Aktio

SKUPŠTINA KANTONA SARAJEVO

ZAKON O SUDOVIMA

Na osnovu člana V.1.6.(d), člana V.4.11.(1) i člana VI.7.(2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i člana 18. tačka f) u vezi sa članom 32. stav 2. i članom 37. stav 3. Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 1/96), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici od 27. februara 1997. godine, donijela je

ZAKON
O SUDOVIMA

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Kantonalni sud i općinski sudovi (u daljem tekstu: sudovi) su organi sudske vlasti, koji vrše sudsku funkciju u skladu sa nadležnostima utvrđenim Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), Ustavom Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton) i zakonom.

Član 2.

Sudovi se osnivaju i ukidaju zakonom Kantona.

Član 3.

Sudovi su u vršenju sudske funkcije samostalni i nezavisni i sude na osnovu ustava i zakona Bosne i Hercegovine, Federacije i Kantona (u daljem tekstu: ustav).

Član 4.

Sudovi odlučuju u sporovima o osnovnim ličnim odnosima, pravima i obavezama građana i pravima i obavezama općina, Kantona i Federacije, izuzev sporova koji su u nadležnosti Ustavnog suda; izriču kazne i druge mjere prema učiniocima krivičnih djela i drugih kažnjivih djela određenih zakonom; u upravnom sporu za koje nije određena nadležnost drugog suda; rješavaju sporove o imovinskim i radnim odnosima, ako rješavanje tih sporova nije povjereno drugom državnom organu; u statusno-privrednim sporovima; privrednim prestupima i rješavaju o drugim odnosima kada je to zakonom predviđeno.

Član 5.

Sudovi prate i proučavaju društvene odnose i pojave od interesa za ostvarivanje svojih funkcija i daju nadležnim državnim organima prijedloge za sprečavanje društveno opasnih i štetnih pojava i za učvršćivanje zakonitosti.

Sudovi prate i proučavaju probleme sudske prakse koji su od interesa za pravilnu i jedinstvenu primjenu zakona.

Radi ostvarivanja funkcije iz prethodnih stavova, Kantonalni sud može tražiti od općinskih sudova potrebna obavještenja.

Član 6.

Sudovi imaju pravo i dužnost da, u okviru ostvarivanja svojih funkcija, obavještavaju općinska vijeća, Skupštinu Kantona i Federaciju, na njihov zahtjev ili po svojoj inicijativi, o primjenjivanju zakona, potrebi donošenja, izmjene i dopune zakona i o radu sudova.

Član 7.

Kad Kantonalni sud, u toku postupka koji se vodi pred sudom, smatra da odgovarajući zakon nije u skladu sa Ustavom Federacije, zastaće sa postupkom i predložiti Ustavnom sudu Federacije pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti tog zakona.

Sud se može obratiti Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine u pogledu toga da li je zakon o čijem važenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i fundamentalnim slobodama i njegovim protokolima ili sa zakonima Bosne i Hercegovine ili u pogledu postojanja ili razmjera opšteg pravila javnog međunarodnog zakona.

Član 8.

Sudovi, pod uslovima predviđenim zakonom, pružaju pravnu pomoć građanima u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava u stvarima iz sudske nadležnosti.

Član 9.

Rad sudova je javan.

Javnost rada obezbjeđuje se javnim raspravljanjem pred sudovima, objavljivanjem sastava sudskih vijeća, davanjem obavještenja o toku sudskog postupka zainteresovanim licima, pod uslovima predviđenim zakonom, javnim objavljivanjem sudskih odluka i omogućavanjem javnosti da se putem sredstava javnog informisanja upozna sa radom sudova i objavljivanjem važnijih sudskih odluka.

Sudovi mogu, saglasno federalnom i kantonalnom zakonu, isključiti javnost u raspravljanju pred sudom, radi čuvanja tajne, zaštite morala, interesa maloljetnika ili radi zaštite drugih posebnih državnih interesa.

Član 10.

Sudovi sude u vijećima.

Sastav vijeća određuje se zakonom.

Zakonom se može odrediti da u određenim stvarima sudi sudija pojedinac.

Član 11.

Sudska vijeća sastavljena su od sudija i građana kao sudija porotnika.

Zakonom se može propisati da u određenim sudovima i određenim stvarima u suđenju učestvuju samo sudije.

Član 12.

Sudska funkcija je javna funkcija i sudije kao njeni nosioci podliježu svim oblicima odgovornosti nosilaca javnih funkcija, predviđenih ustavom i zakonom.

Član 13.

Sudovi osiguravaju jednak položaj svim strankama u sudskim postupcima.

Član 14.

Sudija i sudija porotnik neće biti krivično gonjeni niti odgovorni u građanskom postupku za bilo koju radnju učinjenu u vršenju.

Član 15.

Vijeće Kantonalnog suda može ukazati općinskom sudu na nedostatke u suđenju, zapažene prilikom rješavanja o pravnom lijeku koji se pojavljuju u većem broju ili ako su od većeg značaja.

Pravno shvatanje izraženo u primjedbi Kantonalnog suda nije obavezno za općinski sud.

Član 16.

Kantonalni sud može tražiti od općinskih sudova na svom području podatke koji su mu potrebni radi praćenja i proučavanja pojedinih pitanja koja se pojavljuju u ostvarivanju sudske funkcije.

Radi ostvarivanja funkcije iz prethodnog stava, Kantonalni sud može vršiti neposredan uvid u rad općinskih sudova na svom području.

Član 17.

Sudovi su dužni jedni drugim pružati pravnu pomoć.

Državni organi, organizacije, preduzeća i druge organizacije i zajednice dužni su pružati pomoć sudovima u vršenju službenih poslova.

Član 18.

O žalbi ili drugom pravnom sredstvu protiv sudske odluke može odlučiti samo nadležni sud.

Član 19.

Odluke sudova donesene u drugim kantonima imaju važnost i izvršive su i na teritoriji Kantona.

Član 20.

Odluke, isprave i drugi pojedinačni akti izdati od državnih organa i ovlaštenih organizacija u svim kantonima, imaju pred sudovima Kantona istu važnost.

Član 21.

U sudovima su u službenoj upotrebi bosanski i hrvatski jezik i latinično pismo.

U vršenju sudske funkcije sudovi obezbjeđuju ravnopravnu upotrebu službenih jezika Federacije, a kao sredstvo komunikacije mogu koristiti i ostale jezike.

Kad sud odlučuje u prvom stepenu, ovjeren prepis odluke dostavlja se ovlaštenom organu ili stranci na službenom jeziku na kome je odluka donesena, s tim da se stranci odluka može dostaviti i na drugom jeziku na kome je svojim podneskom stranka pokrenula postupak, odnosno dala odgovor u vezi sa pokretanjem postupka ili se u toku postupka služila drugim jezikom.

Ovjeren prepis odluke, koju je sud donio u postupku po redovnom ili vanrednom pravnom lijeku, dostavlja se sudu, odnosno drugom organu čija je odluka razmatrana, na službenom jeziku na kome je odluka koja je razmatrana donesena, a prepis odluke namijenjen stranci, odnosno drugom učesniku u postupku, na tom službenom jeziku, a može se dostaviti i na drugom jeziku kojim se u postupku služilo.

Tužbe, žalbe i drugi podnesci mogu se sudovima upućivati i na jeziku koji nije u službenoj upotrebi u sudu.

Odredbe st. 3. i 4. ovog člana shodno se primjenjuju i prilikom dostavljanja poziva i drugih sudskih pismena strankama i drugim učesnicima u postupku.

Član 22.

Za vrijeme vršenja službe sudija nosi posebnu odoru.

Ministar pravde Kantona propisat će pravilnikom izgled i uslove pod kojima se nosi odora.

Član 23.

Sudijama se izdaje službena legitimacija.

Ministar pravde Kantona, posebnim pravilnikom, propisuje obrasce i način izdavanja službene legitimacije.

II - ORGANIZACIJA SUDOVA

Član 24.

Sudovi Kantona su: općinski sudovi i Kantonalni sud.

Član 25.

Općinski sud osniva se za područje više općina.

Član 26.

Kantonalni sud osniva se za područje Kantona.

Član 27.

Sudovi imaju pečat, u skladu sa Zakonom o pečatima Kantona.

Na zgradi u kojoj je smješten sud, mora biti istaknut naziv suda i grb Kantona.

Član 28.

Općinski sudovi mogu pružati pravnu pomoć građanima, vršiti poslove ovjere potpisa, održavati glavne pretrese i rasprave, kao i ročišta u vanparničnim stvarima i na sudskim danima, van sjedišta suda.

Odluku o održavanju sudskih dana, po prethodno pribavljenom mišljenju ministra pravde Kantona, donosi predsjednik suda.

Odluka o održavanju sudskih dana sadrži podatke o mjestu, području i vremenu održavanja sudskih dana, a objavljuje se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo" i na drugi pogodan način.

III - NADLEŽNOST SUDOVA

1. Općinski sudovi

Član 29.

Općinski sudovi su nadležni:

  • 1.
    da u prvom stepenu sude:
    • a)
      za krivična djela za koja je zakonom predviđena kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do deset godina, ako za pojedina krivična djela nije nadležan Kantonalni sud;
    • b)
      za krivična djela za koja je posebnim zakonom određena nadležnost općinskog suda;
    • c)
      građansko-pravne sporove, ako za pojedine vrste sporova nije zakonom propisana nadležnost drugog suda;
    • d)
      u sporovima u kojima su stranke federalne vlasti, kantoni ili općine, izuzev sporova koji su u nadležnosti Ustavnog suda, preduzeća i druge organizacije i zajednice, kao i kada u tim sporovima, pored ovih lica, učestvuju kao suparničari druga fizička ili pravna lica;
    • e)
      u sporovima u kojima je jedna stranka federalna vlast, Kanton ili općina, preduzeće i druga organizacija i zajednica, a druga stranka inostrano pravno ili fizičko lice, kao i kada u tim sporovima, pored ovih lica učestvuju kao suparničari i druga fizička ili pravna lica;
    • f)
      u sporovima koji proizilaze iz međusobnih privrednih odnosa imalaca radnji i drugih pojedinaca koji, u vidu registrovanog zanimanja, obavljaju neku privrednu djelatnost, odnosno iz međusobnih privrednih odnosa tih lica i federalne vlasti, Kantona ili općine;
    • g)
      u sporovima iz radnih odnosa;
    • h)
      privredne prestupe;
  • 2.
    da sprovode istragu, pojedine istražne radnje, kao i pripremni postupak prema maloljetnicima, za krivična djela iz svoje nadležnosti;
  • 3.
    da odlučuju o žalbama protiv rješenja istražnih sudija općinskog suda;
  • 4.
    da rješavaju u posebnim postupcima, ako zakonom nije drukčije određeno;
  • 5.
    da obavljaju zemljišno-knjižne poslove, ako zakonom nije drukčije određeno;
  • 6.
    da određuju i sprovode izvršenja i obezbjeđenja, ako zakonom nije drukčije određeno;
  • 7.
    da odlučuju o molbama osuđenih lica za brisanje osude na osnovu sudske odluke i o molbama osuđenih lica za prestanak mjere bezbjednosti, odnosno za prestanak pravne posljedice osude;
  • 8.
    da daju mišljenja povodom podnesenih molbi za pomilovanje;
  • 9.
    da vrše poslove međunarodne pravne pomoći, ako zako- nom nije određeno da neke od tih poslova vrši Kantonalni sud;
  • 10.
    da pružaju pravnu pomoć sudovima Federacije i Kantona;
  • 11.
    da vrše poslove međunarodne pravne pomoći kad zako- nom nije određeno da neke od tih poslova vrši Kantonalni sud.

Odluku iz tačke 7. ovog člana donosi općinski sud koji je sudio u prvom stepenu.

Član 30.

Za vršenje zemljišno-knjižnih poslova, za područje Kantona, nadležan je Općinski sud I u Sarajevu.

Za vršenje poslova po zamolnicama sudova, za područje Kantona, nadležan je Općinski sud II u Sarajevu.

Član 31.

Općinski sud, u vijeću od jednog sudije i dvojice sudija porotnika, rješava u sporovima o postojanju, nepostojanju, poništenju i razvodu braka, o zakonskom i doživotnom izdržavanju, o povjeravanju djece na zaštitu i vaspitanje i o otkazu o korišćenju stana i poslovnih prostorija.

U posebnim sudskim postupcima iz oblasti u kojima društvene odnose uređuje Federacija, postupak sprovodi i odluke donosi sudija pojedinac, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Član 32.

Molba za brisanje osude na osnovu sudske odluke i molba za prestanak mjere bezbjednosti, odnosno pravne posljedice osude, podnosi se općinskom sudu na čijem području podnosilac molbe ima prebivalište.

2. Kantonalni sud

Član 33.

Kantonalni sud je nadležan da:

  • 1.
    u prvom stepenu sudi:
    • a)
      za krivična djela za koja je zakonom predviđena kazna zatvora preko 10 godina ili smrtna kazna;
    • b)
      za krivična djela za koja je posebnim zakonom određena nadležnost Kantonalnog suda;
    • c)
      sporove iz autorskog prava, kao i sporove koji se odnose na zaštitu ili upotrebu i zaštitu pronalazaka, uzoraka, modela ili žigova, o pravu na upotrebu i zaštitu firme, kao i sporove iz nelojalne konkurencije i monopolističkih sporazuma;
    • d)
      u statusno-privrednim sporovima u kojima su obje stranke državni organi, preduzeća, zajednice i druge organizacije, odnosno u kojima je jedna stranka državni organ, preduzeće, organizacija ili zajednica, a druga stranka inostrano pravno ili fizičko lice;
    • e)
      u sporovima koji nastanu u toku i povodom sprovođenja postupka prinudnog poravnanja, stečaja i redovne likvidacije preduzeća;
    • f)
      po tužbama iz osnova nezakonite radnje kojom se narušava jedinstvo tržišta u oblasti prometa robe i usluga;
  • 2.
    upravno-računske sporove;
  • 3.
    sprovodi istragu i pojedine istražne radnje za krivična djela iz svoje nadležnosti;
  • 4.
    odlučuje o žalbama protiv odluka općinskih sudova, kao i u pogledu odluka donesenih u postupku prema maloljetnicima;
  • 5.
    odlučuje o žalbama protiv rješenja istražnog sudije Kanto- nalnog suda;
  • 6.
    rješava sukobe o mjesnoj nadležnosti između općinskih sudova sa područja Kantona;
  • 7.
    odlučuje o prenošenju mjesne nadležnosti sa jednog općinskog suda na drugi općinski sud na području Kantona;
  • 8.
    sprovodi postupak u vezi sa molbama za pružanje među- narodne krivično-pravne pomoći za izručenje okrivljenih ili osuđenih stranaca;
  • 9.
    odlučuje o molbama osuđenih za brisanje osude na osnovu sudske odluke i molbama osuđenih za prestanak mjere bezbjed- nosti, odnosno za prestanak pravne posljedice osude;
  • 10.
    rješava o priznavanju odluka stranih sudova, stranih trgovačkih sudova i stranih arbitraža;
  • 11.
    sprovodi postupak redovne likvidacije, prinudnog poravnanja i stečaja;
  • 12.
    odlučuje o zakonitosti konačnih upravnih akata u upravnom sporu za koje nije određena nadležnost drugog suda i to prema sjedištu prvostepenog organa, organizacije ili zajednice koja je donijela upravni akt, kao i o zahtjevu za zaštitu sloboda i prava utvrđenih ustavom, ako su takve slobode i prava povrijeđeni konačnim pojedinačnim aktom ili radnjom službenog lica u organima uprave Kantona, odnosno odgovornog lica u preduzeću ili drugoj organizaciji ili zajednici, kada za zaštitu tih prava nije obezbjeđena druga sudska zaštita;
  • 13.
    odlučuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijeko- vima, ako je to određeno kantonalnim zakonom;
  • 14.
    sprovode istragu, pojedine istražne radnje, kao i priprem- ni postupak prema maloljetnicima, za krivična djela iz svoje nadležnosti;
  • 15.
    vodi registar pravnih subjekata, ako zakonom nije drukčije određeno.

Član 34.

Po žalbama na odluke Kantonalnog suda i vanrednim pravnim lijekovima uloženim na pravomoćne odluke općinskih i Kantonalnog suda, odlučuje Vrhovni sud Federacije BiH.

Član 35.

Svaka strana u žalbenom postupku, u kome je sud izrekao presudu bez prava na žalbu, može, iz bilo kojeg razloga, osim zbog isteka roka za koji je odgovorna strana koja je pokrenula postupak, podnijeti žalbu na presudu Sudu za ljudska prava, na osnovu bilo kojeg pitanja iz okvira njegove nadležnosti.

Kantonalni sud, na zahtjev bilo koje od strana u žalbenom postupku pred njim ili na vlastitu inicijativu u odnosu na takvu žalbu, može se obratiti Sudu za ljudska prava s pitanjem koje je proizašlo iz žalbe, ako je to pitanje u vezi sa bilo čim iz nadležnosti tog suda.

Član 36.

Ukoliko postupak pred nekim sudom Kantona neopravdano dugo traje, žalba se može podnijeti Sudu za ljudska prava.

IV - SJEDIŠTE I PODRUČJE SUDOVA

1. Općinski sudovi

Član 37.

Općinski sudovi, sa sjedištem u Sarajevu, su: Općinski sud I u Sarajevu i Općinski sud II u Sarajevu.

Općinski sud I u Sarajevu osniva se za područje općina: Centar Sarajevo, Ilijaš, Stari grad Sarajevo i Vogošća.

Općinski sud II u Sarajevu osniva se za područje općina: Hadžići, Ilidža, Novi grad Sarajevo, Novo Sarajevo i Trnovo.

2. Kantonalni sud u Sarajevu

Član 38.

Kantonalni sud u Sarajevu obuhvata područje općina: Centar Sarajevo, Ilijaš, Stari grad Sarajevo, Vogošća, Hadžići, Ilidža, Novi grad Sarajevo, Novo Sarajevo i Trnovo (u daljem tekstu: Kantonalni sud).

Sjedište Kantonalnog suda je u Sarajevu.

V - UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA I RADNI ODNOSI

Član 39.

Unutrašnja organizacija u Kantonalnom sudu i općinskim sudovima utvrđuje se pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.

Pravilnik iz prethodnog stava donosi predsjednik Kantonal- nog, odnosno općinskog suda, po prethodnoj saglasnosti ministra pravde Kantona.

1. Sudska uprava

Član 40.

Poslovi kojim se obezbjeđuju uslovi za pravilan rad i poslovanje suda obavljaju se u okviru sudske uprave.

Poslove sudske uprave, u okviru ovlašćenja datih propisima, vrši predsjednik suda.

Član 41.

Poslovi sudske uprave obuhvataju obezbjeđenje uslova za pravilan rad i poslovanje suda, a naročito:

  • -
    organizovanje unutrašnjeg poslovanja u sudu,
  • -
    staranje da se poslovi u sudu vrše uredno i na vrijeme,
  • -
    stručne poslove u vezi sa ostvarivanjem prava i dužnosti radnika iz radnog odnosa,
  • -
    organizovanje stručnog obrazovanja sudija, stručnih saradnika, pripravnika i ostalih radnika suda,
  • -
    vođenje statistike i izvještajne službe suda,
  • -
    poslove pozivanja i raspoređivanja sudija porotnika,
  • -
    poslove u vezi sa stalnim sudskim tumačima i vještacima,
  • -
    poslove izvršenja krivičnih sankcija,
  • -
    poslove ovjere isprava namijenjenih za upotrebu u inostranstvu,
  • -
    poslove u vezi sa pritužbama stranaka na rad suda.

Član 42.

Poslovima sudske uprave rukovodi predsjednik suda.

Član 43.

Predsjednik suda predstavlja sud prema drugim organima i organizacijama.

Član 44.

Predsjednik suda je naredbodavac za izvršenje finansijskog plana i predračuna sredstava suda.

Član 45.

Predsjednik suda utvrđuje raspored poslova i obezbjeđuje njegovo izvršenje.

Rasporedom poslova obavezno se određuje sudija za maloljetnike, a u Kantonalnom sudu i drugostepeno vijeće za maloljetnike.

Član 46.

Predsjednik suda ima zamjenika koji ga zamjenjuje u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti i koji mu pomaže u vršenju pojedinih poslova sudske uprave.

Član 47.

Sudovi mogu imati sekretara suda, koji pomaže predsjedniku suda u poslovima sudske uprave.

Predsjednik suda može prenijeti na sekretara suda vršenje određenih poslova sudske uprave.

2. Sudska odjeljenja i sjednica svih sudija

Član 48.

U sudovima u kojima ima dva ili više vijeća, odnosno sudija pojedinaca koji odlučuju u stvarima iz iste pravne oblasti, obrazuju se sudska odjeljenja, u čiji sastav ulaze sudije koji odlučuju u stvarima iz iste pravne oblasti.

Član 49.

U sjednicama sudskih odjeljenja razmatraju se pitanja od interesa za rad odjeljenja, a naročito: organizovanje unutrašnjeg poslovanja odjeljenja; praćenje stanja poslova odjeljenja; ujednačavanje sudske prakse po pravnim i drugim pitanjima odjeljenja; unapređenje metoda rada odjeljenja i stručno usavršavanje sudija, stručnih saradnika i pripravnika - diplomiranih pravnika i volontera.

Član 50.

Sjednica sudskog odjeljenja se saziva i kada se utvrdi da o pitanjima primjene zakona postoji nesaglasnost u shvatanjima između pojedinih vijeća ili kada jedno vijeće odstupi od pravnog shvatanja usvojenog u svojoj praksi ili od pravnog shvatanja koja su usvojila sva vijeća.

Sjednica sudskog odjeljenja utvrđuje pravna shvatanja većinom glasova svih sudija odjeljenja.

Pravno shvatanje usvojeno na sjednici sudskog odjeljenja obavezno je za sva vijeća koja su u sastavu odjeljenja.

Ako je u konkretnom slučaju vijeće drugostepenog suda već donijelo odluku koja nije u saglasnosti sa pravnim shvatanjima nekog drugog vijeća, predsjednik suda će odrediti da se zastane sa slanjem prepisa odluke i da se pitanje nesaglasnosti raspravi na sjednici sudskog odjeljenja.

Ako u takvom slučaju sjednica sudskog odjeljenja zauzme stav protivan donesenoj odluci, vijeće koje je donijelo odluku dužno je da o predmetu ponovo rješava.

Član 51.

Sudskim odjeljenjem rukovodi predsjednik odjeljenja, koji se određuje rasporedom poslova.

Sjednicu sudskog odjeljenja saziva i njenim radom rukovodi predsjednik odjeljenja.

Predsjednik suda može učestvovati u radu sjednice sudskog odjeljenja i ima pravo glasa.

Član 52.

U sudovima se održavaju sjednice svih sudija, na kojima se razmatraju pitanja od interesa za rad suda, kao i pitanja koja su značajna za društvene odnose i pojave koje je sud pratio i proučavao i na probleme sudske prakse, pripremaju izvještaje i obavještenja za nadležne skupštine i druge organe i organizacije i daje mišljenje predsjedniku suda za raspored sudijskih poslova.

Presjednik suda može, na sjednicu svih sudija, pozivati i sudije porotnike kada se razmatraju pitanja koja se odnose na društvene odnose i pojave, izvještaje i obavještenja za nadležne skupštine i druge organe i organizacije, kao i druga slična pitanja.

Član 53.

Sjednicu svih sudija saziva i njenim radom rukovodi predsjednik suda.

3. Stručni saradnici i drugi radnici suda

Član 54.

U sudovima postoji potreban broj stručnih saradnika i drugih radnika za vršenje stručnih i administrativno-tehničkih poslova.

Član 55.

Za stručnog saradnika, prima se, odnosno raspoređuje diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom.

Stručni saradnik pomaže sudiji u: proučavanju i pripremanju predmeta za rasprave, pretrese i referisanje; proučavanju pravnih pitanja u vezi sa radom suda u pojedinim predmetima; izradi sudskih odluka; uzimanju na zapisnik tužbi, prijedloga i drugih podnesaka i izjava stranaka i vrše, samostalno ili pod nadzorom i po uputstvima sudije, druge stručne poslove predviđene zakonom ili pravilnikom o unutrašnjem poslovanju redovnih sudova ili aktom o unutrašnjoj organizaciji suda.

Broj stručnih saradnika i drugih radnika za vršenje stručnih i administrativno-tehničkih poslova, kao i uslovi za obavljanje tih poslova u sudu, utvrđuju se aktom o unutrašnjoj organizaciji suda, u skladu sa orijentacionim mjerilima o potrebnom broju sudija i ostalih radnika.

4. Pripravnici

Član 56.

U sudovima postoji određen broj pripravnika - diplomiranih pravnika.

Broj pripravnika iz prethodnog stava utvrđuje se aktom o unutrašnjoj organizaciji.

Član 57.

Sudovi mogu primati na praksu i druga lica koja su diplomirala na pravnom fakultetu, ako im je ta praksa potrebna radi stručnog osposobljavanja i sticanja uslova za polaganje pravosudnog ispita, bez zasnivanja radnog odnosa (u daljem tekstu: pripravnici - volonteri).

Pripravnicima - volonterima za vrijeme obavljanja prakse, ne pripada naknada za rad.

Broj pripravnika - volontera iz stava 1. ovog člana utvrđuje se aktom o unutrašnjoj organizaciji suda, zavisno od mogućnosti za obavljanje ove prakse, kao i osiguranih sredstava od nadležnih organa za plaćanje obaveznih doprinosa za slučaj invalidnosti i tjelesnog oštećenja prouzrokovanih povredom na radu ili profesionalnom bolešću.

Član 58.

Pripravnici - volonteri primaju se na praksu i provode ovu praksu u sudu shodno odredbama koje važe za pripravnike - diplomirane pravnike.

Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev pripravnika - volontera za prijem na praksu, podnosilac zahtjeva može izjaviti žalbu ministru pravde Kantona, u roku od petnaest dana.

Zbog te�e povrede radne dužnosti, predsjednik suda može, rješenjem, pripravniku - volonteru, prekinuti dalje obavljanje prakse.

Protiv rješenja iz prethodnog stava može se izjaviti žalba ministru pravde Kantona u roku od petnaest dana.

Član 59.

Pripravnički staž u sudovima traje dvije godine.

Za vrijeme pripravničkog staža pripravnik se, kroz praktičan rad na odgovarajućim poslovima i zadacima, uz stručnu pomoć i pod stručnim nadzorom predsjednika suda ili određenog sudije, osposobljava za samostalno vršenje poslova i zadataka čije je vršenje uslovljeno pravosudnim ispitom.

Pripravnički staž provodi se po programu kojeg utvrđuje ministar pravde Kantona.

Član 60.

Uslovi za sticanje prava na polaganje pravosudnog ispita, program i način polaganja tog ispita, uređuje se federalnim zakonom.

5. Radni odnosi

Član 61.

Propisi o sredstvima za rad i radnim odnosima radnika, funkcionera, njihovih zamjenika i rukovodećih radnika u organima uprave, shodno se primjenjuju i na predsjednika i zamjenika predsjednika suda, sudije, rukovodeće i druge radnike suda, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Odredbe o odgovornosti zbog povrede radne dužnosti, utvrđene pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji suda, ne primjenjuju se na sudije.

VI - PRAVOSUDNA UPRAVA

Član 62.

Ovlašćenja u vezi sa organizovanjem rada u sudovima i nadzor nad vršenjem sudske uprave vrši Ministarstvo pravde Kantona, ako zakonom Federacije ili Kantona nije drukčije regulisano.

Nadzor nad poslovima sudova obuhvata naročito: da li se poslovi vrše uredno i na vrijeme, da li se poslovi sudske uprave obavljaju u saglasnosti sa zakonom i drugim propisima i ispitivanje pritužbi građana, državnih organa, preduzeća i drugih organizacija i zajednica.

Član 63.

Ministarstvo pravde Kantona:

  • -
    obezbjeđuje sprovođenje zakona i drugih propisa i mjera koje se odnose na organizaciju i rad sudova,
  • -
    prati sprovođenje utvrđene politike i proučava stanje i pojave kod sudova i predlaže preduzimanje potrebnih mjera,
  • -
    prati i proučava rad sudova u vezi sa unapređenjem njihove organizacije i poslovanja, kadrovskim pitanjima, stručnim usavršavanjem kadrova, obezbjeđenjem materijalnih i drugih uslova za rad sudova, kao i o drugim pitanjima od značaja za pravilan rad sudova,
  • -
    ispituje, neposredno ili preko predsjednika Kantonalnog suda, pritužbe na rad sudova zbog nepostupanja, odugovlačenja sudskog postupanja ili drugih razloga,
  • -
    vrši i druge poslove predviđene zakonom.

Ministarstvo pravde Kantona može tražiti od sudova podatke i izvještaje koji su mu potrebni radi vršenja poslova iz svog djelokruga.

Član 64.

Ministar pravde Kantona:

  • -
    propisuje organizaciju i način unutrašnjeg poslovanja u sudovima,
  • -
    utvrđuje orijentaciona mjerila o potrebnom broju sudija i ostalih radnika,
  • -
    vrši i druge poslove predviđene zakonom.

Propise iz alineja 1. i 2. prethodnog stava, ministar pravde Kantona donosi, po prethodno pribavljenom mišljenju sudova.

Član 65.

Kada se ustanovi da se poslovi sudske uprave u sudu ne vrše u skladu sa propisima ili da se ne vrše blagovremeno, usljed čega je otežano izvršavanje funkcije suda, Ministarstvo pravde Kantona upozoriće predsjednika suda i dati uputstva za izvršenje odgovarajućih poslova i otklanjanje propusta.

Ako se i pored toga upozorenja propusti ne otklone, Ministarstvo pravde Kantona će o tome obavijestiti nadležnu skupštinu i predložiti preduzimanje određenih mjera.

Član 66.

Ministarstvo pravde Kantona provodi postupak i odlučuje povodom zahtjeva oštećenog za naknadu štete, rehabilitaciju i ostvarivanje drugih prava lica neopravdano osuđenih i neosnovano lišenih sloboda.

VII - UNUTRAŠNJE POSLOVANJE SUDOVA

Član 67.

Propisom iz alineje 1. člana 64. ovog zakona utvrđuje se organizacija i način unutrašnjeg poslovanja u sudovima, a naročito:

  • -
    rad sudske uprave,
  • -
    način vođenja evidencija i sudske statistike,
  • -
    rad stalnih sudskih vještaka,
  • -
    pružanje pravne pomoći građanima i održavanje sudskih dana,
  • -
    informisanje javnosti o radu sudova,
  • -
    evidencija, pozivanje i raspoređivanje sudija porotnika,
  • -
    evidencija vršenja pripravničke prakse u sudovima,
  • -
    načela unutrašnje organizacije poslovanja suda,
  • -
    način organizovanja i poslovanja sudskih odjeljenja,
  • -
    vrsta, sadržaj i način vođenja upisnika i pomoćnih knjiga,
  • -
    obrasci za rad sudova,
  • -
    postupanje sa sudskim spisima,
  • -
    rad u vijećima,
  • -
    poslovanje na sjednicama sudskih odjeljenja,
  • -
    rad na sjednicama svih sudija,
  • -
    materijalno i finansijsko poslovanje (poslovi depozita),
  • -
    način vršenja poslova međunarodne pravne pomoći.

VIII - STALNI SUDSKI TUMAČI I SUDSKI VJEŠTACI

Član 68.

Stalne sudske tumače i sudske vještake postavlja i razrješava ministar pravde Kantona.

Propise o pravima i dužnostima stalnih sudskih tumača i sudskih vještaka donosi nadležni organ.

IX - SUDIJE I SUDIJE POROTNICI

Član 69.

Broj sudija Kantonalnog suda i općinskih sudova, kao i postupak za njihov izbor i imenovanje, utvrđuje se propisom Skupštine Kantona.

Broj sudija porotnika u sudu, kao i postupak za njihov izbor, utvrđuje se propisom Skupštine Kantona.

1. Izbor i imenovanje sudija i sudija porotnika

Član 70.

Sudije Kantonalnog suda bira većinom glasova Skupština Kantona, na prijedlog predsjednika Kantona.

Prije podnošenja prijedloga za izbor sudija, predsjednik Kantona pribavlja mišljenje ministra pravde Kantona.

Ministar pravde Kantona, prilikom davanja mišljenja, pribavlja mišljenje predstavnika pravosuđa i pravne profesije.

Inicijativu za izbor sudija predsjedniku Kantona može podnijeti ministar pravde Kantona, Kantonalni sud i deset poslanika Skupštine Kantona.

Član 71.

U Kantonalni sud se biraju sudije Bošnjaci i Hrvati i odgovarajući broj ostalih, srazmjerno nacionalnoj strukturi stanovništva Kantona.

Za sudiju Kantonalnog suda može biti izabran državljanin Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, koji ima završen pravni fakultet i položen pravosudni ispit i koji je radio najmanje pet godina kao sudija ili predsjednik općinskog suda, općinski tužilac ili njegov zamjenik, pravobranilac ili advokat, ili na upravno-pravnim poslovima u državnim organima i institucijama i drugim organima i organizacijama na pravnim poslovima, koji je stekao ugled pravnog stručnjaka i koji posjeduje najviše moralne osobine za obavljanje službe sudije Kantonalnog suda.

Član 72.

Nakon izbora sudija, ministar pravde Kantona saziva sjednicu sudija na kojoj se bira predsjednik i zamjenik predsjednika Kantonalnog suda.

Kantonalni sud, iz reda sudija Kantonalnog suda, bira i razrješava predsjednika i zamjenika predsjednika Kantonalnog suda, dvotrećinskom većinom glasova svih sudija.

Predsjednik i zamjenik predsjednika Kantonalnog suda bira se na četiri godine i nakon isteka mandata može biti ponovo izabran, ali ne više od dva puta uzastopno.

Član 73.

Sudija Kantonalnog suda biće u službi do dobi od 70 godina, ukoliko ne podnese ostavku ili ne bude smijenjen od vršenja službe.

Član 74.

Sudije porotnike Kantonalnog suda bira većinom glasova Skupština Kantona, na prijedlog predsjednika Kantonalnog suda.

Za sudiju porotnika Kantonalnog suda može biti izabran državljanin Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine koji je punoljetan i koji posjeduje najviše moralne osobine za obavljanje službe sudije porotnika Kantonalnog suda.

Sudije porotnici Kantonalnog suda biraju se na četiri godine i po isteku tog roka mogu biti ponovo birani.

Član 75.

Prije stupanja na službu sudija i sudija porotnik daje svečanu izjavu.

Svečana izjava glasi:

"Svečano izjavljujem da ću se u vršenju službe predsjednika - sudije - sudije porotnika Kantonalnog suda - općinskog suda, pridržavati ustava i zakona Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo i da ću službu vršiti savjesno i nepristrasno."

Sudije Kantonalnog suda daju svečanu izjavu pred predsjednikom Skupštine Kantona, a sudije općinskog suda daju svečanu izjavu pred predsjednikom Kantonalnog suda.

Sudije porotnici Kantonalnog suda svečanu izjavu daju pred predsjednikom Skupštine Kantona, a sudije porotnici općinskog suda svečanu izjavu daju pred predsjedavajućim općinskog vijeća općine koja ga je izabrala.

Član 76.

Kada je protiv sudije porotnika pokrenut krivični postupak ili pokrenut postupak za njegovo smjenjivanje od službe, neće se pozivati sudija porotnik da vrši službu dok se ovi postupci pravomoćno ne dovrše.

Član 77.

Sudijama porotnicima za vršenje službe pripada naknada nastalih troškova, naknada za neostvarenu plaću ili zaradu i nagrada.

Uslove, visinu naknada i nagrade iz prethodnog stava određuje ministar pravde Kantona.

Član 78.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na sudije, shodno se primjenjuju i na sudije porotnike, ako zakonom nije drukčije određeno.

Član 79.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na broj i nacionalnu strukturu sudija Kantonalnog suda, shodno se primjenjuju i na sudije porotnike Kantonalnog suda.

Član 80.

Sudije općinskog suda imenuje predsjednik Kantonalnog suda, nakon konsultacija sa općinskim načelnicima općina za koje je osnovan sud.

Prije konsultacija sa općinskim načelnicima, predsjednik Kantonalnog suda pribavlja mišljenje ministra pravde Kantona, koji će, prilikom davanja svog mišljenje, pribaviti mišljenje predstavnika pravosuđa i pravne profesije.

Nacionalna struktura općinskog suda u cjelini odražava nacionalnu strukturu stanovništva općina za koje je osnovan općinski sud.

Član 81.

Za sudiju općinskog suda može biti imenovan državljanin Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, koji ima završen pravni fakultet i položen pravosudni ispit i koji je proveo na radu na pravnim poslovima najmanje dvije godine i koji posjeduje stručnu sposobnost i najviše moralne osobine za obavljanje službe sudije općinskog suda.

Član 82.

Nakon imenovanja sudija, ministar pravde Kantona saziva sjednicu sudija na kojoj se bira predsjednik i zamjenik predsjednika općinskog suda.

Općinski sud, iz reda sudija općinskog suda, bira i razrješava predsjednika i zamjenika predsjednika općinskog suda, dvotrećinskom većinom glasova svih sudija.

Predsjednik i zamjenik predsjednika općinskog suda bira se na četiri godine i nakon isteka mandata može ponovo biti izabran, ali ne više od dva puta uzastopno.

Član 83.

Sudija općinskog suda biće u službi do dobi od 70 godina, ukoliko ne podnese ostavku ili ne bude smijenjen od vršenja službe.

Član 84.

Sudije porotnike općinskog suda biraju većinom glasova općinska vijeća za čije je područje sud osnovan, a predlaže ih predsjednik općinskog suda.

Za sudije porotnike izabrani su kandidati koji su izabrani u svim općinskim vijećima za čije je područje sud osnovan.

Za sudiju porotnika općinskog suda može biti izabran državljanin Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine koji je punoljetan i koji posjeduje najviše moralne osobine za obavljanje službe sudije porotnika općinskog suda.

Sudije porotnici općinskih sudova biraju se na četiri godine i po isteku tog roka mogu biti ponovo izabrani.

2. Prestanak službe sudije i sudije porotnika

Član 85.

Sudiji i sudiji porotniku služba prestaje smjenjivanjem od vršenja službe, podnošenjem ostavke na vršenje službe ili navršavanjem 70 godina životne dobi.

Član 86.

Sudija i sudija porotnik biće smijenjeni od vršenja službe ako bude osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje službe, ako se utvrdi da je izvršio težu povredu službe, odnosno ugleda službe, ako se utvrdi da nije stručno sposoban za vršenje službe ili da kroz duže vrijeme neuredno obavlja službu, odnosno da kroz duže vrijeme ne postiže zadovoljavajuće rezultate u radu ili ako se na osnovu mišljenja zdravstvene ustanove utvrdi da je trajno izgubio sposobnost za vršenje službe.

Nedostojnost za vršenje službe, u slučaju izvršenog krivičnog djela ili te�e povrede službe iz prethodnog stava, utvrđuje ministar pravde Kantona, uz prethodno pribavljeno mišljenje opće sjednice Kantonalnog, odnosno općinskog suda.

Utvrđivanje da sudija, odnosno sudija porotnik nije stručno sposoban za vršenje službe, da kroz duže vrijeme neuredno obavlja službu, odnosno ne postiže zadovoljavajuće rezultate, utvrđuje opća sjednica Vrhovnog suda Federacije za sudije i sudije porotnike Kantonalnog suda, odnosno opća sjednica Kantonalnog suda, za sudije i porotnike općinskog suda.

Član 87.

Sudija Kantonalnog suda smijenjuje se konsenzusom sudija Vrhovnog suda Federacije BiH.

Sudija općinskog suda smjenjuje se konsenzusom sudija Kantonalnog suda.

Član 88.

U postupku smjenjivanja, sudiji će se omogućiti da se izjasni o razlozima smjenjivanja.

Član 89.

Prijedlog za pokretanje postupka za smjenjivanje sudije Kantonalnog suda od vršenja službe može podnijeti Vlada Kantona, ministar pravde Kantona, deset poslanika Skupštine Kantona i predsjednik Kantonalnog suda.

Prijedlog za pokretanje postupka za smjenjivanje sudije općinskog suda od vršenja službe može podnijeti ministar pravde Kantona, predsjednik Kantonalnog suda, pet članova općinskog vijeća i općinski načelnik.

Član 90.

Sudija Kantonalnog suda i općinskog suda biće udaljen od vršenja službe ako je protiv njega određen pritvor.

Sudija može biti udaljen od vršenja službe ako je protiv njega pokrenut krivični postupak ili postupak za smjenjivanje od vršenja službe.

Član 91.

Odluku o udaljenju sudije od vršenja službe donose ostale sudije Kantonalnog suda, odnosno općinskog suda na općoj sjednici svih sudija i to većinom glasova.

U odlučivanju o udaljenju od vršenja službe ne učestvuje sudija o čijem se udaljenju raspravlja.

Član 92.

Sudija i sudija porotnik Kantonalnog suda podnosi ostavku na vršenje službe predsjedniku Kantona.

Sudija općinskog suda podnosi ostavku na vršenje službe predsjedniku Kantonalnog suda, a sudija porotnik općinskog suda podnosi ostavku na vršenje službe nadležnim općinskim vijećima.

Sudiji odnosno sudiji porotniku prestaje vršenje službe slijedećeg dana od dana u koji je ostavka primljena.

Član 93.

Odluku o smjenjivanju sudija porotnika Kantonalnog suda donosi Skupština Kantona, a odluku o smjenjivanju sudija porotnika općinskog suda donose općinska vijeća, analogno članu 84. ovog zakona.

Odredbe o smjenjivanju sudije, shodno se primjenjuju i na smjenjivanje sudija porotnika.

3. Prava i dužnosti sudija

Član 94.

Sudija je dužan čuvati svoj ugled i ugled suda u kojem vrši službu.

Sudija ne može vršiti funkciju u političkoj organizaciji, niti biti član izvršnog tijela političke organizacije.

Sudija u vršenju službe ne može se rukovoditi svojim političkim ubjeđenjem, niti ih u vršenju službe može izražavati i zastupati.

Bračni drugovi, srodnici u pravoj liniji, odnosno u pobočnoj liniji do drugog stepena, ne mogu vršiti službu sudije u istom Kantonalnom, odnosno općinskom sudu.

Član 95.

Sudija ne može obavljati službu ili posao koji bi mogao uticati na njegovu samostalnost ili nezavisnost ili bi umanjivao njegov društveni ugled ili koji je inače nespojiv sa vršenjem službe sudije, u skladu sa zakonom i Univerzalnom deklaracijom o nezavisnosti pravosuđa.

O nespojivosti službe ili posla sa službom sudije odlučuje ministar pravde Kantona.

Član 96.

Sudija za vrijeme službe ima pravo na plaću i druge naknade utvrđene kantonalnim zakonom.

Plaće i druge naknade sudija ne mogu biti umanjene tokom trajanja službe.

Član 97.

Kanton odgovara za štetu koju u vršenju službe nanese sudija građaninu ili pravnoj osobi svojim nepravilnim ili nezakonitim radom.

Kanton može od sudije zahtijevati naknadu isplaćene svote samo kada je sudija štetu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje.

X - SUDSKA POLICIJA

Član 98.

Pomoć sudovima u osiguranju informacija, u izvršavanju sudskih naredbi za prinudno dovođenje svjedoka, izvršavanju sudskih naredbi za dovođenje optuženih lica, privođenju osuđenih lica u organ za izvršenje sankcija po naredbi suda, održavanje reda u sudnici, sigurnosti sudija i drugih radnika suda, sigurnosti sudske zgrade i u izvršavanju drugih sudskih naloga, pruža sudska policija, u skladu s federalnim zakonom.

Administrativno-stručne i tehničke poslove za odjeljenje sudske policije sudova vrši Kantonalni sud.

XI - ČUVANJE SLUŽBENE TAJNE

Član 99.

Sudije, sudije porotnici, sekretar suda, stručni saradnici i ostali radnici u sudu dužni su čuvati službenu tajnu, bez obzira na način na koji su je doznali.

Pod službenom tajnom podrazumijeva se naročito: ono što je kao službena tajna određeno zakonom ili drugim propisom, što je kao službena tajna, odnosno poslovna tajna, određeno općim aktima državnih tijela, pravnih lica, ustanova i drugih institucija, preduzeća i drugih pravnih lica, podaci i isprave posebno označene kao službena odnosno poslovna tajna od strane državnih organa, ustanova ili drugih institucija, preduzeća i drugih pravnih lica, te podaci i isprave koje je predsjednik suda ili ovlašteni radnik suda označio kao službenu tajnu.

Član 100.

Obaveza čuvanja službene tajne traje i nakon prestanka rada u sudu.

Predsjednik suda može sudiju, odnosno radnika, osloboditi obaveze čuvanja službene tajne, ako u pojedinom slučaju za to postoje opravdani razlozi.

Za predsjednika suda odluku iz prethodnog stava donosi sjednica svih sudija.

Član 101.

Obavještenja za javnost putem sredstava javnog informisanja, u vezi s postupkom u konkretnom predmetu, kao i s radom suda, daje predsjednik suda ili sudija kojeg on na to ovlasti.

Član 102.

Sudija i radnik u sudu ne smiju neovlaštenim licima davati podatke o ličnim, porodičnim i imovinskim prilikama građana.

Uvid u sudske spise odobrava sudija ili drugi radnik, određen godišnjim rasporedom poslova ili pravilnikom o unutrašnjem poslovanju suda, licima koja na to imaju pravo po zakonu.

XII - SREDSTVA ZA RAD SUDOVA

Član 103.

Sredstva za rad sudova obezbjeđuju se u budžetu Kantona.

Sredstva za rad sudova obuhvataju sredstva za obavljanje redovne djelatnosti (sredstva za plaće sudija i ostalih radnika, sredstva za materijalne rashode, sredstva za amortizaciju stvari, opreme i zgrada) i sredstva za posebne namjene.

Član 104.

Finansijsko i materijalno poslovanje sudova obavlja se na način utvrđen za organe državne uprave, a finansijsko i materijalno poslovanje sa strankama, na način određen zakonom i propisom koji donosi ministar pravde Kantona.

XIII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 105.

Kantonalni i općinski sud počinju sa radom danom izbora, odnosno imenovanja sudija, a najkasnije do 15. aprila 1997. godine.

Do dana početka sa radom Kantonalnog i općinskih sudova, izabrat će se sudije i sudije porotnici ovih sudova, kao i donijeti propis o broju sudija.

Prve sudije Kantonalnog i općinskih sudova, imenovane u skladu sa ovim zakonom, biće u službi u toku mandata od pet godina, osim ako prije ne napune 70 godina i mogu se ponovo imenovati za vršenje te službe.

Član 106.

Na dan koji počinju sa radom Kantonalni i općinski sudovi, Viši sud u Sarajevu, Osnovni sud I u Sarajevu i Osnovni sud II u Sarajevu ustupiće predmete iz svoje nadležnosti, utvrđene ovim zakonom, Kantonalnom sudu, Općinskom sudu I u Sarajevu i Općinskom sudu II u Sarajevu.

Član 107.

Predmeti iz dosadašnje nadležnosti Višeg suda u Sarajevu, a za koje su nadležni kantonalni sudovi na teritoriji Federacije i u kojima ne bude završen postupak u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, ustupit će se nadležnim kantonalnim sudovima.

Član 108.

Do osnivanja i početka rada nadležnih kantonalnih sudova na teritoriji Federacije, Kantonalni sud će voditi postupak u svim predmetima iz dosadašnje nadležnosti Višeg suda u Sarajevu.

Član 109.

Radnike Višeg suda u Sarajevu, Osnovnog suda I u Sarajevu i Osnovnog suda II u Sarajevu, koji se na dan stupanja na snagu ovog zakona zateknu na radu u ovim sudovima, preuzet će Kantonalni sud, Općinski sud I u Sarajevu i Općinski sud II u Sarajevu.

Član 110.

Neutrošena novčana sredstva, inventar i drugu imovinu s kojom bude raspolagao Viši sud u Sarajevu, Osnovni sud I u Sarajevu i Osnovni sud II u Sarajevu na dan stupanja na snagu ovog zakona, preuzet će Kantonalni sud, Općinski sud I u Sarajevu i Općinski sud II u Sarajevu.

Kantonalni sud, Općinski sud I u Sarajevu i Općinski sud II u Sarajevu preuzet će i registratorski materijal i arhivsku građu koja se na dan stupanja na snagu ovog zakona zatekne u sudovima iz prethodnog stava.

Član 111.

Predsjednik Kantonalnog i općinskih sudova donijet će, u roku od 30 dana od početka rada sudova, pravilnik o unutrašnjoj organizaciji sudova.

Član 112.

Do donošenja propisa, koje po odredbama ovog zakona donosi ministar pravde Kantona, primjenjivat će se postojeći propisi, ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Propisi za čije je donošenje, po odredbama ovog zakona, ovlašten ministar pravde Kantona, donijet će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 113.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-1/97
27. februara 1997. godine
Sarajevo

Zamjenik predsjedavajućeg
Skupštine Kantona Sarajevo,
Radoslav Ljubas, s. r.