Aktio

OPĆINA ILIDŽA - OPĆINSKO VIJEĆE

Poslovnik o radu Općinskog vijeća Ilidža

POSLOVNIK
O RADU OPĆINSKOG VIJEĆA ILIDŽA

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Poslovnikom o radu Općinskog vijeća (u daljem tekstu: Poslovnik) uređuje se: unutrašnja organizacija i način rada Općinskog vijeća (u daljem tekstu: Vijeće), prava i obaveze vijećnika, predsjednika, potpredsjednika i sekretara Općinskog vijeća, način njihovog izbora, te izbora, imenovanja i razrješenja funkcionera Općine u skladu sa zakonom i statutom, način odlučivanja i donošenja propisa i drugih općih akata, te druga pitanja koja se odnose na rad i funkcionisanje Općinskog vijeća.

Član 2.

Općinsko vijeće se organizuje i radi u skladu sa Ustavom, zakonom, statutom Općine i ovim poslovnikom.

Odredbe ovog poslovnika primjenjuje se i u radu radnih tijela Vijeća, ako radno tijelo nema vlastiti poslovnik ili su određene odredbe poslovnika radnog tijela u suprotnosti sa odredbama ovog poslovnika.

Način rada Vijeća u vezi sa pitanjima koja nisu uređena ovim poslovnikom uređuju se zaključkom Vijeća.

Član 3.

Vijeće radi u sjednicama koje su u pravilu javne.

Izuzetno, Vijeće može odlučiti da se o pojedinim pitanjima raspravlja bez prisustva javnosti.

Sjednice se u pravilu održavaju jedanput mjesečno.

Član 4.

Vijeće ima pečat.

Pečat Vijeća je okruglog oblika, prečnika 50 mm, te mali pečat prečnika 20 mm.

Sadržina pečata mora biti u skladu sa propisom Kantona Sarajevo.

O čuvanju i upotrebi pečata stara se sekretar Vijeća u skladu sa zakonom.

II - OSTVARIVANJA PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA

Član 5.

Vijećnik je predstavnik građana u Općinskom vijeću izabran na osnovu biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem i za svoj rad odgovara građanima koji su ga birali.

Vijećnik stiče pravo i dužnost vijećnika verifikacijom mandata.

Verifikacija mandata vrši se na sjednici Vijeća na način i po postupku utvrđenim ovim poslovnikom.

Mandat vijećnika traje dvije godine.

Član 6.

U ostvarivanju svojih prava i dužnosti vijećnik ima pravo i dužnost:

  • -
    da prisustvuje sjednici Vijeća i radnog tijela Vijeća čiji je član i da učestvuje u njihovom radu i odlučivanju,
  • -
    da prisustvuje sjednici radnog tijela čiji nije član bez prava odlučivanja,
  • -
    da pokreće inicijative za razmatranje i rješavanje određenih pitanja i daje prijedloge za donošenje akata iz nadležnosti Vijeća,
  • -
    da pokreće inicijative i daje prijedloge za unapređivanje rada Vijeća i radnih tijela,
  • -
    da u postupku pripremanja i donošenja programa rada Vijeća predlaže unošenja u program rada pitanja od interesa za građane čije interese predstavlja u Vijeću,
  • -
    da pokreće raspravu o sprovođenju utvrđene politike, izvršavanju zakona, drugih propisa i općih akata i predlaže mjere za sprovođenje politike i izvršavanje akata,
  • -
    da predlaže raspravu o pitanjima koja se odnose na rad općinskog načelnika, općinskih službi za upravu i radnih tijela Vijeća,
  • -
    da izvršava zadatake koje mu u okviru svog djelokruga, povjeri Vijeće ili radno tijelo čiji je član,
  • -
    da postavlja pitanja, zahtijeva objašnjenja i traži obavještenja od izvršno-upravnog organa općine, u okviru djelokruga Vijeća,
  • -
    da učestvuje u obavještavanju građana i njihovih organizacija i zajednica o pitanjima o kojima se raspravlja i odlučuje u Vijeću, o radu Vijeća i o svom radu na zboru građana i drugim oblicima učešća građana u ostvarivanju lokalne samouprave.

Član 7.

Vijećnik koji je spriječen da prisustvuje sjednici Vijeća ili njegovih radnih tijela, ili iz određenih razloga treba u toku rada da napusti sjednicu dužan je o tome obavijestiti predsjednika Vijeća, odnosno predsjednika radnog tijela.

Član 8.

Vijećnik može tražiti da se u Vijeću odloži odlučivanje o određenom pitanju koje smatra izuzetno značajnim za građane i političku stranku - koaliciju čiji je vijećnik, kao i o pitanju o kojem se u raspravi izraze suprotni stavovi u odnosu na stav njegove političke stranke-koalicije, ili ako se u prijedlog za odlučivanje unesu značajnije izmjene i dopune koje nisu bile prisutne u prethodnom postupku.

Član 9.

Vijećnik ima pravo da bude redovno i blagovremeno obaviješten o svim pitanjima čije mu je poznavanje potrebno radi vršenja funkcije, a naročito:

  • -
    o radu Vijeća i radnih tijela Vijeća, općinskog načelnika, općinskih službi za upravu, institucijama kojima se povjeri vršenje javnih ovlaštenja,
  • -
    u sprovođenju politike koju je utvrdilo Vijeće o izvršavanju propisa i općih akata Vijeća i o pitanjima i mjerama koje se odnose na ostvarivanje upravnog nadzora.

Član 10.

Vijećnik ima pravo da u okviru djelokruga Vijeća postavlja pitanja općinskom načelniku i rukovodećim službenicima općinskih službi za upravu.

Pitanja iz prethodnog stava vijećnik dostavlja u pismenoj formi predsjedniku Vijeća, a izuzetno može i usmeno na sjednici kada se radi o pitanju iz dnevnog reda.

Vijećnik može postavljati pitanja institucijama koje vrše javna ovlaštenja koja se odnose na njihov rad.

Predsjednik Vijeća se stara da vijećnik dobije odgovor na postavljeno pitanje, u pravilu do prve naredne sjednice.

Član 11.

Na traženje vijećnika, Stručna služba Vijeća, u okviru svog djelokruga, dužna je vijećniku:

  • -
    pružati stručnu pomoć u izvršavanju vijećničke dužnosti, a posebno u izradi prijedloga koje podnosi u obavljanju poslova i zadataka, koje mu je povjerilo Vijeće ili njegovo radno tijelo,
  • -
    obezbjeđivati dopunsku dokumentaciju i davati dopunska obavještenja, koja su mu potrebna za učešće u radu Vijeća i njegovih radnih tijela,
  • -
    davati stručna obavještenja o pojedinim pitanjima iz djelokruga rada Vijeća,
  • -
    starati se o obezbjeđenju tehničkih i drugih uslova za vršenje funkcije vijećnika.

Član 12.

Vijećnici su dužni čuvati u tajnosti podatke povjerljive prirode.

Predsjednik Vijeća i predsjednici radnih tijela Vijeća, prilikom dostavljanja materijala vijećnicima, utvrđuju stepen povjerljivosti tih materijala u skladu sa posebnim propisima.

Povjerljivim podacima smatraju se i podaci koje vijećnik sazna na sjednici Vijeća i radnih tijela u vezi s pitanjem koje se razmatra na sjednici bez prisustva javnosti.

Način rukovanja materijalom koji sadrži podatke povjerljive prirode urediće se posebnim aktom u skladu sa propisima.

Član 13.

Općinski vijećnici za svoj rad u Općinskom vijeću i radnim tijelima imaju pavo na naknadu troškova, odnosno izgubljene zarade i pravo na naknadu troškova koji nastaju u vršenju funkcije vijećnika u skladu sa posebnom odlukom.

Član 14.

Vijećniku se izdaje legitimacija.

Legitimacija vijećnika se ne smije ustupati drugim osobama.

Vijećnici su dužni starati se o korišćenju i čuvanju legitimacije.

O izdavanju i evidenciji izdatih legitimacija stara se sekretar Vijeća.

Sadržina i oblik legitimacije, te način vođenja evidencije izdatih legitimacija uređuje se posebnom odlukom.

Član 15.

Krivični postupak ili građanska parnica ne mogu biti pokrenuti protiv općinskog vijećnika, niti općinski vijećnik može biti zadržan u pritvoru ili kačenjen na bilo koji način zbog iznesenog mišljenja i datog glasa u Vijeću i negovim radnim tijelima.

Član 16.

Vijećniku prestaje mandat danom kada Vijeće utvrdi da je nestupio neki od razloga utvrđenih zakonom.

III - KLUBOVI VIJEĆNIKA

Član 17.

U Vijeću se mogu obrazovati klubovi vijećnika, političkih stranaka-koalicija kao oblik njihovog djelovanja u Vijeću, a posebno u pripremama sjednica Vijeća, utvrđivanju prijedlogu dnevnog reda sjednice i rješavanja sporova u postupku donošenja akata Vijeća.

Zadaci, organizacija, način rada, prava i dužnosti članova klubova vijećnika, utvrđuju se pravilima političke stranke, koalicije koja organizuje Klub vijećnika.

Član 18.

Vijeće obezbjeđuje prostorne uslove za rad klubova vijećnika, neophodna finansijska sredstva za njihovu neposrednu aktivnost u Vijeću, te vršenje administrativno-tehničkih i drugih uslova.

IV - JAVNOST RADA

Član 19.

Rad Vijeća je javan.

Vijeće obezbjeđuje javnost rada blagovremenim, istinitim, potpunim i objektivnim informisanjem javnosti o svom radu.

Član 20.

Građanima se, zavisno od prostornih mogućnosti, osigurava slobodan pristup sjednicama Vijeća i njegovih radnih tijela.

Član 21.

Vijeće može odlučiti da se o pitanjima iz člana 12. ovog poslovnika raspravlja bez prisustva javnosti.

Član 22.

Pradstavnici sredstava informisanja, imaju pravo prisustvovati sjednicama Vijeća i njegovih radnih tijela i obavještavati javnost o njihovom radu.

U slučaju kada je isključena javnost, predstavnici sredstava informisanja mogu prisustvovati sjednicama ali za javnost davati samo ona obavještenja za koja se to na sjednicama odluči.

Član 23.

U svrhu pružanja pomoći i stvaranja povoljnih uslova za rad, predstavnicima sredstava informisanja se dostavljaju materijali za sjednice i osiguravaju uslovi za praćenje toka sjednice, organizovanje razgovora sa predstavnicima predlagača materijala ili sa funkcionerima Vijeća i drugi kontakti.

Član 24.

Radi potpunijeg i tačnog obavještavanja javnosti o rezultatima rada na sjednicama mogu se izdavati služebena saopćenja za sredstva informisanja i organizovati konferencija za štampu.

Službena saopćenja iz prethodnog stava daju se naročito poslije sjednica održanih bez prisustva javnosti, kao i u drugim slučajevima kada se to na sjednicama odluči.

Konferencija za štampu održava se kad to odluči predsjednik Vijeća.

Odlukom o održavanju konferencije, predsjednik Vijeća određuje i predstavnika koji će tu konferenciju održati.

V - RAD I ORGANIZACIJA VIJEĆA

1. Konstituisanje Vijeća

Član 25.

Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana i općine.

Vijeće je jednodomo.

Vijeće čine vijećnici čiji je broj utvrđen Statutom općine.

Član 26.

Prva sjednica novoizabranog Vijeća održava se najkasnije 30 dana od dana održavanja izbora.

Član 27.

Prvu sjednicu Vijeća u novom sazivu predsjednik Vijeća prethodnog saziva i predsjedava sjednici do izbora njihovog predsjednika Vijeća.

Ako je predsjednik Vijeća prethodnog saziva spriječen da saziva sjednicu ili da joj predsjedava do izbora novog predsjednika Vijeća, sjednicu će sazvati i predsjedavati toj sjednici zamjenik predsjednika Vijeća.

U slučaju spriječenosti zamjenika predsjednika Vijeća, sjednicu će sazvati i predsjedavati sjednicom do izbora predsjednika Vijeća, najstariji vijećnik iz prethodnog saziva Vijeća.

Član 28.

Na prvoj sjednici novoizabranog Vijeća vrši se:

  • -
    verifikacija mandata novoizabranih vijećnika,
  • -
    konstituisanje Vijeća,
  • -
    izbor Mandatno-imunitetske komisije,
  • -
    izbor Komisije za izbor i imenovanje,
  • -
    izbor vijećnika koji u ime Općine obavljaju vjenčanje,
  • -
    izbor predsjednika, potpredsjednika i imenovanje sekretara Vijeća,
  • -
    izbor općinskog načelnika.

Član 29.

Poslije verifikacije mandata vijećnici daju svečanu izjavu koja glasi:

"Izjavljujem da ću povjerenu dužnost člana Općinskog vijeća Ilidža obavljati savjesno, da ću se pridržavati ustava i zakona Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo, statuta Općine Ilidža, da ću se zalagati za ljudska prava i slobode i da ću u svim prilikama štititi interese Bosne i Hercegovine kao nezavisne i demokratske države ravnopravnih naroda i građana".

Član 30.

Način sazivanja i održavanja prve sjednice uređuje se Poslovnikom o održavanju konstituirajuće sjednice Općinskog vijeća u skladu sa izbornim pravilima, statutom i ovim poslovnikom.

2. Predsjednik, potpredsjednik i sekretar Općinskog vijeća

Član 31.

Vijeće ima predsjednika, potpredsjednika i sekretara koje bira, odnosno imenuje nakon verifikacije mandata vijećnika.

Član 32.

Predsjednik Vijeća:

  • -
    predstavlja Vijeće,
  • -
    učestvuje u pripremi sjednice Vijeća, saziva je i njom predsjedava,
  • -
    stara se o ostvarivanju programa rada Vijeća i o tome obavještava Vijeće,
  • -
    stara se o primjeni Poslovnika o radu Vijeća,
  • -
    stara se o ostvarivanju prava i dužnosti vijećnika u vezi sa vršenjem njihove funkcije iz djelokruga Vijeća,
  • -
    daje inicijative za razmatranje pojedinih pitanja iz djelokruga Vijeća i njegovih radnih tijela,
  • -
    upućuje na raspravu radnim tijelima Vijeća pripremljene nacrte i prijedlog odluka i drugih propisa i akata, te izvještaje, analize i druga akta upućena Vijeću,
  • -
    potpisuje akte koje donosi Vijeće,
  • -
    stara se o odnosima i saradnji Vijeća sa drugim organima tijela i organizacija o pitanjima iz djelokruga Vijeća,
  • -
    prima svečane izjave kada je to zakonom predviđeno,
  • -
    obavlja konsultacije sa predsjednicima radnih tijela Vijeća,
  • -
    obavještava javnost o radu Vijeća,
  • -
    i vrši sve druge poslove određene zakonom, statutom i ovim poslovnikom.

Član 33.

Potpredsjednik Vijeća pomaže predsjedniku u vršenju njegovih dužnosti, obavlja određene poslove iz djelokruga predsjednika Vijeća i zamjenjuje ga u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.

Član 34.

Vijeće posebnom odlukom odlučuje da li će potpredsjednik biti na stalnom radu u Vijeću.

Član 35.

Vijeće ima sekretara kojeg imenuje javnim glasanjem na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje.

Sekretar pomaže predsjedniku Vijeća u pripremanju sjednica i obezbjeđivanju uslova za rad Vijeća i njegovih radnih tijela i u vezi s tim naročito:

  • -
    stara se o ostvarivanju prava i dužnosti vijećnika i obezbjeđuje uslove za rad klubova vijećnika,
  • -
    prima inicijative i prijedloge upućene Vijeću i daje ih na dalju obradu nadležnim općinskim službama,
  • -
    stara se o pravno-tehničkoj obradi akata usvojenih na sjednici Vijeća, blagovremenom objavljivanju propisa i drugih akata koje je donijelo Vijeće i o dostavljanju zaključaka i pitanja vijećnika općinskom načelniku, općinskim službama i drugim nadležnim institucijama,
  • -
    rukovodi stručnom službom Vijeća,
  • -
    uređuje unutrašnju organizaciju stručne službe,
  • -
    donosi i izvršava finansijski plan za rad Vijeća i njegovih radnih tijela,
  • -
    vrši druge poslove utvrđene statutom Općine i ovim poslovnikom.

Član 36.

Za sekretara Vijeće može se imenovati diplomirani pravnik sa najmanje 3 godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.

Za svoj rad sekretar odgovara Vijeću.

3. Radna tijela Vijeća

Član 37.

Radi stručne obrade i praćenja određenih oblasti iz samoupravnog djelokruga Općine, te predlaganja stručnih rješenja u tim oblastima Vijeće može osnovati radna tijela.

Radna tijela Vijeća daju mišljenje, podnose prijedloge i izvještavaju Vijeće o određenim pitanjima iz svog djelokruga, a odlučuju samo o pitanjima koja su im data u nadležnost.

Član 38.

Vijeće može obrazovati radna tijela-komisije kao stalna i povremena radna tijela.

Stalna radna tijela su:

  • -
    Mandatno-imunitetska komisija,
  • -
    Komisija za izbor i imenovanja,
  • -
    Komisija za statut i propise,
  • -
    Komisija za stambena pitanja.

Vijeće može obrazovati i druga stalna radna tijela.

Članovi Mandatno-imunitetske i Komisije za izbor i imenovanje biraju se iz reda vijećnika.

Za članove drugih komisija mogu biti imenovane i osobe iz reda naučnih, stručnih i javnih radnika.

Član 39.

Kod izbora članova radnih tijala Vijeća mora se voditi računa o nacionalnoj zastupljenosti i zastupljenosti političkih stanaka u Vijeću.

Član 40.

Radna tijela Vijeća imaju predsjednika i 4 člana izuzev Mandatno-imunitetske komisije koja ima predsjednika i 2 člana.

Djelokrug rada radnih tijela bliže se određuju odlukom o njihovom obrazovanju.

VI - PROGRAMIRANJE RADA VIJEĆA

Član 41.

Vijeće donosi program rada za kalendarsku godinu, po pravilu do isteka prethodne godine.

Član 42.

Program rada sadrži zadatake Vijeća koji proizilaze iz zakona, utvrđene politike i ekonomskog razvoja općine, kao i drugih pitanja iz samoupravnog djelokruga Općine.

Programom rada se utvrđuju pitanja koja će biti razmatrana u periodu za koji se program donosi, nosioci, pripreme materijala i rokovi za razmatranje.

U pripremi za izradu programa rada Vijeća predsjednik pribavlja prijedloge i mišljenja od vijećnika, klubova vijećnika, radnih tijela, općinskog načelnika, općinskih službi i drugih institucija.

Prijedlog programa rada, rada Vijeća, utvrđuje predsjednik, potpredsjednik i sekretar Vijeća, pripremaju tekst prijedloga Programa rada Vijeća i dostavljaju ga subjektima iz prethodnog stava.

Program rada usvaja Vijeće.

Usvojeni program rada Vijeća se dostavlja svim nosiocima pripreme materijala o pitanjima naznačenim u programu.

Na osnovu usvojenog programa rada Vijeća, radna tijela Vijeća donose svoj program rada.

VII - SJEDNICAVIJEĆA

1. Sazivanje sjednice

Član 43.

Sjednicu saziva predsjednik Vijeća po vlastitoj inicijativi, na zahtjev općinskog načelnika i najmanje 1/3 vijećnika.

Član 44.

Poziv za sjedincu Vijeća upućuje se vijećnicima 7 dana prije dana određenog za održavanje sjednice.

Izuzetno, u hitnim slučajevima, predsjednik Vijeća može sazivati sjedinicu Vijeća u roku kraćem od 7 dana, a dnevni red za ovu sjednicu predložiti i na samoj sjednici.

Vijećnicima se uz poziv dostavlja i prijedlog dnevnog reda, odgovarajući materijal i zapisnik sa prethodne sjednice.

Materijali za sjednicu dostavljaju se i svim političkim strankama-koalicijama koje imaju svoje vijećnike u Vijeću, općinskom načelniku, Vladi Kantona i drugim institucijama i organima koje odredi predsjednik Vijeća.

Član 45.

Dnevni red sjednice Vijeća predlaže predsjednik Vijeća.

Prijedlog dnevnog reda može se smanjiti ili proširiti na prijedlog vijećnika i Općinskog načelnika, koji su dužni svoj prijedlog obrazložiti.

2. Predsjedavanje i učešće u radu

Član 46.

U radu sjednice Vijeća učestvuju vijećnici i ostala pozvana lica, ali bez prava odlučivanja.

Predsjednik Vijeća daje riječ učesnicima na sjednici po redu prijavljivanja.

Prijave se podnose do zaključivanja rasprave.

Vijećnici i drugi učesnici na sjednici treba da svoja izlaganja prilagode sadržini i značaju pitanja o kojima se vodi rasprava po utvrđenom dnevnom redu.

Predsjednik Vijeća se stara da učesnik u raspravi ne bude ometan u izlaganju.

U slučaju da se vijećnik ili drugi učesnik udalji od dnevnog reda, predsjednik Vijeća će ga upozoriti da se drži dnevnog reda.

Na sjednici se može odlučivati da jedan učesnik u raspravi može govoriti samo jednom, a može se ograničtiti i vrijeme trajanja izlaganja.

Predsjednik Vijeća može prekinuti rad sjednice kada ocijeni da je to cjelishodno, a posebno kada je potrebno izvršiti određene konsultacije.

Predsjednik Vijeća obezbjeđuje red na sjednici, a za povredu reda može vijećnika i drugog učesnika opomenuti ili mu oduzeti riječ.

Predsjednik Vijeća može narediti da se iz sale za sjednice udalji svaka osoba koja grubo narušava red i remeti rad Vijeća, bez obzira u kom svojstvu prisustvuje sjednici.

Ako predsjednik Vijeća ocijeni da ne može održavati red na sjednici, odlučiće se o prekidanju sjednice i o nastavku rada kada se za to steknu uslovi.

3. Tok sjednice

Član 47.

Predsjednik Vijeća otvara sjednicu pošto se utvrdi da sjednici prisustvuje većina od ukupnog broja vijećnika (kvorum).

Vijećnik može u toku sjednice zahtijevati da se utvrdi da li sjednici prisustvuje većina vijećnika.

Ako predsjednik Vijeća utvrdi da ne postoji kvorum, sjednica se prekida odnosno odlaže.

Član 48.

Pošto utvrdi da postoji kvorum za rad sjednice predsjednik Vijeća pita vijećnike da li imaju primjedbi na zapisnik sa prethodne sjednice.

Vijećnik ima pravo da na zapisnik stavi primjedbe.

O osnovanosti primjedbi odlučuje Vijeće bez rasprave.

Ako se primjedbe usvoje, u zapisniku će se izvršiti odgovarajuće izmjene.

Zapisnik na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno zapisnik na koji su usvojene date primjedbe smatra se usvojenim.

Član 49.

Poslije usvajanja zapisnika Vijeće utvrđuje dnevni red sjednice.

O predloženom dnevnom redu predsjednik Vijeća, po potrebi, daje objašnjenje.

Član 50.

Poslije usvajanja dnevnog reda prelazi se na raspravu pojedinih pitanja prema utvrđenom dnevnom redu.

Na sjednici Vijeća se vodi rasprava o svakom pitanju prije nego što se o njemu odlučuje, osim ako je ovim poslovnikom određeno da se o nekom pitanju odlučuje bez rasprave.

Rasprava o pojedinim pitanjima je jedinstvena, ako ovim poslovnikom nije drugačije određeno.

Predsjednik Vijeća zaključuje raspravu kad utvrdi da više nema prijavljenih za učešće u raspravi.

Član 51.

Rasprava o pojedinim pitanjima počinje izlaganjem predstavnika predlagača ukoliko to on želi, a zatim izvjestioca radnog tijela Vijeća ako želi da usmeno bliže upozna Vijeće o mišljenjima i prijedlozima radnog tijela.

Poslije toga riječ dobijaju vijećnici i drugi učesnici u radu sjednice.

Član 52.

Rasprava može biti opća i u pojedinostima.

U toku opće rasprave raspravlja se o pitanju, iznose mišljenja, traže objašnjenja i pokreću inicijative u pogledu rješavanja pitanja o kojem se raspravlja.

U toku rasprave o pojedinostima raspravlja se o dijelovima materijala ili prijedloga ako se na sjednici tako odluči.

Na isti način raspravlja se i o amandamanima.

Ako neki od predsjednika kluba vijećnika ocijeni i u ime kluba predloži da ima razloga za napuštanje sjednice, o tome obavještava predsjednika Vijeća odnosno Vijeće.

Nakon toga predsjednik Vijeća daje pauzu od jednog sata, a ukoliko se za to vrijeme ne steknu uslovi za nastavak sjednice, predsjednik Vijeća obavještava vijećnike i na njegov prijedlog Vijeće odlučuje o nastavku rada sjednice.

4. Odlučivanje

Član 53.

Vijeće odlučuje većinom glasova ukupnog broja vijećnika ako statutom i ovim poslovnikom nije drugačije određeno.

Statut, Budžet i završni račun Budžeta se donose 2/3 većinom glasova ukupnog broja vijećnika.

Član 54.

Po završenom raspravljanju Vijeće odlučuje o prijedlogu.

Vijeće može usvojiti prijedlog, odbiti ga ili odložiti izjašnjavanje radi daljnjeg proučavanja.

Vijećnici glasaju tako što se izjašnjavaju za prijedlog, protiv prijedloga ili se uzdržavaju od glasanja.

Glasanje je javno ako ovim poslovnikom nije utvrđena obaveza tajnog glasanja.

Član 55.

Glasanje se vrši dizanjem ruke a može se vršiti i poimenično.

Poimenično glasanje se vrši kad predsjednik Vijeća ocijeni da je to potrebno radi otklanjanja sumnje u tačnost rezultata glasanja.

Poimenično glasanje se vrši tako što se svaki prozvani vijećnik izjašnjava za ili protiv prijedloga ili se uzdržava od glasanja.

Prozivanje vrši sekretar Vijeća.

Član 56.

Po završenom glasanju predsjednik Vijeća utvrđuje i objavljuje rezultat glasanja, kao i da li je prijedlog o kome se glasa prihvaćen ili odbijen.

5. Zapisnik

Član 57.

O radu na sjednici Vijeća vodi se zapisnik.

Pored podataka o prisustnosti vijećnika i drugih pozvanih lica, zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na sjednici a naročito o iznesenim prijedlozima i o donešenim zaključcima i odlukama.

U zapisnik se unosi i rezultat glasanja o pojedinim pitanjima.

Vijećnik koji je na sjednici izdvojio mišljenje može da traži da se bitni dijelovi njegove izjave unesu u zapisnik.

O sastavljanju zapisnika stara se sekretar Vijeća.

Član 58.

Zapisnik se sastavlja odmah po završetku sjednice i upućuje svim vijećnicima najkasnije uz poziv za narednu sjednicu.

Po usvajanju zapisnika na način utvrđen ovim poslovnikom, izvornik zapisnika potpisuje predsjednik i sekretar Vijeća.

Član 59.

O čuvanju izvornika zapisnika sa sjednice Vijeća stara se sekretar Vijeća.

Član 60.

Na sjednici Vijeća mogu se voditi stenografske bilješke, a može se vršiti i magnetofonsko snimanje.

Svaki vijećnik ima pravo da traži da se izvrši redakcija njegovog izlaganja bez unošenja izmjena u tekstu i izostavljanja izraženih misli.

O ostvarivanju prava vijećnika iz prethodnog stava stara se sekretar Vijeća.

Član 61.

Stenografske bilješke i magnetofonski snimci čuvaju se u Stručnoj službi vijeća, o čemu se stara sekretar Vijeća.

VIII - POSTUPAK ZA IZBOR, IMENOVANJA I RAZRJEŠENJA

1. Izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća

Član 62.

Kandidate za izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća predlaže Komisija za izbor i imenovanje uz konsultaciju sa predstavnicima političkih partija - koalicija koje imaju svoje vijećnike u Vijeću.

Na listi kandidata za predsjednika odnosno potpredsjednika Vijeća može biti predložen jedan ili više kandidata.

Član 63.

Izborom predsjednika Vijeća rukovodi predsjednik Vijeća iz prethodnog saziva u čemu mu pomažu dva vijećnika izabrana na sjednici.

Glasanje o izboru predsjednika je tajno.

Ako ima više kandidata za predjednika Vijeća, na glasački listić se unose imena svih kandidata po abecednom redu ispred čijeg imena se stavlja redni broj.

Član 64.

Tajno glasanje se vrši glasačkim listićima, koji su iste veličine, oblika i boje sa utisnutim pečatom.

Svaki vijećnik dobije glasački listić koji nakon popunjavanja na način kojeg odredi predsjedavajući stavlja u glasačku kutiju.

Član 65.

Nakon što prisutni vijećnici glasaju, pristupa se utvrđivanju rezultata glasanja.

Rezultati glasanja se utvrđuju prebrojavanjem listića ubačenih u glasačku kutiju.

Glasački listić iz kojeg se ne može utvrditi za kojeg je kandidata glasano, smatra se nevažećim.

Član 66.

Kandidat za predsjednika Općinskog vijeća je izabran ako je za njega glasala većina od ukupnog broja vijećnika.

Ako kandidat za predsjednika nije dobio potrebnu većinu, kandidacioni postupak se ponavlja.

Ako je bilo predloženo više kandidata izabran je onaj kandidat koji je dobio najveći broj glasova i potrebnu većinu.

Ako ni jedan predloženi kandidat nije dobio potrebnu većinu postupak glasanja se ponavlja za dva kandidata sa najvećim brojem glasova.

Član 67.

Izbor predsjednika Općinskog vijeća vrši se po postupku za izbor predsjednika Općinskog vijeća.

Izborom potpredsjednika rukovodi izabrani predsjednik.

2. Imenovanje sekretara Vijeća

Član 68.

Općinsko vijeće imenuje sekretara Vijeća javnim glasanjem na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje.

Sekretar Vijeća je imanovan ukoliko se za prijedlog izjasni većina od ukupnog broja vjećnika.

3. Izbor općinskog načelnika

Član 69.

Prijedlog kandidata za općinskog načelnika utvrđuje Komisija za izbor i imenovanje nakon konsultacije sa predstavnicima političkih partija-koalicija koje imaju svoje vijećnike u Vijeću.

Član 70.

Za općinskog načelnika može biti predložen jedan ili više kandidata.

Glasanje o izboru općinskog načelnika je tajno.

Kandidat za općinskog načelnika je izabran ako je za njega glasala većina od ukupnog broja vijećnika.

Ako kandidat nije dobio potrebnu većinu kandidacioni postupak se ponavlja.

Član 71.

Ako je bilo predloženo više kandidata izabran je onaj kandidat koji je dobio najveći broj glasova i potrebnu većinu.

Ako ni jedan kandidat nije dobio potrebnu većinu, postupak glasanja se ponavlja za dva kandidata sa najvećim brojem glasova.

Član 72.

Nakon izbora, izabrani općinski načelnik, te imenovani sekretar Vijeća daju svečanu izjavu predsjedniku Vijeća u tekstu utvrđenom ovim poslovnikom.

4. Postupak smjenjivanja, opoziva i ostavke funkcionera

Član 73.

Funkcioner koga bira ili imenuje Vijeće može biti smijenjen sa funkcije ako ne vrši funkciju u skladu sa Ustavom, statutom i zakonom i u okviru datih ovlaštenja.

Funkcioner koga bira Vijeće može biti u skladu sa zakonom opozvan sa funkcije ako funkciju ne vrši savjesno, odgovorno ili nedovoljno uspješno.

Član 74.

Kada funkcioner podnese ostavku, predsjednik Vijeća o tom obavještava organ koji je nadležan da predloži njegov izbor, radi davanja mišljenja, kao i Komisiju za izbor i imenovanje.

Po prijemu mišljenja iz prethodnog stava, predsjednik Vijeća podnesak o ostavci funkcionera, zajedno sa mišljenjem dostavlja članovima Vijeća.

Član 75.

Vijeće razmatra ostavku iz prethodnog člana i može odlučiti da je uvaži zbog razloga navedenih u njenom obrazloženju.

Razmatrajući ostavku Vijeće može odlučiti da je ne uvaži ako ocijeni da postoje razlozi za utvrđivanje odgovornosti podnosioca ostavke.

Ako ocijeni da postoje razlozi za utvrđivanje odgovornosti u smislu iz prethodnog stava, Vijeće će provesti postupak za smjenjivanje ili opoziv sa funkcije podnosioca ostavke.

IX - AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

1. Opće odredbe

Član 76.

Vijeće donosi statut Općine, odluke, određena planska akta Općine, Budžet Općine, završni račun Budžeta, Poslovnik o radu Općinskog vijeća, rezolucije, preporuke, rješenja, zaključke i daje autentična tumačenja odluka koje je donijelo, te utvrđuje prečišćeni tekst odluke i drugog akta Općinskog vijeća.

Kada Vijeće vrši izmjene ili dopune općih akata Vijeća, odlukom mijenja ili dopunjuje odluku.

Statut općine mijenja amandmanom ili odlukom.

Zaključak se mijenja ili dopunjuje zaključkom.

Autentično tumačenje se ne može mijenjeti ili dopunjavati.

Član 77.

Odluka se donosi kao akt vršenja prava i dužnosti Vijeća, kao propis za izvršenje zakona, drugih općih akata Vijeća ili kao akt uređivanja unutrašnje organizacije i odnosa u Vijeću.

Član 78.

Rezolucijom se ukazuje na stanje, probleme i potrebe u svim oblastima ili u određenoj oblasti društvenog života i utvrđuje politika koja treba da se sprovodi u svim oblastima ili određenoj oblasti, kao i mjere za njeno sprovođenje.

Rezolucija sadrži smjernice za rad službi organa uprave, organizacija i zajednica u vezi sa pitanjima na koja se odnosi.

Član 79.

Preporukom se ukazuje na značaj određenih pitanja koja se odnose na razvoj odnosa u određenoj oblasti ili na izvršavanje zakona ili drugih općih akata Vijeća.

Preporukom se izražava mišljenje Vijeća u vezi sa usklađivanjem odnosa i razvijanje međusobne saradnje organizacija i zajednica o pitanjima od zajedničkog ineteresa.

Preporukom se predlažu mjere koje bi službe organa uprave ili organizacije i zajednice trebalo da preuzmu radi rješavanja određenih pitanja, a u skladu sa njihovim interesima odnosno zadacima.

Član 80.

Zaključkom Vijeće može, u okviru djelokruga, odlučivati o svom radu i radu radnog tijela koje je obrazovalo.

Zaključkom Vijeće može u okviru svog djelokruga, utvrđivati i obaveze općinskom načelniku, službama organa uprave u pogledu primjenjivanja zakona, odluka i drugih općih akata ili vršenja drugih poslova iz njegovog djelokruga.

Zaključkom Vijeće može zauzeti stav u vezi sa pitanjem koje je razmatralo.

Član 81.

Rješenjem kao aktom Vijeća odlučuje se o izboru, odnosno imenovanju i razrješenju, smjenjivanju, opozivu i ostavci, o davanju potvrda odnosno saglasnosti na opća akta organizacija i zajednica kao i drugim pravilima Vijeća kada je Ustavom, zakonom i ovim poslovnikom utvrđeno.

Rješenje kao izvršni propis je akt koji se donosi radi izvršavanja i konkretizovanja pojedinih odredaba akata kad je predviđeno tim aktom.

Član 82.

Radna tijela Vijeća mogu donositi zaključke samo o svom radu.

2. Postupak donošenja akata Vijeća

a) Donošenje nacrta odluke i drugog akta

Član 83.

Nacrt odluke i drugog akta može donijeti svaki vijećnik u Vijeću, radno tijelo Vijeća i općinski načelnik.

Nacrt odluke i drugog akta treba da bude izrađen tako da su u njemu formulirana, u vidu pravnih odredaba, rješenja koja se predlažu.

Pojedine odredbe mogu se dati u jednoj ili više alternativa.

Nacrt odluke i drugog akta treba da sadrži obrazloženja u kome se navode zakonski osnovi za donošenja odluka i drugog akta, razloge zbog kojih treba donijeti odluku i drugi akt, načela na kojima treba da se urade odnosi u odgovarajućoj oblasti, finansijska i druga sredstva potrebna za sprovođenje odluke i drugog akta i način njihovog rada, organi i organizacije koji su u toku njegove izrade konsultovani, a koje podnosilac nacrta nije usvojio, kao i razloge zbog kojih to nije učinio.

Kada se u nacrtu odluke i drugog akta predlaže povratno dejstvo pojedinih odredaba odluke i drugog akta, u obrazloženju teksta treba posebno obrazložiti postojanje općeg interesa za propisivanje povratnog dejstva tih odredaba, odluke ili drugog akta.

Kada se u nacrtu odluke i drugog akta predviđa stupanje na snagu u roku kraćem od 8 dana od dana objavljivanja potrebno je u obrazloženju uz objašnjenje tog pravnog rješenja, navesti i opravdanost potrebe da odluka stupa na snagu u roku kraćem od 8 dana.

Uz nacrt odluke i drugog akta podnosi se i potrebna dokumentacija.

Kada se nacrtom odluke i drugog akta vrše izmjene i dopune odluka i drugih akata, uz nacrt se predlaže tekst odredaba odluka i drugih akata koji se mijenjaju odnosno dopunjuju.

Član 84.

Predsjednik Vijeća dostavlja nacrt odluke i drugog akta vijećnicima.

O nacrtu odluke i drugog akta može se raspravljati na sjednici Vijeća po isteku roka od 30 dana od dana dostavljanja vijećnicima.

Prije raspravljanja o nacrtu odluke i drugog akta na sjednici Vijeća, odluku i drugi akt razmatra Komisja za propise i o tom podnosi izvještaj Vijeću najkasnije 8 dana prije održavanja sjednice Vijeća.

Ako Vijeće ocijeni da nije potrebno da se odluka i drugi akt donesu, zaključkom odbija nacrt.

Ako je Komisija za propise dala mišljenje da nacrt odluke i drugog akta nije u skladu sa zakonom, Vijeće će prethodno zauzeti stav po mišljenju Komisije za propise.

Po završenoj raspravi, Vijeće zaključkom utvrđuje svoje stavove i primjedbe na nacrt odluke i drugog akta i dostavlja ih podnosiocu nacrta da ih uzme u obzir prilikom izrade prijedloga odluke i drugog akta.

b) Donošenje odluka i drugih akata po skraćenom
postupku

Član 85.

Kada je programom rada Vijeća predviđeno ili kada nije u pitanju složena ili obimna odluka, podnosilac prijedloga odluke može umjesto nacrta da podnese prijedlog odluke i da predloži da se prijedlog odluke ili drugog akta raspravlja po skraćenom postupku, bez nacrta odluke ili drugog akta.

Ako donošenje odluke po skraćenom postupku nije predviđeno programom rada Vijeća, Vijeće prethodno ocjenjuje da nije u pitanju manje složena i obimna odluka i ako ocijeni da nije složena i obimna odluka i prihvati prijedlog predlagača prelazi se na raspravljanje prijedloga odluke.

Ako Vijeće ne prihvati da raspravlja prijedlog odluke po skraćenom postupku, sa prijedlogom odluke će se postupiti kao s nacrtom i o tome nacrtu vrši se odmah raspravljanje.

Član 86.

Kada je programom rada Vijeća predviđeno ili kada je Vijeće prihvatilo nacrt odluke, može se odlučiti, ako je riječ o pitanjima koja su posebno značajna za građenje, preduzeća, ustanove i druge pravne osobe, i kada je neophodno da se izvrši najšira konsultacija zainteresovanih organa i organizacija, naučnih i stručnih institucija i građana, nacrt i pojedina pitanja iz tog nacrta stavlja se na javnu diskusiju.

Vijeće može donijeti odluku iz prethodnog stava i na inicijativu ovlaštenog predlagača odluke.

Ako se odluči da se nacrt odluke ili pojedino pitanje iz nacrta stavi na javnu diskusiju, Vijeće zaključkom:

  • -
    određuje način obavljanja nacrta odluka ili pojedinog pitanja iz nacrta,
  • -
    određuje radno tijelo Vijeća koje će organizovati i voditi javnu diskusiju,
  • -
    utvrđuje potrebna finansijska sredstva i izvore sredstava za organizovanje i provođenje javne diskusije,
  • -
    utvrđuje rok u kome treba da se provede javna diskusija,
  • -
    utvrđuje način prikupljanja i sređivanja mišljenja i prijedloga iz javne diskusije.

Član 87.

O rezultatima javne diskusije o nacrtu odluke radno tijelo Vijeća podnosi izvještaj Vijeću.

Izvještaj radnog tijela Vijeća koje je zaduženo da organizuje javnu diskusiju, sadrži rezultate javne diskusije sa prijedlogom iznesenih mišljenja i prijedloge o pojedinim pitanjima.

Izvještaj radnog tijela Vijeća dostavlja se predlagaču akta.

Predlagač odluka i drugog akta uzima u obzir prijedlog i mišljenja sadržana u izvještaju radnog tijela Vijeća o rezultatima javne diskusije, te daje obrazloženje razloga zbog kojih nije prihvatio pojedine prijedloge i mišljenja iznijeta u javnoj diskusiji.

Odredbe ovog poslovnika koje se odnose na javnu diskusiju o nacrtu odluke i drugog akta shodno se primjenjuju i na javnu diskusiju o nacrtima drugih propisa ili općih akata Vijeća.

Član 88.

Pravo predlaganja amandamana ima svaki vjećnik, radno tijelo Vijeća i općinski načelnik.

Prijedlog za izmjenu i dopunu prijedloga odluke i drugog akta podnosi se u obliku amandmana.

Amandman se podnosi pismeno u odgovarajućem tekstu sa obrazloženjem.

Ako amandman sadrži odredbu kojom se angažuju finansijska sredstva, podnosilac amandmana je dužan ukazati na izvore ovih sredstava.

Podnosilac prijedloga odluke i drugog akta može podnositi amandmane do završetka raspravljanja o prijedlogu odluke i drugog akta.

Član 89.

Ukoliko se amandmanom bitnije mijenja tekst prijedloga odluke i drugog akta, o amandmanu se ne može odlučivati prije nego što se o njemu izjasni Komisija za propise i općinski načelnik.

Član 90.

Podnosilac prijedloga odluke i drugog akta ima pravo da se izjasni o amandmanu.

Općinski načelnik ima pravo da se izjasni o amandmanu i kad nije podnio prijedlog odluke i drugog akta.

Amandman podnosioca prijedloga, odluke i drugog akta, kao i amandman drugog ovlaštenog predlagača sa kojima se podnosilac prijedloga saglasio, postaje sastavni dio prijedloga odluke.

c) Davanje saglasnosti i potvrđivanje statuta i drugih
općih akata

Član 91.

Statut i druga opća akta preduzeća i drugih pravnih osoba, kada je to zakonom predviđeno, dostavljaju se Vijeću radi davanja saglasnosti, odnosno potvrđivanja.

Predsjednik Vijeća akte iz prethodnog stava dostavlja članovima Komisije za propise i općinskom načelniku, i obavještava vijećnike da je akt dostavljen Vijeću i da ga mogu koristiti u stručnoj službi Vijeća.

Komisija za propise na svojoj sjednici razmatra podneseni akt uz učešće predstavnika preduzeća ili drugih pravnih osoba.

Mišljenja i prijedloge Komisije za propise, predsjednik Vijeća dostavlja Vijeću i podnosiocu akta.

Ako su na odredbe statuta ili drugog općeg akta date primjedbe, podnosilac akta obavještava Vijeće i podnosioca akta statuta, odnosno drugog akta, u skladu sa datim primjedbama i mišljenjima.

Rješenje o davanju saglasnosti, odnosno potvrđivanje donosi Vijeće.

d) Prečišćeni tekst odluke ili drugog akta

Član 92.

Kada je odlukom ili drugim aktom određeno da Komisija za propise utvrđuje prečišćeni tekst odluke ili drugog akta (u daljem tekstu: prečišćeni tekst akta), prijedlog prečišćenog teksta akta u toku kojeg odredi Komisija za propise, Komisiji dostavlja nadležna služba organa uprave odgovorna za sprovođenje akta.

Član 93.

Prečišćeni tekst akta sadrži samo integralni tekst akta čiji se prečišćeni tekst utvrđuje.

Prečišćeni tekst akta Komisije za propise ne može utvrđivati nove norme materijalnog sadržaja.

Član 94.

Sekretar Komisije za propise utvrđuje da li je podneseni prijedlog prečišćenog teksta akta pravno-tehnički valjano obrađen.

Sekretar Komisije za propise, kada utvrdi da prečišćeni tekst ata nije pravno-tehnički valjano obrađen, sa određenim predstavnicima organa koji je podnio prijedlog prečišćenog teksta akta, otklanja uočene nedostatke u tekstu i o utvrđenom prijedlogu prečišćenog teksta akta obavještava predsjednika Komisije za propise.

Član 95.

Komisija za propise na sjednici Komisije utvrđuje prečišćeni tekst akta.

Postupak utvrđivanja akta iz prethodnog stava na sjednici Komisije, Komisija za propise utvrđuje svojim poslovnikom ili drugim aktom Komisije.

Prečišćeni tekst akta se primjenjuje od dana kada je objavljen u "Službenim novinama Kantona Sarajevo", a vezanost njegovih odredaba utvrđena je u aktima koji su obuhvaćeni prečišćenim tekstom akta.

e) Amandmani na statut Općine

Član 96.

Amandman na statut Općine može predlagati općinski načelnik i većina vijećnika u Vijeću.

Amandman se podnosi pismeno u odgovarajućem tekstu sa obrazloženjem.

Amandman se podnosi predsjedniku Vijeća.

Predsjednik Vijeća podneseni amandman upućuje vijećnicima i Komisiji za propise.

Svi subjekti iz prethodnog stava dužni su da u roku od 10 dana razmotre predložene amandmane i svoje stavove i mišljenja dostave Vijeću.

X - RAD OPĆINSKOG VIJEĆA ZA VRIJEME RATNOG STANJA ILI U SLUČAJU VANREDNOG STANJA

Član 97.

Za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju vanrednog stanja u radu Vijeća primjenjuju se odredbe Poslovnika o radu Općinskog vijeća, ako ovim odredbama nije drugačije određeno.

Član 98.

Predsjednik Vijeća za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju vanrednog stanja, pored redovnih poslova utvrđenih ovim poslovnikom:

  • -
    razmatra neposredne zadatke koje u vezi sa ratnim stanjem, odnosno vanrednim stanjem treba preuzeti u vezi sa radom Vijeća,
  • -
    predlaže mjere i utvrđuje zadatke koje treba izvršiti, poduzima neophodne mjere i određuje vrijeme i mjesto održavanja sjednice Vijeća,
  • -
    razmatra stav o načinu pozivanja vijećnika na sjednicu Vijeća.

Član 99.

Za vrijeme ratnog stanja ili vanrednog stanja predsjednik Vijeća, uz konsultaciju sa općinskim načelnikom može, u skladu sa ocjenom političke i sigurnosne situacije, predložiti Vijeću da se odluke, drugi propisi i opći akti Vijeća donose bez razmatranja nacrta, da se sjednice Vijeća i njegovih radnih tijela sazivaju u rokovima kraćim od rokova predviđenih ovim poslovnikom i druga odstupanja od odredaba ovog poslovnika.

Materijali za sjednice mogu se vijećnicima uručiti i neposredno prije sjednice ili na samoj sjednici ako nije bilo mogućnosti da se dostave ranije ili iz drugih opravdanih razloga.

XI - ZAVRŠNE ODREDBE

Član 100.

Ovaj poslovnik stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se naknadno u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Stupanjem na snagu ovog poslovnika prestaju važiti odredbe Poslovnika o radu Prelaznog općinskog vijeća ("Službene novine grada Sarajeva", broj 2/96).

Broj 01-012-23/97-1
24. decembra 1997. godine
Ilidža

Predsjednik
Općinskog vijeća
Amer Ćenanović, s. r.