Aktio

OPĆINA VOGOŠĆA - OPĆINSKO VIJEĆE

Poslovnik o radu Općinskog vijeća Vogošća

POSLOVNIK
O RADU OPĆINSKOG VIJEĆA VOGOŠĆA

I - UVODNE ODREDBE

Član 1.

Općinsko vijeće Vogošća (u daljem tekstu: Vijeće) organizuje se i radi na način propisan Statutom i ovim poslovnikom.

Ako neko pitanje od značaja za funkcionisanje Vijeća nije regulisano ovim poslovnikom, isto će se regulisati zaključkom.

Član 2.

Vijeće radi u sjednicama, koje se obilježavaju rednim brojevima.

Član 3.

Vijeće ima pečat, oblika i sadržaja određenih zakonom.

O upotrebi i čuvanju pečata stara se sekretar Vijeća.

II - PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA

Član 4.

Vijećnik stiče pravo i dužnosti vijećnika verifikacijom mandata.

Verifikacija mandata vijećnika vrši se na sjednici Vijeća na način utvrđen ovim poslovnikom.

Vijećnik ima pravo:

  • -
    podnositi prijedloge za donošenje odluka i drugih akata iz djelokruga Vijeća;
  • -
    pokretati raspravu o određenim političkim pitanjima u vezi rada općinskog načelnika, općinskih službi i radnih tijela Vijeća;
  • -
    postavljati viječnićka pitanja;
  • -
    vršiti i druga prava u skladu sa Statutom i ovim poslovnikom.

Član 5.

Vijećnik ima pravo i dužnost prisustvovati sjednicama Vijeća i radnih tijela čiji je član i učestvovati u njihovom radu.

Vijećnik, koji je spriječen da prisustvuje sjednici Vijeća ili radnog tijela čiji je član, dužan je o tome izvijestiti sekretara Vijeća, odnoso predsjednika odgovarajućeg radnog tijela dan prije održavanja sjednice Vijeća ili radnog tijela.

Vijećnik koji iz određenog razloga mora napustiti sjednicu Vijeća ili radnog tijela dužan je o tome obavijestiti predsjedavajućeg Vijeća odnosno predsjednika odgovarajućeg radnog tijela.

Član 6.

Vijećnik ima pravo da bude redovno i blagovremeno informisan o svim pitanjima čije mu je poznavanje potrebno radi vršenja funkcije.

Član 7.

Vijećnik je dužan čuvati službenu i vojnu tajnu i druge podatke povjerljive prirode i za to je odgovoran.

Predsjedavajući Vijeća i predsjednici radnih tijela Vijeća prilikom dostavljanja materijala vijećniku, utvrđuju stepen povjerljivosti tih materijala u skladu sa posebnim propisima.

Član 8.

Vijećniku se izdaje vijećnička legitimacija.

U viječnićkoj legitimaciji navode se imunitetsko pravo vijećnika i druga njegova prava.

O izdavanju viječnićke legitimacije i o evidenciji izdatih legitimacija brine se sekretar Vijeća.

Član 9.

Mandat vijećnika traje od dana verifikacije do dana prestanka ili opoziva mandata u skladu sa Zakonom.

Član 10.

Vijećnik ima pravo na naknadu za vršenje viječnićke funkcije.

Ovo pravo regulisaće se posebnim odlukom.

III - RAD I ORGANIZACIJA VIJEĆA

1. Konstituisanje Vijeća

Član 11.

Prvu sjednicu novoizabranog Vijeća saziva dosadašnji predsjedavajući Vijeća i predsjedava sjednici do izbora novog predsjedavajućeg Vijeća.

Ukoliko dosadašnji predsjedavajući Vijeća ne sazove Vijeće u propisanom roku, prvu sjednicu novoizabranog vijeća sazvat će najstariji član novoizabranog Vijeća u daljem roku od osam dana i predsjedavati sjednicom do izbora predsjedavajućeg Vijeća.

Član 12.

Na prvoj sjednici Vijeća, na prijedlog predsjedavajućeg iz stava 1. odnosno 2. prethodnog člana bira se Verifikaciona komisija iz reda vijećnika.

Član 13.

Verifikaciona komisija ima tri člana, koji između sebe biraju predsjednika.

Verifikaciona komisija vrši uvid u izborne dokumente o izboru vijećnika i podnosi izvještaj Vijeću.

Član 14.

Vijeće pretresa izvještaj verifikacione komsije.

Glasanje o izvještaju vrši se u cjelini ako Verifikacona komisija nije osporila nijedan mandat.

U slučaju da je neki mandat osporen, prvo se glasa u cjelini o svim neosporenim mandatima, a zatim o svakom osporenom mandatu posebno.

Član 15.

Odluka o verifikaciji mandata vijećnika donosi se natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja vijećnika u Vijeću.

2. Svečana izjava

Član 16.

Poslije verifikacije mandata vijećnici, kojima je mandat verifikovan, daju svečanu izjavu koja glasi:

"SVEČANO IZJAVLJUJEM DA ĆU POVJERENE DUŽNOSTI OBAVLJATI SAVJESNO, PRIDRŽAVATI SE USTAVA I ZAKONA I STATUTA OPĆINE, PROPISA I DRUGIH AKATA OPĆINSKOG VIJEĆA, ZALAGATI SE ZA DEMOKRATIJU, RAVNOPRAVNOST NARODA I NARODNOSTI I LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA ZA OSTVARIVANJE ZAJEDNIČKIH INTERESA GRAĐA-NA I NAPREDAK OPĆINE, KANTONA SARAJEVO, FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I BOSNE I HERCEGOVINE.�

Nakon davanja svečane izjave svaki vijećnik potpisuje pismeni tekst izjave iz prethodnog stava.

Vijećnik kojem je naknadno verifikovan mandat potpisuje akt svečane izjave pred predsjedavajućim Vijeća.

3. Predsjedavajući, zamjenici predsjedavajućeg i sekretar Vijeća

Član 17.

Na prvoj sjednici Vijeća vrši se izbor predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Vijeća i sekretara Vijeća, kao i izbor općinskog načelnika Općine Vogošća, na način i po postupku utvrđenim ovim poslovnikom, a nakon potpisanog protokola o međustranačkoj saradnji parlamentarnih stranaka i koalicija o raspodjeli funkcionerskih mjesta, koji prijedlog dostavljaju Komisiji za izbor i imenovanja.

Član 18.

Na prvoj sjednici Vijeće pored izbora i imenovanja lica iz prethodnog člana vrši izbor Komisije za izbor i imenovanja Vijeća, Mandatno-imunitetske komisije i izbor vijećnika koji u ime Vijeća obavljaju vjenčanja.

Izbor članova Komisije za izbor i imenovanje, Mandatno-imunitetske komisije i vijećnika koji u ime Vijeća obavljaju vjenčanje vrši se po postupku utvrđenim ovim poslovnikom.

Predsjedavajući Vijeća

Član 19.

Predsjedavajući Vijeća može biti u stalnom radnom odnosu u Vijeću, o čemu odlučuje Vijeće.

Predsjedavajući Vijeća:

  • -
    predstavlja Vijeće;
  • -
    organizuje i saziva sjednice Vijeća;
  • -
    predsjedava im i u tom smislu ostvaruje saradnju sa nadležnim organima;
  • -
    prati ostvarivanje propisa Vijeća;
  • -
    potpisuje akte koji se donose na Vijeću;
  • -
    stara se o provođenju odredaba Poslovnika;
  • -
    stara se o obezbjeđenju uslova za rad vijećnika Vijeća;
  • -
    stara se o saradnji Vijeća sa nadležnim organima drugih općina;
  • -
    stara se o ostvarivanju odnosa Vijeća i općinskog načelnika;
  • -
    upućuje donesene propise općinskom načelniku;
  • -
    stara se o ostvarivanju javnosti rada Vijeća;
  • -
    priprema svečane izjave izabranih lica i vijećnika;
  • -
    vrši i druge poslove predviđene Zakonom, Statutom i ovim poslovnikom.

Zamjenik predsjedavajućeg

Član 20.

Vijeće može imati dva zamjenika i predsjedavajućeg o čemu odluku donosi Vijeće.

Zamjenici predsjedavajućeg Vijeća rade sa predsjedavajućim Vijeća na obavljanju poslova iz člana 19.

U slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjedavajućeg Vijeća, zamjenici predsjedavajućeg Vijeća ga zamjenjuju u svim poslovima i zadacima utvrđenim prethodnim članom.

Sekretar Vijeća

Član 21.

Sekretar Vijeća je u stalnom radnom odnosu u Vijeću.

Sekretar Vijeća:

  • -
    pomaže predsjedavajućem u pripremanju sjednica Vijeća i njegovih radnih tijela;
  • -
    osigurava uvjete za njihov rad i prati izvršenje njihovih poslova i zadataka u vezi tih sjednica;
  • -
    stara se u izvršavanju utvrđene politike i zaključaka Vijeća;
  • -
    stara se o ostvarivanju prava i dužnosti vijećnika u Vijeću;
  • -
    priprema prijedloge upućene Vijeću i daje ih na dalju obradu odgovarajući organima;
  • -
    obezbjeđuje radnim tijelima Vijeća stručnu pomoć u vršenju njihovih funkcija;
  • -
    sarađuje sa nadležnim organom u pripremi za održavanje sjednice Vijeća;
  • -
    stara se o blagovremenom objavljivanju propisa i drugih akata, koje je donijelo Vijeće, kao i dostavljanju zaključaka Vijeća nadležnim organima radi njihovog provođenja;
  • -
    stara se o pravno-tehničkoj obradi akata usvojenoj na sjednici Vijeća;
  • -
    učestvuje u izradi Programa rada Vijeća;
  • -
    priprema tekst Poslovnika Vijeća u saradnji sa Komisijom za Statut i propise;
  • -
    vrši i druge poslove koje mu povjeri vijeće i predsjeda- vajući Vijeća.

Za svoj rad sekretar je odgovoran Vijeću.

4. Usklađivanje rada Vijeća

Član 22.

Predsjedavajući Vijeća može organizovati sastanke sa:

  • -
    predsjednicima klubova Vijeća i stalnih radnih tijela Vijeća, općinskim načelnikom, sekretarom Vijeća i drugim za koje ocijeni da mogu doprinijeti efikasnijem radu i provođenju akata Vijeća.

Na zajedničkim sastancima iz stava 1. konsultacije će se vršiti naročito o:

  • -
    prijedlogu Programa rada Vijeća i usklađivanju aktivnosti na njegovoj realizaciji;
  • -
    ostvarivanje javnosti rada Vijeća;
  • -
    izvršavanje zaključaka Vijeća;
  • -
    ostvarivanju prava i dužnosti vijećnika u vezi sa vršenjem njihove funkcije;
  • -
    inicijativama da se određena pitanja stave na dnevni red radnih tijela Vijeća;
  • -
    ostvarivanju saradnje općinskog načelnika s Vijećem;
  • -
    ostvarivanje saradnje Vijeća s političkim strankama i udruženjima građana;
  • -
    suradnji Vijeća s Vijećima drugih općina, Parlamenom Skupštine BiH, Parlamentom Federacije i Skupštinom Kantona Sarajevo, kao i drugim organima i organizacijama;
  • -
    primjeni Poslovnika;
  • -
    inicijativama i prijedlozima upućenih Vijeću.

Na sastancima iz prethodnog stava vodi se zapisnik u koji se unose pitanja o kojima se raspravljalo i dogovorene aktivnosti, stavovi i zaključci.

5. Radna tijela Vijeća

Član 23.

Za pripremanje i razmatranje prijedloga, odluka i drugih akata i za praćenje i proučavanje drugih pitanja iz nadležnosti Vijeća, obrazuju se stalna i povremena radna tijela.

Radna tijela Vijeća daju mišljenja, prijedloge i izvještaje Vijeću o određenim pitanjima iz svog djelokruga, a odlučuju samo o pitanjima koja su ovim poslovnikom ili odlukom Vijeća data u neposrednu nadležnost.

Stalna radna tijela obrazuju se ovim poslovnikom ili odlukom Vijeća.

Povremena radna tijela obrazuju se odlukom Vijeća.

Odlukom iz st. 3. i 4. ovoga člana utvrđuje se djelokrug rada stalnih i povremenih radnih tijela čiji djelokrug nije utvrđen ovim poslovnikom.

Član 24.

Radno tijelo Vijeća ima predsjednika, zamjenika i pet članova koji se biraju iz reda vijećnika, stručnih, naučnih, kulturnih i javnih radnika.

Radno tijelo u svom sastavu ima najmanje trećinu članova iz reda vijećnika.

Predsjednik radnog tijela Vijeća bira se iz reda vijećnika.

Član 25.

Na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja Vijeće bira članove radnih tijela iz redova vijećnika, te imenuje članove radnih tijela iz redova stručnih, naučnih, kulturnih i javnih radnika.

O izvršenom izboru, odnosno imenovanju predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela izdaje se rješenje.

Član 26.

Predsjednik radnog tijela:

  • -
    organizira rad radnog tijela;
  • -
    saziva sjednice radnog tijela i predsjedava im;
  • -
    predlaže dnevni red i potpisuje akte koje donosi radno tijelo;
  • -
    sarađuje sa predsjednicima drugih radnih tijela;
  • -
    vrši i druge poslove u skladu sa ovim poslovnikom.

Član 27.

Predsjednika radnog tijela u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti, zamjenjuje zamjenik predsjednika radnog tijela.

Član 28.

Radno tijelo radi u sjednicama.

Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik radnog tijela po vlastitoj inicijativi, a dužan je da sazove sjednicu kada to zatraži predsjedavajući Vijeća i većina članova radnog tijela.

Presjednik radnog tijela može i na prijedlog općinskog načelnika sazvati sjednicu.

Sjednica radnog tijela saziva se u pravilu tri dana prije održavanja sjednice, a izuzetno iz opravdanih razloga može se sazvati i u kraćem roku.

Član 29.

Ako predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu kada je to dužan učiniti, sjednicu će sazvati predsjedavajući Vijeća.

Radno tijelo može da radi ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a odlučuje većinom glasova izabranih članova.

Član 30.

Sjednici radnog tijela prisustvuje predstavnik predlagača nacrta, odnosno prijedloga odluka, drugog propisa ili akta koji se razmatra.

Općinski načelnik može učestvovati u radu radnog tijela i kada nije predlagač.

Ako predlagač ne uputi svog predstavnika na sjednicu radnog tijela, radno tijelo može razmotriti predloženi nacrt akta odnosno prijedlog i bez njegovog prisustva.

Ako radno tijelo ocijeni da je prisustvo predstavnika neophodno može da odloži razmatranje tog pitanja i da o tome obavijesti predlagača, koji je dužan da obezbijedi da njegov predstavnik prisustvuje sjednici radnog tijela.

Član 31.

Radna tijela rade po odredbama ovog poslovnika, a mogu donijeti svoj poslovnik.

Pitanja koja su uređena ovim poslovnikom, ne mogu se drugačije uređivati posebnim poslovnicima radnih tijela.

Član 32.

Općinsko vijeće ima sljedeća radna tijela i to:

  • -
    Komisiju za izbor i imenovanja,
  • -
    Mandatno-imunitetsku komisiju,
  • -
    Komisiju za statutarna pitanja i propise,
  • -
    Komisiju za predstavke i pritužbe,
  • -
    Komisiju za odnose s vjerskim zajednicama,
  • -
    Komisiju za odlikovanja i priznanja,
  • -
    Komisiju za raspodjelu stanova kojim raspolaže Općina Vogošća,
  • -
    Komisiju za zaštitu boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca,
  • -
    Komisiju za dodjelu poslovnih prostora.

KOMISIJA ZA IZBOR I IMENOVANJA

Član 33.

Komisija za izbor i imenovanja:

  • -
    predlaže izbor i imenovanja, odnosno razrješenje funkcionera i drugih lica koje bira, odnosno imenuje Vijeće, ako Zakonom, Statutom, Odlukom Vijeća ili ovim poslovnikom nije utvrđeno da takav prijedlog podnose drugi organi;
  • -
    sarađuje sa odgovarajućim tijelima drugih organa i organizacija u Općini, pribavlja njihova mišljenja i utvrđuje prijedloge za izbor, imenovanja i razrješenja iz nadležnosti Vijeća;
  • -
    pretresa sva pitanja u vezi sa izborom, imenovanjem i razrješenjem, kao i druga pitanja u vezi s tim iz nadležnosti Vijeća;
  • -
    o pitanjima izbora, imenovanja i razrješenja iz nadležnosti drugih organa i organizacija, kada je predviđeno da se traži mišljenje, daje mišljenje tim organima i organizacijama;
  • -
    predlaže odluke o naknadama za izvršene poslove vijećnicima i drugim licima koji su članovi komisija i radnih tijela;
  • -
    priprema i utvrđuje prijedloge općih akata kojim se uređuju pitanja vijećnika, plaće i druga primanja funkcionera koje bira ili imenuje Vijeće;
  • -
    vrši i druge poslove u skladu sa Ustavom, Zakonom, Statutom Općine i drugim važećim propisima.

MANDATNO-IMUNITETSKA KOMISIJA

Član 34.

Mandatno-imunitetska komisija:

  • -
    razmatra pitanja u vezi sa primjenom imuniteta vijećnika u Vijeću, obavještava Vijeće o slučaju koji povlači prestanak mandata vijećnika;
  • -
    vrši poslove Verifikacijske komisije u vezi sa verifikacijom mandata vijećnika izabranih na izborima;
  • -
    vrši i druge poslove određene Statutom ili drugim općim aktom.

KOMISIJA ZA STATUTARNA PITANJA I PROPISE

Član 35.

Komisija za statutarna pitanja i propise:

  • -
    prati ostvarivanje Statuta Općine i Poslovnika Vijeća;
  • -
    priprema tekst prijedloga Statuta Općine i Poslovnika Vijeća;
  • -
    stara se o provođenju javne rasprave i izvještava Vijeće o njenim rezultatima;
  • -
    daje mišljenje Vijeću o inicijativama za promjenu Statuta ili drugog općeg akta;
  • -
    razmatra nacrte i prijedloge općih akata koje donosi Vijeće u pogledu njihove usklađenosti sa pravnim sistemom i ujednačavanja pravno-tehničke obrade;
  • -
    razmatra akte pravnih lica na koje Vijeće daje potvrdu odnosno saglasnost sa stanovišta usklađenosti sa Zakonom, Statutom i općim aktima Vijeća;
  • -
    utvrđuje prečišćene tekstove općih akata koje donosi Vijeće;
  • -
    učestvuje u pripremanju Programa rada normativne djelatnosti Vijeća;
  • -
    vrši i druge poslove određene Statutom i drugim općim aktima.

Prijedlozi Komisije za statutarna pitanja i propise koji su formulisani kao izmjene i dopune nacrta odnosno prijedloga općeg akta, unose se u njen izvještaj i smatraju se njenim amandmanima.

KOMISIJA ZA PREDSTAVKE I PRITUŽBE

Član 36.

Komisija za predstavke i pritužbe:

  • -
    razmatra predstavke i pritužbe koje građani upućuju ili neposredno podnose Vijeću i o tome obaviještava podnosioca;
  • -
    ispituje putem nadležnih općinskih službi za upravu osnovanost predstavki i pritužbi;
  • -
    nalaže nadležnim službama preduzimanje Zakonom zasnovanih mjera, te o tome obaviještava podnosioce predstavki i pritužbi;
  • -
    neposredno radi na predstavkama i pritužbama koje se odnose na prava i dužnosti za koje je u Ustavu i Zakonu utvrđeno da ih obavlja Općina, te o svom stavu obavještava podnosioca predstavke odnosno pritužbe i predlaže nadležnim organima i organizacijama mjere za rješavanje pitanja i problema iznesenih u predstavkama i pritužbama;
  • -
    razmatra inicijative građana i organizacija za pokretanje odgovornosti nosioca javnih funkcija i prema potrebi predlaže Vijeću ili drugim nadležnim organima pokretanje postupka za utvrđivanje njihove odgovornosti;
  • -
    ukazuje na pojave neekonomskoga i neracionalnog upravljanja državnim sredstvima i zloupotrebe u njihovom korištenju;
  • -
    predlaže Vijeću donošenje mjera radi zaštite svih oblika svojine i otklanjanja eventualno drugih društveno-štetnih pojava;
  • -
    pomaže Vijeću u vršenju nadzora nad radom državnih organa, organizacija i vršilaca javnih funkcija u Općini, a u cilju obezbjeđenja javnosti i odgovornosti u radu organa i pojedinaca;
  • -
    ukazuje Vijeću na pojave kršenja Zakona, drugih propisa i općih akata i normi poslovnog morala, a koje mogu imati šire negativne posljedice;
  • -
    vrši i druge poslove određene Zakonom, drugim propisima i ovim poslovnikom.

KOMISIJA ZA ODNOSE SA VJERSKIM ZAJEDNICAMA

Član 37.

Komisija za odnose sa vjerskim zajednicama:

  • -
    prati sprovođenje ustavnih načela i odredbi Zakona koje se odnose na slobodno djelovanje vjerskih zajednica;
  • -
    surađuje sa organima vjerskih zajednica u Općini prilikom rješavanja konkretnih pitanja od značaja za vjerske zajednice za čije je rješavanje nadležno Vijeće, te u tu svrhu predlaže najoptimalnija rješenja;
  • -
    vrši koordinaciju sa mjesnim zajednicama i vjerskim institucijama vezano za aktivnosti iz svog djelokruga;
  • -
    vrši i druge poslove određene Zakonom, drugim propisima i ovim poslovnikom.

KOMISIJA ZA ODLIKOVANJA I PRIZNANJA

Član 38.

Komisija za odlikovanja i priznanja:

  • -
    razmatra sva pitanja u vezi sa spomen-obilježjima i priznanjima, daje prijedloge nadležnim organima i o svojim prijedlozima obaviještava Vijeće, koje donosi odluku;
  • -
    razmatra inicijative i utvrđuje prijedloge za dodjeljivanje Općinskih priznanja;
  • -
    utvrđuje prijedloge i daje mišljenja o mjestima na kojima treba obilježiti značajne istorijske događaje i ličnosti;
  • -
    daje mišljenja i prijedloge o utvrđivanju imena ulica, trgova, javnih institucija, naselja, mostova i drugih objekata na području općine;
  • -
    predlaže radne ljude i građane, pravna i fizička lica za dodjelu najviših priznanja, nagrada koje dodjeljuje Kanton, Federacija i država BiH;
  • -
    razmatra i predlaže dodjelu priznanja stranim držav- ljanima, inostranim i međunarodnim organima, organizacijama i pojedincima koji su svojim ličnim učešćem i ukupnim angažmanom direktno ili posredno, materijalno i moralno pomogli razvoj Općine Vogošća;
  • -
    vrši i druge poslove vezane za odlikovanja, i druga javna priznanja u skladu sa Zakonom i drugim propisima.

KOMISIJA ZA RASPODJELU STANOVA

Član 39.

Komisija za raspodjelu stanova:

  • -
    vrši poslove koji se odnose na prava i dužnosti Općine kao vlasnika i davaoca stana na korištenje, koja proizlaze iz zakonskih i drugih propisa iz stambene oblasti u odnosu na stanove sa kojim ima pravo raspolaganja Općina, a u skladu sa posebnom Odlukom Vijeća;
  • -
    razmatra i odlučuje o primjedbama i zahtjevima za rješavanje stambenih pitanja lica koja na to imaju pravo u skladu sa Odlukom o davanju na korištenje stanova kojima raspolaže Općina Vogošća;
  • -
    vrši i druge poslove koji su stavljeni u njen djelokrug općim aktima Vijeća.

KOMISIJA ZA BORAČKA PITANJA

Član 40.

Komisija za boračka pitanja:

  • -
    prati položaj boraca, RVI, porodica šehida i poginulih boraca;
  • -
    ostvaruje suradnju sa organizacijama boraca, RVI, porodica šehida i poginulih boraca;
  • -
    predlaže Vijeću mjere za poboljšanje položaja boraca, RVI, porodica šehida i poginulih boraca;
  • -
    prati i analizira stanje i probleme u oblasti boračke zaštite i predlaže Vijeću njihovo rješavanje;
  • -
    vrši i druge poslove određene Zakonom, općim aktima Vijeća i ovim poslovnikom.

KOMISIJA ZA DODJELU POSLOVNIH PROSTORA

Član 41.

Komisija za dodjelu poslovnih prostora:

U cilju obezbjeđenja što pravičnijeg postupka dodjele poslovnih prostora na korištenje, a imajući u vidu značaj i ulogu ovog zadatka za Općinu, Komisija ima zadatak da:

  • -
    utvrdi evidenciju svih trajnih, privremenih i sezonskih poslovnih prostora, koje Općina daje na korištenje;
  • -
    na prijedlog nadležne Službe Općine daje saglasnost na raspisivanje konkursa za dodjelu poslovnih prostora na korištenje;
  • -
    vrši javno otvaranje ponuda prispjelih na raspisani konkurs za dodjelu poslovnih prostora i lokacija za sezonske i privremene objekte na korištenje;
  • -
    vrši dodjelu poslovnog prostora onom ponudžaču koji da sveukupno najpovoljniju ponudu;
  • -
    učestvuje u planiranju (daje mišljenje), za izgradnju novih poslovnih prostora;
  • -
    predlaže Vijeću mjere za unapređenje i bolje gazdovanje svim poslovnim prostorima datim na korištenje;
  • -
    vrši i druge poslove u oblasti politike poslovnih prostora koje joj naloži Vijeće.

Član 42.

Radno tijelo o svom radu podnosi izvještaj Vijeću najmanje jedanput godišnje.

Radno tijelo po svojoj inicijativi ili na zahtjev predsjedavajućeg Vijeća izvještava Vijeće o pojedinim pitanjima iz svog djelokruga.

Radno tijelo određuje i izvjestioca koji će na sjednici Vijeća obrazložiti stav ili prijedlog radnog tijela. Izvjestilac ne može izmijeniti ili odustati od prijedloga radnog tijela, ako za to nije ovlašten kod radnog tijela.

6. Klubovi vijećnika

Član 43.

U Vijeću se mogu obrazovati klubovi vijećnika političkih stranaka koje imaju vijećnike u Vijeću, kao oblik njihovog djelovanja u Vijeću, posebno u pripremama sjednica Vijeća, u utvrđivanju prijedloga dnevnog reda sjednice i rješavanju sporova u postupku donošenja akata Vijeća.

Klubovi vijećnika imaju predsjednika i zamjenika predsjednika koji koordiniraju rad sa drugim klubovima vijećnika.

Zadaci, organizacija, način rada i dužnosti vijećnika, utvrđuje se pravilima koja donose klubovi vijećnika u skladu sa Zakonom, Statutom i ovim poslovnikom.

Vijeće osigurava uvjete za rad klubova vijećnika i vršenje administrativno-tehničkih i drugih poslova.

7. Program rada Vijeća

Član 44.

Vijeće donosi program rada Vijeća za kalendarsku godinu, po pravilu do početka godine.

Program rada Vijeća čine pitanja iz djelokruga rada Vijeća.

Član 45.

Programom rada se utvrđuju poslovi i zadaci Vijeća, njihov osnovni sadržaj i način izvršavanja.

U izradi programa rada polazi se od zakonskih obaveza i od programa općinskog načelnika.

Član 46.

U pripremama za izradu programa rada predsjedavajući može obavljati konsultacije i radne sastanke s predsjednicima radnih tijela i klubova vijećnika, općinskim načelnikom, sekretarom Vijeća i drugim subjektima za koje ocijeni da je to potrebno.

Član 47.

Na osnovu zakonskih obaveza i programa rada općinskog načelnika i izvršenih konsultacija u smislu prethodnog člana, predsjedavajući utvrđuje prijedlog programa rada i podnosi ga Vijeću na usvajanje.

8. Sjednica Vijeća

a) Sazivanje sjednica i predlaganje dnevnog reda

Član 48.

Sjednicu Vijeća saziva predsjedavajući.

Predsjedavajući će sazvati sjednicu vijeća kada to predloži općinski načelnik, radno tijelo vijeća ili jedna trećina vijećnika.

Ukoliko predsjedavajući ne sazove sjednicu Vijeća u roku od osam dana od dana podnošenja prijedloga od strane vijećnika iz prethodnog stava, sjednicu mogu sazvati i jedna trećina vijećnika.

Član 49.

Poziv za sjednicu Vijeća upućuje se vijećnicima pet dana prije dana određenog za održavanje sjednice.

Vijećnicima se uz poziv dostavlja prijedlog dnevnog reda, materijal i zapisnik sa prethodne sjednice.

Izuzetno, u hitnim slučajevima, predsjedavajući može sazvati sjednicu Vijeća u roku kraćem od pet dana, a dnevni red predložiti na samoj sjednici.

U slučaju iz prethodnog stava, predsjedavajući može sazvati sjednicu Vijeća telefonom ili na drugi pogodan način.

Član 50.

Dnevni red sjednice Vijeća predlaže predsjedavajući.

Predsjedavajući unosi u prijedlog dnevnog reda pitanja koja su mu ovlašteni predlagači dostavili na razmatranje do dana sazivanja sjednice.

Ukoliko je sjednicu Vijeća sazvala jedna trećina vijećnika, ti vijećnici predlažu dnevni red sjednice.

Član 51.

Dnevni red se utvrđuje na početku sjednice.

Općinski načelnik i svaki vijećnik mogu prije sjednice predložiti predsjedavajućem Vijeća dopunu predloženog dnevnog reda određenim pitanjima koja ne trpe odlaganje, jer bi u protivnom mogla nastupiti nenadoknadiva šteta.

Ovakav prijedlog i razlozi za hitno postupanje moraju biti pismeno obrazloženi.

b) Predsjedavanje i učešće u radu

Član 52.

Sjednicom Vijeća predsjedava predsjedavajući, a ukoliko je predsjedavajući spriječen da vrši svoju dužnost sjednicom predsjedava jedan od zamjenika predsjedavajućeg Vijeća, po abecednom redoslijedu.

Član 53.

U radu sjednice mogu da učestvuju i druga lica koja su pozvana radi iznošenja svojih mišljenja o određenim pitanjima.

Član 54.

Vijećnik, odnosno učesnik na sjednici Vijeća može da govori pošto zatraži i dobije riječ od predsjedavajućeg.

Prijave za riječ mogu da se podnesu do završetka pretresa.

Član 55.

Predsjedavajući daje riječ vijećniku odnosno učesniku po redu kojim su se prijavili.

Vijećnik koji želi da govori o povredi poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda predsjedavajući daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor tog vijećnika ne može trajati duže od pet minuta. Poslije iznesenog prigovora predsjedavajući daje objašnjenje, a ako vijećnik nije zadovoljan objašnjenjem o tome se rješava na sjednici bez daljnje rasprave.

Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio navod koji je netačno izložen i koji je povod nesporazuma ili koji je izazvao potrebu objašnjenja, predsjedavajući će dati riječ čim se završi govor onog koji je izazvao potrebu za ispravkom.

Vijećnik se u tom slučaju mora ograničiti na ispravku, odnosno objašnjenje, a taj govor ne može trajati duže od tri minute.

Član 56.

Vijećnik, odnosno učesnik u raspravi, može da govori samo o pitanjima o kojima se raspravljalo po utvrđenom dnevnom redu, a ako se udalji od dnevnog reda predsjedavajući će ga upozoriti da se drži dnevnog reda, odnosno oduzet mu riječ, ako se i poslije upozorenja ne drži dnevnog reda.

Član 57.

Predsjedavajući može prekinuti rad sjednice:

  • -
    samoinicijativno,
  • -
    na prijedlog predsjednika Kluba vijećnika,
  • -
    kad ocijeni da je to potrebno radi obavljanja konsultacija sa predsjednicima klubova vijećnika,
  • -
    radi konsultacija sa vijećnicima u Klubu.

c) Održavanje reda

Član 58.

O redu na sjednici stara se predsjedavajući.

Za povrede reda na sjednici predsjedavajući može opomenuti vijećnika ili mu oduzeti riječ.

Opomena će se izreći vijećniku koji na sjednici svojim ponašanjem ili govorom, narušava red i odredbe ovog poslovnika.

Vijećniku će se oduzeti riječ ako svojim ponašanjem na sjednici narušava red i odredbe ovog poslovnika, ako je u toku rada sjednice bio opomenut za narušavanje reda i povrede ovog poslovnika.

Član 59.

Predsjedavajući može narediti da se iz sale udalji svako lice, koje narušava red sjednice, osim vijećnika.

Ako predsjedavajući ne može održati red na sjednici redovnim mjerama, odredit će prekid sjednice.

d) Otvaranje i tok sjednice

Član 60.

Predsjedavajući otvara sjednicu pošto utvrdi da sjednici prisustvuje natpolovična većina od ukupnog broja vijećnika.

Ako predsjedavajući utvrdi da na početku i u toku sjednice ne postoji kvorum odlaže sjednicu za jedan sat.

Ukoliko ni tada ne postoji kvorum, predsjedavajući odlaže sjednicu za određeni sat i dan, sa istim prijedlogom dnevnog reda, o čemu se pismeno obaviještavaju samo oni vijećnici koji nisu prisustvovali sjednici.

Član 61.

Pošto utvrdi da postoji kvorum za rad sjednice, predsjedavajući otvara sjednicu, predlaže dnevni red, daje ga na usvajanje i pita vijećnike da li imaju primjedbe na izvod iz zapisnika sa prethodne sjednice.

Izvod iz zapisnika na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno izvod iz zapisnika u kojem su usvojene date primjedbe, usvaja se bez rasprave.

Član 62.

Poslije usvajanja dnevnog reda i izvoda iz zapisnika sa prethodne sjednice, prelazi se na pretres pojedinih pitanja po utvrđenom dnevnom redu.

Na sjednici se vodi pretres o svakom pitanju dnevnog reda, osim ako je ovim poslovnikom određeno da se odlučuje bez pretresa.

Pretres zaključuje predsjedavajući kada utvrdi da više nema prijavljenih govornika.

Član 63.

Na sjednici vijeća niko ne može govoriti prije nego zatraži i dobije riječ od predsjedavajućeg.

Prijave za riječ mogu se podnositi sve do završetka pretresa.

Predsjedavajući daje riječ vijećnicima i drugim učesnicima u raspravi po redu prijavljivanja.

e) Odlučivanje

Član 64.

Vijeće može punovažno odlučivati ako sjednici prisustvuje natpolovična većina od ukupnog broja vijećnika, osim ako za odlučivanje o određenim pitanjima Ustavom, Zakonom, Statutom ili ovim poslovnikom nije drugačije određeno.

Vijeće odlučuje natpolovičnom većinom glasova od ukupnog broja vijećnika u Vijeću.

Statut, Budžet i završni račun Budžeta donosi se dvotrećinskom većinom glasova od ukupnog broja vijećnika u Vijeću.

Član 65.

Glasanje je javno, ako Ustavom, Zakonom, Statutom i ovim poslovnikom nije određeno drugačije.

Glasanje dizanjem ruke vijećnici vrše tako što se na poziv predsjedavajućeg izjašnjavaju ko je "za" prijedlog, a ko je "protiv" prijedloga i da li se ko "uzdržao" od glasanja.

Poimenično glasanje se vrši ako predsjedavajući utvrdi da je to potrebno da bi se otklonile sumnje u tačnost rezultata glasanja.

Poimenično glasanje vrši se tako što se svaki prozvani vijećnik izjašnjava "za" ili "protiv" prijedloga ili se "uzdržao" od glasanja. Kad prozivanje bude završeno, ponovo se prozivaju vijećnici za koje u spisku nije označeno da su glasali.

Član 66.

Po završetku glasanja predsjedavajući utvrđuje i obajvljuje rezultate glasanja da li je pitanje o kome su glasali prihvaćeno ili odbijeno.

f) Izbor predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg

Član 67.

Kandidate za izbor predsjedavajućeg i zamjenike predsjedavajućeg Vijeća predlaže Komisija za izbor i imenovanja, ako je za izbor lica iz ovog stava predložen po jedan kandidat o tom izboru se glasa istovremeno.

Ako je za izbor lica iz stava 1. ovog člana predloženo više kandidata glasanje se vrši za svakog kandidata posebno.

Ako je izbor predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg predložen po jedan kandidat, izabran je kandidat koji je dobio većinu glasova od ukupnog broja vijećnika u Vijeću.

Ako kandidat iz prethodnog stava nije dobio potrebnu većinu izborni postupak se ponavlja.

Član 68.

Ako je za izbor predsjedavajućeg i zamjenika predsjedava-jućeg predloženo više kandidata nego što se bira, izabran je kandidat koji je dobio većinu glasova od ukupnog broja vijećnika.

Ako nijedan od kandidata ne dobije potrebnu većinu, glasanje će se ponoviti za dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova.

Ako ni u ponovljenom glasanju nijedan od kandidata ne dobije potrebnu većinu, ponavlja se cijeli izborni postupak.

Član 69.

Izbor predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg vrši se tajno.

Vijeće može odlučiti da se izbor obavi i javnim glasanjem.

Član 70.

Prije početka tajnog glasanja iz reda vijećnika bira se izborna komisija koja provodi glasanje i utvrđuje rezultate glasanja.

Izbornu komisiju čini predsjednik i dva člana.

Član 71.

Glasanje se vrši glasačkim listićima.

Glasački listići su iste veličine, oblika i boje, a na svaki listić utisnut je pečat Vijeća.

Kandidati na listiću poredani su abecednim redom.

Ispred imena svakog kandidata upisuje se redni broj.

Član 72.

Svaki vijećnik dobija jedan glasački listić.

Predsjednik i članovi izborne komisije staraju se da svaki vijećnik dobije glasački listić i po potrebi objašnjavaju način glasanja.

Član 73.

Glasanje se vrši zaokruživanjem broja ispred imena kandidata za kojeg se vijećnik odluči.

Svaki vijećnik lično stavlja presavijeni glasački listić u glasačku kutiju.

Član 74.

Pošto svi prisutni vijećnici glasaju, Izborna komisija utvrđuje rezultate glasanja na osnovu predatih glasačkih listića.

Glasački listić iz kog se ne može utvrditi za kojega je kandidata vijećnik glasao smatra se nevažećim.

Predsjednik Izborne komisije objavljuje rezultate glasanja.

g) Izbor sekretara Vijeća

Član 75.

Sekretara Vijeća imenuje Vijeće na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja javnim glasanjem. Nakon izvršenog izbora sekretar Vijeća daje svečanu izjavu u tekstu utvrđenim ovim poslovnikom.

h) Izbor općinskog načelnika

Član 76.

Kandidata za općinskog načelnika predlaže Komisija za izbor i imenovanja nakon obavljenih konsultacija sa političkim strankama i koalicijama koje imaju vijećnike u Vijeću.

Član 77.

Glasanje o kandidatu za općinskog načelnika vrši se nakon redovnog izlaganja o Programu rada Općine pred vijećnicima u Vijeću.

Izbor općinskog načelnika vrši se po postupku utvrđenom za izbor predsjedavajućeg Vijeća.

Član 78.

Općinski načelnik ima zamjenika koji je ujedno i rukovodilac jedne od općinskih službi za upravu, imenuje ga vijeće po postupku izbora općinskog načelnika.

IV - AKTI VIJEĆA

1. Vrste akata

Član 79.

Vijeće donosi Statut, Poslovnik, odluke, pravilnike, naredbe, uputstva, rješenja, zaključke, rezolucije i preporuke.

Stalna radna tijela Vijeća donose zaključke, a mogu donositi i rješenja i naredbe kada su za to posebno ovlaštene.

Član 80.

Odluka se donosi kao akt vršenja prava i dužnosti Vijeća, kao akt utvrđivanja unutrašnje organizacije i odnosa u Vijeću i kao akt izvršenja zakona.

Odluka mora sadržavati pravni osnov na kome se zasniva.

Član 81.

Pravilnikom se uređuju pojedine odredbe Zakona ili drugih propisa, radi osiguravanja odgovarajuće primjene tih zakona i propisa.

Član 82.

Naredbom se po ovlašćenju iz Zakona i drugih propisa, radi izvršavanja njihovih pojedinih odredaba, naređuje ili zabranjuje određeno postupanje u određenoj situaciji, koja ima šire ili opće značenje.

Član 83.

Rješenjem se rješava pojedini konkretan slučaj.

Član 84.

Zaključkom Vijeća u okviru svog djelokruga zauzima stavove i izražava mišljenje o pitanjima o kojima se raspravljalo, daje saglasnost ili potvrđuje pojedine akte kada je to propisom određeno i uređuje unutrašnje odnose u Vijeću, ako oni nisu uređeni ovim poslovnikom ili drugim aktom Vijeća.

Član 85.

Rezolucijom, Vijeće ukazuje na stanje probleme i potrebe, utvrđuje politiku koju treba sprovoditi u Općini, određujući istovremeno način i mjere za provođenje politike.

Član 86.

Preporukom se izražava stav Vijeća o pojedinim pitanjima i ukazuje potreba određenog ponašanja.

2. Predlaganje i donošenje akata Vijeća

Član 87.

Određen broj građana utvrđen Statutom može inicirati donošenje akata i amandmana na akte iz nadležnosti Vijeća.

Vijeće će razmotriti građansku inicijativu na prvoj narednoj sjednici, a najkasnije u roku od mjesec dana od dana dostave te o njoj donijeti odluku, koja se dostavlja nosiocu građanske inicijative.

Ukoliko prihvati inicijativu, Vijeće određuje nosioca i rok izrade prijedloga akata.

Član 88.

Prijedlog akta može podnijeti svaki vijećnik, Klub vijećnika, radno tijelo Vijeća i općinski načelnik.

Član 89.

Prijedlog akta podnosi se u obliku u kojem se donosi.

Prijedlog iz stava 1. ovog člana mora biti obrazložen.

Obrazloženje sadrži pravni osnov, razloge za donošenje, osnovni sadržaj i način utvrđivanja najvažnijih pitanja.

Ukoliko donošenje akta zahtijeva dodatno angažiranje sredstava, u obrazloženju treba navesti izvore tih sredstava.

Član 90.

Svaki vijećnik može predložiti donošenje akata, te samo istaknuti razloge zbog kojih se akt treba donijeti i svrhu koja se time želi postići.

Ukoliko prihvati prijedlog za donošenje akta, Vijeće određuje nosioca i rok izrade prijedloga akta.

Član 91.

Uz prijedlog akta Vijeću se dostavlja mišljenje općinskog načelnika te nadležnog radnog tijela ukoliko oni nisu postavili prijedlog.

Ukoliko se Vijeću podnese prijedlog akta, a općinski načelnik smatra da se prije rasprave na Vijeću trebaju obaviti šira ispitivanja ili konsultiranja sa zainteresiranim organima, dužan je o tome obavijestiti Vijeće.

Član 92.

Po završenom pretresu o prijedlogu akta Vijeće može prijedlog akta usvojiti, odbiti ili vratiti predlagaču na dopunu.

Ukoliko Vijeće odbije prijedlog akta, o tome će se obavijestiti podnosilac prijedloga, odnosno nosilac građanske inicijative.

Član 93.

Ako je donošenje pojedinog akta hitno i ako bi nedonošenje takvog akta u određenom roku moglo imati štetne posljedice, prijedlog akta se može podnijeti Vijeću bez prethodne rasprave u nadležnom radnom tijelu.

Donošenje akta po hitnom postupku mogu predložiti najmanje jedna trećina vijećnika, klub vijećnika, nadležno radno tijelo i općinski načelnik.

Prijedlog akta podnosi se također u obliku u kojem se donosi, a obrazloženje prijedloga posebno sadrži razloge za hitno postupanje.

Vijeće prvo raspravlja i glasa o opravdanosti razloga za hitan postupak, a potom raspravlja i odlučuje o samom aktu.

Prije rasprave o donošenju akta po hitnom postupku potrebno je pribaviti mišljenje općinskog načelnika, ukoliko on nije predlagač.

3. Amandmani

Član 94.

Prijedlog za izmjenu i dopunu akta podnosi se pismeno u obliku amandmana.

Amandman mogu podnijeti svaki vijećnik, klubovi vijećnika, radno tijelo Vijeća i općinski načelnik.

Amandman na prijedlog akta podnosi se najkasnije 3 dana prije dana određenog za održavanje sjednice Vijeća.

Amandman mora biti podnesen pisimeno i mora biti obrazložen.

U slučaju prijedloga općeg akta po hitnom postupku amandman se podnosi na samoj sjednici.

Predsjedavajući dostavlja amandmane predlagaču akta kao i općinskom načelniku ako on nije predlagač, koji svoje mišljenje o amandmanima dostavljaju Vijeću najkasnije do početka sjednice.

Predlagač može podnositi amandman na svoj prijedlog sve do zaključenja pretresa o prijedlogu.

Član 95.

Povodom amandmana na prijedlog akta podnesenog u toku rasprave Vijeće može odlučiti da se pretres prekine dok općinski načelnik, podnosilac prijedloga akta ili odgovarajuće radno tijelo ne prouče amandmane.

Vijeće će odgoditi pretres o prijedlogu akta na koji je podnesen amandman u toku pretresa ako bi usvajanje amandmana zahtijevalo angažovanje finansijskih sredstava, odnosno ako podnosilac prijedloga akta, općinski načelnik ili nadležno radno tijelo Vijeća zatraži da se odlučivanje o amandmanu odgodi, kako bi amandman proučili i o njemu se izjasnili.

4. Potpisivanje i objavljivanje akata

Član 96.

Akte koje donosi Vijeće potpisuje predsjedavajući Vijeća, odnosno vijećnik koji je rukovodio sjednicom na kojoj je akt donešen.

Akte koje donosi radno tijelo Vijeća potpisuje predsjednik tog tijela.

Član 97.

Potpisuje se izvornik akta u tekstu kakav je usvojen i čuva se u skladu sa odredbama propisa o kancelarijskom poslovanju i drugim propisima kojim se regulira čuvanje službenih dokumenata.

Član 98.

Odluke i opći akti Općinskog vijeća objavljuju se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo". O objavljivanju akata brine se sekretar Vijeća.

5. Postupak za davanje autentičnog mišljenja

Član 99.

Autentično tumačenje je opći akt kojim se utvrđuje istinitost, vjerodostojnost, izvornost i pravilan smisao nedovoljno jasne odredbe općeg akta.

Autentično tumačenje se primjenjuje i važi od dana primjene odredbe općeg akta za koju se daje autentično tumačenje.

Član 100.

Autentično tumačenje daje Vijeće.

Svaki vijećnik, radno tijelo i općinski načelnik imaju pravo Vijeća predložiti davanje autentičnog tumačenja Odluke.

Član 101.

Obrazložen prijedlog iz prethodnog člana dostavlja se predsjedavajućem Vijeća.

Predsjedavajući upućuje prijedlog za davanje autentičnog tumačenja odluke odgovarajućem radnom tijelu i općinskom načelniku, ako on nije podnosilac prijedloga za davanje autentičnog tumačenja.

Član 102.

Radno tijelo utvrđuje prijedlog teksta autentičnog tumačenja koji zajedno sa svojim izvještajem podnosi Vijeću.

Autentično tumačenje akata objavljuje se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

6. Zapisnici

Član 103.

O radu na sjednici Vijeća vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice, a naročito o iznesenim prijedlozima, donesenim zaključcima i vijećničkim pitanjima.

U zapisnik se unosi rezultat glasanja o pojedinim pitanjima.

Vijećnik koji je na sjednici izdvojio svoje mišljenje, može tražiti da se bitni dijelovi njegovog izlaganja unesu u zapisnik.

O sastavljanju zapisnika stara se sekretar Vijeća.

Član 104.

Izvod iz zapisnika se sastavlja po pravilu po završetku sjednice i upućuje svim vijećnicima najkasnije uz poziv za narednu sjednicu.

Član 105.

Svaki vijećnik ima pravo da na narednoj sjednici stavi primjedbe na izvod iz zapisnika.

O osnovanosti primjedbe odlučuje se na sjednici bez rasprave.

Ako se primjedbe usvoje, u zapisniku će se izvršiti odgovarajuće izmjene.

Zapisnik i izvod iz zapisnika na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno u kojima su prema usvojenim primjedbama izvršene izmjene, smatra se usvojenim.

Zapisnik i izvod iz zapisnika potpisuju predsjedavajući i sekretar Vijeća.

Član 106.

Na sjednici Vijeća mogu se vršiti stenografske bilješke odnosno tonsko i video snimanje sjednica, po odobrenju Vijeća.

Stenografske bilješke, odnosno prepis tonske i video snimke, stavljaju se na uvid vijećnicima na njihov zahtjev.

Svaki vijećnik ima pravo da traži da se izvrši redakcija njegovog izlaganja, bez unošenja bitnih izmjena u tekstu i izostavljanja izjava.

U slučaju spora o osnovanosti zahtijeva da se izvrši ispravka zapisnika, odlučuje se na sjednici bez rasprave.

V - PRISUSTVOVANJE OPĆINSKOG NAČELNIKA SJEDNICAMA VIJEĆA

Član 107.

Općinski načelnik prisustvuje sjednicama Vijeća i radnih tijela, sudjeluje u njihovom radu i izjašnjava se o podnesenim amandmanima.

Član 108.

Općinski načelnik može odrediti predstavnika koji izvještava i obrazlaže prijedlog općeg ili drugog akta o čemu obaviještava Vijeće.

VI - JAVNOST U RADU

Član 109.

Rad Vijeća i njegovih radnih tijela je javan.

Vijeće osigurava javnost rada blagovremenim, istinitim, potpunim i objektivnim informisanjem javnosti o svom radu.

Član 110.

Na sjednici Vijeća i radnih tijela Vijeća može se odlučivati da se sjednica održi i bez prisustva javnosti.

VII - OSTVARIVANJE SARADNJE SA PARLAMENTARNOM SKUPŠTINOM BiH, PARLAMENTOM FEDERACIJE BiH, SKUPŠTINOM KANTONA SARAJEVO I VIJEĆIMA DRUGIH OPĆINA

Član 111.

Vijeće ostvaruje saradnju sa Palramentarnom Skupštinom BiH, Parlamentom Federacije i Skupštinom Kantona Sarajevo:

  • -
    podnošenjem prijedloga ili inicijative za donošenje zakona, drugih propisa i mjera i razmatranja primjedbi na njih;
  • -
    organiziranjem zajedničkih dogovora i savjetovanja o pitanjima posebnog interesa za Općinu;
  • -
    drugim načinima i oblicima saradnje.

Član 112.

Prijedlozi zakona i drugih propisa koji su dostavljeni Vijeću, prije njihovog donošenja u Parlamentarnoj Skupštini BiH, Parlamentu Federacije ili Skupštini Kantona Sarajevo, razmatraju se na sjednici Vijeća.

Član 113.

Vijeće ostvaruje suradnju sa vijećnicima drugih općina radi obavljanja poslova od zajedničkog interesa, a kada je to predviđeno Ustavom i Zakonom, može osnovati zajedničke službe ili organ za obavljanje pojedinih poslova.

VIII - STRUČNA SLUŽBA VIJEĆA I OPĆINSKOG NAČELNIKA

Član 114.

Stručni, administrativno-tehnički i drugi poslovi za potrebe Vijeća, radnih tijela Vijeća i vijećnike obavljaju se u stručnoj Službi.

IX - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE