mišljenja o pitanjima koja treba unijeti u Program rada od vijećnika radnih tijela vijeća, predsjedavajućeg Vijeća i načelnika Općine, Kluba vijećnika, kao i drugih organa, organizacija i zajednica.

Član 75.

Na osnovu sprovedenih priprema, izvršenih konsultacija i pripremljenih prijedloga i sugestija, predsjedavajući, zamjenik predsjedavajućeg i sekretar Vijeća pripremaju Nacrt Programa rada Vijeća i dostavljaju ga svim subjektima iz prethodnog člana.

Član 76.

Na osnovu primljenih mišljenja i prijedloga o Nacrtu Programa rada predsjedavajući, zamjenik predsjedavajućeg i sekretar Vijeća pripremaju tekst programa rada kojeg upućuju organima i organizacijama iz prethodnog člana.

Prijedlog Programa rada usvaja Vijeće.

Član 77.

Program rada Vijeća objavljuje se kao posebna publikacija.

V - SJEDNICA VIJEĆA

a) Sazivanje sjednice i predlaganje dnevnog reda

Član 78.

Sjednicu Vijeća saziva predsjedavajući Vijeća.

Predsjedavajući saziva sjednicu Vijeća po vlastitoj inicijativi, a dužan ju je sazvati na zahtjev načelnika Općine i najmanje jedne trećine vijećnika u Vijeću.

Poziv za sjednicu Vijeća upućuje se vijećnicima sedam (7) dana prije dana određenog za održavanje sjednice.

Izuzetno u hitnim slučajevima predsjedavajući Vijeća može da sazove sjednicu Vijeća u roku kraćem od (7) sedam dana, a dnevni red za ovu sjednicu predloži i na samoj sjednici.

Vijećnicima se sa pozivom dostavlja i prijedlog dnevnog reda, odgovarajući materijal i zapisnik sa prethodne sjednice ako im ranije nisu dostavljeni.

Materijali za sjednicu dostavljaju se svim političkim strankama koje imaju vijećnike u Vijeću, načelniku Općine, njegovim pomoćnicima, premijeru vlade Kantona, predstavnicima udruženja građana koja okupljaju demobilisane borce, članove porodica šehida i poginulih boraca.

Član 79.

Dnevni red sjednice Vijeća predlaže predsjedavajući Vijeća uz prethodni dogovor sa predstavnicima klubova vijećnika.

Predsjedavajući unosi u prijedlog dnevnog reda pitanja koja su Vijeću dostavljena na razmatranje do dana sazivanja sjednice.

Član 80.

Dnevni red sjednice utvrđuje se na početku sjednice.

Svaki vijećnik i načelnik Općine mogu i na sjednici da predlože da se određeno pitanje stavi na dnevni red ali su dužni da obrazlože hitnost ovog prijedloga.

b) Predsjedavanje i učešće u radu

Član 81.

Vijećnik, odnosno učesnik na sjednici Vijeća može da govori pošto zatraži i dobije riječ od predsjedavajućeg.

Prijave za riječ mogu da se podnose do završetka pretresa.

Član 82.

Predsjedavajući daje riječ vijećnicima po redu kojim su se prijavili.

Vijećniku koji želi da govori o povredi Poslovnika ili povredi utvrđenog dnevnog reda, predsjedavajući daje riječ čim je ovaj zatraži.

Govor tog vijećnika ne može trajati duže od 5 minuta.

Poslije iznesenog prigovora predsjedavajući daje objašnje-nje, a ako vijećnik nije zadovoljan obrazloženjem o tome odlučuje predsjedavajući bez rasprave.

Član 83.

Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio navod koji je netačno izložen i koji je povod nesporazumima ili koji je izazvao potrebu objašnjenja, predsjedavajući će dati riječ čim se završi govor onog koji je izazvao potrebu ispravke.

Vijećnik se u tom slučaju mora ograničiti na ispravku, odnosno objašnjenje, a taj govor ne može trajati duže od 5 minuta.

Član 84.

Vijećnik, odnosno učesnik u raspravi može da govori samo o pitanju o kome se raspravlja po utvrđenom redu. Ako se udalji od dnevnog reda predsjedavajući će ga upozoriti da se drži dnevnog reda, odnosno oduzeti mu riječ ako se ni poslije upozorenja ne drži dnevnog reda.

Član 85.

Vijećnik, odnosno učesnik u raspravi može u pravilu da govori samo jedanput o istom pitanju, a može se ograničiti vrijeme trajanja govora.

Predsjedavajući može prekinuti rad na sjednici na prijedlog predsjednika Kluba vijećnika kada ocijeni da je to potrebno radi obavljanja konsultacija u klubu.

c) Održavanje reda

Član 86.

Red na sjednici obezbjeđuje predsjedavajući.

Za povredu reda na sjednici predsjedavajući može vijećnika opomenuti ili mu oduzeti riječ.

Opomena će se izreći vijećniku koji na sjednici ponašanjem ili govorom narušava red i odredbe ovog poslovnika.

Vijećniku će se oduzeti riječ ako svojim govorom na sjednici narušava red i odredbe ovog poslovnika a već je na istoj sjednici bio dva (2) puta opomenut da se pridržava reda i odredaba ovog poslovnika.

Član 87.

Predsjedavajući može narediti da se iz sale za sjednice udalji svaki slušalac, građanin, koji prati rad na sjednici ako narušava red.

Član 88.

Lica koja se za vrijeme sjednice nalaze u sali po službenom poslu dužna su u pogledu održavanja reda izvršavati naloge predsjedavajućeg.

Ako predsjedavajući ocijeni da ne može održati red na sjednici odlučiće o prekidu sjednice i o nastavku rada kada se za to steknu uslovi.

d) Tok sjednice

Član 89.

Predsjedavajući otvara sjednicu pošto utvrdi da sjednici prisustvuje većina vijećnika u Vijeću (kvorum - 18 (osamnaest) vijećnika).

Vijećnik može u toku sjednice zahtijevati da se utvrdi da li sjednici prisustvuje većina vijećnika.

Ako predsjedavajući utvrdi da ne postoji kvorum sjednica se prekida, odnosno odlaže.

Član 90.

Pošto utvrdi da postoji kvorum za rad sjednice, predsjedavajući otvara sjednicu i pita vijećnike da li imaju primjedbe na zapisnik sa prethodne sjednice.

Vijećnik ima pravo da na zapisnik stavi primjedbe.

O osnovanosti primjedaba odlučuje Vijeće bez pretresa.

Ako se primjedbe usvoje u zapisniku će se izvršiti odgovarajuće izmjene.

Zapisnik na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno zapisnik u kome su usvojene date primjedbe smatra se usvojenim.

Član 91.

Poslije usvajanja zapisnika Vijeća, utvrđuje se dnevni red sjednice.

O predloženom dnevnom redu, predsjedavajući po potrebi daje objašnjenje.

Predsjedavajući vijeća, svaki vijećnik, radno tijelo Vijeća, načelnik Općine, mogu predložiti da se određeno pitanje uvrsti u dnevni red sjednice ali su dužni obrazložiti hitnost.

Vijeće prvo odlučuje o hitnosti prijedloga.

Poslije usvajanja dnevnog reda prelazi se na pretres pojedinih pitanja po utvrđenom dnevnom redu.

Na sjednici se vodi pretres o svakom pitanju dnevnog reda, prije nego se o njemu odlučuje, osim ako je ovim poslovnikom određeno da se o nekom pitanju odlučuje bez pretresa.

Pretres pojedinih pitanja je jedinstven ako ovim poslovnikom nije drugačije odlučeno.

Pretres zaključuje predsjedavajući kada utvrdi da više nema govornika.

Član 92.

Pretres pojedinih pitanja počinje izlaganjem predstavnika predlagača ukoliko to on želi, a zatim izvjestioca radnog tijela Vijeća ako želi da usmeno bliže upozna Vijeće o mišljenjima i prijedlozima radnog tijela.

Poslije toga riječ dobijaju učesnici u radu sjednice.

Član 93.

Pretres može biti opći interes i pretres o pojedinostima.

U toku općeg pretresa prijedloga, raspravlja se o prijedlogu u načelu i mogu da se iznose mišljenja, traže objašnjenja i pokreću sva pitanja u pogledu rješenja datih u prijedlogu.

U toku pretresa o pojedinostima raspravlja se o prijedlogu po dijelovima ko se na sjednici tako odluči.

U toku pretresa u pojedinostima raspravlja se i o amandmanima.

Ako neki od predsjednika kluba vijećnika ocijeni i predloži u ime kluba da ima razloga za napuštanje sjednice obavještava o tome predsjedavajućeg Vijeća, odnosno Vijeće.

Nakon toga predsjedavajući Vijeća daje pauzu od jednog (1) sata, a ukoliko se za to vrijeme ne steknu uslovi za nastavak sjednice, predsjedavajući vijeća o tome obavještava vijećnike i na njegov prijedlog Vijeće odlučuje o nastavku rada sjednice.

e) Odlučivanje

Član 94.

Vijeće odlučuje većinom glasova ukupnog broja vijećnika, osim u slučajevima kada je za odluku potrebna kvalifikovana većina, a odnosi se na Statut, završni račun, Budžet i Poslovnik.

Član 95.

Glasanje je javno.

Glasanje se vrši dizanjem ruke, a može se vršiti i poimenično.

Glasanje dizanjem ruke vijećnici vrše tako što se na poziv predsjedavajućeg istovremeno izjašnjavaju ko je "za" prijedlog, ko je "protiv" prijedloga i da li se ko "uzdržava" od glasanja.

Član 96.

Poimenično glasanje vrši se kad predsjedavajući ocijeni da je to potrebno da bi se otklonile sumnje u tačnost rezultata glasanja.

Poimenično glasanje vrši se tako što se svaki prozvani vijećnik izjašnjava "za" ili "protiv" prijedloga ili se "uzdržava" od glasanja.

Kad prozivanje bude završeno ponovo se pozivaju vijećnici za koje u spisku nije označeno da su glasali.

Prozivanje vrši sekretar Vijeća.

Član 97.

Po završenom glasanju predsjedavajući utvrđuje i objavljuje rezultate glasanja, kao i da li je prijedlog o kome se glasa prihvaćen ili odbijen.

f) Zapisnik

Član 98.

O radu sjednice Vijeća vodi se zapisnik.

U zapisnik se unosi tačan broj prisustva vijećnika po imenima.

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na sjednici, a naročito o iznesenim prijedlozima i o donesenim zaključcima.

U zapisnik se unosi i rezultat glasanja o pojedinim pitanjima.

Vijećnik koji je na sjednici izdvojio mišljenje može da traži da se bitni dijelovi njegove izjave unesu u zapisnik.

O sastavljanju zapisnika stara se sekretar Vijeća.

Član 99.

Zapisnik se sastavlja odmah po završetku sjednice i upućuje svim vijećnicima najkasnije sa pozivom za narednu sjednicu.

Član 100.

Svaki vijećnik ima pravo da na narednoj sjednici stavi primjedbe na zapisnik.

O osnovanosti primjedaba na zapisnik odlučuje se na sjednici bez pretresa.

Ako se primjedbe usvoje u zapisniku će se izvršiti odgovarajuće izmjene.

Zapisnik na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno u kojem su prema usvojenim primjedbama izvršene izmjene smatra se usvojenim.

Zapisnik potpisuje predsjedavajući Vijeća i sekretar Vijeća.

Član 101.

O čuvanju izvornika zapisnika sa sjednice Vijeća, stara se sekretar Vijeća.

Izbor predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg
Vijeća

Član 102.

Kandidate za izbor predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Vijeća predlaže Komisija za izbor i imenovanja.

Ako je za izbor lica iz prethodnog stava predložen po jedan kandidat o tom izboru se glasa istovremeno.

Ako je za izbor lica iz stava 1. ovog člana predloženo više kandidata glasanje se vrši za svakog kandidata posebno.

Ako je za izbor predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg predložen po jedan kandidat, izabran je kandidat koji je dobio većinu glasova od ukupnog broja vijećnika u Vijeću.

Ako kandidat iz prethodnog stava nije dobio potrebnu većinu izborni postupak se ponavlja.

Član 103.

Ako je za izbor predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg predloženo više kandidata nego što se bira izabran je kandidat koji je dobio većinu glasova od ukupnog broja vijećnika.

Ako ni jedan od kandidata ne dobije potrebnu većinu glasanje će se ponoviti za dva (2) kandidata koji su dobili najveći broj glasova.

Ako ni u ponovljenom glasanju ni jedan od kandidata ne dobije potrebnu većinu ponavlja se cijeli izborni postupak.

Član 104.

Izbor predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg vrši se tajno.

Vijeće može odlučiti da se izbor obavi i javnim glasanjem.

Član 105.

Prije početka tajnog glasanja iz reda vijećnika bira se izborna komisija koja rukovodi glasanjem i utvrđuje rezultate glasanja.

Izbornu komisiju čini predsjednik i dva (2) člana.

Član 106.

Glasanje se vrši glasačkim listićima.

Glasački listići su iste veličine, oblika i boje, a na svaki listić utisnut je pečat Vijeća.

Kandidati na listiću poredani su abecednim redom.

Ispred imena svakog kandidata upisan je redni broj.

Član 107.

Svaki vijećnik dobija jedan (1) glasački listić.

Predsjednik i članovi Izborne komisije staraju se da svaki vijećnik dobije glasački listić i po potrebi objašnjavaju način glasanja.

Član 108.

Glasanje se vrši zaokruživanjem broja ispred imena kandidata za koga se vijećnik odluči.

Svaki vijećnik lično stavlja presavijeni glasački listić u glasačku kutiju.

Član 109.

Pošto svi prisutni vijećnici glasaju Izborna komisija utvrđuje rezultate glasanja na osnovu predatih glasačkih listića.

Glasački listić iz koga se ne može utvrditi za koga je kandidata vijećnik glasao smatra se nevažećim.

Predsjednik Izborne komisije objavljuje rezultate glasanja.

Član 110.

Sekretara Vijeća imenuje Vijeće na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja javnim glasanjem.

c) Izbor načelnika

Član 111.

Kandidata za načelnika Općine predlaže Komisija za izbor i imenovanja nakon obavljenih konsultacija sa političkim organizacijama koje imaju vijećnike u Vijeću.

Ako se nakon konsultacija ne ostvari dogovor o prijedlogu kandidata za načelnika Općine, Komisija kao kandidata za načelnika Općine predlaže kandidata kojeg Komisiji predloži predsjedavajući Vijeća.

Član 112.

Glasanje o kandidatu za načelnika Općine vrši se nakon njegovog izlaganja o programu rada Općine pred vijećnicima u Vijeću.

Izbor načelnika Općine vrši se po postupku utvrđenom za izbor predsjedavajućeg Vijeća.

d) Postupak o smjenjivanju, opozivu i ostavci funkcionera

Član 113.

Funkcioner koga bira ili imenuje Vijeće može biti smijenjen sa funkcije ako funkciju ne vrši u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom i u okviru datih ovlašćenja.

Član 114.

Kad funkcioner podnese ostavku Vijeće o tome obavještava organ koji je nadležan da predloži njegov izbor, odnosno imenovanje radi davanja mišljenja kao i Komisiju za izbor i imenovanja.

Po prijemu mišljenja iz prethodnog stava Vijeće podnesak o ostavci funkcionera zajedno sa mišljenjem dostavlja vijećnicima Vijeća.

Član 115.

Vijeće razmatra ostavku iz prethodnog člana i može odlučiti da je uvaži zbog razloga navedenih u njenom obrazloženju.

Razmatrajući ostavku Vijeće može odlučiti da je ne uvaži ako ocijeni da postoje razlozi za utvrđivanje odgovornosti podnosioca ostavke.

Ako ocijeni da postoje razlozi za utvrđivanje odgovornosti u smislu prethodnog stava Vijeće će sprovesti postupak za smjenjivanje ili opoziv sa funkcije podnosioca ostavke.

VII - AKTI VIJEĆA

a) Opće odredbe o aktima

Član 116.

Vijeće u okviru svoga djelokruga donosi Statut Općine, Budžet i završni račun Općine i druge akte u skladu sa Ustavom i Zakonom.

Član 117.

Autentična tumačenja odluka daje Vijeće.

b) Vrste akata

Član 118.

Preporukom se ukazuje na značaj određenih pitanja, koja se odnose na izvršavanje zakona i drugih propisa kao i drugih općih akata Vijeća.

Član 119.

Vijeće u okviru svoga djelokruga donosi zaključke o svom radu u vezi sa izvršavanjem zakona i drugih propisa, odluka i drugih općih akata.

Član 120.

Odlukom se odlučuje o izboru i imenovanju, postavljenju i razrješenju.

Član 121.

Akti koji se donose na sjednici Vijeća potpisuje predsjedavajući Vijeća.

Član 122.

Izvornikom propisa i općeg akta Vijeća smatra se onaj tekst koji je usvojen na sjednici Vijeća.

Izvornici odluka i drugih propisa i općih akata čuvaju se u Vijeću.

O čuvanju izvornika svih akata stara se sekretar Vijeća.

Član 123.

Akti koje donosi Vijeće objavljuju se u "Službenim novinama Kantona", odnosno u službenom glasilu Grada.

O objavljivanju akata stara se sekretar Vijeća.

c) Postupak za donošenje odluka

Član 124.

Postupak za donošenje odluka pokreće se po pravilu podnošenjem prijedloga odluke od strane načelnika i drugih ovlašćenih predlagača.

Član 125.

Prijedlog odluke podnosi se u obliku u kome se odluka donosi i mora biti obrazložena.

Obrazloženje obuhata naročito pravni osnov za donošenje odluke, razloge zbog kojih treba donijeti odluku, pitanja koja se prijedlogom rješavaju, objašnjenja osnovnih pravnih rješenja, podatke o finansijskim sredstvima za sprovođenje odluke i njihovo obezbjeđenje i eventualne posljedice za materijalni i drugi položaj.