Općina Stari Grad - Općinsko vijeće
Odluka o provođenju Urbanističkog projekta "Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu"
ODLUKU
O PROVOĐENJU URBANISTIČKOG PROJEKTA "GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU"
Član 1.
1.1. Ovom odlukom uređuje se provođenje Urbanističkog projekta "Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu" (u daljem tekstu: Urbanistički projekat), a naročito: granice prostornog obuhvata, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju objekata i uređenje građevinskog zemljišta, uslovi uređenja slobodnih površina postojećim objektima - etapnosti realizacije Urbanističkog projekta, djelatnosti i uslovi pod kojima se mogu obavljati pojedine djelatnosti u planiranim poslovnim prostorima i druge odredbe.
Član 2.
2.1. Urbanistički projekat obuhvata površinu od 0.77 ha, ograničenu sa zapada Gazi Husrev-begovom ulicom, sa juga Ulicom sarači, sa istoka Đulaginom ulicom, i sa sjevera Ulicom Mula Mustafe Bašeskije, odnosno parcele k. č. 928, 929, 930, 931, 932, 933, 934, 935, 936, 937, 938, 939,940, 941, 942, 943, 944, 945, 946, 947, 948, 949, 950, 951, 952, 953, 954, 955, 956, 957, 958, 959, 960, 961, 962, 963, 964, 965, 966, 967, 968, 969, 970, 971, 972, 973, 974. K. O. Sarajevo I.
Naprijed navedene parcele uzete su sa liste R = 1:1000.
2. 2. Granice Urbanističkog projekta obuhvataju po nemjeni jedinstven prostor kulturno-obrazovnog kompleksa Islamske zajednice Bosne i Hercegovine.
2.2.1. Unutar kompleksa zadržavaju se postojeći objekti Gazi Husrev-begova medresa, Hanikah, Kuršumlija medresa.
2.2.2. Planira se izgradnja objekta Gazihusrevbegova biblioteke, te poslovnog niza (dućani).
2.2.3. Slobodna površina između objekata koji se nalaze unutar kompleksa tretira se kao prostor internih komunikacija, odnosno kao otvoreni prostor kompleksa.
Član 3.
3.1. Urbanističko-tehnički uslovi za rekonstrukciju i revitalizaciju postojećih građevina koje se zadržavaju kao historijska gradnja;
3.1.1. U građevinskim zanatskim radovima upotrebljavaće se prvenstveno klasični materijal, kamen, drvo, pečena glina, gvožđe, olovo, bakar i staklo. Za krovišta sa strehom upotrebljavaće se isključivo ćeremit, a za kupolasta krovišta olovni ili bakreni lim odgovarajuće debljine. U zidanim konstrukcijama nepečena opeka zamjenjuje se pečenom.
3.1.2. Od građevinskih materijala mogu se upotrebljavati opeka, beton, armirani beton i slično samo u dijelovima građevina koji se malterišu.
3.1.3. Tvorničko željezo, ako nije prekovano, aluminij i sve vrste plastičnih profila, prevlaka i slično u pravilu, ne mogu se upotrebljavati na fasadama, u unutrašnjosti objekta ni na bilo kojim vidljivim dijelovima zgrada.
3.1.4. Kao materijal za zaštitni pločnik upotrebljava se u načelu, kamen, kaldrma od zaravnjenih obulatka.
3.1.5. Ovi objekti moraju zadržati (dobit) isključivo historijsko, odnosno ambijentalno mjerilo i izgled. Oblici krovne plohe i širine objekta uređuju se u načelu prema elementima (nacrti fasada) koji su u sastavu Urbanističkog projekta. Svaka izmjena koja bi mogla nastati u obliku fasade može se odobriti samo uz saglasnost nadležne institucije za zaštitu graditeljske i prirodne baštine.
3.1.6. Enterijer (obrada unutrašnjosti i opreme) radnih prostora može se, u odnosu na prvobitni izgled, slobodnije urediti, ovisno o novoj namjeni, ali uz poštovanje osnovnih ambijentalnih pravila i uz zadržavanje svih postojećih starih odnosa prijašnjih elemenata (stupovi sa stropnim drvenim podvlakama, prozorske niše i dr.).
U obradi enterijera treba izbjegavati tonove i skalu boja koje nisu karakteristične za ovaj ambijent.
3.1.7. Savremena tehnička oprema uvodi se u enterijer i radni prostor gdje god je to potrebno, ali na način da se ističe jače u glavnini prostora koji mora da ima osnovni ambijentalni dah.
3.2. Urbanističko-tehnički uslovi za građenje planiranih objekata.
3.2.1. U građevinsko-zanatskim radovima upotrebljavaće se tradicionalni materijali (kamen, drvo u prirodnoj boji i strukturi, te ćeremit, olovo i bakar, kao materijal pokrova) i savremeni materijali (beton, armirani beton, opeka, a u većoj mjeri na vidljivim dijelovima građevina dozvoljava se jedino primjena stakla).
3.2.2. Fasade planiranih objekata se malterišu i finalno obrađuju fasadnom bojom, u skladu sa objektima neposrednog kontakta.
3.2.3. Spratnost objekta utvrđuje se kako slijedi:
- -objekat Gazi Husrev-begove biblioteke - P + 2 (prizemlje + dvije etaže);
- -niz poslovnih prostora (dućani) P (prizemlje).
Podzemne (podrumske etaže izvodiće se u zavisnosti od potreba i geofizičkih osobina tla.
3.2.4. Volumeni objekta i njihova međusobna odstojanja moraju biti usklađeni sa postojećim urbanim tkivom.
3.2.5. Obavezna je primjena kosih krovnih ploha nagiba 30o-45o, uz moguću primjenu kupole kao karakteristične ambijentalne forme.
3.3. Urbanističko-tehnički uslovi za uređenje slobodnih površina unutar kompleksa.
3.3.1. Sve slobodne površine unutar kompleksa obrađuju se na tradicionalan način odnosno kaldrmisanjem, opločenjem kamenim pločama i ozelenjavanjem.
3.3.2. Na ovim površinama sadi se i održava visoka vegetacija (naročito lipa, orah, jablan i sl.), niska vegetacija (naročito šišmir, ruža i sl.), a radi njihovog funkcionalnog opravdanja uspostavljaju se česme i šadrvani, isključivo u kamenoj izvedbi.
3.3.3. Ove površine treba ambijentalno usaglasiti i dovesti u skladnu cjelinu sa neposrednim okruženjem postojećih planiranih objekata.
3.3.4. Uređenje ovih površina dato je Projektom vanjskog uređenja i nivelacije, te Projektom hortikulture, zbog čega izgradnja svakog objekta vanjskog uređenja mora biti u skladu sa rješenjem datim ovim projektom.
3.4. Ostali urbanističko-tehnički uslovi
3.4.1 Nivelaciona kota prizemlja objekta biblioteke na može biti manja od 30 cm (trideset centimetara) iznad kote terena definisane Projektom vanjskog uređenja i nivelacije.
Nivelaciona kota poda prizemlja poslovnih prostora ne može biti manja od 15 cm (petnaest centimetara) iznad kote terena definisane Projektom vanjskog uređenja i nivelacije, a ne smije poremititi date visinske odnose u jedinstvenoj fasadi niza poslovnih prostora.
3.4.2 Koeficijent izgrađenosti (odnos ukupne građevinske površine arhitektonskih objekata prema površini građevinskog zemljišta ne smije preći Ki 1 (manje/jednako jedan).
Član 4.
4.1. Planirani objekti mogu se graditi u dvije etape.
U prvoj etapi građenja (izgradnja objekata na površinama u skladu sa njihovom pretežnom namjenom) postojeći objekti koji su planirani za rušenje mogu se privremeno zadržati, pod uslovom da njihovo zadržavanje ne ometa prvu etapu građenja, a najduže do otpočinjenja druge etape građenja, odnosno do obezbjeđenja finansijskih sredstava potrebnih za njenu realizaciju od strane investitora.
4.2. Na postojećim objektima predviđenim za rušenje ne dozvoljavaju se nikakvi građevinski radovi izuzev onih koji se odnose na nužno održavanje objekata i obezbjeđenje osnovnih higijensko-tehničkih uslova.
Član 5.
5.1. Izgradnja arhitektonskih objekata (građevina) ne može započeti bez prethodnog uređenja građevinskog zemljišta.
5.2. Pod uređenim građevinskim zemljištem smatra se zemljište na kome je izvršeno raščišćavanje zemljišta od gradnje i na kome su izgrađene komunalne građevine i instalacije za zajedničko i pojedinačno korišćenja.
Član 6.
6.1. Zatvoreni i otvoreni prostori namjenjuju se za isticanje kulturno-historijskih vrijednosti arhitekture i ambijenta, te za unošenje i odvijanje tradicionalnih i savremenih kulturnih sadržaja, kao i privredno područje za zanatstvo, trgovinu i ugostiteljstvo.
Član 7.
7.1. Ukoliko neka pitanja nisu rješena odredbama ove odluke, na njih se primjenjuju odgovarajuće odredbe tekstualnog dijela Regulacionog plana sanacije, konzervacije, restauracije i revitalizacije sarajevske čaršije ("Službene novine grada Sarajeva", broj 19/95-611).
Član 8.
8.1. Ova odluka stupa na snagu danom njenog objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 06/1-07-6/3
2. novembra 1996. godine
Sarajevo
Predsjednik Općinskog vijeća
Stari grad Sarajevo,
dipl. ing. maš. Tarik Poturović, s. r.