Uredba o načelima za utvrđivanje unutrašnje organizacije organa Kantona Sarajevo
Na osnovu člana 103. stav 3. Zakona o državnoj upravi ("Službeni list RBiH", broj 26/93- Novi prečišćeni tekst), člana 6. tačka a) i člana 26. stav 1. Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo",broj 7/96), Vlada Kantona Sarajevo na petoj sjednici od 14. decembra 1996.godine, donijela je
UREDBU
O NAČELIMA ZA UTVRĐIVANJE UNUTRAŠNJE ORGANIZACIJE ORGANA KANTONA SARAJEVO
I - OSNOVNE ODREDBE
l. Ovom uredbom, u skladu sa zakonom utvrđuju se načela unutrašnje organizacije, vrste organizacionih jedinica, uslovi za njihovo organizovanje, kao i rukovođenje organizacionim jedinicama u ministarstvima, stručnim službama i upravnim organizacijama Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: kantonalni organi) i raspoređivanje poslova i zadataka.
- 2.Unutrašnja organizacija kantonalnih organa utvrđuje se tako da se u skladu sa njihovim položajem, funkcijama i zadacima, obezbjedi naročito:
- -zakonito, stručno, efikasno i racionalno vršenje poslova i zadataka,
- -puna zaposlenost i odgovornost svih službenika i namještenika i organizacionih jedinica u izvršavanju poslova i zadataka,
- -stalno korištenje i izgrađivanje metode timskog rada i drugih oblika radnog povezivanja i saradnje u izvršavanju poslova i zadataka iz djelokruga rada kantonalnog organa, u skladu sa prirodom tih poslova,
- -blagovremeno ostvarivanje prava i pravnih interesa i izvršavanje obaveza radnih ljudi i građana, preduzeća, ustanova i drugih organizacija i zajednica,
- -ustanovljavanje jedinstvene i elastične organizacije rada, sa što manje organizacionih jedinica i nivoa na liniji rukovođenja,
- -objedinjavanje, u okviru organizacionih jedinica, samo onih poslova koji predstavljaju posebnu cjelinu u okviru djelokruga kantonalnog organa i čije izvršavanje, zbog većeg obima poslova, zahtijeva posebno rukovođenje, koordinaciju i kontrolu u svakodnevnom radu, odnosno organizovanje svih ostalih poslova iz djelokruga kantonalnog organa van organizacionih jedinica.
- -
- 3.Kantonalni organi obezbjeđuju uslove za odgovorno i svestrano učešće svih službenika i namještenika u izvršavanju poslova i zadataka radi ostvarivanja neposredne odgovornosti za rad organa i pojedinačnog doprinosa svakog službenika i namještenika u radu organa.
- 4.Pri utvrđivanju unutrašnje organizacije kantonalnih organa, polazi se od grupisanja poslova i zadataka prema njihovoj medjusobnoj povezanosti i srodnosti, vrsti, obimu, stepenu složenosti, odgovornosti i drugim uslovima za njihovo vršenje.
- 5.Kantonalni organi dužni su da, u okviru svog djelokruga, redovno evidentiraju nadležnosti utvrđene zakonima, drugim propisima i opštim aktima, kao i javna ovlaštenja čije je vršenje tim zakonima, drugim propisima i opštim aktima povjereno preduzećima i ustanovama ili drugim organizacijama i zajednicama.
Kantonalni organi dužni su da redovno prate ostvarivanje nadležnosti i javnih ovlaštenja koja evidentiraju i da, polazeći od toga, vrše odgovarajuće usklađivanje u svojim pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji.
- 6.Ako su za obradu pojedinih pitanja potrebna posebna proučavanja, koja se ne mogu obezbijediti u okviru unutrašnje organizacije kantonalnog organa uprave ili stručnom saradnjom ili pomoću drugih kantonalnih organa, takvo proučavanje kantonalni organ može, uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona, povjeriti odgovarajućim naučnim i stručnim organizacijama.
II - VRSTE ORGANIZACIONIH JEDINICA
- 7.Poslovi i zadaci iz djelokruga kantonalnih organa vrše se, po pravilu, u okviru organizacionih jedinica.
- 8.Organizacione jedinice mogu se ustanovljavati kao osnovne organizacione jedinice i kao unutrašnje organizacione jedinice u okviru osnovnih organizacionih jedinica.
Izuzetno od odredaba prethodnog stava, kad to proizilazi iz prirode poslova i zadataka i drugih uslova rada, ili ako za vršenje pojedinih poslova i zadataka ne postoje uslovi da se obrazuju organizacione jedinice, obavljanje određenih poslova može se povjeriti samostalnim izvršiocima izvan organizacione jedinice koji su neposredno organizaciono vezani za funkcionera koji rukovodi kantonalnim organom.
- 9.Osnovna organizaciona jedinica u ministarstvu i upravnoj organizaciji je sektor.
Sektor se obrazuje za vršenje poslova i zadataka iz jedne ili više oblasti iz djelokruga kantonalnog organa, kada je potrebno obezbijediti neposrednu saradnju i objediniti rad dvije ili više unutrašnjih organizacionih jedinica.
Izuzetno, za obavljanje poslova iz prethodnog stava, sektor se može obrazovati i bez unutrašnjih organizacionih jedinica, ako se na taj način obezbjeđuje racionalnije obavljanje poslova i ako postoje posebni razlozi i potrebe da se obezbijedi viši stepen samostalnosti u rukovođenju određenim poslovima.
- 10.Unutrašnje organizacione jedinice u okviru osnovnih organizacionih jedinica u ministarstvu mogu biti odjeljenja, a u upravnoj organizaciji službe.
Odjeljenje ili služba se obrazuju za vršenje istovrsnih srodnih i međusobno povezanih upravnih i drugih stučnih poslova iz djelokruga sektora, za koje je potreban određeni stepen samostalnosti u rukovođenju.
- 11.Osnovna organizaciona jedinica u upravi i upravnoj organizaciji u sastavu ministarstva je odjeljenje.
Uprava i upravna organizacija u sastavu ministarstva ne mogu imati unutrašnje organizacione jedinice.
Odjeljenje kao osnovna organizaciona jedinica, obrazuje se za vršenje istovrsnih, srodnih i međusobno povezanih upravnih i drugih stručnih poslova iz djelokruga uprave ili upravne organizacije u sastavu ministarstva, za koje je potreban viši stepen samostalnosti u rukovođenju.
- 12.Osnovne organizacione jedinice u stručnim službama mogu biti: kabinet, odjeljenje, odsjek i služba.
Stručne službe ne mogu imati unutrašnje organizacione jedinice.
Kabinet i odjeljenje se obrazuju radi objedinjavanja stručnih i tehničkih poslova u stručnim službama koje obavljaju poslove za potrebe predsjednika Kantona, Skupštine i Vlade Kantona.
Odsjek i služba mogu se obrazovati za vršenje istovrstnih, srodnih i međusobno povezanih upravnih i drugih stručnih poslova osnovnih djelatnosti i opštih, tehničkih i pomoćnih poslova.
III - RUKOVOĐENJE ORGANIZACIONIM JEDINICAMA
- 13.Sektorom rukovodi rukovodeći radnik - pomoćnik ministra, odnosno pomoćnik direktora upravne organizacije.
Pomoćnik ministra, odnosno pomoćnik direktora upravne organizacije neposredno rukovodi sektorom i s tim u vezi organizuje, objedinjava i usmjerava rad sektora odnosno unutrašnjih organizacionih jedinica u sektoru, raspoređuje poslove i zadatke u okviru sektora, utvrđuje metodologiju izrade informacija, analiza i izvještaja iz djelokruga sektora za godišnji program rada ministarstva, odnosno upravne organizacije, utvrđuje prioritet u radu, daje uputstva i pruža neposrednu stručnu pomoć izvršiocima, obezbjeđuje zakonito, blagovreme- no, stručno i racionalno vršenje poslova u sektoru, utvrdjuje prijedlog izvještaja o radu ministarstva, odnosno upravne organizacije iz djelokruga sektora, potpisuje akte iz djelokruga sektora, osim akata koje potpisuje ministar, odnosno direktor i parafira akte koji se pripremaju u sektoru, a koje potpisuje ministar, odnosno direktor.
Pomoćnik odgovara, za svoj rad i rad sektora, ministru, odnosno direktoru.
- 14.Odjeljenjem, kao unutrašnjom organizacionom jedinicom, rukovodi načelnik.
Službom, kao unutrašnjom organizacionom jedinicom, rukovodi šef.
Načelnik, odnosno šef organizuje, objedinjuje i usmjerava rad organizacione jedinice kojom rukovodi, odgovara za blagovremeno, zakonito i pravilno vršenje poslova i zadataka iz djelokruga jedinice kojom rukovodi raspoređuje poslove i zadatke na neposredne izvršioce, pruža neposrednim izvršiocima potrebnu stručnu pomoć u radu, vrši najsloženije poslove i zadatke iz djelokruga organizacione jedinice kojom rukovodi i druge poslove utvrđene pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.
Načelnik, odnosno šef odgovara za svoj rad i rad organizacione jedinice kojom rukovodi rukovodećem radniku i ministru.
- 15.Odjeljenjem kao osnovnom organizacionom jedinicom u upravi odnosno upravnoj organizaciji u sastavu ministarstva, rukovodi načelnik.
Načelnik organizuje, objedinjuje i usmjerava rad odjeljenja, odgovara za blagovremeno, zakonito i pravilno vršenje poslova i zadataka iz djelokruga odjeljenja, raspoređuje poslove i zadatke na neposredne izvršioce i pruža im neposrednu stručnu pomoć u radu, vrši najsloženije poslove i zadatke iz djelokruga odjeljenja i druge poslove utvrđene pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.
Načelnik odgovara za svoj rad i rad odjeljenja direktoru uprave odnosno upravne organizacije u sastavu ministarstva i ministru.
- 16.Kabinetom i odjeljenjem, kao osnovnim organizacionim jedinicama, rukovode pomoćnici sekretara Skupštine Kantona, odnosno sekretara Vlade.
Odsjekom i službom kao osnovnim organizacionim jedinicama rukovodi šef.
Pomoćnici sekretara Skupštine Kantona, odnosno sekretara Vlade koji rukovode kabinetom i odjeljenjem i šef, organizuju, objedinjuju i usmjeravaju rad organizacione jedinice kojom rukovode, odgovaraju za blagovremeno, zakonito i pravilno vršenje poslova i zadataka iz djelokruga organizacione jedinice kojom rukovode, raspoređuju poslove i zadatke na neposredne izvršioce i pružaju im neposrednu stručnu pomoć u radu, vrše nasloženije poslove i zadatke iz djelokruga organizacione jedinice kojom rukovode i druge poslove utvrđene pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.
- 17.Samostalni izvršilac (tačka 8. stav 2.) neposredno radi po uputstvima funkcionera koji rukovodi kantonalnim organom uprave ili rukovodećeg radnika koga funkcioner odredi i odgovara mu za vršenje povjerenih poslova i zadataka.
IV - RASPORED POSLOVA I ZADATAKA NA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE
- 18.Funkcioner koji rukovodi kantonalnim organom, prilikom donošenja pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, vodiće računa naročito:
- -da se broj rukovodećih radnika koje postavlja Vlada i broj rukovodilaca organizacionih jedinica utvrđuje zavisno od potrebe za rukovođenjem i koordiniranjem rada, brojnosti i složenosti komuniciranja sa drugim organima i organizacijama, kao i drugih uslova potrebnih za vršenje poslova i zadataka organa,
- -da se broj izvršilaca i potrebna stručna sprema utvrđuje tako da odgovaraju vrsti, karakteru i obimu poslova, načinu i drugim uslovima rada kantonalnog organa,
- -da se uslovi za rad na poslovima i zadacima u pogledu školske spreme utvrđuju na taj način što će se utvrditi stepen i vrsta školske spreme koja je potrebna za vršenje tih poslova i zadataka, a da se, izuzetno, može alternativno utvrditi samo vrsta školske spreme, u okviru istog stepena školske spreme, ako se na taj način podjednako može obezbijediti uspješno vršenje poslova i zadataka,
- -da se u pravilniku razvrstaju poslovi u skladu sa propisom o nazivima poslova i zadataka i uslovima za njihovo vršenje u organima uprave,
- -da se radnici, koji nemaju položen sručni ispit, mogu raspoređivati na odgovarajuće poslove i zadatke u skladu sa pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji pod uslovom da u roku od jedne godine od dana raspoređivanja polože stručni ispit,
- -da se uslovi u pogledu dužine potrebnog radnog iskustva utvrđuju zavisno od vrste, karaktera i složenosti poslova i zadataka, s tim da se na najsloženijim poslovima i zadacima osnovnih djelatnosti, za koje je predviđena visoka stručna sprema, utvrđuje tri godine radnog iskustva na istim i sličnim poslovima, a na ostalim poslovima za koja je utvrđena visoka stručna sprema - dvije godine, na složenim poslovima i zadacima za koje je utvrđena viša stručna sprema, najmanje jedna godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima, a za jednostavnije poslove, pravilnikom se može, prema potrebi, utvrditi radno iskustvo do jedne godine.
- -
Izuzetno, pripravnici kantonalnog organa mogu se rasporediti na odgovarajuće poslove i zadatke nakon završenog pripravničkog staža i položenog stručnog ispita.
- 19.Osnovna službena zvanja službenika i namještenika u kantonalnim organima su:
- 1.stručni saradnik - za najsloženije poslove i zadatke,
- 2.samostalni referent - za složene poslove i zadatke,
- 3.referent - za jednostavnije poslove i zadatke,
- 4.naziv radnog mjesta namještenika, koji rade na operativno-tehničkim i pomoćnim djelatnostima utvrđuju se pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji kantonalnog organa.
- 20.Funkcioner koji rukovodi kantonalnim organom, dužan je da dostavi na mišljenje Ministarstvu pravde i uprave nacrt pravilnika o unutrašnjoj organizaciji.
Ministarstvo pravde i uprave daje mišljenje o nacrtima pravilnika iz prethodnog stava, sa stanovišta saglasnosti tih nacrta sa zakonom i drugim propisima i ovom uredbom.
- 21.Kantonalni organ dužan je da ovjeren pravilnik o unutrašnjoj organizaciji, zajedno sa aktom kojim je data saglasnost Vlade Kantona, dostavi Ministarstvu pravde i uprave.
- 22.Ova uredba stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 02-012-89/96
14. decembra 1996. godine
Sarajevo
Premijer
dipl. el. ing. Mustafa Mujezinović,s. r.