Aktio

Općina Ilijaš - Općinsko vijeće

Odluka o usvajanju godišnjeg plana gospodarenja za šume za koje postoji pravo vlasništva na području općine Ilijaš

Na osnovu Uredbe sa zakonskom snagom o šumama ("Službeni list RBiH", broj 23/93), te Zakona o izmjenama Zakona o šumama ("Službeni list RBiH", broj 37/95), a prema odredbi člana 6. Statutarne odluke o organizaciji Općine Ilijaš i člana 50. Poslovnika o radu OPV, Prelazno općinsko vijeće Ilijaš, na svojoj sjednici održanoj 4. jula 1996. godine, donosi

ODLUKU
O USVAJANJU GODIŠNJEG PLANA GOSPODARENJA ZA ŠUME ZA KOJE POSTOJI PRAVO VLASNIŠTVA NA PODRUČJU OPĆINE ILIJAŠ

1. Uvod

Šumskoprivredna osnova za šume za koje postoji pravo vlasništva na području općine Ilijaš urađena je za period važnosti od 1. 1. 1985. do 31. 12. 1994. godine. Obzirom da ne postoje objektivne mogućnosti izrade nove osnove, a u skladu sa članom 42. stav 3. Uredbe sa zakonskom snagom o šumama ("Službeni list RBiH", broj 23/93), te članom 1. Zakona o izmjenama Zakona o šumama ("Službeni list RBiH", broj 37/95), to će se ovim šumama gazdovati na osnovu GODIŠNJEG PLANA GOSPODARENJA ZA ŠUME ZA KOJE POSTOJI PRAVO VLASNIŠTVA NA PODRUČJU OPĆINE ILIJAŠ, a koje donosi Sekretarijat za privredu, društvene djelatnosti i finansije kao organ nadležan za izradu i provođenje programa i mjera gazdovanja ovim šumama.

2. Stanje površina

Prema podacima Šumskoprivredne osnove sa važnošću od 1. 1. 1985. do 31. 12. 1994. godine, ukupna površina šuma i šumskog zemljišta po tipovima šuma iznosi:

  • -
    Odrasle visoke šume
  • -
    Izdanačke šume
  • -
    Neproduktivna šumska zemljišta

Ukupna površina

Prema postojećim evidencijama u proteklom periodu nije došlo do znatnijih izmjena površina šuma i šumskog zemljišta. Sve šume se nalaze u 23 katastarske općine i to:

Banja Luka

Bioća

Dragoradi

Elešehovići

Hadžići - C. Rijeka

Homar

Ilijaš grad

Ivančići

Kadarići

Kamenica

Kunosići

Ljubnići

Medojevići

Nahorevo

Podgora I

Podgora II

Rakova noga

Srednje

Sudići

Stomorine

Trtorići

Višnjica

Vogošća

UKUPNO

Značajne površine šuma i šumskih zemljišta su privremeno napuštene i prema odredbama Uredbe sa zakonskom snagom o napuštenim zemljištima stavljene su pod upravu Općine Ilijaš. Na tim površinama se ne planiraju intenzivniji šumsko uzgojni, niti šumsko eksploatacioni radovi, osim eventualnih sanitarnih sječa koje će izvršiti Općina Ilijaš u skladu sa ovim programom i zakonskim propisima koji regulišu tu problematiku.

3. Stanje drvnih zaliha i zapreminskog prirasta

Prema podacima šumskoprivredne osnove sveukupna drvna masa šuma, sa pravom vlasništva na području općine Ilijaš po uzgojnim tipovima i zapreminski prirast iznose: (podaci se odnose na stanje 01. 01. 1985. godine)

Uzgojni tip šume

Površina

Vrsta drveta

Sveukupna zaliha (m3)

Zaliha po 1 ha

Godišnji prirast (m3/ha)

Odrasle visoke šume

1481,3084

četinari lišćari ukupno

Izdanačke šume

UKUPNO

2603,2498

četinari lišća ukupno

Prema podacima šumskoprivredne osnove za očekivati je da će se drvna zaliha na kraju oplodnjice, tj. 31. 12. 1994. godine povećati kod visokih šuma za 24 m3/ha, a kod izdanačkih šuma 9 m3/ha, te bi zaliha iznosila:

  • -
    u visokim šumama
  • -
    u izdanačkim šumama

U K U P N O

Obzirom da tokom 1995. godine prema podacima koje posjedujemo u privatnim šumama nisu vršene nikakve sječe to se može uzeti jednogodišnji zapreminski prirast iz 1995. godine kao kompletan za stanje drvnih masa na dan 01. 01. 1996. godine koje iznosi:

  • -
    za visoke šume
  • -
    u izdanačkim šumama

U K U P N O

Kod utvrđivanja drvne mase na dan 01. 01. 1996. godine eventualne promjene u zapreminskom prirastu nisu uzete u obzir zbog neposjedovanja relevantnih pokazatelja, ali je za očekivati s obzirom na povećanje zalihe i povećanje zapreminskog prirasta.

4. Utvrđivanje obima sječa za 1996. godinu

Kod utvrđivanja obima sječa za 1996. godinu kao bitni elementi uzeti su slijedeći parametri:

  • -
    Stanje površina, intezitet sječa propisan šumskoprivrednom osnovom i omjer smjese

U iskazu površina konstatovano je da je znatan dio šumskih zemljišta i šuma privremeno napušten. Objektivna procjena tih površina još nije izvršena, ali se sa dosta sigurnosti može tvrditi da je oko 50% svih šuma i šumskih zemljišta na kojima postoji pravo svojine privremeno napušteno. Na tim površinama se ne planiraju intezivniji šumskouzgojni radovi niti eksploatacija tih šuma, osim eventualnih sanitarnih sječa (masovnija pojava sušenja i izvora zaraze za okolne sastojine i sl.). Prema tom kriterijumu maksimalan obim sječe za 1996. godinu treba umanjiti za 50%.

Intezitet sječa propisan šumskoprivrednom osnovom iznosi:

Po tom kriterijumu trebalo bi sjeći (podaci dati u slijedećoj tabeli):

Povr- šina Vrsta drveta Omjer smjese Zaliha na dan 01. 01. 96. god. Godišnji obim sječa po [.P.O. 50% masa k drveta m3 m3/ha % m3 VISOKE ŠUME 1481,3084 ha jela 0,20 60.674 40,9 3,4 2062 1031 752 smrča 0,40 121.348 81,9 2,7 3276 1638 1195 bijeli bor 0,02 6.068 4,1 2,0 121 60 43 šuma četin. 0,62 188.090 126,9 2,9 5459 2729 1990 bukva 0,33 100.112 67,6 1,9 1902 951 684 hrast 0,02 6.068 4,1 1,7 103 51 36 ost. lišćar 0,03 9.101 6,1 1,7 154 77 55 šuma liš}. 0,38 115.281 77,8 1,9 2159 1079 775 svega 1,00 303.371 204,7 2,6 7618 3808 2765 IZDANAČKE ŠUME 1121,9414 ha bukva 0,54 79.372 70,7 3,1 2460 1230 725 hrast 0,14 20.578 18,3 2,5 514 257 151 plem. liš}. 0,17 24.987 22,3 3,4 849 424 250 ostal. liš}. 0,15 22.048 19,7 2,3 507 253 149 šuma liš}. 1,00 146.985 131.0 3,0 4330 2164 1275 SVE ŠUME 2603,2498 ha četi- nari 0,42 188.00 72,3 2,9 5459 2729 1990 lišćari 0,58 262.266 100,7 2,5 6489 3243 2050 SVE UKUPNO 1,00 450.356 173,0 2,7 11948 5972 4040

  • -
    za četinare u visokim šumama
  • -
    za lišćare u visokim šumama
  • -
    za lišćare u izdanačkim šumama

Ovaj faktor je dobiven mjerenjem i ovisan je od debljinske strukture zalihe i za očekivati je da nije došlo do značajnijih promjena u njegovoj veličini.

5. Osnovne smjernice za gazdovanje šumama na kojima postoji pravo svojine

Prema odredbama "Uredbe sa zakonskom snagom o šumama" ("Službeni list RBiH", broj 23/93) šume i šumska zemljišta, kao dobro od opšteg interesa uživaju posebnu brigu i zaštitu društvene zajednice. i koriste se pod uslovima i na način koji su propisani pomenutom uredbom. Šume i šumska zemljišta su specifično prirodno bogastvo koje se manifestuje kroz opštekorisne i proizvodne funkcije šume. Opštekorisne funkcije šume se diferenciraju na: zaštitne, hidrološke, klimatske, higijensko-zdravstvene, turističko-rekreacione, odbrambene, nastavne i naučno-istraživačke, dok se proizvodna funkcija šuma odražava u proizvodnji drvne sirovine i ostalih šumskih proizvoda.

Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima čini skup međusobno povezanih i uslovljenih radnih aktivnosti usmjerenih ka zajedničkom cilju - potpunom korištenju i održavanju prirodnih potencijala šumskih zemljišta. Na osnovu navedenih principa gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u 1996. godini bi se prvenstveno sastojalo u sljedećim aktivnostima:

  • 1.
    sječe u visokim šumama,
  • 2.
    mjere njege u visokim šumama i šumskim kulturama,
  • 3.
    sječe u izdaničkim šumama,
  • 4.
    pošumljavanje nepodmlađenih površina u visokim šumama, te površina u izdanačkim šumama,
  • 5.
    pošumljavanje na eventualno izgorjelim površinama i na površinama koje su tokom ratnih dejstava isječene i
  • 6.
    čuvanje i zaštita šuma.

Za sve navedene aktivnosti Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Općine Ilijaš će izrađivati izvođačke projekte shodno članu 46. Uredbe sa zakonskom snagom o šumama, a na osnovu zahtjeva vlasnika šuma ili u slučaju izraženije pojave biljnih bolesti na ličnu inicijativu.

SJEČA U VISOKIM ŠUMAMA

Jedan od osnovnih zadataka za ostvarivanje ciljeva gazdovanja sa šumama je da se putem sječivih zahvata poboljša njihovo kvalitetno stanje, povećaju prinosi i reproduktivna sposobnost sastojine. Ovo je dosta dugotrajan i konstantan proces koji iziskuje dosta opreznosti i stručnosti naročito u provođenju sječivih zahvata. Težišta rada treba da je uvijek skoncentrisano na pomaganje uzrasta i razvoja najboljih i najkvalitetnijih stabala na račun slabijih i manje vrednijih koje treba postepeno iz sastojine odstraniti.

Struktura visokih šuma na ovom području je uglavnom preborna i skupinasto preborna, te adekvatno toj strukturi u sastojinama treba provoditi i sječe kojima je cilj formiranje skupinasto prebornih sastojina, a na strmim i nestabilnim terenima provoditi sječe manjih inteziteta, vodeći računa o prirodnom podmlađivanju. Na mjestima gdje nije došlo do prirodnog podmlađivanja vršiti vještačko pošumljavanje.

U hrastovim sastojinama pri sječama formirati podmladna jezgra promjera do jedne visine stabla.

Pomenute osnovne principe provođenja budućih sječa potrebno je primjenjivati u različitim modifikacijama koje će u određenim uslovima najbolje odgovarati postavljenim ciljevima gospodarenja. Obzirom da se radi o površinski malim česticama to nije moguće striktno provoditi savremene matode gazdovanja, ali pažljivim i stručnim radom shodno mogućnostima može se znatno unaprijediti stanje visokih šuma na ovom području.

MJERE NJEGE U VISOKIM ŠUMAMA I ŠUMSKIM KULTURAMA

U stadijumu mladika i guštika provode se sječe s ciljem približavanja određenom tehničkom cilju tj. formiranju sastojina od vrednijih vrsta drveća (hrast) i njegovom kvalitetnom poboljšanju.

U stadijumu letvenjaka provode se proredi kojima je cilj pomoći kvalitetno najboljim stablima u njihovom daljnjem razvoju, a to vodi ka povećanju prirasta i prinosa iz tih sastojina.

Prorede u nenjegovanim srednjedobnim sastojinama odnose se na zapuštene sastojine sa ciljem da se dovedu u uredno stanje, a time i poveća prirast dotičnih sastojina.

SJEČA U IZDANAČKIM ŠUMAMA

U izdanačkim šumama zastupljena su i stabla sjemenskog porijekla, te se ova okolnost može pozitivno iskoristiti, jer se ove sastojine postepeno mogu prevoditi u visoke šume bez većih šumskouzgojnih radova. Putem sječa treba osloboditi vrednije vrste drveta (hrast) od manje vrijednih i nekvalitetnih stabala. Tako će se omogućiti ne samo bolji prirast odabranih nosilaca buduće sastojine nego će se ovim putem sastojina pripremiti za prirodno podmlađivanje iz sjemena. U ovim sastojinama prevladavaju ostali lišćari i to najčešće grab, vrba, topola, bagrem i joha. Na ostalim parcelama mogu se provoditi čiste sječe na manjim površinama te zadržati izdanački oblik uzgojnog tipa, uz provođenje meliorativnih zahvata i primjenu uzgojnih principa koji se provode u izdanačkim šumama. Osnovni uzgojni radovi sastojaće se u čišćenju i proredama sa ciljem poboljšanja kvaliteta stanja i povećanja prinosa u ovim šumama.

POŠUMLJAVANJE NEPRODUKTIVNIH POVRŠINA U VISOKIM ŠUMAMA TE POVRŠINA U IZDANAČKIM ŠUMAMA I NA NEPRODUKTIVNIM POVRŠINAMA

U skladu sa izvođačkim projektima koji će se raditi shodno odredbama člana 46. Uredbe sa zakonskom snagom o šumama u 1996. godini u jesenjoj kampanji neophodno je izvršiti pošumljavanje na površinama gdje budu vršene sječe, a koje nisu prirodno podmlađene u visokim šumama, te u izdanačkim šumama gdje se bude prešlo meliorativno pošumljavanje sjetvom i sadnjom.

Svi radovi na obnovi i uzgoju šuma trebaju biti urađeni uz stručnu pomoć i savjet nadležnih šumarskih organa Općine Ilijaš.

Sredstva za pošumljavanje obezbijedit će vlasnici šuma općine Ilijaš iz sredstava poreza na prihod od šuma i sredstava za provođenje programa gazdovanja šumama, te iz drugih izvora (donacije i sl.).

POŠUMLJAVANJE NA IZGORJELIM POVRŠINAMA I NA POVRŠINAMA KOJE SU U TOKU RATA ISJEČENE OD STRANE AGRESORA

Premjer i procjena izgorjelih i uništenih šuma i šumskih zemljišta usljed ratnih dejstava na području općine Ilijaš nije urađen. U toku 1996. godine uz pomoć vlasnika šuma i povjerenika mjesnih zajednica te površine treba snimiti, uraditi izvođačke projekte sa predmjerom i predračunom potrebnih radova i sredstava i u skladu sa članom 11. Uredbe sa zakonskom snagom o šumama u jesenjoj kampanji izvršiti njihovo pošumljavanje adekvatnim vrstama šumskog drveća.

Sredstva za pošumljavanje obezbijediti preko Općine Ilijaš putem pomoći, donacije i sl.

ČUVANJE I ZAŠTITA ŠUMA

U skladu sa članom 53. Uredbe sa zakonskom snagom o šumama, pravna lica koja gospodare šumama i vlasnici šuma obavezni su preduzimati mjere radi zaštite šuma od:

  • 1.
    požara i dr. elementarnih nepogoda;
  • 2.
    biljnih bolesti i šumskih štetočina i
  • 3.
    protiv pravnog prisvajanja, korišćenja i dr. protivpravnih radnji.

ZAŠTITA ŠUMA OD POŽARA

U saradnji sa preduzećem koje gazduje državnim šumama na području općine Ilijaš organizovati će se služba za osmatranje izbijanja šumskih požara u kritičnom periodu, te u slučaju eventualnog izbijanja požara radiće se na njihovom suzbijanju pomoću nadležnih organizacija za gašenje požara i vlasnika šuma. Neophodan je stalan rad na razvijanju i jačanju mjera protivpožarne zaštite na nivou općine Ilijaš, uz punu sadradnju nadležnih organa i službi zaduženih za problematiku.

Od preventivnih mjera za sprečavanje eventualnih pojava šumskih požara nalaže se slijedeće:

  • -
    zabranjuje se loženje otvorene vatre u šumi, na šumskom zemljištu, kao i na zemljištu u neposrednoj blizini šume;
  • -
    zabranjuje se u šumi i na udaljenosti od 200 metara od ruba šume podizanje vapnare (krečane), poljske ciglane i drugog objekta sa otvorenim ognjištem, kao i odlaganje i paljenje smeća i raznih otpadaka.

ZAŠTITA ŠUMA OD BILJNIH BOLESTI I ŠTETOČINA

Zaštiti šuma od biljnih bolesti i štetočina mora se posvetiti puna pažnja. Od preventivnih radnji na sprečavanju i suzbijanju biljnih bolesti najznačajnija je mjera pravilno uspostavljanje šumskog reda, koje se sastoje u slijedećem:

  • -
    Kod mladih šuma i panjača potrebno je posječeni materijal izvesti iz šume. Visina panja treba da bude najviše 1/3 promjera panja računajući sa gornje strane na nagnutom terenu. Obavezno je pravovremeno kresanje svih posječenih stabala, dok se kora sa stabla i panjeva četinara i brijesta mora oguliti. Kod posječenih stabala četinara potrebno je ovrške, koru i grane složiti u kupe. U slučaju pojave potkornjaka stabla se moraju tretirati insekticidima. Grane lišćara se moraju ravnomjerno razbacati po površini sastojne. Lišćarske šume treba naročito zaštiti od gubara. Za suzbijanje i uništavanje gubara najuspješnija metoda je prskanje zaraženog područja insekticidima, zatim postavljanje klopki, te skidanje jaja sa zaraženih stabala i njihovo spaljivanje. O eventualnim pojavama napada štetočina potrebno je voditi stalnu evidenciju kako bi se putem preventivnih mjera mogle primjenjivati potrebne mjere zaštite.
  • -
    Zabranjuje se slaganje prostornog drveta uz živa dubeća stabla. Sredstva za zaštitu šuma obezbjeđuju vlasnici šuma plaćanjem naknade iz katastarskog prihoda od šume i šumskog zemljišta koja naplaćuju općinski organi uprave društvenih prihoda i dr. učesnici u sprečavanju i suzbijanju biljnih bolesti.

6. Provođenje programa

Program gazdovanja šumama na koje postoji pravo svojine na području općine Ilijaš za 1996. godinu provodi Sekretarijat za privredu, finansije i društvene djelatnosti preko Odjeljenja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, te vlasnici šuma. Stručna služba Odjeljenja je dužna da za svaku intervenciju u šumi uradi izvođački projekat čije odredbe postaju obaveze za provođenje, te da vodi urednu evidenciju o izvršenim sječama, pošumljavanjima šumsko-uzgojnim radovima, pojavama biljnih bolesti, te evidenciju o korištenju šumskih čekića, otpremnih iskaza, knjiga premjerbe i doznačnih knjiga, te da o tim dokumentima vodi uredan registar.

Broj 01-I-023-17/96 4. jula 1996. godine
Ilijaš

Predsjednik
Prelaznog općinskog vijeća,
dipl. pravnik Sefedin Suljević, s. r.