GRAD SARAJEVO - GRADSKO VIJEĆE
Poslovnik Gradskog vijeća Grada Sarajeva
Na osnovu člana 24. stav 1. alineja 3. i člana 46. stav 2. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 19/97) i člana 33. stav 1. Statuta Grada Sarajeva ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 12/98 i 14/98), Gradsko vijeće Grada Sarajeva, na sjednici održanoj 30. septembra 1998. godine, donosi
POSLOVNIK
GRADSKOG VIJEĆA GRADA SARAJEVA
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Gradsko vijeće Grada Sarajeva organizira se i radi po ustavu zakonu, Statutu Grada Sarajeva (u daljem tekstu: Statut) i odredbama Poslovnika Gradskog vijeća Grada Sarajeva.
Poslovnikom Gradskog vijeća Grada Sarajeva (u daljem tekstu: Poslovnik) se reguliraju pitanja unutrašnje organizacije i načina rada Gradskog vijeća (u daljem tekstu: Gradsko vijeće) i radnih tijela Gradskog vijeća (u daljem tekstu: radna tijela), ostvarivanje prava i dužnosti gradskih vijećnika, rad klubova vijećnika, javnost rada, programiranje rada, postupak za izbor, imenovanje i razrješenje, procedura za donošenje akata, ostvarivanje prava i dužnosti Gradskog vijeća prema Gradonačelniku Grada Sarajeva (u daljem tekstu: Gradonačelnik), saradnja sa gradskim i drugim općinama, saradnja sa institucijama Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo, odnosi prema drugim organima i organizacijama, rad predstavnika Gradskog vijeća, saradnja sa međunarodnim udruženjima gradova i općina i sa gradovima i općinama, upotreba jezika i pisma, rad službe Gradskog vijeća, rad za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti, kao i ostala pitanja od značaja za rad Gradskog vijeća, u skladu sa ustavom, zakonom i statutom Grada Sarajeva (u daljem tekstu: Statut).
Način rada Gradskog vijeća o pitanju koje nije uređeno ovim poslovnikom uređuje Gradsko vijeće zaključkom.
II - OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI GRADSKIH VIJEĆNIKA
Član 2.
U ostvarivanju svojih funkcija u Gradskom vijeću, pored prava i dužnosti utvrđenih Statutom, vijećnik ima pravo i dužnost da:
- -prisustvuje sjednici Gradskog vijeća i radnog tijela Gradskog vijeća (u daljem tekstu: radno tijelo) čiji je član i da učestvuje u njihovom radu i odlučivanju,
- -podnosi nacrte i prijedloge za donošenje i izmjene akata iz nadležnosti Gradskog vijeća, daje inicijativu za razmatranje i rješavanje bilo kojih pitanja koja se tiču Grada Sarajeva, u vezi sa bilo kojom tačkom dnevnog reda,
- -daje inicijative i prijedloge za unapređenje rada Gradskog vijeća i radnih tijela,
- -u postupku pripremanja i donošenja programa rada Gradskog vijeća predlaže unošenje u program rada pitanja od interesa za građane i političke stranke čije interese izražava u Gradskom vijeću,
- -pokrene raspravu o sprovođenju utvrđene politike ili o pitanjima koja se odnose na provođenje ustava, izvršavanje zakona i Statuta Grada Sarajeva i drugih akata i predlaže mjere za provođenje politike i izvršavanje akata,
- -učestvuje u obavještavanju građana i njihovih organi- zacija i zajednica o pitanjima o kojima se odlučuje u Gradskom vijeću, o radu Gradskog vijeća i o svom radu, na zborovima odnosno drugim skupovima na koje je pozvan ili na koje ga uputi Gradsko vijeće,
- -redovno i blagovremeno bude obaviješten o svim pitanjima čije mu je poznavanje potrebno radi vršenja funkcije, a naročito o radu Gradskog vijeća, radnih tijela, Gradonačelnika, gradske uprave i organizacija koje vrše poslove za Grad ili vrše javna ovlašćenja, kao i o provođenju politike Gradskog vijeća i o izvršavanju akata Gradskog vijeća.
Član 3.
Vijećnik koji je spriječen da prisustvuje sjednici Gradskog vijeća i sjednici radnog tijela, ili iz određenih razloga treba u toku rada da napusti sjednicu, dužan je da o tome blagovremeno obavijesti predsjedavajućeg, odnosno predsjedavajućeg odgovarajućeg radnog tijela.
Član 4.
Vijećnik može tražiti da se u Gradskom vijeću odloži odlučivanje o određenom pitanju koje smatra izuzetno značajnim za građane, gradsku općinu iz koje je delegiran i političku stranku koja ga je kandidovala, i o kome se u raspravi izraze suprotni stavovi u odnosu na njihove stavove ili ako se u prijedlog unesu značajnije izmjene i dopune koje nisu bile prisutne u prethodnom postupku.
O prijedlogu iz stava 1. ovog člana odlučuje Gradsko vijeće.
Član 5.
Vijećnik ima pravo da, u okviru djelokruga Gradskog vijeća, postavlja vijećnička pitanja funkcionerima Gradskog vijeća, Gradonačelniku, zamjenicima Gradonačelnika i drugim gradskim funkcionerima.
Pitanja iz prethodnog stava vijećnik u pismenoj formi dostavlja predsjedavajućem, a može ga postaviti i usmeno na sjednici.
Vijećnik može postavljati pitanja i tražiti obavještenja od Gradske uprave Grada Sarajeva (u daljem tekstu: Gradska uprava) i organizacija koje vrše javna ovlašćenja ili vrše poslove za Grad Sarajevo, a koja se odnose na njihov rad.
Vijećnik će dobiti odgovor na postavljeno pitanje, odnosno traženo obavještenje po mogućnosti na samoj sjednici ili do prve naredne sjednice, a najkasnije u roku od 30 dana.
Član 6.
Na traženje vijećnika, Služba Gradskog vijeća je, u okviru svog djelokruga, dužna da vijećniku pruži stručnu pomoć, da obavještenja i osigura sve uvjete za vršenje njegove funkcije.
Član 7.
Vijećnici su dužni čuvati službenu ili vojnu tajnu i podatke povjerljive prirode koji se, po njihovoj prirodi ili po zaključku Gradskog vijeća, tretiraju kao povjerljivi, i za to su odgovorni i nakon prestanka mandata.
Predsjedavajući i predsjednici radnih tijela Gradskog vijeća prilikom dostavljanja materijala vijećnicima utvrđuju stepen povjerljivosti tih materijala u skladu sa posebnim aktom.
Državnom tajnom, odnosno materijalom povjerljive prirode smatra se i materijal koji je upućen Gradskom vijeću, a koji je predlagač označio kao državnu tajnu, odnosno da je povjerljive prirode.
Povjerljivim podacima smatraju se i podaci koje vijećnik sazna na sjednici Gradskog vijeća i radnih tijela u vezi s pitanjem koje se na toj sjednici razmatra bez prisustva javnosti.
Način rukovanja materijalom koji se smatra državnom tajnom ili je povjerljive prirode uređuje se posebnim aktom, koji donosi Gradsko vijeće.
Član 8.
Vijećnik ima pravo na naknadu za vršenje vijećničke funkcije u Gradskom vijeću, kao i pravo na troškove koji nastanu u vršenju vijećničke funkcije.
Ovo pravo uredit će se posebnom odlukom.
Član 9.
Vijećnicima se izdaje vijećnička legitimacija.
U vijećničkoj legitimaciji se navodi: ime i prezime vijećnika, imunitetsko pravo vijećnika i druga prava utvrđena drugim aktima.
Sekretar Gradskog vijeća (u daljem tekstu: sekretar) se stara o izdavnju i evidenciji izdatih vijećničkih legitimacija.
Vijećnička legitimacija ne smije se ustupati drugim licima, a vijećnici su dužni da se staraju o njenom korištenju i čuvanju.
III - KLUBOVI VIJEĆNIKA
Član 10.
U Gradskom vijeću se mogu obrazovati klubovi vijećnika političkih stranaka zatupljenih u Gradskom vijeću, klubovi nezavisnih vijećnika i klubova vijećnika grupe Bošnjaka, Hrvata i grupe ostalih vijećnika (u daljem tekstu: klubovi vijećnika), kao oblik njihovog djelovanja u Gradskom vijeću.
Zadaci, organizacija, način rada, prava i dužnosti članova klubova vijećnika utvrđuju se pravilima koja donose klubovi, odnosno grupe vijećnika.
Član 11.
Gradsko vijeće, u skladu sa mogućnostima, osigurava prostorne uvjete za rad klubova vijećnika, neophodna finansijska sredstva za njihovu neposrednu aktivnost u Gradskom vijeću, te pružanje stručnih, administrativno-tehničkih i drugih usluga.
IV - JAVNOST RADA
Član 12.
Rad Gradskog vijeća je javan.
Sjednice Gradskog vijeća i radnih tijela se pravovremeno najavljuju na odgovarajući način.
Gradsko vijeće osigurava javnost rada otvorenim sjednicama i informiranjem javnosti o svom radu.
Građanima se, zavisno od prostornih mogućnosti, osigurava slobodan pristup sjednicama Gradskog vijeća i radnih tijela.
Član 13.
Na sjednici Gradskog vijeća, odnosno radnog tijela, Gradsko vijeće odnosno radno tijelo može odlučiti da se o pitanjima iz člana 7. ovog poslovnika raspravlja bez prisustva javnosti, u skladu sa Statutom i Poslovnikom.
Član 14.
Predstavnici sredstava informiranja imaju pravo prisustvovati sjednicama Gradskog vijeća i radnih tijela i obavještavati javnost o njihovom radu.
Na sjednicama iz stava 1. ovog člana može se odlučiti da predstavnici sredstava informiranja mogu prisustvovati sjednici i kad se na njoj raspravlja o nekom pitanju bez prisustva javnosti u smislu člana 13. Poslovnika. O takvom pitanju mogu predstavnici sredstava informiranja davati za javnost samo ona obavještenja za koja se to na sjednici odluči. Na sjednici se može odlučiti da se obavještenja o takvom pitanju daju tek po isteku određenog vremena.
Član 15.
U svrhu pružanja pomoći i stvaranja povoljnih uvjeta za rad, na traženje predstavnika sredstava informiranja, dostavljaju im se materijali za sjednice i osiguravaju uvjeti za praćenje rada, organiziraju razgovori sa predstavnicima predlagača materijala ili sa funkcionerima u Gradskom vijeću i drugi kontakti.
Član 16.
Radi potpunog i tačnog obavještavanja javnosti o radu na sjednici Gradskog vijeća i radnog tijela mogu se izdavati službena saopćenja za javnost, kao i organizovati konferencije za javnost.
Službena saopćenja daju se naročito poslije sjednica održanih bez prisustva javnosti, kao i u drugim slučajevima kad se to na sjednicama odluči. Ako tekst saopćenja nije utvrđen na sjednici, tekst utvrđuje predsjedavajući, uz pomoć dva vijećnika.
Konferencija za štampu održava se kad to odluči predsjedavajući. Tom prilikom istovremeno se određuje i predstavnik koji će tu konferenciju održati.
V - ORGANIZACIJA I NAČIN RADA GRADSKOG VIJEĆA
1. Konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća
Član 17.
Gradsko vijeće čine vijećnici, čiji je broj utvrđen Statutom.
Gradsko vijeće radi u sjednicama i odlučuje o pitanjima iz svoje nadležnosti u skladu sa ustavom, zakonom, Statutom i Poslovnikom.
Član 18.
Konstituirajuća sjednica novoizabranog Gradskog vijeća se održava najkasnije u roku od 14 dana od provedenih izbora vijećnika u gradskim općinskim vijećima.
Konstituirajuću sjednicu Gradskog vijeća u novom sazivu saziva predsjedavajući Gradskog vijeća (u daljem tekstu: predsjedavajući) prethodnog saziva, kojom predsjedava do izbora predsjedavajućeg. Predsjedavajući je dužan da uz poziv predloži dnevni red konstituirajuće sjednice.
Član 19.
Na konstituirajućoj sjednici Gradsko vijeće bira Verifikacionu komisiju iz reda vijećnika, koja ima pet članova.
Članovi Verifikacione komisije između sebe biraju predsjedavajućeg i zamjenike predsjedavajućeg.
Član 20.
Gradsko vijeće odlučuje o verifikaciji mandata novoizabranih vijećnika javnim glasanjem, na osnovu prijedloga Verifikacione komisije i prethodno pribavljenih izvještaja gradskih općinskih vijeća.
Član 21.
Na konstituirajućoj sjednici Gradsko vijeće bira predsjedavajućeg, zamjenike predsjedavajućeg Gradskog vijeća (u daljem tekstu: zamjenici predsjedavajućeg), Gradonačelnika i zamjenike Gradonačelnika.
2. Svečana izjava
Član 22.
Poslije verifikacije mandata vijećnici daju svečanu izjavu.
Tekst svečane izjave glasi:
"Svečano izjavljujem da ću povjerenu dužnost obavljati savjesno, pridržavati se ustava i zakona Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo, Statuta i drugih akata Grada Sarajeva, zalagati se za ljudska prava i slobode i da ću u svim prilikama štititi interese Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Kantona Sarajevo i Grada Sarajeva i ravnopravnost naroda i građana koji u njima žive."
Nakon davanja svečane izjave vijećnici potpisuju tekst svečane izjave i predaju ga predsjedavajućem, čime stiču prava i dužnosti vijećnika u Gradskom vijeću.
Član 23.
Vijećnik čiji je mandat verificiran a nije prisustvovao sjednici Gradskog vijeća na kojoj su vijećnici dali svečanu izjavu, odnosno vijećnik čiji je mandat naknadno verificiran, daje svečanu izjavu pred predsjedavajućim Gradskog vijeća, prije održavanja sjednice kojoj prisustvuje. Svečana izjava daje se na isti način kako je daju vijećnici na sjednici Gradskog vijeća.
Član 24.
Nakon završenog konstituiranja, Gradsko vijeće bira iz reda vijećnika Mandatno-imunitetsku komisiju.
Mandatno-imunitetska komisija razmatra primjenu imuniteta vijećnika, obavještava Gradsko vijeće o slučajevima koji povlače prestanak mandata vijećnika i predlaže Gradskom vijeću verifikaciju mandata vijećnika za upražnjeno mjesto u Gradskom vijeću.
3. Predsjedavajući, zamjenik predsjedavajućeg i sekretar
Član 25.
Gradsko vijeće ima predsjedavajućeg, dva zamjenika predsjedavajućeg i sekretara Gradskog vijeća.
Član 26.
Predsjedavajući:
- -predstavlja Gradsko vijeće,
- -saziva, utvrđuje prijedlog dnevnog reda i predsjedava sjednicama Gradskog vijeća,
- -saziva i predsjedava sjednicama Kolegija Gradskog vijeća Grada Sarajeva (u daljem tekstu: Kolegij),
- -potpisuje akte koje donosi Gradsko vijeće,
- -daje incijative za razmatranje pojedinih pitanja iz nadležnosti Gradskog vijeća i radnih tijela i ima pravo i da učestvuje u njihovom radu,
- -upućuje na raspravu radnim tijelima nacrte i prijedloge akata, izvještaje, analize, informacije i druge akte upućene Gradskom vijeću, a može za to ovlastiti i sekretara Gradskog vijeća,
- -upućuje donesene akte gradonačelniku radi proglašenja,
- -prima svečane izjave funkcionera koje bira ili imenuje Gradsko vijeće, ako Statutom, zakonom ili Poslovnikom nije drukčije određeno,
- -obavlja konsultacije sa predsjednicima radnih tijela,
- -stara se o obavještavanju javnosti o radu Gradskog vijeća,
- -stara se o primjeni Poslovnika,
- -daje uputstva za rad sekretaru,
- -obavlja i druge poslove određene zakonom, Statutom i Poslovnikom.
Član 27.
Zamjenici predsjedavajućeg pomažu predsjedavajućem u vršenju njegovih dužnosti i naizmjenično ga zamjenjuju u njegovoj odsutnosti.
Član 28.
Sekretara Gradskog vijeća (u daljem tekstu: sekretar) imenuje Gradsko vijeće javnim glasanjem, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje.
Sekretar pomaže predsjedavajućem u pripremanju sjednica Gradskog vijeća i organizovanju rada Gradskog vijeća i radnih tijela i u vezi s tim:
- -stara se o ostvarivanju prava i dužnosti vijećnika i osigurava uvjete za rad klubova vijećnika;
- -prima inicijative i prijedloge upućene Gradskom vijeću i daje ih na dalju obradu nadležnim radnim tijelima, organima i službama,
- -stara se o pravno-tehničkoj obradi akata usvojenih na sjednici Gradskog vijeća, blagovremenom objavljivanju akata i drugih akata koje je donijelo Gradsko vijeće i o dostavljanju zaključaka i vijećničkih pitanja Gradonačelniku, nadležnim organima i organizacijama Grada Sarajeva i gradskih općina,
- -rukovodi Službom Gradskog vijeća Grada Sarajeva (u daljem tekstu: Služba) i predlaže unutrašnju organizaciju Službe,
- -izvršava finansijski plan za rad Gradskog vijeća, radnih tijela i Službe,
- -vrši i druge poslove utvrđene Statutom, Poslovnikom, odlukom o organizaciji Službe, drugim aktima Gradskog vijeća i nalozima predsjedavajućeg.
Član 29.
Za obavljanje određenih stručnih poslova Gradsko vijeće može, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje, postavljati gradske savjetnike.
4. Kolegij
Član 30.
Kolegij čine: predsjedavajući, zamjenici predsjedavajućeg, sekretar i predsjednici klubova vijećnika.
Sjednicama Kolegija prisustvuje Gradonačelnik ili osoba koju on odredi. Na sjednice Kolegija mogu se pozivati predsjednici radnih tijela, predsjednici političkih stranaka zastupljenih u Gradskom vijeću, predsjedavajući gradskih općinskih vijeća, kao i druge osobe koje pozove predsjedavajući.
Odredbe Poslovnika o načinu rada radnih tijela shodno se primjenjuju na rad Kolegija.
Sekretar priprema sjednice Kolegija i osigurava vođenje zapisnika, u kojem se kratko unose pitanja o kojima se raspravlja i dogovorene aktivnosti, zaključci i stavovi.
Član 31.
Kolegij:
- -koordinira aktivnosti u pripremi sjednica Gradskog vijeća,
- -pokreće inicijativu za razmatranje određenog pitanja u radnom tijelu,
- -stara se o ostvarivanju prava i dužnosti vijećnika u vršenju njihove funkcije,
- -stara se o ostvarivanju prava i dužnosti Gradskog vijeća prema Gradonačelniku i Gradskoj upravi,
- -stara se o ostvarivanju saradnje sa općinskim vijećima gradskih općina, zakonodavnim tijelima Kantona Sarajevo, Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine, sa političkim strankama i udruženjima građana, međunarodnim udruženjima gradova i općina, gradovima i općinama u zemlji i inozemstvu, kao i sa drugim organima i tijelima, u skladu sa Poslovnikom,
- -utvrđuje prijedlog programa rada Gradskog vijeća i stara se o njegovom provođenju,
- -razmatra inicijative i prijedloge upućene Gradskom vijeću,
- -vrši i druge poslove u skladu sa Poslovnikom.
5. Radna tijela
Član 32.
Radi pripreme i podnošenja nacrta, odnosno prijedloga akata iz nadležnosti Gradskog vijeća, stručne obrade, praćenja stanja, podnošenja izvještaja i predlaganja stručnih rješenja u određenim oblastima, ostvarivanja uvida u provođenje akata Gradskog vijeća, nadzor nad radom Gradske uprave, Gradsko vijeće osniva stalna i povremena radna tijela Gradskog vijeća (komisije, odbori, savjeti, stručne grupe i dr.), koja daju mišljenja i prijedloge i izvještavaju Gradsko vijeće o pitanjima iz svog djelokruga, a odlučuju samo o pitanjima koja su im Poslovnikom ili odlukom Gradskog vijeća data u neposrednu nadležnost.
Radna tijela rade po odredbama Poslovnika ili na osnovu odluke, odnosno zaključka Gradskog vijeća.
Stalna radna tijela obrazuju se Poslovnikom ili odlukom Gradskog vijeća, a povremena radna tijela zaključkom Gradskog vijeća.
Član 33.
Kod izbora članova radnih tijela mora se voditi računa o srazmjernoj nacionalnoj zastupljenosti vijećnika i političkih stranaka u Gradskom vijeću, koja će osigurati poštivanje posebne multietičnosti Grada Sarajeva. Sastav radnih tijela određuje se prema broju vijećnika u klubovima vijećnika. Klubovi vijećnika upućuju pismeni prijedlog za imenovanje članova radnih tijela predsjedavajućem, u skladu sa brojem članova koji mu pripada. Primljene prijedloge predsjedavajući dostavlja Komisiji za izbor i imenovanje, koja predlaže Gradskom vijeću sastav radnih tijela. Ukoliko nekom od članova radnih tijela prestane mandat, novo imenovanje vrši se na prijedlog odnosnog kluba vijećnika.
Radna tijela čine vijećnici i ugledni stručni, naučni i javni djelatnici. Natpolovičnu većinu radnih tijela u pravilu čine vijećnici, osim u Komisiji za izbor i imenovanje, Administrativnoj komisiji i Mandatno-imunitetskoj komisiji, koje u cijelosti čine vijećnici. Radna tijela imaju od tri do sedam članova, osim Komisije za Statut i propise, koja ima 11 članova. U povremena radna tijela (savjeti, radne grupe) i radna tijela komisija i odbora (podkomisije, pododbori) mogu se imenovati do dvije trećine članova koji nisu vijećnici. Broj članova radnih tijela utvrđuje se odlukom o njihovom obrazovanju, ukoliko Poslovnikom nije drugačije utvrđeno. Članovi radnih tijela iz reda vijećnika mogu pismeno ovlastiti drugog vijećnika iz svog kluba da ih u pojedinačnom slučaju zastupa.
Kada je to Poslovnikom predviđeno, komisija može obrazovati podkomisije, a odbor pododbore za proučavanje i pripremu određenih materijala iz svog djelokruga. Podkomisije i pododbori nemaju status radnih tijela, a u njihovom radu se shodno primjenjuju odredbe Poslovnika.
Član 34.
Radno tijelo radi u sjednici.
Sjednicu radnog tijela zakazuje i njome predsjedava predsjedavajući radnog tijela.
Zamjenik predsjedavajućeg radnog tijela zamjenjuje predsjedavajućeg radnog tijela u njegovoj odsutnosti.
Ukoliko predsjedavajući radnog tijela ne zakaže sjednicu radnog tijela, sjednicu može zakazati zamjenik predsjedavajućeg radnog tijela, odnosno predsjedavajući Gradskog vijeća.
Radno tijelo može raditi ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a odlučuje većinom glasova prisutnih članova, osim u slučajevima odlučivanja o pitanjima iz neposrednog djelokruga, kada odluke donosi većinom glasova od ukupnog broja članova radnog tijela izabranih iz reda vijećnika.
Ukoliko radno tijelo nije predlagač, sjednicama radnih tijela prisustvuju predstavnici predlagača. Predsjedavajući Gradskog vijeća može učestvovati na sjednicama radnih tijela, bez prava glasa, a ostali vijećnici mogu prisustvovati kao slušaoci. Gradonačelnik učestvuje na sjednicama radnih tijela, a može ovlastiti određenog člana Gradske uprave da ga zastupa. Na sjednice radnih tijela mogu se pozivati predstavnici gradskih općina, kao i stručni, naučni i javni djelatnici.
Kada podnosi izvještaj ili prijedlog, radno tijelo određuje izvjestioca, koji na sjednici Gradskog vijeća može obrazložiti prijedlog odnosno stav radnog tijela.
Radna tijela sarađuju međusobno i mogu održavati zajedničke sjednice. U okviru svog djelokruga, radno tijelo sarađuje sa odgovarajućim radnim tijelima gradskih općinskih vijeća.
Radno tijelo ima sekretara.
Zapisnik sjednice radnog tijela ovjeravaju predsjedavajući i sekretar radnog tijela. Zapisnik se dostavlja članovima radnog tijela, vijećnicima i Gradonačelniku.
Član 35.
Gradsko vijeće ima stalna radna tijela:
- 1.Komisiju za Statut i akt,
- 2.Komisiju za izbor i imenovanje,
- 3.Komisiju za ljudska prava i slobode,
- 4.Administrativnu komisiju,
- 5.Mandatno-imunitetsku komisiju,
- 6.Komisiju za vitalne nacionalne interese,
- 7.Odbor za budžet i finansije,
- 8.Odbor za urbanizam i upotrebu lokalnog zemljišta,
- 9.Odbor za javne službe, infrastrukturu i javni saobraćaj,
- 10.Odbor za društvene djelatnosti, i
- 11.Odbor za lokalni biznis i turizam.
Član 36.
Komisija za Statut i akte:
- -prati ostvarivanje Statuta i izvršavanje akata Gradskog vijeća,
- -proučava inicijative i prijedloge za promjenu Statuta i o tome daje Gradskom vijeću mišljenje,
- -priprema tekst nacrta i prijedloga odluke o promjeni Statuta, kao i nacrte i prijedloge drugih akata iz nadležnosti Gradskog vijeća i utvrđuje prečišćene tekstove akata Gradskog vijeća,
- -stara se o provođenju javne rasprave o promjeni Statuta i izvještava Gradsko vijeće o rezultatima javne rasprave,
- -razmatra nacrte i prijedloge akata koje donosi Gradsko vijeće u pogledu njihove usklađenosti sa ustavom, zakonom i Statutom, kao i u pogledu pravne obrade i o tome obavještava predlagača i Gradsko vijeće,
- -razmatra pitanja metodologije i druga pitanja od značaja za ujednačavanje pravno-tehničke obrade akata koje donosi Gradsko vijeće,
- -utvrđuje prečišćene tekstove akata Gradskog vijeća,
- -obavještava Gradsko vijeće o zapažanjima u radu iz djelokruga Komisije,
- -obrazuje potkomisije za proučavanje i pripremanje materijala i akata iz djelokruga Komisije,
- -vrši i druge poslove određene Poslovnikom
Prijedlozi Komisije koje predlagač nije prihvatio, razmatrat će se na Gradskom vijeću kao amandmani, ako to Komisija zatraži.
Član 37.
Komisija za izbor i imenovanje:
- -daje prijedloge za izbor, imenovanja i razrješenja iz nadležnosti Gradskog vijeća;
- -utvrđuje prijedloge za dodjelu javnih priznanja Grada Sarajeva;
- -postavlja i smjenjuje rukovodeće službenike u Službi Gradskog vijeća, bez javnog konkursa, na prijedlog sekretara, uz saglasnost predsjedavajućeg. Rukovodeći službenici u Službi, Bošnjaci, Hrvati i grupa ostalih će svaki dobiti garantirani minimum od 15 do 20% ovih mjesta;
- -obavještava Gradsko vijeće o zapažanjima u radu iz djelokruga Komisije;
- -vrši i druge poslove određene Poslovnikom i drugim aktom Gradskog vijeća.
Član 38.
Komisija za ljudska prava:
- -razmatra pitanja ostvarivanja i zaštite sloboda i prava građana, a posebno pitanja vezana za kršenje sloboda i prava od strane gradskih organa, preduzeća, ustanova i organizacija koje vrše javna ovlaštenja;
- -ukazuje na pojave i probleme u ostvarivanju i zaštiti ljudskih prava i sloboda i predlaže mjere Gradskom vijeću u cilju zaštite ljudskih prava i sloboda;
- -razmatra i druga pitanja iz domena zaštite ljudskih prava i sloboda;
- -razmatra inicijative, predstavke i žalbe građana, udruženja i drugih organizacija i zajednica iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda;
- -obavještava Gradsko vijeće o zapažanjima u radu iz djelokruga Komisije;
- -vrši i druge poslove određene Poslovnikom i drugim aktom Gradskog vijeća.
Član 39.
Administrativna komisija:
- -priprema i utvrđuje prijedloge akata kojima se uređuju pitanja plaća, naknada i drugih primanja funkcionera koje bira, odnosno imenuje Gradsko vijeće, kao i naknada za vršenje vijećničke funkcije i drugih primanja vijećnika, te donosi odgovarajuće akte za njihovu primjenu, kao i pojedinačne akte o plaćama i naknadama plaća za vršenje poslaničke funkcije i o drugim naknadama vijećnika;
- -utvrđuje visinu naknade troškova i posebne naknade za rad članovima radnih tijela Gradskog vijeća izabranih iz reda naučnih, stručnih i javnih djelatnika i utvrđuje plaće i druga novčana primanja sekretara i rukovodećih službenika u Službi;
- -utvrđuje uvjete i način korišćenja putničkih automobila za obavljanje službenih poslova iz nadležnosti Gradskog vijeća;
- -vodi evidenciju, stara se o stambenom fondu Grada i predlaže Gradskom vijeću mjere za zaštitu stambenog fonda Grada i politiku izgradnje, upravljanja stambenim fondom Grada i održavanja zgrada u vlasništvu Grada Sarajeva, donosi odluke o trajnoj i privremenoj dodjeli stanova, odnosno davanju stanova i poslovnih prostora u zakup i o visini stanarina i zakupnina;
- -rješava žalbe na odluke donesene na osnovu odluke o uvjetima i načinu davanja na korištenje stanova kojima raspolaže Grad Sarajevo;
- -obavlja poslove u postupku otkupa stanova stambenog fonda Grada;
- -obavještava Gradsko vijeće o zapažanjima u radu iz djelokruga Komisije;
- -vrši i druge poslove određene Poslovnikom i drugim aktom Gradskog vijeća.
Član 40.
Mandatno-imunitetska komisija:
- -razmatra pitanja u vezi sa primjenom imuniteta vijećnika;
- -obavještava Gradsko vijeće o slučajevima koji povlače prestanak mandata vijećnika;
- -vrši poslove Verifikacione komisije prilikom verifikacije mandata vijećnika koji su naknadno izabrani u Gradsko vijeće;
- -vrši i druge poslove određene Poslovnikom i drugim aktom Gradskog vijeća.
Član 41.
Komisija za vitalne nacionalne interese, u skladu sa Statutom, razmatra podnesene dokaze da su vitalni nacionalni interesi narušeni i o tome donosi obavezujuću odluku, većinom glasova, u roku od 24 sata.
Komisija za vitalne nacionalne interese sastoji se od tri ugledna člana: dva vijećnika iz grupe vijećnika Bošnjaka i Hrvata, koje Gradskom vijeću odvojeno predlažu bošnjački i hrvatski vijećnici, i jednog uglednog sudije, kojeg će sporazumno izabrati dva prethodno izabrana člana u roku od 48 sati nakon njihovog izbora. Ukoliko oni u roku od 24 sata ne postignu sporazum o izboru trećeg člana, predsjedavajući odmah obavještava Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, koji će u roku od narednih 48 sati izabrati trećeg člana.
Član 42.
Odbor za budžet i finansije:
- -razmatra nacrte i prijedloge budžeta i završnog računa Grada, finansiranje fondova, zemljišne rente i druga pitanja iz oblasti budžeta, finansija i poreza, kao i druga pitanja iz ovih oblasti iz nadležnosti Gradskog vijeća;
- -ostvaruje uvid u provođenje odluka i drugih akata Gradskog vijeća, posebno u nadležnosti uprave gradskim prihodima i izdacima i na zahtjev jednog kluba vijećnika ili jedne četvrtine od ukupnog broja vijećnika, može pregledati spise u prostorijama gradske uprave. Odbor je dužan da podnese izvještaj Gradskom vijeću o rezultatima pregleda spisa;
- -obavještava Gradsko vijeće o zapažanjima u radu iz djelokruga Odbora;
- -obrazuje pododbore za proučavanje i pripremanje materijala i akata iz djelokruga Odbora, i
- -vrši i druge poslove određene Poslovnikom ili drugim aktom Gradskog vijeća.
Član 43.
Odbor za urbanizam i upotrebu lokalnog zemljišta:
- -razmatra pitanja prostornog i urbanističkog planiranja, upotrebe lokalnog zemljišta i dobara u općoj upotrebi, kao i druga pitanja iz ovih oblasti iz nadležnosti Gradskog vijeća;
- -obavještava Gradsko vijeće o zapažanjima u radu iz djelokruga Odbora;
- -obrazuje pododbore za proučavanje i pripremanje materijala i akata iz djelokruga Odbora, i
- -vrši i druge poslove određene Poslovnikom ili drugim aktom Gradskog vijeća.
Član 44.
Odbor za javne službe, infrastrukturu i javni saobraćaj:
- -razmatra pitanja javnih službi, infrastrukture i javnog saobraćaja, kao i druga pitanja iz ovih oblasti iz nadležnosti Gradskog vijeća;
- -obavještava Gradsko vijeće o zapažanjima u radu iz djelokruga Odbora;
- -obrazuje pododbore za proučavanje i pripremanje materijala i akata iz djelokruga Odbora, i
- -vrši i druge poslove određene Poslovnikom ili drugim aktom Gradskog vijeća.
Član 45.
Odbor za društvene djelatnosti:
- -razmatra pitanja iz oblasti kulture, nauke, obrazovanja, sporta, predškolskog obrazovanja i odgoja, zdravstva, socijalne i dječije zaštite, dobrotvornih organizacija, fondova i fondacija, lokalnog radija i televizije, religije i kulturnih i nacionalnih spomenika, čuvanja i njegovanja nacionalnih tradicija, kao i druga pitanja iz ovih oblasti iz nadležnosti Gradskog vijeća;
- -obavještava Gradsko vijeće o zapažanjima u radu iz djelokruga Odbora;
- -obrazuje pododbore za proučavanje i pripremanje materijala i akata iz djelokruga Odbora, i
- -vrši i druge poslove određene Poslovnikom ili drugim aktom Gradskog vijeća.
Član 46.
Odbor za lokalni biznis i turizam:
- -razmatra pitanja ekonomskog i privrednog razvoja, snabdjevenosti Grada Sarajeva prehrambenim i drugim proizvodima i njihovih rezervi, razvoja lokalnog biznisa i turizma, kao i druga pitanja iz ovih oblasti iz nadležnosti Gradskog vijeća;
- -obavještava Gradsko vijeće o zapažanjima u radu iz djelokruga Odbora;
- -obrazuje pododbore za proučavanje i pripremanje materijala i akata iz djelokruga Odbora i
- -vrši i druge poslove određene Poslovnikom ili drugim aktom Gradskog vijeća.
VI - PROGRAMIRANJE RADA
Član 47.
Gradsko vijeće donosi program rada za kalendarsku godinu.
Program rada Gradskog vijeća čine pitanja iz nadležnosti Gradskog vijeća i sadrži zadatke Gradskog vijeća, njihov osnovni sadržaj i način izvršavanja, koji proizilaze iz zakona, Statuta, akata i politike koju utvrđuje Gradsko vijeće, kao i druge poslove i zadatke u rješavanju pitanja od interesa za građane. Programom rada se utvrđuju nosioci poslova i zadataka utvrđenih programom, pitanja koja se stavljaju na javnu raspravu i rokovi za razmatranje pojedinih pitanja.
Radna tijela Gradskog vijeća pri utvrđivanju svojih obaveza i zadataka pridržavaju se programa rada Gradskog vijeća.
Član 48.
U pripremama za izradu programa rada Gradsko vijeće pribavlja prijedloge i mišljenja o pitanjima koja treba unijeti u program rada od vijećnika, radnih tijela, Gradonačelnika, klubova vijećnika, političkih stranaka, gradskih općinskih vijeća i Skupštine Kantona Sarajevo.
Na osnovu primljenih mišljenja i prijedloga o nacrtu programa rada, Kolegij Gradskog vijeća utvrđuje prijedlog programa rada, koji upućuju institucijama iz člana 49. Poslovnika.
Prijedlog programa rada usvaja Gradsko vijeće.
Program rada Gradskog vijeća objavljuje se kao posebna publikacija.
VII - SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA
1. Sazivanje sjednice i predlaganje dnevnog reda
Član 49.
Sjednicu Gradskog vijeća saziva predsjedavajući.
Predsjedavajući saziva sjednicu Gradskog vijeća po vlastitoj incijativi, a dužan je sjednicu sazvati na zahtjev većine članova Kolegija, najmanje jedne trećine vijećnika, radnog tijela i Gradonačelnika.
Član 50.
Poziv za sjednicu Gradskog vijeća upućuje se vijećnicima deset dana prije dana određenog za održavanje sjednice.
Izuzetno, u hitnim slučajevima, predsjedavajući može sazvati sjednicu Gradskog vijeća u roku kraćem od deset dana, a dnevni red za ovu sjednicu predložiti i na samoj sjednici.
Vijećnicima se sa pozivom dostavlja i prijedlog dnevnog reda, odgovarajući materijali i zapisnik sa prethodne sjednice, ako im ranije nisu dostavljeni.
Poziv i materijali za sjednicu dostavljaju se Gradonačelniku i predsjedavajućim gradskih općinskih vijeća.
Predsjedavajući može odlučiti da se materijal za sjednicu pojedinačno ili u cjelini dostavlja i drugim institucijama i osobama.
Član 51.
Dnevni red sjednice Gradskog vijeća predlaže predsjedava-jući. Predsjedavajući unosi u prijedlog dnevnog reda pitanja koja su Gradskom vijeću dostavljena na razmatranje do dana sazivanja sjednice.
Dnevni red sjednice utvrđuje se na početku sjednice.
Svaki vijećnik, radno tijelo i Gradonačelnik mogu na sjednici predložiti da se određeno pitanje stavi na dnevni red, ali su dužni da obrazlože hitnost ovog prijedloga.
2. Predsjedavanje i učešće u radu
Član 52.
Vijećnik, odnosno učesnik na sjednici Gradskog vijeća može da govori pošto zatraži i dobije riječ od predsjedavajućeg.
Prijave za riječ mogu da se podnose do završetka pretresa.
Predsjedavajući daje riječ vijećnicima po redu kojim su se prijavili.
Vijećniku koji želi da govori o povredi Poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda predsjedavajući daje riječ čim je zatražena. Govor tog vijećnika ne može trajati duže od pet minuta. Poslije iznesenog prigovora predsjedavajući daje objašnjenje, a ako vijećnik nije zadovoljan objašnjenjem, o tome odlučuje predsjedavajući bez rasprave.
Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio navod koji je netačno izložen i koji je povod nesporazumima ili koji je izazvao potrebu objašnjenja, predsjedavajući će dati riječ čim se završi govor onog koji je izazvao potrebu ispravke. Vijećnik se u tom slučaju mora ograničiti na ispravku, odnosno objašnjenje, a taj govor ne može trajati duže od tri minute.
Član 53.
Vijećnik, odnosno učesnik u raspravi može da govori samo o pitanju o kome se raspravlja po utvrđenom dnevnom redu, a ako se udalji od dnevnog reda, predsjedavajući će ga upozoriti da se drži dnevnog reda, odnosno oduzeti mu riječ ako se i poslije upozorenja ne drži dnevnog reda.
Vijećnik, odnoso učesnik u raspravi može, u pravilu, da govori samo jedanput o istom predmetu, a može se ograničiti vrijeme trajanja govora.
Predsjedavajući može prekinuti rad na sjednici na prijedlog predsjednika kluba vijećnika kada ocijeni da je to neophodno radi obavljanja potrebnih konsultacija u klubu vijećnika.
Član 54.
Gradonačelnik i članovi Gradske uprave učestvuju na sjednicama Gradskog vijeća bez prava glasa. Gradonačelnik ima pravo na riječ u svako vrijeme o svim tačkama dnevnog reda. Na zahtjev Gradskog vijeća, Gradonačelnik je dužan pružiti informaciju o svakoj stvari koja je predmet rasprave.
Gradonačelnik može za pojedine tačke dnevnog reda delegirati svoja prava i dužnosti iz stava 1. ovog člana nadležnom članu Gradske uprave.
U slučajevima utvrđenim Statutom pravo riječi u svako vrijeme imaju i zamjenici Gradonačelnika Grada Sarajeva (u daljem tekstu: zamjenici Gradonačelnika).
3. Održavanje reda
Član 55.
Red na sjednici osigurava predsjedavajući.
Za povredu reda na sjednici predsjedavajući može vijećnika opomenuti ili mu oduzeti riječ.
Opomena će se izreći vijećniku koji na sjednici ponašanjem ili govorom narušava red i odredbe ovog poslovnika. Vijećniku će se oduzeti riječ ako svojim govorom na sjednici narušava red i odredbe Poslovnika a već je na istoj sjednici bio dvaput opomenut da se pridržava reda i odredaba Poslovnika.
Osobe koje se za vrijeme sjednice nalaze u sali po službenom poslu dužne su u pogledu održavanja reda izvršavati naloge predsjedavajućeg. Predsjedavajući može narediti da se iz sale za sjednice udalji svaki slušalac, odnosno građanin koji prati rad sjednice, ako narušava red.
Ako predsjedavajući ocijeni da ne može održati red na sjednici, odlučit će o prekidu sjednice i o nastavku rada kad se za to steknu uvjeti.
4. Kvorum i tok sjednice
Član 56.
Gradsko vijeće može odlučivati ako je sjednici prisutna većina izabranih vijećnika, osim ako je ustavom, zakonom, Statutom i Poslovnikom drugačije utvrđeno.
Smatra se da kvorum postoji sve dok se ne utvrdi suprotno. Vijećnik može u toku sjednice zahtijevati da se utvrdi da li na sjednici postoji kvorum. Ako predsjedavajući utvrdi da ne postoji kvorum, sjednica se prekida, odnosno odlaže.
Član 57.
Pošto na početku sjednice utvrdi da postoji kvorum za rad sjednice, predsjedavajući otvara sjednicu i pita vijećnike da li imaju primjedaba na zapisnik sa prethodne sjednice.
Vijećnik ima pravo da na zapisnik stavi primjedbe.
O osnovanosti primjedaba odlučuje Gradsko vijeće bez pretresa. Nakon toga predsjedavajući konstatuje da je zapisnik usvojen, uz eventualne usvojene primjedbe.
Član 58.
Gradsko vijeće utvrđuje dnevni red sjednice. O predloženom dnevnom redu predsjedavajući, po potrebi, daje objašnjenje.
Svaki vijećnik, radno tijelo i Gradonačelnik mogu predložiti da se određeno pitanje uvrsti u dnevni red sjednice, ali su dužni obrazložiti hitnost.
Gradsko vijeće prvo odlučuje o hitnosti prijedloga.
Poslije usvajanja dnevnog reda prelazi se na pretres pojedinih pitanja po utvrđenom dnevnom redu.
Na sjednici se vodi rasprava o svakom pitanju dnevnog reda prije nego se o njemu odlučuje, osim ako je ovim poslovnikom određeno da se o nekom pitanju odlučuje bez pretresa.
Gradsko vijeće može odlučiti da se o više tačaka dnevnog reda vodi jedinstvena rasprava, a odlučuje odvojeno.
Raspravu zaključuje predsjedavajući kada utvrdi da više nema govornika.
Član 59.
Pretres pojedinih pitanja počinje izlaganjem predstavnika predlagača, ukoliko to on želi, a zatim izvjestioca radnog tijela kada ono nije predlagač, ako želi da usmeno bliže upozna Gradsko vijeće o prijedlogu, odnosno mišljenju.
Poslije toga riječ dobijaju učesnici o radu sjednice.
5. Odlučivanje
Član 60.
Gradsko vijeće odlučuje većinom glasova izabranih vijećnika, osim u slučajevima utvrđenim Statutom, odnosno Poslovnikom.
Član 61.
Nijedan vijećnik ne smije učestvovati u raspravljanju i odlučivanju o stvarima u kojima njemu lično ili članovima njegove uže porodice odluka Gradskog vijeća može donijeti neposrednu korist ili štetu, u skladu sa članom 30. Statuta, ili ako je profesionalno angažovan kod nekog ko u određenoj stvari može imati lični ili ekonomski interes.
Odredba stava 1. ovog člana ne važi ako je vijećnik član profesionalne, vjerske ili nacionalne zajednice, odnosno udruženja, čiji se zajednički interesi tiču određenog pitanja.
Ako u pojedinom slučaju postoji sumnja oko toga postoji li sukob interesa, tada o tome odlučuje Gradsko vijeće većinom glasova izabranih vijećnika. Svaki vijećnik je dužan voditi računa da li u njegovom slučaju postoji sukob interesa. Vijećnik ima pravo da zatraži da se prije razmatranja određenog pitanja utvrdi postoji li sukob interesa kod jednog ili više ostalih vijećnika. Ukoliko se prilikom rasprave i odlučivanja ne zatraži utvrđivanje sukoba interesa, odnosno njegovo postojanje ne bude utvrđeno, odluka se smatra važećom, čak i ako se naknadno ustanovi da je sukob interesa postojao.
Član 62.
Ukoliko se pitanjem o kojem se glasa dotiče vitalni nacionalni interes jedne od grupa Bošnjaka, Hrvata i ostalih, potrebna većina glasova mora uključiti najmanje po 4 vijećnika iz reda Bošnjaka, Hrvata i grupe ostalih naroda.
Ukoliko se ne postigne sporazum o tome da li je ili nije neka odluka od vitalnog nacionalnog interesa, kao što je utvrđeno članom 35. Statuta, Komisija za vitalne nacionalne interese donosi odluku, u skladu sa članom 41. Poslovnika.
Član 63.
Glasanje je javno, osim ako Statutom, odnosno Poslovnikom nije izričito drugačije utvrđeno, ili je Gradsko vijeće, na prijedlog vijećnika, odlučilo da glasanje bude tajno.
Glasanje se vrši dizanjem ruke, a može se vršiti i poimenično.
Glasanje dizanjem ruke vijećnici vrše tako što se, na poziv predsjedavajućeg, istovremeno izjašnjavaju ko je za prijedlog, ko je protiv prijedloga i da li se ko uzdržava od glasanja.
Član 64.
Poimenično glasanje vrši se kad predsjedavajući ocijeni da je to potrebno da bi se otklonile sumnje u tačnost rezultata glasanja.
Poimenično glasanje vrši se tako što se svaki prozvani vijećnik izjašnjava za ili protiv prijedloga, ili se uzdržava od glasanja.
Kad prozivanje bude završeno, ponovo se prozivaju vijećnici za koje u spisku nije označeno da su glasali.
Prozivanje vrši sekretar.
Po završenom glasanju predsjedavajući utvrđuje i objavljuje rezultat glasanja, kao i da li je prijedlog o kome se glasa prihvaćen ili odbijen.
6. Zapisnik
Član 65.
O bitnom sadržaju vijećanja i odlukama Gradskog vijeća sačinjava se zapisnik.
Zapisnik sadrži osnovne podatke o: prisustvu na sjednici, koje su tačke dnevnog reda razmatrane, rezultat glasanja, koji su akti i odluke doneseni i koji su izbori izvršeni.
Vijećnik koji je na sjednici izdvojio mišljenje može da traži da se bitni dijelovi njegove izjave unesu u zapisnik.
Zapisnik se sastavlja odmah po završetku sjednice i upućuje svim vijećnicima najkasnije sa pozivom za narednu sjednicu.
O sastavljanju i čuvanju izvornika zapisnika stara se sekretar.
Zapisnik potpisuju predsjedavajući i sekretar.
Član 66.
Svaki vijećnik ima pravo da na narednoj sjednici stavi primjedbe na zapisnik.
O osnovanosti primjedaba na zapisnik odlučuje se na sjednici bez pretresa.
Ako se primjedbe usvoje, u zapisniku će se izvršiti odgovarajuće izmjene.
Zapisnik na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno u kome su prema usvojenim primjedbama izvršene izmjene smatra se usvojenim.
VIII - POSTUPAK ZA IZBOR, IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE
1. Izbor i razrješenje predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg
Član 67.
Kandidate za izbor predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg predlažu vijećnici iz svojih redova. Svaki zamjenik predsjedavajućeg će se izabrati iz naroda iz kojeg nije izabran predsjedavajući i drugi zamjenik predsjedavajućeg.
Ako je za izbor osoba iz stava 1. ovog člana predloženo više kandidata, glasanje se vrši za svakog kandidata posebno. Ako kandidati nisu dobili potrebnu većinu, cjelokupan izborni postupak se ponavlja.
Izbor predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg vrši se tajnim glasanjem.
Prije početka glasanja iz reda vijećnika bira se izborna komisija, koju čine predsjedavajući i dva člana, koja rukovodi glasanjem i utvrđuje rezultate glasanja.
Glasanje se vrši glasačkim listićima. Glasački listići su iste veličine, oblika i boje, a na svaki listić utisnut je pečat Gradskog vijeća. Kandidati na listiću navedeni su abecednim redom. Ispred imena svakog kandidata upisan je redni broj. Svaki vijećnik dobija jedan glasački listić. Predsjedavajući i članovi Izborne komisije staraju se da svaki vijećnik dobije glasački listić i, po potrebi, objašnjavaju način glasanja.
Glasanje se vrši zaokruživanjem broja ispred imena kandidata za koji se vijećnik odluči. Svaki vijećnik lično stavlja presavijen glasački listić u glasačku kutiju.
Pošto svi prisutni vijećnici glasaju, Izborna komisija utvrđuje rezultate glasanja na osnovu predatih glasačkih listića.
Glasački listić iz koga se ne može utvrditi za kog je kandidata vijećnik glasao smatra se nevažećim.
Predsjedavajući Izborne komisije objavljuje rezultate glasanja.
Član 68.
Mandat predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg završava se istekom mandata gradskih vijećnika.
Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg mogu biti i ranije razriješeni dužnosti dvotrećinskom većinom glasova vijećnika, nakon čega slijedi naknadni izbor.
2. Izbor i razrješenje Gradonačelnika i zamjenika Gradonačelnika
Član 69.
Gradsko vijeće bira Gradonačelnika i zamjenike Gradonačelnika većinom glasova izabranih vijećnika.
Kandidate za izbor Gradonačelnika i zamjenike Gradonačelnika predlažu vijećnici.
Predloženi kandidati moraju prije izbora pismeno izjaviti da prihvaćaju kandidaturu i da će izbor prihvatiti. Neposredno nakon izbora izabrani se treba izjasniti da li prihvata izbor. Ukoliko odbije, ponovit će se izbori iz reda ostalih kandidata.
Svaki zamjenik Gradonačelnika mora biti izabran iz grupe Bošnjaka, Hrvata ili grupe ostalih naroda iz koje nisu izabrani Gradonačelnik i drugi zamjenik Gradonačelnika. Za izbor Gradonačelnika potrebna je većina glasova izabranih vijećnika. Ukoliko niti jedan predloženi kandidat ne dobije u prvom krugu glasanja potrebnu većinu, provodi se uži izbor između kandidata koji su dobili najveći broj glasova. Ukoliko dva kandidata na drugom mjestu dobiju jednak broj glasova, odlučit će se žrijebom koji kandidat ide u novi krug izbora, izuzev ako jedan od kandidata ne odustane. Ukoliko u drugom krugu oba kandidata dobiju jednak broj glasova, odlučuje se žrijebom, koji izvlači predsjedavajući Gradskog vijeća.
Član 70.
Nakon izbora, Gradonačelnik i zamjenici Gradonačelnika se na javnoj sjednici uvode u dužnost nakon davanja svečane izjave pred predsjedavajućim, u tekstu koji je utvrđen Poslovnikom.
O imenovanju im se uručuje odluka, koju potpisuje predsjedavajući.
Član 71.
Gradonačelnik ili zamjenici Gradonačelnika mogu prije isteka mandata biti smijenjeni, ako dužnost ne vrše u skladu sa ustavom, zakonom, Statutom i Poslovnikom. Prijedlog za smjenjivanje je potrebno da podrži većina izabranih vijećnika. Odluka o smjenjivanju donosi se na posebnoj sjednici Gradskog vijeća. Za odluku je potrebna dvotrećinska većina glasova izabranih vijećnika.
Prijedlog za pretres o radu i odgovornosti u vezi sa vršenjem dužnosti iz stava 1. ovog člana upućuje se u pismenoj formi, sa obrazloženjem, predsjedavajućem, koji ga dostavlja Gradonačelniku i zamjenicima Gradonačelnika ako se prijedlog odnosi na vršenje njihove dužnosti, radi odgovora, koji se mora dati u roku od 14 dana.
Nakon proteka tog roka, predsjedavajući prijedlog, zajedno sa odgovorom ili bez odgovora, dostavlja vijećnicima i Komisiji za izbor i imenovanje radi davanja mišljenja i stavlja ga na pretresanje na prvoj narednoj sjednici Gradskog vijeća. Pretres se može završiti donošenjem zaključka o pitanju koje je pokrenuto prijedlogom, davanjem smjernica za rad Gradonačelniku odnosno zamjenicima Gradonačelnika ili odlukom o smijenjivanju.
Član 72.
Kad Gradonačelnik, odnosno zamjenici Gradonačelnika podnesu ostavku, predsjedavajući o tome obavještava Komisiju za izbor i imenovanje, radi davanja mišljenja. Predsjedavajući dostavlja vijećnicima podnesak o ostavci, zajedno sa mišljenjem Komisije za izbor i imenovanje.
Gradsko vijeće razmatra ostavku iz prethodnog stava i može odlučiti većinom glasova izabranih vijećnika da je uvaži zbog razloga navedenih u njenom obrazloženju.
Razmatrajući ostavku, Gradsko vijeće može odlučiti da je ne uvaži ako ocijeni da postoje razlozi za utvrđivanje odgovornosti podnosioca ostavke.
Ako ocijeni da postoje razlozi za utvrđivanje odgovornosti u smislu prethodnog stava, Gradsko vijeće će provesti postupak za razrješenje dužnosti podnosioca ostavke.
U slučajevima smjenjivanja, odnosno razrješenja, Gradonačelnik odnosno jedan ili oba zamjenika kome je prestala funkcija vršit će dužnost do izbora novog Gradonačelnika, odnosno zamjenika Gradonačelnika.
IX - AKTI GRADSKOG VIJEĆA
1. Opće odredbe
Član 73.
Gradsko vijeće donosi Statut, Poslovnik, odluke, deklaracije, rezolucije, preporuke, smjernice, platforme, izjave, zaključke, budžet, završni račun budžeta, planske akte, kao i druge akte u skladu sa ustavom, zakonom i Statutom, daje autentična tumačenja akata i utvrđuje prečišćeni tekst akata (u daljem tekstu: akti).
Kad Gradsko vijeće vrši izmjene ili dopune akata, akti se mijenjaju ili dopunjuju odlukom, a zaključak se mijenja ili dopunjuje zaključkom.
Autentično tumačenje se ne može mijenjati ili dopunjavati.
Član 74.
Akte koji su doneseni na sjednici Gradskog vijeća potpisuje predsjedavajući.
Izvornikom akata Gradskog vijeća smatra se onaj tekst akata koji je usvojen na sjednici Gradskog vijeća. Na izvornike akata stavlja se pečat Gradskog vijeća. Izvornici akata Gradskog vijeća čuvaju se u Gradskom vijeću. O izradi izvornika, stavljanju pečata na njih, njihovom čuvanju i evidenciji stara se sekretar.
Akti Gradskog vijeća objavljuju se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Zaključci doneseni na sjednici Gradskog vijeća dostavljaju se organima i organizacijama na koje se odnose.
O objavljivanju akata Gradskog vijeća, kao i zaključaka donesenih na sjednici Gradskog vijeća, stara se sekretar.
2. Osnovne odredbe o postupku za donošenje akata
a) Građanska inicijativa, javna rasprava, mjesni zbor građana i referendum
Član 75.
Inicijativu za razmatranje pitanja i donošenje akata iz nadležnosti Grada (u daljem tekstu: inicijativa) može pokrenuti svaki građanin.
Inicijativa se dostavlja predsjedavajućem, koji je dostavlja Komisiji za Statut i akte, nadležnom radnom tijelu i Gradonačelniku, radi davanja mišljenja o njenom prihvatanju.
Gradsko vijeće je dužno raspravljati o inicijativi ako je potpisom podrži najmanje deset posto birača upisanih u birački spisak Grada ili gradske općine i dati odgovor podnosiocu inicijative najkasnije u roku od tri mjeseca od prijema inicijative.
Pismena odluka se dostavlja podnosiocu inicijative odmah po njenom donošenju.
Član 76.
Kada je programom rada Gradskog vijeća predviđeno, na inicijativu ovlašćenog predlagača akata ili ako se radi o pitanjima koja su posebno značajna za građane (promjena statuta, budžet, planski akti i dr.), Gradsko vijeće može odlučiti da nacrt akta ili pojedino pitanje iz tog nacrta stavi na javnu raspravu.