Aktio

Općina Trnovo - Općinsko vijeće

Odluka o provođenju regulacionog plana za rekonstrukciju dijela posebnog područja "Bjelašnica"

Na osnovu člana 110. Zakona o prostornom uređenju ("Službeni list SRBiH", broj 9/87 do 25/91) i na osnovu člana 6. Statutarne odluke o organizaciji Općine Trnovo u skladu sa Ustavom Federacije BiH ("Službene novine grada Sarajeva", broj 6/92), Općinsko vijeće na svojoj sjednici, održanoj dana 8. maja 1997. godine, donosi

ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA ZA REKONSTRUKCIJU DIJELA POSEBNOG PODRUČJA "BJELAŠNICA"

Član 1.

1.1. Ovom odlukom uređuje se provođenje regulacionog plana za rekonstrukciju dijela posebnog područja "Bjelašnica" (općina Trnovo), a naročito: granice parcela. urbanistič- ko-tehnički uslovi za rekonstrukciju građevina, uslovi za: uređenje građevinskog zemljišta, izgradnju privremenih objeka- ta, korištenje zemljišta na zaštitnim infrastukturnim pojasevima, privremeno korištenje površina rezervisano za druge namjene, izgradnja objekata za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara, uređivanje fasada, uređenje zelenih slobodnih površina, te odnosi prema postojećim objektima, kao i djelatnosti i uslovi pod kojim se djelatnosti mogu obavljati u planinskom i proizvodnom prostoru.

Član 2.

2.1. Granica koja obuhvata dio posebnog područja iz prethodnog člana počinje kod druge serpentine puta od televizijskog releja na Bjelašnici, udaljena od releja 40 metara, koja se nalazi na jugozapadnoj strani prostornog obuhvata. Od opisanog mjesta granica ide na sjever do grebena zvanog mjesto Kotlovi, produžuje grebenom na sjeveroistok i dolazi na veznu tačku 51. Od ove tačke granica ide na sjever u dužini od cca 270 metara (kota 1667), zatm skreće na sjeveroistok i dolazi na trig. tačku 1316 (Crni vrh). Od ove tačke granica ide u smjeru vezne tačke 47, dolazi na šumski put u dužini cca 835 metara, nastavlja desnom stranom pomenutog puta na sjeveroistok i dolazi na put Poljica - Matine Kolibe kod mjesta zvanog Kosov Do, nastavlja desnom stranom puta Poljica - Matine Kolibe u smjeru sjeveroistok i dolazi na raskršće pomenutog puta i puta za Stuparov Plac ispod mjesta zvanog Vratlo. Od ovog raskršća granica ide na istok i dolazi na drugu serpentinu puta Hađići - Bjelašnica u dužini od cca 130 metara, nastavlja lijevom stranom puta Bjelašnica - Hađići u smjeru istok od oštre dužine cca 460 metara kod mjesta zvanog Prisojnice, krivine i staze koja dolazi na put sa njegove strane i granice nastavlja stazom na jugoistok do raskršća sa stazom koja dolazi iz Hađinih dolina iznad mjesta zvanog Gornja Grkarica i mjesta zvanog Lišnjik, odnosno, jugozapadno od vezne tačke. Od opisanog raskršća granica ide izohipsom u smjeru sjeveroistok do lomne tačke u dužini cca 340 metara, zatim granica skreće na jugozapad u smjeru trig. tačke 1315 i dolazi do dalekovoda u dužini cca 390 metara kod mjesta zvanog Irice. Od dalekovoda granica kreće na jug između zvanog mjesta Kučištine i zvanog mjesta Darkovac i dolazi do stupa dalekovoda koji se nalazi sa lijeve strane puta Hađići - Bjelašnica na udaljenosti od ovog puta cca 169 metara. Do pomenutog dalekovoda granica ide u smjeru jugozapad u dužini cca 650 metara od lomne tačke koja se nalazi na pravcu vezne tačke 45 i trig. tačke 1318 (Zminjac), a na odstojanju od vezne tačke cca 260 metara. Od opisane tačke granica ide u pravcu jugozapad u dužini cca 1015 metara i dolazi na lomnu tačku koja se nalazi jugoistočno od krivine puta Hađići - Bjelašnica, na odstojanju od cca 130 metara, kod zvanog mjesta Dolovi. Granica ide u pravcu jugozapad na kotu 1677 zvanog mjesta Lisičija glava u dužini cca 470 metara. Od opisanog mjesta granica ide u istom smjeru i dolazi na krivinu puta Hađići - Bjelašnica iznad vezne tačke 49, nastavlja desnom stranom puta Hađići - Bjelašnica do tačke odakle je opis granice počeo.

Član 3.

3.1.1 Regulaciona linija utvrđuje pojedinačne građevinske parcele.

3.1.2. Građevinska linija poklapa se sa regulacionom linijom i utvrđuje prostor na kome je dozvoljena izgradnja arhitektonskih objekata. To je linija koju arhitektonski objekat, odnosno njegov najistureniji dio ne smije preći. U slučajevima kada građavinska linija prelazi preko postojećeg objekta i ako se taj objekat zadržava u okviru grafičkog priloga za taj objekat se može izdati odobrenje za rekonstrukciju.

3.1.3. Nivelaciona kota poda prizemlja osjenata data je na karti saobraćaja i ne može biti manja od 30 cm iznad kote terena.

3.1.4. Uređenje zemljišta uradiće se u skladu sa važećim propisima. Priključke na javni put i mrežu instalacije treba u svakom konkretnom slučaju posebno projektovati. Obavezno je projektovanje brojila za sve vrste instalacija i njihovo ugrađivanje za potrebe svakog potrošača.

3.1.5. Koeficijent izgrađenosti (odnos ukupne građevinske površine arhitektonskih objekata prema odgovarajućoj površini građevinskog zemljišta) iznosi max do % (slovima:...........?)

3.1.6. Spratnost objekta utvrđena je u grafičkom dijelu regulacionog plana i ne može se mijenjati. Lociranje arhitektonskih objekata mora se izvršiti na način da najisturenija tačka gabarita ne bude bliža granici građevinske parcele od 2 m, a razmak objekata ne smije biti manji od 6 m. U slučaju kada se za izgradnju objekta koriste tipski projekti obavezno je njihovo prilagođavanje na način utvrđen grafičkim i tekstualnim dijelom regulacionog plana te konkretnom lokacijom.

3.1.7. Minimum uslova za arhitektonsko oblikovanje objekata utvrđen je regulacionim planom, a isti su slijedeći i moraju se poštovati:

  • -
    spratnost objekta kao u grafičkom dijelu regulacionog plana,
  • -
    krovne plohe treba da formiraju četvorovodne ili viševodne krovove nagiba od 50 do 60 stepeni,
  • -
    materijali koji se mogu primjenjivati su slijedeći: drvo, kamen, opeka, staklo, čelični krovni pokrivač, crijep, aternit, ili neki drugi koji zadovoljava klimatske uslove ovog podneblja i
  • -
    za zgrade sa balkonima stepeništima kad i na otvorima kod formiranja fasade koristiti elemente od drveta.

3.1.8. Za sve objekte koji će se rekonstruisati na osnovu regulacionog plana potrebno je prethodno pribaviti projektnu dokumentaciju. Projektna dokumentacija mora biti izrađena prema uslovima predviđenim za 9 stepeni MCS skale.

3.1.9. Prije izdavanja odobrenja za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti geološki nalaz i uslove temeljenja od odgovarajuće stručne institucije.

3.1.10. Pomoćni objekti mogu se locirati kao samostalni u okviru prostora označenog u grafičkim prilozima regulacionog plana za izgradnju ove vrste objekata.

3.1.11. Minimum uslova za arhitektonsko oblikovanje pomoćnih objekata su slijedeći i moraju se poštovati:

  • -
    spratnost kao u grafičkom prilogu regulacionog plana,
  • -
    krovne plohe treba da formiraju četverovodni ili viševodni krov nagiba 50 do 60 stepeni,
  • -
    materijali koji se mogu primjenjivati su slijedeći: drvo, kamen, opeka, beton, malter, staklo, za pokrov čelični krovni pokrivač, crijep, eternit ili drugi koji zadovoljava klimatske uslove ovog podneblja.

Član 4.

4.1. Izgradnja arhitektonskih objekata privremenog karaktera može se dozvoliti za potrebe izgradnje objekata u funkciji gradilišta, parkirališta, privremenog uskladištenja materijala u cilju rekonstrukcije i sanacije arhitektonskih objekata.

4.2. Objekti privremenog karaktera tipa kiosk, tezge, stolovi kao i fiksni objekti ne mogu se graditi na javnim površinama i unutar trokuta preglednosti saobraćajnica. Njihova izgradnja na javnim površinama može se odobriti samo izuzetno na osnovu prethodno pribavljenog pozitivnog mišljenja stručnjaka kantonalne inspekcije nadležne za poslove urbanizma i to za prodaju: štampe, časopisa, karata za prevoz, izdavanje i servisiranje sportske opreme, proizvoda kućne radinosti i sitne galanterije.

4.3. Pod javnim površinama u smislu ove odluke smatra se neizgrađeno građevinsko zemljište, putevi, pločnici, pješačke staze, prostori između zgrada, zelene uređene površine, park-šume, parkovi prirode, te sportsko-rekreacioni tereni.

4.4. Objekti tipa privremenog karaktera, tipa kiosk, stolovi, tezge, i kao fiksni ili pokretni objekti, mogu se graditi i van površina koje ova odluka tretira kao javne, samo na osnovu prethodno pribavljenog pozitivnog stručnog mišljenja kantonalne institucije nadležne za poslove urbanizma.

4.5. Objekti privremenog sezonskog karaktera namijenjeni za obavljanje ugostiteljske djelatnosti mogu biti locirani kao objekti uz matični ugostiteljski objekat na javnim površinama pod uslovom da iste predstavljaju pješačku zonu i da za tu funkciju pješačka zona nije angažovana više od 1/3 od površine ukupnog pješačkog toka uz prethodno pozitivno mišljenje kantonalne institucije nadležne za poslove urbanizma.

Član 5.

5.1. Izgradnja arhitektonskih objekata ne može se započeti bez prethodnog uređenja građevinskog zemljišta čiji minimalni obim podrazumijeva: saobraćajni pristup parceli, priključenje parcele vodovodnoj, kanalizacionoj i električnoj mreži.

Član 6.

6.1. Sve intervencije u prostoru koje se odnose na arhitektonske i druge objekte, ne mogu se dozvoliti ukoliko se realizacija predviđa bliže saobraćajnici nego što je to određeno regulacionim planom.

Član 7.

7. 1. Prije izdavanja odobrenja za građenje obavezno je pored projekta objekta predviđenog za izgradnju obezbijediti i projekat uređenja parcela.

Član 8.

8. 1. Javne površine privedene trajnoj namjeni, zelene površine, parkirališta, pločnici i sl. ne mogu se zaposijedati drugim objektima i sadržajima.

Član 9.

9.1. Posudu za smeće mora riješiti svaki korisnik ne odgovarajući način unutar parcele. Posude za smeće je zabranjeno postavljati na javne površine.

Član 10.

10.1. Zračna mreža elektro i PTT instalacija mora se uskladi- ti sa javnim i drugim propisima.

Član 11.

11.1. Ova odluka stupa na snagu sa danom donošenja a objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-012-499
28. maja 1997. godine
Dejčići

Predsjednik
Prelaznog općinskog vijeća
Mehmed Mulaosmanović, s. r.