Aktio

OPĆINA HADŽIĆI - OPĆINSKO VIJEĆE

Poslovnik Općinskog vijeća Hadžići

Na osnovu člana 29. tačka 3. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 19/97) i člana 28. Statuta Općine Hadžići ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/98), Općinsko vijeće, na osmoj sjednici održanoj 5. septembra 1998. godine, donosi

POSLOVNIK
OPĆINSKOG VIJEĆA HADŽIĆI

I - UVODNE ODREDBE

Član 1.

Općinsko vijeće Općine Hadžići (u daljem tekstu: Vijeće) organizuje se i radi na način propisan Statutom i ovim poslovnikom. Način rada Vijeća o pitanju koje nije uređeno poslovnikom Vijeće uređuje zaključkom.

Član 2.

Vijeće radi u sjednicama, koje se obilježavaju rednim brojevima.

Član 3.

Vijeće ima pečat, oblika i sadržaja teksta određenih zakonom. O upotrebi i čuvanju pečata stara se sekretar Vijeća.

II - OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA

Član 4.

Vijećnik ima pravo:

  • -
    podnositi prijedloge za donošenje odluka i drugih akata iz djelokruga Vijeća,
  • -
    pokretati raspravu o određenim političkim pitanjima u vezi rada općinskog načelnika, općinskih službi i radnih tijela Vijeća,
  • -
    postavljati vijećnička pitanja,
  • -
    vršiti i druga prava u skladu sa Statutom i ovim poslovnikom.

Član 5.

Vijećnik ima pravo i dužnost prisustvovati sjednicama Vijeća i radnih tijela čiji je član i učestvovati u njihovom radu.

Vijećnik koji je spriječen da prisustvuje sjednici Vijeća ili radnog tijela čiji je član dužan je o tome izvjestiti predsjedavajućeg Vijeća, odnosno presjednika odgovarajućeg radnog tijela dan prije održavanja sjednice Vijeća ili radnog tijela.

Vijećnik koji iz određenog razloga mora napustiti sjednicu Vijeća ili radnog tijela dužan je o tome obavijestiti predsjedavajućeg Vijeća odnosno predsjednika odgovarajućeg radnog tijela.

Član 6.

Vijećnik ima pravo da bude redovito i blagovremeno informisan o svim pitanjima čije mu je poznavanje potrebno radi vršenja funkcije.

Član 7.

Vijećnik je dužan čuvati službenu i vojnu tajnu i druge podatke povjerljive i za to je odgovoran. Predsjedavajući Vijeća i predsjednici radnih tijela Vijeća prilikom dostavljanja materijala vijećniku, utvrđuju stepen povjerljivosti tih materijala u skladu sa posebnim propisima.

Član 8.

Vijećniku se izdaje vijećnička legitimacija. U vijećničkoj legitimaciji navode se imunitetsko pravo vijećnika i druga njegova prava. O izdavanju vijećničke legitimacije i o evidenciji izdatih legitimacija brine se sekretar Vijeća.

Član 9.

Mandat vijećnika traje od dana verifikacije do dana prestanka ili opoziva mandata u skladu sa zakonom.

Član 10.

Vijećniku će se isplaćivati dnevnica i troškovi u skladu sa zakonom i odlukom Vijeća.

III - RAD I ORGANIZACIJA VIJEĆA

1. Konstituiranje Vijeća

Član 11.

Prvu sjednicu novoizabranog Vijeća saziva dosadašnji predsjedavajući Vijeća i predsjedava sjednici do izbora novog predsjedavajućeg Vijeća. Ukoliko dosadašnji predsjedavajući Vijeća ne sazove novoizabrano Vijeće u propisanom roku, prvu sjednicu novoizabranog Vijeća sazvat će najstariji član novoizabranog Vijeća u daljnjem roku od 8 dana i predsjedavati sjednici do izbora predsjedavajućeg Vijeća.

Član 12.

Na prvoj sjednici Vijeća, na prijedlog predsjedavajućeg iz stava 1. odnosno 2. prethodnog člana bira se Verifikaciona komisija iz reda vijećnika.

Član 13.

Verifikaciona komisija ima tri člana, koji između sebe biraju predsjednika. Verifikaciona komisija vrši uvid u izborne dokumente o izboru vijećnika i podnosi izvještaj Vijeću.

Član 14.

Vijeće pretresa izvještaj Verifikacione komisije.

Glasanje o izvještaju vrši se u cjelini ako Verifikaciona komisija nije osporila ni jedan mandat. U slučaju da je neki mandat osporen, prvo se glasa u cjelini o svim neosporenim mandatima, a zatim o svakom osporenom mandatu posebno.

Član 15.

Odluka o verifikaciji mandata vijećnika donosi se natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja vijećnika u Vijeću.

Član 16.

Nakon verifikacije mandata vijećnici daju svečanu izjavu. Tekst svečane izjave glasi:

"Svečano izjavljujem da ću povjerenu dužnost obavljati savjesno, pridržavati se Ustava i zakona Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Kantona Sarajevo i Statuta Općine Hadžići, zalagati se za ljudska prava i slobode i da ću u svim prilikama štititi interese Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Kantona Sarajevo i Općine Hadžići, kao i ravnopravnost naroda i građana koji u njima "ive".

Član 17.

Verifikacijom mandata i davanjem svečane izjave u Vijeću, vijećnik stiče prava i dužnosti vijećnika utvrđene Ustavom, zakonom i Statutom.

2. Predsjedavajući, zamjenik predsjedavajućeg i sekretar Vijeća

Član 18.

Vijeće ima predsjedavajućeg, zamjenika predsjedavajućeg i sekretara.

Član 19.

Predsjedavajući Vijeća:

  • -
    predstavlja Vijeće,
  • -
    saziva sjednice vijeća i rukovodi njegovim radom,
  • -
    potpisuje akta koje donose Vijeće,
  • -
    stara se o primjeni odredaba ovog poslovnika,
  • -
    osigurava uvjete za rad vijećnika,
  • -
    vrši i druge poslove utvrđene propisima ili koje mu odredi Vijeće.

Zamjenik predsjedavajućeg u slučaju spriječenosti predsjedavajućeg, predsjedava Vijećem.

Član 20.

Sekretar Vijeća:

  • -
    pomaže predsjedavajućem u pripremanju sjednica Vijeća i njegovih radnih tijela,
  • -
    osigurava uvjete za njihov rad i prati izvršavanje poslova i zadataka u vezi tih sjednica,
  • -
    stara se o izvršavanju utvrđene politike i zaključaka Vijeća,
  • -
    stara se o obavljanju stručnih i drugih poslova za potrebe Vijeća i njegovih radnih tijela,
  • -
    vrši poslove koje mu povjeri Vijeće,
  • -
    vrši i druge poslove određene propisima i ovim poslovnikom.

Za svoj rad sekretar je odgovoran Vijeću.

3. Usklađivanje rada u Vijeću

Član 21.

Predsjedavajući Vijeća može organizirati sastanke sa: predsjednicima klubova vijećnika i stalnih radnih tijela Vijeća, općinskim načelnikom, sekretarom Vijeća i drugim za koje ocijeni da mogu doprinijeti efikasnijem radu i provođenju akata Vijeća.

Na zajedničkim sastancima iz stava 1. konsultacije će se vršiti naročito o:

  • -
    prijedlogu Programa rada Vijeća i usklađivanju aktivnosti na njegovoj realizaciji,
  • -
    ostvarivanju javnosti rada Vijeća,
  • -
    izvršavanju zaključaka Vijeća,
  • -
    ostvarivanju prava i dužnosti vijećnika u vezi s vršenjem njihove funkcije,
  • -
    inicijativama da se određena pitanja stave na dnevni red radnih tijela Vijeća,
  • -
    ostvarivanje saradnje općinskog načelnika s Vijećem,
  • -
    ostvarivanje saradnje Vijeća s političkim strankama i udruženjima građana,
  • -
    suradnji Vijeća s vijećima drugih općina, Parlamentar- nom Skupštinom BiH, Parlamentom Federacije BiH i Skupštinom sarajevskog Kantona, kao i drugim organima i organizacijama,
  • -
    primjeni Poslovnika,
  • -
    inicijativama i prijedlozima upućenih Vijeću.

Na sastancima iz prethodnog stava vodi se zapisnik u kojem se unose pitanja o kojima se raspravljalo, dogovorene aktivnosti, stavovi i zaključci.

4. Radna tijela Vijeća

Član 22.

Za pripremanje i razmatranje prijedloga odluka i drugih akata i za praćenje i proučavanje drugih pitanja iz nadležnosti Vijeća, obrazuju se stalna i povremena radna tijela. Radna tijela Vijeća daju mišljenja, prijedloga i izvještaje Vijeću o određenim pitanjima iz svog djelokruga, a odlučuju samo o pitanjima koja su im ovim poslovnikom ili odlukom Vijeća data u neposrednu nadležnost.

Stalna radna tijela obrazuju se ovim poslovnikom ili odlukom Vijeća. Povremena radna tijela obrazuju se odlukom.

Odlukom iz stava 3. odnosno stava 4. ovog člana utvrđuje se djelokrug rada stalnih radnih tijela čiji djelokrug nije utvrđen ovim poslovnikom.

Član 23.

Radno tijelo Vijeća ima predsjednika i četiri člana koji se u pravilu biraju iz reda vijećnika. Za članove radnih tijela mogu biti imenovani stručni, naučni, kulturni i javni radnici, s tim da njihov broj bude manji od broja članova radnog tijela iz reda vijećnika.

Član 24.

Na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja Vijeće bira članove radnih tijela iz reda vijećnika, te imenuje članove radnih tijela iz reda stručnih, naučnih, kulturnih i javnih radnika.

O izvršenom izboru odnosno imenovanju predsjednika i članova radnih tijela izdaje se rješenje.

Član 25.

Predsjednik radnog tijela:

  • -
    organizira rad radnog tijela,
  • -
    saziva sjednice radnog tijela i predsjedava im,
  • -
    predlaže dnevni red i potpisuje akta koja donosi radno tijelo,
  • -
    sarađuje s predsjednicima drugih radnih tijela,
  • -
    vrši i druge poslove u skladu s ovim poslovnikom.

Član 26.

Predsjednika radnog tijela u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti, zamjenjuje član radnog tijela koga odredi radno tijelo.

Član 27.

Radno tijelo radi u sjednicama.

Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik radnog tijela po vlastitoj inicijativi, a dužan je da sazove sjednicu kada to zatraži predsjedavajući Vijeća, najmanje dva člana radnog tijela ili općiski načelnik. Sjednica radnog tijela saziva se u pravilu tri dana prije održavanja sjednice, a izuzetno iz opravdanih razloga može se sazvati u kraćem roku.

Član 28.

Ako predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu kad je to dužan učiniti, sjednicu će sazvati predsjedavajući Vijeća ili najmanje dva člana radnog tijela.

Radno tijelo može da radi ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a odlučuje većinom glasova prisutnih članova.

Član 29.

Sjednici radnog tijela prisustvuje predlagač, odnosno predstavnik predlagača nacrta odnosno prijedloga općeg akta koje ono razmatra, a predstavnik općinskog načelnika učestvuje u radu i kad općinski načelnik nije predlagač.

Ako predlagač odnosno predstavnik predlagača nije prisutan, a radno tijelo ocijeni da je prisustvo neophodno, može se odložiti razmatranje tog pitanja za narednu sjednicu, o čemu će se obavijestiti predlagač.

Član 30.

Radna tijela rade po odredbama ovog poslovnika, a mogu donijeti i svoj poslovnik. Pitanja koja su uređena ovim poslovnikom, ne mogu se drugačije uređivati posebnim poslovnicima radnih tijela.

Član 31.

Vijeće, u pravilu, obrazuje slijedeće komisije, kao stalna radna tijela:

  • a)
    Statutarno-pravna komisija,
  • b)
    Mandatno-imunitetska komisija,
  • c)
    Komisija za izbor i imenovanja,
  • d)
    Komisija za odnose sa vjerskim zajednicama,
  • e)
    Komisija za zaštitu ljudskih prava, žalbe i predstavke,
  • f)
    Komisija za međuopćinsku saradnju,
  • g)
    Komisija za nadzor zakonitosti rada,
  • h)
    Komisija za odlikovanja i općinska priznanja,
  • i)
    Komisija za praćenje položaja boraca, RVI i porodica šehida i poginulih boraca,
  • j)
    Komisija za ekonomske odnose, obnovu i privatizaciju,
  • k)
    Komisija za povratak izbjeglih i raseljenih lica,
  • l)
    Komisija za obilježavanje značajnih događaja i ličnosti.

a) Statutarno-pravna komisija

Član 32.

Statutarno-pravna komisija:

  • -
    prati ostvarivanje Statuta općine i Poslovnika Vijeća,
  • -
    priprema tekst prijedloga Statuta, odnosno Statutarne odluke i Poslovnika Vijeća,
  • -
    stara se o provođenju javne rasprave i izvještava Vijeće o njenim rezultatima,
  • -
    daje mišljenje Vijeću o inicijativama za promjenu Statuta ili drugog općeg akta,
  • -
    razmatra nacrte i prijedloge općih akata koje donosi Vijeće u pogledu njihove usklađenosti sa pravnim sistemom i ujednačavanje pravno-tehničke obrade,
  • -
    razmatra akte pravnih lica na koje Vijeće daje potvrdu odnosno suglasnost sa stanovišta usklađenosti sa zakonom, Statutom i općim aktima Vijeća,
  • -
    utvrđuje prečišćene tekstove općih akata koje donosi Vijeće,
  • -
    učestvuje u pripremanju programa rada normativne djelatnosti Vijeća,
  • -
    vrši i druge poslove određene Statutom i drugim općim aktima.

Prijedlozi Statutarno-pravne komisije, koji su formulisani kao izmjene i dopune nacrta odnosno prijedloga općeg akta, unose se u njen izvještaj i smatraju se njenim amandmanima.

b) Mandatno-imunitetska komisija

Član 33.

Mandatno-imunitetska komisija razmatra pitanja u vezi s primjenom imuniteta vijećnika u Vijeću, obavještava Vijeće o slučajevima koji povlače prestanak mandata vijećnika, vrši poslove verifikacije novih mandata vijećnika u Vijeću, te vrši druge poslove određene Statutom ili drugim općim aktom.

c) Komisija za izbor i imenovanja

Član 34.

Komisija za izbor i imenovanja prati sprovođenje ustavnih načela i odredbi zakona, Statuta i drugih općih akata koje se odnose na ostvarivanje politike u ovoj oblasti, pretresa sva pitanja u vezi s izborom, imenovanjem, potvrdom imenovanja, postavljenjem i razrješenjem, kao i druga pitanja u vezi s tim iz nadležnosti Vijeća.

Komisija surađuje s političkim strankama, odgovarajućim tijelima drugih organa i organizacija u općini, pribavlja njihova mišljenja i utvrđuje prijedloge za izbor imenovanja, postavljenja i razrješenja funkcionera koje bira, imenuje, potvrđuje imenovanje i razrješava Vijeće.

O pitanjima izbora, imenovanja i razrješenja iz nadležnosti drugih organa i organizacija općine, kad je predviđeno da se traži mišljenje Vijeća, Komisija daje mišljenje tim organima i organizacijama.

Komisija priprema i utvrđuje prijedlog općih akata kojima se uređuju primanja vijećnika, te plaće id ruga primanja funkcionera koje bira ili imenuje Vijeće.

d) Komisija za odnose s vjerskim zajednicama

Član 35.

Komisija za odnose s vjerskim zajednicama prati sprovođenje ustavnih načela i odredbi zakona koje se odnose na slobodno djelovanje vjerskih zajednica.

Komisija surađuje s organima vjerskih zajednica u općini prilikom rješavanja konkretnih pitanja od značaja za vjerske zajednice, za čije rješavanje je nadležno Vijeće, te u tu svrhu predlaže najoptimalnija rješenja.

e) Komisija za zaštitu ljudskih prava, žalbe i predstavke

Član 36.

Komisija za zaštitu ljudskih prava, žalbe i predstavke:

  • -
    razmatra pitanja u vezi s kršenjem prava i sloboda građana, utvrđenih Ustavom i zakonom, od strane organa Općine i općinskih javnih ustanova i organizacija koje vrše javna ovlaštenja,
  • -
    razmatra pitanja od značaja za zaštitu ljudskih prava i sloboda koje pokreću ombudsmeni, građani, političke organizacije i udruženja građana i druge organizacije i o tome izvještava Vijeće,
  • -
    razmatra predstavke, pritužbe i prijedloge koje građani upućuju ili neposredno podnose Vijeću. U pravilu Komisija ne razmatra pitanja po kojima su u toku sudski, upravni ili drugi postupci, osim kada se radi o neprihvatljivom odugovlačenju postupka ili očiglednoj zloupotrebi vlasti i samovolji na koju ukaže ombudsmen.

f) Komisija za međuopćinsku saradnju

Član 37.

Komisija za međuopćinsku saradnju razmatra pitanja međusobne suradnje s drugim općinama, radi obavljanja poslova od zajedničkog interesa. Kada je Ustavom ili zakonom predviđena mogućnost osnivanja zajedničkog organa ili službe za obavljanje pojedinih poslova od interesa za dvije ili više općina, Komisija daje mišljenje odnosno prijedlog Vijeću o svrsishodnosti osnivanja zajedničkog organa ili službe.

g) Komisija za nadzor zakonitosti rada

Član 38.

Komisija za nadzor zakonitosti rada vrši kontrolu zakonitosti rada Općinske uprave i pravnih lica osnovanih od strane Općine u obavljanju javnih ovlaštenja.

h) Komisija za odlikovanja i općinska priznanja

Član 39.

Komisija za odlikovanja i općinska priznanja:

  • -
    razmatra i daje mišljenje Vijeću kod utvrđivanja prijedloga za odlikovanje građana i pravnih lica sa područja općine koje vrše organi Države BiH, Federacije BiH ili Kantona Sarajevo,
  • -
    predlaže Vijeću ustanovljavanje općinskih priznanja,
  • -
    utvrđuje prijedlog za dodjelu općinskih priznanja koju vrši Vijeće.

i) Komisija za praćenje položaja boraca, RVI, porodica šehida i poginulih boraca

Član 40.

Komisija za praćenje položaja boraca, RVI, porodica šehida i poginulih boraca:

  • -
    prati položaj boraca, RVI, porodica šehida i poginulih boraca,
  • -
    ostvaruje suradnju sa organizacijama boraca, RVI, porodica šehida i poginulih boraca,
  • -
    predlaže Vijeću mjere za poboljšanje položaja boraca, RVI, porodica šehida i poginulih boraca.

j) Komisija za ekonomske odnose, obnovu i privatizaciju

Član 41.

Komisija za ekonomske odnose, obnovu i privatizaciju:

  • -
    razmatra pitanja od značaja za privrednu, infrastrukturnu, stambenu, društvenu i kulturnu obnovu i razvoj općine, te s tim u vezi daje Vijeću svoja mišljenja i prijedloge,
  • -
    razmatra prijedloge temeljnih koncepcija razvoja općine,
  • -
    prati i analizira provođenje privatizacije i restitucije na području općine te predlaže poduzimanje odgovarajućih mjera iz nadležnosti Vijeća,
  • -
    razmatra prijedloge budžeta i završnog računa općine.

k) Komisija za povratak izbjeglih i raseljenih lica

Član 42.

Komisija za povratak izbjeglih i raseljenih lica razmatra pitanja provođenja Aneksa 7 općeg okvirnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu, pitanja o stvaranju pretpostavki za povratak izbjeglih i raseljenih lica u svoje domove, izgradnji i popravci stambenih objekata i infrastrukture u cilju njihova povratka i u vezi s tim daje Vijeću svoja mišljenja i prijedloge.

l) Komisija za obilježavanje značajnih događaja i ličnosti

Član 43.

Komisija za obilježavanje značajnih događaja i ličnosti:

  • -
    utvrđuje prijedlog godišnjeg kalendara obilježavanja značajnih događaja i ličnosti za Općinu Hadžići, kojeg donosi Općinsko vijeće;
  • -
    utvrđuje prijedloge izmjene naziva ulica, trgova i naselja, kao i javnih ustanova;
  • -
    donosi, u skladu sa godišnjim kalendarom obilježavanja, Programe obilježavanja pojedinih značajnih događaja i ličnosti i prati realizaciju istih.

5. Klubovi vijećnika

Član 44.

U Vijeću se mogu obrazovati klubovi vijećnika političkih stranaka koje imaju vijećnike u vijeću, kao oblik njihovog djelovanja u Vijeću, posebno u pripremama sjednica Vijeća, u utvrđivanju prijedloga dnevnog reda sjednica i rješavanju sporova u postupku donošenja akata Vijeća.

Klubovi vijećnika imaju predsjednika i zamjenika predsjednika koji koordiniraju rad sa drugim klubovima vijećnika. Zadaci organizacija, način rada i prava i dužnosti vijećnika, utvrđuju se pravilima koja donose klubovi vijećnika. Vijeće osigurava uvjete za rad klubova vijećnika i vršenje administrativno-tehničkih i drugih poslova.

6. Program rada Vijeća

Član 45.

Vijeće donosi program rada Vijeća za kalendarsku godinu, po pravilu do početka godine. Program rada Vijeća čine pitanja iz djelokruga rada Vijeća.

Član 46.

Programom rada se utvrđuju poslovi i zadaci Vijeća, njihov osnovni sadržaj i način izvršavanja. U izradi programa rada polazi se od programa općinskog načelnika.

Član 47.

U pripremama za izradu programa rada predsjedavajući može obavljati konsultacije i radne sastanke s predsjednicima radnih tijela i klubova vijećnika, općinskim načelnikom, sekretarom Vijeća i drugim subjektima za koje ocijeni da je to potrebno.

Član 48.

Na osnovu programa rada općinskog načelnika i izvršenih konsultacija u smislu prethodnog člana, predsjedavajući utvrđuje prijedlog programa rada i podnosi ga Vijeću na usvajanje.

7. Sjednica Vijeća

a) Sazivanje sjednice i predlaganje dnevnog reda

Član 49.

Sjednicu Vijeća saziva predsjedavajući.

Predsjedavajući će sazvati sjednicu Vijeća kad to predloži općinski načelnik, radno tijelo Vijeća ili 1/3 vijećnika.

Ukoliko predsjedavajući ne sazove sjednicu Vijeća u roku od 8 dana od dana podnošenja prijedloga od strane vijećnika iz prethodnog stava, sjednicu mogu sazvati i 1/3 vijećnika.

Član 50.

Poziv za sjednicu Vijeća upućuje se vijećnicima osam dana prije određenog za održavanje sjednice. Vijećnicima se uz poziv dostavlja prijedlog dnevnog reda, materijal i zapisnik sa prethodne sjednice.

Izuzetno, u hitnim slučajevima, predsjedavajući može sazvati sjednicu Vijeća u roku kraćem od osam dana, a dnevni red predložiti na samoj sjednici.

U slučaju iz prethodnog stava, predsjedavajući može sazvati sjednicu Vijeća telefonom ili na drugi pogodan način.

Član 51.

Dnevni red sjednice Vijeća predlaže predsjedavajući.

Predsjedavajući unosi u prijedlog dnevnog reda pitanja koja su mu ovlašteni predlagači dostavili na razmatranje do dana sazivanja sjednice. Ukoliko su sjednicu Vijeća sazvali 1/3 vijećnika, ti vijećnici predlažu dnevni red sjednice.

Član 52.

Dnevni red se utvrđuje na početku sjednice. Općinski načelnik i svaki vijećnik mogu prije sjednice predložiti predsjedavajućem Vijeća dopunu predloženog dnevnog reda određenim pitanjima koja ne trpe dolaganja, jer bi u protivnom mogla nastupiti nenaknadiva šteta. Ovakav prijedlog i razlozi za hitno postupanje moraju biti pismeno obrazloženi.

b) Predsjedavanje i učešće u radu

Član 53.

Sjednici Vijeća predsjedava predsjedavajući, a ukoliko je predsjedavajući spriječen da vrši svoju dužnost, sjednici predsjedava zamjenik predsjedavajućeg ili vijećnik koga za tu priliku izabere Vijeće javnim glasanjem. Ako su sjednicu sazvali 1/3 vijećnika, sjednici Vijeća predsjedava vijećnik koga za tu priliku izabere Vijeće javnim glasanjem.

Član 54.

U radu sjednice mogu da učestvuju i druga lica koja su pozvana radi iznošenja svojih mišljenja određenim pitanjima.

Član 55.

Vijećnik, odnosno učesnik na sjednici Vijeća može da govori pošto zatraži i dobije riječ od predsjedavajućeg. Prijave za riječ mogu da se podnesu do završetka pretresa.

Član 56.

Predsjedavajući daje riječ vijećniku odnosno učesniku po redu kojim su se prijavili. Vijećniku koji želi da govori o povredi Poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda predsjedavajući daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor tog vijećnika ne može trajati duže od 5 minuta. Poslije iznesenog prigovora predsjedavajući daje objašnjenje, a ako vijećnik nije zadovoljan objašnjenjem o tome se rješava na sjednici bez daljnje rasprave.

Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio navod koji je netačno izložen i koji je povod neposrazuma ili koji je izazvao potrebu objašnjenja, predsjedavajući će dati riječ čim se završi govor onog koji je izazvao potrebu ispravke.

Vijećnik se u tom slučaju mora ograničiti na ispravku, odnosno objašnjenje, a taj govor ne može trajati duže od 3 minute.

Član 57.

Vijećnik odnosno učesnik u raspravi može da govori samo o pitanjima o kojima se raspravljalo po utvrđenom dnevnom redu, a ako se udalji od dnevnog reda predsjedavajući će ga upozoriti da se drži dnevnog reda, odnosno oduzeti mu riječ, ako se i poslije upozorenja ne drži dnevnog reda.

Član 58.

Izlaganje vijećnika i drugih učesnika može trajati do 10 minuta.

Predsjedavajući može prekinuti rad sjednice:

  • -
    samoinicijativno,
  • -
    na prijedlog predsjednika kluba vijećnika,
  • -
    kad ocijeni da je to potrebno radi obavljanja konsultacija s predsjednicima klubova vijećnika,
  • -
    radi konsultacije s vijećnicima u klubu.

Član 59.

O radu na sjednici stara se predsjedavajući. Za povrede reda na sjednici predsjedavajući može opomenuti vijećnika ili mu oduzeti riječ.

Opomena će se izreći i vijećniku koji na sjednici svojim ponašanjem ili govorom narušava red i odredbe ovog poslovnika. Vijećniku će se oduzeti riječ ako svojim ponašanjem na sjednici narušava red i odredbe ovog poslovnika, ako je u toku rada sjednice bio opomenut za narušavanje reda i povrede ovog poslovnika.

Član 60.

Predsjedavajući može narediti da se iz sale udalji svako lice, koje narušava red sjednice, osim vijećnika. Ako predsjedavajući ne može održati red na sjednici redovnim mjerama, odredit će prekid sjednice.

d) Tok sjednice

Član 61.

Predsjedavajući otvara sjednicu pošto utvrdi da sjednici prisustvuje natpolovična većina od ukupnog broja vijećnika. Ako predsjedavajući utvrdi da na početku ili u toku sjednice ne postoji kvorum odlaže sjednicu za jedan sat. Ukoliko ni tada ne postoji kvorum, predsjedavajući odlaže sjednicu za određeni sat i dan, sa istim prijedlogom dnevnog reda, o čemu se pismeno obavještavaju samo oni vijećnici koji nisu prisutni na sjednici.

Član 62.

Pošto utvrdi da postoji kvorum za rad sjednice, predsjedavajući otvara sjednicu i pita vijećnike da li imaju primjedbe za izvod iz zapisnika s prethodne sjednice. Izvod iz zapisnika na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno izvod iz zapisnika u kojem su usvojene date primjedbe, usvaja se bez rasprave.

Član 63.

Poslije usvajanja dnevnog reda prelazi se na pretres pojedinih pitanja po utvrđenom dnevnom redu.

Na sjednici se vodi pretres o svakom pitanju dnevnog reda, osim ako je ovim poslovnikom određeno da se odlučuje bez pretresa.

Pretres zaključuje predsjedavajući kad utvrdi da više nema prijavljenih govornika.

Član 64.

Na sjednici Vijeća niko ne može govoriti prije nego zatraži i dobije riječ od predsjedavajućeg.

Prijave na riječ mogu se podnositi sve do završetka pretresa.

Predsjedavajući daje riječ vijećnicima i drugim učesnicima u raspravi po redu prijavljivanja.

e) Odlučivanje

Član 65.

Vijeće može punovažno odlučivati ako sjednici prisustvuje natpolovična većina od ukupnog broja vijećnika, osim ako za odlučivanje o određenim pitanjima Ustavom, zakonom, Statutom ili ovim poslovniko nije drugačije određeno.

Vijeće odlučuje natpolovičnom većinom glasova od ukupnog broja vijećnika u Vijeću. Statut se donosi dvotrećinskom većinom glasova od ukupnog broja vijećnika u Vijeću.

Član 66.

Glasanje je javno, ako Ustavom, zakonom, Statutom ili ovim poslovnikom nije određeno drugačije.

Glasanje dizanjem ruke vijećnici vrše tako što se na poziv predsjedavajućeg istovremeno izjašnjava ko je "za" prijedlog, ko je "protiv" prijedloga i da li se ko "uzdržava" od glasanja. Poimenično glasanje se vrši ako predsjedavajući utvrdi da je to potrebno da bi se otklonile sumnje u tačnost rezultata glasanja.

Poimenično glasanje vrši se tako što svaki prozvani vijećnik izjašnjava "za" ili "protiv" prijedloga ili se uzdržava od glasanja. Kad prozivanje bude završeno, ponovo se prozivaju vijećnici za koje u spisku nije označeno da su glasali.

Član 67.

Po završetku glasanja predsjedavajući utvrđuje i objavljuje rezultate glasanja, kao i da li je pitanje kome su glasali prihvaćeno ili odbijeno.

f) Posebne odredbe o postupku za izbor, imenovanje i
razrješenje

Član 68.

Vijeće bira i imenuje, odnosno opoziva i razrješava određene funkcionere u skladu sa Ustavom, zakonom, Statutom Općine i ovim poslovnikom. Glasanje o prijedlogu za izbor, odnosno imenovanje i razrješenje je javno ukoliko ovim poslovnikom nije drukčije određeno.

Član 69.

Tajnim glasanjem Vijeće bira, opoziva i razrješava predsjedavajućeg, vrši se na osnovu liste kandidata koju predlaže Komisija za izbor i imenovanje iz reda vijećnika, nakon konsultacije s političkim strankama koje imaju svoje vijećnike u Vijeću.

Izbor općinskog načelnika vrši se na osnovu liste kandidata koju predlaže Komisija za izbor i imenovanje nakon konsultacija s političkim strankama koje imaju svoje vijećnike u Vijeću. Prijedlozi Komisije iz st. 2. i 3. ovog člana sadrže najmanje po dva kandidata za svaku funkciju. Prije izbora kandidati se predstavljaju, a kandidati za općinskog načelnika podnose Program. Općinsko vijeće omogućuje predstavljanje kandidata za izbor načelnika i njihovih programa građanima.

Član 70.

Tajno glasanje provodi Birački odbor, koji se sastoji od predsjednika i dva člana iz reda vijećnika. Kandidati za funkcionere koji se biraju odnosno funkcioneri koji se opozivaju ili razrješavaju ne mogu biti članovi Biračkog odbora.

Član 71.

Za predsjedavajućeg Vijeća i općinskog načelnika izabran je kandidat koji je dobio natpolovičnu većinu glasova od ukupnog broja vijećnika u Vijeću. Ako ni jedan kandidat nije dobio propisanu većinu, glasanje se ponavlja za dva kandidata sa najvećim brojem glasova. Ako su dva ili više kandidata dobili isti broj glasova, a broj glasova svakog od njih je veći od broja glasova koje su pojedinačno dobili ostali kandidati, glasanje se ponavlja za te kandidate. Ukoliko, u ponovljenom glasanju, nijedan od kandidata ne dobije propisanu većinu glasanje se ponavlja za kandidata koji je u drugom krugu glasanja dobio najveći broj glasova. Ukoliko kandidat u trećem krugu glasanja ne dobije propisanu većinu ponavlja se izborni postupak.

Član 72.

Tajno glasanje sprovodi se glasačkim listićima. Glasački listići su iste veličine, oblika i boje, a svaki je ovjeren pečatom Vijeća.

Na glasačkom listiću kandidati su popisani abecednim redom prezimena. Glasačke listiće priprema sekretar Vijeća.

Član 73.

Vijećnik može glasati samo jednim glasačkim listićem i to lično. Vijećnik glasa tako da na glasačkom listiću zaokružuje redni broj ispred imena za koga glasa, a u slučaju opoziva, odnosno razrješenja riječi "za opoziv" ili "protiv opoziva" odnosno riječi "za rješenje" ili "protiv rješenja".

Glasački listić na kojem je zaokružen redni broj ispred većeg broja kandidata od broja koji se bira smatra se nevažećim. Nevažeći je nepopunjeni glasački listić, odnosno glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koje je kandidate vijećnik glasao. Dopisivanje novih imena na glasačkom listiću ne uzima se u obzir. Nevažećim se smatra i glasački listić koji je potpisan.

Član 74.

Po završenom glasanju Birački odbor uz pomoć sekretara Vijeća utvrđuje i objavljuje rezultate glasanja izbora odnosno opoziva ili razrješenja. Nakon izvršenog izbora općinski načelnik daje svečanu izjavu u tekstu utvrđenom ovim poslovnikom.

Član 75.

Prijedlog za izbor odnosno imenovanje sekretara Vijeća, predsjednika i članova radnih tijela, kao i nosilaca ostalih funkcija koje bira odnosno imenuje Vijeće, podnosi Komisija za izbor i imenovanje.

Prijedlog iz prethodnog stava podnosi se na osnovu liste na kojoj broj kandidata odgovara broju koji se bira odnosno imenuje. Nakon izvršenog izbora sekretar Vijeća daje svečanu izjavu u tekstu utvrđenom ovim poslovnikom.

IV - AKTI VIJEĆA

1. Vrste akata

Član 76.

Vijeće donosi Statut, Poslovnik, odluke, pravilnike, naredbe, uputstva, rješenja, zaključke, rezolucije i preporuke. Stalna tijela Vijeća donose zaključke, a mogu donositi rješenja i naredbe kada su za to posebno ovlašteni.

Član 77.

Odluka se donosi kao akt vršenja prava i dužnosti Vijeća, i kao akt utvrđivanja unutrašnje organizacije i odnosa u vijeću. Odluka mora sadržavati pravni osnov na kojem se zasniva.

Član 78.

Pravilnikom se razrađuju pojedine odredbe zakona ili drugog propisa radi osiguranja odgovarajuće primjene tih zakona i propisa.

Član 79.

Naredbom se po ovlašćenju iz zakona i drugih propisa, radi izvršavanja njihovih pojedinih odredaba, naređuje ili zabranjuje određeno postupanje u određenoj situaciji koja ima šire ili opće značenje.

Član 80.

Rješenjem se rješava pojedini konkretan slučaj.

Član 81.

Zaključkom Vijeće u okviru svog djelokruga zauzima stavove i izražava mišljenje o pitanjima o kojima se raspravljalo, daje saglasnost ili potvrđuje pojedine akte kada je to propisom određeno i uređuje unutrašnje odnose u Vijeću, ako oni nisu uređeni ovim poslovnikom ili drugim aktom Vijeća.

Član 82.

Rezolucijom, Vijeće ukazuje na stanje, probleme i potrebe, utvrđuje politiku koju treba sprovoditi u općini, određujući istovremeno način i mjere za sprovođenje politike.

Član 83.

Preporukom se izražava stav Vijeća o pojedinim pitanjima i ukazuje potreba određenog ponašanja.

2. Predlaganje i donošenje akata Vijeća

Član 84.

Određen broj građana utvrđen Statutom može inicirati donošenje akata iz nadležnosti Vijeća. Vijeće će razmotriti građansku inicijativu na prvoj narednoj sjednici, a najkasnije u rou od mjesec dana od dana dostave te o njoj donijeti odluku, koja se dostavlja nosiocu građanske inicijative. Ukoliko prihvati inicijativu, Vijeće određuje nosioca i rok izrade prijedloga akata.

Član 85.

Prijedlog akata može podnijeti svaki vijećnik, klub vijećnika, radno tijelo Vijeća i općinski načelnik.

Član 86.

Prijedlog akata podnosi se u obliku u kojem se donosi.

Prijedlog iz stava 1. ovog člana mora biti obrazložen. Obrazloženje sadrži pravni osnov, razloge za donošenje, osnovni sadržaj i način utvrđivanja najvažnijih pitanja. Ukoliko donošenje akata zahtijeva dodatno angažiranje sredstava, u obrazloženju treba navesti izvore tih sredstava.

Član 87.

Svaki vijećnik može predložiti donošenje akata te samo istaknuti razloge zbog kojih se akt treba donijeti i svrhu koja se time želi postići. Ukoliko prihvati prijedlog za donošenje akata, Vijeće određuje nosioca i rok izrade prijedloga akata.

Član 88.

Uz prijedlog akta Vijeću se dostavlja mišljenje općinskog načelnika te nadležnog radnog tijela ukoliko oni nisu postavili prijedlog. Ukoliko se Vijeću podnese prijedlog akta, a općinski načelnik smatra da se prije rasprave na Vijeću trebaju obaviti šira ispitivanja ili konsultiranja sa zainteresovanim organima, dužan je o tome obavijestiti Vijeće.

Član 89.

Po završenom pretresu o prijedlogu akta Vijeće može prijedlog akta usvojiti, odbiti ili vratiti predlagaču na dopunu. Ukoliko Vijeće odbije prijedlog akta, o tome će se obavjestiti podnosilac prijedloga odnosno nosilac građanske inicijative.

Član 90.

Ako je donošenje pojedinog akta hitno i ako bi ne donošenje takvog akta u određenom roku moglo imati štetne posljedice, prijedlog akta se može podnijeti Vijeću bez prethodne rasprave u nadležnom radnom tijelu. Donošenje akata po hitnom postupku mogu predložiti najmanje jedna trećina vijećnika, klub vijećnika, nadležno radno tijelo i općinski načelnik. Prijedlog akta podnosi se također u obliku u kojem se donosi, a obrazloženje prijedloga posebno sadrži razloge za hitno postupanje.

Vijeće prvo raspravlja i glasa o opravdanosti razloga za hitan postupak, a potom raspravlja i odlučuje o samom aktu. Prije rasprave o donošenju akata po hitnom postupku potrebno je pribaviti mišljenje općinskog načelnika, ukoliko on nije predlagač.

3. Amandmani

Član 91.

Prijedlog za izmjenu i dopunu prijedloga akta podnosi se pismeno u obliku amandmana. Amandman mogu podnijeti svaki vijećnik, klubovi vijećnika, radno tijelo Vijeća i općinski načelnik. Amandman na prijedlog akta podnosi se najkasnije 3 dana prije dana određenog za održavanje sjednice Vijeća.

Amandman mora biti podnesen pismeno i mora biti obrazložen. U slučaju prijedloga općeg akta po hitnom postupku amandman se podnosi na samoj sjednici.

Predsjedavajući dostavlja amandmane predlagaču akta kao i općinskom načelniku ako on nije predlagač, koji svoje mišljenje o amandmanima dostavlja Vijeću najkasnije do početka sjednice.

Predlagač može podnijeti amandman na svoj prijedlog sve do zaključenja pretresa o prijedlogu.

Član 92.

Povodom amandmana na prijedlog akta podnesenog u toku rasprave Vijeće može odlučiti da se pretres prekine dok općinski načelnik, podnosilac prijedloga akta ili odgovarajuće radno tijelo ne prouče amandmane.

Vijeće će odgoditi pretres o prijedlogu akta na koji je podnesen amandman u toku pretresa ako bi usvajanje amandmana zahtijevalo angažovanje finansijskih sredstava, odnosno ako podnosilac prijedloga akta, općinski načelnik ili nadležno radno tijelo Vijeća zatraži da se odlučivanje o amandmanu odgodi, kako bi amandman proučili i o njemu se izjasnili.

4. Potpisivanje i objavljivanje akata

Član 93.

Akte koje donosi Vijeće potpisuje predsjedavajući Vijeća, odnosno vijećnik koji je rukovodio sjednicom na kojoj je akt donesen. Akte koje donosi radno tijelo Vijeća potpisuje predsjednik tog tijela.

Član 94.

Potpisuje se izvornik akta u tekstu kakav je usvojen i čuva se u skladu sa odredbama propisa o kancelarijskom poslovanju i drugim propisima kojim se regulira čuvanje službenih dokumenata.

Član 95.

Odluke i drugi opći akti Općinskog vijeća objavljuju se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

5. Postupak za davanje autentičnog tumačenja

Član 96.

Autentično tumačenje je opći akt kojim se utvrđuje istinitost, vjerodostojnost, izvornost i pravilan smisao nedovoljno jasne odredbe općeg akta.

Autentično tumačenje se primjenjuje i važi od dana primjene odredbe općeg akta za koju se daje autentično tumačenje.

Član 97.

Autentično tumačenje daje Vijeće. Svaki vijećnik, radno tijelo i općinski načelnik imaju pravo Vijeću predložiti davanje autentičnog tumačenja Odluke.

Član 98.

Obrazložen prijedlog iz prethodnog člana dostavlja se predsjedavajućem Vijeća. Predsjedavajući upućuje prijedlog za davanje autentičnog tumačenja odluke odgovarajućem radnom tijelu i općinskom načelniku, ako on nije podnosilac prijedloga za davanje autentičnog tumačenja.

Član 99.

Radno tijelo utvrđuje prijedlog teksta autentičnog tumačenja koji zajedno sa svojim izvještajem podnosi Vijeću.

Član 100.

Autentično tumačenje akta objavljuje se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

6. Zapisnici

Član 101.

O radu na sjednici Vijeća vodi se zapisnik. Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice, a naročito o iznesenim prijedlozima, donesenim zaključcima i vijećničkim pitanjima. U zapisnik se unosi i rezultat glasanja o pojedinim pitanjima. Vijećnik koji je na sjednici izdvojio svoje mišljenje, može tražiti da se bitni dijelovi njegovog izlaganja unesu u zapisnik. O sastavljanju zapisnika stara se sekretar Vijeća.

Član 102.

Izvod iz zapisnika se sastavlja po pravilu po završetku sjednice i upućuje se svim vijećnicima najkasnije uz poziv za narednu sjednicu.

Član 103.

Svaki vijećnik ima pravo da na narednoj sjednici stavi primjedbe na izvod iz zapisnika. O osnovanosti primjedbe odlučuje se na sjednici bez rasprave. Ako se primjedbe usvoje, u zapisnik će se izvršiti odgovarajuće izmjene. Zapisnik i izvod iz zapisnika na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno u kojima se prema usvojenim primjedbama izvršene izmjene smatra se usvojenim. Zapisnik i izvod iz zapisnika potpisuju predsjedavajući i sekretar Vijeća.

Član 104.

Na sjednici Vijeća mogu se vršiti stenografske bilješke odnosno tonsko i video snimanje sjednica, po odobrenju Vijeća. Stenografske bilješke, odnosno prepis tonske ili video snimke, stavljaju se na uvid vijećnicima na njihov zahtjev.

Svaki vijećnik ima pravo da traži da se izvrši redakcija njegovog izlaganja, bez unošenja bitnih izmjena u tekstu i izostavljanju izjava. U slučaju sporta o osnovanosti zahtijeva da se izvrši ispravka u zapisniku, odlučuje se na sjednici bez rasprave.

V - PRISUSTVOVANJE OPĆINSKOG NAČELNIKA SJEDNICAMA VIJEĆA

Član 105.

Općinski načelnik prisustvuje sjednicama Vijeća i radnih tijela, sudjeluje u njihovom radu i izjašnjava se o podnesenim amandmanima.

Član 106.

Općinski načelnik može odrediti predstavnika koji izvještava i obrazlaže prijedlog općeg ili drugog akta o čemu obavještava Vijeće.

VI - JAVNOST U RADU VIJEĆA

Član 107.

Rad Vijeća i njegovih radnih tijela je javan. Vijeće osigurava javnost rada blagovremenim, istinitim, potpunim i objektivnim informisanjem javnosti o svom radu.

Član 108.

Na sjednici Vijeća i radnih tijela Vijeća može se odlučivati da se sjednica održi i bez prisustva javnosti.

VII - OSTVARIVANJE SARADNJE SA PARLAMENTARNOM SKUPŠTINOM BiH, PARLAMENTOM FEDERACIJE BiH, SKUPŠTINOM KANTONA SARAJEVO I VIJEĆIMA DRUGIH OPĆINA

Član 109.

Općinsko vijeće ostvaruje saradnju sa Parlamentarnom Skupštinom BiH, Parlamentom Federacije i Skupštinom Kantona:

  • -
    prenošenje prijedloga ili inicijative za donošenje zakona, drugih propisa i mjera i razmatranje primjedbi na njih,
  • -
    organiziranjem zajedničkih dogovora i savjetovanja o pitanjima od posebnog interesa za Općinu,
  • -
    drugim načinima i oblicima saradnje.

Član 110.

Prijedlozi zakona i drugih propisa koji su dostavljeni Vijeću, prije njihovog donošenja u Parlamentarnoj skupštini BiH, Parlamentu Federacije ili Skupštini Kantona, razmatraju se na sjednici Vijeća.

Član 111.

Vijeće ostvaruje suradnju sa vijećima drugih općina radi obavljanja poslova od zajedničkog interesa, a kada je to predviđeno Ustavom i zakonom, može osnivati zajedničke službe ili organ za obavljanje pojedinih poslova.

VIII - OBAVLJANJE STRUČNIH I DRUGIH POSLOVA

Član 112.

Stručni, administrativno-tehnički i drugi poslovi za potrebe Vijeća obavljaju se u Službi za stručne i zajedničke poslove općinske uprave.

IX - PRIJELAZNE ODREDBE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 113.

Danom stupanja na snagu ovog poslovnika prestaje da važi Poslovnik o radu Općinskog vijeća Hadžići ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 22/97).

Ovaj poslovnik stupa na snagu osmog dana po objavljivanju, a objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-023-46/98
5. septembra 1998. godine
Hadžići

Predsjedavajući
Općinskog vijeća Hadžići
Muhamed Proha, s. r.