Pravilnik o jedinstvenoj metodologiji za
1054 Na osnovu člana 24. stav 6. Zakona o poqoprivrednom zemqištu ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/09), federalni ministar poqoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi PRAVILNIK O JEDINSTVENOJ METODOLOGIJI ZA RAZVRSTAVAWE POQOPRIVREDNOG ZEMQIŠTA U KATEGORIJE POGODNOSTI I- OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuju se mjerila za razvrstavanje poqoprivrednog zemqišta u kategorije pogodnosti (u daqnjem tekstu: pogodnost tla), način i postupak određivawa kategorija pogodnosti, teritorijza koji se vrši određivanje (istraživani prostor), metoda rada, vrjednovanje zemqišta i izračun procjene pogodnosti tla sa formulom, mjerila i osnove za vrjednovanje (bonitiranje) poqoprivrednih zemqi- šta u kategorije posebno vrijednih obradivih (P1) zemqišta i vrijednih obradivih (P2) zemqišta (u daqnjem tekstu: P1 i P2) i druga pitawa vezana za pogodnost zemqišta, a sve to u svrhu potrebe planirawa daqnjeg razvoja poqoprivredne proizvodnje, za prostorno planiranje kao i vršenje različitih inventarizacija zemqišnih površina i utvrđivanje podataka o površinama i o kvaliteti zemqišnih resursa. Član 2. Primjena GIS tehnologije u ocjewivanju kvalitete tla i njegove pogodnosti za kultivaciju, odnosno uzgoj ratarskih, povrtlarskih, voćarskih i vinogradarskih kultura, te procjena pogodnosti tla za travwake osnovni je sadržaj ovog pravilnika, odnosno uvođenje računarskog modela za izračun pogodnosti tla za ove uzgoje, na osnovu izbora uzoraka tla, analitičkih rezultata (hemijska, fizikalna i biološka) i određene pogodnosti tla. Član 3. Kao krajwi ciq i rezultat donošewa ovog pravilnika mora biti izrada studijskog rada ili elaborata o ocjeni kvalitete tla i njegove pogodnosti za kultivaciju, odnosno uzgoj ratarskih, povrtlarskih, voćarskih i vinogradarskih kultura, a kojim će se opisati: 1. ciq rada; 2. metoda rada; 3. rezultati istraživawa: a) osnovne značajke prostora; b) značajke podneblja - sa padavinama i temperaturom; v) značajke reljefa - sa nadmorskom visinom terena i nagibom terena; g) inventarizacija poqoprivrednog zemqišta putem foto nterpretacije ortofoto karte u mjerilu 1:5.000, sa podlogama; d) interpretacijom; đ) kartom korištewa i inventarizacijom površina klasa načina korištewa zemqišta; e) značajke tala - sa pedološkom kartom zemqišta; ž) značajke sistematskih jedinica tla; z) značajke kartiranih jedinica tla; i) stanje onečišćenosti zemqišta; j) preporuke za poqoprivrednu proizvodnju sa procjenom pogodnosti poqoprivrednog zemqišta za poqoprivredu; k) kriteriji procjene i rezultati procjene sa pogodnostima zemqišta za određene proizvodnje; l) rekapitulacija rezultata procjene (utvrditi najmanje pogodna tla, nepogodna, za neke vrste voćaka ili povrća i dr.). U elaboratu ili studijskom radu iz stava 1. ovog člana treba izraditi: a) karte sadržaja humusa koja bi trebala predstavljati jednu od polaznih podloga za trajni monitoring hemijske degradacije tala; b) bonitetnu kartu na osnovu koje se utvrđuje da površine I-Vbonitetne klase, koje su zakonom zaštićene u smislu da se ne smiju koristiti u nepoqoprivredne svrhe; v) tematska karta potreba tla za kalcifikacijom, a sve to sa ciljem da budu osnova kojom je moguće utvrditi prostornu rasprostranjenost; g) te površine tala kod kojih postoji potreba za raznim agrotehničkim mjerama. Osnova za interpretaciju gore navedenih vrijednosti i drugih vrijednosti je utvrditi popis tala koji se javljaju na istraživanom prostoru, te wihova vawska i unutrašwa obilježja, prikazati popis sistemskih jedinica na tom području te izdvojiti tipove tala, zatim niže jedinice iz razdjela automorfnih i hidromorfnih tala, a za potrebe kodirawa u računarskom sistemu navesti šifre (kod) sistemskih jedinica, brojeve kartiranih jedinica u kojima se javlja dotična sistemska jedinica kao dominantna ili sporedna. Studijski rad ili elaborat iz stava 1. ovog člana se izrađuju za različite svrhe i u različitoj razmjeri, a razmjeru određuje nivo istraživawa, postavljeni ciljevi i iznos sredstava koja stoje na raspolaganju. Studijski rad ili elaborat iz stava 1. ovog člana izrađuju naučno-stručne institucije ovlaštene od strane Federalnog ministarstva poqoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daqnjem tekstu: Federalno ministarstvo) na osnovu Pravilnika o uslovima koje moraju ispuwavati naučno-stručne institucije i laboratorije za vršenje poslova izrade projekata uređewa te mjerewa i ispitivawa zemqišta ("Službene novine Federa- cije BiH", broj 39/10). Na osnovu procjene pogodnostisistematskih jedinica tla izvršiti procjenu pogodnostikartiranih jedinica tla za određene proizvodnje, a rezultate te procjene prikazati na karti pogodnosti zemqišta, a obradom te karte i inventarizacijom površina utvrditi pogodna tla sa klasama pogodnosti (pogodna, umjerenopogodna, ograničeno pogodna, privremeno nepogodna tla, trajno nepogodna, i dr.). II- VIŠENAMJENSKO VRJEDNOVAWE ZEMQIŠTA Član 4. Zemqišna jedinica je jedan složeni ekološki sistem u kome postoji zajednički skup ograničewa i mogućnosti za upotrebu zemqišta. Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana57 Tip korištewa zemqišta sadrži skup tehničkih specifikacija u sklopu društveno - ekonomskih odnosa. Razni LUT-ovi imaju razne zahtjeve za kvalitet zemqišta, s tim da ako kvalitet zemqišne jedinice odgovara zahtjevima korištewa zemqišta tog LUT-a, pogodnost te jedinice je velika. Višenamjensko vrjednovanje zemqišta u poqoprivredi pomoću GIS tehnologije je osnova racionalnog gospodarewa prostorom i ima za svrhu i najmawoj zemqišnoj površini odrediti najsvrsishodniju i optimalnu namjenu. Vrjednovanje zemqišta (bonitiranje) - ocjewivanje pogodnosti zemqišta za određenu namjenu (Land evaluation)na osnovu većeg broja indikatora pogodnosti (klimatskih, pedoloških, agrohemijskih, hidroloških i dr.). Član 5. Po izvršenom višenamjenskom vrjednovanju zemqišta za pojedine poqoprivredno-gospodarske grane (povrtlarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, ratarstvo, travničarstvo, ribar- stvo i ostalo), potrebno je izraditi tematske karte pogodnosti zemqišta za gore navedene proizvodnje i da se na osnovu inventarizacije površina utvrdi ukupna površina na području kantona ili opštine u ha pogodnih tala za konkretnu proizvodnju/dobiti kartiranu jedinicu tla sa sastavom i strukturom, nazivom tipa tla, nazivom niže sistemske jedinice tla i površinom/. Svaki poligon prikazan na pedološkoj karti mora imati pripadajući, originalni tip tla sa osnovne pedološke karte BiH, koji je, nadalje, prilagođen nacionalnoj i FAO klasifikaciji. Član 6. Bonitiranjem zemqišta određuje se stepen pogodnosti zemqišta za poqoprivrednu proizvodnju, bez obzira na dosadašwi način korištewa zemqišta. Karta upotrebne vrijednosti poqoprivrednog zemqišta je obavezujući akt pri izradi prostornih, urbanističkih i regulacijskih planova i načina korištewa zemqišta u funkciji održivog razvoja i racionalne rekonstrukcije prostora. Kartom upotrebne vrijednosti poqoprivrednog zemqišta se određuju kategorije zemqišta po bonitetnim kategorijama i pogodnosti tla, načinu korištewa i agrozonama, u odnosu na mogućnost njegove upotrebe za poqoprivrednu proizvodnju, uzimajući u obzir njegove prirodne osobine, plodnost i zdravstveno stanje. Osnove za utvrđivanje prostornih kategorija pogodnosti su bonitetne i pedološke karte detaqnog mjerila (katastar- ski planovi) koji vrjednuju zemqište na nivou najmanje proizvodne parcele. Član 7. Razgraničenje namjene poqoprivrednih površina vrši se na osnovu vrjednovawa zemqišta i utvrđenih bonitetnih kategorija. Poqoprivredno tlo osnovne namjene dijeli se na: 1. posebno vrijedno obradivo tlo (P1), od 26 - 32 bodova; 2. vrijedno obradivo tlo (P2), od 21 do 25 bodova; 3. ostala obradiva tla (P3), od 15 - 20 bodova; 4. ostala poqoprivredna zemqišta (OP), od 10 - 14 bodova; 5. nepogodna zemqišta (N), ispod 10 bodova. P1iP2surazmješteniuprvuagrozonu,P3jedruga agrozona, a OP i N treća agrozona. III- KLASIFIKACIJA TALA, KATEGORIJE I STEPENI POGODNOSTI TALA Član 8. Određivanje kategorija pogodnosti zemqišta, vrši se na osnovu morfoloških, hemijskih, fizičkih i bioloških osobina tla, te proizvodnih karakteristika terena. Za potrebe utvrđivawa pogodnosti tla, u najvažnije osobine ubrajaju se: 1. Tip tla i njegove osobine: a) morfološka (dubina, zbijenost, skeletnost, plastičnost, ljepqivost); b) fizička (tekstura, struktura, propusnost); v) hemijska (pH, humusnost, sadržajCaCO 3); 2. Opšte osobine terena: izraženost reljefa, ekspozicija, inklinacija, položaj parcela, stjenovitost, hidrološke prilike. 3. Analiza vodnog bilansa (režim potencijalne evapo- transpiracije - PET; režim stvarne evapotranspi- racije - SET) kišni faktori. Član 9. Kišni faktor (poLANG-u), koji označava odnos između srednje godišnje količine padavina i srednje godišnje temper- ature, utvrđuje se: Kf O T gdje su: Kf = godišwi kišni faktor O = oborine u mm (godišwi prosjek) T = temperaturaC(godišwi prosjek) Prema vrijednostima ovog Kf kišni faktor dobije se oznaka klime: –perhumidna ....................višeod160 –humidna........................od80-160 –semihumidna .....................od60-80 –semiaridna ......................od40-60 –aridna ........................manjeod40 Član 10. Pedogenetski procesi dovode do stvarawa pojedinih tipova tla. Horizontalni dijelovi pedosfere koji su prošli i još prolaze kroz različite pedogenetske procese, a odlikuju se posebnim hemijskim i fizičkim osobinama nazivaju se horizonti tla, a treba ih razlikovati od slojeva tla i geoloških slojeva koji predstavljaju recentne aluvijalne nanose ili antropogene formacije. Horizonti su najvažniji elementi sistematike i dijagnostiketla,adijeleseu4kategorije: 1. organski; 2. mineralni; 3. antropogeni; i 4. tehnogeni horizonti. Svi ovi horizonti imaju svoje oznake utvrđene u aktuelnoj klasifikaciji. Član 11. Stepen nagiba i kategorije reljefa, odnosno prema jačini nagiba razlikujemo slijedeće kategorije reljefa: STEPENNAGIBA..................OZNAKA 0..................................ravno 1-3...........................slabonagnuto 4-7 ........................umjerenonagnuto 8-11.................... prilično jako nagnuto 12-15.......................vrlojakonagnuto Višeod>15 ..........................strmo Član 12. Za definisanje klasa pogodnosti zemqišta i stepena ograničewa mogu se koristiti sljedeći parametri (LUT): 1. Nagib terena ima veoma značajnu ulogu u definisanju LUT-a i u direktnoj je vezi sa sistemom uzgoja biljaka. Pogodnost zemqišta za uzgoj ratarskih, povrtlarskih, zatim voćarskih kultura i na kraju travwaka je u direktnoj korelaciji sa nagibom, odnosnošto je izraženost nagiba veća to je i izbor gajenih kultura mawi. Broj 43–Strana58 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. Nagibom je ograničena i upotreba mehanizacije te time i savremeni sistem uzgoja većine gajenih kultura. Mehaniziran sistem gajewa kultura u mnogome racionalizuje, povećava obim i pojeftinjuje poqoprivrednu proizvodnju, što ga čini daleko konkurentnijim na tržištu. a) 0 - 5% - ravna i blago valovita zemqišta; U pogledu ograničewa za uzgoj svih poqoprivrednih kultura ravna zemqišta nemaju ograničenje i idealna su za sve oblike i sisteme uzgoja, odnosno LUT-ove. b) 5 - 10% - blago nagnuta i talasasta zemqišta; Zemqišta imaju veoma mala ograničewa, odnosno gotovo da i nemaju nekih ograničewa za kulture koje se gaje na našim područjima. U većini slučajeva nemaju gotovo nikakvog nepovoqnog uticaja na LUT-ove. v) 10 - 15% - blago nagnuta; Ovo su zemqišta sa određenim ograničewima, tako da su za pojedine kulture potrebne odgovarajuće mjere nivelisawa i ravnawa terena. Imaju određeni uticaj na LUT-ove, ali ne snažan da iskqučuju neki od mogućih sistema uzgoja. U ovim slučajevima se primjenjuju odgovarajuće agrotehničke mjere kao što je konturna obrada i uzgoj kultura u pojasevima, kako bi se ublažila negativna erozivna djelovawa. g) 15 - 30% - umjereno nagnuta; Za većinu kultura ova zemqišta imaju ograničewa za pojedine uzgojne oblike i zahtijevaju odgovarajuće tehničke mjere uređewa zemqišta kao što je terasiranje. Imaju značajnijeg uticaja na same LUT-ove i to posebno u kombinaciji sa još nekim nepovoqnim osobinama tla. d) 30 - 60% - nagnuta; Zemqišta imaju eliminatorni karakter za većinu gajenih kultura i zahtijevaju opsežnije i složenije mjere uređewa zemqišta. Nivo ograničewa je vrlo visok i imaju veoma velik uticaj na LUT-ove, odnosno izbora kultura. đ) 60 - 80% - veoma nagnuta; Ovaj nagib je limitirajući za mehanizirani sistem uzgoja gotovo svih poqoprivrednih kultura i ima direktan uticaj na LUT-ove. Zemqišta se samo mogu koristiti kao prirodne livade i pašwaci, odnosno korištenje na tradicionalni način (ručno košenje), prikupljanje sijena i ispaša stoke. e) >80% - izrazito nagnuta; Ovo je nagib terena na kome je jedino moguće ekstenzivno korištenje zemqišta kao pašwačke površine gdje se jedino može primijeniti tradicionalni sistem ispaše sa kozama i ovcama. Svi drugi vidovi iskorištavawa zemqišta u poqoprivrednoj proizvodwi nisu mogući i ovaj nagib je iskqučiv za sve ostale LUT-ove. 2. Tekstura tla je definisana procentualnim odnosom frakcija pijeska, praha i gline (pijesak 2,0-0,06 mm; prah 0,06-0,002 mm; glina < 0,002 mm). Imajući u vidu činjenicu da zemqišta ilovastog teksturnog sastava imaju i najboqu strukturu, a što pogoduje većini gajenih kultura, onda je jasno da se mora voditi računa o teksturnom sastavu tla. Teška glinovita tla kojih ima u BiH veoma često su limitirajući faktor za većinu gajenih kultura i kao takva se ne mogu koristiti za dobar dio ratarskih kultura. Zbog svog uticaja na pojedine kulture tekstura tla ima određenu ulogu kod definisawa LUT-a. a) Dubina tla; Dubina tla je veoma bitna karakteristika svakog tipa tla i jedan je od značajnijih faktora u biqnoj proizvodwi. Uz nagib je najvažniji element kod određivawa LUT-a. Dubina tla je vrlo često ograničavajući faktor uzgoja pojedinih kultura i to pogotovo za naturalni oblik proizvodnje. Na plitkim zemqištima gotovo je nemoguće uzgajati pojedine ratarske i voćarske kulture, tako da se ove površine iskqučivo koriste kao pašwaci. Dubina tla jedino nema tako bitnu ulogu kod intenzivnog (mehaniziranog) načina uzgoja pojedinih poqoprivrednih kultura, odnosno ukoliko se koriste savremeni načini proizvodnje uz primjenu sistema za navodwavanje i plastenički sistem gajewa biljaka. U ovim slučajevima za pojedine LUT-ove (npr. proizvodwa grožđa, špinata, salate, luka, blitve, proizvodwa rasada i sl.) dubina tla nema tako veliki uticaj. nivo dubina u cm veoma duboka >150 cm duboka 150-100 cm umjereno duboka 100-50 cm plitka 50-30 cm veoma plitka 30-20 cm vrlo plitka < 20 cm 3. Sadržaj ukupnogCaCO 3u tlu generalno nema neku značajniju vrijednost, odnosnonije limitirajući faktor za većinu poqoprivrednih kultura koje se uzgajaju na području BiH ukoliko ga nema u tlu. Vrlo je mali broj kultura (npr. lucerka) koje zahtijevaju veći sadržaj karbonata u tlu. Na sadržaj karbonata u tlu dosta dobro reagiraju orah, lješwak i maslina, dok su vinova loza i breskva jako osjetqive na povećan sadržajCaCO 3. Iz svega navedenog vidqivo je da sadržaj karbonata u tlu ima određenog značaja kod definisawa LUT-a. Sadržaj karbona, nivo karbonat ekvivalentan (g/kg) nizak 0-50 optimalan 50-100 umjeren 100-150 visok 150-200 veoma visok 200-300 vrlo visok 300-500 ekstremno visok > 500 4. Reakcija tla (pH-H 2O) Za većinu kultura koje se uzgajaju u BiH optimalnapH vrijednost tla uH 2Oje oko 6,5. Kisela reakcija tla,pHmawa od 5,0 i alkalna veća od 7,5 imaju značajan uticaj na prinose gajenih kultura, jer se u ovim sredinama javljaju specifični problemi blokirawa makro i mikro elemenata, tako da imaju veliku ulogu u definisanju LUT-a. pHvrijednost tla, Oznaka reakcije, reakcija tla u vodi vrlo kiselo < 3,0 veoma kiselo 3,0-4,5 kiselo 4,5-5,0 umjereno kiselo 5,0-5,5 slabo kiselo 5,5-6,5 optimalno (veoma slabo kiselo) 6,5-7,0 neutralno 7,0 slabo alkalno 7,0-7,2 umjereno alkalno 7,2-7,5 alkalno 7,5-8,0 veoma alkalno 8,0-9,0 vrlo alkalno > 9,0 5. Zasićenost bazama Ovaj parametar ne predstavlja tako bitan element u definisanju LUT-a Nivo CEC ekvivalentan u cmol (+)/kg glina veoma nizak < 10 nizak 10 - 15 umjeren 15 - 20 optimalan 20 - 30 visok 30 - 40 veoma visok 40 - 60 vrlo visok > 60 6. Organski azot Organski azot je u direktnoj vezi sa strukturom i održavanjem vlage u tlu. Naime, jako humusna tla imaju boqu i finiju strukturu, a zahvaqujući organskoj materiji bolje i duže održavaju vlagu koja je u sušnim ljetnim periodima veoma bitna za postizanje većih prinosa. Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana59 Nivo organskog azota, nivo karbonat ekvivalentan u g/kg vrlo nizak < 10 veoma nizak 10 - 15 nizak 15 - 20 umjeren 20 - 30 optimalan 30 - 40 visok 40 - 60 veoma visok 60 - 100 vrlo visok > 100 Član 13. Klasifikacija tala prema pogodnosti je složena/ kompleksna i razlikujemo slijedeće kategorije: 1. RED POGODNOSTI - veće površine na osnovu procjene pogodnosti za određenu namjenu; 2. KLASA POGODNOSTI (tipovi tla različitog stepena pogodnosti); 3. POTKLASA POGODNOSTI - tipovi istog stepena pogodnosti, ali različitih ograničewa određenih klasom pogodnosti; 4. JEDINICE POGODNOSTI - osnovne jedinice; Pogodnost tla u uskoj je vezi sa plodnošću tla, a gdje razlikujemo: Efektivna plodnost je definisana intenzitetom vrijednosti edafskih vegetacijskih faktora, označava količinu suhe materije koju biqke mogu sintetizovati na nekom staništu tokom vegetacijskog perioda; Potencijalna djevičanska plodnost je definisana konstalacijom svih faktora tla, omogućuje korištenje tog tla za uzgoj usjeva te u odgovarajućim agrotehničkim uslovima može nadoknaditi gubitak suhe materiji (đubrenje, obrada, usjevi). Po pedološkoj karti BiH, u mjerilu 1:300.000 (Nacionalna klasifikacija tala) utvrđeni su slijedeći tipovi tla: brumipodzol, deposoildeponija,dystric kombisol, eugley, eutric leptosol, fluvisol, histosolniski treset,humofluvisol, humogley, kalkokambisol, kalkomelonisol, vertisol, kolovium, litosol, luvisol, podzol, pseudogley, ranker, regosol, rendzina, terra rossa. Član 14. U.S. klasifikacija tala sadrži 11 redova (sistem američke klasifikacije) koji ne prihvata unošenje elemenata koji su izvan tla: 1. entisols, 2. inceptisols, 3. spodosols, 4. ultisols, 5. alfisols, 6. vertisols, 7. oxisols, 8. histosols, 9. andisols, 10. aridisols, 11. mollisols, 12. (gelisol). Član 15. Po nacionalnoj klasifikaciji uBiH razlikujemo slijedeće tipove tla: A. Podjela po kriteriju taksonomske podjele: IKLASA NERAZVIJENA I SLABO RAZVIJENA TLA - TERESTIČNI SIROZEMI (Litosoli, Regosoli, Koluviumi, Arenosoli) IIKLASA HUMUSNO AKUMULATIVNA TLA (Kalkomelanosoli, Rankeri, Rendzine, Černozem, Smonice iliVertisoli) IIIKLASA KAMBIČNA TLA-SMEĐA TLA (Kalkokambisoli, Eutričnikambisoli, Distrični kambisoli, Crvenica iliTerra rossa,Terra fusca,Pelosoli) IVKLASA ELUVIJALNA-ILUVIJALNA TLA (LesiviranailiLuvisoli, Akrisoli, Podzoli, Brunipodzoli) VKLASA PSEUDOGLEJNA TLA (ona sa površinskom vodom) (Primarni i sekundarni pseudoglej) VIKLASA ANTROPOGENA TLA-ANTHROSOLI (Ariksoli, Hortisoli, Rigosoli, i tla plastenika) VIIKLASA TEHNOGENA TLA-TEHNOSOLI sa 6 potklasa: 1. sa izmijenjenim prirodnim supstratom (Deposoli, Rekultisol); 2. na raznom otpadu (cinerosoli(na pepelu),rhodic tehnosoli - na crvenom muqu, garbisoli); 3. pod uticajem gorewa (PirosoliiliKombustosoli); 4. sa unosom raznog materijala (Nekrosoli, Urbisoli); 5. tla urbanih prostora -Urbisoli; 6. potpuno izmijenjena prirodna tla, tla staklenika. B. Podjela po hidromorfnosti tla -HIDROMORFNA TLA: IKLASA nerazvijena hidromorfna tla(aluvijalno tlo ili fluvisol); IIKLASA STAGNOGLEJNA TLA (stagnoglej); IIIKLASA SEMIGLEJNA (livadska tla,humofluvisolili fluvijalno livadsko tlo); IVKLASA GLEJNA TLA (ritska crnica ilihumoglej, močvarno glejno ilieuglej, tresetno ili glejno tlo); VKLASA TRESETN ATLA - HISTOSOLI (niski treset, visoki treset, mokra staništa ilinjetlandi) C. Podjela po HALOMORFNOSTI TLA - SLATINE: IKLASA - AKUTNO ZASLAWENA TLA (solončak); IIKLASA - SLABIJA ZASLAWENOST TLA ( solonec - solonc); D. Podjela po SUBHIDRIČNOSTI TLA: IKLASA - NERAZVIJENA (protopedon ili sirozem); IIKLASA - RAZVIJENA SUBHIDRIČNA TLA (sapropelgwili muq,dy - dajili smeđe muljevito tlo, gyttjasivo muljevito tlo). Član 16. Pogodnost zemqišta se određuje na nivou opšte kategorije pogodnosti ili kategorije pogodnosti bez korekcija zemqišta iz formule, prema vrijednosti od najpovoqnijih do nepovoqnijih tala prema mjerilima, osobinama tla, klime i ostalih prirodnih uslova: PTK koja definiše da je pogodnost zemqišta jednaka drugom korijenu iz umnoška vrijednosti bodova za bonitet tla (T) i klime (K), a što je pogodnost zemqišta bez korekcije. Opšta pogodnost zemqišta (P)vrjednujeseod10do32 bodova. Broj 43–Strana60 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. Bonitet tla (T) vrjednuje se od 10 do 100 bodova. Pogodnost klime (K)vrjednuje se od 1 do 10 bodova, na osnovu sredwih godišwih temperatura zraka, sredwih godišwih količina padavina i sredwih količina padavina u vegetacijskom periodu. Unutar pojedinih klimatsko-vegetacijskih područja zemqišta nižih nadmorskih visina ocjenjuju se većim brojem bodova, a viših nadmorskih visina s mawim brojem bodova. Postignuti rezultat dobiven po ovoj formuli mawi od 10 bodova svrstava zemqište u neplodno. Okvirni bodovi za klimu su: Opštine Naziv područja Nadmor- ska visina koju obuhvata Trajanje veget. perioda Sredwa godišwa količina padavina u mm Sredwa godišwa temp.C Sredwa kol. padavina veget. periodu u mm Bodovi za klimu Bihać, Velika Kladuša, Cazin, Bužim, Kquč, Bos.Krupa Područje Cazinske krajine 200-550 187 1240 9,7 600-700 6-8 Sanski Most Sjeverno- zapadno -bosansko područje 130-500 197 1041 10,3 500-600 8-10 Bos.Petro vac Kupres Sjeverno- zapadno bosansko područje 130-500 197 1041 10,3 500-600 4-5 Tuzla, Tešaw Doboj-Jug, Gradačac, Živinice Kalesija, Sapna, Teočak, Usora, Gračanica Srebrenik Čelić, Lukavac Sjeverno- bosansko područje 80-980 193 997,7 10,26 500-600 7-9 Orašje, Oxak, Domaljevac - Šamac Sjeverno- bosansko područje 80-980 193 997,7 10,26 500-600 8-10 Goražde, Ustikoli- na Prača - Pale, Trnovo Gornje Drinsko područje350-2200 172 887 8,3 400-500 5-7 Bugojno, D. Vakuf, Jajce, Dobretići G. Vakuf, Prozor - Rama Zapadno- bosansko krečwačko dolomitn o područje 500-1700 149 1027 7,05 400-500 5-7 Travnik, Kreševo, Fojnica, Kiseljak, N.Travnik Busovača, Vitez Zapadno bosansko krečwačko dolomitn o područje - Skender Vakufski rajon 300-1900 188 969 9,65 500-600 5-7 Mostar, Qubuški, Stolac, Čapqina, Kowic Jablanica Submedit eransko područje - rajon sa zimzelenim elementima 50-500 247 1345 14,87 300-400 8-10 Neum, Ravno Eumedite ransko područje do 350 247 1429 15,2 300-400 7-8 Š. Brijeg, Posušje, Čitluk, Grude Submedi- teransko područje - rajon bez zimzelenih elemenata 200-800 204 1598 11,40 300-400 4-6 Sarajevo, Zenica, Ilijaš, Breza, Visoko, Zepče, Maglaj, Kakaw Srednje bosansko područje - Sarajevsko -zenički rajon 400-1300 187 877 9,6 400-500 5-8 Bjelašni ca, Igman, Vlašić itd Bosansko planinsko područje 500-2386 106 1319 5,37 500-600 1-3 Livno, Drvar, Bos. Grahovo Tomislav- grad, Glamoč Submedit eransko - planinsko područje800-2000 166 1525 8,43 500-600 4-6 Kladaw, Olovo, Banovići, Zavidovići, Vareš Zavidovi ćko- Teslićko područje 250-1328 184 1106 9,35 600-700 4-7 Član 17. Korekcija pogodnosti zemqišta vrši se zbog uticaja ostalih prirodnih uslova i to: otvorenost ili zatvorenost položaja, zasjenjenost zemqišta, veličina parcele i oblik parcele. 1. Otvoreni položaj zemqišta izloženi posebnom uticaju jačih vjetrova ocjenjuje se sa 1 do 24 negativnih procenata bodova, a zatvoreni položaj zemqišta bez dovoqne zračne drenaže, kao što su stanovite doline, polja i poqica i donje trećine padina, tzv. "zračna jezera", zbog mogućnosti jače pozebe i učestalije pojave bolesti na kulturnim biqkama, ocjenjuje se sa 1 do 36 negativnih procenata bodova. 2. Uticaj zasjenjenosti zemqišta na pogodnost zemqišta, zbog blizine šuma, visokih građevina ili brežuqkasto brdovitog terena, ocjenjuje se u rasponu od 6 do 24 negativnih procenata bodova. 3. Površina katastarske čestice ocjenjuje se do 20 negativnih procenat bodova kako slijedi: Površina katast. čestice (ha) Negativni procenti bodova Površina katast. čestice (ha) Negativni procenti bodova <0,01 15 - 20 0,5 - 1 4 - 6 0,01 - 0,05 10 - 15 1 - 3 3 - 4 0,05-0,25 8-10 3-5 2-3 0,25 - 0,5 6 - 8 >5 0 4. Oblik katastarske čestice ocjenjuje se od 0 do 10 negativnih procenata bodova, prema formuli: Kr P S 354, gdje je: Krkoeficijent oblika čestice; P- obim katastarske čestice; S- površina katastarske čestice. 5. Procenat negativnih bodova u ovisnosti o koeficijentima oblika katastarske čestice prikazan je kako slijedi: Katastarski oblik kat. čestice Negativni procenti bodova Koeficijent oblika kat. čestice Negativni procenti bodova <1,5 0 3 - 4 5 - 7 1,5-2 1-3 4-5 7-9 2-3 3-5 >5 10 Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana61 6. Ukupan broj bodova konačno korigovane pogodnosti zemqišta, uzimajući u obzir zbir negativnih procenata bodova, utvrđuje se formulom: Pk P P Snp 100 gdje je: Pkukupan broj bodova korigovane pogodnosti zemqišta; Pje ukupan broj bodova pogodnosti zemqišta bez korekcija; Snpje zbroj negativnih procenata bodova dobiven korekcijom. Član 18. *Tumač kratica-Note: P=Pogodno P-1 = dobro obradiva tla -good cultivable soils; P-2 = umjereno ograničeno obradiva tla -moderately lim- ited cultivable soils P-3 = ograničeno obradiva tla -limited cultivable soils; N-1 = privremeno nepogodna tla za obradu -temporarily un- suitable soils for cultivation; N-2 = trajno nepogodna tla za obradu -permanently unsuit- able soils for cultivation; dr = dreniranost-drainage: dr o = slaba-poor, dr 1= vrlo slaba-very poor, dr 2 = ekscesivna-excessive; du = dubina tla-soil depth: du 1<30 cm, du2<60 cm; e = erozija -erosion; n = nagib terena -ground inclination>15 ili/i -and/or30%; k = kiselost tlapHuvodi-soil acidity - pH in water<5,5; vp = aktivni kreč -active lime>15%; h = opskrbljenost tla hrawivima -supplay soil with nutri- ents<10 mg/100 g tla-soil; hu = sadržaj humusa -content of humus: hu1<3%, hu2>30%; vt = vertičnost >35% gline -verticity>35%clay; v = stagnirajuće površinske vode -stagnant surface waters; V = visoki nivo podzemne vode -high level of ground water; pv = poplavne vode -flood waters; p = stepen osjetqivosti tlaprema hemijskim polutantima - degree of soil sensitiveness against chemical polutants; p1 = slaba osjetqivost -njeak sensitiveness; p2 = umjerena osjetqivost -moderate sensitiveness; p3 = jaka osjetqivost -strong sensitiveness. Član 19. Usporedbom karakteristika zemqišnih jedinica i specifikacija LUT-a definisano je pet stepeni pogodnosti zemqišta, odnosna klasa pogodnosti: P1 Vrlo pogodno >80% Najvećeg mogućeg prinosa (MDP) P2 Pogodno 60-80% Najvećeg mogućeg prinosa P3 Umjereno pogodno 40-60% Najvećeg mogućeg prinosa P4 Ograničeno pogodno 20-40% Najvećeg mogućegprinosa N Nepogodno <20% Najvećeg mogućeg prinosa MPD - maks.dostižan prinos Član 20. Za definisanje klasa pogodnosti zemqišta i stepena ograničewa korišten je model gdje se pogodnost poqopriv- rednih kultura određuje prema određenim klimatskim i zemqišnim faktorima kroz procenat ostvarenog prinosa od maksimalnog mogućeg prinosa koji se može postići u određenom području. Klase pogodnosti zemqišta su: P1 vrlo pogodno, sa stepenom iskoristivosti >80 % P2 pogodno, sa stepenom iskoristivosti 60-80 % P3 umjereno pogodno, sa stepenom iskoristivosti 40-60 % P4 ograničeno pogodno, sa stepenom iskoristivosti 20-40 % N nepogodno, sa stepenom iskoristivosti <20 % Stepen ograničewa: 0 iznimno pogodno, nema nikakvih ograničewa 1 vrlo pogodno, mawa ograničewa za maksimalno 4 elementa tla 2 pogodno više od 4 mawa i maksimalno 3 sredwa ograničewa 3 umjereno pogodno više od 3 sredwa i maksimalno 2 veća ograničewa 4 ograničeno pogodno više od 2 veća ograničewa N nepogodno vrlo visokaograničewa koja se ne mogu korigirati IV- BAZA PODATAKA I TEMATSKE KARTE Član 21. Baza podataka je organizovani i uskladišteni skup podataka kojem se pristupa pomoću odgovarajućih kompjuter- skih programa. Bazu podataka prostorne primjene čine svi oni podaci koji se odnose na kartirane jedinice tla ili poligone. Član 22. Baza podataka za pedološke profile može se podijeliti u tri grupe. Prvu grupu čine: 1. opšti podaci za pojedini profil; 2. drugu grupu čine podaci o pedofizikalnim značajkama prikazani po pojedinim horizontima tla; 3. treću grupu čine podaci o pedohemijskim značajkama. Iz ove baze podataka pomoću spomenutog ArcWiew 3.0 programa mogu se na jednostavan i brz način dobiti informacije odnosno podaci za svaku kartiranu i sistemsku jedinicu tla. Član 23. Kao osnova za izradu pedološke karte u digitalnom obliku služi osnovna pedološka karta Bosne i Hercegovine u mjerilu 1:50.000. Osnova za izradu zemqišnog informacionog sistema Federacije, kantona ili opštine, bile su i trebaju biti navedene pedološke karte u mjerilu 1:50.000, i druge detaqne pedološke studije i elaborati o tom području, a wihov sadržaj treba digitalizovati pomoću nekih od prihvatqivih modela ili pomoćuAutoCadprograma. Svaki poligon prikazan na pedološkoj karti ima pripadajući, originalni tip tla sa osnovne pedološke karte BiH, koji je, nadalje, prilagođen nacionalnoj i FAO klasifikaciji. Osnovne podatke za izradu geografskog i zemqišnog informacionog sistema činili su i čine podaci s osnovnih pedoloških karata i topografskih karata mjerila 1:50.000, te podaci iz drugih studija rađenih za potrebe razvoja poqoprivrede na području Federacije, kantona i opština. Podaci uvršteni u bazu podataka predstavljaju osnovu za izradu brojnih tematskih karata raznog mjerila za razvoj poqoprivrede. PomoćuArcViewprogramskog paketa dolazi se do potrebnih kartografskih podloga iz raznih baza podataka koje su rađene za potrebe poqoprivrede. Član 24. Tematska karta predstavlja kategorije zemqišta u odnosu na wihove prirodne i druge potencijale koji se definišu na osnovu kriterija propisanih u ovom pravilniku. Kartiranje tla, odnosno pedološko kartiranje je naučno - stručna inventarizacija tala i sistematizacija jedinica tala ili zemqišta. Karta korištewa zemqišta mora imati slijedeće karakteristike: 1. mjerilo karte 1:5.000; 2. najmawa površina kartirawa 1 ha; 3. najmawa kartirana širina 5 m; Broj 43–Strana62 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. 4. najmawa kartirana dužina 100 m. Član 25. Namjenske pedološke karte/tehničke/ se izrađuju za različite svrhe i u različitoj razmjeri od 1:2500 do 1:25000, a razmjeru određuje nivo istraživawa, postavljeni ciljevi i iznos sredstava koja stoje na raspolaganju, a mogu biti različitog karaktera i potreba kao što su za ocjenu pogodnosti zemqišta, za bonitiranje zemqišta, za kontrolu plodnosti tla i druge namjene. Član 26. Na osnovu navedenih podataka i metoda, uz pomoć digitalne kartografije, izrađuju se namjenske pedološke karte, na kojima treba izdvojiti više kartiranih jedinica, a prema dominantnoj sistemskoj jedinici tla se razvrstavaju u klase pogodnosti za obradu-kultivaciju. Razvrstavanje zemqišta zasniva se i na osnovu mogućnosti ili nemogućnosti redovne obrade tla. Član 27. Za navedene kartirane jedinice u informatičkoj bazi podataka nalaze se sljedeća vawska obilježja i osobine tala koje možemo digitalno izdvojiti: 1. Sadašwi način korištewa prikazan je u smislu kategorija korištewa poqoprivrednog prostora kao što su travwaci, livade, pašwaci, oranice, vrtovi, voćwaci, vinogradi, te ostali prostori kao što su jezera, veća naselja i slično. 2. Nagib terena je vrlo važan element reljefa, važan je faktor plodnosti, a povećava eroziju tla vodom. Prema nagibu prostor smo podijelili prema kriterijima za bonitiranje zemqišta (Kovačević, 1983). 3. Ekološka dubina tla je odlika mogućeg zakorijewavawa biqke i dana je u rasponu vrijednosti za svaku kartiranu jedinicu, na osnovu poznatih kriterija (Škorić, 1993). 4. Prirodna dreniranost (ocjeditost) je odlika ocjene brzine ocjeđivawa tla nakon obilnih kiša i mogućno- sti zadržavawa vode u wima. Bez većih obrazložewa to su: a) razred prekomjerno ocjedita tla; b) razred ponešto ekcesivna tla; v) razred dobro ocjedita tla; g) razred umjereno dobro ocjedita tla; d) razred nepotpuno ili nešto slabo ocjedita tla; đ) razred slabo ocjedita tla; e) razred vrlo slabo ocjedita tla (SSM, 1951). 5. Način vlažewa prikazan je kao tipološka vrijednost uslova pojave, kretawa i zadržavawa oborinskih, poplavnih, podzemnih i slivenih voda u tlu. 6. Reakcija tla uMKCl-u navedena je kao obilježje reakcije tla za cjelovitu kartiranu jedinicu. Klasifi- kuje se prema poznatim kriterijima. 7. Fiziološki aktivni fosfor i kalij izraženi su u mg/100 gtla, a prikazani su u sredwim rasponima po tipološkim determinantama i poznatoj klasifikaciji posebno za ratarske i voćarske kulture, odnosno za vinovu lozu. 8. Sadržaj humusa prikazan je u rasponu vrijednosti za pojedinu kartiranu jedinicu, a isto tako i sadržaj CaCO 3i aktivnog kreča kao bitnih elemenata za podizanje vinograda. Član 28. Kantonalni i opštinski organi uprave nadležni za poslove poqoprivrede su dužnidonijeti kartu pogodnosti poqoprivrednog zemqišta (kao krajwi rezultat istraženog prostora) uz stručnu pomoć Federalnog zavoda za agropedo- logiju ili drugih ovlaštenih naučno-stručnih organizacija za poslove zemqišta. Član 29. Na osnovu već postojeće baze podataka, moguće je izvršiti i inventarizaciju površina tala te izraditi tematske karte, pored ostalog, i prema sadašwoj pogodnosti tla za višenamjensko korištenje u poqoprivredi. U okviru vrednovawa prostornih značajki, digitalno trebaju biti obrađene pojedinefiziografske osobine terena, kao i fiziografske osobine tla. U Studijskom radu ili elaboratu iz člana 3. stav 1. ovog pravilnika, na osnovu utvrđenih značajki zemqišta, izvršiti višenamjensko vrjednovanje zemqišta za pojedine poqo- privredno-gospodarske grane (povrtlarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, ratarstvo, travwičarstvo, ribarstvo i ostalo), te za tu svrhu izraditi kartu pogodnosti poqoprivrednog zemqi- šta za neku od proizvodwi za koji je izvršeno istraživanje. Takođe, treba utvrditi i površinsku zastupljenost trenutno nepogodnih tala za npr. povrtlarstvo (klasa N-1), ili trajno nepogodnih tala (N-2), odnosno onih tala kod kojih se raznim mjerama uređewa mogu otkloniti određena ograničewa, čime ova tla postaju pogodna. Član 30. Kako je površina onih tala koja spadaju u prvu (P-1) klasu pogodnosti tla praktički najmawa u odnosu na ostale klase pogodnih tala, npr. za voćarstvo ili za vinogradarstvo, potrebno je zaštitit i očuvati sva pogodna tla za višenamjen- sko korištenje, a naročito tla prve klase pogodnosti kao važnog izvora privređivawa u poqoprivredi. Član 31. Za podjelu tla u kategorije upotrebne vrijednosti zemqišta ranije korištena metoda ukqučuje 8 različitih osobina tla (dubina, tekstura, struktura, nagib, propusnost, dreniranost, skeletnost i stjenovitost) i 3 okolišna faktora (plavljenje, broj dana vegetacijskog perioda i odnos R/PET u vegetacijskom periodu) što je detaqno propisano u Uputstvu o jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje poqoprivrednog zemqišta u bonitetne kategorije ("Službene novine Federacije BiH", broj 78/09). Za potrebe prostornog planirawa i izradu prostornih planova izrađena je ili treba izraditi bonitetnu kartu zemqišta kao osnov zaštite tla od nekontrolisane i neopravdane prenamjene u druge svrhe izvan poqoprivrede. Bonitetna karta pruža neophodne informacije prostornim planerima kako bi se svakom prostoru u sklopu izrade prostornih planova odnosno planirawa korištewa prostora dodijelila optimalna namjena te kako bi se najkvalitetnija tla mogla zaštititi. V- PROCJENA POGODNOSTI (RAČUNARSKI SISTEM I SKOR FUNKCIJA) Član 32. Procjena osobina tla koja ukqučuje izmjeru i interpreta- ciju vawske morfologije te vegetacije, klime i drugih para- metra za odabir najpovoqnijeg načina korištewa tla/zahtjev za specifično korištenje zemqišta, izbor i komparativna analiza, ulaganje umjesto zarade, kvalitet zemqišta, pogodnost, plan korištewa zemqišta te politika i planiranje/. Član 33. Osnovna procjena pogodnosti tla za obradu-višenamjenska procjena sadašnje pogodnosti tala/zemqišta Federacije, kantona ili opštine (istražni prostor) treba konkretno procijeniti za opšte potrebe ili mogućnosti obrade-kulti- vacije tala u biqnoj proizvodwi, te specifikovati prema određenim uslovima i zahtjevima za ratarstvo, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo i travwake. Član 34. Osnovni kriteriji procjene tla i/ili drugih komponenti zemqišta za tu namjenu nisu jedinstveni, već se prema svakoj od dotičnih namjena interpretiraju prema specifičnim potrebama za pojedine kulture u: 1. redove; 2. klase; Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana63 3. potklase namjenske pogodnosti. Član 35. Primjena GIS tehnologije u ocjewivanju kvaliteta tla i njegove pogodnosti za kultivaciju, odnosno uzgoj ratarskih, povrtlarskih, voćarskih i vinogradarskih kultura te procjena pogodnosti tla za travwake, prikazuje se računarskim modelom mogućnosti korištewa zemqišta i digitalnim načinom prostorne interpretacije tipova tala te klasa pogodnosti prema kriterijima FAO klasifikacije. Koristiti se mogu podaci sa Osnovne pedološke i topografske karte BiH mjerila 1:50000, te podaci iz drugih studija rađenih za potrebe razvoja poqoprivrede na području kantona ili opštine, koji su pomoćuAutoCad, ArcViewi ArcInfoprogramskih paketa metodom digitalizacije i generalizacije uvršteni u pedološku bazu podataka. Član 36. Procjena pogodnosti tala za razne namjene u poqoprivredi izvršena je ili se vrši prema navedenim FAO kriterijima procjene zemqišta. Kriteriji i veličine klasa pogodnosti su kodirani za računarsku obradu, posebno za pogodnost tla za ratarstvo, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo i travwake. Na osnovu tih podataka mogu se sumirati prioritetni programi u poqoprivredi svakog prostora. Član 37. Okvir za procjenu pogodnosti tla. Procjena pogodnosti tla zasniva se na: 1. zahtjevima za specifično korištenje; 2. komparativnoj analizi: ulaganje nasuprot zaradi te multi disciplinarni pristup; 3. fizikalnom, ekonomskom i socijalnom kontekstu; 4. potencijalnom riziku za okoliš i održivost; 5. lokalno prema globalnom; 6. gusto naseljeno do nenaseljeno; 7. kvalitativno nasuprot kvantitativnom. Član 38. Pogodnost zemqišta odnosi se na primjenu sistema načina korištewa zemqišta, koji obuhvata dvije komponente: 1. zemqišnu jedinicu; i 2. tip korištewa zemqišta (LUT), (formiranje tzv. tipova iskorištavawa zemqišta (Land Utilization Type), u daqnjem tekstu: LUT) predstavlja prvu fazu AEZ metodologije. Tip iskorištavawa zemqišta (LUT), definisan od strane FAO (1984.) glasi: "Tip iskorištavawa zemqišta: to je vrsta korištewa zemqišta koja je opisana ili definisana sa mnogo više detalja nego što je osnovna vrsta korištewa zemqišta. Kod određenih sistema navodwavawa i načina gazdovawa, tip iskorištavawa zemqišta odnosi se na pojedinu kulturu, kombinaciju kultura ili sistem uzgoja u definisanim tehničkim i socio-ekonomskim uslovima. Tip iskorištavawa zemqišta je set tehničkih karakteristika u sklopu socio- ekonomskih uslova". Npr. u kontekstu proizvodnje kukuruza, LUT ne predstavlja samo tehnologiju proizvodnje kukuruza od sjetve do berbe, to je samo jedan segment LUT-a. Različiti LUT-ovi imaju različite zahtjeve za kvalitet zemqišta. Kad se kvalitet zemqišne jedinice poklapa sa zahtjevima određenog LUT-a, kažemo da je pogodnost za taj LUT visoka. Član 39. Pogodnost tla zasniva se na vrijednosti analiziranih osobina tla koja se kvantificiraju tzv."skor" funkcija, a koja je matematički prikaz pogodnosti određene osobine tla s obzirom na značaj određene osobine za pogodnost tla za određenu poqoprivrednu proizvodnju. Vrijednost skor funkcije zapojedine osobine kreće se od 0 ili 0% (nepogodna za analizu) do 1 ili 100% (optimalna vrijednost određene osobine tla). Član 40. Kvantitativno određivanje i analiziranje produktivnosti tla zahtijeva Kompjuterski model izračuna procjene pogodno- sti tla, i to prema analizama tla AL metodom, koja sadrži pet osnovnih dijelova: ulazna tabela, tabela kriterija, tabela ekstrahiranih podataka, tabela rezultata i tabela preporuka. Računarski način obrade podataka o prostoru i zemqištu (kroz geo-informatiku) je nova metoda i konkretna pomoć pri prostornoj rejonizaciji zemqišta za prioritetne programe Federacije, kantona ili opštine, ali i porodičnog gazdin- stva, za određivanje optimalneuloge svakog prostora u ciqu određivawa prioritetnih programagospodarewa i održivog razvoja poqoprivrede,auskladusekološkim programom zaštite i korištewa tala i zemqišta. Kompjuterski model - Računarski način obrade podataka o prostoru i zemqištu iz člana 40. ovog pravilnika ovlaštene naučno-stručne institucije za poslove zemqišta moraju uvesti u svoj rad u roku od 2 godine od dana dobivawa ovlaštewa. Član 41. Tokom izrade zemqišnog informacionog sistema Federa- cije, kantona ili opštine može se koristiti više program- skih paketa, kao npr. Programski paketiArc View, ArcInfo, AutoCadidr. AutoCadje programski alat prvenstveno namijenjen za digitalizaciju,ArcInfoza obradu i analizu digitaliziranih podataka, aArcView za povezivanje svih podataka u jedinstveni informacioni sistem - bazu podataka i wihovu daqnju analizu, te za računarsku interpretaciju rezultata. Navedeni programski alati se koriste u geo-informa- tičkoj kartografiji i izradi informacionih sistema, a pomoću tihsoftwaremoguće je izraditi kompleksni informa- cioni sistem, a na osnovu kojeg se mogu izrađivati i brojne tematske karte od kojih su neke sastavni dio ovog pravilnika. Član 42. Na osnovu procjene pogodnostisistematskih jedinica tla potrebno je izvršiti procjenupogodnosti kartiranih jedinica tla za određene proizvodnje, a rezultate te procjene prikazati na karti pogodnosti zemqišta, a obradom te karte i inventarizacijom površina utvrditi pogodna tla sa klasama pogodnosti (pogodna, umjerenopogodna, ograničeno pogodna, privremeno nepogodna tla, trajno nepogodna, i dr). VI- ISTRAŽIVANI PROSTOR I ISTRAŽIVAWE Član 43. Za prostor Federacije, kantona i opština (istraživani prostor) treba obaviti, izvršiti vrjednovanje i ocjenu kvalitete tla ili/i drugih relevantnih faktora zemqišta i njegove pogodnosti za kultivaciju, odnosno uzgoj ratarskih, povrtnih, voćarskih i vinogradarskih kultura te procjenu pogodnosti tla za travwake, a u ciqu izrade kompleksnog zemqišno informaciong sistema-ZIS baze podataka, koji predstavlja primjer mogućnosti korištewa računarskog modela i digitalnog načina prostorne interpretacije rezulta- ta istraživawa (ZIS baza podataka). Član 44. Opšte razvrstavanje tala kantona ili opštine (istraživani prostor) prema pogodnosti tla za obradu je referentna osnova za sva druga razvrstavawa, za primjerno uvažavanje ostalih parametara bitnih za dotičnu proizvodnju. Član 45. Način istraživawa iz člana 43. ovog pravilnika treba omogućiti povezivanje, analizu i statističku obradu podataka ukomponovanih u bazu zemqišnog informacionog sistema, a koji se sastoje od podataka koji se odnose na poligone ili Broj 43–Strana64 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. pedološke konture odnosno kartirane jedinice tla i na podatke koji se odnose na pedološke profile. Član 46. Osnovni ciq istraživawapogodnosti tla za razne oblike poqoprivredne proizvodnje je izraditi cjeloviti Geografski i Zemqišni Informacioni sistem Federacije, kantona ili opštine, a koji će biti u funkciji razvoja intenzivne poqoprivrede, ekologije, prostornog planirawa te uređewa poqoprivrednih i šumskih tala. U okviru tog cilja formulirani su slijedeći zadaci: 1. izraditi osnovnu pedološku kartu prema normativima izrade semidetaqne karte (1:50.000); 2. razvrstati prostor prema načinu korištewa; 3. odrediti osnovne značajke kartiranih jedinica tla (matični supstrat, nagib terena, dreniranost, način vlažewa, način korištewa, vegetacijski pokrov, ekološku dubinu, kamenitost, stjenovitost, kao i osnovne hemijske osobine oraničnog horizonta, primjerice sadržaj fosfora, kalija, humusa, karbonata, fiziološki aktivnog kreča), te ih organizirati u vidu baze podataka i geokodirano ih povezati s prostorom; 4. prikazati rasprostranjenost pedoloških profila, a podatke koji se odnose na rezultate terenskih i laboratorijskih analiza (morfološke, fizikalne i hemijske osobine) organizirati u vidu baze podataka,te ih povezati s osnovnom pedološkom kartom; 5. utvrditi potrebne mjere za daqnje uređenje tala u funkciji intenzivnog razvoja poqoprivrede (mjere za kalcifikacijom, zaštitom od erozije i bujica, dopunske agrotehničke zahvate, vrste đubrewa, mjere odvodnje i dopunskog natapawa), te ih organizirati u vidu baze podataka i povezati s osnovnim kartograf- skim podacima; 6. izvršiti procjenu pogodnosti zemqišta za više- namjensko korištenje u poqoprivredi, zatim bonitetno vrjednovanje zemqišta za prostorno planiranje, te preporučiti optimalne poqoprivredno gospodarske programe za pojedine kartirane jedinice tla; 7. povezati sve ulazne podatke, kao i rezultate istraži- vawa, te formirati bazu podataka na način da se omogu- ći njegovo korištenje pomoćuArcViewprograma. Član 47. Procjena pogodnosti tla za pojedine kulture-vrjednovanje kartiranih jedinica po obilježjima: reljefa, nagiba, uticaja klime, režima vlažnosti, ekološke dubine tla, drenirano- sti, reakcije tla, opskrbljenost fiziološki aktivnim hrawi- vima za raznolike kulture s wihovim optimumima, sadržaju humusa,CaCO 3i aktivnog kreča, te vertičnosti, vrši se u posebnoj studiji, u izvornoj studiji, elaboratu, studijskom radu, u kojoj treba navesti i odgovarajuće mjere popravke za dotični tip gospodarskog programa kao što su potreba za kalcifikacijom, vrsta đubrewa, dodatne mjere obrade, potrebe za dopunskim navodwavanjem i mjere zaštite od erozije i bujica. Npr. kod procjene procjena pogodnosti tla i zemqišta za uzgoj vinove loze moraju se uvažavati svi edafski faktori uzgoja te kulture uz analizu i vrjednovanje kriterija važnih za njen uzgoj (Škorić i Bogunović, 1980; Mirošević, 1996). Kako je u vinogradarstvu naročito važan kriterij ukupnog i aktivnog kreča, u spomenutoj studiji treba navesti i wihovu prisutnost kao posebni GIS slojevi u široj digitalnoj obradi kantona ili opštine (istraživani prostor). Važno je naglasiti da su za uzgoj vinove loze najpogodnije prisojne strane gora i brda, prvenstveno južne, istočne i zapadne ekspozicije od 160 do 280 m n.v., gdje su specifičnosti tih prostora visoki sadržaj ukupnog i aktivnog kreča. Član 48. Vrjednovanje zemqišta za povrtne kulture izvršiti prema kriterijima važnim za uspješan uzgoj tih kultura, uvažavajući još i prisutnost vode za navodwavanje u sušnom periodu. Pregled površina pogodnosti zemqišta za povrtlarstvo pokazuje da se najbolja tla za povrtne kulture nalaze uz rijeke, na aluvijalno livadnim (semiglejnim) i aluvijalnim ne plavljenim tlima, potomna eutrično smeđim, takođe na holocenskim nanosima. Član 49. Prostorna rajonizacija zemqišta (za prioritetne programe razvoja) radi se sagledavajući vawska i unutarwa obilježja istraživanih tala, te uvažavajući naročito demografske prilike i potrebe, a vrjednovati ih prema tipu programa s obzirom na mogućnosti gospodarewa u ratarstvu, stočarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, voćarstvu, zatravwi- vanje, ribarstvu i slično. Sve navedene kartirane jedinice se informatički obrađuju i ocjenjuju s aspektapoqoprivrednog gospodarskog programa. VII- AGROEKOLOŠKO ZONIRAWE Član 50. Agroekološko zoniranje (u daqnjem tekstu: AEZ) predstavlja određenu metodologiju kojom se iz neke prostorne cjeline-administrativne jedinice izdvajaju površine koje imaju slične karakteristike(osobine-okolišni uticaj) koje su povezane kroz upotrebu zemqišta, njegovu potencijalnu produktivnost i okolni uticaj. Određuju se kroz karte zemqišnih resursa koje su definisane kroz geološku podlogu, zemqište, reljef, klimatske karakteristike, zemqišni pokrivač, upotrebu zemqišta, ali i kroz erozije, plavljenje, kopove i sl., u našim uslovima i kroz minirane površine. Krajwi rezultat agroekološkog zonirawa predstavlja prikaz pogodnosti zemqišta za uzgoj pojedinih biljaka, iz čega proizilazi planiranje optimalne upotrebe zemqišta. Član 51. AEZ predstavlja metodologiju pomoću koje se preko određenih nivoa dolazi do pogodnosti zemqišta za poqoprivrednu proizvodnju. Sistem AEZ se koristi da bi se odredila specifična ograničewa za gajenje poqoprivrednih kultura u određenim uslovima klime, zemqišta i terena, ali i u određenim (pretpostavljenim) uslovima ulagawa i gazdovawa. Krajwi rezultat AEZ, uzimajući u obzir produktivnost zemqišta i socio-ekonomski aspekt proizvodnje je osnov za planiranje korištewa zemqišta određenog područja. Član 52. AEZ daje standardizovani okvir za karakteristike klimatskih uslova, uslova tla i terena koji su relevantni za poqoprivrednu proizvodnju. Procedure koje odgovaraju sistemu AEZ se koriste da bi se odredila specifična ograničewa poqoprivredne kulture koja prevladavaju u određenim uslovima klime, tla i terena, pod pretpostavljenim uslovima ulagawa i gazdovawa. Ovaj dio AEZ metodologije omogućava dobivanje potencijalnih maksimalnihagronomskih dostižnih prinosa za svaku kulturu po osnovnoj jedinici zemqišnih resursa (po ćeliji tabele). Sistem AEZ daje mogućnost različite primjene, npr. određivanje produktivnosti zemqišta, potencijalne obradi- vosti prirodno ili umjetno navodwavanih površina, procjenu naseljenosti i najoptimalnije korištenje i razvoj zemqišnih resursa po raznim kriterijima. Dužina vegetacijskog perioda je period u toku godine u kojem i dostupna vlažnost i temperatura pogoduju rastu kulture - broj dana u periodu kada su temperature iznad 5°Ci kada su odgovarajući uslovi vlažnosti. Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana65 Član 53. Za Federaciju BiH utvrđuju se slijedeće AEZ: AEZ 1. Ravničarski i blago valovito područje - sjeverni dio Federacije Obuhvata donje tokove rijeke Una, Sana, Vrbas, Bosna i Drina. Ovo je žitnica-Qevče polje, Posavina, Semberija, Orašje, Oxak, Brčko,Tuzla Zemqište je srednje duboko, na karbonantnoj podlozi. Oko 37 % ovoga zemqišta je slabe alkalne, neutralne i slabo kisele reakcije. Oko 63% poqoprivrednog zemqišta je kiselo i jako kiselo, a od toga je 45% jako kiselo na kojem je potrebno izvršiti određene agromelioracijske mjere. Reljef je pretežno ravničarski i blago valovit do 300 m n/v. Klima je umjereno kontinentalna. Vegetacijski period sa temperaturama iznad 5 step.C počinje oko 6. marta, a završava se oko 18. novembra i traje prosječno oko 253 dana. Padavine godišnje iznose oko 896 mm. Suša u ovoj zoni iznosi oko 33% ili oko 37 dana godišnje i to uglavnom početkom avgusta. AEZ 2. brdovito područje-sredwi dio Federacije Umjereno kontinentalna klima, ali pojedina područja imaju i subkontinentalnu klimu, zbog uticaja riječnih dolina, Sanski Most, Jajce, Zenica, Butimir, Bihać, Drvar, Bugojno, Glamoč, Sarajevo, Goražde i dr. Temperature - vegetacija počinje iznad 5 step.Coko 21. marta, a završava oko 9. novembra i traje 227 dana. Padavine iznose oko 1047 mm, a suša iznosi oko 35% ili oko 33 dana godišnje i to krajem jula i početkom septembra. AEZ 3. Mediteransko područjejužni dio Federacije Suptropska klima, i zima sa puno padavina. Vegetacijski period sa temperaturom iznad 5 step.Cuovoj zoni počinje oko 3. februara, a završava se oko 24. decembra i traje prosječno 321 dan. Količina padavina godišnje iznosi oko 1577 mm. Suša je oko 85 % ili prosječno 50 dana godišnje, a javlja se najčešće početkom jula i traje do pred kraj avgusta. Član 54. Agro-ekološko zoniranje vrši se kroz slijedeće faze: I.FazaIprikazuje formiranje tzv. tipova iskorištavawa zemqišta koji predstavljaju specifično selektovane sisteme poqoprivredne proizvodnje sa jasno defini- sanom vezom između uloženih sredstava u proizvodnju i menaxmenta, kao i između agroekoloških uslova i specifičnih karakteristika gajenih biljaka. II.FazaIIprikazuje formiranje različitih baza podataka (klima, zemqište, reljef, zemqišni pokrivač, korištenje zemqišta) i wihovu analizu, zatim analizu primarnih i sekundarnih baza podataka o zemqišnim resursima kao osnove za određivanje pogodnosti za pojedine biqke. III.FazaIIIpredstavlja model za izračunavanje poten- cijalnog prinosa korištenjem podataka specifičnih za svaku biqku, kao i podataka iz baze o zemqišnim resursima. IV.FazaIVprikazuje rezultate analize u uslovima pojedinačne pogodnosti zemqišta i uslovima višestruke proizvodnje koja je kombinovana sa socio-ekonomskom i demografskom situacijom. Rezultat interakcije navedenih parametara daje konačnu formu za planiranje korištewa zemqišta. VIII- UTVRĐIVAWE OSOBITO VRIJEDNOG OBRADIVOG (P1) I VRIJEDNOG OBRADIVOG (P2) POQOPRIVREDNOG ZEMQIŠTA Član 55. Osnovica za vrednovanje P1 i P2 zemqišta, ali i zemqišta niže bonitetne vrijednosti temeqi se na vrijednostima tla, klime, reljefa i određenih ostalih prirodnih uslova za poqoprivrednu proizvodnju. Radi utvrđivawa P1 i P2 zemqišta, ovim pravilnikom utvrđuju se ostala obradiva (P3) zemqišta i ostala poqoprivredna (PŠ) zemqišta (u daqnjem tekstu: P3 i PŠ). Član 56. Vrijednosti iz člana 55. ovoga pravilnika temelje se na definisanju zemqišta kao šireg prostora koji je integralni dio tla, klime, reljefa i ostalih korektivnih faktora, kao što su stjenovitost i kamenitost površine zemqišta, poplave na zemqištu, otvorenost, te zatvorenost i zaštićenost zemqišta, ekspozicija, zasjenjenost zemqišta, veličina parcele i oblik parcele. Član 57. Bonitet tla, klime i reljefa i određenih ostalih prirodnih uslova za poqoprivrednu proizvodnju ocjenjuje se prema wihovim najpovoqnijim odnosima za utvrđivanje opšteg stepena mogućnosti svestranog načina korištewa zemqišta. Član 58. Prostorne kategorije zemqišta u koje se svrstavaju poqoprivredna zemqišta su: P1 - osobito vrijedna obradiva zemqišta, P2 - vrijedna obradiva zemqišta, P3 - ostala obradiva zemqišta, PŠ - ostala poqoprivredna zemqišta. Procjenjuju se prema vrijednosti od najpovoqnijih do nepovoqnijih tala prema bonitetnim osobinama tla, klime, reljefa i ostalih prirodnih uslova. Član 59. Bonitet zemqišta se određuje na nivou opšteg boniteta ili boniteta bez korekcija zemqišta iz formule BTKR , koja definiše da je bonitet zemqišta jednak drugom korijenu iz umnoška vrijednosti bonitetnih bodova za tlo (T), klimu (K) i reljef (R). Član 60. Opšti bonitet zemqišta (B) vrednuje se od 7 do 100 bonitetnih bodova. Bonitet tla (T) vrednuje se od 7 do 100 bodova. Bonitet klime (K) vrednuje se od 1 do 10 bodova. Bonitet reljefa (R)vrednujeseod1do10bodova. 1. Utvrđivanje boniteta tla Član 61. Bonitet tla utvrđuje se na osnovu razvojnog stepena, teksture (mehaničkog sastava) i geološkog porijekla (supstrata) tla. Član 62. Razvojni stepeni tla predstavljaju evolucijsko genetski stadij tla, a utvrđuju se na osnovu bitnih unutrašwih osobina tla, kao što su: efektivna dubina odnosno mogućnosti zakorijewivawa biljaka, prirodne dreniranosti, koja određuje i stepen vlažnosti, reakcije tla u vodi, razine podzemne vode, dubine glejnog horizonta i prijelaza iz gornjeg horizonta u zdravicu, kao evolucijsko genetskog razvojnog procesa u tlu. Rasponi razvojnih stepeni tlakreću se od najboljeg, prvog razvojnog stepena, s najpovoqnijim fizikalnim i hemijskim osobinama tla i optimalno dubokim zakorijewavanjem biljaka, do najlošijeg, sedmog razvojnog stepena, s najplićom efektivnom dubinom tla. Član 63. Bitne karakteristike razvojnih stepeni tla su: Broj 43–Strana66 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. 1. prvi razvojni stepen pokazuje postupan prijelaz između gornjeg humusnog horizonta tla i zdravice i ima povoljan kapacitet tla za vazduh; dobra mrvičasta struktura; nema znakova prekomjerne vlažnosti ni zakiseljavawa; reakcija tla u vodi kreće se od 6,0-7,5; efektivna dubina tla je preko 100 cm; to su svježa tla (1±); dobre prirodne dreniranosti (ocjeditosti); podzemna voda je ispod 200 cm; 2. drugi razvojni stepen ima efektivnu dubinu tla 80 do 100 cm; dubina podzemne vode je 150-200 cm; tla mogu biti na prijelazu od svježih prema polu vlažnim ili polusuhim tlima (1±do 2±); prirodna dreniranost je dobra; 3. u trećem razvojnom stepenu prijelaz između gornjeg horizonta i zdravice nije jednako povoljan kao kod 1. razvojnog stepena: pokazuju se prvi znakovi izblijeđivawa; na većoj dubini dolazi do gubitka kreča i počinje zakiseljavanje; reakcija tla u vodi kreće se od 5,0 do 6,0 ili 8,0 do 9,0; efektivna dubina tla je 50 do 80 cm; stepen vlažnosti ukazuje na polu vlažna ili polusuha tla (2±), a prirodna dreniranost je umjereno dobra ili ponešto ekscesivna; dubina glejnog horizonta kreće se između 120-150 cm; 4. u četvrtom razvojnom stepenu efektivna dubina tla je 30-50 cm; reakcija tla u vodi kreće se od 5,0-5,5 ili 8,0-9,0; tla su vlažna ili polusuha (3+ ili 2-), a prirodna dreniranost je nepotpuna ili ponešto ekscesivna; dubina glejnog horizonta je između 90-120 cm; 5. u petom razvojnom stepenu prelaz između gornjeg horizonta naniže je oštar, ponajviše zbog izblijeđi- vawa; zdravica je zbijena ili rđasto obojena; reakcija tla u vodi kreće se od 4,5-5,0 ili kod halomorfnih tala od 9,0-10,0; efektivna dubina tla je 15-30 cm; tla su mokra ili suha (4+ ili 3-), a prirodna dreniranost je slaba ili ponešto ekscesivna; dubina glejnog horizonta je između 50-90 cm; 6. šesti razvojni stepen ima efektivnu dubinu tla 5-15 cm; reakcija tla u vodi je 4,0 do 4,5, a kod halomorfnih tala 9,0-11,0; stepen vlažnosti označava mokra do vrlo mokra ili vrlo suha tla (4+ do 5+ ili 4-), a prirodna dreniranost je slaba do vrlo slaba ili ekscesivna; dubina glejnog horizonta kreće se između 20-50 cm; 7. sedmi razvojni stepen ima oštre granice između gornjeg sloja i zdravice; u pravilu, gubitak kreča je znatan, a veliko je i zakiseljavanje; reakcija tla u vodi kreće se ispod 4,0, a kod halomorfnih tala iznad 11,0; efektivna dubina tla je 1-5 cm; stepen vlažnosti označava vrlo mokra ili ekstremno suha tla (5±); prirodna dreniranost je vrlo slaba ili ekscesivna; dubina glejnog horizonta je između 0-25 cm. Skeletnost tla ocjenjuje seprema volumnom postotnom udjelušqunkaikamenautlu,tesenatojosnoviumanjuje efektivna dubina tla, odnosno vrijednost razvojnog stepena. Član 64. Tekstura tlase utvrđuje relativnim odnosima po kojima je optimalna ilovasta, od koje vrijednost pada prema pjeskovitoj i teškoj glinastoj teksturi. Član 65. Geološki supstratitla razvrstavaju se u četiri grupe geološkog porijekla: 1. aluvijalna i praporna porijekla, kao najpovoqnija; 2. vapneni lapori i fliš, kao povoqni; 3. pleistocenske ilovače (mramorirane ilovače - diluvij), kao osrednje povoqne; 4. litogena (stjenovita) porijekla, kao slabije povoqna. Član 66. Sve unutarnje osobine tla svedene na razvojni stepen, teksturu i geološko porijeklo tla sumarno se izražavaju u bodovima na osnovu kojih su utvrđeni okviri bodova boniteta tla kako slijedi: Tekstura tla Geološko porijeklo tla Razvojni stepeni tla prvi drugi treći četvrti peti šesti sedmi Okviri bodova boniteta tla P pijesak aluvij 52-41 40-29 28-23 22-17 16-11 10-7 diluvij 46-35 34-29 28-23 22-17 16-11 10-7 litogeno 46-35 34-29 28-23 22-17 16-11 10-7 IP ilovasti pijesak aluvij i prapor 76-65 64-53 52-41 40-29 28-23 22-17 16-11 vapneni lapori i fliš 70-65 64-53 52-41 40-29 28-17 10-11 10-7 diluvij 58-53 52-41 40-29 28-17 10-11 10-7 litogeno 52-47 46-41 40-29 28-17 16-11 10-7 PI pjeskovi ta ilovača aluvij i prapor 94-83 82-71 70-59 58-47 46-41 40-35 34-29 vapneni lapori i fliš 88-77 76-65 64-53 52-41 40-35 34-29 28-23 diluvij 82-71 70-59 58-47 46-35 34-29 28-23 22-17 litogeno 70-59 58-47 46-35 34-23 22-11 10-7 I ilovača aluvij i prapor 100-89 88-77 76-65 64-53 52-47 46-41 40-35 vapneni lapori i fliš 94-83 82-71 70-59 58-47 46-41 40-35 34-29 diluvij 88-77 76-65 64-53 52-41 40-35 34-29 28-23 litogeno 76-65 64-53 52-41 40-29 28-23 22-17 GI glinasta ilovača aluvij i prapor 94-83 82-71 70-59 58-47 46-41 40-35 34-29 vapneni lapori i fliš 82-77 76-65 64-53 52-41 40-35 34-29 28-23 diluvij 76-71 70-59 58-47 46-35 34-29 28-23 22-17 litogeno 64-59 58-47 46-35 34-29 28-23 22-17 IG ilovasta glina aluvij i prapor 82-77 76-65 64-53 52-41 40-35 34-29 28-23 vapneni lapori i fliš 70-59 58-47 46-41 40-35 34-29 28-23 diluvij 70-59 58-47 46-35 34-29 28-23 22-17 litogeno 64-59 58-47 46-35 24-29 28-17 16-11 G glina aluvij i prapor 70-59 58-47 46-41 40-35 34-29 28-23 vapneni lapori i fliš 70-59 58-47 46-41 40-35 34-29 28-23 diluvij 64-53 52-41 40-35 34-29 28-23 22-17 litogeno 58-53 52-41 40-35 34-29 28-17 16-11 tresetno dolinsko tlo (odvodnjeno) prema razvojnim stepenima 70-59 58-47 46-35 34-23 22-11 2. Utvrđivanje boniteta klime Član 67. Klimase boduje u rasponu od 1 do 10 bonitetnih bodova. Utvrđuje se unutar klimatsko-vegetacijskih područja odnosno podpodručja, grupisanih pometerološkim stanicama, na osnovu klimatskih elemenata i to: sredwih godišwih temperatura vazduha, sredwih godišwih količina padavina i sredwih količina padavina u vegetacijskom periodu. Okvirni bodovi za bonitet klime utvrđeni su u tabeli člana 16. ovog pravilnika. Član 68. Unutar pojedinih klimatsko-vegetacijskih područja zemqišta nižih nadmorskih visina ocjenjuju se većim brojem bodova, a viših nadmorskih visina s mawim brojem bodova. Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana67 Član 69. Unutar klimatsko-vegetacijskih područja 11 do 16 (navede- nih tabelarno članom 67. ovog pravilnika) na hidromorfnim tlima većeg stepena vlažnosti, u odnosu na automorfna tla, broj bonitetnih bodova za klimu povećava se kako slijedi: Klimatsko vegetacijsko područje Broj bonitetnih bodova za klimu Na automorfnim tlima na hidromorfnim tlima povoqnog stepena vlažnosti 11 6 - 7 7 - 9 12 6 - 7 7 - 9 13 5 - 6 6 - 10 14 4 - 9 6 - 10 15 5 - 6 6 - 10 16 3 - 4 4 - 7 3. Utvrđivanje boniteta reljefa Član 70. Bonitetni bodovi za reljef, u rasponu od 1 do 10 bonitetnih bodova, utvrđuju se prema klasifikaciji reljefa kako slijedi: Nagib (inklinacija) zemqišta u Oznaka reljefa Naziv reljefa Bonitetni bodovi stepenima procentima 0 - 2 0 - 3 a ravan 10 0-2 0-3 b ravan s mikro ili mezouvalama 8-9 2-6 3-11 v valovit ili vrlo blage padine 8-9 6 - 9 11 - 16 g umjereno blage padine 7 - 8 9 - 12 16 - 21 d umjereno strme padine 6 - 7 12 - 17 21 - 31 đ strme padine 4 - 5 17 - 24 31 - 45 e jako strme padine 2 - 5 24 - 33 45 - 65 ž vrlo jako strme padine 1 - 2 preko 33 preko 65 z vrletne padine 1 4. Utvrđivanje ukupnih bodova boniteta zemqišta bez korekcije Član 71. Utvrđeni bonitetni bodovi za tlo prema članu 66. ovog pravilnika, bodovi za klimu prema čl. 67, 68. i 69. i bodovi za reljef prema članu 70. ovog pravilnika, uvrštavaju se u formulu iz člana 59. ovog pravilnika i po woj izračunavaju. Dobiveni rezultat predstavlja bonitet zemqišta bez korekcija. Postignuti rezultat dobiven formulom iz člana 59. ovog pravilnika mawi od 7 bonitetnih bodova, svrstava zemqište u neplodno. Rezultati bonitetnih bodova izračunati na način naveden u stavu 1. ovog člana, prikazani su u Tabeli 1. i 2. (bonitetni bodovi za klimu, i reljef) koje su sastavni dio ovog pravilnika. U woj se prema utvrđenim bonitetnim bodovima tla u presjeku rijetka za utvrđene bonitetne bodove reljefa i kolone za utvrđene bonitetne bodove klime, očitavaju bodovi boniteta zemqišta bez korekcija. Za među vrijednosti utvrđenih bonitetnih bodova tla, koje nisu navedene u Tabeli 1., bodovi boniteta zemqišta bez korekcija mogu se dobiti i linearnom interpolacijom. Tabela 1: BODOVI POGODNOSTI ZEMQIŠTA BEZ KOREKCIJE Bodovi za klimu Bonitet zemqišta* 10987654321 100 -Ibonitetna kategorija 32 30 28 26 24 22 20 17 14 10 95 -Ibonitetna kategorija 31 29 28 26 24 22 19 17 14 10 90 -Ibonitetna kategorija 30 28 27 25 23 21 19 16 13 - 85 -IIbonitetna kategorija 29 28 26 24 23 21 18 16 13 - 80 -IIbonitetna kategorija 28 27 25 24 22 20 18 15 13 - 70 -IIIbonitetna kategorija 26 25 24 22 20 19 17 14 12 - 60 -IIIbonitetna kategorija 24 23 22 20 19 17 15 13 11 - 50 -IVailiIVbbonitetna kategorija 22 21 20 19 17 16 14 12 10 - 45 -IVailiIVbbonitetna kategorija 21 20 19 18 16 15 13 12 - - 40 -IVailiIVbbonitetna kategorija 20 19 18 17 15 14 13 11 - - 30 -Vbonitetna kategorija 17 16 15 14 13 12 11 - - - 25 -VIbonitetna kategorija 16 15 14 13 12 11 10 - - - 20 -VIbonitetna kategorija 141313121110---- 15 -VIIbonitetna kategorija 12121110------ 10 -VIIbonitetna kategorija 10--------- *Bonitetni bodovi za tlo s prosječnim stepenom njegove vlažnosti 5. Korekcija boniteta zemqišta zbog uticaja ostalih prirodnih uslova Član 72. Bonitet zemqišta utvrđen prema članu 71. ovog pravilni- ka koriguje se negativnim procentima bonitetnih bodova zbog uticaja ostalih prirodnih uslova na poqoprivrednu proizvod- nju i to: za stjenovitost i kamenitost površine zemqišta, poplavu, ekspoziciju, otvorenost ili zatvorenost položaja, zasjenjenost zemqišta, veličinu parcela i oblik parcele. Član 73. Stjenovitost i kamenitost površine zemqišta ocjenjuje se skupno prema zastupljenosti stijena i krupnijeg kamewa (>5 cmØ), negativnim procentima bonitetnih bodova kako slijedi: Stjenovitost površine zemqišta, % Kamenitost površine zemqišta, % Negativni procenti bonitetni bodova Iskoristivost zemqišta do 2 do 10 2 - 6 Neznatne smetnje za izbor kultura 2 - 10 10 - 20 6 - 24 Stanovite teškoće u primjeni mehanizacije, a izbor kultura ponešto ograničen 10 - 25 20 - 30 24 - 48 Samo za lakšu mehanizaciju. Iskoristivost prvenstveno za pašwake i livade, lošija za voćwake i vinograde, a najlošija za oranice 25 - 50 30 - 50 48 - 60 Preteže ručni rad. Iskoristivost za pašwake i livade, a vrlo loša za maslinike, voćwake i vinograde 50 - 70 50 - 70 60 - 72 Veliko ograničenje za obradu. Može se koristiti za pašwake, ev. ekstenzivne maslinike, smokve, bajame i vinograde. 70 - 90 70 - 90 72 - 80 Vrlo veliko ograničenje iskoristivosti za obradive površine. Samo ekstenzivni pašwaci >90 >90 80 - 100 Pašwaci - neplodna zemqišta Član 74. Uticaj poplave zemqištana bonitet zemqišta ocjenjuje se samo na površinama oranica, livada i pašwaka prema godišnjem dobu plavljewa, te prema učestalosti i trajanju poplave, i to u rasponu od 2 do 70 negativnih procenata bonitet- nih bodova, zavisno o mogućnosti načina iskorištavawa poplavljenog zemqišta. Obračun negativnih procenata bonitetnih bodova određuje se kako slijedi: Učestalost poplava u 10 godina Šteta u % priroda Negativni procenti bonitetnih bodova 1 put (slučajne poplave) 5-10 2-4 10-25 4-6 25-50 6-12 >50 12 - 36 Broj 43–Strana68 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. 2-3 puta (česte) 5 - 10 12 - 16 10 - 25 16 - 24 25 - 50 24 - 36 >50 36 - 48 preko 3 puta (vrlo česte) 5 - 10 12 - 16 10 - 25 36 - 48 25 - 50 48 - 70 Član 75. Južna ekspozicija zemqištado 1.000 m nadmorske visine ocjenjuje se, u pravilu, kao najpovoqnija i ne koriguje se, a sjeverna ekspozicija do te nadmorske visine ocjenjuje se, u pravilu, kao najnepovoqnija i koriguje se u rasponu od 1 do 12 negativnih procenata bonitetnih bodova. Na plitkim i vrlo suhim tlima krša i na pjeskovitim tlima južne ekspozicije mogubiti nepovoqnije od sjevernih i u takvim se slučajevima koriguju u rasponu od 1 do 12 negativnih procenata bonitetnih bodova, a sjeverne se ekspozicije ne koriguju. Na površinama livada ili pašwaka iznad 1.000 m nadmorske visine korekcija boniteta zemqišta zbog uticaja ekspozicije vrši se prema tome koja je ekspozicija za takve površine u određenim orografskim uslovima povoqnija (južna ili sjeverna), pa se povoqnija ekspozicija ne koriguje, a nepovoqnija koriguje u rasponu od 1 do 12 negativnih procenata bonitetnih bodova. Na zemqištima livada ili pašwaka, bez obzira na nadmorsku visinu, ako su vrlo plitka ili vrlo strma, ili je wihova površina jako stjenovita i kamenita, ocjenjuje se da li je povoqnija južna ili sjeverna ekspozicija po užim područjima, pa se povoqnija ekspozicija ne koriguje, a nepovoqnija koriguje u rasponu od 1 do 12 negativnih procenata bonitetnih bodova. Istočne i zapadne ekspozicije iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog člana, ocjenjuju se sredwom vrijednošću raspona negativnih procenata bonitetnih bodova najpovoqnije i najnepovoqnije ekspozicije. Član 76. Uticajotvorenih i zatvorenih položajazemqišta ocjenjuje se negativnim postocima bonitetnih bodova u odnosu na položaje koji se ne koriguju.Otvoreni položaji zemqišta izloženi posebnom uticaju jačihvjetrova, ocjenjuju se s 1 do 24 negativnih procenata bonitetnih bodova. Zatvoreni položaji zemqišta, bez dovoqne vazdušne drenaže kao što su: stanovite doline, polja i poqica i donje trećine padina, tzv. "vazdušna jezera", zbog mogućnosti jače pozebe i učestalije pojave bolesti na kulturnim biqkama, ocjenjuju se s 1 do 36 negativnih procenata bonitetnih bodova. Član 77. Uticajzasjenjenostizemqišta na bonitet zemqišta, zbog blizine šume, visokih građevina ili brežuqkasto brdovitog terena, ocjenjuje se u rasponu od 6 do 24 negativnih procenata bonitetnih bodova. Član 78. Površina katastarske česticetakođe ima uticaja na bonitet zemqišta, odnosno ukupan broj bodova, zbog nemogućnosti upotrebe poqoprivredne mehanizacije i primjene savremenih agrotehničkih mjera. Površina katastarske čestice ocjenjuje se do 20 negativnih procenata bonitetnih bodova na način utvrđen u tabeli člana 17. tačka 3. ovog pravilnika. Član 79. Oblik katastarske česticetakođe utječe na korištenje savremene mehanizacije, redovnu obradu zemqišta, te na troškove proizvodnje. Oblik čestice ocjenjuje se s 0 do 10 negativnih procenata bonitetnih bodova. Optimalno prikazivanje oblika katastarske čestice izračunava se koeficijentom raščlanjenosti prema formuli: Kr P S 354, gdje je: Krkoeficijent raščlanjenosti P- opseg katastarske čestice S- površina katastarske čestice Procenat negativnih bodova u ovisnosti o koeficijentu oblika katastarske čestice prikazan je u tabeli člana 17. tačka 5. ovog pravilnika. Član 80. Ukupan broj bodova konačno korigovanog boniteta zemqišta, uzimaju u obzir zbrojnegativnih procenata bodova, utvrđuje se formulom: Bk B BxSnp 100 gdje je: Bkukupan broj bodova konačno korigovanog boniteta zemqišta, Bukupan broj bodova boniteta zemqišta bez korekcija dobiven prema odredbi stava 1. člana 71. ovog pravilnika, Snpzbir negativnih procenata bonitetnih bodova dobivenu korekcijom prema odredbama čl. 72. do 80. ovog pravilnika. Ako negativni procenat bonitetnih bodova bilo kojeg od ostalih prirodnih uslova iz člana 74. ovog pravilnika ili suma negativnih procenata bonitetnih bodova tih prirodnih uslova korekcijom smawi bonitet zemqišta toliko da je njegova konačna (korigovana) vrijednost mawa od 7 bonitetnih bodova, ne provodi se dalja korekcija boniteta zemqišta, nego se zemqište svrstava u neplodno. Član 81. Svrstavanje zemqišta u prostorne kategorije obavlja se prema ranije određenim okvirnim bodovima konačnih (korigovanih) bonitetnih bodova zemqišta prema sljedećem: P1 - posebno vrijedna obradiva zemqišta 80 do 100 bodova, P2 - vrijedna obradiva zemqišta 60 do 79 bodova, P3 - ostala obradiva zemqišta 40 do 59 bodova, PŠ - ostala poqoprivredna zemqišta od 7 do 39 bodova. Član 82. Osnova za bonitiranje i utvrđivanje prostornih kategorija, posebno vrijednog obradivog (P1) zemqišta, vrijednog obradivog (P2) zemqišta, ostalih obradivih (P3) zemqišta, ostalih poqoprivrednih (PŠ) zemqišta su bonitetne pedološke karte detaqnog mjerila (1:2.000 do 1:5.000), koje vrjednuju zemqišta na nivou najmanje proizvodne parcele. Bonitetno vrjednovanje mogu obavljati samo stručwaci na području pedologije. IX- ZAVRŠNE ODREDBE Član 83. Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 03-3-24-1100 /11 1. jula 2011. godine Sarajevo Ministar Jerko Ivanković - Lijanović,s.r. Tabela 2: BODOVI BONITETA ZEMQIŠTA BEZ KOREKCIJE Bonitetni bodovi za klimu Bonitetni bodovi Bonitet*10987654321 za reljef 100 100 95 89 84 77 71 63 55 45 32 10 100 95 90 85 79 73 67 60 52 42 30 9 100 89 85 80 75 69 63 57 49 40 28 8 100 84 79 75 70 65 59 53 46 37 26 7 100 77 73 69 65 60 55 49 42 35 24 6 Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana69 100 71 67 63 59 55 50 45 39 32 22 5 100 63 60 57 53 49 45 40 35 28 20 4 100 55 52 49 46 42 39 35 30 24 17 3 100 45 42 40 37 35 32 28 24 20 14 2 100 32 30 28 26 24 22 20 17 14 10 1 95 97 92 87 82 75 69 62 53 44 31 10 95 92 88 83 77 72 65 58 51 41 29 9 95 87 83 78 73 68 62 55 48 39 28 8 95 82 77 73 68 63 58 52 45 36 26 7 95 75 72 68 63 58 53 48 41 34 24 6 95 69 65 62 58 53 49 44 38 31 22 5 95 62 58 55 52 48 44 39 34 28 19 4 95 53 51 48 45 41 38 34 29 24 17 3 95 44 41 39 36 34 31 28 24 19 14 2 95 31 29 28 26 24 22 19 17 14 10 1 94 97 92 87 81 75 69 61 53 43 31 10 94 92 87 82 77 71 65 58 50 41 29 9 94 87 82 78 73 67 61 55 47 39 27 8 94 81 77 73 68 63 57 51 44 36 26 7 94 75 71 67 63 58 53 47 41 34 24 6 94 69 65 61 57 53 48 43 38 31 22 5 94 61 58 55 51 47 43 39 34 27 19 4 94 53 50 47 44 41 38 34 29 24 17 3 94 43 41 39 36 34 31 27 24 19 14 2 94 31 29 27 26 24 22 19 17 14 10 1 89 94 89 84 79 73 67 60 52 42 30 10 89 89 85 80 75 69 63 57 49 40 28 9 89 84 80 75 71 65 60 53 46 38 27 8 89 79 75 71 66 61 56 50 43 35 25 7 89 73 69 65 61 57 52 46 40 33 23 6 89 67 63 60 56 52 47 42 37 30 21 5 89 60 57 53 50 46 42 38 33 27 19 4 89 52 49 46 43 40 37 33 28 23 16 3 89 42 40 38 35 33 30 27 23 19 13 2 89 30 28 27 25 23 21 19 16 13 9 1 88 94 89 84 78 73 66 59 51 42 30 10 88 89 84 80 74 69 63 56 49 40 28 9 88 84 80 75 70 65 59 53 46 38 27 8 88 78 74 70 66 61 55 50 43 35 25 7 88 73 69 65 61 56 51 46 40 32 23 6 88 66 63 59 55 51 47 42 36 30 21 5 88 59 56 53 50 46 42 38 32 27 19 4 88 51 49 46 43 40 36 32 28 23 16 3 88 42 40 38 35 32 30 27 23 19 13 2 88 30 28 27 25 23 21 19 16 13 9 1 83 91 86 81 76 71 64 58 50 41 29 10 83 86 82 77 72 67 61 55 47 39 27 9 83 81 77 73 68 63 58 52 45 36 26 8 83 76 72 68 64 59 54 48 42 34 24 7 83 71 67 63 59 55 50 45 39 32 22 6 83 64 61 58 54 50 46 41 35 29 20 5 83 58 55 52 48 45 41 36 32 26 18 4 83 50 47 45 42 39 35 32 27 22 16 3 83 41 39 36 34 32 29 26 22 18 13 2 83 29 27 26 24 22 20 18 16 13 9 1 82 91 86 81 76 70 64 57 50 40 29 10 82 86 81 77 72 67 61 54 47 38 27 9 82 81 77 72 68 63 57 51 44 36 26 8 82 76 72 68 63 59 54 48 41 34 24 7 82 70 67 63 59 54 50 44 38 31 22 6 82 64 61 57 54 50 45 40 35 29 20 5 82 57 54 51 48 44 40 36 31 26 18 4 82 50 47 44 41 38 35 31 27 22 16 3 82 40 38 36 34 31 29 26 22 18 13 2 82 29 27 26 24 22 20 18 16 13 9 1 77 88 83 78 73 68 62 55 48 39 28 10 77 83 79 74 70 64 59 53 46 37 26 9 77 78 74 70 66 61 55 50 43 35 25 8 77 73 70 66 61 57 52 46 40 33 23 7 77 68 64 61 57 53 48 43 37 30 21 6 77 62 59 55 52 48 44 39 34 28 20 5 77 55 53 50 46 43 39 35 30 25 18 4 77 48 46 43 40 37 34 30 26 21 15 3 77 39 37 35 33 30 28 25 21 18 12 2 77 28 26 25 23 21 20 18 15 12 9 1 76 87 83 78 73 68 62 55 48 39 28 10 76 83 78 74 69 64 58 52 45 37 26 9 76 78 74 70 65 60 55 49 43 35 25 8 76 73 69 65 61 56 52 46 40 33 23 7 76 68 64 60 56 52 48 43 37 30 21 6 76 62 58 55 52 48 44 39 34 28 19 5 76 55 52 49 46 43 39 35 30 25 17 4 76 48 45 43 40 37 34 30 26 21 15 3 76 39 37 35 33 30 28 25 21 17 12 2 76 28 26 25 23 21 19 17 15 12 9 1 71 84 80 75 70 65 60 53 46 38 27 10 71 80 76 71 67 62 57 51 44 36 25 9 71 75 71 67 63 58 53 48 41 34 24 8 71 70 67 63 59 55 50 45 39 32 22 7 71 65 62 58 55 51 46 41 36 29 21 6 71 60 57 53 50 46 42 38 33 27 19 5 71 53 51 48 45 41 38 34 29 24 17 4 71 46 44 41 39 36 33 29 25 21 15 3 71 38 36 34 32 29 27 24 21 17 12 2 71 27 25 24 22 21 19 17 15 12 8 1 70 84 79 75 70 65 59 53 46 37 26 10 70 79 75 71 66 61 56 50 43 35 25 9 70 75 71 67 63 58 53 47 41 33 24 8 70 70 66 63 59 54 49 44 38 31 22 7 70 65 61 58 54 50 46 41 35 29 20 6 70 59 56 53 49 46 42 37 32 26 19 5 70 53 50 47 44 41 37 33 29 24 17 4 70 46 43 41 38 35 32 29 25 20 14 3 70 37 35 33 31 29 26 24 20 17 12 2 70 26 25 24 22 20 19 17 14 12 8 1 65 81 76 72 67 62 57 51 44 36 25 10 65 76 73 68 64 59 54 48 42 34 24 9 65 72 68 64 60 56 51 46 39 32 23 8 65 67 64 60 56 52 48 43 37 30 21 7 65 62 59 56 52 48 44 39 34 28 20 6 65 57 54 51 48 44 40 36 31 25 18 5 65 51 48 46 43 39 36 32 28 23 16 4 65 44 42 39 37 34 31 28 24 20 14 3 65 36 34 32 30 28 25 23 20 16 11 2 65 25 24 23 21 20 18 16 14 11 8 1 64 80 76 72 67 62 57 51 44 36 25 10 64 76 72 68 63 59 54 48 42 34 24 9 64 72 68 64 60 55 51 45 39 32 23 8 64 67 63 60 56 52 47 42 37 30 21 7 64 62 59 55 52 48 44 39 34 28 20 6 64 57 54 51 47 44 40 36 31 25 18 5 64 51 48 45 42 39 36 32 28 23 16 4 64 44 42 39 37 34 31 28 24 20 14 3 64 36 34 32 30 28 25 23 20 16 11 2 Broj 43–Strana70 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. 64 25 24 23 21 20 18 16 14 11 8 1 59 77 73 69 64 59 54 49 42 34 24 10 59 73 69 65 61 56 52 46 40 33 23 9 59 69 65 61 57 53 49 43 38 31 22 8 59 64 61 57 54 50 45 41 35 29 20 7 59 59 56 53 50 46 42 38 33 27 19 6 59 54 52 49 45 42 38 34 30 24 17 5 59 49 46 43 41 38 34 31 27 22 15 4 59 42 40 38 35 33 30 27 23 19 13 3 59 34 33 31 29 27 24 22 19 15 11 2 59 24 23 22 20 19 17 15 13 11 8 1 58 76 72 68 64 59 54 48 42 34 24 10 58 72 69 65 60 56 51 46 40 32 23 9 58 68 65 61 57 53 48 43 37 30 22 8 58 64 60 57 53 49 45 40 35 28 20 7 58 59 56 53 49 46 42 37 32 26 19 6 58 54 51 48 45 42 38 34 29 24 17 5 58 48 46 43 40 37 34 30 26 22 15 4 58 42 40 37 35 32 29 26 23 19 13 3 58 34 32 30 28 26 24 22 19 15 11 2 58 24 23 22 20 19 17 15 13 11 8 1 53 73 69 65 61 56 51 46 40 33 23 10 53 69 66 62 58 53 49 44 38 31 22 9 53 65 62 58 54 50 46 41 36 29 21 8 53 61 58 54 51 47 43 39 33 27 19 7 53 56 53 50 47 44 40 36 31 25 18 6 53 51 49 46 43 40 36 33 28 23 16 5 53 46 44 41 39 36 33 29 25 21 15 4 53 40 38 36 33 31 28 25 22 18 13 3 53 33 31 29 27 25 23 21 18 15 10 2 53 23 22 21 19 18 16 15 13 10 7 1 52 72 68 64 60 56 51 46 39 32 23 10 52 68 65 61 57 53 48 43 37 31 22 9 52 64 61 58 54 50 46 41 35 29 20 8 52 60 57 54 50 47 43 38 33 27 19 7 52 56 53 50 47 43 39 35 31 25 18 6 52 51 48 46 43 39 36 32 28 23 16 5 52 46 43 41 38 35 32 29 25 20 14 4 52 39 37 35 33 31 28 25 22 18 12 3 52 32 31 29 27 25 23 20 18 14 10 2 52 23 22 20 19 18 16 14 12 10 7 1 47 69 65 61 57 53 48 43 38 31 22 10 47 65 62 58 54 50 46 41 36 29 21 9 47 61 58 55 51 47 43 39 34 27 19 8 47 57 54 51 48 44 41 36 31 26 18 7 47 53 50 47 44 41 38 34 29 24 17 6 47 48 46 43 41 38 34 31 27 22 15 5 47 43 41 39 36 34 31 27 24 19 14 4 47 38 36 34 31 29 27 24 21 17 12 3 47 31 29 27 26 24 22 19 17 14 10 2 47 22 21 19 18 17 15 14 12 10 - 1 46 68 64 61 57 53 48 43 37 30 21 10 46 64 61 58 54 50 45 41 35 29 20 9 46 61 58 54 51 47 43 38 33 27 19 8 46 57 54 51 47 44 40 36 31 25 18 7 46 53 50 47 44 41 37 33 29 23 17 6 46 48 45 43 40 37 34 30 26 21 15 5 46 43 41 38 36 33 30 27 23 19 14 4 46 37 35 33 31 29 26 23 20 17 12 3 46 30 29 27 25 23 21 19 17 14 10 2 46 21 20 19 18 17 15 14 12 10 - 1 41 64 61 57 54 50 45 40 35 29 20 10 41 61 58 54 51 47 43 38 33 27 19 9 41 57 54 51 48 44 40 36 31 26 18 8 41 54 51 48 45 41 38 34 29 24 17 7 41 50 47 44 41 38 35 31 27 22 16 6 41 45 43 40 38 35 32 29 25 20 14 5 41 40 38 36 34 31 29 26 22 18 13 4 41 35 33 31 29 27 25 22 19 16 11 3 41 29 27 26 24 22 20 18 16 13 9 2 41 20 19 18 17 16 14 13 11 9 - 1 40 63 60 57 53 49 45 40 35 28 20 10 40 60 57 54 50 46 42 38 33 27 19 9 40 57 54 51 47 44 40 36 31 25 18 8 40 53 50 47 44 41 37 33 29 24 17 7 40 49 46 44 41 38 35 31 27 22 15 6 40 45 42 40 37 35 32 28 24 20 14 5 40 40 38 36 33 31 28 25 22 18 13 4 40 35 33 31 29 27 24 22 19 15 11 3 40 28 27 25 24 22 20 18 15 13 9 2 40 20 19 18 17 15 14 13 11 9 - 1 35 59 56 53 49 46 42 37 32 26 19 10 35 56 53 50 47 43 40 35 31 25 18 9 35 53 50 47 44 41 37 33 29 24 17 8 35 49 47 44 41 38 35 31 27 22 16 7 35 46 43 41 38 35 32 29 25 20 14 6 35 42 40 37 35 32 30 26 23 19 13 5 35 37 35 33 31 29 26 24 20 17 12 4 35 32 31 29 27 25 23 20 18 14 10 3 35 26 25 24 22 20 19 17 14 12 8 2 35 19 18 17 16 14 13 12 10 8 - 1 34 58 55 52 49 45 41 37 32 26 18 10 34 55 52 49 46 43 39 35 30 25 17 9 34 52 49 47 44 40 37 33 29 23 16 8 34 49 46 44 41 38 34 31 27 22 15 7 34 45 43 40 38 35 32 29 25 20 14 6 34 41 39 37 34 32 29 26 23 18 13 5 34 37 35 33 31 29 26 23 20 16 12 4 34 32 30 29 27 25 23 20 17 14 10 3 34 26 25 23 22 20 18 16 14 12 8 2 34 18 17 16 15 14 13 12 10 8 - 1 29 54 51 48 45 42 38 34 29 24 17 10 29 51 48 46 43 40 36 32 28 23 16 9 29 48 46 43 40 37 34 30 26 22 15 8 29 45 43 40 38 35 32 28 25 20 14 7 29 42 40 37 35 32 29 26 23 19 13 6 29 38 36 34 32 29 27 24 21 17 12 5 29 34 32 30 28 26 24 22 19 15 11 4 29 29 28 26 25 23 21 19 16 13 9 3 29 24 23 22 20 19 17 15 13 11 8 2 29 17 16 15 14 13 12 11 9 8 - 1 28 53 50 47 44 41 37 33 29 24 17 10 28 50 48 45 42 39 35 32 27 22 16 9 28 47 45 42 40 37 33 30 26 21 15 8 28 44 42 40 37 34 31 28 24 20 14 7 28 41 39 37 34 32 29 26 22 18 13 6 28 37 35 33 31 29 26 24 20 17 12 5 28 33 32 30 28 26 24 21 18 15 11 4 28 29 27 26 24 22 20 18 16 13 9 3 28 24 22 21 20 18 17 15 13 11 7 2 28 17 16 15 14 13 12 11 9 7 - 1 23 48 45 43 40 37 34 30 26 21 15 10 23 45 43 41 38 35 32 29 25 20 14 9 23 43 41 38 36 33 30 27 23 19 14 8 Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana71 23 40 38 36 34 31 28 25 22 18 13 7 23 37 35 33 31 29 26 23 20 17 12 6 23 34 32 30 28 26 24 21 19 15 11 5 23 30 29 27 25 23 21 19 17 14 10 4 23 26 25 23 22 20 19 17 14 12 8 3 23 21 20 19 18 17 15 14 12 10 - 2 23 15 14 14 13 12 11 10 8 - - 1 22 47 44 42 39 36 33 30 26 21 15 10 22 44 42 40 37 34 31 28 24 20 14 9 22 42 40 38 35 32 30 27 23 19 13 8 22 39 37 35 33 30 28 25 21 18 12 7 22 36 34 32 30 28 26 23 20 16 11 6 22 33 31 30 28 26 23 21 18 15 10 5 22 30 28 27 25 23 21 19 16 13 9 4 22 26 24 23 21 20 18 16 14 11 8 3 22 21 20 19 18 16 15 13 11 9 - 2 22 15 14 13 12 11 10 9 8 - - 1 17 41 39 37 34 32 29 26 23 18 13 10 17 39 37 35 33 30 28 25 21 17 12 9 17 37 35 33 31 29 26 23 20 16 12 8 17 34 33 31 29 27 24 22 19 15 11 7 17 32 30 29 27 25 23 20 17 14 10 6 17 29 28 26 24 23 21 18 16 13 9 5 17 26 25 23 22 20 18 16 14 12 8 4 17 23 21 20 19 17 16 14 12 10 7 3 17 18 17 16 15 14 13 12 10 8 - 2 17 13 12 12 11 10 9 8 7 - - 1 16 40 38 36 33 31 28 25 22 18 13 10 16 38 36 34 32 29 27 24 21 17 12 9 16 36 34 32 30 28 25 23 20 16 11 8 16 33 32 30 28 26 24 21 18 15 11 7 16 31 29 28 26 24 22 20 17 14 10 6 16 28 27 25 24 22 20 18 15 13 9 5 16 25 24 23 21 20 18 16 14 11 8 4 16 22 21 20 18 17 15 14 12 10 - 3 16 18 17 16 15 14 13 11 10 8 - 2 16 13 12 11 11 10 9 8 - - - 1 11 33 31 30 28 26 23 21 18 15 10 10 11 31 30 28 26 24 22 20 17 14 10 9 11 30 28 27 25 23 21 19 16 13 9 8 11 28 26 25 23 21 20 18 15 12 9 7 11 26 24 23 21 20 18 16 14 11 8 6 11 23 22 21 20 18 17 15 13 10 7 5 11 21 20 19 18 16 15 13 11 9 - 4 11 18 17 16 15 14 13 11 10 8 - 3 11 15 14 13 12 11 10 9 8 - - 2 11 10 10 9 9 8 7 - - - - 1 10 32 30 28 26 24 22 20 17 14 10 10 10 30 28 27 25 23 21 19 16 13 9 9 10 28 27 25 24 22 20 18 15 13 9 8 10 26 25 24 22 20 19 17 14 12 8 7 10 24 23 22 20 19 17 15 13 11 8 6 10 22 21 20 19 17 16 14 12 10 7 5 10 20 19 18 17 15 14 13 11 9 - 4 10 17 16 15 14 13 12 11 9 8 - 3 10 14 13 13 12 11 10 9 8 - - 2 10 1099887---- 1 7 2625242220191714128 10 7 2524222119181614118 9 7 2422212018171513117 8 7 2221201917161412107 7 7 20191817161413119 - 6 7 19181716141312108 - 5 7 171615141312119 7 - 4 7 1414131211109 8 - - 3 7 121111109 8 7 - - - 2 7 8877-- ---- 1 *Bonitetni bodovi za tlo s prosječnim stepenom njegove vlažnosti Na osnovu člana 24. stav 6. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/09), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi PRAVILNIK O JEDINSTVENOJ METODOLOGIJI ZA RAZVRSTAVANJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U KATEGORIJE POGODNOSTI I-OPĆEODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuju se mjerila za razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta u kategorije pogodnosti (u daljnjem tekstu: pogodnost tla), način i postupak određivanja kategorija pogodnosti, teritorij za koji se vrši određivanje (istraživani prostor), metoda rada, vrjednovanje zemljišta i izračun procjene pogodnosti tla sa formulom, mjerila i osnove za vrjednovanje (bonitiranje) poljoprivrednih zemljišta u kategorije posebno vrijednih obradivih (P1) zemljišta i vrijednih obradivih (P2) zemljišta (u daljnjem tekstu: P1 i P2) i druga pitanja vezana za pogodnost zemljišta, a sve to u svrhu potrebe planiranja daljnjeg razvoja poljoprivredne proizvodnje, za prostorno planiranje kao i vršenje različitih inventarizacija zemljišnih površina i utvrđi- vanje podataka o površinama i o kvaliteti zemljišnih resursa. Član 2. Primjena GIS tehnologije u ocjenjivanju kvalitete tla i njegove pogodnosti za kultivaciju, odnosno uzgoj ratarskih, povrtlarskih, voćarskih i vinogradarskih kultura, te procjena pogodnosti tla za travnjake osnovni je sadržaj ovog pravilnika, odnosno uvođenje računarskog modela za izračun pogodnosti tla za ove uzgoje, na osnovu izbora uzoraka tla, analitičkih rezultata (hemijska, fizikalna i biološka) i određene pogodnosti tla. Član 3. Kao krajnji cilj i rezultat donošenja ovog pravilnika mora biti izrada studijskog rada ili elaborata o ocjeni kvalitete tla i njegove pogodnosti za kultivaciju, odnosno uzgoj ratarskih, povrtlarskih, voćarskih i vinogradarskih kultura, a kojim će se opisati: 1. cilj rada; 2. metoda rada; 3. rezultati istraživanja: a) osnovne značajke prostora; b) značajke podneblja - sa padavinama i temperaturom; c) značajke reljefa - sa nadmorskom visinom terena i nagibom terena; d) inventarizacija poljoprivrednog zemljišta putem foto interpretacije ortofoto karte u mjerilu 1:5.000, sa podlogama; e) interpretacijom; f) kartom korištenja i inventarizacijom površina klasa načina korištenja zemljišta; g) značajke tala - sa pedološkom kartom zemljišta; h) značajke sistematskih jedinica tla; i) značajke kartiranih jedinica tla; j) stanje onečišćenosti zemljišta; k) preporuke za poljoprivrednu proizvodnju sa procjenom pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za poljoprivredu; l) kriteriji procjene i rezultati procjene sa pogodno- stima zemljišta za određene proizvodnje; Broj 43–Strana72 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. lj) rekapitulacija rezultata procjene (utvrditi najmanje pogodna tla, nepogodna, za neke vrste voćaka ili povrća i dr.). U elaboratu ili studijskom radu iz stava 1. ovog člana treba izraditi: a) karte sadržaja humusa koja bi trebala predstavljati jednu od polaznih podloga za trajni monitoring hemijske degradacije tala; b) bonitetnu kartu na osnovu koje se utvrđuje da površine I - V bonitetne klase, koje su zakonom zaštićene u smislu da se ne smiju koristiti u nepoljoprivredne svrhe; c) tematska karta potreba tla za kalcifikacijom, a sve to sa ciljem da budu osnova kojom je moguće utvrditi prostornu rasprostranjenost; d) te površine tala kod kojih postoji potreba za raznim agrotehničkim mjerama. Osnova za interpretaciju gore navedenih vrijednosti i drugih vrijednosti je utvrditi popis tala koji se javljaju na istraživanom prostoru, te njihova vanjska i unutrašnja obilježja, prikazati popis sistemskih jedinica na tom području te izdvojiti tipove tala, zatim niže jedinice iz razdjela automorfnih i hidromorfnih tala, a za potrebe kodiranja u računarskom sistemu navesti šifre (kod) sistemskih jedinica, brojeve kartiranih jedinica u kojima se javlja dotična sistemska jedinica kao dominantna ili sporedna. Studijski rad ili elaborat iz stava 1. ovog člana se izrađuju za različite svrhe i u različitoj razmjeri, a razmjeru određuje nivo istraživanja, postavljeni ciljevi i iznos sredstava koja stoje na raspolaganju. Studijski rad ili elaborat iz stava 1. ovog člana izrađuju naučno-stručne institucije ovlaštene od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) na osnovu Pravilnika o uslovima koje moraju ispunjavati naučno-stručne institucije i laboratorije za vršenje poslova izrade projekata uređenja te mjerenja i ispitivanja zemljišta ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/10). Na osnovu procjene pogodnosti sistematskih jedinica tla izvršiti procjenu pogodnosti kartiranih jedinica tla za određene proizvodnje, a rezultate te procjene prikazati na karti pogodnosti zemljišta, a obradom te karte i inventarizacijom površina utvrditi pogodna tla sa klasama pogodnosti (pogodna, umjereno pogodna, ograničeno pogodna, privremeno nepogodna tla, trajno nepogodna, i dr). II - VIŠENAMJENSKO VRJEDNOVANJE ZEMLJIŠTA Član 4. Zemljišna jedinica je jedan složeni ekološki sistem u kome postoji zajednički skup ograničenja i mogućnosti za upotrebu zemljišta. Tip korištenja zemljišta sadrži skup tehničkih specifikacija u sklopu društveno-ekonomskih odnosa. Razni LUT-ovi imaju razne zahtjeve za kvalitet zemljišta, s tim da ako kvalitet zemljišne jedinice odgovara zahtjevima korištenja zemljišta tog LUT-a, pogodnost te jedinice je velika. Višenamjensko vrjednovanje zemljišta u poljoprivredi pomoću GIS tehnologije je osnova racionalnog gospodarenja prostorom i ima za svrhu i najmanjoj zemljišnoj površini odrediti najsvrsishodniju i optimalnu namjenu. Vrjednovanje zemljišta (bonitiranje) - ocjenjivanje pogodno- sti zemljišta za određenu namjenu (Land evaluation) na osnovu većeg broja indikatora pogodnosti (klimatskih, pedoloških, agrohemijskih, hidroloških i dr.). Član 5. Po izvršenom višenamjenskom vrjednovanju zemljišta za pojedine poljoprivredno-gospodarske grane (povrtlarstvo, vino- gradarstvo, voćarstvo, ratarstvo, travničarstvo, ribarstvo i ostalo), potrebno je izraditi tematske karte pogodnosti zemljišta za gore navedene proizvodnje i da se na osnovu inventarizacije površina utvrdi ukupna površina na području kantona ili općine u ha pogodnih tala za konkretnu proizvodnju/dobiti kartiranu jedinicu tla sa sastavom i strukturom, nazivom tipa tla, nazivom niže sistemske jedinice tla i površinom/. Svaki poligon prikazan na pedološkoj karti mora imati pripadajući, originalni tip tla sa osnovne pedološke karte BiH, koji je, nadalje, prilagođen nacionalnoj i FAO klasifikaciji. Član 6. Bonitiranjem zemljišta određuje se stepen pogodnosti zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju, bez obzira na dosadašnji način korištenja zemljišta. Karta upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta je obavezujući akt pri izradi prostornih, urbanističkih i regulacij- skih planova i načina korištenja zemljišta u funkciji održivog razvoja i racionalne rekonstrukcije prostora. Kartom upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta se određuju kategorije zemljišta po bonitetnim kategorijama i pogodnosti tla, načinu korištenja i agrozonama, u odnosu na mogućnost njegove upotrebe za poljoprivrednu proizvodnju, uzimajući u obzir njegove prirodne osobine, plodnost i zdravstveno stanje. Osnove za utvrđivanje prostornih kategorija pogodnosti su bonitetne i pedološke karte detaljnog mjerila (katastarski planovi) koji vrjednuju zemljište na nivou najmanje proizvodne parcele. Član 7. Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina vrši se na osnovu vrjednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija. Poljoprivredno tlo osnovne namjene dijeli se na: 1. posebno vrijedno obradivo tlo (P1), od 26-32 bodova; 2. vrijedno obradivo tlo (P2), od 21 do 25 bodova; 3. ostala obradiva tla (P3), od 15 -20 bodova; 4. ostala poljoprivredna zemljišta (OP), od 10-14 bodova; 5. nepogodna zemljišta (N), ispod 10 bodova. P1 i P2 su razmješteni u prvu agrozonu, P3 je druga agrozona, a OP i N treća agrozona. III - KLASIFIKACIJA TALA, KATEGORIJE I STEPENI POGODNOSTI TALA Član 8. Određivanje kategorija pogodnosti zemljišta, vrši se na osnovu morfoloških, hemijskih, fizičkih i bioloških osobina tla, te proizvodnih karakteristika terena. Za potrebe utvrđivanja pogodnosti tla, u najvažnije osobine ubrajaju se: 1. Tip tla i njegova osobine: a) morfološka (dubina, zbijenost, skeletnost, plastičnost, ljepljivost); b) fizička (tekstura, struktura, propusnost); c) hemijska (pH, humusnost, sadržaj CaCO 3); 2. Opće osobine terena: izraženost reljefa, ekspozicija, inklinacija, položaj parcela, stjenovitost, hidrološke prilike. 3. Analiza vodnog bilansa (režim potencijalne evapotranspi- racije - PET; režim stvarne evapotranspiracije - SET; kišni faktori. Član 9. Kišni faktor (po LANGU), koji označava odnos između srednje godišnje količine padavina i srednje godišnje tempera- ture, utvrđuje se: Kf O T gdje su: Kf = godišnji kišni faktor O = oborine u mm (godišnji prosjek) T = temperaturaC (godišnji prosjek) Prema vrijednostima ovog Kf kišni faktor dobije se oznaka klime: –perhumidna ................ višeod160 –humidna .................. od80-160 –semihumidna ................ od60-80 –semiaridna.................. od40-60 Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana73 –aridna................... manjeod40 Član 10. Pedogenetski procesi dovode do stvaranja pojedinih tipova tla. Horizontalni dijelovi pedosfere koji su prošli i još prolaze kroz različite pedogenetske procese, a odlikuju se posebnim hemijskim i fizičkim osobinama nazivaju se horizonti tla, a treba ih razlikovati od slojeva tla i geoloških slojeva koji predstavljaju recentne aluvijalne nanose ili antropogene formacije. Horizonti su najvažniji elementi sistematike i dijagnostike tla, a dijele se u 4 kategorije: 1. organski; 2. mineralni; 3. antropogeni; i 4. tehnogeni horizonti. Svi ovi horizonti imaju svoje oznake utvrđene u aktuelnoj klasifikaciji. Član 11. Stepen nagiba i kategorije reljefa, odnosno prema jačini nagiba razlikujemo slijedeće kategorije reljefa: STEPEN NAGIBA OZNAKA 0 ......................... ravno 1-3 ..................... slabona gnuto 4-7 ................... umjerenona gnuto 8-11 ................. pr ilično jako nagnuto 12-15................... vrlojakona gnuto Višeod>15...................... strmo Član 12. Za definisanje klasa pogodnosti zemljišta i stepena ograničenja mogu se koristiti sljedeći parametri (LUT): 1. Nagib terena ima veoma značajnu ulogu u definisanju LUT-a i u direktnoj je vezi sa sistemom uzgoja biljaka. Pogodnost zemljišta za uzgoj ratarskih, povrtlarskih, zatim voćarskih kultura i na kraju travnjaka je u direktnoj korelaciji sa nagibom, odnosno što je izraženost nagiba veća to je i izbor gajenih kultura manji. Nagibom je ograničena i upotreba mehanizacije te time i savremeni sistem uzgoja većine gajenih kultura. Mehaniziran sistem gajenja kultura u mnogome racionalizira, povećava obim i pojeftinjuje poljoprivrednu proizvodnju, što ga čini daleko konkurentnijim na tržištu. a) 0-5% - ravna i blago valovita zemljišta; U pogledu ograničenja za uzgoj svih poljoprivrednih kultura ravna zemljišta nemaju ograničenje i idealna su za sve oblike i sisteme uzgoja, odnosno LUT-ove. b) 5-10% - blago nagnuta i valovita zemljišta; Zemljišta imaju veoma mala ograničenja, odnosno gotovo da i nemaju nekih ograničenja za kulture koje se gaje na našim područjima. U većini slučajeva nemaju gotovo nikakvog nepovoljnog uticaja na LUT-ove. c) 10-15% - blago nagnuta; Ovo su zemljišta sa određenim ograničenjima, tako da su za pojedine kulture potrebne odgovarajuće mjere nivelisanja i ravnanja terena. Imaju određeni uticaj na LUT-ove, ali ne snažan da isključuju neki od mogućih sistema uzgoja. U ovim slučajevima se primjenjuju odgovarajuće agrotehni- čke mjere kao što je konturna obrada i uzgoj kultura u pojase- vima, kako bi se ublažila negativna erozivna djelovanja. d) 15-30% - umjereno nagnuta; Za većinu kultura ova zemljišta imaju ograničenja za pojedine uzgojne oblike i zahtijevaju odgovarajuće tehničke mjere uređenja zemljišta kao što je terasiranje. Imaju značajnijeg uticaja na same LUT-ove i to posebno u kombinaciji sa još nekim nepovoljnim osobinama tla. e) 30-60% - nagnuta; Zemljišta imaju eliminatorni karakter za većinu gajenih kultura i zahtijevaju opsežnije i složenije mjere uređenja zemljišta. Nivo ograničenja je vrlo visok i imaju veoma velik uticaj na LUT-ove, odnosno izbora kultura. f) 60-80% - veoma nagnuta; Ovaj nagib je limitirajući za mehanizirani sistem uzgoja gotovo svih poljoprivrednih kultura i ima direktan uticaj na LUT-ove. Zemljišta se samo mogu koristiti kao prirodne livade i pašnjaci, odnosno korištenje na tradicionalni način (ručno košenje), prikupljanje sijena i ispaša stoke. g) >80% - izrazito nagnuta; Ovo je nagib terena na kome je jedino moguće ekstenzivno korištenje zemljišta kao pašnjačke površine gdje se jedino može primijeniti tradicionalni sistem ispaše sa kozama i ovcama. Svi drugi vidovi iskorištavanja zemljišta u poljoprivrednoj proizvodnji nisu mogući i ovaj nagib je isključiv za sve ostale LUT-ove. 2. Tekstura tla je definisana procentualnim odnosom frakcija pijeska, praha i gline (pijesak 2,0-0,06 mm; prah 0,06-0,002 mm; glina < 0,002 mm). Imajući u vidu činjenicu da zemljišta ilovastog teksturnog sastava imaju i najbolju strukturu, a što pogoduje većini gajenih kultura, onda je jasno da se mora voditi računa o teksturnom sastavu tla. Teška glinovita tla kojih ima u BiH veoma često su limitirajući faktor za većinu gajenih kultura i kao takva se ne mogu koristiti za dobar dio ratarskih kultura. Zbog svog uticaja na pojedine kulture tekstura tla ima određenu ulogu kod definisanja LUT-a. a) Dubina tla; Dubina tla je veoma bitna karakteristika svakog tipa tla i jedan je od značajnijih faktora u biljnoj proizvodnji. Uz nagib je najvažniji element kod određivanja LUT-a. Dubina tla je vrlo često ograničavajući faktor uzgoja pojedinih kultura i to pogotovo za naturalni oblik proizvodnje. Na plitkim zemljištima gotovo je nemoguće uzgajati pojedine ratarske i voćarske kulture, tako da se ove površine isključivo koriste kao pašnjaci. Dubina tla jedino nema tako bitnu ulogu kod intenzivnog (mehaniziranog) načina uzgoja pojedinih poljoprivrednih kultura, odnosno ukoliko se koriste savremeni načini proizvodnje uz primjenu sistema za navodnjavanje i plastenički sistem gajenja biljaka. U ovim slučajevima za pojedine LUT-ove (npr. proizvodnja grožđa, špinata, salate, luka, blitve, proizvodnja rasada i sl.) dubina tla nema tako veliki uticaj. nivo dubina u cm veoma duboka >150 cm duboka 150-100 cm umjereno duboka 100-50 cm plitka 50-30 cm veoma plitka 30-20 cm vrlo plitka < 20 cm 3. Sadržaj ukupnog CaCO 3u tlu generalno nema neku značajniju vrijednost, odnosno nije limitirajući faktor za većinu poljoprivrednih kultura koje se uzgajaju na području BiH ukoliko ga nema u tlu. Vrlo je mali broj kultura (npr. lucerka) koje zahtijevaju veći sadržaj karbonata u tlu. Na sadržaj karbonata u tlu dosta dobro reagiraju orah, lješnjak i maslina, dok su vinova loza i breskva jako osjetljive na povećan sadržaj CaCO 3 . Iz svega navedenog vidljivo je da sadržaj karbonata u tlu ima određenog značaja kod definisanja LUT-a. Sadržaj karbona, nivo karbonat ekvivalentan (g/kg) nizak 0-50 optimalan 50-100 umjeren 100-150 visok 150-200 veoma visok 200-300 vrlo visok 300-500 ekstremno visok > 500 4. Reakcija tla (pH-H 2O) Broj 43–Strana74 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. Za većinu kultura koje se uzgajaju u BiH optimalna pH vrijednost tla u H 2 O je oko 6,5. Kisela reakcija tla, pH manja od 5,0 i alkalna veća od 7,5 imaju značajan utjecaj na prinose gajenih kultura, jer se u ovim sredinama javljaju specifični problemi blokiranja makro i mikro elemenata, tako da imaju veliku ulogu u definisanju LUT-a. pH vrijednost tla, Oznaka reakcije, reakcija tla u vodi vrlo kiselo < 3,0 veoma kiselo 3,0-4,5 kiselo 4,5-5,0 umjereno kiselo 5,0-5,5 slabo kiselo 5,5-6,5 optimalno (veoma slabo kiselo) 6,5-7,0 neutralno 7,0 slabo alkalno 7,0-7,2 umjereno alkalno 7,2-7,5 alkalno 7,5-8,0 veoma alkalno 8,0-9,0 vrlo alkalno > 9,0 5. Zasićenost bazama Ovaj parametar ne predstavlja tako bitan element u definisanju LUT-a Nivo CEC ekvivalentan u cmol (+)/kg glina veoma nizak < 10 nizak 10 - 15 umjeren15-20 optimalan 20 - 30 visok30-40 veoma visok 40 - 60 vrlo visok > 60 6. Organski azot Organski azot je u direktnoj vezi sa strukturom i održavanjem vlage u tlu. Naime, jako humusna tla imaju bolju i finiju strukturu, a zahvaljujući organskoj materiji bolje i duže održavaju vlagu koja je u sušnim ljetnim periodima veoma bitna za postizanje većih prinosa. Nivo organskog azota, nivo karbonat ekvivalentan u g/kg vrlo nizak < 10 veoma nizak 10 - 15 nizak 15 - 20 umjeren20-30 optimalan 30 - 40 visok40-60 veoma visok 60 - 100 vrlo visok > 100 Član 13. Klasifikacija tala prema pogodnosti je složena/kompleksna i razlikujemo slijedeće kategorije: 1. RED POGODNOSTI - veće površine na osnovu procjene pogodnosti za određenu namjenu; 2. KLASA POGODNOSTI (tipovi tla različitog stepena pogodnosti); 3. POTKLASA POGODNOSTI - tipovi istog stepena pogodnosti, ali različitih ograničenja određenih klasom pogodnosti; 4. JEDINICE POGODNOSTI - osnovne jedinice; Pogodnost tla u uskoj je vezi sa plodnošću tla, a gdje razlikujemo: Efektivna plodnost je definisana intenzitetom vrijednosti edafskih vegetacijskih faktora, označava količinu suhe materije koju biljke mogu sintetizovati na nekom staništu tokom vegetacijskog perioda; Potencijalna djevičanska plodnost je definisana konstalacijom svih faktora tla, omogućuje korištenje tog tla za uzgoj usjeva te u odgovarajućim agrotehničkim uslovima može nadoknaditi gubitak suhe materiji (đubrenje, obrada, usjevi). Po pedološkoj karti BiH, u mjerilu 1:300.000 (Nacionalna klasifikacija tala) utvrđeni su slijedeći tipovi tla: brumipodzol, deposoil-deponija, dystric kombisol, eugley, eutric leptosol, fluvisol, histosol-niski treset, humofluvisol, humogley, kalkokambisol, kalkomelonisol, vertisol, kolovium, litosol, luvisol, podzol, pseudogley, ranker, regosol, rendzina, terra rossa. Član 14. U.S. klasifikacija tala sadrži 11 redova (sistem američke klasifikacije) koji ne prihvata unošenje elemenata koji su izvan tla: 1. entisols, 2. inceptisols, 3. spodosols, 4. ultisols, 5. alfisols, 6. vertisols, 7. oxisols, 8. histosols, 9. andisols, 10. aridisols, 11. mollisols, 12. (gelisol). Član 15. Po nacionalnoj klasifikaciji u BiH razlikujemo slijedeće tipove tla: A. Podjela po kriteriju taksonomske podjele: IKLASA NERAZVIJENA I SLABO RAZVIJENA TLA - TERESTIČNI SIROZEMI (Litosoli, Regosoli, Koluviumi, Arenosoli) II KLASA HUMUSNO AKUMULATIVNA TLA (Kalkomelanosoli, Rankeri, Rendzine, Černozem, Smonice ili Vertisoli) III KLASA KAMBIČNA TLA-SMEĐA TLA (Kalkokambisoli, Eutrični kambisoli, Distrični kambisoli, Crvenica ili Terra rossa, Terra fusca, Pelosoli) IV KLASA ELUVIJALNA-ILUVIJALNA TLA (Lesivirana ili Luvisoli, Akrisoli, Podzoli, Brunipodzoli) VKLASA PSEUDOGLEJNA TLA (ona sa površinskom vodom) (Primarni i sekundarni pseudoglej) VI KLASA ANTROPOGENA TLA-ANTHROSOLI (Ariksoli, Hortisoli, Rigosoli, i tla plastenika) VII KLASA TEHNOGENA TLA-TEHNOSOLI sa 6 potklasa: 1. sa izmijenjenim prirodnim supstratom (Deposoli, Rekultisol); 2. na raznom otpadu (cinerosoli (na pepelu), rhodic tehnosoli - na crvenom mulju, garbisoli); 3. pod uticajem gorenja (Pirosoli ili Kombustosoli); 4. sa unosom raznog materijala (Nekrosoli, Urbisoli); 5. tla urbanih prostora - Urbisoli; 6. potpuno izmijenjena prirodna tla, tla staklenika. B. Podjela po hidromorfnosti tla -HIDROMORFNA TLA: IKLASA nerazvijena hidromorfna tla (aluvijalno tlo ili fluvisol); II KLASA STAGNOGLEJNA TLA (stagnoglej); III KLASA SEMIGLEJNA(livadska tla, humofluvisol ili fluvijalno Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana75 livadsko tlo); IV KLASA GLEJNA TLA (ritska crnica ili humoglej, močvarno glejno ili euglej, tresetno ili glejno tlo); V KLASA TRESETNA TLA - HISTOSOLI (niski treset, visoki treset, mokra staništa ili njetlandi) C. Podjela po HALOMORFNOSTI TLA -SLATINE: I KLASA - AKUTNO ZASLANJENA TLA (solončak); II KLASA - SLABIJA ZASLANJENOST TLA (solonec - solonc); D. Podjela po SUBHIDRIČNOSTI TLA: I KLASA -NERAZVIJENA (protopedon ili sirozem); II KLASA -RAZVIJENA SUBHIDRIČNA TLA (sapropel - gnjili mulj, dy - daj ili smeđe muljevito tlo, gyttja- sivo muljevito tlo). Član 16. Pogodnost zemljišta se određuje na nivou opće kategorije pogodnosti ili kategorije pogodnosti bez korekcija zemljišta iz formule, prema vrijednosti od najpovoljnijih do nepovoljnijih tala prema mjerilima, osobinama tla, klime i ostalih prirodnih uslova: PTK koja definiše da je pogodnost zemljišta jednaka drugom korijenu iz umnoška vrijednosti bodova za bonitet tla (T) i klime (K), a što je pogodnost zemljišta bez korekcije. Opća pogodnost zemljišta (P) vrjednuje se od 10 do 32 bodova. Bonitet tla (T) vrjednuje se od 10 do 100 bodova. Pogodnost klime (K)vrjednuje se od 1 do 10 bodova, na osnovu srednjih godišnjih temperatura zraka, srednjih godišnjih količina padavina i srednjih količina padavina u vegetacijskom periodu. Unutar pojedinih klimatsko-vegetacijskih područja zemljišta nižih nadmorskih visina ocjenjuju se većim brojem bodova, a viših nadmorskih visina s manjim brojem bodova. Postignuti rezultat dobiven po ovoj formuli manji od 10 bodova svrstava zemljište u neplodno. Okvirni bodovi za klimu su: Općine Naziv područja Nadmor- ska visina koju obuhvata Trajanje veget. perioda Srednja godišnja količina padavina umm Srednja godišnja temp. C Srednja količina padavina veget. periodu u mm Bodovi za klimu Bihać, Velika Kladuša, Cazin, Bužim, Ključ, Bos.Krupa Područje Cazinske krajine 200-550 187 1240 9,7 600-700 6-8 Sanski Most Sjeverno- zapadno- bosansko područje 130-500 197 1041 10,3 500-600 8-10 Bos. Petrovac, Kupres Sjeverno- zapadno bosansko područje 130-500 197 1041 10,3 500-600 4-5 Tuzla, Tešanj Doboj- Jug, Gradačac, Živinice, Kalesija, Sapna, Teočak, Usora, Čelić, Gračanica, Srebrenik, Lukavac Sjeverno- bosansko područje 80-980 193 997,7 10,26 500-600 7-9 Orašje, Odžak Domaljevac - Šamac Sjeverno- bosansko područje 80-980 193 997,7 10,26 500-600 8-10 Goražde, Ustikolina, Prača - Pale, Trnovo Gornje Drinsko područje350-2200 172 887 8,3 400-500 5-7 Bugojno, D. Vakuf, Jajce, Dobretići, G. Vakuf, Prozor -Rama Zapadno- bosansko krečnjačko- dolomitno područje 500-1700 149 1027 7,05 400-500 5-7 Travnik, Kreševo, Fojnica, Kiseljak, N.Travnik, Busovača, Vitez Zapadno bosansko krečnjačko - dolomit- no područje - Skender Vakufski rajon 300-1900 188 969 9,65 500-600 5-7 Mostar, Ljubuški, Stolac, Čapljina, Konjic, Jablanica Submedite- ransko područje - rajon sa zimzelenim elementima 50-500 247 1345 14,87 300-400 8-10 Neum, Ravno Eumedite- ransko područje do 350 247 1429 15,2 300-400 7-8 Široki Brijeg, Posušje, Čitluk, Grude Submedite- ransko područje - rajon bez zimzelenih elemenata 200-800 204 1598 11,40 300-400 4-6 Sarajevo, Zenica, Ilijaš, Breza, Visoko, Zepče, Maglaj Kakanj Srednje bosansko područje - Sarajevsko - zenički rajon 400-1300 187 877 9,6 400-500 5-8 Bjelašnica, Igman, Vlašić itd. Bosansko planinsko područje 500-2386 106 1319 5,37 500-600 1-3 Livno, Drvar, Bos. Grahovo, Tomislav- grad Glamoč Submedite- ransko - planinsko područje800-2000 166 1525 8,43 500-600 4-6 Kladanj, Olovo, Vareš Banovići, Zavidovići Zavidovićko - Teslićko područje250-1328 184 1106 9,35 600-700 4-7 Član 17. Korekcija pogodnosti zemljišta vrši se zbog uticaja ostalih prirodnih uslova i to: otvorenost ili zatvorenost položaja, zasjenjenost zemljišta, veličina parcele i oblik parcele. 1. Otvoreni položaj zemljišta izloženi posebnom uticaju jačih vjetrova ocjenjuje se s 1 do 24 negativnih procenata Broj 43–Strana76 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. bodova, a zatvoreni položaj zemljišta bez dovoljne zračne drenaže, kao što su stanovite doline, polja i poljica i donje trećine padina, tzv. "zračna jezera", zbog mogućnosti jače pozebe i učestalije pojave bolesti na kulturnim biljkama, ocjenjuje se sa 1 do 36 negativnih procenata bodova. 2. Uticaj zasjenjenosti zemljišta na pogodnost zemljišta, zbog blizine šuma, visokih građevina ili brežuljkasto brdovitog terena, ocjenjuje se u rasponu od 6 do 24 negativnih procenata bodova. 3. Površina katastarske čestice ocjenjuje se do 20 negativnih procenat bodova kako slijedi: Površina katast. čestice (ha) Negativni procenti bodova Površina katast. čestice (ha) Negativni procenti bodova <0,01 15 - 20 0,5 - 1 4 - 6 0,01 - 0,05 10 - 15 1 - 3 3 - 4 0,05-0,25 8-10 3-5 2-3 0,25 - 0,5 6 - 8 >5 0 4. Oblik katastarske čestice ocjenjuje se od 0 do 10 negativnih procenata bodova, prema formuli: Kr P S 354, gdje je: Kr - koeficijent oblika čestice; P - obim katastarske čestice; S - površina katastarske čestice. 5. Procenat negativnih bodova u ovisnosti o koeficijentima oblika katastarske čestice prikazan je kako slijedi: Katastarski oblik kat. čestice Negativni procenti bodova Koeficijent oblika kat. čestice Negativni procenti bodova <1,5 0 3 - 4 5 - 7 1,5-2 1-3 4-5 7-9 2-3 3-5 >5 10 6. Ukupan broj bodova konačno korigovane pogodnosti zemljišta, uzimajući u obzir zbir negativnih procenata bodova, utvrđuje se formulom: Pk P P Snp 100 gdje je Pk ukupan broj bodova korigovane pogodnosti zemljišta; Pje ukupan broj bodova pogodnosti zemljišta bez korekcija; Snp je zbroj negativnih procenata bodova dobiven korekcijom. Član 18. *Tumač kratica-Note: P = Pogodno P-1 = dobro obradiva tla - good cultivable soils; P-2 = umjereno ograničeno obradiva tla - moderately limited cultivable soils P-3 = ograničeno obradiva tla - limited cultivable soils; N-1 = privremeno nepogodna tla za obradu - temporarily un- suitable soils for cultivation; N-2 = trajno nepogodna tla za obradu - permanently unsuit- able soils for cultivation; dr = dreniranost-drainage: dr o = slaba-poor, dr 1= vrlo slaba-very poor, dr 2= ekscesivna-excessive; du = dubina tla-soil depth: du 1<30 cm, du2<60 cm; e = erozija-erosion; n = nagib terena-ground inclination >15 ili/i - and/or 30%; k = kiselost tla pH u vodi - soil acidity - pH in water <5,5; vp = aktivni kreč - active lime >15%; h = opskrbljenost tla hranjivima - supplay soil with nutrients <10 mg/100 g tla-soil; hu = sadržaj humusa - content of humus: hu1<3%, hu2>30%; vt = vertičnost >35% gline - verticity >35% clay; v = stagnirajuće površinske vode - stagnant surface waters; V = visoki nivo podzemne vode - high level of ground water; pv = poplavne vode - flood waters; p = stepen osjetljivosti tla prema hemijskim polutantima - de- gree of soil sensitiveness against chemical polutants; p1 = slaba osjetljivost - njeak sensitiveness; p2 = umjerena osjetljivost - moderate sensitiveness; p3 = jaka osjetljivost - strong sensitiveness. Član 19. Usporedbom karakteristika zemljišnih jedinica i specifikacija LUT-a definisano je pet stepeni pogodnosti zemljišta, odnosna klasa pogodnosti: P1 Vrlo pogodno >80% Najv ećeg mogućeg prinosa (MDP) P2 Pogodno 60-80% Najvećeg mogućeg prinosa P3 Umjereno pogodno 40-60% Najvećeg mogućeg prinosa P4 Ograničeno pogodno 20-40% Najvećeg mogućeg prinosa N Nepogodno <20% Najvećeg mogućeg prinosa MPD - max. dostižan prinos Član 20. Za definisanje klasa pogodnosti zemljišta i stepena ograničenja korišten je model gdje se pogodnost poljoprivrednih kultura određuje prema određenim klimatskim i zemljišnim faktorima kroz procenat ostvarenog prinosa od maksimalnog mogućeg prinosa koji se može postići u određenom području. Klase pogodnosti zemljišta su: P1 vrlo pogodno, sa stepenom iskoristivosti >80% P2 pogodno, sa stepenom iskoristivosti 60-80% P3 umjereno pogodno, sa stepenom iskoristivosti 40-60% P4 ograničeno pogodno, sa stepenom iskoristivosti 20-40% N nepogodno, sa stepenom iskoristivosti <20% Stepen ograničenja 0 iznimno pogodno, nema nikakvih ograničenja 1 vrlo pogodno, manja ograničenja za maksimalno 4 elementa tla 2 pogodno više od 4 manja i maksimalno 3 srednja ograničenja 3 umjereno pogodno više od 3 srednja i maksimalno 2 veća ograničenja 4 ograničeno pogodno više od 2 veća ograničenja N nepogodno vrlo visoka ograničenja koja se ne mogu korigirati IV - BAZA PODATAKA I TEMATSKE KARTE Član 21. Baza podataka je organizovani i uskladišteni skup podataka kojem se pristupa pomoću odgovarajućih kompjuterskih programa. Bazu podataka prostorne primjene čine svi oni podaci koji se odnose na kartirane jedinice tla ili poligone. Član 22. Baza podataka za pedološke profile može se podijeliti u tri grupe. Prvu grupu čine: 1. općeniti podaci za pojedini profil; 2. drugu grupu čine podaci o pedofizikalnim značajkama prikazani po pojedinim horizontima tla; 3. treću grupu čine podaci o pedohemijskim značajkama. Iz ove baze podataka pomoću spomenutog ArcWiew 3.0 programa mogu se na jednostavan i brz način dobiti informacije odnosno podaci za svaku kartiranu i sistemsku jedinicu tla. Član 23. Kao osnova za izradu pedološke karte u digitalnom obliku služi osnovna pedološka karta Bosne i Hercegovine u mjerilu 1:50.000. Osnova za izradu zemljišnog informacionog sistema Federacije, kantona ili općine, bile su i trebaju biti navedene Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana77 pedološke karte u mjerilu 1:50.000, i druge detaljne pedološke studije i elaborati o tom području, a njihov sadržaj treba digitalizovati pomoću nekih od prihvatljivih modela ili pomoću AutoCad programa. Svaki poligon prikazan na pedološkoj karti ima pripadajući, originalni tip tla sa osnovne pedološke karte BiH, koji je, nadalje, prilagođen nacionalnoj i FAO klasifikaciji. Osnovne podatke za izradu geografskog i zemljišnog informacionog sistema činili su i čine podaci s osnovnih pedoloških karata i topografskih karata mjerila 1:50.000, te podaci iz drugih studija rađenih za potrebe razvoja poljoprivrede na području Federacije, kantona i općina. Podaci uvršteni u bazu podataka predstavljaju osnovu za izradu brojnih tematskih karata raznog mjerila za razvoj poljoprivrede. Pomoću ArcView programskog paketa dolazi se do potrebnih kartografskih podloga iz raznih baza podataka koje su rađene za potrebe poljoprivrede. Član 24. Tematska karta predstavlja kategorije zemljišta u odnosu na njihove prirodne i druge potencijale koji se definišu na osnovu kriterija propisanih u ovom pravilniku. Kartiranje tla, odnosno pedološko kartiranje je naučno - stručna inventarizacija tala i sistematizacija jedinica tala ili zemljišta. Karta korištenja zemljišta mora imati slijedeće karakteristike: 1. mjerilo karte 1: 5.000; 2. najmanja površina kartiranja 1 ha; 3. najmanja kartirana širina 5 m; 4. najmanja kartirana dužina 100 m. Član 25. Namjenske pedološke karte/tehničke/ se izrađuju za različite svrhe i u različitoj razmjeri od 1:2500 do 1:25000, a razmjeru određuje nivo istraživanja, postavljeni ciljevi i iznos sredstava koja stoje na raspolaganju, a mogu biti različitog karaktera i potreba kao što su za ocjenu pogodnosti zemljišta, za bonitiranje zemljišta, za kontrolu plodnosti tla i druge namjene. Član 26. Na osnovu navedenih podataka i metoda, uz pomoć digitalne kartografije, izrađuju se namjenske pedološke karte, na kojima treba izdvojiti više kartiranih jedinica, a prema dominantnoj sistemskoj jedinici tla se razvrstavaju u klase pogodnosti za obradu-kultivaciju. Razvrstavanje zemljišta zasniva se i na osnovu mogućnosti ili nemogućnosti redovne obrade tla. Član 27. Za navedene kartirane jedinice u informatičkoj bazi podataka nalaze se sljedeća vanjska obilježja i osobine tala koje možemo digitalno izdvojiti: 1. Sadašnji način korištenja prikazan je u smislu kategorija korištenja poljoprivrednog prostora kao što su travnjaci, livade, pašnjaci, oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, te ostali prostori kao što su jezera, veća naselja i slično. 2. Nagib terena je vrlo važan element reljefa, važan je faktor plodnosti, a povećava eroziju tla vodom. Prema nagibu prostor smo podijelili prema kriterijima za bonitiranje zemljišta (Kovačević, 1983). 3. Ekološka dubina tla je odlika mogućeg zakorijenjavanja biljke i dana je u rasponu vrijednosti za svaku kartiranu jedinicu, na osnovu poznatih kriterija (Škorić, 1993). 4. Prirodna dreniranost (ocjeditost) je odlika ocjene brzine ocjeđivanja tla nakon obilnih kiša i mogućnosti zadržavanja vode u njima. Bez većih obrazloženja to su: a) razred prekomjerno ocjedita tla; b) razred ponešto ekcesivna tla; c) razred dobro ocjedita tla; d) razred umjereno dobro ocjedita tla; e) razred nepotpuno ili nešto slabo ocjedita tla; f) razred slabo ocjedita tla; g) razred vrlo slabo ocjedita tla (SSM, 1951). 5. Način vlaženja prikazan je kao tipološka vrijednost uslova pojave, kretanja i zadržavanja oborinskih, poplavnih, podzemnih i slivenih voda u tlu. 6. Reakcija tla u MKCl-u navedena je kao obilježje reakcije tla za cjelovitu kartiranu jedinicu. Klasifikuje se prema poznatim kriterijima. 7. Fiziološki aktivni fosfor i kalij izraženi su u mg/100 gtla, a prikazani su u srednjim rasponima po tipološkim determinantama i poznatoj klasifikaciji posebno za ratarske i voćarske kulture, odnosno za vinovu lozu. 8. Sadržaj humusa prikazan je u rasponu vrijednosti za pojedinu kartiranu jedinicu, a isto tako i sadržaj CaCO 3i aktivnog kreča kao bitnih elemenata za podizanje vinograda. Član 28. Kantonalni i općinski organi uprave nadležni za poslove poljoprivrede su dužni donijeti kartu pogodnosti poljoprivred- nog zemljišta (kao krajnji rezultat istraženog prostora) uz stručnu pomoć Federalnog zavoda za agropedologiju ili drugih ovlašte- nih naučno-stručnih organizacija za poslove zemljišta. Član 29. Na osnovu već postojeće baze podataka, moguće je izvršiti i inventarizaciju površina tala te izraditi tematske karte, pored ostalog, i prema sadašnjoj pogodnosti tla za višenamjensko korištenje u poljoprivredi. U okviru vrjednovanja prostornih značajki, digitalno trebaju biti obrađene pojedine fiziografske osobine terena, kao i fiziografske osobine tla. U Studijskom radu ili elaboratu iz člana 3. stav 1. ovog pravilnika, na osnovu utvrđenih značajki zemljišta, izvršiti višenamjensko vrjednovanje zemljišta za pojedine poljoprivred- no-gospodarske grane (povrtlarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, ratarstvo, travnjičarstvo, ribarstvo i ostalo), te za tu svrhu izraditi kartu pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za neku od proizvodnji za koji je izvršeno istraživanje. Takođe, treba utvrditi i površinsku zastupljenost trenutno nepogodnih tala za npr. povrtlarstvo (klasa N-1), ili trajno nepogodnih tala (N-2), odnosno onih tala kod kojih se raznim mjerama uređenja mogu otkloniti određena ograničenja, čime ova tla postaju pogodna. Član 30. Kako je površina onih tala koja spadaju u prvu (P-1) klasu pogodnosti tla praktički najmanja u odnosu na ostale klase pogodnih tala, npr. za voćarstvo ili za vinogradarstvo, potrebno je zaštitit i očuvati sva pogodna tla za višenamjensko korištenje, a naročito tla prve klase pogodnosti kao važnog izvora privređivanja u poljoprivredi. Član 31. Za podjelu tla u kategorije upotrebne vrijednosti zemljišta ranije korištena metoda uključuje 8 različitih osobina tla (dubina, tekstura, struktura, nagib, propusnost, dreniranost, skeletnost i stjenovitost) i 3 okolišna faktora (plavljenje, broj dana vegetacijskog perioda i odnos R/PET u vegetacijskom periodu) što je detaljno propisano u Uputstvu o jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta u bonitetne kategorije ("Službene novine Federacije BiH", broj 78/09). Za potrebe prostornog planiranja i izradu prostornih planova izrađena je ili treba izraditi bonitetnu kartu zemljišta kao osnov zaštite tla od nekontrolisane i neopravdane prenamjene u druge svrhe izvan poljoprivrede. Bonitetna karta pruža neophodne informacije prostornim planerima kako bi se svakom prostoru u sklopu izrade prostornih planova odnosno planiranja korištenja prostora dodijelila optimalna namjena te kako bi se najkvalitetnija tla mogla zaštititi. Broj 43–Strana78 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. V - PROCJENA POGODNOSTI (RAČUNARSKI SISTEM I SKOR FUNKCIJA) Član 32. Procjena osobina tla koja uključuje izmjeru i interpretaciju vanjske morfologije te vegetacije, klime i drugih parametra za odabir najpovoljnijeg načina korištenja tla/zahtjev za specifično korištenje zemljišta, izbor i komparativna analiza, ulaganje umjesto zarade, kvalitet zemljišta, pogodnost, plan korištenja zemljišta te politika i planiranje/. Član 33. Osnovna procjena pogodnosti tla za obradu-višenamjenska procjena sadašnje pogodnosti tala/zemljišta Federacije, kantona ili općine (istražni prostor) treba konkretno procijeniti za opće potrebe ili mogućnosti obrade-kultivacije tala u biljnoj proizvodnji, te specifikovati prema određenim uslovima i zahtjevima za ratarstvo, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo i travnjake. Član 34. Osnovni kriteriji procjene tla i/ili drugih komponenti zemljišta za tu namjenu nisu jedinstveni, već se prema svakoj od dotičnih namjena interpretiraju prema specifičnim potrebama za pojedine kulture u: 1. redove; 2. klase; 3. potklase namjenske pogodnosti. Član 35. Primjena GIS tehnologije u ocjenjivanju kvaliteta tla i njegove pogodnosti za kultivaciju, odnosno uzgoj ratarskih, povrtlarskih, voćarskih i vinogradarskih kultura te procjena pogodnosti tla za travnjake, prikazuje se računarskim modelom mogućnosti korištenja zemljišta i digitalnim načinom prostorne interpretacije tipova tala te klasa pogodnosti prema kriterijima FAO klasifikacije. Koristiti se mogu podaci s Osnovne pedološke i topografske karte BiH mjerila 1:50000, te podaci iz drugih studija rađenih za potrebe razvoja poljoprivrede na području kantona ili općine, koji su pomoću AutoCad, ArcView i ArcInfo programskih paketa metodom digitalizacije i generalizacije uvršteni u pedološku bazu podataka. Član 36. Procjena pogodnosti tala za razne namjene u poljoprivredi izvršena je ili se vrši prema navedenim FAO kriterijima procjene zemljišta. Kriteriji i veličine klasa pogodnosti su kodirani za računarsku obradu, posebno za pogodnost tla za ratarstvo, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo i travnjake. Na osnovu tih podataka mogu se sumirati prioritetni programi u poljoprivredi svakog prostora. Član 37. Okvir za procjenu pogodnosti tla Procjena pogodnosti tla zasniva se na: 1. zahtjevima za specifično korištenje; 2. komparativnoj analizi: ulaganje nasuprot zaradi te multidisciplinarni pristup; 3. fizikalnom, ekonomskom i socijalnom kontekstu; 4. potencijalnom riziku za okoliš i održivost; 5. lokalno prema globalnom; 6. gusto naseljeno do nenaseljeno; 7. kvalitativno nasuprot kvantitativnom. Član 38. Pogodnost zemljišta odnosi se na primjenu sistema načina korištenja zemljišta, koji obuhvata dvije komponente: 1. zemljišnu jedinicu; i 2. tip korištenja zemljišta (LUT),(formiranje tzv. tipova iskorištavanja zemljišta (Land Utilization Type), u daljnjem tekstu: LUT) predstavlja prvu fazu AEZ metodologije. Tip iskorištavanja zemljišta (LUT), definisan od strane FAO (1984.) glasi: "Tip iskorištavanja zemljišta: to je vrsta korištenja zemljišta koja je opisana ili definisana sa mnogo više detalja nego što je osnovna vrsta korištenja zemljišta. Kod određenih sistema navodnjavanja i načina gazdovanja, tip iskorištavanja zemljišta odnosi se na pojedinu kulturu, kombinaciju kultura ili sistem uzgoja u definisanim tehničkim i socio-ekonomskim uslovima. Tip iskorištavanja zemljišta je set tehničkih karakteristika u sklopu socio-ekonomskih uslova". Npr. u kontekstu proizvodnje kukuruza, LUT ne predstavlja samo tehnologiju proizvodnje kukuruza od sjetve do berbe, to je samo jedan segment LUT-a. Različiti LUT-ovi imaju različite zahtjeve za kvalitet zemljišta. Kad se kvalitet zemljišne jedinice poklapa sa zahtjevima određenog LUT-a, kažemo da je pogodnost za taj LUT visoka. Član 39. Pogodnost tla zasniva se na vrijednosti analiziranih osobina tla koja se kvantificiraju tzv. "skor" funkcija, a koja je matematički prikaz pogodnosti određene osobine tla s obzirom na značaj određene osobine za pogodnost tla za određenu poljoprivrednu proizvodnju. Vrijednost skor funkcije za pojedine osobine kreće se od 0 ili 0 % (nepogodna za analizu) do 1 ili 100% (optimalna vrijednost određene osobine tla). Član 40. Kvantitativno određivanje i analiziranje produktivnosti tla zahtijeva Kompjuterski model izračuna procjene pogodnosti tla, i to prema analizama tla AL metodom, koja sadrži pet osnovnih dijelova: ulazna tabela, tabela kriterija, tabela ekstrahiranih podataka, tabela rezultata i tabela preporuka. Računarski način obrade podataka o prostoru i zemljištu (kroz geo-informatiku) je nova metoda i konkretna pomoć pri prostornoj rejonizaciji zemljišta za prioritetne programe Federacije, kantona ili općine, ali i porodičnog gazdinstva, za određivanje optimalne uloge svakog prostora u cilju određivanja prioritetnih programa gospodarenja i održivog razvoja poljoprivrede, a u skladu s ekološkim programom zaštite i korištenja tala i zemljišta. Kompjuterski model - Računarski način obrade podataka o prostoru i zemljištu iz člana 40. ovog pravilnika ovlaštene naučno-stručne institucije za poslove zemljišta moraju uvesti u svoj rad u roku od 2 godine od dana dobivanja ovlaštenja. Član 41. Tokom izrade zemljišnog informacionog sistema Federacije, kantona ili općine može se koristiti više programskih paketa, kao npr. Programski paketi Arc View, ArcInfo, AutoCad i dr. AutoCad je programski alat prvenstveno namijenjen za digitalizaciju, ArcInfo za obradu i analizu digitaliziranih podataka, a ArcView za povezivanje svih podataka u jedinstveni informacioni sistem - bazu podataka i njihovu daljnju analizu, te za računarsku interpretaciju rezultata. Navedeni programski alati se koriste u geo-informatičkoj kartografiji i izradi informacionih sistema, a pomoću tih software moguće je izraditi kompleksni informacioni sistem, a na osnovu kojeg se mogu izrađivati i brojne tematske karte od kojih su neke sastavni dio ovog pravilnika. Član 42. Na osnovu procjene pogodnosti sistematskih jedinica tla potrebno je izvršiti procjenu pogodnosti kartiranih jedinica tla za određene proizvodnje, a rezultate te procjene prikazati na karti pogodnosti zemljišta, a obradom te karte i inventarizacijom površina utvrditi pogodna tla sa klasama pogodnosti (pogodna, umjereno pogodna, ograničeno pogodna, privremeno nepogod- na tla, trajno nepogodna, i dr). Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana79 VI - ISTRAŽIVANI PROSTOR I ISTRAŽIVANJE Član 43. Za prostor Federacije, kantona i općina (istraživani prostor) treba obaviti, izvršiti vrjednovanje i ocjenu kvalitete tla ili/i drugih relevantnih faktora zemljišta i njegove pogodnosti za kultivaciju, odnosno uzgoj ratarskih, povrtnih, voćarskih i vinogradarskih kultura te procjenu pogodnosti tla za travnjake, a u cilju izrade kompleksnog zemljišno informaciong sistema-ZIS baze podataka, koji predstavlja primjer mogućnosti korištenja računarskog modela i digitalnog načina prostorne interpretacije rezultata istraživanja (ZIS baza podataka). Član 44. Opće razvrstavanje tala kantona ili općine (istraživani prostor) prema pogodnosti tla za obradu je referentna osnova za sva druga razvrstavanja, za primjerno uvažavanje ostalih parametara bitnih za dotičnu proizvodnju. Član 45. Način istraživanja iz člana 43. ovog pravilnika treba omogućiti povezivanje, analizu i statističku obradu podataka ukomponovanih u bazu zemljišnog informacionog sistema, a koji se sastoje od podataka koji se odnose na poligone ili pedološke konture odnosno kartirane jedinice tla i na podatke koji se odnose na pedološke profile. Član 46. Osnovni cilj istraživanja pogodnosti tla za razne oblike poljoprivredne proizvodnje je izraditi cjeloviti Geografski i Zemljišni Informacioni sistem Federacije, kantona ili općine, a koji će biti u funkciji razvoja intenzivne poljoprivrede, ekologije, prostornog planiranja te uređenja poljoprivrednih i šumskih tala. U okviru tog cilja formulirani su slijedeći zadaci: 1. izraditi osnovnu pedološku kartu prema normativima izrade semidetaljne karte (1:50.000); 2. razvrstati prostor prema načinu korištenja; 3. odrediti osnovne značajke kartiranih jedinica tla (matični supstrat, nagib terena, dreniranost, način vlaženja, način korištenja, vegetacijski pokrov, ekološku dubinu, kamenitost, stjenovitost, kao i osnovne hemijske osobine oraničnog horizonta, primjerice sadržaj fosfora, kalija, humusa, karbonata, fiziološki aktivnog kreča), te ih organizirati u vidu baze podataka i geokodirano ih povezati s prostorom; 4. prikazati rasprostranjenost pedoloških profila, a podatke koji se odnose na rezultate terenskih i laboratorijskih analiza (morfološke, fizikalne i hemijske osobine) organizirati u vidu baze podataka,te ih povezati s osnovnom pedološkom kartom; 5. utvrditi potrebne mjere za daljnje uređenje tala u funkciji intenzivnog razvoja poljoprivrede (mjere za kalcifika- cijom, zaštitom od erozije i bujica, dopunske agrotehni- čke zahvate, vrste đubrenja, mjere odvodnje i dopunskog natapanja), te ih organizirati u vidu baze podataka i povezati s osnovnim kartografskim podacima; 6. izvršiti procjenu pogodnosti zemljišta za višenamjensko korištenje u poljoprivredi, zatim bonitetno vrjednovanje zemljišta za prostorno planiranje, te preporučiti optimalne poljoprivredno gospodarske programe za pojedine kartirane jedinice tla; 7. povezati sve ulazne podatke, kao i rezultate istraživanja, te formirati bazu podataka na način da se omogući njegovo korištenje pomoću ArcView programa. Član 47. Procjena pogodnosti tla za pojedine kulture-vrjednovanje kartiranih jedinica po obilježjima: reljefa, nagiba, uticaja klime, režima vlažnosti, ekološke dubine tla, dreniranosti, reakcije tla, opskrbljenost fiziološki aktivnim hranjivima za raznolike kulture s njihovim optimumima, sadržaju humusa, CaCO 3 i aktivnog kreča, te vertičnosti, vrši se u posebnoj studiji, u izvornoj studiji, elaboratu, studijskom radu, u kojoj treba navesti i odgovarajuće mjere popravke za dotični tip gospodarskog programa kao što su potreba za kalcifikacijom, vrsta đubrenja, dodatne mjere obrade, potrebe za dopunskim navodnjavanjem i mjere zaštite od erozije i bujica. Npr. kod procjene procjena pogodnosti tla i zemljišta za uzgoj vinove loze moraju se uvažavati svi edafski faktori uzgoja te kulture uz analizu i vrjednovanje kriterija važnih za njen uzgoj (Škorić i Bogunović, 1980; Mirošević, 1996). Kako je u vinogradarstvu naročito važan kriterij ukupnog i aktivnog kreča, u spomenutoj studiji treba navesti i njihovu prisutnost kao posebni GIS slojevi u široj digitalnoj obradi kantona ili općine (istraživani prostor). Važno je naglasiti da su za uzgoj vinove loze najpogodnije prisojne strane gora i brda, prvenstveno južne, istočne i zapadne ekspozicije od 160 do 280 m n.v., gdje su specifičnosti tih prostora visoki sadržaj ukupnog i aktivnog kreča. Član 48. Vrjednovanje zemljišta za povrtne kulture izvršiti prema kriterijima važnim za uspješan uzgoj tih kultura, uvažavajući još i prisutnost vode za navodnjavanje u sušnom periodu. Pregled površina pogodnosti zemljišta za povrtlarstvo pokazuje da se najbolja tla za povrtne kulture nalaze uz rijeke, na aluvijalno livadnim (semiglejnim) i aluvijalnim ne plavljenim tlima, potomna eutrično smeđim, takođe na holocenskim nanosima. Član 49. Prostorna rajonizacija zemljišta (za prioritetne programe razvoja) radi se sagledavajući vanjska i unutarnja obilježja istraživanih tala, te uvažavajući naročito demografske prilike i potrebe, a vrjednovati ih prema tipu programa s obzirom na mogućnosti gospodarenja u ratarstvu, stočarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, voćarstvu, zatravnjivanje, ribarstvu i slično. Sve navedene kartirane jedinice se informatički obrađuju i ocjenjuju s aspekta poljoprivrednog gospodarskog programa. VII - AGROEKOLOŠKO ZONIRANJE Član 50. Agroekološko zoniranje (u daljnjem tekstu: AEZ) predstavlja određenu metodologiju kojom se iz neke prostorne cjeline - administrativne jedinice izdvajaju površine koje imaju slične karakteristike (osobine-okolišni uticaj) koje su povezane kroz upotrebu zemljišta, njegovu potencijalnu produktivnost i okolni uticaj. Određuju se kroz karte zemljišnih resursa koje su definisane kroz geološku podlogu, zemljište, reljef, klimatske karakteri- stike, zemljišni pokrivač, upotrebu zemljišta, ali i kroz erozije, plavljenje, kopove i sl., u našim uslovima i kroz minirane površine. Krajnji rezultat agroekološkog zoniranja predstavlja prikaz pogodnosti zemljišta za uzgoj pojedinih biljaka, iz čega proizilazi planiranje optimalne upotrebe zemljišta. Član 51. AEZ predstavlja metodologiju pomoću koje se preko određenih nivoa dolazi do pogodnosti zemljišta za poljoprivred- nu proizvodnju. Sistem AEZ se koristi da bi se odredila specifična ograni- čenja za gajenje poljoprivrednih kultura u određenim uslovima klime, zemljišta i terena, ali i u određenim (pretpostavljenim) uslovima ulaganja i gazdovanja. Krajnji rezultat AEZ, uzimajući u obzir produktivnost zemljišta i socio-ekonomski aspekt proizvodnje je osnov za planiranje korištenja zemljišta određenog područja. Član 52. AEZ daje standardizirani okvir za karakteristike klimatskih uslova, uslova tla i terena koji su relevantni za poljoprivrednu proizvodnju. Procedure koje odgovaraju sistemu AEZ se koriste da bi se odredila specifična ograničenja poljoprivredne kulture koja Broj 43–Strana80 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. prevladavaju u određenim uslovima klime, tla i terena, pod pretpostavljenim uslovima ulaganja i gazdovanja. Ovaj dio AEZ metodologije omogućava dobivanje potencijalnih maksimalnih agronomskih dostižnih prinosa za svaku kulturu po osnovnoj jedinici zemljišnih resursa (po ćeliji tabele). Sistem AEZ daje mogućnost različite primjene, npr. određivanje produktivnosti zemljišta, potencijalne obradivosti prirodno ili umjetno navodnjavanih površina, procjenu naseljenosti i najoptimalnije korištenje i razvoj zemljišnih resursa po raznim kriterijima. Dužina vegetacijskog perioda je period u toku godine u kojem i dostupna vlažnost i temperatura pogoduju rastu kulture - broj dana u periodu kada su temperature iznad 5°C i kada su odgovarajući uslovi vlažnosti. Član 53. Za Federaciju BiH utvrđuju se slijedeće AEZ: AEZ 1. Ravničarski i blago valovito područjesjeverni dio Federacije Obuhvata donje tokove rijeke Una, Sana, Vrbas, Bosna i Drina. Ovo je žitnica-Ljevče polje, Posavina, Semberija, Orašje, Odžak, Brčko,Tuzla Zemljište je srednje duboko, na karbonantnoj podlozi. Oko 37% ovoga zemljišta je slabe alkalne, neutralne i slabo kisele reakcije. Oko 63% poljoprivrednog zemljišta je kiselo i jako kiselo, a od toga je 45% jako kiselo na kojem je potrebno izvršiti određene agromelioracijske mjere. Reljef je pretežno ravničarski i blago valovit do 300 m n/v. Klima je umjereno kontinentalna. Vegetacijski period sa temperaturama iznad 5 step. C počinje oko 6. marta, a završava se oko 18. novembra i traje prosječno oko 253 dana. Padavine-godišnje iznose oko 896 mm. Suša u ovoj zoni iznosi oko 33% ili oko 37 dana godišnje i to uglavnom početkom augusta. AEZ 2. brdovito područje-srednji dio Federacije Umjereno kontinentalna klima, ali pojedina područja imaju i subkontinentalnu klimu, zbog uticaja riječnih dolina, Sanski Most, Jajce, Zenica, Butimir, Bihać, Drvar, Bugojno, Glamoč, Sarajevo, Goražde i dr. Temperature - vegetacija počinje iznad 5 step. C oko 21. marta, a završava oko 9. novembra i traje 227 dana. Padavine iznose oko 1047 mm, a suša iznosi oko 35% ili oko 33 dana godišnje i to krajem jula i početkom septembra. AEZ 3. Mediteransko područje - južni dio Federacije Suptropska klima, i zima sa puno padavina. Vegetacijski period sa temperaturom iznad 5 step. C u ovoj zoni počinje oko 3. februara, a završava se oko 24. decembra i traje prosječno 321 dan. Količina padavina godišnje iznosi oko 1577 mm. Suša je oko 85% ili prosječno 50 dana godišnje, a javlja se najčešće početkom jula i traje do pred kraj augusta. Član 54. Agro-ekološko zoniranje vrši se kroz slijedeće faze: I. Faza I prikazuje formiranje tzv. tipova iskorištavanja zemljišta koji predstavljaju specifično selektovane sisteme poljoprivredne proizvodnje sa jasno definisanom vezom između uloženih sredstava u proizvodnju i menadžmenta, kao i između agroekoloških uslova i specifičnih karakteristika gajenih biljaka. II. Faza II prikazuje formiranje različitih baza podataka (klima, zemljište, reljef, zemljišni pokrivač, korištenje zemljišta) i njihovu analizu, zatim analizu primarnih i sekundarnih baza podataka o zemljišnim resursima kao osnove za određivanje pogodnosti za pojedine biljke. III. Faza III predstavlja model za izračunavanje potencijalnog prinosa korištenjem podataka specifičnih za svaku biljku, kao i podataka iz baze o zemljišnim resursima. IV. Faza IV prikazuje rezultate analize u uslovima pojedinačne pogodnosti zemljišta i uslovima višestruke proizvodnje koja je kombinovana sa socio-ekonomskom i demografskom situacijom. Rezultat interakcije navedenih parametara daje konačnu formu za planiranje korištenja zemljišta. VIII - UTVRĐIVANJE OSOBITO VRIJEDNOG OBRADIVOG (P1) I VRIJEDNOG OBRADIVOG (P2) POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA Član 55. Osnovica za vrjednovanje P1 i P2 zemljišta, ali i zemljišta niže bonitetne vrijednosti temelji se na vrijednostima tla, klime, reljefa i određenih ostalih prirodnih uslova za poljoprivrednu proizvodnju. Radi utvrđivanja P1 i P2 zemljišta, ovim pravilnikom utvrđuju se ostala obradiva (P3) zemljišta i ostala poljoprivredna (PŠ) zemljišta (u daljnjem tekstu: P3 i PŠ). Član 56. Vrijednosti iz člana 55. ovoga pravilnika temelje se na definisanju zemljišta kao šireg prostora koji je integralni dio tla, klime, reljefa i ostalih korektivnih faktora, kao što su stjenovitost i kamenitost površine zemljišta, poplave na zemljištu, otvorenost, te zatvorenost i zaštićenost zemljišta, ekspozicija, zasjenjenost zemljišta, veličina parcele i oblik parcele. Član 57. Bonitet tla, klime i reljefa i određenih ostalih prirodnih uslova za poljoprivrednu proizvodnju ocjenjuje se prema njihovim najpovoljnijim odnosima za utvrđivanje općeg stepena mogućnosti svestranog načina korištenja zemljišta. Član 58. Prostorne kategorije zemljišta u koje se svrstavaju poljoprivredna zemljišta su: P1 - osobito vrijedna obradiva zemljišta, P2 - vrijedna obradiva zemljišta, P3 - ostala obradiva zemljišta, PŠ - ostala poljoprivredna zemljišta. Procjenjuju se prema vrijednosti od najpovoljnijih do nepovoljnijih tala prema bonitetnim osobinama tla, klime, reljefa i ostalih prirodnih uslova. Član 59. Bonitet zemljišta se određuje na nivou općeg boniteta ili boniteta bez korekcija zemljišta iz formule BTKR , koja definiše da je bonitet zemljišta jednak drugom korijenu iz umnoška vrijednosti bonitetnih bodova za tlo (T), klimu (K) i reljef (R). Član 60. Opći bonitet zemljišta (B) vrednuje se od 7 do 100 bonitetnih bodova. Bonitet tla (T) vrednuje se od 7 do 100 bodova. Bonitet klime (K) vrednuje se od 1 do 10 bodova. Bonitet reljefa (R) vrednuje se od 1 do 10 bodova. 1. Utvrđivanje boniteta tla Član 61. Bonitet tla utvrđuje se na osnovi razvojnog stepena, teksture (mehaničkog sastava) i geološkog porijekla (supstrata) tla. Član 62. Razvojni stepeni tla predstavljaju evolucijsko genetski stadij tla, a utvrđuju se na osnovu bitnih unutarnjih osobina tla, kao što su: efektivna dubina odnosno mogućnosti zakorijenjivanja biljaka, prirodne dreniranosti, koja određuje i stepen vlažnosti, reakcije tla u vodi, razine podzemne vode, dubine glejnog horizonta i prijelaza iz gornjeg horizonta u zdravicu, kao evolucijsko genetskog razvojnog procesa u tlu. Rasponi razvojnih stepeni tla kreću se od najboljeg, prvog razvojnog stepena, s najpovoljnijim fizikalnim i hemijskim Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana81 osobinama tla i optimalno dubokim zakorijenjavanjem biljaka, do najlošijeg, sedmog razvojnog stepena, s najplićom efektivnom dubinom tla. Član 63. Bitne karakteristike razvojnih stepeni tla su: 1. prvi razvojni stepen pokazuje postupan prijelaz između gornjeg humusnog horizonta tla i zdravice i ima povoljan kapacitet tla za vazduh; dobra mrvičasta struktura; nema znakova prekomjerne vlažnosti ni zakiseljavanja; reakcija tla u vodi kreće se od 6,0-7,5; efektivna dubina tla je preko 100 cm; to su svježa tla (1±); dobre prirodne dreniranosti (ocjeditosti); podzemna voda je ispod 200 cm; 2. drugi razvojni stepen ima efektivnu dubinu tla 80 do 100 cm; dubina podzemne vode je 150-200 cm; tla mogu biti na prijelazu od svježih prema poluvlažnim ili polusuhim tlima (1±do 2±); prirodna dreniranost je dobra; 3. u trećem razvojnom stepenu prijelaz između gornjeg horizonta i zdravice nije jednako povoljan kao kod 1. razvojnog stepena: pokazuju se prvi znakovi izblijeđi- vanja; na većoj dubini dolazi do gubitka kreča i počinje zakiseljavanje; reakcija tla u vodi kreće se od 5,0 do 6,0 ili 8,0 do 9,0; efektivna dubina tla je 50 do 80 cm; stepen vlažnosti ukazuje na poluvlažna ili polusuha tla (2), a prirodna dreniranost je umjereno dobra ili ponešto ekscesivna; dubina glejnog horizonta kreće se između 120-150 cm; 4. u četvrtom razvojnom stepenu efektivna dubina tla je 30-50 cm; reakcija tla u vodi kreće se od 5,0-5,5 ili 8,0-9,0; tla su vlažna ili polusuha (3+ ili 2-), a prirodna dreniranost je nepotpuna ili ponešto ekscesivna; dubina glejnog horizonta je između 90-120 cm; 5. u petom razvojnom stepenu prijelaz između gornjeg horizonta naniže je oštar, ponajviše zbog izblijeđivanja; zdravica je zbijena ili rđasto obojena; reakcija tla u vodi kreće se od 4,5-5,0 ili kod halomorfnih tala od 9,0-10,0; efektivna dubina tla je 15-30 cm; tla su mokra ili suha (4+ ili 3-), a prirodna dreniranost je slaba ili ponešto ekscesivna; dubina glejnog horizonta je između 50-90 cm; 6. šesti razvojni stepen ima efektivnu dubinu tla 5-15 cm; reakcija tla u vodi je 4,0 do 4,5, a kod halomorfnih tala 9,0-11,0; stepen vlažnosti označava mokra do vrlo mokra ili vrlo suha tla (4+ do 5+ ili 4-), a prirodna dreniranost je slaba do vrlo slaba ili ekscesivna; dubina glejnog horizonta kreće se između 20-50 cm; 7. sedmi razvojni stepen ima oštre granice između gornjeg sloja i zdravice; u pravilu, gubitak kreča je znatan, a veliko je i zakiseljavanje; reakcija tla u vodi kreće se ispod 4,0, a kod halomorfnih tala iznad 11,0; efektivna dubina tla je 1-5 cm; stepen vlažnosti označava vrlo mokra ili ekstremno suha tla (5±); prirodna dreniranost je vrlo slaba ili ekscesivna; dubina glejnog horizonta je između 0-25 cm. Skeletnost tla ocjenjuje se prema volumnom postotnom udjelu šljunka i kamena u tlu, te se na toj osnovi umanjuje efektivna dubina tla, odnosno vrijednost razvojnog stepena. Član 64. Tekstura tlase utvrđuje relativnim odnosima po kojima je optimalna ilovasta, od koje vrijednost pada prema pjeskovitoj i teškoj glinastoj teksturi. Član 65. Geološki supstratitla razvrstavaju se u četiri grupe geološkog porijekla: 1. aluvijalna i praporna porijekla, kao najpovoljnija; 2. vapneni lapori i fliš, kao povoljni; 3. pleistocenske ilovače (mramorirane ilovače - diluvij), kao osrednje povoljne; 4. litogena (stjenovita) porijekla, kao slabije povoljna. Član 66. Sve unutarnje osobine tla svedene na razvojni stepen, teksturu i geološko porijeklo tla sumarno se izražavaju u bodovima na osnovu kojih su utvrđeni okviri bodova boniteta tla kako slijedi: Tekstura tla Geološko porijeklo tla Razvojni stepeni tla prvi drugi treći četvrti peti šesti sedmi Okviri bodova boniteta tla P pijesak aluvij 52-41 40-29 28-23 22-17 16-11 10-7 diluvij 46-35 34-29 28-23 22-17 16-11 10-7 litogeno 46-35 34-29 28-23 22-17 16-11 10-7 IP ilovasti pijesak aluvij i prapor 76-65 64-53 52-41 40-29 28-23 22-17 16-11 vapneni lapori i fliš 70-65 64-53 52-41 40-29 28-17 10-11 10-7 diluvij 58-53 52-41 40-29 28-17 10-11 10-7 litogeno 52-47 46-41 40-29 28-17 16-11 10-7 PI pjeskovita ilovača aluvij i prapor 94-83 82-71 70-59 58-47 46-41 40-35 34-29 vapneni lapori i fliš 88-77 76-65 64-53 52-41 40-35 34-29 28-23 diluvij 82-71 70-59 58-47 46-35 34-29 28-23 22-17 litogeno 70-59 58-47 46-35 34-23 22-11 10-7 I ilovača aluvij i prapor 100-89 88-77 76-65 64-53 52-47 46-41 40-35 vapneni lapori i fliš 94-83 82-71 70-59 58-47 46-41 40-35 34-29 diluvij 88-77 76-65 64-53 52-41 40-35 34-29 28-23 litogeno 76-65 64-53 52-41 40-29 28-23 22-17 GI glinasta ilovača aluvij i prapor 94-83 82-71 70-59 58-47 46-41 40-35 34-29 vapneni lapori i fliš 82-77 76-65 64-53 52-41 40-35 34-29 28-23 diluvij 76-71 70-59 58-47 46-35 34-29 28-23 22-17 litogeno 64-59 58-47 46-35 34-29 28-23 22-17 IG ilovasta glina aluvij i prapor 82-77 76-65 64-53 52-41 40-35 34-29 28-23 vapneni lapori i fliš 70-59 58-47 46-41 40-35 34-29 28-23 diluvij 70-59 58-47 46-35 34-29 28-23 22-17 litogeno 64-59 58-47 46-35 24-29 28-17 16-11 G glina aluvij i prapor 70-59 58-47 46-41 40-35 34-29 28-23 vapneni lapori i fliš 70-59 58-47 46-41 40-35 34-29 28-23 diluvij 64-53 52-41 40-35 34-29 28-23 22-17 litogeno 58-53 52-41 40-35 34-29 28-17 16-11 tresetno dolinsko tlo (odvodnjeno) prema razvojnim stepenima 70-59 58-47 46-35 34-23 22-11 2. Utvrđivanje boniteta klime Član 67. Klimase boduje u rasponu od 1 do 10 bonitetnih bodova. Utvrđuje se unutar klimatsko-vegetacijskih područja odnosno podpodručja, grupisanih po meterološkim stanicama, na osnovu klimatskih elemenata i to: srednjih godišnjih temperatura vazduha, srednjih godišnjih količina padavina i srednjih količina padavina u vegetacijskom periodu. Okvirni bodovi za bonitet klime utvrđeni su u tabeli člana 16. ovog pravilnika. Član 68. Unutar pojedinih klimatsko-vegetacijskih područja zemljišta nižih nadmorskih visina ocjenjuju se većim brojem bodova, a viših nadmorskih visina s manjim brojem bodova. Član 69. Unutar klimatsko-vegetacijskih područja 11 do 16 (navede- nih tabelarno članom 67. ovog pravilnika) na hidromorfnim Broj 43–Strana82 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. tlima većeg stepena vlažnosti, u odnosu na automorfna tla, broj bonitetnih bodova za klimu povećava se kako slijedi: Klimatsko vegetacijsko područje Broj bonitetnih bodova za klimu Na automorfnim tlima na hidromorfnim tlima povoljnog stepena vlažnosti 11 6 - 7 7 - 9 12 6 - 7 7 - 9 13 5 - 6 6 - 10 14 4 - 9 6 - 10 15 5 - 6 6 - 10 16 3 - 4 4 - 7 3. Utvrđivanje boniteta reljefa Član 70. Bonitetni bodovi za reljef, u rasponu od 1 do 10 bonitetnih bodova, utvrđuju se prema klasifikaciji reljefa kako slijedi: Nagib (inklinacija) zemljišta uOznaka reljefa Naziv reljefa Bonitetni bodovi stepenima procentima 0-2 0-3 a ravan 10 0-2 0-3 b ravan s mikro ili mezouvalama 8-9 2-6 3-11 c valovit ili vrlo blage padine 8-9 6-9 11-16 d umjereno blage padine 7-8 9 - 12 16 - 21 e umjereno strme padine 6-7 12 - 17 21 - 31 f strme padine 4 - 5 17 - 24 31 - 45 g jako strme padine 2 - 5 24 - 33 45 - 65 h vrlo jako strme padine 1-2 preko 33 preko 65 i vrletne padine 1 4. Utvrđivanje ukupnih bodova boniteta zemljišta bez korekcije Član 71. Utvrđeni bonitetni bodovi za tlo prema članu 66. ovog pravilnika, bodovi za klimu prema čl. 67, 68. i 69. i bodovi za reljef prema članu 70. ovog pravilnika, uvrštavaju se u formulu iz člana 59. ovog pravilnika i po njoj izračunavaju. Dobiveni rezultat predstavlja bonitet zemljišta bez korekcija. Postignuti rezultat dobiven formulom iz člana 59. ovog pravilnika manji od 7 bonitetnih bodova, svrstava zemljište u neplodno. Rezultati bonitetnih bodova izračunati na način naveden u stavu 1. ovog člana, prikazani su u Tabeli 1. i 2. (bonitetni bodovi za klimu, i reljef) koje su sastavni dio ovog pravilnika. U njoj se prema utvrđenim bonitetnim bodovima tla u presjeku rijetka za utvrđene bonitetne bodove reljefa i kolone za utvrđene bonitetne bodove klime, očitavaju bodovi boniteta zemljišta bez korekcija. Za među vrijednosti utvrđenih bonitetnih bodova tla, koje nisu navedene u Tabeli 1., bodovi boniteta zemljišta bez korekcija mogu se dobiti i linearnom interpolacijom. Tabela 1: BODOVI POGODNOSTI ZEMLJIŠTA BEZ KOREKCIJE Bodovi za klimu Bonitet zemljišta* 10987654321 100 - I bonitetna kategorija32 30 28 26 24 22 20 17 14 10 95 - I bonitetna kategorija31 29 28 26 24 22 19 17 14 10 90 - I bonitetna kategorija30 28 27 25 23 21 19 16 13 - 85 - II bonitetna kategorija29 28 26 24 23 21 18 16 13 - 80 - II bonitetna kategorija28 27 25 24 22 20 18 15 13 - 70 - III bonitetna kategorija26 25 24 22 20 19 17 14 12 - 60 - III bonitetna kategorija24 23 22 20 19 17 15 13 11 - 50 - IVa ili IVb bonitetna kategorija22 21 20 19 17 16 14 12 10 - 45 - IVa ili IVb bonitetna kategorija21 20 19 18 16 15 13 12 - - 40 - IVa ili IVb bonitetna kategorija20 19 18 17 15 14 13 11 - - 30 - V bonitetna kategorija17 16 15 14 13 12 11 - - - 25 - VI bonitetna kategorija16 15 14 13 12 11 10 - - - 20 - VI bonitetna kategorija141313121110---- 15 - VII bonitetna kategorija12121110------ 10 - VII bonitetna kategorija10--------- *Bonitetni bodovi za tlo s prosječnim stepenom njegove vlažnosti 5. Korekcija boniteta zemljišta zbog uticaja ostalih prirodnih uslova Član 72. Bonitet zemljišta utvrđen prema članu 71. ovog pravilnika koriguje se negativnim postocima bonitetnih bodova zbog uticaja ostalih prirodnih uslova na poljoprivrednu proizvodnju i to: za stjenovitost i kamenitost površine zemljišta, poplavu, ekspoziciju, otvorenost ili zatvorenost položaja, zasjenjenost zemljišta, veličinu parcela i oblik parcele. Član 73. Stjenovitost i kamenitost površine zemljištaocjenjuje se skupno prema zastupljenosti stijena i krupnijeg kamenja (>5 cm Ø), negativnim procentima bonitetnih bodova kako slijedi: Stjenovitost površine zemljišta, % Kamenitost površine zemljišta, % Negativni procenti bonitetni bodova Iskoristivost zemljišta do 2 do 10 2 - 6 Neznatne smetnje za izbor kultura 2 - 10 10 - 20 6 - 24 Stanovite teškoće u primjeni mehanizacije, a izbor kultura ponešto ograničen 10 - 25 20 - 30 24 - 48 Samo za lakšu mehanizaciju. Iskoristivost prvenstveno za pašnjake i livade, lošija za voćnjake i vinograde, a najlošija za oranice 25 - 50 30 - 50 48 - 60 Preteže ručni rad. Iskoristivost za pašnjake i livade, a vrlo loša za maslinike, voćnjake i vinograde 50 - 70 50 - 70 60 - 72 Veliko ograničenje za obradu. Može se koristiti za pašnjake, ev. ekstenzivne maslinike, smokve, bajame i vinograde. 70 - 90 70 - 90 72 - 80 Vrlo veliko ograničenje iskoristivosti za obradive površine. Samo ekstenzivni pašnjaci >90 >90 80 - 100 Pašnjaci - neplodna zemljišta Član 74. Uticajpoplave zemljištana bonitet zemljišta ocjenjuje se samo na površinama oranica, livada i pašnjaka prema godišnjem dobu plavljenja, te prema učestalosti i trajanju poplave, i to u rasponu od 2 do 70 negativnih procenata bonitetnih bodova, ovisno o mogućnosti načina iskorištavanja poplavljenog zemlji- šta. Obračun negativnih procenata bonitetnih bodova određuje se kako slijedi: Učestalost poplava u 10 godina Šteta u % priroda Negativni procenti bonitetnih bodova 1 put (slučajne poplave) 5-10 2-4 10-25 4-6 25-50 6-12 >50 12 - 36 2-3 puta (česte) 5 - 10 12 - 16 10 - 25 16 - 24 25 - 50 24 - 36 >50 36 - 48 preko 3 puta (vrlo česte) 5 - 10 12 - 16 10 - 25 36 - 48 25 - 50 48 - 70 Član 75. Južnaekspozicija zemljištado 1.000 m nadmorske visine ocjenjuje se, u pravilu, kao najpovoljnija i ne koriguje se, a Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana83 sjeverna ekspozicija do te nadmorske visine ocjenjuje se, u pravilu, kao najnepovoljnija i koriguje se u rasponu od 1 do 12 negativnih procenata bonitetnih bodova. Na plitkim i vrlo suhim tlima krša i na pjeskovitim tlima južne ekspozicije mogu biti nepovoljnije od sjevernih i u takvim se slučajevima koriguju u rasponu od 1 do 12 negativnih procenata bonitetnih bodova, a sjeverne se ekspozicije ne koriguju. Na površinama livada ili pašnjaka iznad 1.000 m nadmorske visine korekcija boniteta zemljišta zbog uticaja ekspozicije vrši se prema tome koja je ekspozicija za takve površine u određenim orografskim uslovima povoljnija (južna ili sjeverna), pa se povoljnija ekspozicija ne koriguje, a nepovoljnija koriguje u rasponu od 1 do 12 negativnih procenata bonitetnih bodova. Na zemljištima livada ili pašnjaka, bez obzira na nadmorsku visinu, ako su vrlo plitka ili vrlo strma, ili je njihova površina jako stjenovita i kamenita, ocjenjuje se da li je povoljnija južna ili sjeverna ekspozicija po užim područjima, pa se povoljnija ekspozicija ne koriguje, a nepovoljnija koriguje u rasponu od 1 do 12 negativnih procenata bonitetnih bodova. Istočne i zapadne ekspozicije iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog člana, ocjenjuju se srednjom vrijednošću raspona negativnih procenata bonitetnih bodova najpovoljnije i najnepovoljnije ekspozicije. Član 76. Uticajotvorenih i zatvorenih položajazemljišta ocjenjuje se negativnim postocima bonitetnih bodova u odnosu na položaje koji se ne koriguju. Otvoreni položaji zemljišta izloženi posebnom uticaju jačih vjetrova, ocjenjuju se s 1 do 24 negativnih procenata bonitetnih bodova. Zatvoreni položaji zemljišta, bez dovoljne vazdušne drenaže kao što su: stanovite doline, polja i poljica i donje trećine padina, tzv. "vazdušna jezera", zbog mogućnosti jače pozebe i učestalije pojave bolesti na kulturnim biljkama, ocjenjuju se s 1 do 36 negativnih procenata bonitetnih bodova. Član 77. Uticajzasjenjenostizemljišta na bonitet zemljišta, zbog blizine šume, visokih građevina ili brežuljkasto brdovitog terena, ocjenjuje se u rasponu od 6 do 24 negativnih procenata bonitetnih bodova. Član 78. Površina katastarske česticetakođe ima uticaja na bonitet zemljišta, odnosno ukupan broj bodova, zbog nemogućnosti upotrebe poljoprivredne mehanizacije i primjene savremenih agrotehničkih mjera. Površina katastarske čestice ocjenjuje se do 20 negativnih procenata bonitetnih bodova na način utvrđen u tabeli člana 17. tačka 3. ovog pravilnika. Član 79. Oblik katastarske česticetakođe utječe na korištenje savre- mene mehanizacije, redovnu obradu zemljišta, te na troškove proizvodnje. Oblik čestice ocjenjuje se s 0 do 10 negativnih procenata bonitetnih bodova. Optimalno prikazivanje oblika katastarske čestice izračuna- va se koeficijentom raščlanjenosti prema formuli: Kr P S 354, gdje je: Kr - koeficijent raščlanjenosti P - opseg katastarske čestice S - površina katastarske čestice Procenat negativnih bodova u ovisnosti o koeficijentu oblika katastarske čestice prikazan je u tabeli člana 17. tačka 5. ovog pravilnika. Član 80. Ukupan broj bodova konačno korigovanog boniteta zemlji- šta, uzimaju u obzir zbroj negativnih procenata bodova, utvrđuje se formulom: Bk B BxSnp 100 gdje je Bk ukupan broj bodova konačno korigovanog boniteta zemljišta, B ukupan broj bodova boniteta zemljišta bez korekcija dobiven prema odredbi stava 1. člana 71. ovog pravilnika, Snp zbir negativnih procenata bonitetnih bodova dobivenu korekcijom prema odredbama čl. 72. do 80. ovog pravilnika. Ako negativni procenat bonitetnih bodova bilo kojeg od ostalih prirodnih uslova iz člana 74. ovog pravilnika ili suma negativnih procenata bonitetnih bodova tih prirodnih uslova korekcijom smanji bonitet zemljišta toliko da je njegova konačna (korigovana) vrijednost manja od 7 bonitetnih bodova, ne provodi se daljnja korekcija boniteta zemljišta, nego se zemljište svrstava u neplodno. Član 81. Svrstavanje zemljišta u prostorne kategorije obavlja se prema ranije određenim okvirnim bodovima konačnih (korigovanih) bonitetnih bodova zemljišta prema sljedećem: P1 - posebno vrijedna obradiva zemljišta 80 do 100 bodova, P2 - vrijedna obradiva zemljišta 60 do 79 bodova, P3 - ostala obradiva zemljišta 40 do 59 bodova, PŠ - ostala poljoprivredna zemljišta od 7 do 39 bodova. Član 82. Osnova za bonitiranje i utvrđivanje prostornih kategorija, posebno vrijednog obradivog (P1) zemljišta, vrijednog obra- divog (P2) zemljišta, ostalih obradivih (P3) zemljišta, ostalih poljoprivrednih (PŠ) zemljišta su bonitetne pedološke karte detaljnog mjerila (1:2.000 do 1:5.000), koje vrjednuju zemljišta na nivou najmanje proizvodne parcele. Bonitetno vrjednovanje mogu obavljati samo stručnjaci na području pedologije. IX - ZAVRŠNE ODREDBE Član 83. Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 03-3-24-1100/11 1. jula 2011. godine Sarajevo Ministar Jerko Ivanković-Lijanović,s.r. Tabela 2:BODOVI BONITETA ZEMLJIŠTA BEZ KOREKCIJE Bonitetni bodovi za klimu Bonitetni bodovi Bonitet*10987654321 za reljef 100 100 95 89 84 77 71 63 55 45 32 10 100 95 90 85 79 73 67 60 52 42 30 9 100 89 85 80 75 69 63 57 49 40 28 8 100 84 79 75 70 65 59 53 46 37 26 7 100 77 73 69 65 60 55 49 42 35 24 6 100 71 67 63 59 55 50 45 39 32 22 5 100 63 60 57 53 49 45 40 35 28 20 4 100 55 52 49 46 42 39 35 30 24 17 3 100 45 42 40 37 35 32 28 24 20 14 2 100 32 30 28 26 24 22 20 17 14 10 1 95 97 92 87 82 75 69 62 53 44 31 10 95 92 88 83 77 72 65 58 51 41 29 9 95 87 83 78 73 68 62 55 48 39 28 8 95 82 77 73 68 63 58 52 45 36 26 7 95 75 72 68 63 58 53 48 41 34 24 6 95 69 65 62 58 53 49 44 38 31 22 5 95 62 58 55 52 48 44 39 34 28 19 4 95 53 51 48 45 41 38 34 29 24 17 3 95 44 41 39 36 34 31 28 24 19 14 2 95 31 29 28 26 24 22 19 17 14 10 1 94 97 92 87 81 75 69 61 53 43 31 10 Broj 43–Strana84 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. 94 92 87 82 77 71 65 58 50 41 29 9 94 87 82 78 73 67 61 55 47 39 27 8 94 81 77 73 68 63 57 51 44 36 26 7 94 75 71 67 63 58 53 47 41 34 24 6 94 69 65 61 57 53 48 43 38 31 22 5 94 61 58 55 51 47 43 39 34 27 19 4 94 53 50 47 44 41 38 34 29 24 17 3 94 43 41 39 36 34 31 27 24 19 14 2 94 31 29 27 26 24 22 19 17 14 10 1 89 94 89 84 79 73 67 60 52 42 30 10 89 89 85 80 75 69 63 57 49 40 28 9 89 84 80 75 71 65 60 53 46 38 27 8 89 79 75 71 66 61 56 50 43 35 25 7 89 73 69 65 61 57 52 46 40 33 23 6 89 67 63 60 56 52 47 42 37 30 21 5 89 60 57 53 50 46 42 38 33 27 19 4 89 52 49 46 43 40 37 33 28 23 16 3 89 42 40 38 35 33 30 27 23 19 13 2 89 30 28 27 25 23 21 19 16 13 9 1 88 94 89 84 78 73 66 59 51 42 30 10 88 89 84 80 74 69 63 56 49 40 28 9 88 84 80 75 70 65 59 53 46 38 27 8 88 78 74 70 66 61 55 50 43 35 25 7 88 73 69 65 61 56 51 46 40 32 23 6 88 66 63 59 55 51 47 42 36 30 21 5 88 59 56 53 50 46 42 38 32 27 19 4 88 51 49 46 43 40 36 32 28 23 16 3 88 42 40 38 35 32 30 27 23 19 13 2 88 30 28 27 25 23 21 19 16 13 9 1 83 91 86 81 76 71 64 58 50 41 29 10 83 86 82 77 72 67 61 55 47 39 27 9 83 81 77 73 68 63 58 52 45 36 26 8 83 76 72 68 64 59 54 48 42 34 24 7 83 71 67 63 59 55 50 45 39 32 22 6 83 64 61 58 54 50 46 41 35 29 20 5 83 58 55 52 48 45 41 36 32 26 18 4 83 50 47 45 42 39 35 32 27 22 16 3 83 41 39 36 34 32 29 26 22 18 13 2 83 29 27 26 24 22 20 18 16 13 9 1 82 91 86 81 76 70 64 57 50 40 29 10 82 86 81 77 72 67 61 54 47 38 27 9 82 81 77 72 68 63 57 51 44 36 26 8 82 76 72 68 63 59 54 48 41 34 24 7 82 70 67 63 59 54 50 44 38 31 22 6 82 64 61 57 54 50 45 40 35 29 20 5 82 57 54 51 48 44 40 36 31 26 18 4 82 50 47 44 41 38 35 31 27 22 16 3 82 40 38 36 34 31 29 26 22 18 13 2 82 29 27 26 24 22 20 18 16 13 9 1 77 88 83 78 73 68 62 55 48 39 28 10 77 83 79 74 70 64 59 53 46 37 26 9 77 78 74 70 66 61 55 50 43 35 25 8 77 73 70 66 61 57 52 46 40 33 23 7 77 68 64 61 57 53 48 43 37 30 21 6 77 62 59 55 52 48 44 39 34 28 20 5 77 55 53 50 46 43 39 35 30 25 18 4 77 48 46 43 40 37 34 30 26 21 15 3 77 39 37 35 33 30 28 25 21 18 12 2 77 28 26 25 23 21 20 18 15 12 9 1 76 87 83 78 73 68 62 55 48 39 28 10 76 83 78 74 69 64 58 52 45 37 26 9 76 78 74 70 65 60 55 49 43 35 25 8 76 73 69 65 61 56 52 46 40 33 23 7 76 68 64 60 56 52 48 43 37 30 21 6 76 62 58 55 52 48 44 39 34 28 19 5 76 55 52 49 46 43 39 35 30 25 17 4 76 48 45 43 40 37 34 30 26 21 15 3 76 39 37 35 33 30 28 25 21 17 12 2 76 28 26 25 23 21 19 17 15 12 9 1 71 84 80 75 70 65 60 53 46 38 27 10 71 80 76 71 67 62 57 51 44 36 25 9 71 75 71 67 63 58 53 48 41 34 24 8 71 70 67 63 59 55 50 45 39 32 22 7 71 65 62 58 55 51 46 41 36 29 21 6 71 60 57 53 50 46 42 38 33 27 19 5 71 53 51 48 45 41 38 34 29 24 17 4 71 46 44 41 39 36 33 29 25 21 15 3 71 38 36 34 32 29 27 24 21 17 12 2 71 27 25 24 22 21 19 17 15 12 8 1 70 84 79 75 70 65 59 53 46 37 26 10 70 79 75 71 66 61 56 50 43 35 25 9 70 75 71 67 63 58 53 47 41 33 24 8 70 70 66 63 59 54 49 44 38 31 22 7 70 65 61 58 54 50 46 41 35 29 20 6 70 59 56 53 49 46 42 37 32 26 19 5 70 53 50 47 44 41 37 33 29 24 17 4 70 46 43 41 38 35 32 29 25 20 14 3 70 37 35 33 31 29 26 24 20 17 12 2 70 26 25 24 22 20 19 17 14 12 8 1 65 81 76 72 67 62 57 51 44 36 25 10 65 76 73 68 64 59 54 48 42 34 24 9 65 72 68 64 60 56 51 46 39 32 23 8 65 67 64 60 56 52 48 43 37 30 21 7 65 62 59 56 52 48 44 39 34 28 20 6 65 57 54 51 48 44 40 36 31 25 18 5 65 51 48 46 43 39 36 32 28 23 16 4 65 44 42 39 37 34 31 28 24 20 14 3 65 36 34 32 30 28 25 23 20 16 11 2 65 25 24 23 21 20 18 16 14 11 8 1 64 80 76 72 67 62 57 51 44 36 25 10 64 76 72 68 63 59 54 48 42 34 24 9 64 72 68 64 60 55 51 45 39 32 23 8 64 67 63 60 56 52 47 42 37 30 21 7 64 62 59 55 52 48 44 39 34 28 20 6 64 57 54 51 47 44 40 36 31 25 18 5 64 51 48 45 42 39 36 32 28 23 16 4 64 44 42 39 37 34 31 28 24 20 14 3 64 36 34 32 30 28 25 23 20 16 11 2 64 25 24 23 21 20 18 16 14 11 8 1 59 77 73 69 64 59 54 49 42 34 24 10 59 73 69 65 61 56 52 46 40 33 23 9 59 69 65 61 57 53 49 43 38 31 22 8 59 64 61 57 54 50 45 41 35 29 20 7 59 59 56 53 50 46 42 38 33 27 19 6 59 54 52 49 45 42 38 34 30 24 17 5 59 49 46 43 41 38 34 31 27 22 15 4 59 42 40 38 35 33 30 27 23 19 13 3 59 34 33 31 29 27 24 22 19 15 11 2 59 24 23 22 20 19 17 15 13 11 8 1 58 76 72 68 64 59 54 48 42 34 24 10 58 72 69 65 60 56 51 46 40 32 23 9 58 68 65 61 57 53 48 43 37 30 22 8 58 64 60 57 53 49 45 40 35 28 20 7 58 59 56 53 49 46 42 37 32 26 19 6 Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana85 58 54 51 48 45 42 38 34 29 24 17 5 58 48 46 43 40 37 34 30 26 22 15 4 58 42 40 37 35 32 29 26 23 19 13 3 58 34 32 30 28 26 24 22 19 15 11 2 58 24 23 22 20 19 17 15 13 11 8 1 53 73 69 65 61 56 51 46 40 33 23 10 53 69 66 62 58 53 49 44 38 31 22 9 53 65 62 58 54 50 46 41 36 29 21 8 53 61 58 54 51 47 43 39 33 27 19 7 53 56 53 50 47 44 40 36 31 25 18 6 53 51 49 46 43 40 36 33 28 23 16 5 53 46 44 41 39 36 33 29 25 21 15 4 53 40 38 36 33 31 28 25 22 18 13 3 53 33 31 29 27 25 23 21 18 15 10 2 53 23 22 21 19 18 16 15 13 10 7 1 52 72 68 64 60 56 51 46 39 32 23 10 52 68 65 61 57 53 48 43 37 31 22 9 52 64 61 58 54 50 46 41 35 29 20 8 52 60 57 54 50 47 43 38 33 27 19 7 52 56 53 50 47 43 39 35 31 25 18 6 52 51 48 46 43 39 36 32 28 23 16 5 52 46 43 41 38 35 32 29 25 20 14 4 52 39 37 35 33 31 28 25 22 18 12 3 52 32 31 29 27 25 23 20 18 14 10 2 52 23 22 20 19 18 16 14 12 10 7 1 47 69 65 61 57 53 48 43 38 31 22 10 47 65 62 58 54 50 46 41 36 29 21 9 47 61 58 55 51 47 43 39 34 27 19 8 47 57 54 51 48 44 41 36 31 26 18 7 47 53 50 47 44 41 38 34 29 24 17 6 47 48 46 43 41 38 34 31 27 22 15 5 47 43 41 39 36 34 31 27 24 19 14 4 47 38 36 34 31 29 27 24 21 17 12 3 47 31 29 27 26 24 22 19 17 14 10 2 47 22 21 19 18 17 15 14 12 10 - 1 46 68 64 61 57 53 48 43 37 30 21 10 46 64 61 58 54 50 45 41 35 29 20 9 46 61 58 54 51 47 43 38 33 27 19 8 46 57 54 51 47 44 40 36 31 25 18 7 46 53 50 47 44 41 37 33 29 23 17 6 46 48 45 43 40 37 34 30 26 21 15 5 46 43 41 38 36 33 30 27 23 19 14 4 46 37 35 33 31 29 26 23 20 17 12 3 46 30 29 27 25 23 21 19 17 14 10 2 46 21 20 19 18 17 15 14 12 10 - 1 41 64 61 57 54 50 45 40 35 29 20 10 41 61 58 54 51 47 43 38 33 27 19 9 41 57 54 51 48 44 40 36 31 26 18 8 41 54 51 48 45 41 38 34 29 24 17 7 41 50 47 44 41 38 35 31 27 22 16 6 41 45 43 40 38 35 32 29 25 20 14 5 41 40 38 36 34 31 29 26 22 18 13 4 41 35 33 31 29 27 25 22 19 16 11 3 41 29 27 26 24 22 20 18 16 13 9 2 41 20 19 18 17 16 14 13 11 9 - 1 40 63 60 57 53 49 45 40 35 28 20 10 40 60 57 54 50 46 42 38 33 27 19 9 40 57 54 51 47 44 40 36 31 25 18 8 40 53 50 47 44 41 37 33 29 24 17 7 40 49 46 44 41 38 35 31 27 22 15 6 40 45 42 40 37 35 32 28 24 20 14 5 40 40 38 36 33 31 28 25 22 18 13 4 40 35 33 31 29 27 24 22 19 15 11 3 40 28 27 25 24 22 20 18 15 13 9 2 40 20 19 18 17 15 14 13 11 9 - 1 35 59 56 53 49 46 42 37 32 26 19 10 35 56 53 50 47 43 40 35 31 25 18 9 35 53 50 47 44 41 37 33 29 24 17 8 35 49 47 44 41 38 35 31 27 22 16 7 35 46 43 41 38 35 32 29 25 20 14 6 35 42 40 37 35 32 30 26 23 19 13 5 35 37 35 33 31 29 26 24 20 17 12 4 35 32 31 29 27 25 23 20 18 14 10 3 35 26 25 24 22 20 19 17 14 12 8 2 35 19 18 17 16 14 13 12 10 8 - 1 34 58 55 52 49 45 41 37 32 26 18 10 34 55 52 49 46 43 39 35 30 25 17 9 34 52 49 47 44 40 37 33 29 23 16 8 34 49 46 44 41 38 34 31 27 22 15 7 34 45 43 40 38 35 32 29 25 20 14 6 34 41 39 37 34 32 29 26 23 18 13 5 34 37 35 33 31 29 26 23 20 16 12 4 34 32 30 29 27 25 23 20 17 14 10 3 34 26 25 23 22 20 18 16 14 12 8 2 34 18 17 16 15 14 13 12 10 8 - 1 29 54 51 48 45 42 38 34 29 24 17 10 29 51 48 46 43 40 36 32 28 23 16 9 29 48 46 43 40 37 34 30 26 22 15 8 29 45 43 40 38 35 32 28 25 20 14 7 29 42 40 37 35 32 29 26 23 19 13 6 29 38 36 34 32 29 27 24 21 17 12 5 29 34 32 30 28 26 24 22 19 15 11 4 29 29 28 26 25 23 21 19 16 13 9 3 29 24 23 22 20 19 17 15 13 11 8 2 29 17 16 15 14 13 12 11 9 8 - 1 28 53 50 47 44 41 37 33 29 24 17 10 28 50 48 45 42 39 35 32 27 22 16 9 28 47 45 42 40 37 33 30 26 21 15 8 28 44 42 40 37 34 31 28 24 20 14 7 28 41 39 37 34 32 29 26 22 18 13 6 28 37 35 33 31 29 26 24 20 17 12 5 28 33 32 30 28 26 24 21 18 15 11 4 28 29 27 26 24 22 20 18 16 13 9 3 28 24 22 21 20 18 17 15 13 11 7 2 28 17 16 15 14 13 12 11 9 7 - 1 23 48 45 43 40 37 34 30 26 21 15 10 23 45 43 41 38 35 32 29 25 20 14 9 23 43 41 38 36 33 30 27 23 19 14 8 23 40 38 36 34 31 28 25 22 18 13 7 23 37 35 33 31 29 26 23 20 17 12 6 23 34 32 30 28 26 24 21 19 15 11 5 23 30 29 27 25 23 21 19 17 14 10 4 23 26 25 23 22 20 19 17 14 12 8 3 23 21 20 19 18 17 15 14 12 10 - 2 23 15 14 14 13 12 11 10 8 - - 1 22 47 44 42 39 36 33 30 26 21 15 10 22 44 42 40 37 34 31 28 24 20 14 9 22 42 40 38 35 32 30 27 23 19 13 8 22 39 37 35 33 30 28 25 21 18 12 7 22 36 34 32 30 28 26 23 20 16 11 6 22 33 31 30 28 26 23 21 18 15 10 5 22 30 28 27 25 23 21 19 16 13 9 4 22 26 24 23 21 20 18 16 14 11 8 3 22 21 20 19 18 16 15 13 11 9 - 2 Broj 43–Strana86 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. 22 15 14 13 12 11 10 9 8 - - 1 17 41 39 37 34 32 29 26 23 18 13 10 17 39 37 35 33 30 28 25 21 17 12 9 17 37 35 33 31 29 26 23 20 16 12 8 17 34 33 31 29 27 24 22 19 15 11 7 17 32 30 29 27 25 23 20 17 14 10 6 17 29 28 26 24 23 21 18 16 13 9 5 17 26 25 23 22 20 18 16 14 12 8 4 17 23 21 20 19 17 16 14 12 10 7 3 17 18 17 16 15 14 13 12 10 8 - 2 17 13 12 12 11 10 9 8 7 - - 1 16 40 38 36 33 31 28 25 22 18 13 10 16 38 36 34 32 29 27 24 21 17 12 9 16 36 34 32 30 28 25 23 20 16 11 8 16 33 32 30 28 26 24 21 18 15 11 7 16 31 29 28 26 24 22 20 17 14 10 6 16 28 27 25 24 22 20 18 15 13 9 5 16 25 24 23 21 20 18 16 14 11 8 4 16 22 21 20 18 17 15 14 12 10 - 3 16 18 17 16 15 14 13 11 10 8 - 2 16 13 12 11 11 10 9 8 - - - 1 11 33 31 30 28 26 23 21 18 15 10 10 11 31 30 28 26 24 22 20 17 14 10 9 11 30 28 27 25 23 21 19 16 13 9 8 11 28 26 25 23 21 20 18 15 12 9 7 11 26 24 23 21 20 18 16 14 11 8 6 11 23 22 21 20 18 17 15 13 10 7 5 11 21 20 19 18 16 15 13 11 9 - 4 11 18 17 16 15 14 13 11 10 8 - 3 11 15 14 13 12 11 10 9 8 - - 2 11 10 10 9 9 8 7 - - - - 1 10 32 30 28 26 24 22 20 17 14 10 10 10 30 28 27 25 23 21 19 16 13 9 9 10 28 27 25 24 22 20 18 15 13 9 8 10 26 25 24 22 20 19 17 14 12 8 7 10 24 23 22 20 19 17 15 13 11 8 6 10 22 21 20 19 17 16 14 12 10 7 5 10 20 19 18 17 15 14 13 11 9 - 4 10 17 16 15 14 13 12 11 9 8 - 3 10 14 13 13 12 11 10 9 8 - - 2 10 1099887---- 1 7 2625242220191714128 10 7 2524222119181614118 9 7 2422212018171513117 8 7 2221201917161412107 7 7 20191817161413119 - 6 7 19181716141312108 - 5 7 171615141312119 7 - 4 7 1414131211109 8 - - 3 7 121111109 8 7 - - - 2 7 8877-- ---- 1 *Bonitetni bodovi za tlo s prosječnim stepenom njegove vlažnosti Na temelju članka 24. stavak 6. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/09), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi PRAVILNIK O JEDINSTVENOJ METODOLOGIJI ZA RAZVRSTAVANJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U KATEGORIJE POGODNOSTI I-OPĆEODREDBE Članak 1. Ovim Pravilnikom propisuju se mjerila za razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta u kategorije pogodnosti (u daljnjem tekstu: pogodnost tla), način i postupak određivanja kategorija pogodnosti, teritorij za koji se vrši određivanje (istraživani prostor), metoda rada, vrjednovanje zemljišta i izračun procjene pogodnosti tla sa formulom, mjerila i osnove za vrjednovanje (bonitiranje) poljoprivrednih zemljišta u kategorije osobito vrijednih obradivih (P1) zemljišta i vrijednih obradivih (P2) zemljišta (u daljnjem tekstu: P1 i P2) i druga pitanja vezana za pogodnost zemljišta, a sve to u svrhu potrebe planiranja daljnjeg razvoja poljoprivredne proizvodnje, za prostorno planiranje kao i vršenje različitih inventarizacija zemljišnih površina i utvrđi- vanje podataka o površinama i o kvaliteti zemljišnih resursa. Članak 2. Primjena GIS tehnologije u ocjenjivanju kvalitete tla i njegove pogodnosti za kultivaciju, odnosno uzgoj ratarskih, povrtlarskih, voćarskih i vinogradarskih kultura, te procjena pogodnosti tla za travnjake temeljni je sadržaj ovoga Pravilnika, odnosno uvođenje računalnog modela za izračun pogodnosti tla za ove uzgoje, na temelju izbora uzoraka tla, analitičkih rezultata (kemijska, fizikalna i biološka) i određene pogodnosti tla. Članak 3. Kao krajnji cilj i rezultat donošenja ovoga Pravilnika mora biti izradba studijskog rada ili elaborata o ocjeni kvalitete tla i njegove pogodnosti za kultivaciju, odnosno uzgoj ratarskih, povrtlarskih, voćarskih i vinogradarskih kultura, a kojim će se opisati: 1. cilj rada; 2. metoda rada; 3. rezultati istraživanja: a) osnovne značajke prostora; b) značajke podneblja - sa oborinama i temperaturom; c) značajke reljefa - sa nadmorskom visinom terena i nagibom terena; d) inventarizacija poljoprivrednog zemljišta putem foto interpretacije ortofoto karte u mjerilu 1:5.000, sa podlogama; e) interpretacijom; f) kartom korištenja i inventarizacijom površina klasa načina korištenja zemljišta; g) značajke talasa pedološkom kartom zemljišta; h) značajke sistematskih jedinica tla; i) značajke kartiranih jedinica tla; j) stanje onečišćenosti zemljišta; k) preporuke za poljoprivrednu proizvodnju sa procjenom pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za poljoprivredu; l) kriteriji procjene i rezultati procjene sa pogodnosti- ma zemljišta za određene proizvodnje; lj) rekapitulacija rezultata procjene (utvrditi najmanje pogodna tla, nepogodna, za neke vrste voćaka ili povrća i dr.). U elaboratu ili studijskom radu iz stavka 1. ovoga članka treba izraditi: a) karte sadržaja humusa koja bi trebala predstavljati jednu od polaznih podloga za trajni monitoring kemijske degradacije tala; b) bonitetnu kartu temeljem kojom se utvrđuje da se površine I -V bonitetne klase, koje su zakonom zaštićene u smislu da se ne smiju koristiti u nepoljoprivredne svrhe; Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana87 c) tematska karta potreba tla za kalcifikacijom, a sve to sa ciljem da budu temelj kojim je moguće utvrditi prostornu rasprostranjenost; d) te površine tala kod kojih postoji potreba za raznim agrotehničkim mjerama. Osnova za interpretaciju gore narečenih vrijednosti i drugih vrijednosti je utvrditi popis tala koji se javljaju na istraživanom prostoru, te njihova vanjska i unutarnja obilježja, prikazati popis sustavnih jedinica na tom području te izdvojiti tipove tala, zatim niže jedinice iz razdjela automorfnih i hidromorfnih tala, a za potrebe kodiranja u računalnom sustavu navesti šifre (kod) sustavnih jedinica, brojeve kartiranih jedinica u kojima se javlja dotična sustavna jedinica kao dominantna ili sporedna. Studijski rad ili elaborat iz stavka 1. ovoga članka se izrađuju za različite svrhe i u različitoj razmjeri, a razmjeru određuje razina istraživanja, postavljeni ciljevi i iznos sredstava koja stoje na raspolaganju. Studijski rad ili elaborat iz stavka 1. ovoga članka izrađuju znanstveno - stručne institucije ovlaštene od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) temeljem Pravilnika o uvjetima koje moraju ispunjavati znanstveno-stručne institucije i laboratoriji za vršenje poslova izradbe projekata uređenja te mjerenja i ispitivanja zemljišta ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/10). Na temelju procjene pogodnosti sistematskih jedinica tla izvršiti procjenu pogodnosti kartiranih jedinica tla za određene proizvodnje, a rezultate te procjene prikazati na karti pogodnosti zemljišta, a obradom te karte i inventarizacijom površina utvrditi pogodna tla sa klasama pogodnosti (pogodna, umjereno pogodna, ograničeno pogodna, privremeno nepogodna tla, trajno nepogodna, i dr.). II - VIŠENAMJENSKO VRJEDNOVANJE ZEMLJIŠTA Članak 4. Zemljišna jedinica je jedan složeni ekološki sustav u kome postoji zajednički skup ograničenja i mogućnosti za uporabu zemljišta. Tip korištenja zemljišta sadrži skup tehničkih specifikacija u sklopu društveno-ekonomskih odnosa. Razni LUT-ovi imaju razne zahtjeve za kakvoću zemljišta, s tim da ako kakvoća zemljišne jedinice odgovara zahtjevima korištenja zemljišta tog LUT-a, pogodnost te jedinice je velika. Višenamjensko vrjednovanje zemljišta u poljoprivredi pomoću GIS tehnologije je osnova racionalnog gospodarenja prostorom i ima za svrhu i najmanjoj zemljišnoj površini odrediti najsvrsishodniju i optimalnu namjenu. Vrjednovanje zemljišta (bonitiranje) - ocjenjivanje pogodno- sti zemljišta za određenu namjenu (Land evaluation) na temelju većeg broja indikatora pogodnosti (klimatskih, pedoloških, agrokemijskih, hidroloških i dr.). Članak 5. Po izvršenom višenamjenskom vrjednovanju zemljišta za pojedine poljoprivredno-gospodarske grane (povrtlarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, ratarstvo, travničarstvo, ribarstvo i ostalo), potrebito je izraditi tematske karte pogodnosti zemljišta za gore narečene proizvodnje i da se na temelju inventarizacije površina utvrdi ukupna površina na području županije ili općine u ha pogodnih tala za konkretnu proizvodnju/dobiti kartiranu jedinicu tla sa sastavom i strukturom, nazivom tipa tla, nazivom niže sustavne jedinice tla i površinom/. Svaki poligon prikazan na pedološkoj karti mora imati pripadajući, originalni tip tla sa osnovne pedološke karte BiH, koji je, nadalje, prilagođen nacionalnoj i FAO klasifikaciji. Članak 6. Bonitiranjem zemljišta određuje se stupanj pogodnosti zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju, bez obzira na dosadašnji način korištenja zemljišta. Karta uporabne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta je obvezujući akt pri izradbi prostornih, urbanističkih i regulacijskih planova i načina korištenja zemljišta u funkciji održivog razvoja i racionalne rekonstrukcije prostora. Kartom uporabne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta se određuju kategorije zemljišta po bonitetnim kategorijama i pogodnosti tla, načinu korištenja i agrozonama, u odnosu na mogućnost njegove uporabe za poljoprivrednu proizvodnju, uzimajući u obzir njegova prirodna svojstva, plodnost i zdravstveno stanje. Osnove za utvrđivanje prostornih kategorija pogodnosti su bonitetne i pedološke karte detaljnog mjerila (katastarski planovi) koji vrjednuju zemljište na razini najmanje proizvodne parcele. Članak 7. Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina vrši se na temelju vrjednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija. Poljoprivredno tlo temeljne namjene dijeli se na: 1. osobito vrijedno obradivo tlo (P1), od 26-32 bodova; 2. vrijedno obradivo tlo (P2), od 21 do 25 bodova; 3. ostala obradiva tla (P3), od 15 -20 bodova; 4. ostala poljoprivredna zemljišta (OP), od 10-14 bodova; 5. nepogodna zemljišta (N), ispod 10 bodova. P1 i P2 su razmješteni u prvu agrozonu, P3 je druga agrozona, a OP i N treća agrozona. III - KLASIFIKACIJA TALA, KATEGORIJE I STUPNJEVI POGODNOSTI TALA Članak 8. Određivanje kategorija pogodnosti zemljišta, vrši se na temelju morfoloških, kemijskih, fizičkih i bioloških svojstava tla, te proizvodnih karakteristika terena. Za potrebe utvrđivanja pogodnosti tla, u najvažnija svojstva ubrajaju se: 1. Tip tla i njegova svojstva: a) morfološka (dubina, zbijenost, skeletnost, plastičnost, ljepljivost); b) fizička (tekstura, struktura, propusnost); c) kemijska (pH, humusnost, sadržaj CaCO 3); 2. Opća svojstva terena: izraženost reljefa, ekspozicija, inklinacija, položaj parcela, stjenovitost, hidrološke prilike. 3. Analiza vodnog bilanca (režim potencijalne evapo- transpiracije - PET; režim stvarne evapotranspiracije - SET); kišni čimbenici. Članak 9. Kišni čimbenik (po LANGU), koji označava odnos između srednje godišnje količine oborina i srednje godišnje temperature, utvrđuje se: Kf O T gdje su: Kf = godišnji kišni čimbenik O = oborine u mm (godišnji prosjek) T = temperaturaC (godišnji prosjek) Prema vrijednostima ovog Kf kišni čimbenik dobije se oznaka klime: –perhumidna ................ višeod160 –humidna .................. od80-160 –semihumidna ................ od60-80 –semiaridna.................. od40-60 –aridna................... manjeod40 Članak 10. Pedogenetski procesi dovode do stvaranja pojedinih tipova tla. Horizontalni dijelovi pedosfere koji su prošli i još prolaze kroz različite pedogenetske procese, a odlikuju se posebnim kemijskim i fizičkim svojstvima nazivaju se horizonti tla, a treba Broj 43–Strana88 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. ih razlikovati od slojeva tla i geoloških slojeva koji predstavljaju recentne aluvijalne nanose ili antropogene formacije. Horizonti su najvažniji elementi sistematike i dijagnostike tla, a dijele se u 4 kategorije: 1. organski; 2. mineralni; 3. antropogeni; i 4. tehnogeni horizonti. Svi ovi horizonti imaju svoje oznake utvrđene u aktualnoj klasifikaciji. Članak 11. Stupanj nagiba i kategorije reljefa, odnosno prema jačini nagiba razlikujemo slijedeće kategorije reljefa: STUPANJ NAGIBA OZNAKA 0 ......................... ravno 1-3 ..................... slabona gnuto 4-7 ................... umjerenona gnuto 8-11 ................. pr ilično jako nagnuto 12-15................... vrlojakona gnuto Višeod>15...................... strmo Članak 12. Za definiranje klasa pogodnosti zemljišta i stupnja ograničenja mogu se koristiti sljedeći parametri (LUT): 1. Nagib terena ima veoma značajnu ulogu u definiranju LUT-a i u izravnoj je vezi sa sustavom uzgoja biljaka. Pogodnost zemljišta za uzgoj ratarskih, povrtlarskih, zatim voćarskih kultura i na kraju travnjaka je u izravnoj korelaciji sa nagibom, odnosno što je izraženost nagiba veća to je i izbor gajenih kultura manji. Nagibom je ograničena i uporaba mehanizacije te time i suvremeni sustav uzgoja većine gajenih kultura. Mehaniziran sustav gajenja kultura u mnogome racionalizira, povećava obujam i pojeftinjuje poljoprivrednu proizvodnju, što ga čini daleko konkurentnijim na tržištu. a) 0-5% - ravna i blago valovita zemljišta; U pogledu ograničenja za uzgoj svih poljoprivrednih kultura ravna zemljišta nemaju ograničenje i idealna su za sve oblike i sustave uzgoja, odnosno LUT-ove. b) 5-10% - blago nagnuta i valovita zemljišta; Zemljišta imaju veoma mala ograničenja, odnosno gotovo da i nemaju nekih ograničenja za kulture koje se gaje na našim područjima. U većini slučajeva nemaju gotovo nikakvog nepovoljnog utjecaja na LUT-ove. c) 10-15% - blago nagnuta; Ovo su zemljišta sa određenim ograničenjima, tako da su za pojedine kulture potrebne odgovarajuće mjere niveliranja i ravnanja terena. Imaju određeni utjecaj na LUT-ove, ali ne snažan da isključuju neki od mogućih sustava uzgoja. U ovim slučajevima se primjenjuju odgovarajuće agrotehni- čke mjere kao što je konturna obradba i uzgoj kultura u pojasevima, kako bi se ublažila negativna erozivna djelovanja. d) 15-30% - umjereno nagnuta; Za većinu kultura ova zemljišta imaju ograničenja za pojedine uzgojne oblike i zahtijevaju odgovarajuće tehničke mjere uređenja zemljišta kao što je terasiranje. Imaju značajnijeg utjecaja na same LUT-ove i to posebno u kombinaciji sa još nekim nepovoljnim svojstvima tla. e) 30-60% - nagnuta; Zemljišta imaju eliminatorni karakter za većinu gajenih kultura i zahtijevaju opsežnije i složenije mjere uređenja zemljišta. Razina ograničenja je vrlo visoka i imaju veoma velik utjecaj na LUT-ove, odnosno izbora kultura. f) 60-80% - veoma nagnuta; Ovaj nagib je limitirajući za mehanizirani sustav uzgoja gotovo svih poljoprivrednih kultura i ima izravni utjecaj na LUT-ove. Zemljišta se samo mogu koristiti kao prirodne livade i pašnjaci, odnosno korištenje na tradicionalni način (ručno košenje), prikupljanje sijena i ispaša stoke. g) >80% - izrazito nagnuta; Ovo je nagib terena na kome je jedino moguće ekstenzivno korištenje zemljišta kao pašnjačke površine gdje se jedino može primijeniti tradicionalni sustav ispaše sa kozama i ovcama. Svi drugi vidovi iskorištavanja zemljišta u poljoprivrednoj proizvod- nji nisu mogući i ovaj nagib je isključiv za sve ostale LUT-ove. 2. Tekstura tla je definirana procentualnim odnosom frakcija pijeska, praha i gline (pijesak 2,0-0,06 mm; prah 0,06-0,002 mm; glina < 0,002 mm). Imajući u vidu činjenicu da zemljišta ilovastog teksturnog sastava imaju i najbolju strukturu, a što pogoduje većini gajenih kultura, onda je jasno da se mora voditi računa o teksturnom sastavu tla. Teška glinovita tla kojih ima u BiH veoma često su limitirajući čimbenik za većinu gajenih kultura i kao takva se ne mogu koristiti za dobar dio ratarskih kultura. Zbog svog utjecaja na pojedine kulture tekstura tla ima određenu ulogu kod definiranja LUT-a. a) Dubina tla; Dubina tla je veoma bitna karakteristika svakog tipa tla i jedan je od značajnijih čimbenika u biljnoj proizvodnji. Uz nagib je najvažniji element kod određivanja LUT-a. Dubina tla je vrlo često ograničavajući čimbenik uzgoja pojedinih kultura i to pogotovo za naturalni oblik proizvodnje. Na plitkim zemljištima gotovo je nemoguće uzgajati pojedine ratarske i voćarske kulture, tako da se ove površine isključivo koriste kao pašnjaci. Dubina tla jedino nema tako bitnu ulogu kod intenzivnog (mehaniziranog) načina uzgoja pojedinih poljoprivrednih kultu- ra, odnosno ukoliko se koriste suvremeni načini proizvodnje uz primjenu sustava za navodnjavanje i plastenički sustav gajenja biljaka. U ovim slučajevima za pojedine LUT-ove (npr. proizvodnja grožđa, špinata, salate, luka, blitve, proizvodnja rasada i sl.) dubina tla nema tako veliki utjecaj. razina dubina u cm veoma duboka >150 cm duboka 150-100 cm umjereno duboka 100-50 cm plitka 50-30 cm veoma plitka 30-20 cm vrlo plitka < 20 cm 3. Sadržaj ukupnog CaCO 3u tlu generalno nema neku značajniju vrijednost, odnosno nije limitirajući čimbenik za većinu poljoprivrednih kultura koje se uzgajaju na području BiH ukoliko ga nema u tlu. Vrlo je mali broj kultura (npr. lucerka) koje zahtijevaju veći sadržaj karbonata u tlu. Na sadržaj karbonata u tlu dosta dobro reagiraju orah, lješnjak i maslina, dok su vinova loza i breskva jako osjetljive na povećan sadržaj CaCO 3 . Iz svega navedenog vidljivo je da sadržaj karbonata u tlu ima određenog značaja kod definiranja LUT-a. Sadržaj karbona, razina karbonat ekvivalentan (g/kg) nizak 0-50 optimalan 50-100 umjeren 100-150 visok 150-200 veoma visok 200-300 vrlo visok 300-500 ekstremno visok > 500 4. Reakcija tla (pH-H 2O) Za većinu kultura koje se uzgajaju u BiH optimalna pH vrijednost tla u H 2 O je oko 6,5. Kisela reakcija tla, pH manja od 5,0 i alkalna veća od 7,5 imaju značajan utjecaj na prinose gajenih kultura, jer se u ovim sredinama javljaju specifični problemi blokiranja makro i mikro elemenata, tako da imaju veliku ulogu u definiranju LUT-a. pH vrijednost tla, Oznaka reakcije, reakcija tla u vodi vrlo kiselo < 3,0 veoma kiselo 3,0-4,5 Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana89 kiselo 4,5-5,0 umjereno kiselo 5,0-5,5 slabo kiselo 5,5-6,5 optimalno (veoma slabo kiselo) 6,5-7,0 neutralno 7,0 slabo alkalno 7,0-7,2 umjereno alkalno 7,2-7,5 alkalno 7,5-8,0 veoma alkalno 8,0-9,0 vrlo alkalno > 9,0 5. Zasićenost bazama Ovaj parametar ne predstavlja tako bitan element u definiranju LUT-a Razina CEC ekvivalentan u cmol (+)/kg glina veoma nizak < 10 nizak 10-15 umjeren 15-20 optimalan 20-30 visok 30-40 veoma visok 40-60 vrlo visok > 60 6. Organski dušik Organski dušik je u izravnoj vezi sa strukturom i održavanjem vlage u tlu. Naime, jako humusna tla imaju bolju i finiju strukturu, a zahvaljujući organskoj tvari bolje i dulje održavaju vlagu koja je u sušnim ljetnim periodima veoma bitna za postizanje većih prinosa. Razina organskog dušika, razina karbonat ekvivalentan u g/kg vrlo nizak < 10 veoma nizak 10-15 nizak 15-20 umjeren 20-30 optimalan 30-40 visok 40-60 veoma visok 60-100 vrlo visok > 100 Članak 13. Klasifikacija tala prema pogodnosti je složena/kompleksna i razlikujemo slijedeće kategorije: 1. RED POGODNOSTI - veće površine na temelju procjene pogodnosti za određenu namjenu; 2. KLASA POGODNOSTI (tipovi tla različitog stupnja pogodnosti); 3. POTKLASA POGODNOSTI - tipovi istog stupnja pogodnosti, ali različitih ograničenja određenih klasom pogodnosti; 4. JEDINICE POGODNOSTI - osnovne jedinice; Pogodnost tla u uskoj je vezi sa plodnošću tla, a gdje razlikujemo: Efektivna plodnost je definirana intenzitetom vrijednosti edafskih vegetacijskih čimbenika, označava količinu suhe tvari koju biljke mogu sintetizirati na nekom staništu tijekom vegetacijskog razdoblja; Potencijalna djevičanska plodnost je definirana konstelacijom svih čimbenika tla, omogućuje korištenje tog tla za uzgoj usjeva te u odgovarajućim agrotehničkim uvjetima može nadoknaditi gubitak suhe tvari (gnojidba, obradba, usjevi). Po pedološkoj karti BiH, u mjerilu 1:300.000 (Nacionalna klasifikacija tala) utvrđeni su slijedeći tipovi tla: brumipodzol, deposoil-deponija, dystric kombisol, eugley, eutric leptosol, fluvisol, histosol-niski treset, humofluvisol, humogley, kalkokambisol, kalkomelonisol, vertisol, kolovium, litosol, luvisol, podzol, pseudogley, ranker, regosol, rendzina, terra rossa. Članak 14. U.S. klasifikacija tala sadrži 11 redova (sustav američke klasifikacije) koji ne prihvata unošenje elemenata koji su izvan tla: 1. entisols, 2. inceptisols, 3. spodosols, 4. ultisols, 5. alfisols, 6. vertisols, 7. oxisols, 8. histosols, 9. andisols, 10. aridisols, 11. mollisols, 12. (gelisol). Članak 15. Po nacionalnoj klasifikaciji u BiH razlikujemo slijedeće tipove tla: A. Podjela po kriteriju taksonomske podjele: IKLASA NERAZVIJENA I SLABO RAZVIJENA TLA - TERESTIČNI SIROZEMI (Litosoli, Regosoli, Koluviumi, Arenosoli) II KLASA HUMUSNO AKUMULATIVNA TLA ( Kalkomelanosoli, Rankeri, Rendzine, Černozem, Smonice ili Vertisoli) III KLASA KAMBIČNA TLA-SMEĐA TLA (Kalkokambisoli, Eutrični kambisoli, Distrični kambisoli, Crvenica ili Terra rossa, Terra fusca, Pelosoli) IV KLASA ELUVIJALNA-ILUVIJALNA TLA (Lesivirana ili Luvisoli, Akrisoli, Podzoli, Brunipodzoli) VKLASA PSEUDOGLEJNA TLA (ona sa površinskom vodom) (Primarni i sekundarni pseudoglej) VI KLASA ANTROPOGENA TLA-ANTHROSOLI (Ariksoli, Hortisoli, Rigosoli, i tla plastenika) VII KLASA TEHNOGENA TLA-TEHNOSOLI sa 6 potklasa: 1. sa izmijenjenim prirodnim supstratom (Deposoli, Rekultisol); 2. na raznom otpadu (cinerosoli (na pepelu), rhodic tehnosoli - na crvenom mulju, garbisoli); 3. pod uticajem gorenja (Pirosoli ili Kombustosoli); 4. sa unosom raznog materijala (Nekrosoli, Urbisoli); 5. tla urbanih prostora - Urbisoli; 6. potpuno izmijenjena prirodna tla, tla staklenika. B. Podjela po hidromorfnosti tla -HIDROMORFNA TLA: IKLASA nerazvijena hidromorfna tla (aluvijalno tlo ili fluvisol); II KLASA STAGNOGLEJNA TLA (stagnoglej); III KLASA SEMIGLEJNA (livadska tla, humofluvisol ili fluvijalno livadsko tlo); IV KLASA Broj 43–Strana90 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. GLEJNA TLA (ritska crnica ili humoglej, močvarno glejno ili euglej, tresetno ili glejno tlo); V KLASA TRESETNA TLA - HISTOSOLI (niski treset, visoki treset, mokra staništa ili njetlandi) C. Podjela po HALOMORFNOSTI TLA - SLATINE: I KLASA - AKUTNO ZASLANJENA TLA (solončak); II KLASA - SLABIJA ZASLANJENOST TLA (solonec - solonc); D. Podjela po SUBHIDRIČNOSTI TLA: I KLASA -NERAZVIJENA (protopedon ili sirozem); II KLASA -RAZVIJENA SUBHIDRIČNA TLA (sapropel - gnjili mulj, dy - daj ili smeđe muljevito tlo, gyttja- sivo muljevito tlo). Članak 16. Pogodnost zemljišta se određuje na razini opće kategorije pogodnosti ili kategorije pogodnosti bez korekcija zemljišta iz formule, prema vrijednosti od najpovoljnijih do nepovoljnijih tala prema mjerilima, svojstvima tla, klime i ostalih prirodnih uvjeta: PTK koja definira da je pogodnost zemljišta jednaka drugom korijenu iz umnoška vrijednosti bodova za bonitet tla (T) i klime (K), a što je pogodnost zemljišta bez korekcije. Opća pogodnost zemljišta (P) vrjednuje se od 10 do 32 bodova. Bonitet tla (T) vrjednuje se od 10 do 100 bodova. Pogodnost klime (K)vrjednuje se od 1 do 10 bodova, na razdoblju srednjih godišnjih temperatura zraka, srednjih godišnjih količina oborina i srednjih količina oborina u vegetacijskom razdoblju. Unutar pojedinih klimatsko-vegetacijskih područja zemljišta nižih nadmorskih visina ocjenjuju se većim brojem bodova, a viših nadmorskih visina s manjim brojem bodova. Postignuti rezultat dobiven po ovoj formuli manji od 10 bodova svrstava zemljište u neplodno. Okvirni bodovi za klimu su: Općine Naziv područja Nadmor- ska visina koju obuhvata Trajanje veget. perioda Srednja godišnja količina oborina umm Srednja godišnja temp. C Srednja količina oborina veget. razdoblju umm Bodovi za klimu Bihać, Velika Kladuša, Cazin, Bužim, Ključ, Bos.Krupa Područje Cazinske krajine 200-550 187 1240 9,7 600-700 6-8 Sanski Most Sjeverno- zapadno- bosansko područje 130-500 197 1041 10,3 500-600 8-10 Bos. Petrovac, Kupres Sjeverno- zapadno bosansko područje 130-500 197 1041 10,3 500-600 4-5 Tuzla, Tešanj Doboj- Jug, Gradačac, Živinice, Kalesija, Sapna, Teočak, Usora, Čelić, Gračanica, Srebrenik, Lukavac Sjeverno- bosansko područje 80-980 193 997,7 10,26 500-600 7-9 Orašje, Odžak Domaljevac - Šamac Sjeverno- bosansko područje 80-980 193 997,7 10,26 500-600 8-10 Goražde, Ustioklina, Prača - Pale, Trnovo Gornje Drinsko područje350-2200 172 887 8,3 400-500 5-7 Bugojno, D. Vakuf, Jajce, Dobretići, G. Vakuf, Prozor -Rama Zapadno- bosansko krečnjačko -dolomitno područje 500-1700 149 1027 7,05 400-500 5-7 Travnik, Kreševo, Fojnica, Kiseljak, N.Travnik, Busovača, Vitez Zapadno bosansko krečnjačko - dolomit- no područje - Skender Vakufski rajon 300-1900 188 969 9,65 500-600 5-7 Mostar, Ljubuški, Stolac, Čapljina, Konjic, Jablanica Submedite ransko područje - rajon sa zimzelenim elementima 50-500 247 1345 14,87 300-400 8-10 Neum, Ravno Eumediter ansko područje do 350 247 1429 15,2 300-400 7-8 Široki Brijeg, Posušje, Čitluk, Grude Submedite ransko područje - rajon bez zimzelenih elemenata 200-800 204 1598 11,40 300-400 4-6 Sarajevo, Zenica, Ilijaš, Breza, Visoko, Zepče, Maglaj Kakanj Srednje bosansko područje - Sarajevsko - zenički rajon 400-1300 187 877 9,6 400-500 5-8 Bjelašnica, Igman, Vlašić itd Bosansko planinsko područje 500-2386 106 1319 5,37 500-600 1-3 Livno, Drvar, Bos. Grahovo, Tomislav- grad Glamoč Submedite ransko - planinsko područje800-2000 166 1525 8,43 500-600 4-6 Kladanj, Olovo, Vareš Banovići, Zavidovići Zavidovićko - Teslićko područje250-1328 184 1106 9,35 600-700 4-7 Članak 17. Korekcija pogodnosti zemljišta vrši se zbog utjecaja ostalih prirodnih uvjeta i to: otvorenost ili zatvorenost položaja, zasjenjenost zemljišta, veličina parcele i oblik parcele. 1. Otvoreni položaj zemljišta izloženi posebnom utjecaju jačih vjetrova ocjenjuje se s 1 do 24 negativnih postotaka bodova, a zatvoreni položaj zemljišta bez dovoljne zračne drenaže, kao što su stanovite doline, polja i poljica i donje trećine padina, tzv. "zračna jezera", zbog mogućnosti jače pozebe i učestalije pojave bolesti na kulturnim biljkama, ocjenjuje se sa 1 do 36 negativnih postotaka bodova. 2. Utjecaj zasjenjenosti zemljišta na pogodnost zemljišta, zbog blizine šuma, visokih građevina ili brežuljkasto brdovitog terena, ocjenjuje se u rasponu od 6 do 24 negativnih postotaka bodova. Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana91 3. Površina katastarske čestice ocjenjuje se do 20 negativnih postotak bodova kako slijedi: Površina katast. čestice (ha) Negativni postotci bodova Površina katast. čestice (ha) Negativni postotci bodova <0,01 15 - 20 0,5 - 1 4 - 6 0,01 - 0,05 10 - 15 1 - 3 3 - 4 0,05-0,25 8-10 3-5 2-3 0,25 - 0,5 6 - 8 >5 0 4. Oblik katastarske čestice ocjenjuje se od 0 do 10 negativnih postotaka bodova, prema formuli: Kr P S 354, gdje je: Kr - koeficijent oblika čestice; P- opseg katastarske čestice; S- površina katastarske čestice. 5. Postotak negativnih bodova u ovisnosti o koeficijentima oblika katastarske čestice prikazan je kako slijedi: Katastarski oblik kat. čestice Negativni postotci bodova Koeficijent oblika kat. čestice Negativni postotci bodova <1,5 0 3 - 4 5 - 7 1,5-2 1-3 4-5 7-9 2-3 3-5 >5 10 6. Ukupan broj bodova konačno korigirane pogodnosti zemljišta, uzimajući u obzir zbroj negativnih postotaka bodova, utvrđuje se formulom: Pk P P Snp 100 gdje je Pk ukupan broj bodova korigirane pogodnosti zemljišta; Pje ukupan broj bodova pogodnosti zemljišta bez korekcija; Snp je zbroj negativnih postotaka bodova dobiven korekcijom. Članak 18. *Tumač kratica-Note: P = Pogodno P-1 = dobro obradiva tla - good cultivable soils; P-2 = umjereno ograničeno obradiva tla - moderately limited cultivable soils P-3 = ograničeno obradiva tla - limited cultivable soils; N-1 = privremeno nepogodna tla za obradu - temporarily un- suitable soils for cultivation; N-2= trajno nepogodna tla za obradu - permanently unsuit- able soils for cultivation; dr = dreniranost-drainage: dr o = slaba-poor, dr 1= vrlo slaba-very poor, dr 2= ekscesivna-excessive; du = dubina tla-soil depth: du 1<30 cm, du2<60 cm; e = erozija-erosion; n = nagib terena-ground inclination >15 ili/i - and/or 30%; k = kiselost tla pH u vodi - soil acidity - pH in water <5,5; vp = aktivno vapno - active lime >15%; h = opskrbljenost tla hranjivima - supplay soil with nutrients <10 mg/100 g tla-soil; hu = sadržaj humusa - content of humus: hu1<3%, hu2>30%; vt = vertičnost >35% gline - verticity >35% clay; v = stagnirajuće površinske vode - stagnant surface waters; V = visoka razina podzemne vode - high level of ground water; pv =poplavne vode - flood waters; p = stupanj osjetljivosti tla prema kemijskim polutantima - degree of soil sensitiveness against chemical polutants; p1= slaba osjetljivost - njeak sensitiveness; p2= umjerena osjetljivost - moderate sensitiveness; p3= jaka osjetljivost - strong sensitiveness. Članak 19. Uporedbom karakteristika zemljišnih jedinica i specifikacija LUT-a definirano je pet stupnjeva pogodnosti zemljišta, odnosna klasa pogodnosti: P1 Vrlo pogodno >80% Najv ećeg mogućeg prinosa (MDP) P2 Pogodno 60-80% Najvećeg mogućeg prinosa P3 Umjereno pogodno 40-60% Najvećeg mogućeg prinosa P4 Ograničeno pogodno 20-40% Najvećeg mogućeg prinosa N Nepogodno <20% Najvećeg mogućeg prinosa MPD - max. dostižan prinos Članak 20. Za definiranje klasa pogodnosti zemljišta i stupnja ograničenja korišten je model gdje se pogodnost poljoprivrednih kultura određuje prema određenim klimatskim i zemljišnim čimbenicima kroz postotak ostvarenog prinosa od maksimalnog mogućeg prinosa koji se može postići u određenom području. Klase pogodnosti zemljišta su: P1 vrlo pogodno, sa stupnjem iskoristivosti >80% P2 pogodno, sa stupnjem iskoristivosti 60-80% P3 umjereno pogodno, sa stupnjem iskoristivosti 40-60% P4 ograničeno pogodno, sa stupnjem iskoristivosti 20-40% N nepogodno, sa stupnjem iskoristivosti <20% Stupanj ograničenja 0 iznimno pogodno, nema nikakvih ograničenja 1 vrlo pogodno, manja ograničenja za maksimalno 4 elementa tla 2 pogodno više od 4 manja i maksimalno 3 srednja ograničenja 3 umjereno pogodno više od 3 srednja i maksimalno 2 veća ograničenja 4 ograničeno pogodno više od 2 veća ograničenja N nepogodno vrlo visoka ograničenja koja se ne mogu korigirati IV - BAZA PODATAKA I TEMATSKE KARTE Članak 21. Baza podataka je organizirani i uskladišteni skup podataka kojem se pristupa pomoću odgovarajućih kompjutorskih programa. Bazu podataka prostorne primjene čine svi oni podatci koji se odnose na kartirane jedinice tla ili poligone. Članak 22. Baza podataka za pedološke profile može se podijeliti u tri skupine. Prvu skupinu čine: 1. općeniti podatci za pojedini profil; 2. drugu skupinu čine podatci o pedofizikalnim značajkama prikazani po pojedinim horizontima tla; 3. treću skupinu čine podatci o pedokemijskim značajkama. Iz ove baze podataka pomoću spomenutog ArcWiew 3.0 programa mogu se na jednostavan i brz način dobiti informacije odnosno podatci za svaku kartiranu i sustavnu jedinicu tla. Članak 23. Kao osnova za izradbu pedološke karte u digitalnom obliku služi osnovna pedološka karta Bosne i Hercegovine u mjerilu 1:50.000. Osnova za izradbu zemljišnog informacijskog sustava Federacije, županije ili općine,bile su i trebaju biti navedene pedološke karte u mjerilu 1:50.000, i druge detaljne pedološke studije i elaborati o tom području, a njihov sadržaj treba digitalizirati pomoću nekih od prihvatljivih modela ili pomoću AutoCad programa. Svaki poligon prikazan na pedološkoj karti ima pripadajući, originalni tip tla sa osnovne pedološke karte BiH, koji je, nadalje, prilagođen nacionalnoj i FAO klasifikaciji. Broj 43–Strana92 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. Temeljne podatke za izradbu geografskog i zemljišnog informacijskog sustava činili su i čine podatci s osnovnih pedoloških karata i topografskih karata mjerila 1:50.000, te podatci iz drugih studija rađenih za potrebe razvoja poljoprivrede na području Federacije, županija i općina. Podatci uvršteni u bazu podataka predstavljaju osnovu za izradbu brojnih tematskih karata raznog mjerila za razvoj poljoprivrede. Pomoću ArcView programskog paketa dolazi se do potrebnih kartografskih podloga iz raznih baza podataka koje su rađene za potrebe poljoprivrede. Članak 24. Tematska karta predstavlja kategorije zemljišta u odnosu na njihove prirodne i druge potencijale koji se definiraju na temelju kriterija propisanih u ovom Pravilniku. Kartiranje tla, odnosno pedološko kartiranje je znanstveno - stručna inventarizacija tala i sistematizacija jedinica tala ili zemljišta. Karta korištenja zemljišta mora imati slijedeće karakteristike: 1. mjerilo karte 1: 5.000; 2. najmanja površina kartiranja 1 ha; 3. najmanja kartirana širina 5 m; 4. najmanja kartirana duljina 100 m. Članak 25. Namjenske pedološke karte/tehničke/ se izrađuju za različite svrhe i u različitoj razmjeri od 1: 2500 do 1: 25000, a razmjeru određuje razina istraživanja, postavljeni ciljevi i iznos sredstava koja stoje na raspolaganju, a mogu biti različitog karaktera i potreba kao što su za ocjenu pogodnosti zemljišta, za bonitiranje zemljišta, za kontrolu plodnosti tla i druge namjene. Članak 26. Na temelju navedenih podataka i metoda, uz pomoć digitalne kartografije, izrađuju se namjenske pedološke karte, na kojima treba izdvojiti više kartiranih jedinica, a prema dominantnoj sustavnoj jedinici tla se razvrstavaju u klase pogodnosti za obradu-kultivaciju. Razvrstavanje zemljišta zasniva se i na temelju mogućnosti ili nemogućnosti redovite obrade tla. Članak 27. Za navedene kartirane jedinice u informatičkoj bazi podataka nalaze se sljedeća vanjska obilježja i osobine tala koje možemo digitalno izdvojiti: 1. Sadašnji način korištenja prikazan je u smislu kategorija korištenja poljoprivrednog prostora kao što su travnjaci, livade, pašnjaci, oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, te ostali prostori kao što su jezera, veća naselja i slično. 2. Nagib terena je vrlo važan element reljefa, važan je čimbenik plodnosti, a povećava eroziju tla vodom. Prema nagibu prostor smo podijelili prema kriterijima za bonitiranje zemljišta (Kovačević, 1983). 3. Ekološka dubina tla je odlika mogućeg zakorijenjavanja biljke i dana je u rasponu vrijednosti za svaku kartiranu jedinicu, na temelju poznatih kriterija (Škorić, 1993). 4. Prirodna dreniranost (ocjeditost) je odlika ocjene brzine ocjeđivanja tla nakon obilnih kiša i mogućnosti zadržavanja vode u njima. Bez većih obrazloženja to su: a) razred prekomjerno ocjedita tla; b) razred ponešto ekcesivna tla; c) razred dobro ocjedita tla; d) razred umjereno dobro ocjedita tla; e) razred nepotpuno ili nešto slabo ocjedita tla; f) razred slabo ocjedita tla; g) razred vrlo slabo ocjedita tla (SSM, 1951). 5. Način vlaženja prikazan je kao tipološka vrijednost uvjeta pojave, kretanja i zadržavanja oborinskih, poplavnih, podzemnih i slivenih voda u tlu. 6. Reakcija tla u MKCl-u navedena je kao obilježje reakcije tla za cjelovitu kartiranu jedinicu. Klasificira se prema poznatim kriterijima. 7. Fiziološki aktivni fosfor i kalij izraženi su u mg/100 gtla, a prikazani su u srednjim rasponima po tipološkim determinantama i poznatoj klasifikaciji posebno za ratarske i voćarske kulture, odnosno za vinovu lozu. 8. Sadržaj humusa prikazan je u rasponu vrijednosti za pojedinu kartiranu jedinicu, a isto tako i sadržaj CaCO 3i aktivnog vapna kao bitnih elemenata za podizanje vinograda. Članak 28. Kantonalni/županijski i općinski organi uprave mjerodavni za poslove poljoprivrede su dužni donijeti kartu pogodnosti poljoprivrednog zemljišta (kao krajnji rezultat istražnog prosto- ra) uz stručnu pomoć Federalnog zavoda za agropedologiju ili drugih ovlaštenih znanstveno-stručnih organizacija za poslove zemljišta. Članak 29. Na temelju već postojeće baze podataka, moguće je izvršiti i inventarizaciju površina tala te izraditi tematske karte, pored ostalog, i prema sadašnjoj pogodnosti tla za višenamjensko korištenje u poljodjelstvu. U okviru vrjednovanja prostornih značajki, digitalno treba biti obrađena pojedina fiziografska svojstva terena, kao i fiziografska svojstva tla. U Studijskom radu ili elaboratu iz članka 3. stavka 1. ovoga Pravilnika, na temelju utvrđenih značajki zemljišta, izvršiti višenamjensko vrjednovanje zemljišta za pojedine poljoprivredno - gospodarske grane (povrtlarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, ratarstvo, travnjičarstvo, ribarstvo i ostalo), te za tu svrhu izraditi kartu pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za neku od proizvodnji za koji je izvršeno istraživanje. Također, treba utvrditi i površinsku zastupljenost trenutno nepogodnih tala za npr. povrtlarstvo (klasa N-1), ili trajno nepogodnih tala (N-2), odnosno onih tala kod kojih se raznim mjerama uređenja mogu otkloniti određena ograničenja, čime ova tla postaju pogodna. Članak 30. Kako je površina onih tala koja spadaju u prvu (P-1) klasu pogodnosti tla praktično najmanja u odnosu na ostale klase pogodnih tala, npr. za voćarstvo ili za vinogradarstvo, potrebno je zaštitit i očuvati sva pogodna tla za višenamjensko korištenje, a naročito tla prve klase pogodnosti kao važnog resursa privređivanja u poljodjelstvu. Članak 31. Za podjelu tla u kategorije uporabne vrijednosti zemljišta ranije korištena metoda uključuje 8 različitih svojstava tla (dubina, tekstura, struktura, nagib, propusnost, dreniranost, skeletnost i stjenovitost) i 3 okolišna čimbenika (plavljenje, broj dana vegetacijskog perioda i odnos R/PET u vegetacijskom periodu) što je detaljno propisano u Naputku o jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta u bonitetne kategorije ("Službene novine Federacije BiH", broj 78/09). Za potrebe prostornog planiranja i izradu prostornih planova izrađena je ili treba izraditi bonitetnu kartu zemljišta kao temelj zaštite tla od nekontrolirane i neopravdane prenamjene u druge svrhe izvan poljoprivrede. Bonitetna karta pruža neophodne informacije prostornim planerima kako bi se svakom prostoru u sklopu izradbe prostornih planova odnosno planiranja korištenja prostora dodijelila optimalna namjena te kako bi se najkvalitetnija tla mogla zaštititi. Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana93 V - PROCJENA POGODNOSTI (RAČUNALNI SUSTAV I SKOR FUNKCIJA) Članak 32. Procjena svojstava tla koja uključuje izmjeru i interpretaciju vanjske morfologije te vegetacije, klime i drugih parametra za odabir najpovoljnijeg načina korištenja tla/zahtjev za specifično korištenje zemljišta, izbor i komparativna analiza, ulaganje umjesto zarade, kakvoća zemljišta, pogodnost, plan korištenja zemljišta te politika i planiranje/. Članak 33. Temeljna procjena pogodnosti tla za obradbu-višenamjenska procjena sadašnje pogodnosti tala/zemljišta Federacije, županije ili općine (istražni prostor) treba konkretno procijeniti za opće potrebe ili mogućnosti obradbe-kultivacije tala u biljnoj proizvodnji, te specificirati prema određenim uvjetima i zahtje- vima za ratarstvo, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo i travnjake. Članak 34. Temeljni kriteriji procjene tla i/ili drugih komponenti zemljišta za tu namjenu nisu jedinstveni, već se prema svakoj od dotičnih namjena interpretiraju prema specifičnim potrebama za pojedine kulture u: 1. redove; 2. klase; 3. potklase namjenske pogodnosti. Članak 35. Primjena GIS tehnologije u ocjenjivanju kakvoće tla i njegove pogodnosti za kultivaciju, odnosno uzgoj ratarskih, povrtlarskih, voćarskih i vinogradarskih kultura te procjena pogodnosti tla za travnjake, prikazuje se računalnim modelom mogućnosti korištenja zemljišta i digitalnim načinom prostorne interpretacije tipova tala te klasa pogodnosti prema kriterijima FAO klasifikacije. Koristiti se mogu podatci s Temeljne pedološke i topografske karte BiH mjerila 1:50000, te podatci iz drugih studija rađenih za potrebe razvoja poljoprivrede na području kantona ili općine, koji su pomoću AutoCad, ArcView i ArcInfo programskih paketa metodom digitalizacije i generalizacije uvršteni u pedološku bazu podataka. Članak 36. Procjena pogodnosti tala za razne namjene u poljodjelstvu izvršena je ili se vrši prema navedenim FAO kriterijima procjene zemljišta. Kriteriji i veličine klasa pogodnosti su kodirani za računalnu obradu, posebno za pogodnost tla za ratarstvo, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo i travnjake. Na temelju tih podataka mogu se sumirati prioritetni programi u poljodjelstvu svakog prostora. Članak 37. Okvir za procjenu pogodnosti tla Procjena pogodnosti tla temelji se na: 1. zahtjevima za specifično korištenje; 2. komparativnoj analizi: ulaganje nasuprot zaradi te multidisciplinarni pristup; 3. fizikalnom, ekonomskom i socijalnom kontekstu; 4. potencijalnom riziku za okoliš i održivost; 5. lokalno prema globalnom; 6. gusto naseljeno do nenaseljeno; 7. kvalitativno nasuprot kvantitativnom. Članak 38. Pogodnost zemljišta odnosi se na primjenu sustava načina korištenja zemljišta, koji obuhvata dvije komponente: 1. zemljišnu jedinicu; i 2. tip korištenja zemljišta (LUT), (formiranje tzv. tipova iskorištavanja zemljišta (Land Utilization Type), u daljnjem tekstu: LUT) predstavlja prvu fazu AEZ metodologije. Tip iskorištavanja zemljišta (LUT), definiran od strane FAO (1984.) glasi: "Tip iskorištavanja zemljišta: to je vrsta korištenja zemljišta koja je opisana ili definirana sa mnogo više detalja nego što je osnovna vrsta korištenja zemljišta. Kod određenih sustava navodnjavanja i načina gazdovanja, tip iskorištavanja zemljišta odnosi se na pojedinu kulturu, kombinaciju kultura ili sustav uzgoja u definiranim tehničkim i socio-ekonomskim uvjetima. Tip iskorištavanja zemljišta je set tehničkih karakteristika u sklopu socio-ekonomskih uvjeta". Npr. u kontekstu proizvodnje kukuruza, LUT ne predstavlja samo tehnologiju proizvodnje kukuruza od sjetve do berbe, to je samo jedan segment LUT-a. Različiti LUT-ovi imaju različite zahtjeve za kakvoću zemljišta. Kad se kakvoća zemljišne jedinice poklapa sa zahtjevima određenog LUT-a, kažemo da je pogodnost za taj LUT visoka. Članak 39. Pogodnost tla zasniva se na vrijednosti analiziranih svojstava tla koja se kvantificiraju tzv."skor" funkcija, a koja je matematički prikaz pogodnosti određenog svojstva tla s obzirom na značaj određenog svojstva za pogodnost tla za određenu poljoprivrednu proizvodnju. Vrijednost skor funkcije za pojedina svojstva kreće se od 0 ili 0 % (nepogodna za analizu) do 1 ili 100% (optimalna vrijednost određenog svojstva tla). Članak 40. Kvantitativno određivanje i analiziranje produktivnosti tla zahtijeva Kompjutorski model izračuna procjene pogodnosti tla, i to prema analizama tla AL metodom, koja sadrži pet temeljnih dijelova: ulazna tablica, tablica kriterija, tablica ekstrahiranih podataka, tablica rezultata i tablica preporuka. Računalni način obrade podataka o prostoru i zemljištu (kroz geo-informatiku) je nova metoda i konkretna pomoć pri prostornoj rajonizaciji zemljišta za prioritetne programe Federacije, županije ili općine, ali i obiteljskog gospodarstva, za određivanje optimalne uloge svakog prostora u cilju određivanja prioritetnih programa gospodarenja i održivog razvoja poljodjelstva, a u skladu s ekološkim programom zaštite i korištenja tala i zemljišta. Kompjutorski model - Računalni način obrade podataka o prostoru i zemljištu iz članka 40. ovoga Pravilnika ovlaštene znanstveno-stručne institucije za poslove zemljišta moraju uvesti u svoj rad u roku od 2 godine od dana dobivanja ovlaštenja. Članak 41. Tijekom izradbe zemljišnog informacijskog sustava Federacije, županije ili općine može se koristiti više programskih paketa, kao npr. Programski paketi Arc View, ArcInfo, AutoCad i dr. AutoCad je programski alat prvenstveno namijenjen za digitalizaciju, ArcInfo za obradu i analizu digitaliziranih podataka, a ArcView za povezivanje svih podataka u jedinstveni informacijski sustav - bazu podataka i njihovu daljnju analizu, te za računalnu interpretaciju rezultata. Navedeni programski alati se koriste u geo-informatičkoj kartografiji i izradbi informacijskih sustava, a pomoću tih soft- ware moguće je izraditi kompleksni informacijski sustav, a na temelju kojeg se mogu izrađivati i brojne tematske karte od kojih su neke sastavni dio ovoga Pravilnika. Članak 42. Na temelju procjene pogodnosti sistematskih jedinica tla potrebno je izvršiti procjenu pogodnosti kartiranih jedinica tla za određene proizvodnje, a rezultate te procjene prikazati na karti pogodnosti zemljišta, a obradom te karte i inventarizacijom površina utvrditi pogodna tla sa klasama pogodnosti (pogodna, umjereno pogodna, ograničeno pogodna, privremeno nepogodna tla, trajno nepogodna, i dr). Broj 43–Strana94 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. VI - ISTRAŽIVANI PROSTOR I ISTRAŽIVANJE Članak 43. Za prostor Federacije, županija i općina (istraživani prostor) treba obaviti, izvršiti vrjednovanje i ocjenu kvalitete tla ili/i drugih relevantnih čimbenika zemljišta i njegove pogodnosti za kultivaciju, odnosno uzgoj ratarskih, povrtnih, voćarskih i vinogradarskih kultura te procjenu pogodnosti tla za travnjake, a u cilju izradbe kompleksnog zemljišno informacijskog sustava - ZIS baze podataka, koji predstavlja primjer mogućnosti korištenja računalnog modela i digitalnog načina prostorne interpretacije rezultata istraživanja (ZIS baza podataka). Članak 44. Opće razvrstavanje tala županije ili općine (istraživani prostor) prema pogodnosti tla za obradbu je referentna osnova za sva druga razvrstavanja, za primjerno uvažavanje ostalih parametara bitnih za dotičnu proizvodnju. Članak 45. Način istraživanja iz članka 43. ovoga Pravilnika treba omogućiti povezivanje, analizu i statističku obradbu podataka ukomponiranih u bazu zemljišnog informacijskog sustava, a koji se sastoje od podataka koji se odnose na poligone ili pedološke konture odnosno kartirane jedinice tla i na podatke koji se odnose na pedološke profile. Članak 46. Temeljni cilj istraživanja pogodnosti tla za razne oblike poljoprivredne proizvodnje je izraditi cjeloviti Geografski i Zemljišni Informacijski sustav Federacije, Županije ili općine, a koji će biti u funkciji razvoja intenzivne poljoprivrede, ekologije, prostornog planiranja te uređenja poljoprivrednih i šumskih tala. U okviru tog cilja formulirani su slijedeći zadatci: 1. izraditi osnovnu pedološku kartu prema normativima izradbe semidetaljne karte (1:50.000); 2. razvrstati prostor prema načinu korištenja; 3. odrediti temeljne značajke kartiranih jedinica tla (matični supstrat, nagib terena, dreniranost, način vlaženja, način korištenja, vegetacijski pokrov, ekološku dubinu, kamenitost, stjenovitost, kao i osnovna kemijska svojstva oraničnog horizonta, primjerice sadržaj fosfora, kalija, humusa, karbonata, fiziološki aktivnog vapna), te ih organizirati u vidu baze podataka i geokodirano ih povezati s prostorom; 4. prikazati rasprostranjenost pedoloških profila, a podatke koji se odnose na rezultate terenskih i laboratorijskih analiza (morfološka, fizikalna i kemijska svojstva) organizirati u vidu baze podataka, te ih povezati s osnovnom pedološkom kartom; 5. utvrditi potrebne mjere za daljnje uređenje tala u funkciji intenzivnog razvoja poljoprivrede (mjere za kalcifikacijom, zaštitom od erozije i bujica, dopunske agrotehničke zahvate, vrste gnojidbe, mjere odvodnje i dopunskog natapanja), te ih organizirati u vidu baze podataka i povezati s osnovnim kartografskim podacima; 6. izvršiti procjenu pogodnosti zemljišta za višenamjensko korištenje u poljoprivredi, zatim bonitetno vrjednovanje zemljišta za prostorno planiranje, te preporučiti optimalne poljoprivredno gospodarske programe za pojedine kartirane jedinice tla; 7. povezati sve ulazne podatke, kao i rezultate istraživanja, te formirati bazu podataka na način da se omogući njegovo korištenje pomoću ArcView programa. Članak 47. Procjena pogodnosti tla za pojedine kulture-vrjednovanje kartiranih jedinica po obilježjima: reljefa, nagiba, utjecaja klime, režima vlažnosti, ekološke dubine tla, dreniranosti, reakcije tla, opskrbljenost fiziološki aktivnim hranjivima za raznolike kulture s njihovim optimumima, sadržaju humusa, CaCO 3 i aktivnog vapna, te vertičnosti, vrši se u posebnoj studiji, u izvornoj studiji, elaboratu, studijskom radu, u kojoj treba navesti i odgovarajuće mjere popravke za dotični tip gospodarskog programa kao što su potreba za kalcifikacijom, vrsta gnojidbe, dodatne mjere obrade, potrebe za dopunskim navodnjavanjem i mjere zaštite od erozije i bujica. Npr. kod procjene procjena pogodnosti tla i zemljišta za uzgoj vinove loze moraju se uvažavati svi edafski čimbenici uzgoja te kulture uz analizu i vrjednovanje kriterija važnih za njen uzgoj (Škorić i Bogunović, 1980; Mirošević, 1996). Kako je u vinogradarstvu naročito važan kriterij ukupnog i aktivnog vapna, u spomenutoj studiji treba navesti i njihovu prisutnost kao posebni GIS slojevi u široj digitalnoj obradi Županije ili općine (istraživani prostor). Važno je naglasiti da su za uzgoj vinove loze najpogodnije prisojne strane gora i brda, prvenstveno južne, istočne i zapadne ekspozicije od 160 do 280 m n.v., gdje su specifičnosti tih prostora visoki sadržaj ukupnog i aktivnog vapna. Članak 48. Vrjednovanje zemljišta za povrtne kulture izvršiti prema kriterijima važnim za uspješan uzgoj tih kultura, uvažavajući još i nazočnost vode za navodnjavanje u sušnom razdoblju. Pregled površina pogodnosti zemljišta za povrćarstvo pokazuje da se najbolja tla za povrtne kulture nalaze uz rijeke, na aluvijalno livadnim (semiglejnim) i aluvijalnim ne plavljenim tlima, potomna eutrično smeđim, također na holocenskim nanosima. Članak 49. Prostorna rajonizacija zemljišta (za prioritetne programe razvoja) radi se sagledavajući vanjska i unutarnja obilježja istraživanih tala, te uvažavajući naročito demografske prilike i potrebe, a vrjednovati ih prema tipu programa s obzirom na mogućnosti gospodarenja u ratarstvu, stočarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, voćarstvu, zatravnjivanje, ribarstvu i slično. Sve navedene kartirane jedinice se informatički obrađuju i ocjenjuju s aspekta poljoprivrednog gospodarskog programa. VII - AGROEKOLOŠKO ZONIRANJE Članak 50. Agroekološko zoniranje (u daljnjem tekstu: AEZ) predstavlja određenu metodologiju kojom se iz neke prostorne cjeline-administrativne jedinice izdvajaju površine koje imaju slične karakteristike (svojstva-okolišni utjecaj) koje su povezane kroz uporabu zemljišta, njegovu potencijalnu produktivnost i okolni utjecaj. Određuju se kroz karte zemljišnih resursa koje su definirane kroz geološku podlogu, zemljište, reljef, klimatske karakteristi- ke, zemljišni pokrivač, uporabu zemljišta, ali i kroz erozije, plavljenje, kopove i sl., u našim uvjetima i kroz minirane površine. Krajnji rezultat agroekološkog zoniranja predstavlja prikaz pogodnosti zemljišta za uzgoj pojedinih biljaka, iz čega proizilazi planiranje optimalne uporabe zemljišta. Članak 51. AEZ predstavlja metodologiju pomoću koje se preko odre- đenih razina dolazi do pogodnosti zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju. Sustav AEZ se koristi da bi se odredila specifična ograni- čenja za gajenje poljoprivrednih kultura u određenim uvjetima klime, zemljišta i terena, ali i u određenim (pretpostavljenim) uvjetima ulaganja i gazdovanja. Krajnji rezultat AEZ, uzimajući u obzir produktivnost zemljišta i socio-ekonomski aspekt proizvodnje je temelj za planiranje korištenja zemljišta određenog područja. Članak 52. AEZ daje standardizirani okvir za karakteristike klimatskih uvjeta, uvjeta tla i terena koji su relevantni za poljoprivrednu proizvodnju. Procedure koje odgovaraju sistemu AEZ se koriste da bi se odredila specifična ograničenja poljoprivredne kulture koja Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana95 prevladavaju u određenim uvjetima klime, tla i terena, pod pretpostavljenim uvjetima ulaganja i gazdovanja. Ovaj dio AEZ metodologije omogućava dobivanje potencijal- nih maksimalnih agronomskih dostižnih prinosa za svaku kulturu po osnovnoj jedinici zemljišnih resursa (po ćeliji tabele). Sustav AEZ daje mogućnost različite primjene, npr. određi- vanje produktivnosti zemljišta, potencijalne obradivosti prirodno ili umjetno navodnjavanih površina, procjenu naseljenosti i najoptimalnije korištenje i razvoj zemljišnih resursa po raznim kriterijima. Duljina vegetacijskog perioda je period u tijeku godine u kojem i dostupna vlažnost i temperatura pogoduju rastu kulture - broj dana u periodu kada su temperature iznad 5C i kada su odgovarajući uvjeti vlažnosti. Članak 53. Za Federaciju BiH utvrđuju se slijedeće AEZ: AEZ 1. Ravničarski i blago valovito područjesjeverni dio Federacije Obuhvata donje tokove rijeke Una, Sana, Vrbas, Bosna i Drina. Ovo je žitnica-Ljevče polje, Posavina, Semberija, Orašje, Odžak, Brčko,Tuzla Zemljište je srednje duboko, na karbonantnoj podlozi. Oko 37 % ovoga zemljišta je slabe alkalne, neutralne i slabo kisele reakcije. Oko 63% poljoprivrednog zemljišta je kiselo i jako kiselo, a od toga je 45% jako kiselo na kojem je potrebno izvršiti određene agromelioracijske mjere. Reljef je pretežito ravničarski i blago valovit do 300 m n/v. Klima je umjereno kontinentalna. Vegetacijski period sa temperaturama iznad 5 stup. C počinje oko 6. ožujka, a završava se oko 18. studenog i traje prosječno oko 253 dana. Padaline-godišnje iznose oko 896 mm. Suša u ovoj zoni iznosi oko 33% ili oko 37 dana godišnje i to uglavnom početkom kolovoza. AEZ 2. brdovito područje-središnji dio Federacije Umjereno kontinentalna klima, ali pojedina područja imaju i subkontinentalnu klimu, zbog utjecaja riječnih dolina, Sanski Most, Jajce, Zenica, Butimir, Bihać, Drvar, Bugojno, Glamoč, Sarajevo, Goražde i dr. Temperature - vegetacija počinje iznad 5 stup. C oko 21. ožujka, a završava oko 9. studenog i traje 227 dana. Padaline iznose oko 1047 mm, a suša iznosi oko 35% ili oko 33 dana godišnje i to krajem srpnja i početkom rujna. AEZ 3. Mediteransko područje - južni dio Federacije Suptropska klima, i zima sa puno padalina. Vegetacijski period sa temperaturom iznad 5 stup. C u ovoj zoni počinje oko 3. veljače, a završava se oko 24. prosinca i traje prosječno 321 dan. Količina padalina godišnje iznosi oko 1577 mm. Suša je oko 85% ili prosječno 50 dana godišnje, a javlja se najčešće početkom srpnja i traje do pred kraj kolovoza. Članak 54. Agro-ekološko zoniranje vrši se kroz slijedeće faze: I. Faza I prikazuje formiranje tzv. tipova iskorištavanja zemljišta koji predstavljaju specifično selektirane sustave poljoprivredne proizvodnje sa jasno definiranom vezom između uloženih sredstava u proizvodnju i menadžmenta, kao i između agroekoloških uvjeta i specifičnih karakteri- stika gajenih biljaka. II. Faza II prikazuje formiranje različitih baza podataka (klima, zemljište, reljef, zemljišni pokrivač, korištenje zemljišta) i njihovu analizu, zatim analizu primarnih i sekundarnih baza podataka o zemljišnim resursima kao osnove za određivanje pogodnosti za pojedine biljke. III. Faza III predstavlja model za izračunavanje potencijalnog prinosa korištenjem podataka specifičnih za svaku biljku, kao i podataka iz baze o zemljišnim resursima. IV. Faza IV prikazuje rezultate analize u uvjetima pojedinačne pogodnosti zemljišta i uvjetima višestruke proizvodnje koja je kombinirana sa socio-ekonomskom i demografskom situacijom. Rezultat interakcije navedenih parametara daje konačnu formu za planiranje korištenja zemljišta. VIII - UTVRĐIVANJE OSOBITO VRIJEDNOG OBRADIVOG (P1) I VRIJEDNOG OBRADIVOG (P2) POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA Članak 55. Osnovica za vrjednovanje P1 i P2 zemljišta, ali i zemljišta niže bonitetne vrijednosti temelji se na vrijednostima tla, klime, reljefa i određenih ostalih prirodnih uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju. Radi utvrđivanja P1 i P2 zemljišta, ovim Pravilnikom utvrđuju se ostala obradiva (P3) zemljišta i ostala poljoprivredna (PŠ) zemljišta (u daljnjem tekstu: P3 i PŠ). Članak 56. Vrijednosti iz članka 55. ovoga Pravilnika temelje se na definiranju zemljišta kao šireg prostora koji je integralni dio tla, klime, reljefa i ostalih korektivnih čimbenika, kao što su stjenovitost i kamenitost površine zemljišta, poplave na zemlji- štu, otvorenost, te zatvorenost izaštićenost zemljišta, ekspozi- cija, zasjenjenost zemljišta, veličina parcele i oblik parcele. Članak 57. Bonitet tla, klime i reljefa i određenih ostalih prirodnih uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju ocjenjuje se prema njihovim najpovoljnijim odnosima za utvrđivanje općeg stupnja mogućnosti svestranog načina korištenja zemljišta. Članak 58. Prostorne kategorije zemljišta u koje se svrstavaju poljoprivredna zemljišta su: P1 - osobito vrijedna obradiva zemljišta, P2 - vrijedna obradiva zemljišta, P3 - ostala obradiva zemljišta, PŠ - ostala poljoprivredna zemljišta. Procjenjuju se prema vrijednosti od najpovoljnijih do nepovoljnijih tala prema bonitetnim svojstvima tla, klime, reljefa i ostalih prirodnih uvjeta. Članak 59. Bonitet zemljišta se određuje na razini općeg boniteta ili boniteta bez korekcija zemljišta iz formule BTKR , koja definira da je bonitet zemljišta jednak drugom korijenu iz umnoška vrijednosti bonitetnih bodova za tlo (T), klimu (K) i reljef (R). Članak 60. Opći bonitet zemljišta (B) vrednuje se od 7 do 100 bonitetnih bodova. Bonitet tla (T) vrednuje se od 7 do 100 bodova. Bonitet klime (K) vrednuje se od 1 do 10 bodova. Bonitet reljefa (R) vrednuje se od 1 do 10 bodova. 1. Utvrđivanje boniteta tla Članak 61. Bonitet tla utvrđuje se na osnovi razvojnog stupnja, teksture (mehaničkog sastava) i geološkog podrijetla (supstrata) tla. Članak 62. Razvojni stupnjevi tla predstavljaju evolucijsko genetski stadij tla, a utvrđuju se na temelju bitnih unutarnjih svojstava tla, kao što su: efektivna dubina odnosno mogućnosti zakorijenji- vanja biljaka, prirodne dreniranosti, koja određuje i stupanj vlažnosti, reakcije tla u vodi, razine podzemne vode, dubine glejnog horizonta i prijelaza iz gornjeg horizonta u zdravicu, kao evolucijsko genetskog razvojnog procesa u tlu. Rasponi razvojnih stupnjeva tla kreću se od najboljeg, prvog razvojnog stupnja, s najpovoljnijim fizikalnim i kemijskim Broj 43–Strana96 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. svojstvima tla i optimalno dubokim zakorijenjivanjem biljaka, do najlošijeg, sedmog razvojnog stupnja, s najplićom efektivnom dubinom tla. Članak 63. Bitne karakteristike razvojnih stupnjeva tla su: 1. prvi razvojni stupanj pokazuje postupan prijelaz između gornjeg humusnog horizonta tla i zdravice i ima povoljan kapacitet tla za zrak; dobra mrvičasta struktura; nema znakova prekomjerne vlažnosti ni zakiseljavanja; reakcija tla u vodi kreće se od 6,0-7,5; efektivna dubina tla je preko 100 cm; to su svježa tla (1±); dobre prirodne dreniranosti (ocjeditosti); podzemna voda je ispod 200 cm; 2. drugi razvojni stupanj ima efektivnu dubinu tla 80 do 100 cm; dubina podzemne vode je 150-200 cm; tla mogu biti na prijelazu od svježih prema poluvlažnim ili polusuhim tlima (1±do 2±); prirodna dreniranost je dobra; 3. u trećem razvojnom stupnju prijelaz između gornjeg horizonta i zdravice nije jednako povoljan kao kod 1. razvojnog stupnja: pokazuju se prvi znakovi izblijeđi- vanja; na većoj dubini dolazi do gubitka vapna i počinje zakiseljavanje; reakcija tla u vodi kreće se od 5,0 do 6,0 ili 8,0 do 9,0; efektivna dubina tla je 50 do 80 cm; stupanj vlažnosti ukazuje na poluvlažna ili polusuha tla (2±), a prirodna dreniranost je umjereno dobra ili ponešto ekscesivna; dubina glejnog horizonta kreće se između 120-150 cm; 4. u četvrtom razvojnom stupnju efektivna dubina tla je 30-50 cm; reakcija tla u vodi kreće se od 5,0-5,5 ili 8,0-9,0; tla su vlažna ili polusuha (3+ ili 2-), a prirodna dreniranost je nepotpuna ili ponešto ekscesivna; dubina glejnog horizonta je između 90-120 cm; 5. u petom razvojnom stupnju prijelaz između gornjeg horizonta naniže je oštar, ponajviše zbog izblijeđivanja; zdravica je zbijena ili rđasto obojena; reakcija tla u vodi kreće se od 4,5-5,0 ili kod halomorfnih tala od 9,0-10,0; efektivna dubina tla je 15-30 cm; tla su mokra ili suha (4+ ili 3-), a prirodna dreniranost je slaba ili ponešto ekscesivna; dubina glejnog horizonta je između 50-90 cm; 6. šesti razvojni stupanj ima efektivnu dubinu tla 5-15 cm; reakcija tla u vodi je 4,0 do 4,5, a kod halomorfnih tala 9,0-11,0; stupanj vlažnosti označava mokra do vrlo mokra ili vrlo suha tla (4+ do 5+ ili 4-), a prirodna dreniranost je slaba do vrlo slaba ili ekscesivna; dubina glejnog horizonta kreće se između 20-50 cm; 7. sedmi razvojni stupanj ima oštre granice između gornjeg sloja i zdravice; u pravilu, gubitak vapna je znatan, a veliko je i zakiseljavanje; reakcija tla u vodi kreće se ispod 4,0, a kod halomorfnih tala iznad 11,0; efektivna dubina tla je 1-5 cm; stupanj vlažnosti označava vrlo mokra ili ekstremno suha tla (5±); prirodna dreniranost je vrlo slaba ili ekscesivna; dubina glejnog horizonta je između 0-25 cm. Skeletnost tla ocjenjuje se prema volumnom postotnom udjelu šljunka i kamena u tlu, te se na toj osnovi umanjuje efektivna dubina tla, odnosno vrijednost razvojnog stupnja. Članak 64. Tekstura tlase utvrđuje relativnim odnosima po kojima je optimalna ilovasta, od koje vrijednost pada prema pjeskovitoj i teškoj glinastoj teksturi. Članak 65. Geološki supstratitla razvrstavaju se u četiri grupe geološkog podrijetla: 1. aluvijalna i praporna podrijetla, kao najpovoljnija; 2. vapneni lapori i fliš, kao povoljni; 3. pleistocenske ilovače (mramorirane ilovače - diluvij), kao osrednje povoljne; 4. litogena (stjenovita) podrijetla, kao slabije povoljna. Članak 66. Sva unutarnja svojstva tla svedena na razvojni stupanj, teksturu i geološko podrijetlo tla sumarno se izražavaju u bodovima na temelju kojih su utvrđeni okviri bodova boniteta tla kako slijedi: Tekstura tla Geološko podrijetlo tla Razvojni stupnjevi tla prvi drugi treći četvrti peti šesti sedmi Okviri bodova boniteta tla P pijesak aluvij 52-41 40-29 28-23 22-17 16-11 10-7 diluvij 46-35 34-29 28-23 22-17 16-11 10-7 litogeno 46-35 34-29 28-23 22-17 16-11 10-7 IP ilovasti pijesak aluvij i prapor 76-65 64-53 52-41 40-29 28-23 22-17 16-11 vapneni lapori i fliš 70-65 64-53 52-41 40-29 28-17 10-11 10-7 diluvij 58-53 52-41 40-29 28-17 10-11 10-7 litogeno 52-47 46-41 40-29 28-17 16-11 10-7 PI pjeskovita ilovača aluvij i prapor 94-83 82-71 70-59 58-47 46-41 40-35 34-29 vapneni lapori i fliš 88-77 76-65 64-53 52-41 40-35 34-29 28-23 diluvij 82-71 70-59 58-47 46-35 34-29 28-23 22-17 litogeno 70-59 58-47 46-35 34-23 22-11 10-7 I ilovača aluvij i prapor 100-89 88-77 76-65 64-53 52-47 46-41 40-35 vapneni lapori i fliš 94-83 82-71 70-59 58-47 46-41 40-35 34-29 diluvij 88-77 76-65 64-53 52-41 40-35 34-29 28-23 litogeno 76-65 64-53 52-41 40-29 28-23 22-17 GI glinasta ilovača aluvij i prapor 94-83 82-71 70-59 58-47 46-41 40-35 34-29 vapneni lapori i fliš 82-77 76-65 64-53 52-41 40-35 34-29 28-23 diluvij 76-71 70-59 58-47 46-35 34-29 28-23 22-17 litogeno 64-59 58-47 46-35 34-29 28-23 22-17 IG ilovasta glina aluvij i prapor 82-77 76-65 64-53 52-41 40-35 34-29 28-23 vapneni lapori i fliš 70-59 58-47 46-41 40-35 34-29 28-23 diluvij 70-59 58-47 46-35 34-29 28-23 22-17 litogeno 64-59 58-47 46-35 24-29 28-17 16-11 G glina aluvij i prapor 70-59 58-47 46-41 40-35 34-29 28-23 vapneni lapori i fliš 70-59 58-47 46-41 40-35 34-29 28-23 diluvij 64-53 52-41 40-35 34-29 28-23 22-17 litogeno 58-53 52-41 40-35 34-29 28-17 16-11 tresetno dolinsko tlo (odvodnjeno) prema razvojnim stupnjevima 70-59 58-47 46-35 34-23 22-11 2. Utvrđivanje boniteta klime Članak 67. Klimase boduje u rasponu od 1 do 10 bonitetnih bodova. Utvrđuje se unutar klimatsko-vegetacijskih područja odnosno potpodručja, grupiranih po meterološkim postajama, na temelju klimatskih elemenata i to: srednjih godišnjih temperatura zraka, srednjih godišnjih količina oborina i srednjih količina oborina u vegetacijskom razdoblju. Okvirni bodovi za bonitet klime utvrđeni su u tablici članka 16. ovoga Pravilnika. Članak 68. Unutar pojedinih klimatsko-vegetacijskih područja zemljišta nižih nadmorskih visina ocjenjuju se većim brojem bodova, a viših nadmorskih visina s manjim brojem bodova. Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana97 Članak 69. Unutar klimatsko-vegetacijskih područja 11 do 16 (navede- nih tabelarno člankom 67. ovoga Pravilnika) na hidromorfnim tlima većeg stupnja vlažnosti, u odnosu na automorfna tla, broj bonitetnih bodova za klimu povećava se kako slijedi: Klimatsko vegetacijsko područje Broj bonitetnih bodova za klimu Na automorfnim tlima na hidromorfnim tlima povoljnog stupnja vlažnosti 11 6 - 7 7 - 9 12 6 - 7 7 - 9 13 5 - 6 6 - 10 14 4 - 9 6 - 10 15 5 - 6 6 - 10 16 3 - 4 4 - 7 3. Utvrđivanje boniteta reljefa Članak 70. Bonitetni bodovi za reljef, u rasponu od 1 do 10 bonitetnih bodova, utvrđuju se prema klasifikaciji reljefa kako slijedi: Nagib (inklinacija) zemljišta uOznaka reljefa Naziv reljefa Bonitetni bodovi stupnjevima postotcima 0-2 0-3 a ravan 10 0-2 0-3 b ravan s mikro ili mezouvalama 8-9 2-6 3-11 c valovit ili vrlo blage padine 8-9 6-9 11-16 d umjereno blage padine 7-8 9 - 12 16 - 21 e umjereno strme padine 6-7 12 - 17 21 - 31 f strme padine 4 - 5 17 - 24 31 - 45 g jako strme padine 2 - 5 24 - 33 45 - 65 h vrlo jako strme padine 1-2 preko 33 preko 65 i vrletne padine 1 4. Utvrđivanje ukupnih bodova boniteta zemljišta bez korekcije Članak 71. Utvrđeni bonitetni bodovi za tlo prema članku 66. ovog Pravilnika, bodovi za klimu prema čl. 67, 68. i 69. i bodovi za reljef prema članku 70. ovog Pravilnika, uvrštavaju se u formulu iz članka 59. ovog Pravilnika i po njoj izračunavaju. Dobiveni rezultat predstavlja bonitet zemljišta bez korekcija. Postignuti rezultat dobiven formulom iz članka 59. ovog Pravilnika manji od 7 bonitetnih bodova, svrstava zemljište u neplodno. Rezultati bonitetnih bodova izračunati na način naveden u stavku 1. ovog članka, prikazani su u Tablici 1. i 2. (bonitetni bodovi za klimu, i reljef) koje su sastavni dio ovog Pravilnika. U njoj se prema utvrđenim bonitetnim bodovima tla u presjeku rijetka za utvrđene bonitetne bodove reljefa i kolone za utvrđene bonitetne bodove klime, očitavaju bodovi boniteta zemljišta bez korekcija. Za među vrijednosti utvrđenih bonitetnih bodova tla, koje nisu navedene u Tablici 1., bodovi boniteta zemljišta bez korekcija mogu se dobiti i linearnom interpolacijom. Tablica 1: BODOVI POGODNOSTI ZEMLJIŠTA BEZ KOREKCIJE Bodovi za klimu Bonitet zemljišta* 10987654321 100 - I bonitetna kategorija32 30 28 26 24 22 20 17 14 10 95 - I bonitetna kategorija31 29 28 26 24 22 19 17 14 10 90 - I bonitetna kategorija30 28 27 25 23 21 19 16 13 - 85 - II bonitetna kategorija29 28 26 24 23 21 18 16 13 - 80 - II bonitetna kategorija28 27 25 24 22 20 18 15 13 - 70 - III bonitetna kategorija26 25 24 22 20 19 17 14 12 - 60 - III bonitetna kategorija24 23 22 20 19 17 15 13 11 - 50 - IVa ili IVb bonitetna kategorija22 21 20 19 17 16 14 12 10 - 45 - IVa ili IVb bonitetna kategorija21 20 19 18 16 15 13 12 - - 40 - IVa ili IVb bonitetna kategorija20 19 18 17 15 14 13 11 - - 30 - V bonitetna kategorija17 16 15 14 13 12 11 - - - 25 - VI bonitetna kategorija16 15 14 13 12 11 10 - - - 20 - VI bonitetna kategorija141313121110---- 15 - VII bonitetna kategorija12121110------ 10 - VII bonitetna kategorija10--------- *Bonitetni bodovi za tlo s prosječnim stupnjem njegove vlažnosti 5. Korekcija boniteta zemljišta zbog utjecaja ostalih prirodnih uvjeta Članak 72. Bonitet zemljišta utvrđen prema članku 71. ovog Pravilnika korigira se negativnim postocima bonitetnih bodova zbog utjecaja ostalih prirodnih uvjeta na poljoprivrednu proizvodnju i to: za stjenovitost i kamenitost površine zemljišta, poplavu, ekspoziciju, otvorenost ili zatvorenost položaja, zasjenjenost zemljišta, veličinu parcela i oblik parcele. Članak 73. Stjenovitost i kamenitost površine zemljištaocjenjuje se skupno prema zastupljenosti stijena i krupnijeg kamenja (>5 cm Ø), negativnim postotcima bonitetnih bodova kako slijedi: Stjenovitost površine zemljišta, % Kamenitost površine zemljišta, % Negativni procenti bonitetni bodova Iskoristivost zemljišta do 2 do 10 2 - 6 Neznatne smetnje za izbor kultura 2 - 10 10 - 20 6 - 24 Stanovite teškoće u primjeni mehanizacije, a izbor kultura ponešto ograničen 10 - 25 20 - 30 24 - 48 Samo za lakšu mehanizaciju. Iskoristivost prvenstveno za pašnjake i livade, lošija za voćnjake i vinograde, a najlošija za oranice 25 - 50 30 - 50 48 - 60 Preteže ručni rad. Iskoristivost za pašnjake i livade, a vrlo loša za maslinike, voćnjake i vinograde 50 - 70 50 - 70 60 - 72 Veliko ograničenje za obradu. Može se koristiti za pašnjake, ev. ekstenzivne maslinike, smokve, bajame i vinograde. 70 - 90 70 - 90 72 - 80 Vrlo veliko ograničenje iskoristivosti za obradive površine. Samo ekstenzivni pašnjaci >90 >90 80 - 100 Pašnjaci - neplodna zemljišta Članak 74. Utjecaj poplave zemljištana bonitet zemljišta ocjenjuje se samo na površinama oranica, livada i pašnjaka prema godišnjem dobu plavljenja, te prema učestalosti i trajanju poplave, i to u rasponu od 2 do 70 negativnih postotaka bonitetnih bodova, ovisno o mogućnosti načina iskorištavanja poplavljenog zemljišta. Obra- čun negativnih postotaka bonitetnih bodova određuje se kako slijedi: Učestalost poplava u 10 godina Šteta u % priroda Negativni postotci bonitetnih bodova 1 put (slučajne poplave) 5-10 2-4 10-25 4-6 25-50 6-12 >50 12 - 36 2-3 puta (česte) 5 - 10 12 - 16 10 - 25 16 - 24 25 - 50 24 - 36 >50 36 - 48 preko 3 puta (vrlo česte) 5 - 10 12 - 16 10 - 25 36 - 48 25 - 50 48 - 70 Broj 43–Strana98 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. Članak 75. Južna ekspozicija zemljištado 1.000 m nadmorske visine ocjenjuje se, u pravilu, kao najpovoljnija i ne korigira se, a sjeverna ekspozicija do te nadmorske visine ocjenjuje se, u pravilu, kao najnepovoljnija i korigira se u rasponu od 1 do 12 negativnih postotaka bonitetnih bodova. Na plitkim i vrlo suhim tlima krša i na pjeskovitim tlima južne ekspozicije mogu biti nepovoljnije od sjevernih i u takvim se slučajevima korigiraju u rasponu od 1 do 12 negativnih postotaka bonitetnih bodova, a sjeverne se ekspozicije ne korigiraju. Na površinama livada ili pašnjaka iznad 1.000 m nadmorske visine korekcija boniteta zemljišta zbog utjecaja ekspozicije vrši se prema tome koja je ekspozicija za takve površine u određenim orografskim uvjetima povoljnija (južna ili sjeverna), pa se povoljnija ekspozicija ne korigira, a nepovoljnija korigira u rasponu od 1 do 12 negativnih postotaka bonitetnih bodova. Na zemljištima livada ili pašnjaka, bez obzira na nadmorsku visinu, ako su vrlo plitka ili vrlo strma, ili je njihova površina jako stjenovita i kamenita, ocjenjuje se da li je povoljnija južna ili sjeverna ekspozicija po užim područjima, pa se povoljnija ekspozicija ne korigira, a nepovoljnija korigira u rasponu od 1 do 12 negativnih postotaka bonitetnih bodova. Istočne i zapadne ekspozicije iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog članka, ocjenjuju se srednjom vrijednošću raspona negativnih postotaka bonitetnih bodova najpovoljnije i najnepovoljnije ekspozicije. Članak 76. Utjecajotvorenih i zatvorenih položajazemljišta ocjenjuje se negativnim postocima bonitetnih bodova u odnosu na položaje koji se ne korigiraju. Otvoreni položaji zemljišta izloženi posebnom utjecaju jačih vjetrova, ocjenjuju se s 1 do 24 negativnih postotaka bonitetnih bodova. Zatvoreni položaji zemljišta, bez dovoljne zračne drenaže kao što su: stanovite doline, polja i poljica i donje trećine padina, tzv. "zračna jezera", zbog mogućnosti jače pozebe i učestalije pojave bolesti na kulturnim biljkama, ocjenjuju se s 1 do 36 negativnih postotaka bonitetnih bodova. Članak 77. Utjecajzasjenjenostizemljišta na bonitet zemljišta, zbog blizine šume, visokih građevina ili brežuljkasto brdovitog terena, ocjenjuje se u rasponu od 6 do 24 negativnih postotaka bonitetnih bodova. Članak 78. Površina katastarske česticetakođer ima utjecaja na bonitet zemljišta, odnosno ukupan broj bodova, zbog nemogućnosti uporabe poljoprivredne mehanizacije i primjene suvremenih agrotehničkih mjera. Površina katastarske čestice ocjenjuje se do 20 negativnih postotaka bonitetnih bodova na način utvrđen u tablici članka 17. točka 3. ovoga Pravilnika. Članak 79. Oblik katastarske česticetakođer utječe na korištenje suvremene mehanizacije, redovitu obradbu zemljišta, te na troškove proizvodnje. Oblik čestice ocjenjuje se s 0 do 10 negativnih postotaka bonitetnih bodova. Optimalno prikazivanje oblika katastarske čestice izračunava se koeficijentom raščlanjenosti prema formuli: Kr P S 354, gdje je: gdje je: Kr - koeficijent raščlanjenosti P - opseg katastarske čestice S - površina katastarske čestice Postotak negativnih bodova u ovisnosti o koeficijentu oblika katastarske čestice prikazan je u tablici članka 17. točka 5. ovoga Pravilnika. Članak 80. Ukupan broj bodova konačno korigiranog boniteta zemljišta, uzimaju u obzir zbroj negativnih postotaka bodova, utvrđuje se formulom: Bk B BxSnp 100 gdje je gdje je: Bk ukupan broj bodova konačno korigiranog boniteta zemljišta, B ukupan broj bodova boniteta zemljišta bez korekcija dobiven prema odredbi stavka 1. članka 71. ovoga Pravilnika, Snp zbroj negativnih postotaka bonitetnih bodova dobivenu korekcijom prema odredbama čl. 72. do 80. ovoga Pravilnika. Ako negativni postotak bonitetnih bodova bilo kojeg od ostalih prirodnih uvjeta iz članka 74. ovoga Pravilnika ili suma negativnih postotaka bonitetnih bodova tih prirodnih uvjeta korekcijom smanji bonitet zemljišta toliko da je njegova konačna (korigirana) vrijednost manja od 7 bonitetnih bodova, ne provodi se daljnja korekcija boniteta zemljišta, nego se zemljište svrstava u neplodno. Članak 81. Svrstavanje zemljišta u prostorne kategorije obavlja se prema ranije određenim okvirnim bodovima konačnih (korigiranih) bonitetnih bodova zemljišta prema sljedećem: P1 - osobito vrijedna obradiva zemljišta 80 do 100 bodova, P2 - vrijedna obradiva zemljišta 60 do 79 bodova, P3 - ostala obradiva zemljišta 40 do 59 bodova, PŠ - ostala poljoprivredna zemljišta od 7 do 39 bodova. Članak 82. Osnova za bonitiranje i utvrđivanje prostornih kategorija, osobito vrijednog obradivog (P1) zemljišta, vrijednog obradivog (P2) zemljišta, ostalih obradivih (P3) zemljišta, ostalih poljoprivrednih (PŠ) zemljišta su bonitetne pedološke karte detaljnog mjerila (1:2.000 do 1:5.000), koje vrednuju zemljišta na razini najmanje proizvodne parcele. Bonitetno vrednovanje mogu obavljati samo stručnjaci na području pedologije. IX - ZAVRŠNE ODREDBE Članak 83. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 03-3-24-1100/11 1. srpnja 2011. godine Sarajevo Ministar Jerko Ivanković - Lijanović,v.r. Tablica 2: BODOVI BONITETA ZEMLJIŠTA BEZ KOREKCIJE Bonitetni bodovi za klimu Bonitetni bodovi Bonitet*10987654321 za reljef 100 100 95 89 84 77 71 63 55 45 32 10 100 95 90 85 79 73 67 60 52 42 30 9 100 89 85 80 75 69 63 57 49 40 28 8 100 84 79 75 70 65 59 53 46 37 26 7 100 77 73 69 65 60 55 49 42 35 24 6 100 71 67 63 59 55 50 45 39 32 22 5 100 63 60 57 53 49 45 40 35 28 20 4 100 55 52 49 46 42 39 35 30 24 17 3 100 45 42 40 37 35 32 28 24 20 14 2 100 32 30 28 26 24 22 20 17 14 10 1 95 97 92 87 82 75 69 62 53 44 31 10 95 92 88 83 77 72 65 58 51 41 29 9 95 87 83 78 73 68 62 55 48 39 28 8 95 82 77 73 68 63 58 52 45 36 26 7 95 75 72 68 63 58 53 48 41 34 24 6 95 69 65 62 58 53 49 44 38 31 22 5 95 62 58 55 52 48 44 39 34 28 19 4 Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana99 95 53 51 48 45 41 38 34 29 24 17 3 95 44 41 39 36 34 31 28 24 19 14 2 95 31 29 28 26 24 22 19 17 14 10 1 94 97 92 87 81 75 69 61 53 43 31 10 94 92 87 82 77 71 65 58 50 41 29 9 94 87 82 78 73 67 61 55 47 39 27 8 94 81 77 73 68 63 57 51 44 36 26 7 94 75 71 67 63 58 53 47 41 34 24 6 94 69 65 61 57 53 48 43 38 31 22 5 94 61 58 55 51 47 43 39 34 27 19 4 94 53 50 47 44 41 38 34 29 24 17 3 94 43 41 39 36 34 31 27 24 19 14 2 94 31 29 27 26 24 22 19 17 14 10 1 89 94 89 84 79 73 67 60 52 42 30 10 89 89 85 80 75 69 63 57 49 40 28 9 89 84 80 75 71 65 60 53 46 38 27 8 89 79 75 71 66 61 56 50 43 35 25 7 89 73 69 65 61 57 52 46 40 33 23 6 89 67 63 60 56 52 47 42 37 30 21 5 89 60 57 53 50 46 42 38 33 27 19 4 89 52 49 46 43 40 37 33 28 23 16 3 89 42 40 38 35 33 30 27 23 19 13 2 89 30 28 27 25 23 21 19 16 13 9 1 88 94 89 84 78 73 66 59 51 42 30 10 88 89 84 80 74 69 63 56 49 40 28 9 88 84 80 75 70 65 59 53 46 38 27 8 88 78 74 70 66 61 55 50 43 35 25 7 88 73 69 65 61 56 51 46 40 32 23 6 88 66 63 59 55 51 47 42 36 30 21 5 88 59 56 53 50 46 42 38 32 27 19 4 88 51 49 46 43 40 36 32 28 23 16 3 88 42 40 38 35 32 30 27 23 19 13 2 88 30 28 27 25 23 21 19 16 13 9 1 83 91 86 81 76 71 64 58 50 41 29 10 83 86 82 77 72 67 61 55 47 39 27 9 83 81 77 73 68 63 58 52 45 36 26 8 83 76 72 68 64 59 54 48 42 34 24 7 83 71 67 63 59 55 50 45 39 32 22 6 83 64 61 58 54 50 46 41 35 29 20 5 83 58 55 52 48 45 41 36 32 26 18 4 83 50 47 45 42 39 35 32 27 22 16 3 83 41 39 36 34 32 29 26 22 18 13 2 83 29 27 26 24 22 20 18 16 13 9 1 82 91 86 81 76 70 64 57 50 40 29 10 82 86 81 77 72 67 61 54 47 38 27 9 82 81 77 72 68 63 57 51 44 36 26 8 82 76 72 68 63 59 54 48 41 34 24 7 82 70 67 63 59 54 50 44 38 31 22 6 82 64 61 57 54 50 45 40 35 29 20 5 82 57 54 51 48 44 40 36 31 26 18 4 82 50 47 44 41 38 35 31 27 22 16 3 82 40 38 36 34 31 29 26 22 18 13 2 82 29 27 26 24 22 20 18 16 13 9 1 77 88 83 78 73 68 62 55 48 39 28 10 77 83 79 74 70 64 59 53 46 37 26 9 77 78 74 70 66 61 55 50 43 35 25 8 77 73 70 66 61 57 52 46 40 33 23 7 77 68 64 61 57 53 48 43 37 30 21 6 77 62 59 55 52 48 44 39 34 28 20 5 77 55 53 50 46 43 39 35 30 25 18 4 77 48 46 43 40 37 34 30 26 21 15 3 77 39 37 35 33 30 28 25 21 18 12 2 77 28 26 25 23 21 20 18 15 12 9 1 76 87 83 78 73 68 62 55 48 39 28 10 76 83 78 74 69 64 58 52 45 37 26 9 76 78 74 70 65 60 55 49 43 35 25 8 76 73 69 65 61 56 52 46 40 33 23 7 76 68 64 60 56 52 48 43 37 30 21 6 76 62 58 55 52 48 44 39 34 28 19 5 76 55 52 49 46 43 39 35 30 25 17 4 76 48 45 43 40 37 34 30 26 21 15 3 76 39 37 35 33 30 28 25 21 17 12 2 76 28 26 25 23 21 19 17 15 12 9 1 71 84 80 75 70 65 60 53 46 38 27 10 71 80 76 71 67 62 57 51 44 36 25 9 71 75 71 67 63 58 53 48 41 34 24 8 71 70 67 63 59 55 50 45 39 32 22 7 71 65 62 58 55 51 46 41 36 29 21 6 71 60 57 53 50 46 42 38 33 27 19 5 71 53 51 48 45 41 38 34 29 24 17 4 71 46 44 41 39 36 33 29 25 21 15 3 71 38 36 34 32 29 27 24 21 17 12 2 71 27 25 24 22 21 19 17 15 12 8 1 70 84 79 75 70 65 59 53 46 37 26 10 70 79 75 71 66 61 56 50 43 35 25 9 70 75 71 67 63 58 53 47 41 33 24 8 70 70 66 63 59 54 49 44 38 31 22 7 70 65 61 58 54 50 46 41 35 29 20 6 70 59 56 53 49 46 42 37 32 26 19 5 70 53 50 47 44 41 37 33 29 24 17 4 70 46 43 41 38 35 32 29 25 20 14 3 70 37 35 33 31 29 26 24 20 17 12 2 70 26 25 24 22 20 19 17 14 12 8 1 65 81 76 72 67 62 57 51 44 36 25 10 65 76 73 68 64 59 54 48 42 34 24 9 65 72 68 64 60 56 51 46 39 32 23 8 65 67 64 60 56 52 48 43 37 30 21 7 65 62 59 56 52 48 44 39 34 28 20 6 65 57 54 51 48 44 40 36 31 25 18 5 65 51 48 46 43 39 36 32 28 23 16 4 65 44 42 39 37 34 31 28 24 20 14 3 65 36 34 32 30 28 25 23 20 16 11 2 65 25 24 23 21 20 18 16 14 11 8 1 64 80 76 72 67 62 57 51 44 36 25 10 64 76 72 68 63 59 54 48 42 34 24 9 64 72 68 64 60 55 51 45 39 32 23 8 64 67 63 60 56 52 47 42 37 30 21 7 64 62 59 55 52 48 44 39 34 28 20 6 64 57 54 51 47 44 40 36 31 25 18 5 64 51 48 45 42 39 36 32 28 23 16 4 64 44 42 39 37 34 31 28 24 20 14 3 64 36 34 32 30 28 25 23 20 16 11 2 64 25 24 23 21 20 18 16 14 11 8 1 59 77 73 69 64 59 54 49 42 34 24 10 59 73 69 65 61 56 52 46 40 33 23 9 59 69 65 61 57 53 49 43 38 31 22 8 59 64 61 57 54 50 45 41 35 29 20 7 59 59 56 53 50 46 42 38 33 27 19 6 59 54 52 49 45 42 38 34 30 24 17 5 59 49 46 43 41 38 34 31 27 22 15 4 59 42 40 38 35 33 30 27 23 19 13 3 59 34 33 31 29 27 24 22 19 15 11 2 59 24 23 22 20 19 17 15 13 11 8 1 58 76 72 68 64 59 54 48 42 34 24 10 Broj 43–Strana100 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. 58 72 69 65 60 56 51 46 40 32 23 9 58 68 65 61 57 53 48 43 37 30 22 8 58 64 60 57 53 49 45 40 35 28 20 7 58 59 56 53 49 46 42 37 32 26 19 6 58 54 51 48 45 42 38 34 29 24 17 5 58 48 46 43 40 37 34 30 26 22 15 4 58 42 40 37 35 32 29 26 23 19 13 3 58 34 32 30 28 26 24 22 19 15 11 2 58 24 23 22 20 19 17 15 13 11 8 1 53 73 69 65 61 56 51 46 40 33 23 10 53 69 66 62 58 53 49 44 38 31 22 9 53 65 62 58 54 50 46 41 36 29 21 8 53 61 58 54 51 47 43 39 33 27 19 7 53 56 53 50 47 44 40 36 31 25 18 6 53 51 49 46 43 40 36 33 28 23 16 5 53 46 44 41 39 36 33 29 25 21 15 4 53 40 38 36 33 31 28 25 22 18 13 3 53 33 31 29 27 25 23 21 18 15 10 2 53 23 22 21 19 18 16 15 13 10 7 1 52 72 68 64 60 56 51 46 39 32 23 10 52 68 65 61 57 53 48 43 37 31 22 9 52 64 61 58 54 50 46 41 35 29 20 8 52 60 57 54 50 47 43 38 33 27 19 7 52 56 53 50 47 43 39 35 31 25 18 6 52 51 48 46 43 39 36 32 28 23 16 5 52 46 43 41 38 35 32 29 25 20 14 4 52 39 37 35 33 31 28 25 22 18 12 3 52 32 31 29 27 25 23 20 18 14 10 2 52 23 22 20 19 18 16 14 12 10 7 1 47 69 65 61 57 53 48 43 38 31 22 10 47 65 62 58 54 50 46 41 36 29 21 9 47 61 58 55 51 47 43 39 34 27 19 8 47 57 54 51 48 44 41 36 31 26 18 7 47 53 50 47 44 41 38 34 29 24 17 6 47 48 46 43 41 38 34 31 27 22 15 5 47 43 41 39 36 34 31 27 24 19 14 4 47 38 36 34 31 29 27 24 21 17 12 3 47 31 29 27 26 24 22 19 17 14 10 2 47 22 21 19 18 17 15 14 12 10 - 1 46 68 64 61 57 53 48 43 37 30 21 10 46 64 61 58 54 50 45 41 35 29 20 9 46 61 58 54 51 47 43 38 33 27 19 8 46 57 54 51 47 44 40 36 31 25 18 7 46 53 50 47 44 41 37 33 29 23 17 6 46 48 45 43 40 37 34 30 26 21 15 5 46 43 41 38 36 33 30 27 23 19 14 4 46 37 35 33 31 29 26 23 20 17 12 3 46 30 29 27 25 23 21 19 17 14 10 2 46 21 20 19 18 17 15 14 12 10 - 1 41 64 61 57 54 50 45 40 35 29 20 10 41 61 58 54 51 47 43 38 33 27 19 9 41 57 54 51 48 44 40 36 31 26 18 8 41 54 51 48 45 41 38 34 29 24 17 7 41 50 47 44 41 38 35 31 27 22 16 6 41 45 43 40 38 35 32 29 25 20 14 5 41 40 38 36 34 31 29 26 22 18 13 4 41 35 33 31 29 27 25 22 19 16 11 3 41 29 27 26 24 22 20 18 16 13 9 2 41 20 19 18 17 16 14 13 11 9 - 1 40 63 60 57 53 49 45 40 35 28 20 10 40 60 57 54 50 46 42 38 33 27 19 9 40 57 54 51 47 44 40 36 31 25 18 8 40 53 50 47 44 41 37 33 29 24 17 7 40 49 46 44 41 38 35 31 27 22 15 6 40 45 42 40 37 35 32 28 24 20 14 5 40 40 38 36 33 31 28 25 22 18 13 4 40 35 33 31 29 27 24 22 19 15 11 3 40 28 27 25 24 22 20 18 15 13 9 2 40 20 19 18 17 15 14 13 11 9 - 1 35 59 56 53 49 46 42 37 32 26 19 10 35 56 53 50 47 43 40 35 31 25 18 9 35 53 50 47 44 41 37 33 29 24 17 8 35 49 47 44 41 38 35 31 27 22 16 7 35 46 43 41 38 35 32 29 25 20 14 6 35 42 40 37 35 32 30 26 23 19 13 5 35 37 35 33 31 29 26 24 20 17 12 4 35 32 31 29 27 25 23 20 18 14 10 3 35 26 25 24 22 20 19 17 14 12 8 2 35 19 18 17 16 14 13 12 10 8 - 1 34 58 55 52 49 45 41 37 32 26 18 10 34 55 52 49 46 43 39 35 30 25 17 9 34 52 49 47 44 40 37 33 29 23 16 8 34 49 46 44 41 38 34 31 27 22 15 7 34 45 43 40 38 35 32 29 25 20 14 6 34 41 39 37 34 32 29 26 23 18 13 5 34 37 35 33 31 29 26 23 20 16 12 4 34 32 30 29 27 25 23 20 17 14 10 3 34 26 25 23 22 20 18 16 14 12 8 2 34 18 17 16 15 14 13 12 10 8 - 1 29 54 51 48 45 42 38 34 29 24 17 10 29 51 48 46 43 40 36 32 28 23 16 9 29 48 46 43 40 37 34 30 26 22 15 8 29 45 43 40 38 35 32 28 25 20 14 7 29 42 40 37 35 32 29 26 23 19 13 6 29 38 36 34 32 29 27 24 21 17 12 5 29 34 32 30 28 26 24 22 19 15 11 4 29 29 28 26 25 23 21 19 16 13 9 3 29 24 23 22 20 19 17 15 13 11 8 2 29 17 16 15 14 13 12 11 9 8 - 1 28 53 50 47 44 41 37 33 29 24 17 10 28 50 48 45 42 39 35 32 27 22 16 9 28 47 45 42 40 37 33 30 26 21 15 8 28 44 42 40 37 34 31 28 24 20 14 7 28 41 39 37 34 32 29 26 22 18 13 6 28 37 35 33 31 29 26 24 20 17 12 5 28 33 32 30 28 26 24 21 18 15 11 4 28 29 27 26 24 22 20 18 16 13 9 3 28 24 22 21 20 18 17 15 13 11 7 2 28 17 16 15 14 13 12 11 9 7 - 1 23 48 45 43 40 37 34 30 26 21 15 10 23 45 43 41 38 35 32 29 25 20 14 9 23 43 41 38 36 33 30 27 23 19 14 8 23 40 38 36 34 31 28 25 22 18 13 7 23 37 35 33 31 29 26 23 20 17 12 6 23 34 32 30 28 26 24 21 19 15 11 5 23 30 29 27 25 23 21 19 17 14 10 4 23 26 25 23 22 20 19 17 14 12 8 3 23 21 20 19 18 17 15 14 12 10 - 2 23 15 14 14 13 12 11 10 8 - - 1 22 47 44 42 39 36 33 30 26 21 15 10 22 44 42 40 37 34 31 28 24 20 14 9 22 42 40 38 35 32 30 27 23 19 13 8 22 39 37 35 33 30 28 25 21 18 12 7 22 36 34 32 30 28 26 23 20 16 11 6 Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana101 22 33 31 30 28 26 23 21 18 15 10 5 22 30 28 27 25 23 21 19 16 13 9 4 22 26 24 23 21 20 18 16 14 11 8 3 22 21 20 19 18 16 15 13 11 9 - 2 22 15 14 13 12 11 10 9 8 - - 1 17 41 39 37 34 32 29 26 23 18 13 10 17 39 37 35 33 30 28 25 21 17 12 9 17 37 35 33 31 29 26 23 20 16 12 8 17 34 33 31 29 27 24 22 19 15 11 7 17 32 30 29 27 25 23 20 17 14 10 6 17 29 28 26 24 23 21 18 16 13 9 5 17 26 25 23 22 20 18 16 14 12 8 4 17 23 21 20 19 17 16 14 12 10 7 3 17 18 17 16 15 14 13 12 10 8 - 2 17 13 12 12 11 10 9 8 7 - - 1 16 40 38 36 33 31 28 25 22 18 13 10 16 38 36 34 32 29 27 24 21 17 12 9 16 36 34 32 30 28 25 23 20 16 11 8 16 33 32 30 28 26 24 21 18 15 11 7 16 31 29 28 26 24 22 20 17 14 10 6 16 28 27 25 24 22 20 18 15 13 9 5 16 25 24 23 21 20 18 16 14 11 8 4 16 22 21 20 18 17 15 14 12 10 - 3 16 18 17 16 15 14 13 11 10 8 - 2 16 13 12 11 11 10 9 8 - - - 1 11 33 31 30 28 26 23 21 18 15 10 10 11 31 30 28 26 24 22 20 17 14 10 9 11 30 28 27 25 23 21 19 16 13 9 8 11 28 26 25 23 21 20 18 15 12 9 7 11 26 24 23 21 20 18 16 14 11 8 6 11 23 22 21 20 18 17 15 13 10 7 5 11 21 20 19 18 16 15 13 11 9 - 4 11 18 17 16 15 14 13 11 10 8 - 3 11 15 14 13 12 11 10 9 8 - - 2 11 10 10 9 9 8 7 - - - - 1 10 32 30 28 26 24 22 20 17 14 10 10 10 30 28 27 25 23 21 19 16 13 9 9 10 28 27 25 24 22 20 18 15 13 9 8 10 26 25 24 22 20 19 17 14 12 8 7 10 24 23 22 20 19 17 15 13 11 8 6 10 22 21 20 19 17 16 14 12 10 7 5 10 20 19 18 17 15 14 13 11 9 - 4 10 17 16 15 14 13 12 11 9 8 - 3 10 14 13 13 12 11 10 9 8 - - 2 10 1099887---- 1 7 2625242220191714128 10 7 2524222119181614118 9 7 2422212018171513117 8 7 2221201917161412107 7 7 20191817161413119 - 6 7 19181716141312108 - 5 7 171615141312119 7 - 4 7 1414131211109 8 - - 3 7 121111109 8 7 - - - 2 7 8877-- ---- 1 *Bonitetni bodovi za tlo s prosječnim stupnjem njegove vlažnosti FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU KOEFICIJENTI RASTA CIJENA U FEDERACIJI BiH U JUNU/LIPNJU 2011. GODINE 1. Koeficijent rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda u mjesecu junu/lipnju 2011. godine u odnosu na prethodni mjesec je 0,004. 2. Koeficijent rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda od početka godine do kraja juna/lipnja je - 0,005. 3. Koeficijent prosječnog mjesečnog rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda od početka godine do kraja juna/lipnja je - 0,001. 4. Koeficijent rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda u mjesecu junu/lipnju 2011. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine je 0,036. 5. Koeficijent rasta potrošačkih cijena u mjesecu junu/lipnju 2011. godine u odnosu na prethodni mjesec je - 0,004. 6. Koeficijent rasta potrošačkih cijena od početka godine do kraja juna/lipnja je 0,019. 7. Koeficijent prosječnog mjesečnog rasta potrošačkih cijena od početka godine do kraja juna/lipnja je 0,003. 8. Koeficijent rasta potrošačkih cijena u junu/lipnju 2011. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine je 0,037. Broj 28 11. jula/srpnja 2011. godine Sarajevo Direktor Derviš Đurđević,s.r. SAOPĆENJE O PROSJEČNOJ ISPLAĆENOJ MJESEČNOJ NETO PLAĆI ZAPOSLENIH U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ZA MAJ/SVIBANJ 2011. GODINE 1. Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za maj/svibanj 2011. godine iznosi 822,96 KM. 2. Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za period mart/ožujak - maj/svibanj 2011. godine iznosi 820,26 KM. Broj 29 11. jula/srpnja 2011. godine Sarajevo Direktor Derviš Đurđević,s.r. SAOPĆENJE O PROSJEČNOJ ISPLAĆENOJ MJESEČNOJ BRUTO PLAĆI ZAPOSLENIH U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ZA MAJ/SVIBANJ 2011. GODINE 1. Prosječna isplaćena mjesečna bruto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za maj/svibanj 2011. godine iznosi 1253,83 KM. Broj 30 11. jula/srpnja 2011. godine Sarajevo Direktor Derviš Đurđević,s.r. Broj 43–Strana102 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. SADRŽAJ VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 972Uredba o izmjeni Uredbe o privatnim agencijama za posredovanje u zapošljavanju (srpski jezik) 1 Uredba o izmjeni Uredbe o privatnim agencijama za posredovanje u zapošljavanju (bosanski jezik)1 Uredba o izmjeni Uredbe o privatnim agencijama za posredovanje u upošljavanju (hrvatski jezik) 1 973Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Podsticaj za veterinarstvo" utvrđenog Buxetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2011. godinu Federalnom ministarstvu poqoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (srpski jezik)1 Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Podsticaj za veterinar- stvo" utvrđenog Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2011. godinu Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (bosanski jezik) 5 Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Podsticaj za veterinar- stvo" utvrđenog Proračunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2011. godinu Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (hrvatski jezik)8 974 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija ceste u XXV ulici iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 11 975 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija i obnova lokalnog puta, ulica R. Škangića u Odžaku iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regio- nalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 11 976 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija i obnova lokalnog puta, ulica S. Grebenarevića u Odžaku iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budže- tom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 11 977 Odluka o prijenosu okončanog projekta Asfaltiranje putnih komunikacija iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 12 978 Odluka o prijenosu okončanog projekta Sanacija regio- nalnog puta Hrenovica-Goražde dionica Hrenovica- Bare iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima- podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 12 979 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija puta za Podveležje iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 12 980 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija puta u Drežnici iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercego- vine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 13 981 Odluka o prijenosu okončanog projekta Sanacija lokalnog puta u Općini Prozor-Rama stara magistrala GmićiOrašacklanacizProgramautroškasredstavai kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 13 982 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija lokalnog puta Buna-Gubavica-Pijesci iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima - podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za2008. godinu 13 983 Odluka o prijenosu okončanog projekta Obnova i ojačanje kolovoza reg. ceste R443 VISOKO-KISELJAK iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regional- nih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 14 984 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija lokalnog puta Jajce-Biokovina iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 14 985 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija lokalnog puta Boljkovići-Groblje (Općina Kiseljak) iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regional- nih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 14 986 Odluka o prijenosu okončanog projekta Izgradnja puta za Prusac iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima- podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 15 987 Odluka o prijenosu okončanog projekta Završetak asfaltiranja lokalnog puta u MZ Opara, podružnica Orašac iz Programa utroškasredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima- podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 15 988 Odluka o prijenosu okončanog projekta Završetak asfaltiranja lokalnog puta u MZ Opara, podružnica Monjići iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima- podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekon- strukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 16 989 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija ceste Hadžići-Lepenica iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Herce- govine za 2008. godinu 16 990 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija regionalnog puta Šibošnica-Stara Majevica iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 16 Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana103 991 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija regionalnog puta R456 Sapna-Priboj-Rastošnica- Previle, dionica Previle-Lisoviči iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 17 992 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija regionalnog puta R456 Sapna-Priboj-Rastošnica-Previle, dionica Snježnica-Rastošnica iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 17 993 Odluka o prijenosu okončanog projekta Sanacija regionalnog puta R471 Lukavac-Banovići, dionica Murga-Barice iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 18 994 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija lokalnog puta Klokotnica-Brijesnica iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 18 995 Odluka o prijenosu okončanog projekta Izgradnja ulične rasvjete iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima- podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 18 996 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija cestovnog pravca za Husagiće-MZ Seona iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 19 997 Odluka o prijenosu okončanog projekta Sanacija klizišta na lokalnom putu Međiđa Donja-Međiđa Gornja (Alići) iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 19 998 Odluka o prijenosu okončanog projekta Sanacija klizišta na lokalnom putu Kerep-Međiđa Donja (kod Mihmića) iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regional- nih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 19 999 Odluka o povratu odobrenih-prebačenih sredstava projekta Izgradnja ceste Podvornice-Zgona (ulica 2) iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regional- nih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Fede- racije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 20 1000 Odluka o povratu odobrenih-prebačenih sredstava projekta Izgradnja pristupnog puta u mjestu Dobro iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budže- tom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 20 1001 Odluka o povratu odobrenih-prebačenih sredstava projekta Izgradnja nogostupa na regionalnoj cesti Grude-Medovići iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercego- vine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 20 1002 Odluka o povratu odobrenih-prebačenih sredstava projekta Most "Raštani" u Mostaru iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Herce- govine za 2008. godinu 21 1003 Odluka o povratu odobrenih-prebačenih sredstava projekta Izgradnja zaobilaznice "Breza" na regionalnoj cesti Podlugovi-Breza iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercego- vine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 21 1004 Odluka o povratu odobrenih-prebačenih sredstava projekta Sanacija lokalnog puta Vrtoče-Podbrina iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima - podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budže- tom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 22 1005 Odluka o povratu odobrenih-prebačenih sredstava projekta Rekonstrukcija ulice Josipa bana Jelačića iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budže- tom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 22 1006 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstruk- cija-asfaltiranje ceste Kupres - Gradsko groblje iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budže- tom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 22 1007 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija - asfaltiranje regionalne ceste R415-Lovrića Dolina iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budže- tom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 23 1008 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija - asfaltiranje regionalne ceste R415-Bili Potok iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budže- tom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 23 1009 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstruk- cija-Asfaltiranje regionalne ceste R415-Zrnine kuće iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budže- tom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 23 1010 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija - asfaltiranje Regionalne ceste Smoljine Kuće iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 24 1011 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstruk- cija-Asfaltiranje lokalne ceste Gradski stadion-Kupres iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budže- tom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 24 Broj 43–Strana104 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. 1012 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija - asfaltiranje lokalne ceste u naselju Vinica iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima - podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 24 1013 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstruk- cija-Asfaltiranje Domagojeve ulice iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 25 1014 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija - asfaltiranje ulice Seget - Kologaj iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima - podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 25 1015 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija putnog pravca Posušje - Vir - Zagorje iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima - podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 26 1016 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija regionalne ceste R418b Prozor - Konjic iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 26 1017 Odluka o prijenosu okončanog projekta Izgradnja Starog mosta u Konjicu iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima - podrška Vlade Federacije Bosne i Hercego- vine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 26 1018 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija lokalne ceste Bare-spoj sa R424 u dužini od 800 m iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima - podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budže- tom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 27 1019 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija Omladinske ulice-alternativnog ulaza u Lukavac iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima - podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budže- tom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 27 1020 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija puta Mramor - Jasikovac iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercego- vine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 27 1021 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija (proširenje) glavnog puta kroz naselje Ratkovići iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima - podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regional- nih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 28 1022 Odluka o prijenosu okončanog projekta Izrada pješačke staze na reg. cesti Podlugovi - Breza iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima - podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 28 1023 Odluka o prijenosu okončanog projekta Završetak asfaltiranja lokalnog puta u MZ Centar II, Podružnica Ratanjska iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima- podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekon- strukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 29 1024 Odluka o prijenosu okončanog projekta Rekonstrukcija dijela javne rasvjete u naselju Ratkovići iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 29 1025 Odluka o prijenosu okončanog projekta Modernizacija lokalnog puta Seljublje-Horozovina iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 29 1026 Odluka o prijenosu okončanog projekta Modernizacija lokalnog puta Zukići iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 30 1027 Odluka o prijenosu okončanog Projekta Izgradnja mosta preko rijeke Šibošnice na regionalnom putu Tuzla-Brčko iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budže- tom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 30 1028 Odluka o prijenosu okončanog Projekta Sanacija tri klizišta na regionalnoj cesti R403a (klizišta K7, K8 i K9) iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budže- tom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 30 1029 Odluka o prijenosu okončanog Projekta Rekonstrukcija dijela ulice Izeta Nanića i Patriotske lige u gradu Bosanska Krupa iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 31 1030 Odluka o prijenosu okončanog Projekta Izgradnja trotoara na magistralnoj cesti M5 Kamenica-Muslići iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima-podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 31 1031 Odluka o prijenosu okončanog Projekta Podhodnik u Zavidovićima iz Programa utroška sredstava i kriterijima za raspodjelu sredstava "Kapitalni grant kantonima- podrška Vlade Federacije Bosne i Hercegovine rekonstrukciji regionalnih i lokalnih cesta u F BiH" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2008. godinu 32 1032Odluka o sufinansiranju najnižih penzija ostvarenih pod povoqnijim uvjetima, čiji je iznos u isplati za juni 2011. godine, mawi od iznosa najniže penzije po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju u Federaciji Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 32 Odluka o sufinansiranju najnižih penzija ostvarenih pod povoljnijim uvjetima, čiji je iznos u isplati za juni 2011. godine, manji od iznosa najniže penzije po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju u Federaciji Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 32 Odluka o sufinanciranju najnižih mirovina ostvarenih pod povoljnijim uvjetima, čiji je iznos u isplati za lipanj 2011. godine, manji od iznosa najniže mirovine po Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana105 Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju u Federaciji Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik)33 1033Odluka o imenovanju člana Izvršnog odbora DNA BiH, te uspostavi i funkcionisanju Sekretarijata DNA BiH sa Stručnim vijećem na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 33 Odluka o imenovanju člana Izvršnog odbora DNA BiH, te uspostavi i funkcionisanju Sekretarijata DNA BiH sa Stručnim vijećem na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 34 Odluka o imenovanju člana Izvršnog odbora DNA BiH, te uspostavi i funkcioniranju Sekretarijata DNA BiH sa Stručnim vijećem na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 34 1034Odluka o odobravanju izdvajawa sredstava iz Buxeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2011. godinu Federalnom ministarstvu finansija - Federalnom ministarstvu financija (srpski jezik) 35 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2011. godinu Federalnom ministarstvu finansija - Federalnom ministarstvu financija (bosanski jezik) 35 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2011. godinu Federalnom ministarstvu financija - Federalnom ministarstvu finansija (hrvatski jezik) 36 1035Odluka o poništenju Odluke o kriterijima za imeno- vanje članova Upravnog odbora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (srpski jezik)36 Odluka o poništenju Odluke o kriterijima za imenovanje članova Upravnog odbora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (bosanski jezik)36 Odluka o poništenju Odluke o kriterijima za imenovanje članova Upravnog odbora Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (hrvatski jezik)36 1036Odluka o kriterijima za imenovanje članova Upravnog odbora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (srpski jezik) 36 Odluka o kriterijima za imenovanje članova Upravnog odbora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (bosanski jezik) 37 Odluka o kriterijima za imenovanje članova Upravnog odbora Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (hrvatski jezik) 37 1037Odluka o utvrđivanju visine boravišne takse za fizička lica koja su registrovana za pružanje usluga smještaja u domaćinstvu za 2012. godinu (srpski jezik)38 Odluka o utvrđivanju visine boravišne takse za fizička lica koja su registrovana za pružanje usluga smještaja u domaćinstvu za 2012. godinu (bosanski jezik)38 Odluka o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za fizičke osobe koje su registrirane za pružanje usluga smještaja u domaćinstvu za 2012. godinu (hrvatski jezik)39 1038Odluka o davanju saglasnosti na Memorandum o zajedničkim aktivnostima na rješavanju problema klizišta - Bogatići (fazaI) (srpski jezik) 39 Odluka o davanju saglasnosti na Memorandum o zajedničkim aktivnostima na rješavanju problema klizišta - Bogatići (Faza I) (bosanski jezik)39 Odluka o davanju suglasnosti na Memorandum o zajedničkim aktivnostima na rješavanju problema klizišta - Bogatići (faza I) (hrvatski jezik)39 1039Odluka o utvrđivanju visine boravišne takse za 2012. godinu (srpski jezik) 40 Odluka o utvrđivanju visine boravišne takse za 2012. godinu (bosanski jezik) 40 Odluka o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2012. godinu (hrvatski jezik) 40 1040Odluka o davanju na korištenje iz federalnih robnih rezervi gumenih čamaca s pripadajućom opremom, pumpi za vodu i drugih sredstava za zaštitu i spašavanje qudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća Federalnoj upravi civilne zaštite (srpski jezik) 40 Odluka o davanju na korištenje iz federalnih robnih rezervi gumenih čamaca s pripadajućom opremom, pumpi za vodu i drugih sredstava za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća Federalnoj upravi civilne zaštite (bosanski jezik)41 Odluka o davanju na korištenje iz federalnih robnih rezervi gumenih čamaca s pripadajućom opremom, pumpi za vodu i drugih sredstava za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća Federalnoj upravi civilne zaštite (hrvatski jezik)41 1041 Odluka o utvrđivanju visine koeficijenta za određivanje mjesečnih novčanih primanja dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica, za 2011. godinu (bosanski jezik) 41 Odluka o utvrđivanju visine koeficijenta za određivanje mjesečnih novčanih dodataka dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji, za 2011. godinu (hrvatski jezik) 42 1042 Odluka o utvrđivanju visine osnovice za određivanje mjesečnih novčanih dodataka dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica, za 2011. godinu (bosanski jezik) 42 Odluka o utvrđivanju visine osnovice za određivanje mjesečnih novčanih dodataka dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji, za 2011. godinu (hrvatski jezik) 43 1043 Odluka o proglašenju 11. jula 2011. godine Danom žalosti (srpski jezik) 43 Odluka o proglašenju 11. jula 2011. godine Danom žalosti (bosanski jezik) 43 Odluka o proglašenju 11. srpnja 2011. godine Danom žalosti (hrvatski jezik) 43 1044 Odluka o utvrđivanju koncesione naknade za korištenje mineralne vode od strane "Sarajevskog kiseljaka" dd Kiseljak 44 1045 Odluka o utvrđivanju koncesione naknade za korištenje mineralne vode od strane "Oaza" d.o.o. Tešanj 44 1046 Odluka o utvrđivanju koncesione naknade za korištenje vode izvorišta "Plava voda" u Travniku 44 1047 Odluka o utvrđivanju koncesione naknade za korištenje termalne vode od strane "Ciprex" d.o.o. Velika Kladuša 44 1048 Odluka o utvrđivanju koncesione naknade za korištenje mineralne vode od strane d.o.o. "Ilidžanski dijamant" Ilidža 45 1049Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Poticaj za poqoprivredu" utvrđenih Buxetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2011. godinu Federalnom ministarstvu poqoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (srpski jezik)45 Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Potpora za poljoprivre- du" utvrđenih Proračunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2011. godinu Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (hrvatski jezik)50 1050 Odluka o davanju prethodne saglasnosti Nadzornom odboru JP BH POŠTA d.o.o Sarajevo za donošenje Odluke o razrješenju članova Uprave JP BH POŠTA d.o.o. Sarajevo 54 1051 Odluka o davanju prethodne saglasnosti Nadzornom odboru JP BH POŠTA d.o.o Sarajevo za donošenje odluke o imenovanju vršilaca dužnosti članova Uprave JP BH POŠTA d.o.o Sarajevo 55 1052 Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Komisije za provođenje postupka izbora kandidata za izbor i imenovanje članova Upravnog odbora Lutrije Bosne i Hercegovine 55 1053Rješenje o privremenom imenovanju Nadzornog odbora Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 55 Rješenje o privremenom imenovanju Nadzornog odbora Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 55 FEDERALNO MINISTARSTVO POQOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA 1054Pravilnik o jedinstvenoj metodologiji za razvrsta- vanje poqoprivrednog zemqišta u kategorije pogodnosti (srpski jezik) 56 Broj 43–Strana106 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. Pravilnik o jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta u kategorije pogodnosti (bosanski jezik) 71 Pravilnik o jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta u kategorije pogodnosti (hrvatski jezik) 86 FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU Koeficijenti rasta cijena u Federaciji BiH u junu/lipnju 2011. godine 101 Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine za maj/svibanj 2011. godine 101 Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine za maj/svibanj 2011. godine 101 Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana107 Broj 43–Strana108 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana109 Broj 43–Strana110 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. Ponedjeljak,18. 7. 2011. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43–Strana111 Broj 43–Strana112 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 18. 7. 2011. Izdavač: Javno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list BiH - Sarajevo, ulica Xemala Bijedića 39/III- Poštanski fah 3 - Direktor i odgovorni urednik: Dragan Prusina - Telefoni: Centrala: 722-030 - Direktor: 722-061 - Pretplata: 722-054, faks: 722-071 - Oglasni odjel: 722-049, 722-050, faks: 722-074 - Služba za pravne i opšte poslove: 722-051 - Računovodstvo: 722-04, 722-046 - Komercijala: 722-042 - Pretplata se utvrđuje polugodišnje, a uplata se vrši UNAPRIJED u korist računa:UNICREDITBANKDD 338 320 22000052 11 - VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo 160 200 00005746 51 -HYPO-ALPE-ADRIA-BANK A.D. Bawa Luka filijala Brčko 552-000-00000017-12 -RAIFFEISEN BANKd.d. BiH Sarajevo 161-000- 00071700-57 - Grafička priprema: JP NIO Službeni list BiH Sarajevo - štampa: GIK "OKO" d. d. Sarajevo - Za štampariju: Mevludin Hamzić - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista. "Službene novine Federacije BiH", su upisane u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 414. Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF 2168/97 od 10.07.1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Porezni broj 01071019. - PDV broj 200226120002. Molimo pretplatnike da obavezno dostave svoj PDV broj radi izdavawa poreske fakture. Izdanje na srpskom, bosanskom i hrvatskom jeziku. Pretplata zaIIpolugodište 2011. godine na "Službene novine Federacije BiH" 110,00 KM. Pretplata zaIIpolugodište 2011. godine na "Službeni glasnik BiH" i "Međunarodne ugovore" 120,00 KM, Webizdanje:http: //www.sluzbenenovine.bagodišwa pretplata 200,00 KM po korisniku