Aktio

SKUPŠTINA KANTONA SARAJEVO

Poslovnik Skupštine Kantona Sarajevo

Na osnovu člana 18. i člana 19. stav 3. Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 1/96), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 13. novembra 1996. godine, donijela je

POSLOVNIK
SKUPŠTINE KANTONA SARAJEVO

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Skupština Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Skupština) organizuje se i radi po Ustavu, zakonu i odredbama ovog poslovnika.

Način rada Skupštine o pitanju koje nije uređeno ovim poslovnikom uređuje Skupština zaključkom.

Član 2.

Skupština radi u sjednicama.

Član 3.

Skupština ima pečat.

Oblik i sadržaj pečata i način korištenja utvrdiće se posebnom odlukom.

O čuvanju i upotrebi pečata stara se, u skladu sa zakonom, sekretar Skupštine.

II - PRAVA I DUŽNOSTI POSLANIKA

Član 4.

Poslanik je predstavnik građana u Skupštini izabran na osnovu biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem i za svoj rad u Skupštini odgovara građanima koji su ga birali.

U ostvarivanju svojih funkcija u Skupštini poslanik ima pravo i dužnost:

  • -
    da prisustvuje sjednici Skupštine i radnog tijela Skupštine čiji je član i da učestvuje u njihovom radu i odlučivanju,
  • -
    da daje inicijativu za razmatranje i rješavanje određenih pitanja i daje prijedloge za donošenje i izmjene akata iz nadležnosti Skupštine,
  • -
    da daje inicijative i daje prijedloge za unapređenje rada Skupštine i radnih tijela,
  • -
    da u postupku pripremanja i donošenja programa rada Skupštine predlaže unošenje u program rada pitanja od interesa za građane čije interese izražava u Skupštini,
  • -
    da pokrene raspravu o sprovođenju utvrđene politike ili o pitanjima koja se odnose na izvršavanje zakona, drugih propisa i opštih akata i predlaže mjere za sprovođenje politike i izvršavanje akata,
  • -
    da učestvuje u obavještavanju građana i njihovih organizacija i zajednica o pitanjima o kojima se odlučuje u Skupštini, o radu Skupštine i o svom radu, na zborovima odnosno drugim skupovima na koje je pozvan ili na koje ga uputi Skupština.

Član 5.

Poslanik koji je spriječen da prisustvuje sjednici Skupštine i sjednici radnog tijela Skupštine, ili iz određenih razloga treba u toku rada da napusti sjednicu, dužan je da o tome blagovremeno obavijesti predsjedavajućeg Skupštine, odnosno predsjednika odgovarajućeg radnog tijela.

Član 6.

Poslanik može tražiti da se u Skupštini odloži odlučivanje o određenom pitanju koje smatra izuzetno značajnim za građane i političku stranku koja ga je kandidovala i o kome se u raspravi izraze suprotni stavovi u odnosu na stav njegove političke stranke ili ako se u prijedlog unesu značajnije izmjene i dopune koje nisu bile prisutne u prethodnom postupku, o čemu odlučuje Skupština.

Član 7.

Poslanik ima pravo da redovno i blagovremeno bude obaviješten o svim pitanjima čije mu je poznavanje potrebno radi vršenja funkcije, a naročito:

  • -
    o radu Skupštine, predsjednika Kantona, Vlade Kantona, ministarstava, kantonalnih sudova, kantonalnih upravnih organizacija i organizacija koje vrše poslove za Kanton ili vrše javna ovlašćenja,
  • -
    o sprovođenju politike koju je utvrdila Skupština, o izvršavanju propisa i opštih akata Skupštine.

Član 8.

Poslanik ima pravo, da u okviru djelokruga Skupštine, postavlja poslanička pitanja Vladi i ministrima koji rukovode pojedinim ministarstvima kantona.

Pitanja iz prethodnog stava poslanik u pismenoj formi dostavlja predsjedavajućem Skupštine, a izuzetno može ga postaviti i usmeno na sjednici.

Poslanik ima pravo da traži obavještenje od funkcionera Skupštine koji su dužni da mu daju traženo obavještenje.

Poslanik može postavljati pitanja i tražiti obavještenja od organa upravljanja kantonalnim fondom, odnosno od organa i organizacija koje vrše javna ovlašćenja, a koja se odnose na njihov rad.

Predsjedavajući Skupštine stara se da poslanik dobije odgovor na postavljeno pitanje, odnosno traženo obavještenje, po mogućnosti na samoj sjednici, a ako to nije moguće onda do prve naredne sjednice.

Član 9.

Na traženje poslanika službe Skupštine, u okviru svog djelokruga, dužne su da mu pruže stručnu pomoć i daju obavještenja i obezbijede sve uslove za vršenje funkcije poslanika.

Član 10.

Poslanici su dužni čuvati službenu ili vojnu tajnu i podatke povjerljive prirode i za to su odgovorni.

Predsjedavajući Skupštine i predsjednici radnih tijela Skupštine prilikom dostavljanja materijala poslanicima utvrđuju stepen povjerljivosti tih materijala u skladu sa posebnim propisom.

Državnom tajnom, odnosno materijalom povjerljive prirode smatra se i materijal koji je upućen Skupštini, a koji je predlagač označio kao državnu tajnu, odnosno da je povjerljive prirode.

Povjerljivim podacima smatraju se i podaci koje poslanik sazna na sjednici Skupštine i radnih tijela u vezi s pitanjem koje se na toj sjednici razmatra bez prisustva javnosti.

Način rukovanja materijalom koji se smatra državnom tajnom ili je povjerljive prirode uređuje se posebnim aktom, koji donosi Skupština.

Član 11.

Poslanik ima pravo na naknadu za vršenje poslaničke funkcije u Skupštini i njenim tijelima kao i pravo na troškove koji nastanu u vršenju poslaničke funkcije.

Ovo pravo urediće se posebnom odlukom.

Član 12.

Poslanicima se izdaje poslanička legitimacija.

U poslaničkoj legitimaciji se navodi: ime i prezime poslanika, imunitetsko pravo poslanika i druga prava utvrđena posebnim propisima.

Sekretar Skupštine stara se o izdavanju i evidenciji izdatih poslaničkih legitimacija.

Poslanička legitimacija ne smije se ustupati drugim licima, a poslanici su dužni da se staraju o njenom korištenju i čuvanju.

III - PRESTANAK MANDATA POSLANIKA

Član 13.

Poslaniku u Skupštini Kantona prestaje mandat u skladu sa Zakonom.

IV - KLUBOVI POSLANIKA

Član 14.

U Skupštini se mogu obrazovati klubovi poslanika političkih stranaka i nezavisnih poslanika kao oblik njihovog djelovanja u Skupštini.

Zadaci, organizacija, način rada, prava i dužnosti članova klubova poslanika utvrđuju se pravilima koja donosi politička stranka koja organizuje klub poslanika.

Član 15.

Skupština obezbjeđuje prostorne uslove za rad klubova pos- lanika, nepohodna finansijska sredstva za njihovu neposrednu aktivnost u Skupštini, te vršenje administrativno-tehničkih i drugih usluga.

V - JAVNOST RADA

Član 16.

Rad Skupštine je javan.

Skupština obezbjeđuje javnost rada i blagovremenim, potpunim i objektivnim informisanjem javnosti o svom radu.

Član 17.

Građanima se, zavisno od prostornih mogućnosti, osigurava slobodan pristup na sjednice Skupštine i radnih tijela Skupštine.

Član 18.

Na sjednici Skupštine i njenih radnih tijela, Skupština može odlučiti da se o pitanjima iz člana 10. ovog poslovnika raspravlja bez prisustva javnosti.

Član 19.

Predstavnici sredstava informisanja imaju pravo prisustvovati sjednicama Skupštine i radnih tijela i obavještavati javnost o njihovom radu.

Na sjednicama iz prethodnog stava može se odlučiti da predstavnici sredstava informisanja mogu prisustvovati sjednici i kad se na njoj raspravlja o nekom pitanju bez prisustva javnosti u smislu prethodnog člana. O takvom pitanju mogu predstavnici sredstava informisanja davati za javnost samo ona obavještenja za koja se to na sjednici odluči. Na sjednici se može odlučiti da se obavještenja o takvom pitanju daju tek po isteku određenog vremena.

Član 20.

U svrhu pružanja pomoći i stvaranja povoljnih uslova za rad, predstavnicima sredstava informisanja u Skupštini dostavljaju se materijali za sjednice i osiguravaju uslovi za praćenje njihovog rada, organizuju razgovori sa predstavnicima predlagača materijala ili sa funkcionerima u Skupštini i drugi kontakti.

Član 21.

Radi potpunijeg i tačnog obavještavanja javnosti o rezul- tatima rada na sjednicama, mogu se izdavati službena saopštenja za sredstva informisanja, kao i organizovati konferencije za štampu.

Službena saopštenja iz prethodnog stava daju se naročito poslije sjednica održanih bez prisustva javnosti, kao i u drugim slučajevima kad se to na sjednicama odluči. Ako tekst službenog saopštenja nije utvrđen na sjednici tekst uvrđuje predsjedavajući sjednice uz pomoć dva poslanika.

Konferencija za štampu održava se kad to odluči predsjedavajući Skupštine. Tom prilikom istovremeno se određuje i predstavnik koji će tu konferenciju održati.

VI - ORGANIZACIJA I NAČIN RADA SKUPŠTINE

1. Konstituisanje Skupštine

Član 22.

Skupština je jednodomna.

Skupštinu čine poslanici čiji je broj utvrđen Ustavom Kantona.

Skupština radi u sjednicama, a odlučuje o pitanjima iz svoje nadležnosti u skladu sa Ustavom Kantona i ovim poslovnikom.

Član 23.

Prva sjednica novoizabrane Skupštine, radi verifikacije man- data poslanika i konstituisanja, održava se najkasnije 10 dana od sprovedenih izbora.

Član 24.

Prvu sjednicu Skupštine u novom sazivu saziva pred- sjedavajući Skupštine prethodnog saziva i predsjedava sjednici do izbora novog predsjedavajućeg Skupštine.

Ako je predsjedavajući Skupštine prethodnog saziva spriječen da sazove sjednicu Skupštine ili da joj predsjedava do izbora novog predsjedavajućeg Skupštine, sjednicu će sazvati i predsjedavati toj sjednici zamjenik predsjedavajućeg Skupštine.

U slučaju spriječenosti predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine, sjednicu će sazvati i predsjedavati najstariji poslanik u toj Skupštini i rukovoditi njenim radom do izbora predsjedavajućeg Skupštine.

Član 25.

Na prvoj sjednici Skupštine, bira se Verifikaciona komisija koja ime pet članova.

Verifikacionu komisiju bira Skupština iz reda poslanika.

Članovi komisije između sebe biraju predsjednika i zam- jenika predsjednika.

Član 26.

Verifikovanje mandata poslanika vrši Skupština na osnovu prijedloga Verifikacione komisije i izvještaja Izborne komisije.

Skupština odlučuje o verifikaciji mandata novoizabranih poslanika javnim glasanjem.

2. Svečana izjava

Član 27.

Poslije verifikacije mandata poslanici daju svečanu izjavu.

Tekst svečane izjave glasi:

"Svečano izjavljujem da ću povjerenu dužnost obavljati savjesno, pridržavati se Ustava i zakona Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo, zalagati se za ljudska prava i slobode i da ću u svim prilikama štititi interese Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo i ravnopravnost naroda i građana koji u njima žive."

Nakon davanja svečane izjave, poslanici potpisuju njen tekst i predaju ga predsjedavajućem, čime stiču prava i dužnosti poslanika u Skupštini.

Član 28.

Poslanik čiji je mandat verifikovan, a nije prisustvovao sjednici Skupštine, na kojoj su poslanici dali svečanu izjavu, poslanik čiji je mandat naknadno verifikovan, daje svečanu izjavu pred predsjedavajućim Skupštine, prije održavanja sjednice kojoj prisustvuje.

Svečana izjava iz predhodnog stava daje se na isti način kako je daju poslanici na sjednici Skupštine.

Član 29.

Nakon završenog konstituisanja, Skupština bira iz reda poslanika Mandatno-imunitetsku komisiju, koja ima predsjednika i četiti člana.

Mandatno-imunitetska komisija razmatra pitanje u vezi sa primjenom imuniteta poslanika, obavještava Skupštinu o slučajevima koji povlače prestanak mandata poslanika i predlaže Skupštini verifikaciju mandata poslaniku za upražnjeno mjesto u Skupštini.

3. Predsjedavajući, zamjenik predsjedavajućeg i sekretar Skupštine

Član 30.

Skupština ima predsjedavajućeg, dva zamjenika predsjedavajućeg i sekretara Skupštine koje bira, odnosno imenuje nakon verifikacije mandata poslanika.

Član 31.

Predsjedavajući Skupštine:

  • -
    predstavlja Skupštinu,
  • -
    organizuje i saziva sjednice Skupštine i predsjedava im,
  • -
    potpisuje akte koje donosi Skupština,
  • -
    daje incijative za razmatranje pojedinih pitanja iz djelokruga Skupštine i njenih radnih tijela, i ima pravo i da učestvuje u njihovom radu,
  • -
    upućuje na raspravu radnim tijelima Skupštine pripremljene nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i općih akata, te izvještaje, analize, informacije i druge akte upućene Skupštini, a može za to ovlastiti i sekretara Skupštine,
  • -
    upućuje donesene zakone predsjedniku Kantona radi proglašenja,
  • -
    prima svečane izjave funkcionera koje bira ili imenuje Skupština, ako Ustavom Kantona, zakonom ili Poslovnikom nije drukčije određeno,
  • -
    obavlja konsultacije sa predsjednicima radnih tijela Skupštine,
  • -
    obavještava javnost o radu Skupštine,
  • -
    stara se o primjeni Poslovnika Skupštine,
  • -
    obavlja i druge poslove određene Ustavom Kantona, zakonom i ovim poslovnikom.

Član 32.

Zamjenici predsjedavajućeg Skupštine pomažu predsjedava- jućem u vršenju njegovih dužnosti.

U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjedavajućeg, zamjenjuje ga jedan od zamjenika predsjedavajućeg koga odredi predsjedavajući.

Član 33.

Skupština ima sekretara kojeg imenuje javnim glasanjem, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje.

Sekretar Skupštine pomaže predsjedavajućem Skupštine u pripremanju sjednica Skupštine i organizovanju rada Skupštine i njenih radnih tijela i u vezi s tim vrši naročito sljedeće poslove:

  • -
    stara se o ostvarivanju prava i dužnosti poslanika i obez- bjeđuje uslove za rad klubova poslanika,
  • -
    prima inicijative i prijedloge upućene Skupštini i daje ih na dalju obradu nadležnim organima i službama,
  • -
    stara se o pravno-tehničkoj obradi akata usvojenih na sjednici Skupštine, blagovremenom objavljivanju propisa i drugih akata koje je donijela Skupština i o dostavljanju zaključaka i poslaničkih pitanja Vladi, nadležnim ministar- stvima, nadležnim organima i organizacijama,
  • -
    rukovodi stručnom službom Skupštine,
  • -
    utvrđuje unutrašnju organizaciju stručne službe,
  • -
    donosi i izvršava finansijski plan za rad Skupštine i njenih radnih tijela,
  • -
    vrši i druge poslove utvrđene Ustavom Kantona, ovim poslovnikom i odlukom o organizaciji i djelokrugu službi Skupštine.

Član 34.

Za obavljanje određenih stručnih poslova Skupština može postaviti savjetnike.

4. Radna tijela Skupštine

Član 35.

Radi stručne obrade i praćenja određenih oblasti u okviru nadležnosti Kantona, te predlaganja stručnih rješenja u tim oblastima, mogu se osnivati radna tijela Skupštine Kantona (stručne komisije, ekspertni timovi i dr.).

Radna tijela Skupštine daju mišljenje, podnose prijedloge i izvještavaju Skupštinu o određenim pitanjima iz svog djelokruga, a odlučuju samo o pitanjima koja su im data u nadležnost.

Predsjednika, zamjenika predsjednika i članove radnog tijela bira Skupština.

Kod izbora članova radnih tijela Skupštine mora se voditi računa o nacionalnoj zastupljenosti i zastupljenosti političkih stranaka u Skupštini.

Nadpolovičnu većinu radnih tijela Skupštine u pravilu čine poslanici Skupštine, osim u slučajevima Mandatno-imunitetske komisije , Komisije za izbor i imenovanja i Komisije za stambena pitanja koje u cjelosti čine poslanici Skupštine.

Radna tijela Skupštine rade po odredbama ovog poslovnika.

Radna tijela Skupštine mogu se obrazovati i posebnom odlukom koju donosi Skupština.

Član 36.

Skupština ima Komisiju za ustavna pitanja.

Komisija za ustavna pitanja ima devet članova.

Komisija za ustavna pitanja ima sekretara kojeg imenuje iz reda stručnih lica.

Komisija za ustavna pitanja:

  • -
    prati ostvarivanje Ustava Kantona,
  • -
    razmatra pitanja od značaja za daljni razvoj i izgradnju ustavnog sistema,
  • -
    proučava inicijative i prijedloge za promjenu Ustava Kantona i o tome daje Skupštini svoje mišljenje,
  • -
    priprema tekst nacrta i prijedlog akta o promjeni Ustava Kantona,
  • -
    stara se o provođenju javne rasprave i izvještava Skupštinu o rezultatima javne rasprave,
  • -
    razmatra i druga pitanja koja se odnose na ostvarivanje i promjenu Ustava Kantona i o tome obavještava Skupštinu.

Član 37.

Skupština ima Zakonodavno-pravnu komisiju.

Zakonodavno-pravna komisija broji sedam članova.

Zakonodavno-pravna komisija ima sekretara kojeg imenuje iz reda stručnih lica.

Zakonodavno-pravna komisija:

  • -
    razmatra nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština u pogledu njihove usklađenosti sa Ustavom Federacije i Ustavom Kantona, kao i u pogledu pravne obrade i o tome obavještava predlagača,
  • -
    razmatra pitanja zakonodavne metodologije i druga pitanja od značaja za ujednačavanje pravne-tehničke obrade akata koje donosi Skupština,
  • -
    utvrđuje prečišćene tekstove zakona, drugih propisa i opštih akata Skupštine, ako je za to ovlaštena,
  • -
    vrši i druge poslove određene ovim poslovnikom.

Prijedlozi Komisije koje predlagač nije prihvatio, na Skupštini će se razmatrati kao amandmani, ako to Komisija zatraži.

Član 38.

Skupština ima Komisiju za ljudska prava.

Komisija za ljudska prava broji petnaest članova.

Komisija za ljudska prava:

  • -
    razmatra pitanja ostvarivanja sloboda i prava građana, a posebno pitanja vezana za kršenje sloboda i prava od strane kantonalnih organa, javnih ustanova i organizacija koje vrše javna ovlaštenja,
  • -
    ukazuje na pojave i probleme u ostvarivanju i zaštiti ljudskih prava i sloboda,
  • -
    predlaže mjere Skupštini Kantona u cilju zaštite ljudskih prava i sloboda,
  • -
    razmatra i druga pitanja iz domena zaštite ljudskih prava i sloboda,
  • -
    razmatra inicijativu gradana, političkih organizacija, udruženja i drugih organizacija i zajednica iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda.

Član 39.

Skupština ima Komisiju za stambena pitanja.

Komisija za stambena pitanja broji devet članova.

Komisija za stambena pitanja:

  • -
    stara se o stambenom fondu Kantona,
  • -
    predlaže Skupštini mjere za zaštitu stambenog fonda Kantona,
  • -
    radi evidenciju stambenog fonda Kantona,
  • -
    predlaže Skupštini politiku upravljanja stambenim fondom Kantona,
  • -
    rješava pojedinačne zahtjeve po Odluci o uslovima i načinu davanja na korištenje stanova kojima raspolaže Kanton Sarajevo,
  • -
    obavlja poslove u postupku otkupa stanova stambenog fonda Kantona,
  • -
    vrši i druge poslove u oblasti stambene politike koje joj naloži Skupština.

Član 40.

Skupština ima Komisiju za zaštitu spomenika kuture, čuvanje i njegovanje tradicije naroda.

Odlukom o formiranju Komisije utvrdiće se broj članova Komisije i sadržaj rada.

VII - PROGRAMIRANJE RADA SKUPŠTINE

Član 41.

Skupština donosi program rada za kalendarsku godinu po pravilu, do početka naredne godine.

Program rada Skupštine čine pitanja iz djelokruga rada Skupštine.

Radna tijela Skupštine pri utvrđivanju svojih obaveza i zadataka pridržavaju se programa rada Skupštine.

Član 42.

Program rada sadrži zadatke Skupštine koji proizilaze iz Ustava, zakona, utvrđene politike i ekonomskog razvoja Kantona, kao i druge poslove i zadatke u rješavanju društvenih pitanja od interesa za građane.

Član 43.

Programom rada se utvrđuju poslovi i zadaci Skupštine, njihov osnovni sadržaj i način izvršavanja.

Programom rada se utvrđuju nosioci poslova i zadataka utvrđenih programom, pitanja koja se stavljaju na javnu raspravu i rokovi za razmatranje pojedinih pitanja.

Član 44.

U pripremama za izradu programa rada, Skupština pribavlja prijedloge i mišljenja o pitanjima koja treba unijeti u program rada od poslanika, radnih tijela Skupštine, predsjednika Kantona i Vlade Kantona, Kluba poslanika, kao i drugih organa, organizacija i zajednica.

Član 45.

Na osnovu sprovedenih priprema, izvršenih konsultacija i pripremljenih prijedloga i sugestija, predsjedavajući, zamjenik predsjedavajućeg i sekretar Skupštine pripremaju nacrt programa rada Skupštine i dostavljaju ga svim subjektima iz prethodnog člana.

Član 46.

Na osnovu primljenih mišljenja i prijedloga o nacrtu programa rada, predsjedavajući, zamjenik predsjedavajućeg i sekretar Skupštine pripremaju tekst prijedloga programa rada koji upućuju organima i organizacijama iz prethodnog člana.

Prijedlog programa rada usvaja Skupština.

Član 47.

Program rada Skupštine objavljuje se kao posebna publikacija.

VIII - SJEDNICA SKUPŠTINE

1. Sazivanje sjednice i predlaganje dnevnog reda

Član 48.

Sjednicu Skupštine saziva predsjedavajući Skupštine.

Predsjedavajući saziva sjednicu Skupštine po vlastitoj incijativi, a dužan ju je sazvati:

  • -
    na zahtjev predsjednika Kantona,
  • -
    Vlade Kantona i
  • -
    najmanje 1/3 poslanika u Skupštini.

Član 49.

Poziv za sjednicu Skupštine upućuje se poslanicima sedam dana prije dana određenog za održavanje sjednice.

Izuzetno u hitnim slučajevima, predsjedavajući Skupštine može da sazove sjednicu Skupštine u roku kraćem od sedam dana, a dnevni red za ovu sjednicu predloži i na samoj sjednici.

Poslanicima se sa pozivom dostavlja i prijedlog dnevnog reda, odgovarajući materijali i zapisnik sa prethodne sjednice, ako im ranije nisu dostavljeni.

Materijali za sjednicu dostavljaju se i svim političkim strankama koje imaju poslanike u Skupštini, predsjedniku i potpredsjednicima Kantona, premijeru, zamjeniku premijera i ministrima u Vladi Kantona, predsjedavajućim Općinskih vijeća.

Predsjedavajući Skupštine može odlučiti da se materijal za sjednicu pojedinačno ili u cjelini dostavlja i drugim subjektima.

Član 50.

Dnevni red sjednice Skupštine predlaže predsjedavajući Skupštine.

Predsjedavajući unosi u prijedlog dnevnog reda pitanja koja su Skupštini dostavljena na razmatranje do dana sazivanja sjednice.

Član 51.

Dnevni red sjednice utvrđuje se na početku sjednice.

Svaki poslanik, predsjednik Kantona i premijer Vlade, mogu i na sjednici da predlože da se određeno pitanje stavi na dnevni red, ali su dužni da obrazlože hitnost ovog prijedloga.

2. Predsjedavanje i učešće u radu

Član 52.

Poslanik, odnosno učesnik na sjednici Skupštine može da govori pošto zatraži i dobije riječ od predsjedavajućeg.

Prijave za riječ mogu da se podnose do završetka pretresa.

Član 53.

Predsjedavajući daje riječ poslanicima po redu kojim su se prijavili.

Poslaniku koji želi da govori o povredi Poslovnika ili o povredi utvrdenog dnevnog reda predsjedavajući daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor tog poslanika ne može trajati duže od pet minuta. Poslije iznesenog prigovora predsjedavajući daje objašnjenje, a ako poslanik nije zadovoljan objašnjenjem, o tome odlučuje predsjedavajući bez rasprave.

Ako poslanik zatraži riječ da bi ispravio navod koji je netačno izložen i koji je povod nesporazumima ili koji je izazvao potrebu objašnjenja, predsjedavajući će dati riječ čim se završi govor onog koji je izazvao potrebu ispravke. Poslanik se u tom slučaju mora ograničiti na ispravku, odnosno objašnjenje, a taj govor ne može trajati duže od pet minuta.

Član 54.

Poslanik, odnosno učesnik u raspravi može da govori samo o pitanju o kome se raspravlja po utvrđenom dnevnom redu, a ako se udalji od dnevnog reda predsjedavajući će ga upozoriti da se drži dnevnog reda, odnosno oduzeti mu riječ ako se i poslije upozorenja ne drži dnevnog reda.

Član 55.

Poslanik, odnosno učesnik u raspravi može, u pravilu, da govori samo jedanput o istom predmetu, a može se ograničiti vrijeme trajanja govora.

Predsjedavajući može prekinuti rad na sjednici na prijedlog predsjednika kluba poslanika kada ocjeni da je to potrebno radi obavljanja konsultacija u klubu.

3. Održavanje reda

Član 56.

Red na sjednici obezbjeđuje predsjedavajući.

Za povredu reda na sjednici predsjedavajući može poslanika opomenuti ili mu oduzeti riječ.

Opomena će se izreći poslaniku koji na sjednici ponašanjem ili govorom narušava red i odredbe ovog poslovnika.

Poslaniku će se oduzeti riječ ako svojim govorom na sjednici narušava red i odredbe ovog poslovnika, a već je na istoj sjednici bio dvaput opomenut da se pridržava reda i odredaba ovog poslovnika.

Član 57.

Predsjedavajući može narediti da se iz sale za sjednice udalji svaki slušalac, građanin koji prati rad na sjednici, ako narušava red.

Član 58.

Lica koja se za vrijeme sjednice nalaze u sali po službenom poslu dužna su u pogledu održavanja reda izvršavati naloge predsjedavajućeg.

Ako predsjedavajući ocjeni da ne može održati red na sjednici odlučiće o prekidu sjednice i o nastavku rada kad se za to steknu uslovi.

4. Tok sjednice

Član 59.

Predsjedavajući otvara sjednicu pošto utvrdi da sjednici prisustvuje većina poslanika u Skupštini (kvorum).

Poslanik može u toku sjednice zahtjevati da se utvrdi da li sjednici prisustvuje većina poslanika.

Ako predsjedavajući utvrdi da ne postoji kvorum, sjednica se prekida odnosno odlaže.

Član 60.

Pošto utvrdi da postoji kvorum za rad sjednice, predsjedavajući otvara sjednicu i pita poslanike da li imaju primjedaba na zapisnik sa prethodne sjednice.

Poslanik ima pravo da na zapisnik stavi primjedbe.

O osnovanosti primjedaba odlučuje Skupština bez pretresa. Ako se primjedbe usvoje, u zapisniku će se izvršiti odgovarajue izmjene.

Zapisnik na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno zapisnik u kome su usvojene date primjedbe, smatra se usvojenim.

Član 61.

Poslije usvajanja zapisnika Skupština utvrđuje dnevni red sjednice. O predloženom dnevnom redu predsjedavajući, po potrebi, daje objašnjenje.

Predsjedavajući Skupštine, svaki poslanik, radno tijelo Skupštine, predsjednik Kantona, Vlada Kantona, mogu predložiti da se određeno pitanje uvrsti u dnevni red sjednice, ali su dužni obrazložiti hitnost.

Skupština prvo odlučuje o hitnosti prijedloga.

Poslije usvajanja dnevnog reda prelazi se na pretres pojedinih pitanja po utvrđenom dnevnom redu.

Na sjednici se vodi pretres o svakom pitanju dnevnog reda prije nego se o njemu odlučuje, osim ako je ovim poslovnikom određeno da se o nekom pitanju odlučuje bez pretresa.

Pretres pojedinih pitanja je jedinstven, ako ovim poslovnikom nije drukčije odlučeno.

Pretres zaključuje predsjedavajući kada utvrdi da više nema govornika.

Član 62.

Pretres pojedinih pitanja počinje izlaganjem predstavnika predlagača, ukoliko to on želi, a zatim izvjestioca radnog tijela Skupštine ako želi da usmeno bliže upozna Skupštinu o mišljenjima i prijedlozima radnog tijela.

Poslije toga riječ dobijaju učesnici u radu sjednice.

Član 63.

Pretres može biti opšti pretres i pretres u pojedinostima.

U toku opšteg pretresa prijedloga raspravlja se o prijedlogu u načelu i mogu da se iznose mišljenja, traže objašnjenja i pokreću sva pitanja u pogledu rješenja datih u prijedlogu.

U toku pretresa o pojedinostima raspravlja se o prijedlogu po djelovima, ako se na sjednici tako odluči. U toku pretresa u pojedinostima raspravlja se i o amandmanima.

Ako neki od predsjednika kluba poslanika ocijeni i predloži u ime kluba da ima razloga za napuštanje sjednice obavještava o tome predsjedavajućeg Skupštine, odnosno Skupštinu.

Nakon toga predsjedavajući Skupštine daje pauzu od jednog sata, a ukoliko se za to vrijeme ne steknu uslovi za nastavak sjednice predsjedavajući Skupštine o tome obavještava poslanike i na njegov prijedlog Skupština odlučuje o nastavku rada sjednice.

5. Odlučivanje

Član 64.

Skupština odlučuje većinom glasova ukupnog broja poslanika, osim u slučajevima kada je za odluku potrebna kvalifikovana većina.

Član 65.

Glasanje je javno.

Glasanje se vrši dizanjem ruke, a može se vršiti i poimenično.

Glasanje dizanjem ruke, poslanici vrše tako što se, na poziv predsjedavajućeg, istovremeno izjašnjavaju ko je za prijedlog, ko je protiv prijedloga i da li se ko uzdržava od glasanja.

Član 66.

Poimenično glasanje vrši se kad predsjedavajući ocijeni da je to potrebno da bi se otklonile sumnje u tačnost rezultata glasanja.

Poimenično glasanje vrši se tako što se svaki prozvani poslanik izjašnjava za ili protiv prijedloga, ili se uzdržava od glasanja.

Kad prozivanje bude završeno, ponovo se prozivaju poslanici za koje u spisku nije označeno da su glasali.

Prozivanje vrši sekretar Skupštine.

Član 67.

Po završenom glasanju predsjedavajući utvrđuje i objavljuje rezultat glasanja, kao i da li je prijedlog o kome se glasa prihvaćen ili odbijen.

6. Zapisnik

Član 68.

O radu na sjednici Skupštine vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na sjednici, a naročito o iznesenim prijedlozima i o donesenim zaključcima.

U zapisnik se unosi i rezultat glasanja o pojedinim pitanjima.

Poslanik koji je na sjednici izdvojio mišljenje može da traži da se bitni dijelovi njegove izjave unesu u zapisnik.

O sastavljanju zapisnika stara se sekretar Skupštine.

Član 69.

Zapisnik se sastavlja odmah po završetku sjednice, i upućuje svim poslanicima najkasnije sa pozivom za narednu sjednicu.

Član 70.

Svaki poslanik ima pravo da na narednoj sjednici stavi primjedbe na zapisnik.

O osnovanosti primjedaba na zapisnik odlučuje se na sjednici bez pretresa.

Ako se primjedbe usvoje, u zapisniku će se izvršiti odgovarajuće izmjene.

Zapisnik na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno u kome su prema usvojenim primjedbama izvršene izmjene smatra se usvojenim.

Zapisnik potpisuje predsjedavajući Skupštine i sekretar Skupštine.

Član 71.

O čuvanju izvornika zapisnika sa sjednice Skupštine stara se sekretar Skupštine.

Član 72.

Na sjednici Skupštine vode se stenografske bilješke ili se vrši magnetofonsko snimanje.

Svaki poslanik ima pravo da traži da se izvrši redakcija njegovog izlaganja, bez unošenja bitnih izmjena u tekstu i izostavljanja izraženih misli.

O ostvarivanju prava poslanika iz prethodnog stava stara se sekretar Skupštine.

Član 73.

Stenografske bilješke, odnosno magnetofonski snimci čuvaju se u Skupštini, o čemu se stara sekretar Skupštine.

IX - POSTUPAK ZA IZBOR, IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE

1. Komisija za izbor i imenovanja

Član 74.

Komisija za izbor i imenovanja prati sprovođenje ustavnih načela i zakonskih odredaba koje se odnose na ostvarivanje politike u ovoj oblasti, pretresa pitanja u vezi sa izborom, imenovanjem i razrješenjem kao i druga pitanja u vezi s tim iz nadležnosti Skupštine.

Komisija sarađuje sa političkim strankama, odgovarajućim tijelima drugih organa i organizacija u Kantonu, pribavlja njihova mišljenja i utvrđuje prijedloge za izbor, imenovanje i razrješenje iz nadležnosti Skupštine.

K o m i s i j a:

  • -
    priprema i utvrđuje prijedloge akata kojima se uređuju pitanja plata i drugih primanja funkcionera koje bira odnosno imenuje Skupština, kao i naknada za vršenje poslaničke funkcije i drugih primanja poslanika, te donosi odgovarajuće akte za njihovu primjenu, kao i pojedinačne akte o platama i o naknadama plata za vršenje poslaničke funkcije i o drugim naknadama poslanika;
  • -
    utvrđuje visinu naknade troškova i posebne naknade za rad članovima radnih tijela Skupštine izabranih iz reda naučnih, stručnih i javnih radnika;
  • -
    utvrđuje uslove i način korišćenja putničkih automobila za obavljanje službenih poslova iz nadležnosti Skupštine;
  • -
    vrši i druge poslove određene ovim poslovnikom i drugim opštim aktom Skupštine.

Član 75.

Komisija za izbor i imenovanja ima pet članova.

2. Izbor predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine

Član 76.

Kandidate za izbor predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine predlažu poslanici iz svojih redova.

Ako je za izbor lica iz prethodnog stava predložen po jedan kandidat o tom izboru se glasa istovremeno.

Ako je za izbor lica iz stava 1. ovog člana predloženo više kandidata glasanje se vrši za svakog kandidata posebno.

Ako je za izbor predsjedavajućeg i zamjenika predsjedava- jućeg predložen po jedan kandidat izabran je kandidat koji je dobio većinu glasova od ukupnog broja poslanika u Skupštini.

Ako kandidat iz prethodnog stava nije dobio potrebnu većinu, izborni postupak se ponavlja.

Član 77.

Ako je za izbor predsjedavajućeg i zamjenika predsjedava- jućeg predloženo više kandidata nego što se bira, izabran je kandidat koji je dobio većinu glasova od ukupnog broja posla- nika.

Ako ni jedan od kandidata ne dobije potrebnu većinu, glasanje će se ponoviti za dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova. Ako ni u ponovljenom glasanju ni jedan od kandidata ne dobije potrebnu većinu, ponavlja se cijeli izborni postupak.

Član 78.

Izbor predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg vrši se javno. Skupština može odlučiti da se izbor obavi tajnim glasanjem.

Član 79.

Prije početka tajnog glasanja iz reda poslanika bira se Izborna komisija koja rukovodi glasanjem i utvrđuje rezultate glasanja.

Izbornu komisiju čini predsjednik i dva člana.

Član 80.

Glasanje se vrši glasačkim listićima.

Glasački listići su iste veličine, oblika i boje, a na svaki listić utisnut je pečat Skupštine.

Kandidati na listiću poredani su abecednim redom.

Ispred imena svakog kandidata upisan je redni broj.

Član 81.

Svaki poslanik dobija jedan glasački listić.

Predsjednik i članovi Izborne komisije staraju se da svaki poslanik dobije glasački listić i, po potrebi, objašnjavaju način glasanja.

Član 82.

Glasanje se vrši zaokruživanjem broja ispred imena kandidata za koge se poslanik odluči.

Svaki poslanik lično stavlja presavijen glasački listić u glasačku kutiju.

Član 83.

Pošto svi prisutni poslanici glasaju, Izborna komisija utvrđuje rezultate glasanja na osnovu predatih glasačkih listića.

Glasački listić iz koga se ne može utvrditi za kog je kandidata poslanik glasao, smatra se nevažećim.

Predsjednik Izborne komisije objavljuje rezultate glasanja.

3. Izbor predsjednika i potpredsjednika Kantona

Član 84.

Kandidate za izbor predsjednika i potpredsjednika Kantona predlažu poslanici u Skupštini.

Postupak izbora lica iz prethodnog stava u Skupštini provodi se shodno primjenom odredaba ovog poslovnika o izboru predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine.

Predsjednik i potpredsjednici Kantona nakon izbora daju svečanu izjavu u tekstu koji je utvrđen ovim poslovnikom.

4. Potvrđivanje imenovanja premijera, zamjenika premijera i članova Vlade Kantona

Član 85.

Skupština potvrđuje imenovanje premijera, zamjenika premijera i članova Vlade Kantona, većinom glasova od ukupnog broja poslanika.

Nakon potvrđivanja imenovanja, premijer, zamjenik premijera i članovi Vlade Kantona daju svečanu izjavu u tekstu koji je utvrđen ovim poslovnikom.

U slučaju da Skupština ne donese odluku o potvrđivanju imenovanja premijera, zamjenika premijera i članova Vlade Kantona, predsjednik Kantona će imenovati novog premijera, zamjenika premijera i članove Vlade i predložiti Skupštini potvrđivanje Odluke o imenovanju.

Član 86.

Odredbe ovog poslovnika koje se odnose na postupak za izbor odnosno imenovanje shodno se primjenjuju i na postupak za razrješenje.

Član 87.

Funkcioner koga potvrđuje, bira ili imenuje Skupština može biti smijenjen sa funkcije ako funkciju ne vrši u skladu sa Ustavom i zakonom i u okviru datih ovlaštenja.

5. Postupak o smjenjivanju, opozivu i ostavci funkcionera

Član 88.

Funkcioner koga bira ili imenuje Skupština može biti smijenjen sa funkcije ako funkciju ne vrši u skladu sa Ustavom i zakonom i u okviru datih ovlaštenja.

Član 89.

Kad funkcioner podnese ostavku, Skupština o tome obavještava organ koji je nadležan da predloži njegov izbor, odnosno imenovanje radi davanja mišljenja, kao i Komisiju za izbor i imenovanja.

Po prijemu mišljenja iz prethodnog stava Skupština podnesak o ostavci funkcionera, zajedno sa mišljenjem, dostavlja poslanicima Skupštine.

Član 90.

Skupština razmatra ostavku iz prethodnog člana i može odlučiti da je uvaži zbog razloga navedenih u njenom obrazloženju.

Razmatrajući ostavku, Skupština može odlučiti da je ne uvaži ako ocijeni da postoje razlozi za utvrđivanje odgovornosti podnosioca ostavke.

Ako ocijeni da postoje razlozi za utvrđivanje odgovornosti u smislu prethodnog stava, Skupština će sprovesti postupak za smjenjivanje ili opoziv sa funkcije podnosioca ostavke.

X - AKTI SKUPŠTINE

1. Opšte odredbe o aktima

Član 91.

Skupština donosi Ustav, zakone, određena planska akta Kantona, budžet, završni račun kantonalnog budžeta, prostorni plan Kantona, Poslovnik Skupštine, deklaracije, rezolucije, preporuke, platforme i izjave, zaključke i odluke i daje autentična tumačenja zakona i utvrđuje prečišćeni tekst zakona i drugog akta.

Član 92.

Kad Skupština vrši izmjene ili dopune opštih akata Skupštine, zakon mijenja ili dopunjuje zakonom, a ostale opšte akte, osim zaključka odlukom.

Zaključak se mijenja ili dopunjuje zaključkom.

Autentično tumačenje se ne može mijenjati ili dopunjavati.

Član 93.

Autentično tumačenje zakona daje Skupština.

Član 94.

Akte koji su doneseni na sjednici Skupštine potpisuje predsjedavajući Skupštine.

Član 95.

Izvornikom zakona, odnosno drugog propisa i opšteg akta Skupštine smatra se onaj tekst zakona odnosno drugog propisa i opšteg akta koji je usvojen na sjednici Skupštine.

Član 96.

Na izvornike zakona i drugih akata stavlja se pečat Skupštine.

Izvornici zakona i drugih akata Skupštine čuvaju se u Skupštini.

O izradi izvornika, stavljanju pečata na njih, njihovom čuvanju i evidenciji stara se sekretar Skupštine.

Član 97.

Zakon i drugi akti Skupštine objavljuju se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Zaključci donoseni na sjednici Skupštine dostavljaju se zainteresovanim organima i organizacijama.

O objavljivanju zakona i drugih akata Skupštine, kao i zaključaka donesenih na sjednici Skupštine, stara se sekretar Skupštine.

2. Osnovne odredbe o postupku za donošenje zakona

a) Inicijativa za donošenje zakona

Član 98.

Inicijativu za donošenje zakona može pokrenuti svaki poslanik Skupštine, radno tijelo Skupštine, Vlada, ministarstva i ostali kantonalni organi, kantonalna javna preduzeća i druga pravna lica kao i građani.

Incijativa za donošenje zakona dostavlja se predsjedava- jućem Skupštine.

Član 99.

Incijativu za donošenje zakona predsjedavajući Skupštine dostavlja Vladi Kantona.

b) Prethodni postupak

Član 100.

Prije podnošenja nacrta zakona, predlagač može podnijeti teze za izradu zakona, radi prethodne rasprave o potrebi donošenja zakona, o osnovnim pitanjima koje treba urediti zakonom i o načelima na kojima treba odnose urediti zakonom.

Član 101.

Skupština prethodno ocjenjuje da li će razmatrati teze za izradu zakona ili će zaključkom obavezati predlagača da odmah pripremi nacrt zakona.

Ako Skupština prihvati da razmatra teze za izradu zakona, zaključkom utvrđuje potrebu donošenja zakona, načela na kojima treba da se zasniva nacrt zakona i osnovna pitanja koja treba urediti zakonom.

c) Nacrt zakona

Član 102.

Nacrt zakona može podnijeti svaki poslanik, radno tijelo Skupštine, predsjednik Kantona i Vlada Kantona.

Član 103.

Nacrt zakona treba da bude izrađen tako da su u njemu formulisana, u vidu pravnih odredaba, rješenja koja se predlažu. Pojedine odredbe mogu se dati u jednoj ili više alternativa.

Nacrt zakona treba da sadrži obrazloženje u kome se navode ustavni osnov za donošenje zakona, razloge zbog kojih treba donijeti zakon, načela na kojima treba da se urede odnosi u odgovarajućoj oblasti, finansijska i druga sredstva potrebna za sprovođenje zakona i način njihovog obezbjeđenja i objašnjenje pravnih rješenja sadržanih u nacrtu, mišljenja kantonalnih organa i organizacija koji su u toku njegove izrade konsultovani, a koje podnosilac nacrta nije usvojio, kao i razloge zbog kojih to nije učinio.

Kad se u nacrtu zakona predlaže povratno dejstvo pojedinih odredaba zakona, u obrazloženju treba posebno obrazložiti postojanje opšteg interesa za propisivanje povratnog dejstva tih odredaba zakona.

Kad se nacrtom zakona vrše izmjene ili dopune zakona, uz nacrt se prilae i tekst odredaba zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju.

Član 104.

Nacrt zakona dostavlja se predsjedavajućem Skupštine, koji ga upućuje predsjedniku Zakonodavno-pravne komisije i predsjednicima drugih komisija Skupštine, ako je u djelokrugu tih komisija odredeno da ga razmatraju.

Nacrt zakona dostavlja se i rukovodstvima političkih stranaka.

Nacrt zakona predsjedavajući Skupštine dostavlja i Vladi radi davanja mišljenja u slučajevima kad nacrt nije utvrdila Vlada.

Član 105.

Predsjedavajući Skupštine, po prijemu, dostavlja nacrt zakona poslanicima.

Nacrt zakona može se pretresati na sjednici Skupštine po isteku roka od 15 dana od dana dostavljanja poslanicima.

U roku iz prethodnog stava, predsjedavajući Skupštine može putem sredstava javnog informisanja, putem seminara, simpozija ili "okruglog stola" pribaviti mišljenja od građana, institucija i drugih subjekata.

Član 106.

Zakonodavno-pravna komisija razmatra, u okviru svog djelokruga, nacrt zakona i podnosi Skupštini izvještaj sa svojim mišljenjem, primjedbama i prijedlozima.

Zakonodavno-pravna komisija dostavlja svoj izvještaj odmah poslije održane sjednice i predsjedniku Kantona.

Član 107.

Pretres nacrta zakona na sjednici Skupštine je, po pravilu, jednistven.

Skupština može odlučiti da pretres nacrta zakona obuhvata opšti pretres i pretres u pojedinostima.

U opštem pretresu poslanici iznose mišljenja o tome da li je potrebno donijeti zakon, o načelima na kojima zakon treba da se zasniva i da li su ta načela dosljedno sprovedena u nacrtu.

U pretresu u pojedinostima raspravlja se o pojedinim rješenjima nacrta.

Član 108.

Ako Skupština ocijeni da nije potrebno da se Zakon donese, zaključkom odbija nacrt.

Ako je Zakonodavno-pravna komisija dala mišljenje da nacrt zakona nije u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom, Skupština će prethodno zauzeti stav o mišljenju Zakonodavno-pravne komisije.

Član 109.

Po završenom pretresu Skupština zaključkom utvrđuje svoje stavove i primjedbe na nacrt zakona i dostavlja ih podnosiocu nacrta da ih uzme u obzir prilikom izrade prijedloga zakona.

Član 110.

Postupak za donošenje zakona obuhvata razmatranje nacrta i prijedloga zakona ako ovim poslovnikom nije drugačije propisano.

d) Donošenje zakona po skraćenom postupku

Član 111.

Kad je to programom rada Skupštine predviđeno ili kad nije u pitanju složen i obiman zakon, podnosilac prijedloga zakona može umjesto nacrta da podnese prijedlog zakona i da predloži da se prijedlog zakona pretresa po skraćenom postupku bez nacrta zakona.

e) Javna diskusija o nacrtu zakona, drugog propisa ili
opšteg akta

Član 112.

Kada je programom rada Skupštine predviđeno ili kada Skupština prihvati nacrt zakona može odlučiti, ako je riječ o pitanjima koja su posebno značajna za građane preduzeća, ustanove i druge organizacije i zajednice, i kada je neophodno da se izvrši najšira konsultacija zainteresovanih organa i organizacija, naučnih i stručnih institucija i građana, da nacrt zakona ili pojedino pitanje iz tog nacrta stavi na javnu diskusiju.

Skupština može donijeti odluku iz prethodnog stava i na inicijativu ovlašćenog predlagača zakona ili nadležnog organa političke stranke.

Član 113.

Ako odluči da nacrt zakona ili pojedino pitanje iz tog nacrta stavi na javnu diskusiju, Skupština zaključkom:

  • -
    određuje način objavljivanja nacrta zakona ili pojedinog pitanja iz nacrta,
  • -
    određuje radno tijelo Skupštine koja će organizovati i voditi javnu diskusiju,
  • -
    utvrđuje potrebna finansijska sredstva i izvore sredstava za organizovanje i provođenje javne diskusije,
  • -
    utvrđuje rok u kome treba da se provede javna diskusija,
  • -
    utvrđuje način prikupljanja i sređivanja mišljenja i prijedloga iz javne diskusije.

Član 114.

Odredbe ovog poslovnika koje se odnose na javnu diskusiju o nacrtu zakona, shodno se primjenjuju i na javnu diskusiju o nacrtima drugih propisa ili opštih akata Skupštine.

f) Prijedlog zakona

Član 115.

Prijedlog zakona podnosi se u obliku u kome se donosi zakon. Obrazloženje prijedloga sadrži, pored pitanja iz člana 102. stav 2. ovog poslovnika, pitanja koja se prijedlogom zakona rješavaju, objašnjenja važnih pravnih instituta, izmjene i dopune koje su izvršene u odnosu na nacrt zakona, druge izmjene i dopune koje se predlažu, koje primjedbe i prijedlozi na nacrt zakona nisu prihvaćeni i iz kojih razloga, kao i druge značajne okolnosti u vezi sa pitanjima koja se zakonom uređuju.

Član 116.

O načinu podnošenja prijedloga zakona, njegovog upućivanja Skupštini, drugim tijelima Skupštine i zainteresovanim organima i drugim organizacijama i zajednicama i njegovog razmatranja u Zakonodavno-pravnoj komisiji, shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe ovog poslovnika koje se odnose na nacrt zakona.

Član 117.

Predsjedavajući Skupštine po prijemu dostavlja prijedlog zakona poslanicima u roku utvrđenom poslovnikom Skupštine, a koji ne može biti kraći od 7 dana od dana određenog za održavanje sjednice Skupštine na kojoj će se pretresati prijedlog zakona.

Prijedlog zakona može se pretresati na sjednici Skupštine po isteku roka od 7 dana od dana dostavljanja poslanicima.

Član 118.

Prijedlog zakona, u skladu sa poslovnikom Skupštine prethodno razmatra radno tijelo Skupštine.

Član 119.

Pretres prijedloga zakona na sjednici Skupštine je, po pravilu, jedinstven. Skupština može odlučiti da pretres prijedloga zakona obuhvata opšti pretres i pretres u pojedinostima.