Aktio

Ministarstvo pravde KS

Pravilnik o organizaciji i načinu unutrašnjeg poslovanja u sudovima

Na osnovu člana 64. Zakona o sudovima ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 3/97) i čl. 34. i 35. stav 1. Zakona o kantonalnoj upravi ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 14/97) , ministar pravde i uprave, donosi

PRAVILNIK
O ORGANIZACIJI I NAČINU UNUTRAŠNJEG POSLOVANJA U SUDOVIMA

I - OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom propisuje se organizacija i način unutrašnjeg poslovanja u Kantonalnom sudu u Sarajevu, Općinskom sudu I u Sarajevu i Općinskom sudu II u Sarajevu (u daljem tekstu: sud).

Član 2.

Unutrašnje poslovanje, u smislu ovog pravilnika, obuhvata :

  • -
    rad sudske uprave,
  • -
    pružanje pravne pomoći građanima i održavanje sudskih dana,
  • -
    informisanje javnosti o radu suda,
  • -
    evidencija vršenja pripravničke prakse u sudu,
  • -
    načela unutrašnje organizacije poslovanja suda,
  • -
    način organizovanja i poslovanja sudskih odjelenja,
  • -
    vrsta, sadržaj i način vođenja upisnika i pomoćnih knjiga,
  • -
    obrasci za rad sudova
  • -
    postupanje sa sudskim spisima,
  • -
    rad u vijećima,
  • -
    poslovanje na sjednicama sudskih odjelenja,
  • -
    rad na sjednicama svih sudija,
  • -
    materijalno i finansijsko poslovanje (poslovi depozita),
  • -
    način vršenja poslova međunarodne pravne pomoći.

Član 3.

Unutrašnje poslovanje u sudu organizuje se tako da sud svoju funkciju može zakonito, blagovremeno i efikasno ostvarivati i da se strankama omogući da na brz i ekonomičan način ostvare prava koja im po zakonu pripadaju, odnosno da izvrše svoje obaveze.

Član 4.

O sprovođenju ovog pravilnika stara se predsjednik suda i odgovoran je za njegovu primjenu.

Član 5.

Obavještenja predstavnicima medija o radu suda daje predsjednik suda ili sudija koga on za to ovlasti.

Obavještavanja u smislu prethodnog stava, u vezi s postupkom ili rezultatima postupka u pojedinim predmetima, daje predsjednik suda ili uz njegovu saglasnost sudija koji predmet ima u radu.

II - SUDSKA UPRAVA

1. Poslovi sudske uprave

Član 6.

Poslovi kojima se obezbjeđuju uslovi za pravilan rad i poslovanje suda, obavljaju se u okviru sudske uprave, na način i pod uslovima utvrđenim Zakonom o sudovima.

2. Predsjednik suda

Član 7.

Poslove sudske uprave, u okviru ovlašćenja datih propisima,vrši predsjednik suda.

Predsjednik suda organizuje rad u sudu i stara se da se poslovi obavljaju uredno i na vrijeme.

Predsjednik suda izdaje uputstva i naredbe u stvarima sudske uprave, vrši nadzor nad radom svih radnika u sudu i preduzima mjere u cilju otklanjanja zapaženih propusta ili nepravilnosti u njihovom radu.

3. Radni i stručni sastanci

Član 8.

U sudu se, radi usklađivanja rada, po potrebi, održavaju radni sastanci sa svim radnicima suda odnosno sa radnicima koji obavljaju istu ili slične vrste poslova.

Radne sastanke saziva predsjednik suda odnosno predsjednik sudskog odjelenja.

Član 9.

U sudu se povremeno održavaju sastanci sudija i drugih radnika suda radi razmatranja pravnih i drugih stručnih pitanja značajnih za obavljanje poslova u sudu.

Član 10.

Predsjednik suda, u saradnji sa organizacijom advokata, povremeno organizuje zajedničke sastanke sudija i advokata radi razmatranja pitanja koja se tiču poslovanja suda i rada advokata na pružanju pravne pomoći, kao i drugih pitanja koja su od interesa za ostvarivanje funkcije sudovanja i advokature.

4. Savjetovanja

Član 11.

Sudovi u međusobnoj saradnji i u saradnji sa drugim zainteresovanim organima i organizacijama povremeno održavaju savjetovanja sa predstavnicima drugih sudova, kao i drugih pravosudnih i upravnih organa i organizacija, radi razmjene mišljenja o pitanjima koja su od zajedničkog interesa.

5. Sudije porotnici

Član 12.

U sudu se vodi spisak sudija porotnika, na osnovu Liste izabranih sudija porotnika suda, koju sudu dostavlja Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Podaci o sudijama porotnicima vode se po sistemu kartoteke (obrazac broj 1).

Član 13.

Pozivanje sudija porotnika u cilju učestvovanja u suđenju vrši se na osnovu prijave za pozivanje sudija porotnika (obrazac broj 2).

Prijava iz prethodnog stava upisuje se u Evidenciju pozvanih sudija porotnika, po sistemu kalendara (obrazac broj 3).

Član 14.

Predsjednik suda po potrebi saziva sudije porotnike, radi pretresanja pitanja od značaja za njihovo učešće u radu suda.

6. Stalni sudski vještaci

Član 15.

Sudovi vode Spisak stalnih sudskih vještaka (obrazac broj 4), na za različite grane vještačenja u sudskim postupcima, na osnovu Liste postavljenih stalnih sudskih vještaka koju sudu dostavlja Ministarstvo.

7. Stalni sudski tumači

Član 16.

Sudovi vode Spisak stalnih sudskih tumača (obrazac broj 5), za različite grane tumačenja u sudskim postupcima, na osnovu Liste stalnih sudskih tumača koju sudu dostavlja Ministarstvo.

8. Sudska statistika i izvještaji

Član 17.

Poslovi u vezi sa sudskom statistikom vše se po pravilima o načinu vođenja sudske statistike.

Član 18.

Sud sastavlja tabelu rokova u kojoj je označeno kome i kada treba na osnovu postojećih uputstava dostavljati statističke i druge izvještaje, koja služi kao podsjetnik, a ističe se na vidnom mjestu u radnoj prostoriji službenika koji je određen za sastavljanje statističkih i drugih izvještaja.

9. Pripravnici

Član 19.

Pripravnici u sudu primaju se na rad, odnosno na praksu i obavljaju pripravnički staž u skladu sa Zakonom o sudovima i Pravilnikom o programu pripravničkog staža u sudovima i tužilaštvima Kantona Sarajevo.

10. Stručna biblioteka

Član 20.

Radi omogućavanja stručnog usavršavanja sudija i ostalih službenika, svaki sud ima stručnu biblioteku snabdjevenu potrebnim zakonima i drugim propisima, komentarima, stručnim knjigama, pravnim časopisima, službenim glasilima i drugom potrebnom literaturom.

Član 21.

U biblioteci vodi se evidencija o svim knjigama sa kojima biblioteka raspolaže. Svaka knjiga obilježava se sa brojem pod kojim je evidentirana u inventaru biblioteke i ovjerena otiskom službenog pečata koji se stavlja u sredini poleđine prvog unutrašnjeg lista, kao i na više mjesta unutar knjige. Tekući broj inventara stavlja se ispod pečata na prvom - unutrašnjem listu.

Po isteku kalendarske godine službena glasila se uvezuju zajedno sa registrom, a zatim evidentiraju u knjizi inventara.

Časopisi se zavode u inventarsku knjigu tako da se zavodi samo prvi broj, a ostali brojevi zavode se u posebnu evidenciju u koju se unose sljedeći podaci: naziv časopisa, broj inventara, broj pod kojim je zaveden prvi broj i vrijeme periodičnog izlaska časopisa, s tim što se cijelo godište po isteku godine uvezuje. Povez nosi broj pod kojim je prvi primjerak časopisa zaveden.

Član 22.

U biblioteci se vodi evidencija o izdatim knjigama koja sadrži sljedeće podatke: redni broj, broj knjige, inventara, naziv knjige, odnosno izdanja, dan izdavanja, potpis primaoca, dan vraćanja i potpis službenika koji rukovodi bibliotekom.

Član 23.

Novi brojevi službenih glasila i njihovih priloga dostavljaju se, po potrebi, odmah na uvid sudijama i drugim službenicima suda, a zatim se predaju određenom službeniku na rukovanje čuvanje.

11. Evidencija uputstava i drugih akata

Član 24.

Uputstva i druga akta federalnog i kantonalnog ministarstva pravde i višeg suda, poslije zavođenja u upisnik, saopštavaju se sudijama i drugim službenicima suda na koje se odnose, dostavljanjem na uvid ili čitanjem na radnom sastanku.

Uputstva i druga akta trajne vrijednosti prepisuju se i dostavljaju svim sudijama, a po potrebi drugim službenicima suda.

Član 25.

Uputstva i druga akta iz prethodnog člana drže se odvojeno u posebnim omotima sređeni po materiji.

Uz svaki omot vodi se popis uputstava, odnosno akata koji se nalaze u omotu.

Član 26.

Zbirkom uputstava odnosno akata rukuje službenik određen rasporedom poslova.

Član 27.

Naknadne promjene u pogledu važenja pojedinih uputstava, njihove izmjene i dopune, vrše se tako što se prilikom zavođenja novih uputstava u evidenciji ujedno označavaju i brojevi ranijih uputstava sa napomenom da su stavljeni van snage, odnosno izmijenjeni u cjelini ili djelimično. Kod rednog broja pod kojim je zavedeno uputstvo koje je stavljeno van snage, odnosno izmijenjeno i dopunjeno, stavlja se ista zabilješka kao i na samom uputstvu koje se nalazi u zbirci.

III - UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA

Član 28.

Unutrašnja orgnaizacija sudova utvrđuje se tako da se u skladu sa njihovim položajem, funkcijama i zadacima, obezbijedi zakonito, efikasno i racionalno vršenje poslova iz njihovog djelokruga.

Unutrašnja organizacija suda utvrđuje se pravilnikom, u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Član 29.

Unutrašnje organizacione jedinice u sudovima su, u pravilu, odjeljenja, odsjeci i referati.

Član 30.

Rasporedom poslova treba da se obezbijedi puna uposlenost službenika i namještenika suda i maksimalno korišćenje njihovih stručnih znanja i drugih radnih sposobnosti.

Osnov za raspored poslova na pojedine službenike je program rada za odgovarajuću godinu.

Raspored poslova utvrđuje predsjednik suda.

Član 31.

U toku jedne godine sudije se određuju u pravilu na rad po predmetima iste vrste.

Izuzetno, a naročito u slučaju nedovoljne opterećenosti, mogu se odrediti za rad i po predmetima druge vrste.

Član 32.

Raspored poslova saopštava se svim sudijama, ostalim službenicima i namještenicima suda.

Raspored poslova mora biti blagovremeno donesen, tako da se može primjenjivati od 1. januara naredne godine.

IV - SAOBRAĆAJ SA STRANKAMA I DRUGIM LICIMA I ORGANIMA

1. Orijentacija u sudskoj zgradi

Član 33.

Pored ulaznih vrata u sudsku zgradu postavlja se natpis sa službenim nazivom suda.

Član 34.

U sudskoj zgradi, na vidnom mjestu, postavlja se orijentaciona tabla koja sadrži pregled radnih prostorija po vrstama poslova koji se u njima obavljaju, sa naznakom imena i prezimena sudija, odnosno drugih službenika koji vrše te poslove.

Na ulazu u svaku radnu prostoriju stavlja se natpis sa oznakom poslova koji se u toj prostoriji obavljaju, kao i imena sudija odnosno službenika koji te poslove obavljaju.

Član 35.

Za objavljivanje sudskih oglasa i saopštenja koja se vrše po procesnim propisima, služi oglasna tabla koja se postavlja na vidnom mjestu u prostorijama suda.

Član 36.

Uoči dana određenog za suđenje na ulazu u prostorije u kojima se obavljaju suđenja, a po potrebi i na oglasnoj tabli , stavlja se lista zakazanih sudenja za taj dan. U listi se označava redosljed zakazanih suđenja, oznaka predmeta, imena stranaka i vrijeme suđenja, a po potrebi broj sobe i sprata.

2. Raspored radnih prostorija

Član 37.

Radne prostorije raspoređuju se tako da se obezbjeđuje uredno i brzo poslovanje, a naročito rad sa strankama.

Radna prostorija određena za prijem pismena i prostorije u kojima se sudi, smještaju se, u pravilu, bliže ulaza u zgradu, a ako to nije moguće onda na najpristupačnijem mjestu.

Razmještaj službenika i namještenika u radne prostorije vrši se prema prirodi njihovog posla, a naročito s obzirom na rad sa strankama, mogućnost međusobnog saobraćaja, razmještaj tehničkih sredstava i slično.

U sudovima se obezbjeđuje, ako je to moguće, jedna prostorija za advokate.

3. Saobraćaj sa strankama i organima

Član 38.

Primanje lica koja nisu pozvana vrši se u određeno vrijeme u okviru redovnog radnog vremena.

Vrijeme primanja lica iz prethodnog stava određuje se rasporedom poslova i objavljuje se na sudskoj oglasnoj tabli, a pored toga i na ulazu u radne prostorije u kojima se primaju stranke i druga lica.

Lica kojima je, zbog udaljenosti i drugih važnih uzroka, otežan ponovni dolazak u sud, primaju se i van vremena odredenog za primanje, po prethodnom odobrenju predsjednika suda. Tako se postupa i u drugim hitnim i opravdanim slučajevima.

Član 39.

Obavještavanje stranaka i drugih ovlašćenih lica o stanju predmeta na osnovu podataka iz upisnika i spisa, vrši određeni radnik suda. Obavještenje se ograničava samo na nužne podatke o tome u kome se stadiju postupka nalazi predmeti i na druga slična obavještenja, a isključen je svaki razgovor o pravilnosti pojedinih sudskih radnji i naredaba, kao i davanje izjava o vjerovatnom ishodu sudskog postupka.

Član 40.

Razgledanje i prepisivanje spisa vrši se u sudu na posebno za to određenom mjestu i pod nadzorom službenika pisarnice, a u vremenu određenom u članu 38. ovog pravilnika.

Zapisnici o vijećanju i glasanju, nacrti sudskih odluka i sudijske zabilješke prethodno se izdvajaju iz spisa, ako je to moguće učiniti.

Spisi se dostavljaju drugom sudu radi razmatranja na ograničeno vrijeme, a kraj roka se obavezno evidentira u knjizi "Spisak poslatih spisa koje treba vratiti" (Obrazac broj 6).

4. Pružanje pravne pomoći gradanima i sudski dani

Član 41.

Pružanje pravne pomoći građanima obuhvata, u pravilu, davanje pravnih savjeta, ukazivanje na mogućnost sređivanja spornih odnosa putem arbitraže, međusobnim sporazumijevanjem, zaključivanjem poravnanja i na drugi pogodan način, uzimanjem na zapisnik podnesaka koji su u vezi sa sudskim postupkom i slično.

Član 42.

Rasporedom poslova određuje se jedan dan u sedmici koji je za građane najpodesniji radi pružanja pravne pomoći, kao i vrijeme primanja stranaka u sudu.

Raspored vremena određenog za pružanje pravne pomoći objavljuje se na oglasnoj tabli suda.

U hitnim i opravdanim slučajevima može se, po odobrenju predsjednika suda, pružiti pravna pomoć u sudu i van određenog vremena.

Član 43.

Pravnu pomoć u sudu pružaju sudije i stručni saradnici.

Za pružanje pravne pomoći, predsjednik suda određuje naizmjenično po jednog ili više sudija, odnosno stručnih saradnika.

U svim slučajevima kad se zahtijeva pružanje pravne pomoći davanjem izjava (tužbe, žalbe i sl.) na zapisnik, a sudija ili stručni saradnik koji pruža pravnu pomoć nalazi da tome nema mjesta zbog toga što je zahtjev neblagovremen, očigledno neosnovan ili iz drugih razloga, upozoriće na to stranku. Ako stranka i pored toga ostane pri svom zahtjevu, izvršiće se tražena radnja uz naznaku da je to učinjeno na zahtjev stranke.

Član 44.

Mjesto i vrijeme održavanja sudskih dana objavljuje se na oglasnoj tabli suda i u mjestu u kome se sudski dan održava.

Sudija koji je pružao pravnu pomoć na sudskom danu , dužan je da podnese "Izvještaj o radu na sudskom danu" (Obrazac broj 7).

V - ZAJEDNIČKE ODREDBE ZA RAD

1. Poslovanje van sudske zgrade

Član 45.

Pojedine procesne radnje sud obavlja van sudske zgrade samo ako se drukčije ne mogu obaviti ili se to pokazuje naročito cjelishodnim.

Svaki izlazak sudije ili drugog službenika u smislu prethodnog stava treba da se prethodno prijavi predsjedniku suda.

2. Izvornici i prepisi

Član 46.

Izvornikom se smatra u propisanom obliku sastavljena odluka suda (presuda, rješenje, naredba, poravnanje, uvjerenje, potvrda suda i sl.), potpisana od strane sudije, odnosno predsjednika vijeća i zapisničara (ako je to pravilima postupka predviđeno), odnosno od službenika kome je rasporedom poslova povjeren odreden djelokrug poslova.

Izvornici sudskih odluka moraju biti pisani mašinom, mastilom ili hemijskom olovkom i ostaju u spisima.

Član 47.

Prepisi se, u pravilu pišu mašinom. Prepisi moraju biti jasni i čitljivi, a njihova sadržina i oblik u svemu moraju odgovarati izvorniku.

Ako za pojedine vrste poslova postoji mogućnost upotrebe obrasca, prepisi se mogu sačiniti i popunjavanjem tog obrasca.

Član 48.

Na prepisima se upisuje mašinom ime sudije koji je potpisao izvornik sudske odluke, a ispod toga stavlja se "štambilj o ovjeri tačnosti prepisa" (štambilj broj 10), koji potpisuje ovlašćeni službenik suda i pečat suda.

Na prepisima sudskih odluka protiv kojih postoji pravo na redovan pravni lijek stavlja se pouka o pravnom lijeku , koja sadrži uputstvo o tome u kom roku i kome pravni lijek nezadovoljna stranka može da izjavi odnosno preda, te u kom se broju primjeraka pravni lijek predaje.

3. Oblik sudskih odluka i način pisanja i potpisivanja

Član 49.

Tekst sudskih odluka mora biti napisan jasno i sažeto.

U pismenim sudskim odlukama treba se držati zakonske terminologije, a u svakom slučaju izbjegavati suvišnu upotrebu stranih riječi i riječi koje nisu usvojene u redovnom saobraćaju u sudu. Izlaganje mora biti jasno i razumljivo, a izražavanje treba da odgovara ugledu suda i da bez potrebe ne vrijeda ničiju osjetljivost.

Vremensko trajanje kazne, iznos novčane kazne, kao i novčani iznosi tužbenog zahtjeva u parničnim stvarima i tome slično, označava se u izreci sudske odluke brojem i slovima.

U izreci i u obrazloženju sudske odluke stranke treba uvijek označavati njihovim imenom i prezimenom odnosno nazivom, a ne po redu njihovog nabrajanja (prvoredni tužilac, drugo optuženi i sl.).

U tekstu se mogu upotrebljavati skraćenice samo ako su opšte usvojene i lako razumljive, te ako ne daju povoda sumnji o njihovom pravnom značenju.

Zakone i druge propise koji se navode u tekstu treba navesti njihovim punim nazivom uz naznačenje broja i godina službenog glasila u kome su objavljeni.

Član 50.

U slučaju trajne spriječenosti ili zbog drugih izuuzetnih okolnosti, usljed kojih ne postoji mogućnost da predsjednik vijeća, odnosno sudija pojedinac ili zapisničar, potpišu odluku, potpisaće je umjesto sudije pojedinca drugi sudija, a umjesto zapisničara drugi službenik suda kojega odredi predsjednik suda. Na shodan način postupiće se i u slučaju kad donesena sudska odluka nije izrađena, s tim što će predsjednik suda odrediti drugog sudiju da izradi sudsku odluku.

VI - TOK SUDSKOG RADA

A. Postupanje sa spisima upućenim sudu

1. Prijem pismena

Član 51.

Pismena (podnesci, dopisi, spisi i sl.) koja su sudu dostavljena poštom ili ih je stranka neposredno predala sudu, prima službenik suda koji je za to određen (ovlašćeni službenik).

Član 52.

Prijem pismena vrši se u toku cijelog radnog vremena.

Prijem pismena koja se odnose na polaganje novca, dragocijenosti, mjenica, založnica ili drugih vrijednosnih papira, vrši se po odredbama čl. 165. do 169. ovog pravilnika.

Pošiljke koje stignu sudu van redovnog radnog vremena, prima i po potrebi, otvara dežurni službenik suda, ako je dežurstvo određeno. Hitne pošiljke i telegrame koji sudu stignu poslije redovnog radnog vremena može primiti i radnik koji je određen za čuvanje zgrade, ali ih ne može otvarati. Takve pošiljke i telegrame čuvar zgrade predaje dežurnom službeniku suda ako ga ima, odnosno službeniku suda koji vrši prijem pošte.

U slučajevima iz prethodnog stava, službenik koji je primio hitnu pošiljku ili telegram, dužan je da ih preda službeniku za prijem pismena neposredno poslije početka rada prvog slijedećeg radnog dana.

2. Otvaranje pošte

Član 53.

Službenik suda koji je za to određen otvara svu poštu dostavljenu sudu, osim one koja je upućena predsjedniku suda, koja je označena kao povjerljiva ili strogo povjerljiva, koja je upućena istražnom sudiji ili koja prema spoljnoj oznaci na omotu sadrži izjavu posljednje volje (testament).

Kad službenik suda primi poštu za koju nije ovlašćen da je otvori, na omotu pošte staviće skraćenu zabilješku o prijemu (štambilj broj 16), a pošiljku predati predsjedniku suda, odnosno istražnom sudiji, a ako se radi o pošiljci sa naznakom izjave posljednje volje, nadležnom sudiji.

Član 54.

Otvaranje pošte vrši se tako da se ne povrijede poštanski žigovi i pečati ili druge važne oznake na omotu (adresa pošiljaoca, poštanske naljepnice, oznake pismena iz omota i sl.).

Pismenu čije je podnošenje vezano za rok (žalba, prigovor protiv optužnice, tužba za smetanje posjeda i dr.) obavezno se prilaže omot u kojem je stiglo .

Ako u jednom omotu ima više pismena, omot se prilaže jednom pismenu, a na drugom se, ako je to potrebno, ispod bilješke o prijemu označava gdje se nalazi omot (napr. omot priložen spisu P: 30/95).

Na pismenu koje otvori predsjednik suda, odnosno istražni ili drugi sudija, zabilješka o prijemu sa omota pošiljke prenosi se na pismena iz tog omota.

Član 55.

Na primjerku pismena određenog za sud, u pravilu , na prvoj strani u sredini gornjeg dijela tabaka, stavlja se i na odgovarajući način popunjava štambilj o prijemu pismena (štambilj broj 15), a na ostale primjerke pismena štambilj broj 16.

Ako je podnošenje pismena vezano za rok, dan prijema u sudu odnosno predaje pošti, označava se i slovima , a ako se rok računa na sate, označava se slovima i čas prijema pismena.

Kod zemljišno-knjižnih pismena označava se i eventualna istovremena predaja na svim podnescima koji se odnose na isto zemljišno-knjižno tijelo.

Na vraćene dostanvice, primljene raspise, uputstva i drugu službenu prepisku stavlja se štambilj broj 16.

Na podneske primljene kod suda na zapisnik ne stavlja se zabilješka o prijemu, ali se odmah predaje radniku koji vodi odgovarajući upisnik.

3. Potvrda prijema pismena

Član 56.

Ako prisutna stranka to zahtijeva, zabilješka o prijemu sa odgovarajućim konstatacijama stavlja se u njenom prisustvu.

Službenik određen za prijem pošte dužan je na zahtjev podnosioca, potvrditi prijem podneska stavljanjem štambilja o prijemu pismena (štambilj broj 16) na kopiju podneska koja ostaje kod stranke ili potpisom u predajnoj knjizi donosioca podneska, u kojoj treba da bude tačno naznačeno pismeno koje se predaje, broj primjeraka, priloga itd. ili na koji drugi shodan način.

Na zahtjev stranke službenik određen za prijem pošte dužan je izdati pismenu potvrdu o primljenom pismenu vezanom za rok.

4. Taksa

Član 57.

Službenik određen za prijem pošte obračunava i poništava taksu kojoj podliježe pismeno i prilozi, pridržavajući se propisa o taksama.

Rasporedom poslova određuje se službenik koji redovno vrši kontrolu naplate takse.

5. Nedostatci u podnescima

Član 58.

Službenik određen za prijem pismena dužan je da upozori prisutnu stranku na eventualnu nepotpunost podneska, na nedovoljan broj primjeraka, na nepotpunost adrese stranke i drugih lica iz podneska i na druge slične tehničke nedostatke, te da od stranke zatraži da te nedostatke odmah otkloni. Ako stranka ne postupi po primjedbama, službenik će primiti i tako neuredan podnesak, s tim što će na pismenu crvenom olovkom ili mastilom naznačiti koje nedostatke podnesad sadrži.

6. Predaje u rad primljenih pismena

Član 59.

Primljena pismena sređuju se prema oznakama upisnika u koje ih treba zavesti, odnosno prema oznakama spisa na koje se odnose i tako sređena pismena predaju se službeniku koji vodi odgovarajući upisnik (u daljem tekstu: upisničar). Ako u sudu postoji rukovodilac poslova upisnika, primljena pismena predaju se tom rukovodiocu.

Pismena koja se odnose na zemljišno-knjižno poslovanje predaju se vodiocu zemljišne knjige.

Pismena koja se odnose na predmete hitne prirode, predaju se bez odlaganja, a ostala pismena u toku dana, u vrijeme za to određeno.

Ako su uz pismeno primljeni novac, dragocijenosti, vrijednosni papiri ili kakvi drugi predmeti, označava se to na vrhu pismena crvenom olovkom označkom "polog" i dalje postupa po odredbama o finansijskom i materijalnom poslovanju.

VII - POSTUPANJE SA SPISIMA

1. Osnivanje spisa

Član 60.

Primljena pismena raspoređuju se u rad upisničarima koji vode odgovarajuće upisnike.

Upisničar zavodi primljena pismena istog dana u odgovarjaući upisnik, a ako se tim pismenom osniva novi spis, evidentira ga u odgovarajući imenik.

Pismeno kojim se osniva novi spis stavlja se u omot odgovarajuće boje (obrasci 59 do 73).

2. Oznaka spisa

Član 61.

Svaki spis ima oznaku (poslovni broj).

Oznaka spisa sastoji se od kratice naziva upisnika, rednog broja tog upisnika i od posljednja dva broja godine u kojoj je primljeno pismeno upisano u upisnik (na pr. K-385/75).

3. Sredivanje spisa

Član 62.

Spisi predmeta moraju biti sredeni i uredni. O urednosti predmeta stara se svaki službenik suda koji predmet dobija u rad (upisničar, daktilograf, sudija i arhivar).

Pojedini dijelovi predmeta ulažu se hronološkim redom i označavaju rednim brojem "Popis spisa", a zatim lijepi ili na drugi način pričvršćuje uz omot spisa.

Prilozi se stavljaju uz pismena na koje se odnose. U slučaju da se tako ne može postupiti zbog veličine priloga ili iz drugih razloga, prilozi se drže odvojeno od spisa, s tim da se na odgovarajućem mjestu u spisu stavi zabilješka gdje se prilozi nalaze.

Član 63.

Pismena koja se odnose na predmete koji su u radu, ulažu se u te predmete.

Pismena kasnijeg datuma stavljaju se u spis iznad pismena ranijeg datuma.

4. Postupanje sa dostavnicama i povratnicama

Član 64.

Dostavnice i povratnice (u daljem tekstu: dostavnice) ulažu se bez odlaganja u spis na koji se odnose.

U spisu se rajno drže samo one dostavnice koje imaju trajni procesni značaj.

Koje će se dostavnice otkloniti iz spisa, odlučuje sudija.

Dostavnica koja služi kao dokaz o uručenju sudske odluke ili drugih pismena vezanih za rok, lijepi se uz izvornik odluke na koju se odnosi.

5. Postupanje sa nesredenim spisima

Član 65.

Viši sud kome je dostavljen nesređen spis, može ga vratiti nižem sudu da ga prethodno sredi. Ako viši sud tako ne postupi, izvjestiće predsjednika nižeg suda da je spis dostavljen nesreden.

6. Predaja spisa sudiji

Član 66.

Upisničar predaje spis u rad sudiji ukoliko dalju radnju ne treba da izvrši drugi službenik.

Spis hitne prirode predaje se odmah.

Pismena koja se odnose na poslove sudske uprave uvijek se predaju predsjedniku suda ili službeniku koga je za to predsjednik suda ovlastio.

VIII - RJEŠAVANJE PREDMETA

1. Red rješavanja predmeta

Član 67.

Po prijemu spisa, sudija ih odmah pregleda, svrstava i prema važnosti i hitnosti utvrđuje kojim će se redom uzeti u rad.

Sudija je obavezan da, bez odlaganja, uzme u rad predmete u kojima je zakonom propisano da je postupak hitan, kao i predmete u kojima je hitnost postupka od posebnog interesa.

2. Zakazivanje ročišta

Član 68.

Prije zakazivanja ročišta (pripremnog ročišta, rasprave, pretresa), sudija se prethodno detaljno upoznaje sa predmetom , pri čemu naročito ispituje da li pismeno (podnesak) kojim se pokreće sudski postupak sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, koji će se dokazi provesti, koji se dokazi do ročišta mogu pribaviti, koji će se spisi iz arhive predmeta priložiti, koliko će vremena ročište trajati i slično.

Ako sudija ocijeni da se u predmetu može zakazati ročište , naredbom će odrediti dan u sedmici, datum, sat i mjesto njegovog održavanja.

Naredba o zakazivanju ročišta treba da sadrži naročito:

  • -
    ime, prezime, punu adresu i svojstvo lica koje će se pozvati,
  • -
    način dostavljanja poziva,
  • -
    šta se i kojem licu treba dostaviti,
  • -
    koji i od koga će se određeni dokaz pribaviti do dana za koje je ročište određeno,
  • -
    da li će se spis držati u pred evidenciji i do kojeg roka (datum),
  • -
    da li treba pozvati sudije porotnike i eventualno koje.

U više predmeta, osim ako su spojeni radi jedinstvenog postupanja, ne mogu se odrediti ročišta u isti sat.

Član 69.

Broj ročišta u toku jednog dana određuje se prema vjerovatnom trajanju pojedinih procesnih radnji.

Kod određivanja broja ročišnih dana u jednoj sedmici, sudija treba da obezbijedi dovoljno vremena u kojem će moći proučavati spise, blagovremeno pismeno izraditi donesene sudske odluke i redovno rješavati dnevnu poštu.

Ročišta se upisuju u "Dnevnik za sudove" (Obrazac broj 8) , koji se vodi po sistemu kalendara.

Član 70.

U slučaju kad se ročite prekine ili odloži, sudija će nastojati da se odmah odredi dan i sat kada će se ročite nastaviti ili održati i ujedno odrediti lica koja treba pozvati s tim što će se prisutnim licima, ako su obuhvaćena rješenjem o prekidanju odnosno odlaganju ročišta, saopštiti da tog dana dođu radi prisustvovanja na ročište.

Član 71.

Spise dodijeljene u rad sudija zadržava samo koliko je potrebno da se po njima izda odgovarajuća naredba, odnosno izradi odgovarajuća odluka.

Spise sudija vraća upisničaru. Sudija je dužan da naredbom odredi šta će se i kako po spisu postupiti. Naredba mora da bude jasna i potpuna. Ako se sa spisom dostavlja i pismeno ili izradena sudska odluka, sudija u naredbi naznačuje, naročito, u koliko primjeraka sudsku odluku treba prepisati, kome sve otpravak sudske odluke treba dostaviti i do kojeg roka spis treba držati u evidenciji.

Član 72.

Kad sudija vrati spis, upisničar vrši, prema sadržaju naredbe, potrebna razvođenja u upisniku, a nakon toga spis predaje u rad radniku koji vrši ostale radnje (pozivanje stranaka i drugih lica, prepisivanje, sravnjavanje i otpremanje spisa, stavljanje potrebne zabilješke i slično).

Radnik koji postupa po naredbi iz spisa, dužan je da u pravilu, ispod teksta naredbe stavi zabilješku o tome da je po naredbi postupio, a ako po naredbi nije postupio, da navede i razlog za to.

3. Dostavljanje i otpremanje pismena

Član 73.

Dostavljanje sudskih odluka i drugih pismena vrši se u pravilu, preko pošte, a može se vršiti i preko dostavne službe drugih državnih organa, preko sudskog službenika ili neposredno u sudu.

Član 74.

Ako je za sudsku odluku ili drugo pismeno koje se dostavlja poštom potreban dokaz o prijemu, dostalvjanje se uvijek vrši u omotu sa povratnicom (Obrazac broj 9). U ostalim slučajevima prilaže se dostavnica (obrazac broj 10).

Dostavljanje običnih (kratkih) obavještenja strankama vrši se u omotu bez dostavnice.

Član 75.

Pismena preuzeta za otpremanje moraju, u pravilu, biti otpremljena istog dana. Pismena hitne prirode otpremaju se bez odlaganja (prvom poštom) istog dana.

Pismena koja se istog dana dostavljaju u cilju otpremanja (dostavljanja) zajedničkoj dostavnoj službi sa drugim državnim organima, stavljaju se u jedan omot.

Pakovanje, otpremanje i prijem pismena preko pošte vrši se po postanskim propisima.

Član 76.

Sve pošiljke koje se imaju otpremiti preko pošte razvrstavaju se u tri grupe: obične, preporučene i poštanski pregradak (fah) i tim redom se upisuju u "Dostavnu knjigu za poštu".

Član 77.

Kada se pismena dostavljaju preko zajedničke dostavne službe, u jedan omot mogu se staviti pismena za više lica, ali ako je potrebna potvrda primaoca o izvršenoj dostavi, za svakog takvog primaoca prilaže se posebna dostavnica.

Kada se pismeno dostavlja preko radnika suda ili neposredno u sudu, dostavljanje se vrši bez omota ukoliko posebnim propisom nije drukčije određeno.

Dostavljanje pismena tužiocu i drugim organima koji su u sjedištu suda, vrši se, u pravilu, neposredno preko službenika suda.

Član 78.

Licu koje pristane da lično primi pismeno u sudu, izvršiće se dostavljanje ako je to lice poznato službeniku koji vrši otpremanje ili ako se na vjerodostojan način utvrdi njegov identitet.

Advokatima i drugim licima kojima se često dostavljaju pismena, dostavljanje se može vršiti putem dostavnog pregratka, koji se uspostavlja u pogodnoj prostoriji u zgradi suda. U tom slučaju sud je dužan da utvrdi vrijeme u kom advokati odnosno druga lica mogu pismena preuzimati iz pregradaka, kao i da obezbijedi u tom vremenu prisustvo službenika suda koji će im pismena iz pregratka predati.

Ako lica iz prethodnog stava ne preuzmu pismena u odrđdeno vrijeme ovlašćeni službenik suda će o tome obavijestiti predsjednika suda radi preduzimanja odgovarajućih mjera.

Član 79.

Pismena koja treba da se dostave preko službenika suda, zavode se u "Knjigu o zaduženju radnika suda primljenim pismenima za dostavljanje" (Obrazac broj 11).

Dostavnice o izvršenoj dostavi i neuručena pismena, službenik suda vraća odmah po povratku u sud i dužan je da za neuručena pismena naznači razloge zbog kojih dostavljanje nije izvršeno.

4. Zapisnici

Član 80.

Zapisnik se sastavlja povodom svake radnje preduzete u postupku, kao i o važnijim izjavama i saopštenjima koje stranke ili drugi učesnici u postupku daju van ročišta.

Član 81.

Kad po zakonu nije nužno sastavljanje zapisnika, zapisnik se može zamijeniti službenom zabilješkom u kojoj se označava obavljena radnja, datum i mjesto njenog izvršenja.

Službena bilješka stavlja se, u pravilu, na pismenu povodom kojeg je radnja izvršena.

Službenu bilješku potpisuje službenik suda koji ju je sastavio. Ako bilješka sadrži izjavu stranke ili saopštenje učinjeno stranci koja je prisutna, potpisaće je i ta stranka.

Član 82.

O sjednici vijeća kojoj ne prisustvuju stranke, umjesto zapisnika vodi se "Knjiga sjednica vijeća" (Obrazac broj 12).

Član 83.

Zapisnik o vijećanju i glasanju dobija oznaku predmeta u vezi sa kojim je vijeće odlučivalo.

Zapisnik o vijećanju i glasanju stavlja se u poseban omot na kome se naznačava da je to "Zapisnik o vijećanju i glasanju" i datum. U gornjem desnom uglu omota stavlja se oznaka predmeta, podbroj zapisnika sa ročišta i pečat suda.

Zatvoren omot sa zapisnikom o vijećanju i glasanju pripaja se zapisniku sa ročišta i ulaže u odgovarajući spis.

Kad se umjesto zapisnika o vijećanju i glasanju na izvorniku sudske odluke stavlja bilješka o vijećanju i glasanju, bilješka sadrži dan vijećanja, ime i prezime predsjednika i članova vijeća, ko je od njih izvjestilac i oznaku da je sudska odluka donesena jednoglasno.

5. Zamolnice i nalozi

Član 84.

Zamolnice, nalozi strankama i drugim licima za postupanje u određenom roku i sl. pišu se u potrebnom broju primjeraka, od kojih jedan ostaje u spisu.

Pismeni iz prethodnog stava potpisuje sudija, osim u slučaju kad je sudija napisao cio sadržaj zamolnice, naloga i slično.

Član 85.

Zamolnice moraju biti potpune i jasne. Ako se zamolnicom traži saslušanje svjedoka ili ispitivanje okrivljenog, a zamolnici se mora što potpunije ukazati na sve činjenice i okolnosti na koje treba oni da se izjasne. Ako se uz zamolnicu dostavlja spis, zamoljenom sudu će se u zamolnici ukazati na one dijelove spisa koje se na te činjenice ili okolnosti odnose.

Ako je stranka zahtijevala da prisustvuje ročištu kod zamoljenog suda, zamoljenom sudu se na to mora u zamolnici posebno ukazati.

Ako se zamolnicom traži pribavljanje kakvih izvještaja ili drugo, u zamolnici treba što odredenije navesti šta se traži.

6. Pisanje, prepisivanje i sravnjavanje

Član 86.

Sva pismena koja se otpremaju iz suda moraju biti pisana čitko, uredno i bez pisarskih ili jezičkih grešaka.

Pisanje se vrši, u pravilu, na papiru jedinstvenog (standardnog ) formata. Za izvorne sudske odluke kao i za pismena trajnije vrijednosti uptorebljava se papir boljeg kvaliteta.

Zapisnici se pišu bez proreda.

Sudske odluke (presude i rješenja) pišu se poluproredom.

Zapisnici, sudske odluke i zamolnice ne mogu se pisati na obje strane polutabaka, ako je papir takvog kvaliteta da otisci slova na jednoj strani čine nečitkim tekst na drugoj strani polutabaka.

Član 87.

Prepisi se izraduju u dovoljnom broju primjeraka, odnosno prema naredbi za dostavljanje. Kad se prepisuje sudska odluka protiv koje se može izjaviti redovni pravni lijek (žalba, revizija), treba za viši sud obezbijediti primjerak prepisa sudske odluke .

Prilikom prepisivanja vodi se računa o predmetima koji su hitne prirode.

Član 88.

Svi prepisi treba da se pažljivo sravne sa izvornikom.

Sravnjenje vrše, u pravilu, dva službenika, od kojih jedan čita izvornik a drugi prati prepis.

Ako su prilikom prepisivanja učinjene takve greške da je potrebno u većem obimu izvršiti precrtavanje, brisanje ili dodavanje teksta, izvršiće se ponovno prepisivanje cijelog teksta ili samo pojedinog lista (polutabaka).

Za tačnost prepisa odgovorni su službenici iz stava 1. ovog člana.

7. Poslovanje sa predmetima vezanim za rok

Član 89.

Predmeti (spisi) u kojima je postupak u toku, drže se, u pravilu, u ročišniku ili u rokovniku.

Ročišnik, odnosno rokovnik je ormar ili plakar koji se zaključava, a podijeljen je na pregrade koje se označavaju brojevima od 1 do 31.

U ročišnik se stavljaju predmeti u kojima je određeno ročište, a u rokovnik predmeti u kojima su određeni rokovi.

Predmeti se u ročišnik odnosno u rokovnik stavljaju u odgovarajući pregradak prema datumu ročišta, odnosno prema danu evidencije ili prededevidencije, bez obzira na mjesec i godinu. Ako se predmet uzima prije isteka određenog roka u odgovarajući pregradak ročišnika (rokovnika) stavlja se zabilješka gdje se predmet nalazi.

Član 90.

Predmeti po kojima su određena ročišta, u pravilu, se stavljaju u rok za predevidenciju, a predmeti u kojima su određeni drugi rokovi u rok za predevidenciju stavljaju se samo po potrebi.

Predmeti se stavljaju u predevidenciju kad je potrebno da se na određeno vrijeme prije ročišta ili kakvog drugog roka provjeri izvršenje određenih radnji, kako bi se blagovremeno mogle preduzeti dalje mjere za održavanje ročišta, odnosno drugog roka.

Rok predevidencije određuje se tako da od roka predevidencije do ročišta, odnosno roka ostane dovoljno vremena da se mogu blagovremeno preduzeti potrebne mjere.

Rok predevidencije određuje sudija.

Rok predevidencije sadrži naznačenje dana, mjeseca i godine, a po potrebi i časa kada rok ističe.

Član 91.

Određeni službenik suda svakog radnog dana pregleda pregradke ročišnika, odnosno rokovnika za sljedeći dan. Ako iza toga slijedi jedan ili više dana u kojima sud ne radi, službenik pregleda pregradke ročišnika (rokovnika) i za te dane. Predmeti koji se nađu u ročišniku za te dane, predaju se odmah sudiji, ako on nije drugačije odredio. Ako tako nije postupljeno pregled pregradaka za te dane vrši se prvog narednog radnog dana.

U predmetima u kojima je određen rok za predevidenciju, pregledaće se da li je u svemu postupljeno prema odluci (naredbi) sudije, a naročito da li su dostavnice vraćene i u spis uložene, da li su traženi izvještaji prispjeli i slično. Ako se pri tom utvrdi da određena radnja nije izvršena ili je nepravilno izvršena, odredeni službenik suda će sam ili po uputstvu sudije ili drugog ovlaštenog službenika, preduzeti odgovarajuće mjere da se takvi nedostaci otklone.

U slučaju da se zbog neizvršavanja neke radnje koju je trabalo izvršiti do roka za predevidenciju, zakazano ročište ne može održati, sudija će otkazati ročište i o tome obavijestiti sva lica koja su o ročištu bila obavještena, te istovremeno ih obavijestiti i o novom ročištu.

Ako se prilikom pregleda rokova za predevidenciju utvrdi da su sve radnje izvršene, predmet će se prenijeti u pregrade ročišnika, koji odgovara ročištu, odnosno predati u rad sudiji ili drugom ovlašćenom službeniku.

8. Spajanje i razdvajanje predmeta

Član 92.

Kada se više predmeta spoji radi zajedničkog raspravljanja, predmet po kome je kasnije pokrenut postupak spaja se sa predmetom po kome je postupak pokrenut ranije.

Na omotu zajedničkog predmeta stavlja se poslovni broj predmeta koji je spojen, a ako na omotu spojenog predmeta postoji kakva posebna oznaka, prenijeće se na omot zajedničkog predmeta.

Kada se jednom predmetu prilaže drugi predmet samo radi uvida u taj drugi predmet, na omotu predmeta kome se drugi predmet prilaže, označava se da mu je taj predmet priložen.Ta oznaka se precrtava kad priloženi predmet bude izdvojen.

Član 93.

Kada se predmet prije dovršetka postupka razdvaja radi odvojenog postupanja, u odvojeni predmet ulažu se ovjereni prepisi svih pismena, koja se na taj predmet odnose.

Za odvojeni predmet sačiniće se novi popis spisa.

Na omot odvojenog predmeta prenose se važne zabilješke koje se odnose na razdvojeni predmet, a na ranijem omotu te zabilješke se precrtavaju.

9. Obnavljanje spisa

Član 94.

Ako se pojedini spisi ili dijelovi spisa izgube, oštete ili unište, pokreće se postupak za obnavljanje spisa.

Kad su u pitanju spisi po kojima je postupak u toku,postupak za obnavljanje spisa pokreće predsjednik suda naredbom po službenoj dužnosti.

Kad su u pitanju spisi po kojima je postupak pravosnažno okončao, postupak za obnavljanje spisa pokreće se samo ako postoji opravdan interes. Naredbu o tome donosi predsjednik suda po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke odnosno tužioca ili pravobranioca

Neće se pokrenuti postupak za obnavljanje spisa ako je u pitanju spis za koji je protekao rok do koga se po odredbama ovog pravilnika čuvaju takvi spisi.

Član 95.

Obnavljanje spisa po kojima je postupak u toku vrši sudija kome je predmet bio dodijeljen u rad a u ostalim slučajevima sudija koga odredi predsjednik suda.

Obnavljaju se samo oni dijelovi spisa koji su od bitnog značaja za postupak.

Obnavljanje se vrši na osnovu prepisa nestalih , oštećenih ili uništenih spisa kojima raspolažu stranke ili sud, podataka iz upisnika i pomoćnih knjiga, a po potrebi i na osnovu saglasnosti izjava stranaka, svjedoka, vještaka, zastupnika ui drugih lica koja su učestvovala u postupku.

Kad o pojedinim radnjama nema podataka, a izjave navedenih lica nisu saglasne, te radnje će se ponoviti ukoliko nije donesena prvostepena odluka.

Stranke se obavještavaju o nestanku ili oštećenju samo onih spisa po kojima je postupak u toku i ujedno se pozivaju da podnesu prepise svih podnesaka, zapisnika, sudskih odluka i drugih pismena kojima raspolažu.

Član 96.

Zahtjev za obnavljanje spisa po kojima je postupak u toku zavodi se u isti upisnik u kome je zaveden predmetni spis.

Zahtjev za obnavljanje spisa po kom je postupak pravosnažno okončan, zavodi se u upisnik "Su", a nakon obnove spisa, spis se zavodi u odgovarajući upisnik pod novim rednim brojem.

Na omotu spisa u svim slučajevima se stavlja oznaka "Obnovljen spis".

VIII - RAD U PISARNICI

1. Postupanje sa spisima

Član 97.

Službenici suda u granicama ovlašćenja iz svog djelokruga, staraju se da se poslovanje sa predmetima vrši pravilno, uredno i na vrijeme. U izvršavanju tih zadataka oni su dužni da se staraju da se upisnici i pomoćne knjige određene ovim pravilnikom ili drugim propisom, vode pravilno i ažurno, da se održavaju propisani ili određeni rokovi i otkloni sve što bi činilo smetnju za blagovremeni rad sudija i ostalih službenika.

Upisničar je dužan da se stara da sudije i ostali službenici blagovremeno vraćaju predmete u cilju zavođenja u upisnicima, a ovlašćen je i dužan da sudiji ili drugom službeniku koji radi na rješavanju predmeta, skrene pažnju na očigledne greške u zapisnicima ili izvornicima sudskih odluka, na neurednost prepisa ili kakvog drugog pismena, na propuste u vezi sa naplatom takse, na očigledne greške u određivanju rokova, na nedostajanje dijelova spisa i na druge slične nedostatke koje zapazi u radu sa predmetima.

Upisničar ili drugi za to ovlašćeni službenik dužan je da redovno, a najmanje jedanput mjesečno, obavještava predsjednika suda koje odluke nisu pismeno izrađene.

Član 98.

Prije predaje predmeta u rad sudiji ili drugom službeniku koji radi na rješavanju predmeta, službenik suda stavlja u predmet određene konstatacije u pogledu postupanja, odnosno nepostupanja, stranaka i drugih lica, a naročito da li su dostavnice vraćene, da li je traženi izvještaj dostavljen, da li je izjavljena žalba, ima li odgovor na žalbu odnosno tužbu i slično.

2. Samostalno vršenje nekih poslova od strane službenika pisarnice

Član 99.

Službenicima koji obavljaju administrativne poslove može se povjeriti da samostalno vrše poslove u vezi sa rukovanjem spisima, pribavljanjem podataka, izvještaja i obavještenja od državnih organa, preduzeća i drugih organa, organizacija i zajednica, da sastavljaju jednostavnije podneske, da pripremaju nacrte izvještaja, dopisa, zamolnica, kao i jednostavnih odluka koje se odnose na upravljanje postupkom ili na određivanje ročišta i slično, kao i da obavljaju druge radnje i poslove za koje zakonom nije određeno da ih obavlja sudija.

Ako zakonom ili drugim propisima nije drugačije određeno, ovlašćeni administrativni službenici suda mogu samostalno naročito:

  • -
    ovjeravati potpise u zemljišno-knjižnim stvarima;
  • -
    davati obavještenja na osnovu podataka iz upisnika;
  • -
    izdavati uvjerenja o činjenicama o kojima sud vodi evidenciju;
  • -
    primati na zapisnik ili u obliku službene zabilješke kratka saopštenja i izjave stranaka i drugih zainteresovanih lica o promjeni adrese ili o boravištu, o danu prijema sudske odluke kad dostavnica nije vraćena ili kad na dostavnici nije naznačen dan izvršenja dostave;
  • -
    provjeravati da li su pojedini sudski oglasi objavljeni u službenom glasilu i stavljati zabilješku o tome u odgovarajućem spisu;
  • -
    požurivati u slučajevima kada po zahtjevu suda nije postupljeno, ako za požurivanje nije potrebna naredba sudije;
  • -
    otklanjati neodstatke u podnescima u okviru ovlašćenja službenika za prijem podnesaka;
  • -
    preduzimati odgovarajuće mjere da se novčana kazna i troškovi psotupka uredno i brzo naplate;
  • -
    preduzimati odgovarajuće mjere u vezi sa naplatom takse i troškova postupka;
  • -
    pripremati nacrte rješenja o brisanju uslovne osude, i
  • -
    pripremati izvještaje kojima se spis dostavlja višem sudu povodom redovnog pravnog lijeka.

3. Dostavljanje predmeta Kantonalnom sudu u Sarajevu i Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine

Član 100.

Predmet povodom pravnih lijekova izjavljenih protiv odluka suda, dostavlja se nadležnom Kantonalnom sudu u Sarajevu ( u daljem tekstu: Kantonalni sud ) ,odnosno Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud), izvještajem po obrascu broj 13, odnosno broj 14.

Predmet u kojem je izjavljen pravni lijek protiv drugostepene odluke, dostavlja se drugostepenom sudu. Drugostepeni sud pridružuje svoj predmet i sve dostavlja Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine .

Član 101.

Zajedno sa predmetom dostavljaju se Višem sudu i sve isprave koje se čuvaju kod suda odvojeno od predmeta. U slučaju da u predmetu postoje prepisi tih isprava, izvornici se dostavljaju višem sudu samo na njegov zahtjev.

Prije nego što se predmet otpremi višem sudu, službenik suda koji je pripremio nacrt izvještaja iz prethodnog člana, dužan je da provjeri da li su predmetu priložene odgovarajuće dostavnice i potreban broj prepisa odluka povodom kojih je pravni lijek izjavljen, kao i da li je predmet sređen. Na shodan način se postupa i kad se spis dostavlja na uvid Sudu za ljudska prava, odnosno drugom državnom organu.