Pravilnik o izmjenama pravilni ka o uvjetima i kriterijima koje moraju isp unjavati nositelji izrade Studije o utjecaju na
859 Temeljem članka 59. stavak 7., članka 86. i članka 117. stavak 5. Zakona o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/03 i 38/09), federalni ministar okoliša i turizma donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNI KA O UVJETIMA I KRITERIJIMA KOJE MORAJU ISP UNJAVATI NOSITELJI IZRADE STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ I VISINI NAKNADE I OSTALIH TROŠ KOVA NASTALIH U POSTUPKU PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ I. OPĆE ODREDBE Članak 1. U Pravilniku o uvjetima i kriterijima koje moraju ispunjavati nositelji izrade Studije utjecaja na okoliš i visini naknade i ostalih troškova nastalih u postupku procjene utjecaja na okoliš ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/09) u članku 10. stavak 2. mijenja se i glasi: "Podnositelj zahtjeva je dužan izmiriti troškove postupka, na način što će ukupne troškove iz članka 9. stavak 2. i 3. uplatiti na depozitni račun Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine". Članak 2. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-02-1-2300/10 21. srpnja 2010. godine Sarajevo Ministar Dr. sc. Nevenko Herceg, v. r. Na osnovu člana 59. stav 7., člana 86. i člana 117. stav 5. Zakona o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/03 i 38/09), federalni ministar okoliša i turizma donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O USLOV IMA I KRITERIJIMA KOJE MORAJU ISPUWAVATI NOSIOCI IZRADE STUDIJE O UTICAJU NA OKOLIŠ I VISINI NAKNADE I OS TALIH TROŠKOVA NASTALIH U POSTUPKU PROCJENE UTICAJA NA OKOLIŠ I. OPŠTE ODREDBE Član 1. U Pravilniku o uslovima i kriterijima koje moraju ispuwavati nosioci izrade Studije uticaja na okoliš i visini naknade i ostalih troškova nastalih u postupku procjene uticaja na okoliš ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/09) u članu 10. stav 2. mijewa se i glasi: "Podnosilac zahtjeva je dužan izmiriti troškove postupka, na način što će ukupne troškove iz člana 9., stav 2. i 3. uplatiti na depozitni račun Buxeta Federacije Bosne i Hercegovine". Član 2. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu narednog dana od dana objave u " Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-02-1-2300/10 21. jula 2010. godine Sarajevo Ministar Dr sc. Nevenko Herceg, s. r. Na osnovu člana 59. stav 7., člana 86. i člana 117. stav 5. Zakona o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/03 i 38/09), federalni ministar okoliša i turizma donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNI KA O USLOVIMA I KRITERIJIMA KOJE MORAJU ISP UNJAVATI NOSIOCI IZRADE STUDIJE O UTICAJU NA O KOLIŠ I VISINI NAKNADE I OSTALIH TROŠ KOVA NASTALIH U POSTUPKU PROCJENE UTICAJA NA OKO LIŠ I. OPĆE ODREDBE Član 1. U Pravilniku o uslovima i kriterijima koje moraju ispunjavati nosioci izrade Studije uticaja na okoliš i visini naknade i ostalih troškova nastalih u postupku procjene uticaja na okoliš ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/09) u članu 10. stav 2. mijenja se i glasi: "Podnosilac zahtjeva je dužan izmiriti troškove postupka, na način što će ukupne troškove iz člana 9., stav 2. i 3. uplatiti na depozitni račun Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine". Član 2. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu narednog dana od dana objave u " Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-02-1-2300/10 21. jula 2010. godine Sarajevo Ministar Dr. sc. Nevenko Herceg, s. r. VRHOVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Temeljem članka 2., članka 4. stavak 1., članka 18. st. 3. i 4. i članka 27. Zakona o sudbenoj policiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/96 i 37/04), a uz prethodno pribavljena mišljenja federalnog ministra unutarnjih poslova, broj 01-03-02-1-30 od 20. 4. 2010. godine, i federalnog ministra pravde, broj 03-02-3-1467/10 od 15. 4. 2010. godine, predsjednik Vrhovnoga suda Federacije Bosne i Hercegovine donosi PRAVILNIK O SLUŽBENOJ ISKAZNICI I ZNAČKI SLUŽBENIKA SUDBENE POLICIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se Pravilnikom propisuju: izgled iskaznice službenika Sudbene policije Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: iskaznica) i značke službenika Sudbene policije Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: značka), način izdavanja, zamjene i vođenja evidencije o izdanim iskaznicama i značkama, te način nošenja iskaznice i značke. Članak 2. Iskaznica i značka izdaju se službenicima Sudbene policije Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: službenik sudbene policije) radi dokazivanja svojstva službenika sudbene policije, obavljanja dužnosti i primjene ovlasti sukladno Zakonu o sudbenoj policiji. II. SLUŽBENA ISKAZNICA Članak 3. Iskaznica se izrađuje u po lar oid tehnici računalnog sustava ili drugoj odgovarajućoj tehnici, u obliku pravokutnika, veličine 85 x 55 mm, u osnovi bijele boje. Izgled prednje strane iskaznice: 1.Na gornjoj lijevoj strani nalazi se značka veličine 22 x 22 mm; 2.Na gornjoj desnoj strani, u prostoru veličine 45 x 15 mm, u šest redaka i tamno plavim slovima ispisano je: "Bosna i Hercegovina - Bosna i Hercegovina; Federacija Bosne i Hercegovine - Federacija Bosne i Hercegovine - SUDSKA - SUDBE NA POLICIJA - SUDSKA POLICIJA"; 3.Na sredini, u prostoru veličine 55 x 8 mm, u dva retka i tamno plavim slovima ispisano je: "SLUŽBENA LEGITIMACIJA - ISKAZNICA; SLUŽBENA LEGITIMACIJA"; 4.Na donjoj lijevoj strani nalazi se fotografija nositelja iskaznice, veličine 22 x 27 mm; 5.Ispod elemenata iz točke 2. ovoga stavka, u označenom polju pravokutnog oblika veličine 50 x 6 mm, upisano je ime i prezime službenika sudbene policije; 6.Ispod navedene alineje, u označenom polju pravokutnog oblika veličine 40 x 6 mm, upisana je dužnost nositelja iskaznice; 7.Ispod navedene alineje, u označenom polju pravokutnog oblika veličine 15 x 8 mm, upisan je broj iskaznice; 8.U donjem desnom kutu, u ravnini broja iskaznice, nalazi se polje pravokutnog oblika veličine 25 x 8 mm u kojemu je upisano zvanje osobe ovlaštene za izdavanje iskaznice, koje se nakon potpisa ovjerava pečatom. Na poleđini iskaznice, na bosanskome, hrvatskome i srpskome jeziku, latiničnim i ćiriličnim slovima plave boje napisan je tekst: "OVLAŠTENJA Nosilac ove legitimacije je službenik Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine i ovlašten je obavljati dužnosti i primjenjivati ovlaštenja u skladu sa Zakonom o sudskoj policiji. OVLASTI Nositelj ove iskaznica je službenik Sudbene policije Federacije Bosne i Hercegovine i ovlašten je obavljati dužnosti i primjenjivati ovlasti sukladno Zakonu o sudbenoj policiji. OVLAŠĆEWA Nosilac ove legitimacije je službenik Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine i ovlašćen je obavljati dužnosti i primjewivati ovlašćewa u skladu sa akonom o sudskoj policiji" III. ZNAČKA Članak 4. Značka sudbene policije izrađuje se od mjedi debljine 2 mm, koja je zaštićena od promjena izazvanih utjecajem atmosferskih prilika i to kemijskim putem (pasivizacija), a na poleđini značke nalazi se pričvršćivač s vijkom. Značka sudbene policije osmokrakog je oblika, zlatno žute boje, promjera 70 mm, u čijoj su osnovi su, s početkom iz sredine, simetrično raspoređena pol ja u obliku sunčevih zraka, čiji se kraci stepeničasto završavaju. U unutarnjem dijelu značke, na zamišljenoj kružnici promjera 50 mm, u ispupčenim okvirima tamno plave boje širine 6 mm, u zlatno žutoj boji simetrično je ispisan polukružni natpis: "SUDSKA POLICIJA - SUDBENA POLICIJA - SUDSKA POLICIJA"; Ispod natpisa iz prethodnoga stavka u gornjem središnjem dijelu značke, u polukružnom ispupčenom okviru tamno plave boje širine 6 mm, u zlatno žutoj boji, simetrično je u dva retka ispisano: "FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVI NE - FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ". Ispod natpisa iz prethodnoga stavka na sredini značke u tamno plavoj boji naslikana je vaga promjera 22 mm, a ispod vage se u ispupčenom okviru zlatno žute boje veličine 15 x 6 mm i u ravni s natpisom iz stavka 3. ovoga članka nalazi troznamenkasti broj značke, ispisan tamno plavom bojom. IV. IZDAVANJE, ZAMJENA I VOĐENJE EVIDENCIJE Članak 5. Službenicima sudbene policije iskaznicu i značku izdaje predsjednik Vrhovnoga suda Federacije Bosne i Hercegovine ili glavni zapovjednik Sudbene policije Federacije Bosne i Hercegovine, po ovlasti predsjednika Vrhovnoga suda Federacije Bosne i Hercegovine. Članak 6. Službeniku sudbene policije Federacije BiH izdaju se iskaznica i značka s istim brojem. Članak 7. O izdanim iskaznicama i značkama vodi se evidencija koja sadrži: –ime i prezime službenika sudbene policije; –broj iskaznice i značke; –naziv organizacijske jedinice službenika sudbene policije; –radno mjesto - dužnost službenika sudbene policije; –da tum i godina izdavanja; –rubrika za napomene. Članak 8. Evidenciju iz članka 7. ovoga Pravilnika vodi sudbeni policajac za materijalno- -tehničke poslove u odjelu sudbene policije sudova u Federaciji Bosne i Hercegovine. Članak 9. U slučaju gubitka iskaznice ili značke ili ako na drugi način ostane bez njih, službenik sudbene policije dužan je posredstvom neposrednog rukovoditelja, a najkasnije u roku od tri dana, obavijestiti glavnog zapovjednika Sudbene policije Federacije Bosne i Hercegovine. Pri dostavljanju obavijesti iz prethodnoga stavka rukvoditelj je obvezan dostaviti i pisanu izjavu službenika sudbene policije o okolnostima gubitka ili nestanka iskaznice ili značke. Članak 10. Službenik sudbene policije iz članka 8. ovoga Pravilnika po primitku obavijesti poduzet će radnje za proglašenje nevažećom izgubljene ili nestale iskaznice ili značke, a potom istome službeniku, sukladno proceduri propisanoj ovim Pravilnikom, izdati novu iskaznicu ili značku. Članak 11. Službenik sudbene policije kojemu prestane radni odnos u Sudbenoj policiji Federacije Bosne i Hercegovine ili bude privremeno udaljen iz službe ili s radnog mjesta (suspendiran) obvezan je odmah predati iskaznicu i značku neposrednom rukovoditelju. Rukovoditelj iz prethodnoga stavka u razumnome roku ima razdužiti kod službenika sudbene policije iz članka 8. ovoga Pravilnika iskaznicu i značku službenika sudbene policije kojemu je prestao radni odnos u sudbenoj policiji, a iskaznicu i značku službenika sudbene policije koji su privremeno udaljeni iz službe ili s radnoga mjesta položiti i čuvati u sjedištu organizacijske jedinice do donošenja odgovarajuće odluke o radnopravnom statusu službenika sudbene policije. Članak 12. U slučaju oštećenja iskaznice ili značke ili promjene podataka u iskaznici, službenik sudbene policije će putem neposrednog rukovoditelja dostaviti zahtjev za njenu zamjenu, u kojemu će navesti razlog dostavljanja predmetnoga zahtjeva, te dostaviti eventualne dokaze o promjeni podataka. Nakon izrade i zaduženja službenika sudbene policije novom iskaznicom ili značkom, službenik sudbene policije obvezan je prijašnju iskaznicu ili značku dostaviti posredstvom neposrednog rukovoditelja službeniku sudbene policije iz članka 8. ovoga Pravilnika, koji će jednom godišnje organizirati uništavanje neupotrebljivih iskanica i znački. Uništavanje neupotrebljivih iskaznica i znački provodi povjerenstvo koje posebnim rješenjem imenuje glavni zapovjednik Sudbene policije Federacije Bosne i Hercegovine. V. NOŠENJE ISKAZNICE I ZNAČKE Članak 13. Službenik sudbene policije nosi iskaznicu i značku u svim slučajevima kada je na službi i kada nosi službeno oružje. Dok nosi uniformu, službenik sudbene policije nosi značku na prednjoj gornjoj lijevoj strani jakne i košulje. Iznimno, na dijelovima uniforme iz prethodnoga stavka kao i na taktičkoj i specijalnoj uniformi može se nositi i značka sudbene policije koja je vezena ili urađena u termotisku i bez broja. U slučajevima iz prethodnoga stavka i u slučajevima kada službenik sudbene policije obavlja poslove u civilnom odijelu, iskaznicu i značku nosi u namjenskom novčaniku (etui) izrađenom od kože. VI. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 14. Obrazac iskaznice i izgled značke otiskani su uz ovaj Pravilnik i njegov su sastavni dio (Obrazac 1 - iskaznica službenika sudbene policije, Obrazac 2 - značka sudbene policije). Članak 15. U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika izradit će se i zamijeniti postojeće legitimacije i značke. Članak 16. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o službenoj iskaznici i oznakama sudbenog policajca ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/98). Članak 17. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj Su-sp-111/10 21. travnja 2010. godine Sarajevo Predsjednik Vrhovnog suda FBiH Amir Jaganjac, v. r. Na osnovu člana 2, člana 4. stav 1, člana 18. stavovi 3. i 4. i člana 27. Zakona o sudskoj policiji ("Službene novine Federacije BiH", br. 19/96 i 37/04), a uz prethodno ribavljeno mišljenje federalnog ministra unutrašwih poslova, broj 01-03-02-1-30 od 20. 04. 2010. godine, i federalnog ministra pravde, broj 03-02-3-1467/10 od 15. 04. 2010. godine, predsjednik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, donosi PRAVILNIK O SLUŽBENOJ LEGITIMACIJI I ZNAČKI SLUŽBENIKA SUDSKE POLICIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuje se izgled legitimacije službenika Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: legitimacija) i značke službenika Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: značka), način izdavawa, zamjene i vođewa evidencije o izdatim legitimacijama i značkama, kao i način nošewa legitimacije i značke. Član 2. Legitimacija i značka izdaju se službenicima Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: službenik sudske policije) radi dokazivawa svojstva službenika sudske policije i obavljanja dužnosti i primjene ovlašćewa u skladu sa Zakonom o sudskoj policiji. II. SLUŽBENA LEGITIMACIJA Član 3. Legitimacija se izrađuje u po lar oid tehnici kompjuterskog sistema ili drugoj odgovarajućoj tehnici, pravougaonog je oblika, dimenzija 85x55 mm, u osnovi bijele boje. Izgled prednje strane legitimacije: 1.Na gorwoj lijevoj strani nalazi se značka dimenzije 22x22 mm; 2.Na gorwoj desnoj strani, u prostoru veličine 45x15 mm, u šest redova i tamnoplavim slovima ispisano je: "Bosna i Hercegovina - Bosna i Hercegovina; Federacija Bosne i Hercegovine - Federacija Bosne i Hercegovine; SUDSKA - SUDBENA POLICIJA - SUDSKA POLICIJA"; 3.Na sredini, u prostoru veličine 55x8 mm, u dva reda i tamnoplavim slovima ispisano je: "SLUŽBENA LEGI - TIMACIJA - ISKAZNICA; SLUŽBENA LEGITIMA - CIJA". 4.Na dowoj lijevoj strani nalazi se fotografija nosioca legitimacije, veličine 22x27 mm; 5.Ispod elemenata iz tačke 2. ovog stava u označenom poqu pravougaonih dimenzija 50x6 mm upisano je: ime i prezime službenika sudske policije; 6.Ispod navedene alineje, u označenom poqu pravougaonih dimenzija 40x6 mm, upisana je dužnost nosioca legitimacije; 7.Ispod navedene alineje, u označenom poqu pravougaonih dimenzija 15x8 mm, upisan je broj legitimacije; 8.U donjem desnom uglu, u ravnini broja legitimacije, nalazi se polje pravougaonih dimenzija 25x8 mm, u kojem je upisano zvanje lica ovlašćenog za izdavanje legitimacije, koje se nakon potpisa ovjerava pečatom. Na poleđini legitimacije na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, latinicom i ćirilicom, slovima plave boje, ispisan je tekst: "OVLAŠTENJA Nosilac ove legitimacije je službenik Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine i ovlašten je obavljati dužnosti i primjenjivati ovlaštenja u skladu sa Zakonom o sudskoj policiji. OVLASTI Nositelj ove iskaznica je službenik Sudbene policije Federacije Bosne i Hercegovine i ovlašten je obavljati dužnosti i primjenjivati ovlasti sukladno Zakonu o sudbenoj policiji. OVLAŠĆEWA Nosilac ove legitimacije je službenik Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine i ovlašćen je obavljati dužnosti i primjewivati ovlašćewa u skladu sa Zakonom o sudskoj policiji". III. ZNAČKA Član 4. Značka sudske policije izrađuje se od mesinga debqine 2mm, koji je zaštićen od promjena izazvanih uticajem atmosferskih prilika i to hemijskim putem (pasivizacija). Na poleđini značke nalazi se pričvrščivač sa vijkom. Značka sudske policije je osmokrakog oblika, zlatnožute boje, prečnika dimenzija 70 mm, u čijoj su osnovi, sa početkom iz sredine, simetrično raspoređena polja u obliku sunčevih zraka, čiji se kraci stepenasto završavaju. U unutrašnjem dijelu značke, na zamišljenoj kružnici prečnika 50 mm, u ispupčenim okvirima tamnoplave boje, širine 6 mm, u zlatnožutoj boji simetrično je ispisan polukružni natpis: "SUDSKA POLICIJA"; "SUDBENA POLICIJA"; "SUDSKA POLICIJA". Ispod natpisa iz prethodnog stava, u gornjem centralnom dijelu značke u polukružnom ispupčenom okviru tamnoplave boje, širine 6 mm, u zlatnožutoj boji, simetrično u dva reda ispisano je: "FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVI NE"; "FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Ispod natpisa iz prethodnog stava, na sredini značke je u tamnoplavoj boji naslikana vaga prečnika 22 mm, a ispod vage se u ispupčenom okviru zlatnožute boje dimenzija 15x6 mm, i u ravni sa natpisom iz stava 3. ovog člana, nalazi trocifreni broj značke, ispisan tamnoplavom bojom. IV. IZDAVAWE, ZAMJENA I VOĐEWE EVIDENCI JE Član 5. Legitimaciju i značku službenicima sudske policije izdaje predsjednik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ili glavni komandant Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine, po ovlašćenju predsjednika Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. Član 6. Službeniku sudske policije Federacije BiH izdaju se legitimacija i značka sa istim brojem. Član 7. O izdatim legitimacijama i značkama vodi se evidencija koja sadrži: –ime i prezime službenika sudske policije; –broj legitimacije i značke; –naziv organizacione jedinice službenika sudske policije; –radno mjesto - dužnost službenika sudske policije; –da tum i godina izdavawa; –rubrika za napomene. Član 8. Evidenciju iz člana 7. ovog pravilnika vodi sudski policajac za materijalnotehničke poslove u Odjeljenju sudske policije sudova Federacije Bosne i Hercegovine. Član 9. U slučaju gubitka legitimacije ili značke ili ako na drugi način ostane bez wih, službenik sudske policije dužan je da posredstvom neposrednog rukovodioca, a najkasnije u roku od tri dana, obavijesti glavnog komandanta Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine. Prilikom dostavljanja obavještenje iz prethodnog stava, rukvodilac je obavezan da dostavi i pisanu izjavu službenika sudske policije o okolnostima gubitka ili nestanka legitimacije ili značke. Član 10. Službenik sudske policije iz člana 8. ovog pravilnika će, po prijemu obavještewa, preduzeti radnje da se izgubljena ili nestala legitimacija ili značka proglasi nevažećom, a nakon toga istom službeniku u skladu sa procedurom propisanom ovim pravilnikom izdati novu legitimaciju ili značku. Član 11. Službenik sudske policije kojem prestane radni odnos u Sudskoj policiji Federacije Bosne i Hercegovine ili bude privremeno udaljen iz službe ili sa radnog mjesta (suspendovan) obavezan je da odmah preda legitimaciju i značku neposrednom rukovodiocu. Rukovodilac iz prethodnog stava legitimaciju i značku službenika sudske policije kojem je prestao radni odnos u sudskoj policiji u razumnom roku ima da razduži kod službenika sudske policije iz člana 8. ovog pravilnika, a legitimciju i značku službenika sudske policije koji su privremeno udaljeni iz službe ili sa radnog mjesta deponuje i čuva u sjedištu organizacione jedinice do donošewa odgovarajuće odluke o radnopravnom statusu službenika sudske policije. Član 12. U slučaju oštećewa legitimacije ili značke ili promjene podataka u legitimaciji, službenik sudske policije će putem neposrednog rukovodioca dostaviti zahtjev za njenu zamjenu, u kojem će biti naveden razlog dostavljanja predmetnog zahtjeva, kao i dostaviti eventualni dokaz o promjeni podataka. Nakon izrade i zadužewa službenika sudske policije novom legitimacijom ili značkom, službenik je obavezan da raniju legitimaciju ili značku putem neposrednog rukovodioca dostavi službeniku sudske policije iz člana 8. ovog pravilnika, koji će jednom godišnje organizovati uništavanje neupotrebqivih legitimacija i znački. Uništavanje neupotrebqivih legitimacija i znački vrši komisija koju posebnim rješenjem imenuje glavni komandant Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine. V. NOŠEWE LEGITIMACIJE I ZNAČK E Član 13. Službenik sudske policije legitimaciju i značku nosi u svim slučajevima kada je na službi i kada nosi službeno oružje. Službenik sudske policije prilikom nošewa uniforme značku nosi na predwoj gorwoj lijevoj strani jakne i košulje. Izuzetno, na dijelovima uniforme iz prethodnog stava, kao i na taktičkoj uniformi i specijalnoj uniformi, može se nositi i značka sudske policije koja je vezena ili urađena u termo-štampi i bez broja. U slučajevima iz prethodnog stava i u slučajevima kada službenik sudske policije poslove obavlja u civilnom odijelu, legitimaciju i značku nosi u namjenskom novčaniku (etui) izrađenom od kože. VI. ZAVRŠNE ODREDBE Član 14. Obrazac legitimacije i izgled značke odštampani su uz ovaj pravilnik i njegov su sastavni dio (obrazac 1 - legitimacija službenika sudske policije, obrazac 2 - značka sudske policije). Član 15. Izrada i zamjena postojećih legitimacija i znački izvršiće se u roku od 60 dana od dana stupawa na snagu ovog pravilnika. Član 16. Danom stupawa na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o službenoj legitimaciji i oznakama sudskog policajca ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/98). Član 17. Ovaj pravilnik stu pa na snagu danom donošewa i objaviće se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj Su-sp-111/10 21. aprila 2010. godine Sarajevo Predsjednik Vrhovnog suda FBiH Amir Jagawac, s. r. Na osnovu člana 2., člana 4. stav 1., člana 18. st. 3. i 4. i člana 27. Zakona o sudskoj policiji ("Službene novine Federacije BiH", br. 19/96 i 37/04), a uz prethodno pribavljeno mišljenje federalnog ministra unutrašnjih poslova, broj 01-03-02-1-30, od 20.4.2010. godine, i federalnog ministra pravde, broj 03-02-3-1467/10, od 15.4.2010. godine, predsjednik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine donosi PRAVILNIK O SLUŽBENOJ LEGITIMACIJI I ZNAČKI SLUŽBENIKA SUDSKE PO LICIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuju se: izgled legitimacije službenika Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: legitimacija) i značke službenika Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: značka), način izdavanja, zamjene i vođenja evidencije o izdatim legitimacijama i značkama, kao i način nošenja legitimacije i značke. Član 2. Legitimacija i značka izdaju se službenicima Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: službenik sudske policije) radi dokazivanja svojstva službenika sudske policije i obavljanja dužnosti i primjene ovlaštenja u skladu sa Zakonom o sudskoj policiji. II. SLUŽBENA LEGITIMACIJA Član 3. Legitimacija se izrađuje u po lar oid tehnici kompjuterskog sistema ili drugoj odgovarajućoj tehnici, pravougaonog oblika, dimenzija 85x55 mm, u osnovi bijele boje. Prednja strana legitimacije je sljedećeg izgleda: 1.Na gornjoj lijevoj strani nalazi se značka dimenzija 22x22 mm; 2.Na gornjoj desnoj strani u prostoru dimenzija 45x15 mm u šest redova i tamnoplavim slovima ispisano je: "Bosna i Hercegovina; Bosna i Hercegovina; Federacija Bosne i Hercegovine; Federacija Bosne i Hercegovine; SUDSKA - SUDBENA POLICIJA - SUDSKA POLI - CIJA "; 3.Na sredini u prostoru dimenzija 55x8 mm u dva reda i tamnoplavim slovima ispisano je: "SLUŽBENA LEGI TI - MACIJA - ISKAZNICA - SLUŽBENA LEGITIMA - CIJA "; 4.Na donjoj lijevoj strani nalazi se fotografija nosioca legitimacije, dimenzija 22x27 mm; 5.Ispod elemenata iz tačke 2. ovog stava u označenom polju pravougaonih dimenzija 50x6 mm upisano je ime i prezime službenika sudske policije; 6.Ispod navedene alineje u označenom polju pravougaonih dimenzija 40x6 mm upisana je dužnost nosioca legitimacije; 7.Ispod navedene alineje u označenom polju pravougaonih dimenzija 15x8 mm upisan je broj legitimacije; 8.U donjem desnom uglu u ravnini broja legitimacije nalazi se polje pravougaonih dimenzija 25x8 mm, u kojem je upisano zvanje lica ovlaštenog za izdavanje legitimacije, koje se nakon potpisa ovjerava pečatom. Na poleđini legitimacije na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, latinicom i ćirilicom, slovima plave boje, napisan je tekst: "OVLAŠTENJA Nosilac ove legitimacije je službenik Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine i ovlašten je da obavlja dužnosti i primjenjuje ovlaštenja u skladu sa Zakonom o sudskoj policiji. OVLASTI Nositelj ove iskaznice je službenik Sudbene policije Federacije Bosne i Hercegovine i ovlašten je obavljati dužnosti i primjenjivati ovlasti sukladno Zakonu o sudbenoj policiji. OVLAŠĆEWA Nosilac ove legitimacije je službenik Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine i ovlašćen je obavljati dužnosti i primjewivati ovlašćewa u skladu sa Zakonom o sudskoj policiji". III. ZNAČKA Član 4. Značka sudske policije izrađuje se od mesinga debljine 2mm, koji je zaštićen od promjena izazvanih uticajem atmosferskih prilika i to hemijskim putem (pasivizacija), a na poleđini značke nalazi se pričvršćivač s vijkom. Značka sudske policije je osmokrakog oblika, zlatnožute boje, prečnika dimenzija 70 mm, u osnovi su s početkom iz sredine simetrično raspoređena pol ja u obliku sunčevih zraka, čiji se kraci stepenasto završavaju. U unutrašnjem dijelu značke, na zamišljenoj kružnici prečnika 50 mm, u ispupčenim okvirima tamnoplave boje, širine 6 mm su u zlatnožutoj boji simetrično navedeni polukružni natpisi : "SUDSKA POLICIJA"; "SUDBENA POLICIJA",; "SUDSKA POLICIJA "; Ispod natpisa iz prethodnog stava, u gornjem centralnom dijelu značke je u polukružnom ispupčenom okviru tamnoplave boje, širine 6 mm, u zlatnožutoj boji, simetrično u dva reda ispisano: "FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE"; "FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ". Ispod natpisa iz prethodnog stava na sredini značke je u tamnoplavoj boji naslikana vaga prečnika 22 mm, a ispod vage se u ispupčenom okviru zlatnožute boje dimenzija 15x6 mm, i u ravni s natpisom iz stava 3. ovog člana nalazi trocifreni broj značke, ispisan tamnoplavom bojom. IV. IZDAVANJE, ZAMJENA I VOĐENJE EVIDENCIJE Član 5. Legitimaciju i značku službenicima sudske policije izdaje predsjednik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ili glavni komandant Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine, po ovlaštenju predsjednika Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. Član 6. Službeniku sudske policije Federacije BiH izdaju se legitimacija i značka istog broja. Član 7. O izdatim legitimacijama i značkama vodi se evidencija koja sadrži: –ime i prezime službenika sudske policije; –broj legitimacije i značke; –naziv organizacione jedinice službenika sudske policije; –radno mjesto - dužnost službenika sudske policije; –da tum i godina izdavanja; –rubrika za napomene. Član 8. Evidenciju iz člana 7. ovog pravilnika vodi sudski policajac za materijalno-tehničke poslove u odjeljenju sudske policije sudova Federacije Bosne i Hercegovine. Član 9. U slučaju gubitka legitimacije ili značke ili ako na drugi način ostane bez njih, službenik sudske policije dužan je posredstvom neposrednog rukovodioca, a najkasnije u roku od tri dana obavijestiti glavnog komandanta Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine. Prilikom dostavljanja obavještenja iz prethodnog stava, rukvodilac je obavezan da dostavi i pisanu izjavu službenika sudske policije o okolnostima gubitka ili nestanka legitimacije ili značke. Član 10. Službenik sudske policije iz člana 8. ovog pravilnika će po prijemu obavještenja preduzeti radnje da se izgubljena ili nestala legitimacija ili značka proglasi nevažećom, a nakon toga istom službeniku u skladu s procedurom propisanom ovim pravilnikom izdati novu legitimaciju ili značku. Član 11. Službenik sudske policije kojem prestane radni odnos u Sudskoj policiji Federacije Bosne i Hercegovine ili se privremeno udalji iz službe ili s radnog mjesta (suspendira) obavezan je odmah legitimaciju i značku predati neposrednom rukovodiocu. Rukovodilac iz prethodnog stava legitimaciju i značku za službenika sudske policije kojem je prestao radni odnos u sudskoj policiji u razumnom roku ima razdužiti službeniku sudske policije iz člana 8. ovog pravilnika, a legitimaciju i značku službenika sudske policije koji su privremeno udaljeni iz službe ili s radnog mjesta deponira i čuva u sjedištu organizacione jedinice do donošenja odgovarajuće odluke o radnopravnom statusu službenika sudske policije. Član 12. U slučaju oštećenja legitimacije ili značke ili promjene podataka u legitimaciji, službenik sudske policije će posredstvom neposrednog rukovodioca dostaviti zahtjev za njenu zamjenu, u kojem će se navesti razlog dostavljanja predmetnog zahtjeva, kao i dostaviti eventualni dokazi o promjeni podataka. Nakon izrade i zaduženja službenika sudske policije novom legitimacijom ili značkom, službenik sudske policije obavezan je raniju legitimaciju ili značku preko neposrednog rukovodioca dostaviti službeniku sudske policije iz člana 8. ovog pravilnika, koji će jednom godišnje organizirati uništavanje neupotrebljivih legitimacija i znački. Uništavanje neupotrebljivih legitimacija i znački provodi komisija koju posebnim rješenjem imenuje glavni komandant Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine. V. NOŠENJE LEGITIMACIJE I ZNAČKE Član 13. Službenik sudske policije legitimaciju i značku nosi u svim slučajevima kada je na službi i kada nosi službeno oružje. Službenik sudske policije prilikom nošenja uniforme značku nosi na prednjoj gornjoj lijevoj strani jakne i košulje. Izuzetno, na dijelovima uniforme iz prethodnog stava, kao i na taktičkoj uniformi i specijalnoj uniformi može se nositi i značka sudske policije koja je vezena ili urađena u termoštampi i bez broja. U slučajevima iz prethodnog stava i u slučajevima kada službenik sudske policije poslove obavlja u civilnom odijelu, legitimaciju i značku nosi u namjenskom novčaniku (etui) izrađenom od kože. VI. ZAVRŠNE ODREDBE Član 14. Obrazac legitimacije i izgled značke odštampani su uz ovaj pravilnik i njegov su sastavni dio (obrazac 1. legitimacija službenika sudske policije, obrazac 2. značka sudske policije). Član 15. Izrada i zamjena postojećih legitimacija i znački bit će izvršena u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Član 16. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o službenoj legitimaciji i oznakama sudskog policajca ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/98). Član 17. Ovaj pravilnik stu pa na snagu danom donošenja i bit će objavljen u ''Službenim novinama Federacije BiH''. Broj Su-sp-111/10 21. aprila 2010. godine Sarajevo Predsjednik Vrhovnog suda FBiH Amir Jaganjac, s. r. Temeljem članka 2., članka 4. stavak 1., članka 18. stavak 1. i članka 27. Zakona o sudbenoj policiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/96 i 37/04), a uz prethodno pribavljena mišljenja federalnog ministra unutarnjih poslova, broj 01-03-02-1-30 od 20. 4. 2010. godine, i federalnog ministra pravde, broj 03-02-3-1467/10 od 15.4.2010. godine, predsjednik Vrhovnoga suda Federacije Bosne i Hercegovine donosi PRAVILNIK O UNIFORMI I OZNAKAMA NA UNIFORMI SUDBENE POLICIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI NE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se Pravilnikom propisuju: vrste, opis (sastavni dijelovi, kroj, materijal i boja), rokovi trajanja, način izradbe, nošenje, zaduženje, razduženje i zamjena uniforme u Sudbenoj policiji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: sudbena policija), te oznake koje se nose na uniformi. Članak 2. Uniforma u sudbenoj policiji je osnovna, taktička i specijalna uniforma. II. OSNOVNA UNIFORMA Članak 3. Osnovna uniforma sudbene policije može biti ljetna i zimska. Ljetna uniforma sastoji se od: kišne kabanice, kratke jakne, hlača, remena za hlače, košulje kratkih rukava, majice kratkih rukava s "O" izrezom, čarapa, plitkih cipela, šapke i kape kačketa. Zimska uniforma sastoji se od: kišne kabanice, duge jakne s uloškom, kožnate jakne s uloškom, kratke jakne, hlača, remena za hlače, džempera s "V" izrezom, pulovera s "V" izrezom, košulje dugih rukava, kravate, termočarapa, poludubokih cipela, rukavica, šapke i kape kačketa. Opis ljetne uniforme Članak 4. 1. Kišna kabanica Kišna kabanica je uobičajenoga kroja, izrađena od 100% nepromočivog poliestera, dužine do polovine potkoljenice i ima kapuljaču. Zakopčava se s minimalno četiri gumba koja su skrivena patnom. Na bočnim (lijevo i desno) stranama kabanice, u visini struka, skriveni su dužinski otvori pogodni za korištenje opreme na remenu. Na kišnoj kabanici nije predviđeno mjesto za postavljanje naramenica. Boja kišne kabanice je pepeljasto siva (kataloški broj 581/0/). 2. Kratka jakna Kratka jakna podstavljena je podstavom, kopča se patentnim zatvaračem i u donjem dijelu gumbom. Na prednjici su dva prsna džepa s patnom i dva donja džepa s lajsnom ubačenom u prednji stranični šav. Gornji džepovi se prikriveno kopčaju, a iznad lijevog džepa našiven je kvadratić od iste tkanine za postavljanje značke. Lijeva prednjica jakne proštepana je štepom 4 cm, koji ujedno pričvršćava prednjicu s bezecom i patentnim zatvaračem. Leđa su sječena sa strane i čine leđa iz tri dijela, s ukrasnim štepom i ubačenom faltom u gornjem dijelu. Falte su učvršćene na donjem kraju. Jakna se u donjem dijelu završava lajsnom širine 6 cm i kopčanjem na sredini rupicom i gumbom. Na leđima sa strane nalaze se po tri falte. Rukav je komotnoga kroja i završava se na dužini lajsnom širine 5 cm, a ona se kopča rupicom i gumbom. Na dužini rukava su dvije falte okrenute prema nazad. Na ramenu su naramenice za činove ubačene u šav rukava koje se kopčaju kroz rupicu gumbom. Ovratnik je sa štepom. Jakna je podstavljena kvalitetnom podstavom s dva džepa. Lijevi džep se zatvara patentnim zatvaračem, a desni je otvoren. Oba džepa su formirana s dva paspula i uredno proštepana. Jakna je dva puta štepana: po šavu prednjice, satla, patna, lajsna, orukavlje gornega dijela, šav rukava, ramena, manšeta rukava, naramenica i leđni šav. Jakna je jednom štepana: ovratnik, prednji dio kant i dužina jakne. Kratka jakna izrađena je od tergala sljedećih karakteristika: vuna 45%, poliester 55%, težina od 200 do 400 g/m², širina od 140 do 150 cm, dozvoljeno skupljanje po osnovi i potki 1%, postojanost boje od 4 do 5. Boja kratke jakne je pepeljasto siva (kataloški broj 581/0/). 3. Hlače Hlače imaju dva dužinska džepa sprijeda, s dva zapeglana paspula širine po 0,5 cm, iber štepan širinom 0,2 cm, te na krajevima učvršćeni ringlicom. Na desnoj strani zadnjice nalazi se jedan džep s patnom, na kojoj su rupice za kopčanje. Na sredini prednjice u pojasu su ušivene po jedna falta dubine 2,5 cm, dvostruko okrenute prema nazad. Prednjice hlača s unutarnje su strane ojačane podstavom do ispod koljena. Rasporak se sprijeda kopča gumbima (tri komada), te jednim gumbom na pojasu i jednom kopčom, proštepan je ravno s učvršćenom ringlicom na kraju. Na gornjem dijelu hlača našiva se pojas iz dva dijela s osam gajki. Širina pojasa je 5 cm, a gajke su učvršćene 2 cm ispod pojasa radi širine remena. Na donjem kraju hlača nogavice su ojačane našivenim zaštitnikom. Hlače su izrađene od sljedećih materijala: pamuk 50%, sintetičko vlakno 50%, težina od 140 do 150 g/m², širina od 90 do 100 cm, dozvoljeno skupljanje po osnovi i potki 1%, postojanost boje od 4 do 5. Boja hlača je pepeljasto siva (kataloški broj 581/0/). 4. Remen za hlače Remen za hlače izrađen je od prirodne kože dužine od 105 do 120 cm, debljine od 2,5 do 3 mm, a zakopčava se kopčom širine 4,5 cm i dužine 7 cm izrađenom od matiranog dekapiranog lima. Boja remena je crna. 5. Košulja kratkih rukava Košulja kratkih rukava uobičajenoga je oblika i kroja. Na prednjici su dva džepa s iber štepanom lajsnom i patnama koje su ojačane, na lijevoj i desnoj strani prednjice iznad džepova našivaju se lajsne širine 3 cm, koje su postavljene vodoravno i na kojima se nalaze dvije nitane rupice u razmaku od 2 cm. Na njoj se nalaze naramenice od iste tkanine kao i košulja, a izrađene su tako da se na njih mogu navući naramenice s oznakama činova. Rukavi se završavaju manšetama. Košulja je izrađena od pamuka od 60 do 70%, poliestera od 30 do 40%, težina od 150 do 170 g/m², širina od 140 do 150 cm, dozvoljeno skupljanje po osnovi i potki 1%. Boja košulje je svijetlo plava. 6. Majica s "O" izrezom Majica kratkih rukava uobičajenoga je oblika i kroja, bez rukava, s opšivenim rubovima. Izrez na majici je okrugao. Majica je izrađena od pamuka 100%, težine 150 g/m². Boja majice je bijela. 7. Čarape Čarape su su uobičajenoga oblika i ojačane na peti i prstima. Sastav materijala: pamuk 60% i poliamid 40%. Boja čarapa je crna. 8. Plitke cipele Plitke cipele uobičajenoga su oblika (kroja), crne boje, izrađene od prirodne kože s lijepljenim gumenim potplatom, anilinskom ili platnenom podstavom, bez ukrasa, na vezivanje (šnjiranje) i potpeticama visine do 3 cm za muškarce i visine do 4,5 cm za žene. 9. Šapka Šapka je osmokutnoga oblika, podstavljena uobičajenim materijalom. Na prednjoj strani šapke našiven je šilt koji je obrubljen (paspuliran) PVC vrpcom. Na gornjem prednjem dijelu šilta je našiven burtaš zlatno žute boje. Iznad šilta je postavljen podbradnik širine 1,6 cm, s tunelima na krajevima. Podbradnik je pričvršćen metalnim gumbima, izrađen je od kože i iste je boje kao šilt. Iznimno, podbradnik šapke za službenike sudbene policije od čina mlađi inspektor i više izrađen je u obliku pletenice širine 2 cm od sintetike zlatno žute boje. Unutarnji dio oboda šapke podstavljen je znojnicom od fidalona ili sličnog odgovarajućeg materijala širine 4 cm, s dodatnim ojačanjima za oznaku na sredini prednje strane šapke. Na sredini prednje strane šapke, u razmaku od 2 cm od podbradnika, postavlja se znak sudbene policije. Šapka je izrađena od tergala sljedećih karakteristika: vuna 45%, poliester 55%, težina od 200 do 400 g/m², širina od 140 do 150 cm, dozvoljeno skupljanje po osnovi i potki 1%, postojanost boje od 4 do 5. Boja šapke je pepeljasto siva (kataloški broj 581/0/). 10. Kapa kačket Kapa kačket uobičajenoga je oblika. Materijal od kojega se izrađuje mora biti isti kao i materijal osnovne uniforme. Na prednjem dijelu kriške kape stavlja se. ojačanje od fiksira. U prednji dio kape stavlja se šilt, ojačan fišbajnom, a u rubu unutarnjega dijela kape stavlja se znojnica od tkanine širine 3 cm. Boja kape kačketa je pepeljasto siva. Na prednjem dijelu kape nalazi se oznaka istovjetna oznaci koja se nosi na šapci, samo u vezenoj izvedbi. Opis zimske uniforme Članak 5. 1. Kišna kabanica Izgled i sastav materijala od kojega se izrađuje kišna kabanica istovjetan je opisu iz članka 4. točka 1. ovoga Pravilnika. 2. Duga jakna s uloškom Duga jakna uobičajenoga je kroja, izrađena od nepromočivog materijala, s termouloškom dužine do polovine natkoljenice i ima kapuljaču podešenu za skidanje. Na prednjem dijelu nalaze se dva koso postavljena džepa s lajsnom ubačenom u prednji stranični šav. Zakopčava se s minimalno četiri gumba, a s lijeve i desne strane prednjice nalaze se kose lajsne - imitacije džepova. Jakna je od ovratnika do sredine prsa i preko pleća ojačana istim materijalom od kojega je izrađena, a na plećima ispod ojačanja, kao i ispod pazuha, ušivena je mrežasta vrpca. Na donjim bočnim (lijevo i desno) stranama jakne nalaze se dužinski otvori pogodni za korištenje opreme na remenu, koji se mogu zakopčavati. Na lijevoj i desnoj strani prednjice, u predjelu prsa, našivaju se lajsne širine 3 cm koje su postavljene vodoravno i na kojima se nalaze dvije nitane rupice u razmaku od 2 cm. Naramenice na kišnoj jakni su od istoga materijala i izrađene su tako da se na njih mogu postaviti naramenice s činovima. Duga jakna izrađena je od vodootpornog poliestera - gumirani poliamid (sintetičko vlakno 100%), težine od 80 do 200 g/m², dozvoljenog skupljanja po osnovi i potki 1%. Boja jakne je pepeljasto siva (kataloški broj 581/0/). 3. Kožnata jakna s uloškom Kožnata policijska jakna uobičajenoga je kroja. Na prednjici jakne su četiri džepa, dva u predjelu prsa s paspulima i skrivenim patentnim zatvaračima i dva donja s jednim paspulom širine 2,5 cm. Iznad gornjih džepova našivene su dvije vodoravne lajsne širine 3 cm, na kojim su postavljene po dvije ringlice koje služe za kopčanje značke odnosno pločice s imenom. Leđa su skrojena iz četiri dijela, u predjelu satta su dvije falte za komociju. Rukav se sastoji iz tri dijela. U donjem dijelu rukava (ispod pazuha) postavljene su dvije ringlice koje služe za zračenje. Na ramenima se nalaze dvije ramenice (epolete). Ovratnik je klasičan i na njega se ugrađuje krzno koje se učvršćuje s pomoću gumba i također se može skidati po potrebi. Jakna se završava pojasom širine 5 cm, na kojem je s obiju strana ugrađena gurtna dužine 30 cm. Rukavi se završavaju manšetama koje se kopčaju s pomoću drukera, s mogućnošću podešavanja širine. Jakna se kopča s pomoću patentnog zatvarača prekrivenog lajsnom, koja se kopča drukerima. Jakna je podstavljena podstavom, a u njenoj unutrašnjosti nalazi se uložak od štepane podstave težine 100 g. Uložak se za jaknu učvršćuje s pomoću patentnog zatvarača i može se skidati po potrebi. Na podstavi su izrađena dva unutarnja džepa. Svi šavovi na jakni urađeni su kvalitetnim koncem (0,80 za podstavu i 0,50 za ostale dijelove jakne). Leđa, prednjice, rukavi i ramena su štepani s dva štepa. Svi šavovi na jakni su vareni s pomoću posebne vrpce za varenje, a moraju izdržati propusnost od 0,2 bara. Oko džepova i falti zavarena je opna koja sprječava protok vode. Tkani centelin se prije početka šivanja lijepi na naličje ovratnika, pojasa, bezeca, naramenica, manšeta i mjesta gdje se izrađuju džepovi. Rukavi i vratni izrez oblažu se centelinskim vrpcama. Patentni zatvarači na gornjim džepovima su vodonepropusni. Sva metalna galanterija mora biti zaštićena od hrđanja. Patentni zatvarači i drukeri su u boji kože od koje se izrađuje jakna. Specifikacija materijala jakne: Koža: jagnjeća napa od 0,9 do 1,1 hidrofobirana, vodoodbojna. Boja jakne je pepeljasto siva. Postojanost boje na trljanje: od 3 do 4. Podstava: štepana podstava s dva lica: 50% pamuk, 50% poliester, težina 180 g/m². 4. Kratka jakna Izgled i sastav materijala od kojega se izrađuje kratka jakna istovjetan je opisu iz članka 4. točka 2. ovoga Pravilnika. 5. Hlače Hlače imaju dva dužinska džepa sprijeda, s dva zapeglana paspula širine po 0,5 cm, iber štepan širinom 0,2 cm, te na krajevima učvršćeni ringlicom. Na desnoj strani zadnjice nalazi se jedan džep s patnom, na kojoj se nalaze rupice za kopčanje. Na sredini prednjice u pojas su ušivene po jedna falta dubine 2,5 cm, dvostruko okrenute prema nazad. Prednjice hlača s unutarnje su strane ojačane podstavom do ispod koljena. Rasporak se sprijeda kopča patentnim zatvaračem i jednim gumbom na pojasu i jednom kopčom, te je proštepan ravno s učvršćenom ringlicom na kraju. Na gornjem dijelu hlača našiva se pojas iz dva dijela s osam gajki. Širina pojasa je 5 cm, a gajke su učvršćene 2 cm ispod pojasa radi širine remena, na donjem kraju hlača nogavice se ojačavaju našivenim zaštitnikom. Hlače su izrađene od sljedećih materijala: vuna 45%, poliester 55%, težina od 200 do 400 g/m², širina od 140 do 150 cm, dozvoljeno skupljanje po osnovi i potki 1%, postojanost boje od 4 do 5. Boja hlača je pepeljsto siva (kataloški broj 581/0/). 6. Remen za hlače Izgled i sastav materijala od kojega se izrađuje remen istovjetan je opisu iz članka 4. točka 4. ovoga Pravilnika. 7. Džemper s "V" izrezom Džemper s "V" izrezom izrađen je od vune 50% i sintetičkih vlakana 50%, sitnog tkanja, s ojačanjima u predjelu ramena i na laktovima. Na ramenima se nalaze naramenice za činove ubačene u šav rukava koje se kopčaju kroz rupicu gumbom. Na gornjem prednjem dijelu lijeve strane nalazi se džep s preklopom koji se zakopčava nitnom. Boja džempera je pepeljasto siva. 8. Pulover s "V" izrezom Pulover s "V" izrezom izrađen je od vune 50% i sintetičkih vlakana 50%, sitnog tkanja i bez rukava. Boja pulovera je pepeljasto siva. 9. Košulja dugih rukava Košulja dugih rukava uobičajenoga je oblika i kroja. Na lijevoj strani prednjice nalazi se jedan džep. Rukavi se završavaju manšetama minimalno 5 cm koje se zakopčavaju jednim gumbom. Košulja je izrađena od pamuka od 60 do 70%, poliestera od 30 do 40%, težina od 150 do 170 g/m², širina od 140 do 150 cm, dozvoljeno skupljanje po osnovi i potki 1%. Boja košulje je svijetlo plava. 10. Kravata Kravata je uobičajenoga oblika (kroja) i dužine, podešena za zakopčavanje gumicom. Izrađena je od sintetike. Boja kravate je pepeljasto siva. 11. Termočarape Termočarape uobičajenoga su oblika i ojačane na peti i prstima te izrađene za nošenje u zimskim uvjetima (termo). Boja termočarapa je crna. 12. Poluduboke cipele Poluduboke cipele uobičajenoga su oblika (kroja), crne boje, izrađene od prirodne kože s lijepljenim gumenim potplatom minimalne debljine 2 cm, anilinskom ili platnenom podstavom, bez ukrasa, na vezivanje (šnjiranje) i potpeticama visine do 3 cm za muškarce i visine do 4,5 cm za žene. Visina poludubokih cipela za muškarce je maksimalno do zglobova, a za žene do iznad zglobova. 13. Rukavice Rukavice su uobičajenoga oblika i izrade. Izrađene su od kože, s podstavom i kopčanjem u gornjem dijelu. Boja rukavica je crna. 14. Šapka Izgled i sastav materijala od kojega se izrađuje šapka istovjetan je opisu iz članka 4. točka 9. ovoga Pravilnika. 15. Kapa kačket Izgled i sastav materijala od kojega se izrađuje kapa kačket istovjetan je opisu iz članka 4. točka 10. ovoga Pravilnika. III. TAKTIČKA UNIFORMA Članak 6. Taktička uniforma sastoji se od: kratke jakne s uloškom, hlača, košulje dugih rukava, košulje kratkih rukava, majice kratkih rukava s "O" izrezom, čarapa, čizama i kape kačketa. Opis taktičke uniforme Članak 7. 1. Kratka jakna s uloškom Kratka jakna (speedfire) s uloškom dizajniranim za uporabu u hladnijm uvjetima. Vanjska jakna sastoji se od osnovne tkanine i podstave. Ovratnik ima okrugao izrez. Jakna se kopča patentnim zatvaračem. U predjelu bokova nalaze se dva vodoravna džepa koji se zatvaraju patentnim zatvaračem. U donjem rubu jakne je elastična vrpca. Rukavi su iz jednoga dijela i završavaju se elastičnom vrpcom. Na lijevom rukavu nalazi se džep za mobitel i olovku. Na rukavima jakne ušiveni su vezeni amblemi - oznake sudbene policije. Jakna je izrađena od 100% vodoodbojnog poliestera. Podstava: štepana postava s dva lica: pamuk 50%, poliester 50%, težina 180 g/m². Boja jakne: crna. 2. Hlače Hlače su uobičajenoga oblika i kroja, s dva kosa džepa sprijeda, dva džepa straga i dva našivena džepa postavljena bočno na nogavicama u visini natkoljenice sa skrivenim kopčanjem. Hlače imaju ojačanje u predjelu sjedišta. Hlače se kopčaju s tri gumba i jednim gumbom u pojasu. U pojasu ima sedam gajki i našivena dva regulatora sa šnalom za podešavanje širine struka. Hlače su izrađene od materijala ripstop sastava: pamuk 50% i poliester50%, težine od 190 do 230 g/m². Boja hlača je crna. 3. Košulja dugih rukava Košulja dugih rukava uobičajenoga je oblika i kroja. Na prednjici, u predjelu prsa, nalaze se dva našivena džepa s patnom i skrivenim kopčanjem s pomoću gumba. Rukavi su iz jednoga dijela. Na dužini rukava je manšeta na kojoj je našivena španerica i dva gumba za podešavanje širine rukava odnosno mogućnost nošenja košulje sa svnutim (kratkim) rukavom. Košulja se kopča s pet gumba, od kojih su četiri skrivena. Na rukavima košulje ušiveni su amblemi - oznake sudbene policije. Košulja je izrađena od materijala koji čini pamuk 50% i poliester 50%, težine od 180 do 200 g/m². Boja košulje je crna. 4. Košulja kratkih rukava Košulja kratkih rukava uobičajenoga je oblika i kroja. Na prednjici se nalaze dva džepa s iber štepanom lajsnom i ojačanim patnama, na lijevoj i desnoj strani prednjice iznad džepova našivaju se lajsne širine 3 cm, koje su postavljene vodoravno i na kojima se nalaze dvije nitane rupice u razmaku od 2 cm. Na njoj su naramenice od iste tkanine kao i košulja, a izrađene su tako da se na njih mogu navući naramenice s oznakama činova. Rukavi se završavaju manšetama. Košulja se kopča s pet gumba, od kojih su četiri skrivena. Na rukavima košulje ušiveni su amblemi - oznake sudbene policije. Košulja je izrađena od materijala koji čini pamuk 50% i poliester 50%, težine od 150 do 180 g/m². Boja košulje je crna. 5. Majica kratkih rukava s "O" izrezom Majica kratkih rukava uobičajenoga je oblika i kroja, bez rukava, s opšivenim rubovima. Izrez na majici je okrugao. Majica je izrađena od pamuka 100%, težine 150 g/m². Boja majice je crna. 6. Čizme Čizme su crne boje. Izrađene su od hidrofobirane kože. Na čeonom dijelu čizme ravnomjerno je raspoređeno minimalno devet ringlica, od čega je minimalno pet ringlica ravnomjerno raspoređeno u vrhu čizme. Ispod ringlica postavljena su kožna ojačanja u istoj boji kao i čizma. Jezik je izrađen od hidrofobirane kože s dodatnim ojačanjem u istoj boji kao i čizma. Na unutarnjoj strani jezika mora se nalaziti etiketa proizvođača s naznakom veličine, modela, načina održavanja i vrste certifikata koji posjeduje. Na čizmi je neklizajući gumeni potplat, otporan na ulje, sa sustavom koji sprječava klizanje. Na sredini potplata je fleksibilni dio, izrađen od mekane prozirne gume, koji olakšava kretanje i apsorbira udar. Ima nepromočivu prozračnu membra - nu. Unutrašnjost je izrađena od konturne pjene sa sustavom apsorpcije udara. Presvučena je podstavom koja smanjuje znojenje nogu i upija vlagu. Ima antibakterijski uložak koji neutralizira bakterije i neugodne mirise. S donje strane uloška nalaze se dvije apsorpcijske ploče. Uložak mora imati najmanje 10 rupica za zračenje, promjera najmanje 3 mm. Na stražnjem dijelu čizme postavljena je zaštita za taktičku primjenu. Čizma mora posjedovati odgovarajući certifikat. 7. Kapa kačket Kapa kačket uobičajenoga je oblika. Materijal od kojega je izrađena mora biti isti kao materijal uniforme. Na prednjem dijelu kriške kape stavlja se ojačanje od fiksira. U prednji dio kape stavlja se šilt, ojačan fišbajnom, a u rubu unutarnjeg dijela kape stavlja se znojnica od tkanine širine 3 cm. Boja kape kačketa je crna. Na prednjem dijelu kape nalazi se oznaka istovjetna oznaci koja se nosi na šapci, samo u vezenoj izvedbi. IV. SPECIJALNA UNIFORMA Članak 8. Specijalna uniforma sastoji se od: duge jakne s termouloškom, kratke jakne s uloškom, hlača, košulje dugih rukava, džempera s rol-ovratnikom, polo majice kratkih rukava s ovratnikom, majice kratkih rukava s "O" izrezom, kape kačketa, kape beretke, taktičke kape - maske, taktičkih rukavica s prstima, taktičkih rukavica bez prstiju, taktičke kabanice, remena za hlače, čarapa, termočarapa i čizama - ljetne i zimske. Opis specijalne uniforme 1. Duga jakna s termouloškom Duga jakna uobičajenoga je kroja, 100% nepromočiva i s termouloškom dizajniranim tako da se može nositi i odvojeno od jakne. Vanjski dio jakne je lameliran i na ukupnoj dužini "zavaren specijalnom tehnikom". Vanjska jakna sastoji se od osnovne tkanine i podstave. Unutarnja jakna kopča se patentnim zatvaračem i drukerima za vanjsku jaknu. Ovratnik je visok, a sastavni dio jakne je i ojačana neodvojiva kapuljača s vrpcma za korekciju širine. Jakna se kopča patentnim zatvaračem i dvostrukom lajsnom s drukerima, koja sprječava prodor vode i vjetra. U predjelu prsa su dva kosa "skrivena" džepa koji se zatvaraju patentnim zatvaračem i lajsnom s drukerom. U predjelu bokova, a ispod tunela za korekciju širine jakne, nalaze se dva vodoravna džepa koji se zatvaraju patentnim zatvaračem i lajsnom s drukerom. U donjem rubu jakne je vrpca za podešavanje širine jakne. Vrh ovratnika s unutarnje strane završava se našivenim lajsnama, ispod kojih se završava patentni zatvarač uloška. Rukavi su iz jednoga dijela i završavaju se elastičnom vrpcom i čičak-vrpcom za korekciju širine kraja rukava. Na lijevoj i desnoj strani jakne, u visini prsa, ušivene su dvije čičak-vrpce na koje se postavljaju natpisi organizacijske jedinice, zvanja i slično. Na prednjoj strani jakne, kod patentnog zatvarača, nalazi se čičak-nosač za ramenicu. Na lijevom rukavu nalazi se džep za mobitel i olovku, na kojemu je čičak-vrpca za postavljanje amblema, a na desnom rukavu samo čičak-vrpca za postavljanje amblema. Na leđima jakne, odgovarajuće veličine i zatvoren patentnim zatvaračem koji je prikriven lajsnom, nalazi termonatpis ispisan u dva retka i glasi: "SUDSKA - SUDBENA - SUDSKA P O L I C I J A - P O L I C I J A ". Navedeni natpis može se vaditi po potrebi, odnosno može biti vidljiv po potrebi. Jakana ima otvore za zračenje s patentnim zatvaračem koji se nalaze pod pazuhom. Jakna je izrađena od proline - poliestera koji je 100% vodonepropusan, težina 245 g/m². Termouložak - jakna je namijenjena za zaštitu od vjetra i velike hladnoće, ravnog je kroja, s dva paspulirana džepa koji se zatvaraju patentnim zatvaračem. Ovratnik je usklađen s ovratnikom vanjske jakne. Podstava je izrađena od lakog materijala ili mreže. U porubu unutarnje jakne uvučena je vrpca s graničnicima (stoperima) za korekciju širine, a u rukave je uvučena elastična vrpca. S vanjske strane našivene su paspul-vrpce, koje služe za pričvršćivanje uloška za vanjsku jaknu. Na lijevoj i desnoj strani jakne, u visini prsa, ušivene su dvije čičak-vrpce. Na prednjoj strani termouloška kod patentnog zatvarača nalazi se čičak-nosač za ramenicu, a na rukavima jakne amblemi - oznake sudbene policije. Jakana ima otvore za zračenje s patentnim zatvaračem koji se nalaze pod pazuhom. Termouložak - jakna je izrađena od materijala poliester fleece koji je vjetrootporan, dišljiv, rukavi obloženi taffetom, a tkanina na ramenima i laktovima otporna na bušenje. Boja termojakne je crna. 2. Kratka jakna s uloškom Kratka zimska jakna ima odvojivi uložak dizajniran za uporabu u hladnijm uvjetima. Vanjska jakna sastoji se od osnovne tkanine i podstave. Vanjski dio jakne je lameliran i na ukupnoj dužini "zavaren specijalnom tehnikom". Ovratnik ima okrugao izrez. Jakna se kopča patentnim zatvaračem. U predjelu bokova nalaze se dva vodoravna džepa koji se zatvaraju patentnim zatvaračem. U donjem rubu jakne nalazi se elastična vrpca. Rukavi su iz jednoga dijela i završavaju se elastičnom vrpcom i čičak-vrpcom za korekciju širine kraja rukava. Na lijevoj i desnoj strani jakne, u visini prsa, ušivene su dvije čičak-vrpce. Na prednjoj strani jakne kod patentnog zatvarača nalazi se čičak-nosač za ramenice. Na lijevom rukavu je džep za mobitel i olovku. Na rukavima jakne ušiveni su vezeni amblemi - oznake sudbene policije. Jakna je izrađena od proline - poliestera koji je 100% vodonepropusan, težine 245 g/m². Boja jakne je crna. 3. Hlače Hlače na prednjici imaju dva kosa džepa. U predjelu koljena nalazi se ojačanje. Na stražnjem dijelu imaju dva džepa s patnom i skrivenim kopčanjem. U predjelu sjedišta imaju ojačanje. S bočne strane imaju dva prošivena džepa s faltama i patnama sa skrivenim kopčanjem s dva gumba. Hlače se kopčaju s tri gumba i jednim gumbom u pojasu. U pojasu ima sedam širokih gajki i našivena dva regulatora sa šnalom za podešavanje širine struka. U porubu dužine nogavica uvučena je vrpca kojom se podešava širina. Hlače su izrađene od vododbojnog materijala koji čini pamuk 50% i poliester 50%, težine 200 g/m². Boja hlača je crna 4. Košulja dugih rukava Košulja dugih rukava uobičajenoga je oblika i kroja. Na prednjici, u predjelu prsa, nalaze se dva našivena džepa s patnom i skrivenim kopčanjem s pomoću gumba. Rukavi su iz jednoga dijela s našivenim ojačanjem u predjelu lakta. Na dužini rukava je manšeta na kojoj je našivena španerica i dva gumba za podešavanje širine rukava odnosno mogućnost nošenja košulje sa svinutim (kratkim) rukavom. Košulja se kopča s pet gumba, od kojih su četiri skrivena. Na prednjoj strani košulje, u visini prsa, nalazi se čičak nosač za ramenice. Iznad džepova su našivene dvije čičak-vrpce za postavljanje oznaka. Na rukavima košulje su ušiveni amblemi - oznake sudbene policije. Košulja je izrađena od vododbojnog materijala koji čini pamuk 50% i poliester 50%, težine 200 g/m². Boja košulje je crna. 5. Džemper s rol-ovratnikom Džemper je uobičajenoga kroja i s rol-ovratnikom. Izrađen je od vune 50% i sintetičkih vlakana 50%, sitnog tkanja, s ojačanjima u predjelu ramena i na laktovima. Na rukavima džempera nalaze se amblemi - oznake sudbene policije. Boja džempera je crna. 6. Polo majica kratkih rukava s ovratnikom Polo majica ima ovratnik s "V" izrezom i kratke rukave. U lijevom dijelu, u predjelu prsa i termoizvedbi, nalazi se značka sudbene policije veličine 70 x 70 mm, a na leđima majice postavljen je termonatpis širine 25 cm, na kojem je u dva retka napisano "SUDSKA - SUDBENA - SUDSKA P O L I C I J A - P O L I C I J A". Boja termotiska: zlatno žuta. Majica je izrađena od 100% pamuka, težine 180 g/m². Boja majice je crna. 7. Majica kratkih rukava s "O" izrezom Majica ima "T" oblik i kratke rukave, bez ovratnika. U lijevom dijelu, u predjelu prsa i termoizvedbi, nalazi se značka sudbene policije veličine 70 x 70 mm, a na leđima majice postavljen je termonatpis širine 25 cm, na kojem je u dva retka napisano "SUDSKA - SUDBENA - SUDSKA P O L I C I J A - P O L I C I J A". Boja termotiska: zlatno žuta. Majica je izrađena od 100 % pamuka, težine 150 g/m². Boja majice je crna. 8. Kapa kačket Kapa kačket uobičajenoga je oblika. Materijal od kojega je izrađena mora biti isti kao i materijal uniforme. Na prednjem dijelu kriške kape stavlja se ojačanje od fiksira. U prednji dio kape stavlja se šilt, pojačan fišbajnom, a u rubu unutarnjeg dijela kape stavlja se znojnica od tkanine širine 3 cm. Boja kape kačketa je crna. Na prednjem dijelu kape nalazi se oznaka istovjetna oznaci koja se nosi na šapci, samo u vezenoj izvedbi. 9. Kapa beretka Kapa beretka uobičajenoga je oblika (kroja). Podstavljena je uobičajenim materijalom. Donji rub kape opšiven je uskim ajnfasom od crne kože, širine 1 cm. U kožnati opšiv uvučena je vrpca za fino podešavanje veličine. Na dance se postavljaju dvije metalne ringlice crne boje. Na prednjem dijelu kape nalazi se oznaka istovjetna oznaci koja se nosi na šapci, u vezenoj izvedbi. Boja kape beretke je crna. 10. Taktička kapa - maska Izrađena je od materijala koji ima zaštitu za vrat i glavu od iskri i plamena, odnosno koji ne podržava plamen i podnosi temperaturu do 427°C, opšivena je na svim rubovima radi ojačanja, a posebno na rubovima koji se nalaze na otvoru za oči i nos, crne boje. 11. Taktičke rukavice s prstima Taktičke rukavice uobičajenoga su oblika i kroja, izrađene od neoprana/spandeksa, sa spec tra cut re sis tant podstavom, na dlanu ojačane sintetičkom kožom, ergonomski dizajnirane, s ojačanjima na palcu, imaju najlonsku vrpcu za kačenje na kara - biner i zaštitu od posjekotina, crne boje. 12. Taktičke rukavice bez prstiju Taktičke rukavice uobičajenoga su oblika i kroja, ali bez prstiju, izrađene od kože, sa spec tra cut re sis tant podstavom, ojačanjima na dlanu, palcu i dijelu rukavice koji pokriva vanjsku šaku, posjeduju najlonsku vrpcu za kačenje na kara biner i zaštitu od posjekotina, crne boje. Rukavica pokriva prste do polovine prstiju, a završni dio rukavica je dodatno opšiven. 13. Taktička kabanica Taktička kabanica - pelerina uobičajenoga je kroja, izrađena od 100% nepromočivog poliestera, dužine do polovine potkoljenice i ima kapuljaču. Na bočnim (lijevo i desno) stranama, u predjelu od struka do koljena, na kabanici se nalaze sakriveni dužinski otvori pogodni za korištenje opreme na remenu. Boja kabanice je crna. 14. Remen za hlače Remen za hlače izrađen je od kordure dužine od 120 do150 cm, a zakopčava se čičak-vrpcom ili PVC tokom iz dva dijela. Širina remena je 3 cm. Remen je dodatno opšiven na svim rubovima. Na vanjskome dijelu remena cijelom je dužinom našivena čičak-vrpca širine remena. Boja remena je crna. 15. Čarape Čarape su su uobičajenoga oblika i ojačane na peti i prstima. Sastav materijala: pamuk 60% i poliamid 40%. Boja čarapa je crna. 16. Termočarape Termočarape uobičajenoga su oblika i ojačane na peti i prstima, izrađene za nošenje u zimskim uvjetima (termo). Boja termočarapa je crna. 17. Čizme ljetne Čizme su crne boje. Izrađene su u kombinaciji hidrofobirane kože i kordure De nier Ny lon 900. Visina čizme je 8'' (204 mm). Vanjski i unutarnji bočni dijelovi čizme izrađeni su od kordure. Na čeonome dijelu čizme ravnomjereno je raspoređeno minimalno devet ringlica, od čega je minimalno pet ringlica ravnomjerno raspoređeno u vrhu čizme. Ispod ringlica su postavljena kožna ojačanja, iste boje kao i čizma. Jezik je izrađen od kordure s dodatnim ojačanjem, iste boje kao i čizma. Na unutarnjoj strani jezika mora se nalaziti etiketa proizvođača s naznakom veličine, modela, načina održavanja i vrste certifikata koji posjeduje. Jednobojni neklizajući antistatički gumeni potplat, otporan na ulje. Na sredini potplata je fleksibilni dio, izrađen od mekane gume, koji olakšava kretanje i apsorbira udar. Imaju evaporacijsku podstavu. Unutrašnjost je izrađena od konturne pjene sa sustavom apsorpcije udara. Ima ojačanja na peti i skočnom zglobu. Dotežu se blauecher sustavom vezivanja. Čizma mora posjedovati odgovarajući certifikat. 18. Čizme zimske Čizme su crne boje. Izrađene su od hidrofobirane kože. Na čeonome dijelu čizme ravnomjerno je raspoređeno minimalno devet ringlica, od čega je minimalno pet ringlica ravnomjerno raspoređeno u vrhu čizme. Ispod ringlica su postavljena kožna ojačanja, iste boje kao i čizma. Jezik je izrađen od hidrofobirane kože s dodatnim ojačanjem, iste boje kao i čizma. Na unutarnjoj strani jezika mora se nalaziti etiketa proizvođača s naznakom veličine, modela, načina održavanja i vrste certifikata koji posjeduje. Na čizmi se nalazi neklizajući gumeni potplat, otporan na ulje, sa sustavom koji sprječava klizanje. Na sredini potplata je fleksibilni dio, izrađen od mekane prozirne gume, koji olakšava kretanje i apsorbira udar. Posjeduju nepromočivu prozračnu membranu. Unutrašnjost je izrađena od konturne pjene sa sustavom apsorpcije udara. Presvučena je podstavom koja smanjuje znojenje nogu i upija vlagu. Posjeduje antibakterijski uložak koji neutralizira bakterije i neugodne mirise. S donje strane uloška nalaze se dvije apsorpcijske ploče. Uložak mora imati najmanje 10 rupica za zračenje, promjera minimalno 3 mm. Na stražnjem dijelu čizme postavljena je zaštita za taktičku primjenu. Čizma mora posjedovati odgovarajući certifikat. V. ROKOVI TRAJANJA Članak 9. Rokovi trajanja sastavnih dijelova uniforme su: Osnovna uniforma 1.Jedna godina za: –2 košulje kratkih rukava; –2 košulje dugih rukava; –2 majice kratkih rukava s "O" izrezom; –2 para čarapa ljetnih; –2 para termočarapa –plitke cipele; –kapu kačket; –kravatu; 2.Dvije godine za: –kratku jaknu; –hlače ljetne; –hlače zimske; –poluduboke cipele; –šapku; 3.Tri godine za: –kišnu kabanicu; –dugu jaknu s uloškom; –kožnatu jaknu s uloškom –džemper s "V" izrezom; –pulover s "V" izrezom; –remen za hlače; –rukavice; Taktička uniforma 1.Tri godine za: –kratku jaknu; –hlače; –košulju dugih rukava; –košulju kratkih rukava; –2 majice kratkih rukava s "O" izrezom; –kapu kačket; –čizme; Specijalna uniforma 1.Jedna godina za: –2 polo majice kratkih rukava; –2 majice kratkih rukava s "O" izrezom; –taktičku kapu - masku; –2 para čarapa; –2 para termočarapa; 2.Dvije godine za: –kratku jaknu; –2 hlača; –2 košulje dugih rukava; –kapu kačket; –kapu beretku; 3.Tri godine za: –dugu jaknu; –džemper s rol-ovratnikom; –taktičke rukavice s prstima; –taktičke rukavice bez prstiju; –taktičku kabanica; –remen za hlače; –čizme ljetne; –čizme zimske. Članak 10. Rokovi određeni za trajanje sastavnih dijelova uniforme iz članka 9. ovoga Pravilnika mogu se produljiti u sljedećim slučajevima: 1.za vrijeme odsutnosti službenika sudbene policije zbog privremene nesposobnosti; 2.za vrijeme odsutnosti službenika sudbene policije zbog privremenog udaljenja - suspenzije; Osim slučajeva iz prethodnoga stavka, glavni zapovjednik u opravdanim okolnostima može produljiti određenim službenicima sudbene policije rokove trajanja pojedinih sastavnih dijelova uniforme. VI. NAČIN IZRADE UNIFORME Članak 11. Uniforme se izrađuju u standardnim veličinskim brojevima, a sastavni dijelovi uniforme izrađuju se u standardnim veličinama. Uniforme službenica sudbene policije istog su izgleda i kroja, s tim što su prilagođene anatomskoj građi žena s gumbima prišivenim na lijevom pešu. VII. NOŠENJE UNIFORME Članak 12. Osnovnu uniformu zadužuju svi službenici sudbene policije, osim pripadnika Interventno-operativne jedinice Sudbene policije Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Interventno-operativna jedinica), i nose je pri izvršenju redovitih poslova i zadataka, prisutnosti stalnoj obuci, na smotrama i radnim sastancima te u drugim službenim prilikama. Taktičku uniformu zadužuje određeni broj službenika sudbene policije koji u organizacijskim jedinicama izvršava složenije operativne poslove i zadatke iz nadležnosti sudbene policije. Nošenje uniforme iz prethodnoga stavka određuje i odobrava rukovoditelj organizacijske jedinice pri planiranju provedbe određenih operativnih aktivnosti. Specijalnu uniformu zadužuju pripadnici Interventno- operativne jedinice i nose je pri izvršenju redovitih poslova i zadataka, na smotrama i radnim sastancima i u drugim službenim prilikama iz djelokruga navedene jedinice. Iznimno od prethodnoga stavka, pripadnici Interventno- operativne jedinice pri provođenju taktičkih i specijalističkih obuka i u drugim slučajevima kada to odredi neposredni rukovoditelj mogu nositi radnu ili vježbovnu uniformu. Članak 13. Osnovna ljetna uniforma nosi se u razdoblju od 1. svibnja do 15 listopada. Osnovna zimska uniforma nosi se u razdoblju od 16. listopada do 30. travnja. Glavni zapovjednik, na prijedlog rukovoditelja organiza - cijske jedinice, može odobriti drukčije vrijeme nošenja uniforme iz st. 1. i 2. ovoga članka. Članak 14. Rukovoditelj organizacijske jedinice brine o jednoobraznom načinu nošenja sastavnih dijelova uniforme u jednoj organizacijskoj jedinici. Pri određivanju nošenja sastavnih dijelova uniforme rukovoditelj organizacijske jedinice vodi računa i o jednoobraznom izgledu službenika sudbene policije angažiranih na jednom operativnom zadatku, a ovisno o opisu, mjestu i vremenu izvršenja poslova i zadataka. VIII. OZNAKE NA UNIFORMI SUDBENE POLICIJE Članak 15. Na uniformi sudbene policije nose se sljedeće oznake: –amblem sudbene policije; –amblem s natpisom sudbene policije; –pločica s imenom i prezimenom službenika sudbene policije; –oznaka s imenom i prezimenom službenika sudbene policije na specijalnoj uniformi; –oznaka organizacijske jedinice na specijalnoj uniformi; –oznaka za šapku, kapu kačket i kapu beretku. Amblem sudbene policije Članak 16. Amblem sudbene policije štitastoga je oblika, visine 110 mm i širine 90 mm, čiji se gornji dio zavšava pod kutom od 120 stupnjeva. Amblem je u osnovi boje uniforme, obrubljen vrpcom zlatno žute boje širine 3 mm. Na gornjem središnjem dijelu amblema, u četiri retka, zlatno žutom bojom izvezen je polukružni natpis: "Bosna i Hercegovina - Bosna i Hercegovina - FEDERACIJA BOSNE I HERCE - GOVINE - FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ". Na središnjem dijelu amblema nalazi se izvezena značka sudbene policije, osmokrakoga oblika, promjera 70 mm, u osnovi zlatno žute boje, u kojoj su, počinjući iz sredine, simetrično raspoređena pol ja u obliku sunčevih zraka, čiji se kraci stepeničasto završavaju. U unutarnjem dijelu značke, na zamišljenoj kružnici promjera 50 mm, u okvirima tamno plave boje širine 6 mm, u zlatno žutoj boji simetrično je izvezen polukružni natpis: "SUDSKA POLICIJA - SUDBENA POLICIJA - SUDSKA POLICIJA ". Na sredini značke, u krugu promjera 22 mm, zlatno žutom bojom izvezena je vaga. Amblem sudbene policije nosi se na gornjoj polovini lijevoga rukava duge jakne, kratke jakne, kožnate jakne, košulje kratkih rukava i košulje dugih rukava specijalne uniforme. Amblem s natpisom sudbene policije Članak 17. Amblem s natpisom sudbene policije štitastoga je oblika, visine 110 mm i širine 90 mm, čiji se gornji dio zavšava pod kutom od 120 stupnjeva. Amblem je u osnovi boje uniforme, obrubljen vrpcom zlatno žute boje širine 3 mm, a slova na amblemu ispisana su zlatno žutom bojom. Na gornjem središnjem dijelu amblema nalazi se polukružni natpis u četiri retka: "Bosna i Hercegovina - Bosna i Hercegovina - FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE - FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ". Ispod natpisa iz prethodnoga stavka u središnjem dijelu amblema ispisan je natpis u tri retka: "SUDSKA POLICIJA - SUDBENA POLICIJA - SUDSKA POLICIJA ". Amblem s natpisom sudbene policije nosi se na gornjoj polovini desnoga rukava duge jakne, kratke jakne, kožnate jakne, košulje kratkih rukava i košulje dugih rukava specijalne uniforme. Pločica s imenom i prezimenom službenika sudbene policije Članak 18. Pločica s imenom i prezimenom službenika sudbene policije izrađena je od mjedi i zaštićena je od promjena izazvanih utjecajem atmosferskih prilika i to kemijskim putem (pasivizacija), pravokutnog je oblika duljine 70 mm i širine 25 mm, u osnovi zlatno žute boje, a na poleđini pločice nalazi se odgovarajući pričvršćivač. U središnjem dijelu pločice slovima tamno plave boje ugravirano je ime i prezime službenika sudbene policije. Pločica s imenom i prezimenom službenika sudbene policije nosi se na gornjoj desnoj strani duge jakne, kratke jakne, kožnate jakne i košulje kratkih rukava. Oznaka s imenom i prezimenom službenika sudbene policije na specijalnoj uniformi Članak 19. Oznaka s imenom i prezimenom službenika sudbene policije na specijalnoj uniformi vezena je na čičak-traci, i to na materijalu istovjetnom specijalnoj uniformi, veličine 140 x 25 mm. Podloga oznake je crne boje, a slova kojima je ispisano ime i prezime službenika zlatno žute boje. Oznaka je obrubljena vrpcom zlatno žute boje širine 2 mm. Oznaka s imenom i prezimenom službenika sudbene policije vezena je na čičak-traci i nosi se na gornjoj desnoj strani duge jakne, kratke jakne i košulje dugih rukava. Oznaka organizacijske jedinice na specijalnoj uniformi Članak 20. Oznaka organizacijske jedinice na specijalnoj uniformi vezena je na čičak-traci na materijalu istovjetnom specijalnoj uniformi, veličine 140 x 25 mm. Podloga oznake je crne boje, a slova kojima je u središnjem dijelu ispisano "INTERVENTNO-OPERATIVNA JEDINICA" su zlatno žute boje. Oznaka je obrubljena vrpcom zlatno žute boje širine 2 mm. Oznaka organizacijske jedinice vezena je na čičak-traci i nosi se na gornjoj lijevoj strani duge jakne, kratke jakne i košulje dugih rukava. Oznaka za šapku, kapu kačket i kapu beretku Članak 21. Oznaka za šapku, kapu kačket i kapu beretku istovjetna je znački sudbene policije, izrađena u promjeru 50 mm i bez broja. Oznaka za šapku izrađena je od mjedi i zaštićena je od promjena izazvanih utjecajem atmosferskih prilika i to kemijskim putem (pasivizacija), te se na njenoj poleđini nalazi odgovarajući pričvrščivač, a oznaka za kapu kačket i kapu beretku vezena je na kapi ili na odgovarajućoj podlozi koja se postavlja na kapu. Oznaka za šapku i kapu kačket nosi se na njihovom središnjem dijelu prednje strane, a oznaka na kapi beretki nosi se na njenoj prednjoj lijevoj strani. IX. ZADUŽENJE, RAZDUŽENJE I ZAMJENA UNIFORMI Članak 22. Za svakog službenika sudbene policije vodi se karton osobnog zaduženja i razduženja sastavnih dijelova uniforme. Karton osobnog zaduženja iz prethodnoga stavka vodi se u matičnoj organizacijskoj jedinici službenika sudbene policije. Rukovoditelji organizacijskih jedinica sudbene policije obvezni su redovitim praćenjem i kontrolom brinuti o trenutačnom stanju uniformi i oznaka koje su zadužili službenici sudbene policije, te u godišnjem planu rada ili drugim pisanim aktima iskazivati eventualne potrebe za njihovom nabavom. Članak 23. Službenik sudbene policije može zamijeniti određene sastavne dijelove uniforme i oznaka sudbene policije prije isteka propisanoga roka trajanja ako su oštećeni ili dotrajali uslijed uporabe. U slučaju iz prethodnoga stavka službenik sudbene policije dužan je neposrednom rukovoditelju podnijeti pisani obrazloženi zahtjev za zamjenu oštećenog ili dotrajalog dijela uniforme ili oznake, pri čemu je obvezan oštećeni ili dotrajali dio priložiti ili dostaviti na uvid. Rukovoditelj iz prethodnoga stavka će, uz prethodno pribavlje - nu suglasnost glavnog zapovjednika, eventualno zamijeniti oštećeni ili dotrajali dio uniforme ili oznake sudbene policije. Članak 24. Službenik sudbene policije kojemu je prestao radni odnos u sudbenoj policiji obvezan je u roku od sedam dana od dana prestanka radnog odnosa razdužiti sve sastavne dijelove uniforme s oznakama i sve ostale dijelove kojima je rok trajanja dulji od dvije godine. Službenici sudbene policije obvezni su skinuti i razdužiti oznake sudbene policije sa sastavnih dijelova uniforme kojima je istekao rok i koje se ne rabe, te spriječiti zlouporabu preostalih dijelova uniformi. Članak 25. Službenici sudbene policije obvezni su održavati u urednom i ispravnom stanju sastavne dijelove uniforme i oznake koje duže. X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 26. Rukovoditelji organizacijskih jedinica i službenici unutarnje kontrole sudbene policije dužni su organizirati neposrednu kontrolu i nadzor glede namjenske i jednoobrazne uporabe sastavnih dijelova uniforme i oznaka sudbene policije. Članak 27. Uz ovaj Pravilnik tiskani su, kao njegov sastavni dio, sljedeći obrasci: –Obrazac 1. - amblem sudbene policije; –Obrazac 2. - amblem s natpisom sudbene policije; –Obrazac 3. - pločica s imenom i prezimenom službenika sudbene policije; –Obrazac 4. - oznaka s imenom i prezimenom službenika sudbene policije na specijalnoj uniformi; –Obrazac 5. - oznaka organizacijske jedinice na specijalnoj uniformi; –Obrazac 6. - oznaka za šapku, kapu kačket i kapu beretku. Članak 28. U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika izvršit će se nabava i zamjena postojećih oznaka sudbene policije. Članak 29. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uniformi i posebnim oznakama sudbene policije ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/98). Članak 30. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj Su-sp-112/10 21. aprila 2010. godine Sarajevo Predsjednik Vrhovnog suda Federacije BiH Amir Jaganjac, v. r. Na osnovu člana 2, člana 4. stav 1, člana 18. stav 1. i člana 27. Zakona o sudskoj policiji ("Službene novine Federacije BiH", br. 19/96 i 37/04), a uz prethodno pribavljeno Mišljenje federalnog ministra unutrašwih poslova, broj 01-03-02-1-30 od 20. 04. 2010. godine i federalnog ministra pravde, broj 03-02-3-1467/10 od 15. 04. 2010. godine, predsjednik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine donosi PRAVILNIK O UNIFORMI I OZNAKAMA NA UNIFORMI SUDSKE POLICIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuju se: vrste, opis (sastavni dijelovi, kroj, materijal i boja), rokovi trajawa, način izrade, nošenje, zaduženje, razduženje i zamjena uniforme u Sudskoj policiji Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: sudska policija), kao i oznake koje se nose na uniformi. Član 2. Uniforma u sudskoj policiji je osnovna, taktička i specijalna uniforma. II. OSNOVNA UNIFORMA Član 3. Osnovna uniforma sudske policije može biti ljetna i zimska. Qetna uniforma sastoji se od: kišne kabanice, kratke jakne, pantalona, kaiša za pantalone, košulje kratkih rukava, majice kratkih rukava s "O" izrezom, čarapa, plitkih cipela, šapke i kape kačketa. Zimska uniforma sastoji se od: kišne kabanice, duge jakne sa uloškom, kožne jakne sa uloškom, kratke jakne, pantalona, kaiša za pantalone, xempera sa "V" izrezom, pulovera sa "V" izrezom, košulje dugih rukava, kravate, termo-čarapa, poludubokih cipela, rukavica, šapke i kape kačketa. Opis ljetne uniforme Član 4. 1. Kišna kabanica Kišna kabanica je uobičajenog kroja, izrađena od 100% nepromočivog poliestera, dužine do polovine potkoljenice i ima kapuljaču. Zakopčava se sa minimalno četiri dugmeta koja su skrivena patnom. Na bočnim (lijevo i desno) stranama, u visini struka, na kabanici se nalaze sakriveni dužinski otvori pogodni za korišćenje opreme na opasaču. Na kišnoj kabanici nije predviđeno mjesto za postavljanje naramenica. Boja kišne kabanice je grao siva (kataloški broj 581/0/). 2. Kratka jakna Kratka jakna postavljena je postavom i kopča se rajsferšlusom i u donjem dijelu dugmetom. Naprijed su dva prsna xepa sa patnom i dva dowa xepa sa lajsnom ubačenom u predwi stranični šav. Gorwi xepovi se prikriveno kopčaju, a iznad lijevog xepa našiven je kvadratić od iste tkanine za postavljanje značke. Na lijevoj strani jakne, taj dio predwice proštepan je štepom 4 cm, koji ujedno pričvršćava predwicu sa bezecom i rajsferšlusom. Leđa su sječena sa strane i čine leđa iz tri dijela, sa ukrasnim štepom i ubačenom faltom u gornjem dijelu. Falte su učvršćene na donjem kraju. Jakna se u donjem dijelu završava lajsnom širine 6 cm i kopčanjem na sredini rupicom i dugmetom. Na leđima sa strane nalaze se po tri falte. Rukav je komotnog kroja i završava se na dužini sa lajsnom širine 5 cm, koja se kopča rupicom i dugmetom. Na dužini rukava su dvije falte okrenute prema nazad. Na ramenu se nalaze naramenice za činove ubačene u šav rukava koje se kopčaju kroz rupicu dugmetom. Kragna je sa štepom. Jakna je postavljena kvalitetnom postavom sa dva xepa. Lijevi xep se zatvara rajsferšlusom, a desni je otvoren. Oba xepa formirana su sa dva paspula i uredno proštepana. Jakna je dva puta štepana: po šavu predwice, satl, patna, lajsna, orukavlje gornjeg dijela, šav rukava, ramena, manžet na rukava, naramenica, leđni šav. Jakna je jednom štepana: kragna, predwi dio kant, dužina jakne. Kratka jakna izrađena je od tergala sljedećih karakteristika i sastava: vuna 45%, poliester 55%, težine 200-400 g/m², širina 140-150 cm, dozvoljeno skupljanje po osnovi i potki 1%, postojanost boje od 4 do 5. Boja kratke jakne je grao siva (kataloški broj 581/0/). 3. Pantalone Pantalone imaju dva dužinska xepa naprijed, sa dva zapeglana paspula širine po 0,5 cm, iber štepan širinom 0,2 cm, te na krajevima učvršćeni ringlicom. Na desnoj strani zadwice nalazi se jedan xep sa patnom, na kojoj se nalaze rupice za kopčanje. Na sredini predwice u pojasu su ušivene po jedna falta dubine 2,5 cm, dvostruko okrenute prema nazad. Predwice pantalona su sa unutrašnje strane pojačane postavom do ispod koljena. Šlic naprijed kopča se dugmadima (tri komada), te jednim dugmetom na pojasu i jednom kopčom, proštepan ravno sa učvršćenom ringlicom na kraju. Na gornjem dijelu pantalona našiva se pojas iz dva dijela sa osam gajki. Širina pojasa je 5 cm, a gajke su učvršćene 2 cm ispod pojasa radi širine opasača. Na donjem kraju pantalona nogavice se pojačavaju sa našivenim zaštitnikom. Pantalone su izrađene od sljedećih materijala: pamuk 50%, sintetičko vlakno 50%, težina 140-150 g/m², širina 90-100 cm, dozvoljeno skupljanje po osnovi i potki 1%, postojanost boje od 4 do 5. Boja pantalona je grao siva (kataloški broj 581/0/). 4. Kaiš za pantalone Kaiš za pantalone izrađen je od prirodne kože dužine od 105-120 cm, debqine od 2,5-3 mm, a zakopčava se kopčom širine 4,5 cm i dužine 7 cm izrađenom od matiranog dekapiranog lima. Boja kaiša je crna. 5. Košulja kratkih rukava Košulja kratkih rukava je uobičajnog oblika i kroja. Na predwoj strani nalaze se dva xepa sa iber štepanom lajsnom i patnama koje su pojačane, na lijevoj i desnoj strani predwice iznad xepova našivaju se lajsne širine 3 cm, koje su postavljene vodoravno i na kojim se nalaze dvije nitovane rupice u razmaku od 2 cm. Na woj se nalaze naramenice od iste tkanine kao i košulja, a izrađene su tako da se na wih mogu navući naramenice sa oznakama činova. Rukavi se završavaju manžetnama. Košulja je izrađena od pamuka 60%-70%, poliestera 30%-40%, težine 150 -170 g/m², širine 140-150 cm, dozvoljeno skupljanje po osnovi i potki 1%. Boja košulje je svijetloplava. 6. Majica s "O" izrezom Majica kratkih rukava je uobičajenog oblika i kroja, bez rukava sa opšivenim rubovima. Izrez na majici je okrugao. Majica je izrađena od pamuka 100%, težine 150 g/m². Boja majice je bijela 7. Čarape Čarape su uobičajnog oblika i pojačane na peti i prstima. Sastav materijala: pamuk 60%, poliamid 40%. Boja čarapa je crna. 8. Plitke cipele Plitke cipele su uobičajnog oblika (kroja), crne boje, izrađene od prirodne kože sa lijepljenim gumenim đonom, anilinskom ili platnenom postavom, bez ukrasa, na vezivanje (šwiranje) i potpeticama visine do 3 cm za muškarce i visine do 4,5 cm za žene. 9. Šapka Šapka je osmougaonog oblika postavljena uobičajenim materijalom. Na predwoj strani šapke našiven je šilt koji je obrubljen (paspuliran) PVC trakom. Na gornjem prednjem dijelu šilta našiven je burtaš zlatnožute boje. Iznad šilta je postavljen podbradnik širine 1,6 cm, sa tunelima na krajevima. Podbradnik je pričvršćen metalnim dugmadima, a izrađen je od kože i iste je boje kao šilt. Izuzetno, podbradnik šapke za službenike sudske policije od čina mlađi inspektor i više izrađen je u obliku pletenice širine 2 cm, od sintetike zlatnožute boje. Unutrašwi dio oboda šapke postavljen je znojnicom od fidalona ili sličnog odgovarajućeg materijala širine 4 cm, sa dodatnim pojačawima za oznaku na sredini prednje strane šapke. Na sredini šapke, sa prednje strane, na 2 cm udaljenosti od podbradnika, stavlja se znak sudske policije. Šapka je izrađena od tergala sljedećih karakteristika: vuna 45%, poliester 55%, težine 200-400 g/m², širine 140-150 cm, dozvoljeno skupljanje po osnovi i potki 1%, postojanost boje od 4 do 5. Boja šapke je grao siva (kataloški broj 581/0/). 10. Kapa kačket Kapa kačket je uobičajenog oblika. Materijal od kojeg se izrađuje mora biti isti kao i materijal osnovne uniforme. Na prednjem dijelu kriške kape stavlja se pojačanje od fiksira. U predwi dio kape stavlja se šilt, pojačan fišbajnom, a u rubu unutrašnjeg dijela kape stavlja se znojnica od tkanine širine 3 centimetra. Boja kape kačketa je grao siva. Na prednjem dijelu kape nalazi se oznaka identična oznaci koja se nosi na šapki, samo u vezenoj izvedbi. Opis zimske uniforme Član 5. 1. Kišna kabanica Izgled i sastav materijala od kojeg se izrađuje kišna kabanica identičan je opisu iz člana 4. tačka 1. ovog pravilnika. 2. Duga jakna s uloškom Duga jakna je uobičajenog kroja, izrađena od nepromočivog materijala, sa termo-uloškom, dužine do polovine natkoljenice i ima kapuljaču podešenu za skidanje. Na prednjem dijelu nalaze se dva koso postavljena xepa sa lajsnom ubačenom u predwi stranični šav. Zakopčava se sa minimalno četiri dugmeta, a sa lijeve i desne strane predwice nalaze se kose lajsne - imitacije xepova. Jakna je od okovratnika do sredine grudi i preko pleća pojačana istim materijalom od kojeg je izrađena, a na plećima ispod pojačawa kao i ispod pazuha ušivena je mrežasta traka. Na dowim bočnim (lijevo i desno) stranama jakne nalaze se dužinski otvori pogodni za korišćenje opreme na opasaču, koji se mogu zakopčavati. Na lijevoj i desnoj strani predwice, u predjelu grudi, našivaju se lajsne širine 3 cm, koje su postavljene vodoravno i na kojim se nalaze dvije nitovane rupice u razmaku od 2 cm. Naramenice na kišnoj jakni su od istog materijala i izrađene su tako da se na wih mogu postaviti naramenice sa činovima. Duga jakna izrađena je od vodootpornog poliestera -gumirani poliamid (sintetičko vlakno 100%), težine 80-200 g/m², dozvoljenog skupljanja po osnovi i potki 1%. Boja jakne je grao siva (kataloški broj 581/0/). 3. Kožna jakna s uloškom Kožna policijska jakna je uobičajenog kroja. Na prednjem dijelu jakne nalaze se četiri xepa, dva u predjelu grudi sa paspulima i skrivenim rejsferšlusima i dva dowa sa jednim paspulom širine 2,5 cm. Iznad gorwih xepova našivene su dvije vodoravne lajsne, širine 3 cm, na kojim su postavljene po dvije ringlice koje služe za kopčanje značke, odnosno pločice sa imenom. Leđa su skrojena iz četiri dijela, u predjelu satla su dvije falte za komociju. Rukav se sastoji iz tri dijela. U donjem dijelu rukava (ispod pazuha) postavljene su dvije ringlice koje služe za protok vazduha. Na ramenima se nalaze dvije epolete. Kragna je klasična i na nju se ugrađuje krzno koje se učvršćuje pomoću dugmadi i može se skidati po potrebi. Jakna se završava pojasom širine 5 cm, na kojem je s obje strane ugrađena gurtna dužine 30 cm. Rukavi se završavaju manžetnama koje se kopčaju drikerima sa mogućnošću regulacije širine. Jakna se kopča pomoću rajsferšlusa koji je prekriven lajsnom koja se kopča drikerima. Jakna je postavljena postavom, a na njenoj unutrašwosti nalazi se uložak od štepane postave težine 100 g. Uložak se za jaknu učvršćuje pomoću rajsferšlusa i može se skidati po potrebi. Na postavi su izrađena dva unutrašwa xepa. Svi šavovi na jakni urađeni su kvalitetnim koncem (0,80 za postavu i 0,50 za ostale dijelove jakne). Leđa, predwice, rukavi i ramena štepani su sa dva štepa. Svi šavovi na jakni vareni su pomoću posebne trake za varenje, a moraju izdržati propusnost od 0,2 bara. Oko xepova i falti zavarena je membrana koja sprečava protok vode. Tkani centelin se prije početka šivawa lijepi na naličje kragne, pojasa, bezeca, epoleta, manžetni i mjesta gdje se izrađuju xepovi. Rukavi i vratni izrez oblažu se centelinskim trakama. Rajsferšlusi na gorwim xepovima su vodonepropusni. Sva metalna galanterija mora biti zaštićena od rđawa. Rajsferšlusi i drikeri su u boji kože od koje se izrađuje jakna. Specifikacija materijala jakne: Koža: jagnjeća napa 0,9 - 1,1 hidrofobirana, vodootporna. Boja jakne je grao siva. Postojanost boje na trljanje od 3 do 4. Postava: štepana postava sa dva lica: 50% pamuk, 50% poliester, težine 180 g/m². 4. Kratka jakna Izgled i sastav materijala od kojeg se izrađuje kratka jakna identičan je opisu iz člana 4. tačka 2. ovog pravilnika. 5. Pantalone Pantalone imaju dva dužinska xepa naprijed, sa dva zapeglana paspula širine po 0,5 cm, iber štepan širinom 0,2 cm, te na krajevima učvršćeni ringlicom. Na desnoj strani zadwice nalazi se jedan xep sa patnom, na kojoj se nalaze rupice za kopčanje. Na sredini predwica u pojasu su ušivene po jedna falta dubine 2,5 cm, dvostruko okrenute prema nazad. Predwice pantalona su sa unutrašnje strane pojačane postavom do ispod koljena. Šlic naprijed kopča se rajsferšlusom, te jednim dugmetom na pojasu i jednom kopčom, proštepan ravno sa učvršćenom ringlicom na kraju. Na gornjem dijelu pantalona našiva se pojas iz dva dijela sa osam gajki. Širina pojasa je 5 cm, a gajke su učvršćene 2 cm ispod pojasa radi širine opasača. Na donjem kraju pantalona nogavice se pojačavaju našivenim zaštitnikom. Pantalone su izrađene od sljedećih materijala: vuna 45%, poliester 55%, težine 200-400 g/m², širina 140 do 150 cm, dozvoljeno skupljanje po osnovi i potki 1%, postojanost boje od 4 do 5. Boja pantalona je grao siva (kataloški broj 581/0/). 6. Kaiš za pantalone Izgled i sastav materijala od kojeg se izrađuje kaiš identičan je opisu iz člana 4. tačka 4. ovog pravilnika. 7. Xemper sa "V" izrezom Xemper s "V" izrezom izrađen je od vune 50% i sintetičkih vlakana 50%, sitnog tkawa, sa pojačawima u predjelu ramena i na laktovima. Na ramenima se nalaze naramenice za činove ubačene u šav rukava koje se kopčaju kroz rupicu dugmetom. Na gornjem prednjem dijelu lijeve strane nalazi se xep sa preklopom koji se zakopčava nitnom. Boja xempera je grao siva. 8. Pulover sa "V" izrezom Pulover sa "V" izrezom izrađen je od vune 50% i sintetičkih vlakana 50%, sitnog tkawa i bez rukava. Boja pulovera je grao siva. 9. Košulja dugih rukava Košulja dugih rukava je uobičajnog oblika i kroja. Na predwoj lijevoj strani nalazi se jedan xep. Rukavi se završavaju manžetnama minimalno 5 cm koje se zakopčavaju jednim dugmetom. Košulja je izrađena od pamuka 60%-70%, poliestera 30% -40 %, težine 150-170 g/m², širine 140-150 cm, dozvoljeno skupljanje po osnovi i potki 1%. Boja košulje je svijetloplava. 10. Kravata Kravata je uobičajnog oblika (kroja) i dužine, podešena za zakopčavanje gumicom. Izrađena je od sintetike. Boja kravate je grao siva. 11. Termo-čarape Termo-čarape su uobičajnog oblika i pojačane na peti i prstima i izrađene za nošenje u zimskim uslovima (termo). Boja termo-čarapa je crna. 12. Poluduboke cipele Poluduboke cipele su uobičajnog oblika (kroja), crne boje, izrađene od prirodne kože sa lijepljenim gumenim đonom minimalne debqine 2 cm, anilinskom ili platnenom postavom, bez ukrasa, na vezivanje (šwiranje) i potpeticama visine do 3 cm za muškarce i visine do 4,5 cm za žene. Visina poludubokih cipela za muškarce je maksimalno do zglobova, a za žene do iznad zglobova. 13. Rukavice Rukavice su uobičajenog oblika i izrade. Izrađene su od kože, sa postavom i kopčanjem u gornjem dijelu. Boja rukavica je crna. 14. Šapka Izgled i sastav materijala od kojeg se izrađuje šapka identičan je opisu iz člana 4. tačka 9. ovog pravilnika. 15. Kapa kačket Izgled i sastav materijala od kojeg se izrađuje kapa kačket identičan je opisu iz člana 4. tačka 10. ovog pravilnika. III. TAKTIČKA UNIFORMA Član 6. Taktička uniforma sastoji se od: kratke jakne s uloškom, pantalona, košulje dugih rukava, košulje kratkih rukava, majice kratkih rukava sa "O" izrezom, čarapa, čizama i kape kačketa. Opis taktičke uniforme Član 7. 1. Kratka jakna s uloškom Kratka jakna (spidfajer) s uloškom dizajniranim za upotrebu u hladnijim uslovima. Spoqna jakna sastoji se od osnovne tkanine i postave. Kragna je sa okruglim izrezom. Jakna se kopča rajsferšlusom. U predjelu bokova nalaze se dva horizontalna xepa, koji se zatvaraju rajsferšlusom. U donjem rubu jakne nalazi se elastična traka. Rukavi su iz jednog dijela i završavaju se elastičnom trakom. Na lijevom rukavu nalazi se xep za mobitel i olovku. Na rukavima jakne ušiveni su vezeni amblemi - oznake sudske policije. Jakna je izrađena od 100 % vodoodbojnog poliestera. Postava: štepana postava sa dva lica: 50% pamuk, 50% poliester, težine 180 g/m². Boja jakne je crna. 2. Pantalone Pantalone su uobičajenog oblika i kroja, sa dva kosa xepa naprijed, dva xepa nazad i dva našivena xepa postavljena bočno na nogavicama u visini natkoljenice sa skrivenim kopčanjem. Pantalone u predjelu sjedišta imaju pojačanje. Pantalone se kopčaju sa tri dugmeta i jednim dugmetom u pojasu. U pojasu ima sedam gajki i našivena dva regulatora sa šnalom za regulisanje širine struka. Pantalone su izrađene od ripstop materijala sastava 50% pamuk, 50% poliester, težine 190-230 g/m². Boja pantalona je crna. 3. Košulja dugih rukava Košulja dugih rukava je uobičajenog oblika i kroja. Na predwici, u predjelu grudi, nalaze se dva našivena xepa sa patnom i skrivenim kopčanjem na dugmad. Rukavi su iz jednog dijela. Na dužini rukava je manžet na na kojoj je našivena španerica i dva dugmeta za regulisanje širine rukava, odnosno mogućnost nošewa košulje sa savijenim (kratkim) rukavom. Košulja se kopča sa pet dugmadi, od kojih su četiri skrivena. Na rukavima košulje ušiveni su amblemi - oznake sudske policije. Košulja je izrađena od pamuka 50% i poliestera 50%, težine 180-200 g/m². Boja košulje je crna. 4. Košulja kratkih rukava Košulja kratkih rukava je uobičajenog oblika i kroja. Na predwoj strani nalaze se dva xepa sa iber štepanom lajsnom i patnama koje su pojačane, na lijevoj i desnoj strani predwice iznad xepova našivaju se lajsne širine 3 cm, koje su postavljene vodoravno i na kojim se nalaze dvije nitovane rupice u razmaku od 2 cm. Na woj se nalaze naramenice od iste tkanine kao i košulja, i izrađene su tako da se na wih mogu navući naramenice sa oznakama činova. Rukavi se završavaju manžetnama. Košulja se kopča sa pet dugmadi, od kojih su četiri skrivena. Na rukavima košulje su ušiveni amblemi - oznake sudske policije. Košulja je izrađena od pamuka 50% i poliestera 50%, težine 150 - 180 g/m². Boja košulje je crna. 5. Majica kratkih rukava s "O" izrezom Majica kratkih rukava je uobičajenog oblika i kroja, bez rukava sa opšivenim rubovima. Izrez na majici je okrugao. Majica je izrađena od pamuka 100%, težine 150 g/m². Boja majice je crna. 6. Čizme Čizme su crne boje. Izrađene su od hidrofobirane kože. Minimalno devet ringlica ravnomjerno je raspoređeno na čeonom dijelu čizme, od čega je minimalno pet ringlica ravnomjerno raspoređeno u vrhu čizme. Ispod ringlica postavljena su kožna pojačawa, iste boje kao i čizma. Jezik je izrađen od hidrofobirane kože sa dodatnim pojačanjem, iste boje kao i čizma. Na unutrašwoj strani jezika mora se nalaziti etiketa proizvođača sa naznakom veličine, modela, načina održavawa i vrste certifikata koji posjeduje. Na čizmi se nalazi nekližući gumeni đon, otporan na ulje, sa sistemom koji sprečava klizanje. Na sredini đona nalazi se fleksibilni dio, izrađen od mekane providne gume, koji olakšava kretanje i apsorbuje udar. Imaju nepromočivu prozračnu membranu. Unutrašwost je izrađena od konturne pjene sa sistemom apsorpcije udara. Presvučena je postavom koja smanjuje znojenje nogu i upija vlagu. Posjeduje antibakterijski uložak koji neutralizuje bakterije i neugodne mirise. Sa donje strane uloška nalaze se dvije apsorpcione ploče. Uložak mora imati najmanje 10 rupica za ventilaciju, promjera min. 3 mm. Na stražnjem dijelu čizme postavljena je zaštita za taktičku primjenu. Čizme moraju posjedovati odgovarajući certifikat. 7. Kapa kačket Kapa kačket je uobičajenog oblika. Materijal od kojeg je izrađen mora biti isti kao i materijal uniforme. Na prednjem dijelu kriške kape stavlja se pojačanje od fiksira. U predwi dio kape stavlja se šilt, pojačan fišbajnom, a u rubu unutrašnjeg dijela kape stavlja se znojnica od tkanine širine 3 centimetra. Boja kape kačketa je crna. Na prednjem dijelu kape nalazi se oznaka identična oznaci koja se nosi na šapki, samo u vezenoj izvedbi. IV. SPECIJALNA UNIFORM A Član 8. Specijalna uniforma sastoji se od: duge jakne sa termo-uloškom, kratke jakne sa uloškom, pantalona, košulje dugih rukava, xempera sa rol-kragnom, polo majice kratkih rukava sa kragnom, majice kratkih rukava s "O" izrezom, kape kačketa, kape beretke, taktičke kape - maske, taktičkih rukavica sa prstima, taktičkih rukavica bez prstiju, taktičke kabanice, kaiša za pantalone, čarapa, termo-čarapa, čizama - ljetne i zimske čizme. Opis specijalne uniforme 1. Duga jakna sa termo-uloškom Duga jakna je uobičajenog kroja, 100% nepromočiva i sa termo-uloškom dizajniranim tako da se može nositi i odvojeno od jakne. Spoqni dio jakne je lameliran i na ukupnoj dužini "zavaren specijalnom tehnikom". Spoqna jakna sastoji se od osnovne tkanine i postave. Unutrašwa jakna kopča se rajsferšlusom i drikerima za spoqnu jaknu. Kragna je visoka, a sastavni dio jakne je i pojačana neodvojiva kapuljača sa učkurima za korekciju širine. Jakna se kopča rajsferšlusom i duplom lajsnom sa drikerima, koja sprečava prodor vode i vjetra. U predjelu grudi su dva kosa "skrivena" xepa koji se zatvaraju rajsferšlusom i lajsnom sa drikerom. U predjelu bokova, a ispod tunela za korekciju širine jakne, nalaze se dva horizontalna xepa, koji se zatvaraju rajsferšlusom i lajsnom sa drikerom. U donjem rubu jakne nalazi se učkur za regulisanje širine jakne. Vrh kragne sa unutrašnje strane završava se našivenim lajsnama, ispod kojih se završava rejsferšlus uloška. Rukavi su iz jednog dijela i završavaju se elastičnom trakom i trakom sa čičkom za korekciju širine kraja rukava. Na lijevoj i desnoj strani jakne, u visini grudi, ušivene su dvije čičak-trake na koje se postavljaju natpisi organizacione jedinice, zvawa i slično. Na predwoj strani jakne, kod rajsferšlusa, nalazi se čičak-nosač za epoletu. Na lijevom rukavu nalazi se xep za mobitel i olovku na kojem se nalazi čičak-traka za postavljanje amblema, a na desnom rukavu samo čičak-traka za postavljanje amblema. Na leđima jakne se u odgovarajućim dimenzijama i zatvorenom rajsferšlusu koji je prikriven lajsnom nalazi termo-natpis ispisan u dva reda i glasi: SUDSKA - SUDBENA - SUDSKA P O L I C I J A - P O L I C I J A Navedeni natpis se po potrebi može vaditi, odnosno po potrebi može biti vidqiv. Jakna ima ventilacione otvore sa rajsferšlusom koji se nalaze pod pazuhom. Jakna je izrađena od proline - poliestera koji je 100 % vodonepropusan, težine 245 g/m². Termo-uložak jakna namijenjena je za zaštitu od vjetra i velike hladnoće, ravnog je kroja, sa dva paspulirana xepa koji se zatvaraju rajsferšlusom. Kragna je usklađena sa kragnom spoljašnje jakne. Postava je izrađena od lakog materijala ili mreže. U porubu unutrašnje jakne uvučen je učkur sa stoperima za korekciju širine, a u rukave je uvučena elastična traka. Sa spoljašnje strane našivene su paspul-trake, koje služe za fiksiranje uloška za spoqnu jaknu. Na lijevoj i desnoj strani jakne, u visini grudi, ušivene su dvije čičak-trake. Na predwoj strani termo-uloška, kod rajsferšlusa nalazi se čičak-nosač za epoletu, a na rukavima jakne amblemi - oznake sudske policije. Jakna ima ventilacione otvore sa rajsferšlusom koji se nalaze pod pazuhom. Termo-uložak jakna izrađena je od poliester flis materijala koji je vjetrootporan, prozračan, rukavi obloženi taftom, a tkanina na ramenima i laktovima otporna na bušenje. Boja termo-jakne je crna. 2. Kratka jakna s uloškom Kratka zimska jakna ima odvojivi uložak dizajniran za upotrebu u hladnijim uslovima. Spoqna jakna sastoji se od osnovne tkanine i postave. Spoqni dio jakne je lameliran i na ukupnoj dužini "zavaren specijalnom tehnikom". Kragna je sa okruglim izrezom. Jakna se kopča rajsferšlusom. U predjelu bokova nalaze se dva horizontalna xepa, koji se zatvaraju rajsferšlusom. U donjem rubu jakne nalazi se elastična traka. Rukavi su iz jednog dijela i završavaju se elastičnom trakom i trakom sa čičkom za korekciju širine kraja rukava. Na lijevoj i desnoj strani jakne, u visini grudi, ušivene su dvije čičak-trake. Na predwoj strani jakne, kod rajsferšlusa, nalazi se čičak-nosač za epolete. Na lijevom rukavu nalazi se xep za mobitel i olovku. Na rukavima jakne ušiveni su vezeni amblemi - oznake sudske policije. Jakna je izrađena od proline - poliestera koji je 100% vodonepropusan, težine 245 g/m². Boja jakne je crna. 3. Pantalone Pantalone imaju na predwici dva kosa xepa. U predjelu koljena nalazi se pojačanje. Na zadnjem dijelu imaju dva xepa sa patnom i skrivenim kopčanjem. U predjelu sjedišta imaju pojačanje. Sa bočne strane imaju dva prošivena xepa sa faltama i patnama sa skrivenim kopčanjem na dva dugmeta. Pantalone se kopčaju sa tri dugmeta i jednim dugmetom u pojasu. U pojasu ima sedam širokih gajki i našivena dva regulatora sa šnalom za regulisanje širine struka. U porubu dužine nogavica uvučena je traka kojom se reguliše širina. Pantalone su izrađene od vodootpornog materijala koji čini pamuk - 50% i poliester 50%, težine 200 g/m². Boja pantalona je crna. 4. Košulja dugih rukava Košulja dugih rukava je uobičajenog oblika i kroja. Na predwici, u predjelu grudi, nalaze se dva našivena xepa sa patnom i skrivenim kopčanjem na dugmad. Rukavi su iz jednog dijela sa našivenim pojačanjem u predjelu lakta. Na dužini rukava je manžet na na kojoj je našivena španerica i dva dugmeta za regulisanje širine rukava, odnosno mogućnost nošewa košulje sa savijenim (kratkim) rukavom. Košulja se kopča sa pet dugmadi, od kojih su četiri skrivena. Na predwoj strani košulje, u visini grudi, nalazi se čičak-nosač za epolete. Iznad xepova našivene su dvije čičak-trake za postavljanje oznaka. Na rukavima košulje su ušiveni amblemi - oznake sudske policije. Košulja je izrađena od vodootpornog materijala koji čini pamuk - 50% i poliester 50%, težine 200 g/m². Boja košulje je crna. 5. Xemper sa rol-kragnom Xemper je uobičajenog kroja i sa rol-kragnom. Izrađen je od vune 50% i sintetičkih vlakana 50%, sitnog tkawa, sa pojačawima u predjelu ramena i na laktovima. Na rukavima xempera nalaze se amblemi - oznake sudske policije. Boja xempera je crna. 6. Polo majica kratkih rukava sa kragnom Polo majica je sa kragnom na "V" izrez, kratkih rukava. U lijevom dijelu, u predjelu grudi, termo-izvedbi nalazi se značka sudske policije dimenzija 70x70 mm, a na leđima majice je postavljen termo-natpis širine 25 cm, na kojem je u dva reda ispisano SUDSKA - SUDBENA - SUDSKA P O L I C I J A - P O L I C I J A. Boja termo-štampe je zlatnožuta. Majica je izrađena od 100% pamuka, težine 180 g/m². Boja majice je crna. 7. Majica kratkih rukava s ''O'' izrezom Majica "T" oblika, bez kragne, kratkih rukava. U lijevom dijelu, u predjelu grudi, termo-izvedbi nalazi se značka sudske policije dimenzija 70x70 mm, a na leđima majice postavljen je termo-natpis širine 25 cm, na kojem je u dva reda ispisano SUDSKA - SUDBENA - SUDSKA POLICIJA - P O L I C I J A Boja termo-štampe je zlatnožuta. Majica je izrađena od 100 % pamuka, težine 150 g/m². Boja majice je crna. 8. Kapa kačket Kapa kačket je uobičajenog oblika. Materijal izrade mora biti isti kao i materijal uniforme. Na prednjem dijelu kriške kape stavlja se pojačanje od fiksira. U predwi dio kape stavlja se šilt, pojačan fišbajnom, a u rubu unutrašnjeg dijela kape stavlja se znojnica od tkanine širine 3 centimetra. Boja kape kačketa je crna. Na prednjem dijelu kape nalazi se oznaka identična oznaci koja se nosi na šapki, samo u vezenoj izvedbi. 9. Kapa beretka Kapa beretka je uobičajenog oblika (kroja). Postavljena je uobičajenim materijalom. Dowi rub kape je opšiven uskim ajnfasom od crne kože, širine 1 cm. U kožni opšiv uvučena je traka za fino podešavanje veličine. Na dance se postavljaju dvije metalne ringlice crne boje. Na prednjem dijelu kape nalazi se oznaka identična oznaci koja se nosi na šapki, u vezenoj izvedbi. Boja kape beretke je crna. 10. Taktička kapa - maska Izrađena je od materijala koji omogućava zaštitu vrata i glave od varnica i plamena, odnosno koji ne podržava plamen i podnosi temperaturu do 427ºC, pojačano opšivena na svim rubovima, a posebno rubovima koji se nalaze na otvoru za oči i nos, crne boje. 11. Taktičke rukavice sa prstima Taktičke rukavice su uobičajenog oblika i kroja, izrađene od neoprana/spandeksa, sa spectra cut re sis tant postavom, na dlanu pojačane sintetičkom kožom, ergonomski dizajnirane, sa pojačawima na palcu. Imaju najlonsku trakicu za kačenje na kara biner i zaštitu od posjekotina, crne boje. 12. Taktičke rukavice bez prstiju Taktičke rukavice su uobičajenog oblika i kroja, ali bez prstiju, izrađene od kože, sa spec tra cut re sis tant postavom, pojačawima na dlanu, palcu i dijelu rukavice koji pokriva spoqni dio šake. Imaju najlonsku trakicu za kačenje na kara - biner i zaštitu od posjekotina, crne boje. Rukavica pokriva prste do polovine prstiju, a završni dio rukavica je dodatno opšivena 13. Taktička kabanica Taktička kabanica - pelerina je uobičajenog kroja, izrađena od 100% nepromočivog poliestera, dužine do polovine potkoljenice i ima kapuljaču. Na bočnim (lijevo i desno) stranama u predjelu od struka do koljena na kabanici nalaze se sakriveni dužinski otvori pogodni za korišćenje opreme na opasaču. Boja kabanice je crna. 14. Kaiš za pantalone Kaiš za pantalone izrađen je od kordure dužine 120-150 cm, a zakopčava se čičak-trakom ili PVC tokom iz dva dijela. Širina kaiša je 3 cm. Kaiš je dodatno opšiven na svim rubovima. Na spoqnom dijelu kaiša cijelom dužinom je našivena čičak-traka širine kaiša. Boja kaiša je crna. 15. Čarape Čarape su uobičajnog oblika i pojačane na peti i prstima. Sastav materijala: pamuk 60 %, poliamid 40%. Boja čarapa je crna. 16. Termo-čarape Termo-čarape su uobičajnog oblika, pojačane na peti i prstima i izrađene za nošenje u zimskim uslovima (termo). Boja termo-čarapa je crna 17. Čizme ljetne Čizme su crne boje. Izrađene su u kombinaciji hidrofobirane kože i De nier Ny lon 900 kordure. Visina čizme je 8" (204 mm). Spoqni i unutrašwi bočni dijelovi čizme izrađeni su od kordure. Minimalno devet ringlica raspoređeno je na čeonom dijelu čizme, od čega je minimalno pet ringlica ravnomjerno raspoređeno u vrhu čizme. Ispod ringlica su postavljena kožna pojačawa, iste boje kao i čizma. Jezik je izrađen od kordure sa dodatnim pojačanjem, iste boje kao i čizma. Na unutrašwoj strani jezika mora se nalaziti etiketa proizvođača sa naznakom veličine, modela, načina održavawa i vrste certifikata koji posjeduje. Imaju jednobojni nekližući antistatički gumeni đon, otporan na ulje. Na sredini đona nalazi se fleksibilni dio, izrađen od mekane gume, koji olakšava kretanje i apsorbuje udar. Imaju evaporacijsku postavu. Unutrašwost je izrađena od konturne pjene sa sistemom apsorpcije udara. Ima pojačawa na peti i skočnom zglobu. Dotežu se blauecher sistemom vezivawa. Čizme moraju posjedovati odgovarajući certifikat. 18. Čizme zimske Čizme su crne boje. Izrađene su od hidrofobirane kože. Minimalno devet ringlica ravnomjerno je raspoređeno na čeonom dijelu čizme, od čega je minimalno pet ringlica ravnomjerno raspoređeno u vrhu čizme. Ispod ringlica su postavljena kožna pojačawa, iste boje kao i čizma. Jezik je izrađen od hidrofobirane kože sa dodatnim pojačanjem, iste boje kao i čizma. Na unutrašwoj strani jezika mora se nalaziti etiketa proizvođača sa naznakom veličine, modela, načina održavawa i vrste certifikata koji posjeduje. Na čizmi se nalazi nekližući gumeni đon, otporan na ulje, sa sistemom koji sprečava klizanje. Na sredini đona nalazi se fleksibilni dio, izrađen od mekane providne gume, koji olakšava kretanje i apsorbuje udar. Imaju nepromočivu prozračnu membranu. Unutrašwost je izrađena od konturne pjene sa sistemom apsorpcije udara. Presvučena je postavom koja smanjuje znojenje nogu i upija vlagu. Ima antibakterijski uložak koji neutralizuje bakterije i neugodne mirise. Sa donje strane uloška nalaze se dvije apsorpcione ploče. Uložak mora imati najmanje 10 rupica za ventilaciju, promjera minimalno 3 mm. Na stražnjem dijelu čizme postavljena je zaštita za taktičku primjenu. Čizme moraju posjedovati odgovarajući certifikat. V. ROKOVI TRAJAWA Član 9. Rokovi trajawa sastavnih dijelova uniforme su sljedeći: Osnovna uniforma 1.Jedna godina za: –2 košulje kratkih rukava; –2 košulje dugih rukava; –2 majice kratkih rukava s "O" izrezom; –2 para ljetnih čarapa; –2 para termo-čarapa –plitke cipele; –kapu kačket –kravatu; 2.Dvije godine za: –kratku jaknu; –pantalone ljetne; –pantalone zimske; –poluduboke cipele; –šapku; 3.Tri godine za: –kišnu kabanicu; –dugu jaknu sa uloškom; –kožnu jaknu sa uloškom –xemper s "V" izrezom; –pulover s "V" izrezom; –kaiš za pantalone; –rukavice. Taktička uniforma 1.Tri godine za: –kratku jaknu; –pantalone; –košuqu dugih rukava; –košuqu kratkih rukava; –2 majice kratkih rukava sa "O" izrezom; –kapu kačket; –čizme. Specijalna uniforma 1.Jedna godine za: –2 polo majice kratkih rukava; –2 majice kratkih rukava sa "O" izrezom; –taktičku kapu - masku; –2 para čarapa; –2 para termo-čarapa; 2.Dvije godine za: –kratku jaknu; –2 pantalona; –2 košulje dugih rukava; –kapu kačket; –kapu beretku; 3.Tri godine za: –dugu jaknu; –xemper sa rol-kragnom; –taktičke rukavice sa prstima; –taktičke rukavice bez prstiju; –taktičku kabanicu; –kaiš za pantalone; –čizme ljetne; –čizme zimske. Član 10. Rokovi određeni za trajanje sastavnih dijelova uniforme iz člana 9. ovog pravilnika mogu se produžiti u sljedećim slučajevima: 1.za vrijeme odsustva službenika sudske policije zbog privremene nesposobnosti; 2.za vrijeme odsustva službenika sudske policije zbog privremenog udaljewa - suspenzije. Osim slučajeva iz prethodnog stava, glavni komandant može u opravdanim okolnostima za određene službenike sudske policije produžiti rokove trajawa pojedinih sastavnih dijelova uniforme. VI. NAČIN IZRADE UNIFORME Član 11. Uniforme se izrađuju u standardnim veličinskim brojevima, a sastavni dijelovi uniforme izrađuju se u standardnim veličinama. Uniforme službenica sudske policije su istog izgleda i kroja, s tim da su prilagođene anatomskoj građi žena sa dugmadima prišivenim na lijevom pešu. VII. NOŠEWE UNIFORME Član 12. Osnovnu uniformu duže svi službenici sudske policije, osim pripadnika Interventno-operativne jedinice Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Interventno-operativna jedinica) i ona se nosi prilikom izvršavawa redovnih poslova i zadataka, prisustva permanentnoj obuci, na smotrama i radnim sastancima i u drugim službenim prilikama. Taktičku uniformu duži određeni broj službenika sudske policije koji u organizacionim jedinicama izvršavaju složenije operativne poslove i zadatke iz nadležnosti sudske policije. Nošenje uniforme iz prethodnog stava, prilikom planirawa sprovođewa određenih operativnih aktivnosti, određuje i odobrava rukovodilac organizacione jedinice. Specijalnu uniformu duže pripadnici Interventno- operativne jedinice i ona se nosi prilikom izvršavawa redovnih poslova i zadataka, na smotrama i radnim sastancima i u drugim službenim prilikama iz djelokruga navedene jedinice. Izuzetno od prethodnog stava, pripadnici Interventno- operativne jedinice prilikom sprovođewa taktičkih i specijalističkih obuka i u drugim slučajevima kada to odredi neposredni rukovodilac mogu nositi radnu ili vježbovnu uniformu. Član 13. Osnovna ljetna uniforma nosi se u periodu od 1. maja do 15. oktobra. Osnovna zimska uniforma nosi se u periodu od 16. oktobra do 30. aprila. Drugačije vrijeme nošewa uniforme iz stavova 1. i 2. ovog člana, na predlog rukovodioca organizacione jedinice, može odobriti glavni komandant. Član 14. O jednoobraznom načinu nošewa sastavnih dijelova uniforme u okviru jedne organizacione jedinice brine rukovodilac organizacione jedinice. Prilikom određivawa nošewa sastavnih dijelova uniforme, rukovodilac organizacione jedinice vodi računa i o jednoobraznom izgledu službenika sudske policije angažovanih na jednom operativnom zadatku, a u zavisnosti od opisa, mjesta i vremena izvršewa poslova i zadataka. VIII. OZNAKE NA UNIFORMI SUDSKE POLICIJE Član 15. Na uniformi sudske policije nose se sljedeće oznake: –amblem sudske policije; –amblem sa natpisom sudske policije; –pločica sa imenom i prezimenom službenika sudske policije; –oznaka sa imenom i prezimenom službenika sudske policije na specijalnoj uniformi; –oznaka organizacione jedinice na specijalnoj uniformi; –oznaka za šapku, kapu kačket i kapu beretku. Amblem sudske policije Član 16. Amblem sudske policije je štitastog oblika, visine 110 mm, širine 90 mm, čiji se gorwi dio zavšava pod uglom od 120 stepeni. Amblem je u osnovi boje uniforme, oivičen trakom zlatnožute boje širine 3 mm. Na gornjem centralnom dijelu amblema, u četiri reda, nalazi se zlatnožutom bojom izvezen polukružni natpis "Bosna i Hercegovina" i "Bosna i Hercegovina"; "FEDERA - CIJA BOSNE I HERCEGOVINE" i "FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE". U centralnom dijelu amblema nalazi se izvezena značka sudske policije, osmokrakog oblika, prečnika dimenzija 70 mm, u osnovi zlatnožute boje, u kojoj su sa početkom iz sredine simetrično raspoređena polja u obliku sunčevih zraka, čiji se kraci stepenasto završavaju. U unutrašnjem dijelu značke, na zamišljenoj kružnici prečnika 50 mm u okvirima tamnoplave boje, širine 6 mm, u zlatnožutoj boji simetrično su izvezeni polukružni natpisi: "SUDSKA POLICIJA"; "SUDBENA POLICIJA"; "SUDSKA POLICIJA". Na sredini značke je u krugu prečnika 22 mm zlatnožutom bojom izvezena vaga. Amblem sudske policije nosi se na gorwoj polovini lijevog rukava duge jakne, kratke jakne, kožne jakne, košulje kratkih rukava i košulje dugih rukava specijalne uniforme. Amblem sa natpisom sudske policije Član 17. Amblem sa natpisom sudske policije je štitastog oblika, visine 110 mm, širine 90 mm, čiji se gorwi dio zavšava pod uglom od 120 stepeni. Amblem je u osnovi boje uniforme, oivičen trakom zlatnožute boje širine 3 mm, a slova na amblemu su ispisana zlatnožutom bojom. Na gornjem centralnom dijelu amblema, u četiri reda nalazi se polukružni natpis "Bosna i Hercegovina"; "Bosna i Hercegovina"; "FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE"; "FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Ispod natpisa iz prethodnog stava, u centralnom dijelu amblema u tri reda nalazi se natpis "SUDSKA POLICIJA", "SUDBENA POLICIJA" i "SUDSKA POLICIJA". Amblem sa natpisom sudske policije nosi se na gorwoj polovini desnog rukava duge jakne, kratke jakne, kožne jakne, košulje kratkih rukava i košulje dugih rukava specijalne uniforme. Pločica sa imenom i prezimenom službenika sudske policije Član 18. Pločica sa imenom i prezimenom službenika sudske policije izrađena je od mesinga koji je zaštićen od promjena izazvanih uticajem atmosferskih prilika i to hemijskim putem (pasivizacija), pravougaonog je oblika dužine 70 mm, širine 25 mm, u osnovi zlatnožute boje, a na poleđini pločice nalazi se njen odgovarajući pričvršćivač. U centralnom dijelu pločice slovima tamnoplave boje izgravirano je ime i prezime službenika sudske policije. Pločica sa imenom i prezimenom službenika sudske policije nosi se na gorwoj desnoj strani duge jakne, kratke jakne, kožne jakne i košulje kratkih rukava. Oznaka sa imenom i prezimenom službenika sudske policije na specijalnoj uniformi Član 19. Oznaka sa imenom i prezimenom službenika sudske policije na specijalnoj uniformi vezena je na čičak-traci, i to na materijalu identičnom specijalnoj uniformi, dimenzija 140 mm x 25 mm. Podloga oznake je crne boje, a slova kojim je ispisano ime i prezime službenika su zlatnožute boje. Oznaka je oivičena trakom zlatnožute boje širine 2 mm. Oznaka sa imenom i prezimenom službenika sudske policije vezena na čičak-traci nosi se na gorwoj desnoj strani duge jakne, kratke jakne i košulje dugih rukava. Oznaka organizacione jedinice na specijalnoj uniformi Član 20. Oznaka organizacione jedinice na specijalnoj uniformi vezena je na čičak-traci na materijalu identičnom specijalnoj uniformi, dimenzija 140 mm x 25 mm. Podloga oznake je crne boje, a slova kojim je u centralnom dijelu ispisano "INTERVENTNO-OPERATIVNA JEDI - NICA" su zlatnožute boje. Oznaka je oivičena trakom zlatnožute boje širine 2 mm. Oznaka organizacione jedinice vezena na čičak-traci nosi se na gorwoj lijevoj strani duge jakne, kratke jakne i košulje dugih rukava. Oznaka za šapku, kapu kačket i kapu beretku Član 21. Oznaka za šapku, kapu kačket i kapu beretku je identična znački sudske policije, izrađena u prečniku 50 mm i bez broja. Oznaka za šapku izrađena je od mesinga koji je zaštićen od promjena izazvanih uticajem atmosferskih prilika, i to hemijskim putem (pasivizacija), i na njenoj poleđini nalazi se odgovarajući pričvršćivač, a oznaka za kapu kačket i kapu beretku vezena je na kapi ili na odgovarajućoj podlozi koja se postavlja na kapu. Oznaka za šapku i kapu kačket nosi se na centralnom dijelu prednje strane, a oznaka na kapi beretki nosi se na njenoj predwoj lijevoj strani. IX. ZADUŽEWE, RAZDUŽEWE I ZAMJENA UNIFORMI Član 22. O zaduživanju i razduživanju sastavnih dijelova uniforme za svakog službenika sudske policije vodi se karton ličnog zadužewa. Karton ličnog zadužewa iz prethodnog stava vodi se u matičnoj organizacionoj jedinici službenika sudske policije. Rukovodioci organizacionih jedinica sudske policije obavezni su da redovnim praćenjem i kontrolom brinu o trenutnom stanju uniformi i oznaka zaduženih službenicima sudske policije, te da u godišnjem planu rada ili drugim pisanim aktima iskazuju eventualne potrebe za wihovom nabavkom. Član 23. Službenik sudske policije može prije isteka propisanog roka trajawa zamijeniti određene sastavne dijelove uniforme i oznaka sudske policije, ako su oni oštećeni ili dotrajali usljed korišćewa. U slučaju iz prethodnog stava, službenik sudske policije dužan je da neposrednom rukovodiocu podnese pismeno obrazložen zahtjev za zamjenu oštećenog ili dotrajalog dijela uniforme ili oznake, pri čemu je obavezan da oštećeni ili dotrajali dio priloži ili dostavi na uvid. Rukovodilac iz prethodnog stava, uz prethodno pribavljenu saglasnost glavnog komandanta, izvršiće eventualnu zamjenu oštećenog ili dotrajalog dijela uniforme ili oznake sudske policije. Član 24. Službenik sudske policije kojem je prestao radni odnos u sudskoj policiji obavezan je da u roku od sedam dana od dana prestanka radnog odnosa razduži sve sastavne dijelove uniforme sa oznakama i sve ostale dijelove kojima je rok trajawa duži od dvije godine. Službenici sudske policije obavezni su da sa sastavnih dijelova uniforme kojima je istekao rok i koje se ne koriste skinu i razduže oznake sudske policije, te spriječe zloupotrebu preostalih dijelova uniforme. Član 25. Službenici sudske policije obavezni su da održavaju u urednom i ispravnom stanju sastavne dijelove uniforme i oznake koje duže. X. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 26. Rukovodioci organizacionih jedinica i službenici unutrašnje kontrole sudske policije dužni su da organizuju neposrednu kontrolu i nadzor u pogledu namjenskog i jednoobraznog korišćewa sastavnih dijelova uniforme i oznaka sudske policije. Član 27. Uz ovaj pravilnik odštampani su i njegov su sastavni dio sljedeći obrasci: –Obrazac 1 - amblem sudske policije; –Obrazac 2 - amblem sa natpisom sudske policije; –Obrazac 3 - pločica sa imenom i prezimenom službenika sudske policije; –Obrazac 4 - oznaka sa imenom i prezimenom službenika sudske policije na specijalnoj uniformi; –Obrazac 5 - oznaka organizacione jedinice na specijalnoj uniformi; –Obrazac 6 - oznaka za šapku, kapu kačket i kapu beretku. Član 28. U roku od 60 dana od dana stupawa na snagu ovog pravilnika, izvršiće se nabavka i zamjena postojećih oznaka sudske policije. Član 29. Danom stupawa na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o uniformi i posebnim oznakama sudske policije ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/98). Član 30. Ovaj pravilnik stu pa na snagu danom donošewa i objaviće se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj Su-sp-112/10 21. aprila 2010. godine Sarajevo Predsjednik Vrhovnog suda Federacije BiH Amir Jagawac, s. r. Na osnovu člana 2., člana 4. stav 1., člana 18. stav 1. i člana 27. Zakona o sudskoj policiji ("Službene novine Federacije BiH", br. 19/96 i 37/04), a uz prethodno pribavljeno Mišljenje federalnog ministra unutrašnjih poslova, broj 01-03-02-1-30, od 20.4.2010. godine, i federalnog ministra pravde, broj 03-02-3-1467/10, od 15.4.2010. godine, predsjednik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine donosi PRAVILNIK O UNIFORMI I OZNAKAMA NA UNIFORMI SUDSKE POLICIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI NE I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuju se: vrste, opis (sastavni dijelovi, kroj, materijal i boja), rokovi trajanja, način izrade, nošenje, zaduženje, razduženje i zamjena uniforme u Sudskoj policiji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: sudska policija), kao i oznake koje se nose na uniformi. Član 2. Uniforma u sudskoj policiji je osnovna, taktička i specijalna uniforma. II. OSNOVNA UNIFORMA Član 3. Osnovna uniforma sudske policije može biti ljetna i zimska. Ljetna uniforma sastoji se od: kišne kabanice, kratke jakne, pantalona, kaiša za pantalone, košulje kratkih rukava, majice kratkih rukava s "O" izrezom, čarapa, plitkih cipela, šapke i kape kačketa. Zimska uniforma sastoji se od: kišne kabanice, duge jakne s uloškom, kožne jakne s uloškom, kratke jakne, pantalona, kaiša za pantalone, džempera s "V" izrezom, pulovera s "V" izrezom, košulje dugih rukava, kravate, termočarapa, poludubokih cipela, rukavica, šapke i kape kačketa. Opis ljetne uniforme Član 4. 1. Kišna kabanica Kišna kabanica je uobičajenog kroja, izrađena od 100 % nepromočivog poliestera, dužine do polovine potkoljenice i ima kapuljaču. Zakopčava se s minimalno četiri dugmeta koja su skrivena patnom. Na bočnim (lijevo i desno) stranama u visini struka na kabanici nalaze se sakriveni dužinski otvori pogodni za korištenje opreme na opasaču. Na kišnoj kabanici nije predviđeno mjesto za postavljanje naramenica. Boja kišne kabanice je grao siva (kataloški broj 581/0/). 2. Kratka jakna Kratka jakna postavljena je podstavom i kopča se rajsferšlusom i u donjem dijelu dugmetom. Naprijed su dva prsna džepa s patanom i dva donja džepa s lajsnom-ubačenom u prednji stranični šav. Gornji džepovi imaju skriveno kopčanje, a iznad lijevog džepa našiven je kvadratić od iste tkanine za postavljanje značke. Na lijevoj strani jakne, taj dio prednjice proštepan je štepom 4 cm, koja ujedno pričvršćava prednjicu s bezecom i rajsferšlusom. Leđa su sječena sa strane i čine leđa iz tri dijela, s ukrasnim štepom i ubačenom faltnom u gornjem dijelu. Faltne su učvršćene na donjem kraju. Jakna se u donjem dijelu završava lajsnom širine 6 cm i kopčanjem na sredini rupicom i dugmetom. Na leđima sa strane nalaze se po tri faltne. Rukav je komotnog kroja koji se završava na dužini s lajsnom širine 5 cm i kopča se rupicom i dugmetom. Na dužini rukava su dvije faltne okrenute nazad. Na ramenu se nalaze naramenice za činove ubačene u šav rukava koje se kopčaju kroz rupicu dugmetom. Kragna je sa štepom. Jakna je postavljena kvalitetnom podstavom s dva džepa. Lijevi džep zatvara se patentnim zatvaračem, a desni je otvoren. Oba džepa formirana su s dva paspula i uredno proštepana. Jakna je dva puta štepana: po šavu prednjice, satla, patna, lajsna, orukavlje gornjeg dijela, šav rukava, ramena, manžeta rukava, naramenica leđni šav. Jakna je jednom štepana: kragna, prednji dio kant, dužina jakne. Kratka jakna izrađena je od tergala sljedećih karakteristika: vuna 45%, poliester 55%, težine od 200 do 400 g/m², širine 140 - 150 cm, dozvoljeno skupljanje po osnovi i potki 1%, postojanost boje od 4 do 5. Boja kratke jakne je grao siva (kataloški broj 581/0/). 3. Pantalone Pantalone imaju dva dužinska džepa naprijed, s dva zapeglana paspula širine po 0,5 cm, iber štepan širinom 0,2 cm, te na krajevima učvršćeni ringlicom. Na desnoj strani zadnjice nalazi se jedan džep s patnom, na kojoj se nalaze rupice za kopčanje. Na sredini prednjice u pojasu ušivene su po jedna faltna dubine 2,5 cm, dvostruko okrenute prema nazad. Prednjice pantalona su s unutrašnje strane pojačane podstavom do ispod koljena. Šlic naprijed kopča se dugmadima (tri komada), te jednim dugmetom na pojasu i jednom kopčom, proštepan ravno s učvršćenom ringlicom na kraju. Na gornjem dijelu pantalona našiva se pojas iz dva dijela sa osam gajki. Širina pojasa je 5 cm, a gajke su učvršćene 2 cm ispod pojasa radi širine opasača. Na donjem kraju pantalona nogavice se pojačavaju s našivenim zaštitnikom. Pantalone su izrađene od sljedećih materijala: pamuk 50%, sintetičko vlako 50%, težine 140 - 150 g/m², širine 90 - 100 cm, dozvoljeno skupljanje po osnovi i potki 1%, postojanost boje od 4 do 5. Boja pantalona je grao siva (kataloški broj 581/0/). 4. Kaiš za pantalone Kaiš za pantolone izrađen je od prirodne kože dužine 105-120 cm, debljine 2,5-3 mm, a zakopčava se kopčom širine 4,5 cm i dužine 7 cm izrađenom od matiranog dekapiranog lima. Boja kaiša je crna. 5. Košulja kratkih rukava Košulja kratkih rukava je uobičajenog oblika i kroja. Na prednoj strani nalaze se dva džepa s iber štepanom lajsnom i patnama koje su pojačane, na lijevoj i desnoj strani prednjice iznad džepova našivaju se lajsne širine 3 cm, koje su postavljene vodoravno i na kojim se nalaze dvije nitovane rupice u razmaku od 2 cm. Na njoj su naramenice od iste tkanine kao i košulje i izrađene su tako da se na njih mogu navući naramenice sa oznakama činova. Rukavi se završavaju manžetnama. Košulja je izrađena od pamuka 60 do 70%, poliestera 30 do 40 %, težine 150 -170 g/m², širine 140 - 150 cm, dozvoljeno skupljanje po osnovi i potki 1%. Boja košulje je svijetloplava. 6. Majica s "O" izrezom Majica kratkih rukava je uobičajenog oblika i kroja, bez rukava s opšivenim rubovima. Izrez na majici je okrugao. Majica je izrađena od pamuka 100%, težine 150 g/m². Boja majice je bijela. 7. Čarape Čarape su uobičajenog oblika i pojačane na peti i prstima. Sastav materijala: pamuk 60 %, poliamid 40%. Boja čarapa je crna. 8. Plitke cipele Plitke cipele su uobičajenog oblika (kroja), crne boje, izrađene od prirodne kože s lijepljenim gumenim đonom, anilinskom ili platnenom podstavom, bez ukrasa, na vezivanje (šnjiranje) i potpeticama visine do 3 cm za muškarce i visine do 4,5 cm za žene. 9. Šapka Šapka je osmougaonog oblika postavljena uobičajenim materijalom. Na prednjoj strani šapke našiven je šilt koji je obrubljen (paspuliran) PVC trakom. Na gornjem prednjem dijelu šilta je našiven burtaš zlatnožute boje. Iznad šilta postavljen je podbradnik širine 1,6 cm, s tunelima na krajevima. Podbradnik je pričvršćen metalnim dugmadima, izrađen je od kože i iste je boje kao šilt. Izuzetno, podbradnik šapke za službenike sudske policije od čina mlađi inspektor i više izrađen je u obliku pletenice širine 2 cm, od sintetike zlatnožute boje. Unutrašnji dio oboda šapke postavljen je znojnicom od fidalona ili sličnog odgovarajućeg materijala širine 4 cm, s dodatnim pojačanjima za oznaku na sredini prednje strane šapke. Na sredini šapke s prednje strane, na 2 cm udaljenosti od podbradnika, postavlja znak sudske policije. Šapka je izrađena od tergala sljedećih karakteristika: vuna 45%, poliester 55%, težine 200 - 400 g/m², širine 140 - 150 cm, dozvoljeno skupljanje po osnovi i potki 1%, postojanost boje od 4 do 5. Boja šapke je grao siva (kataloški broj 581/0/). 10. Kapa kačket Kapa kačket je uobičajenog oblika. Materijal od kojeg se izrađuje mora biti isti kao i materijal osnovne uniforme. Na prednjem dijelu kriške kape stavlja se pojačanje od fiksira. U prednji dio kape stavlja se šilt, pojačan fišbajnom, a u rubu unutrašnjeg dijela kape stavlja se znojnica od tkanine širine 3 cm. Boja kape kačketa je grao siva. Na prednjem dijelu kape nalazi se oznaka identična oznaci koja se nosi na šapci, samo u vezenoj izvedbi. Opis zimske uniforme Član 5. 1. Kišna kabanica Izgled i sastav materijala od kojeg se izrađuje kišna kabanica identičan je opisu iz člana 4. tačka 1. ovog pravilnika. 2. Duga jakna s uloškom Duga jakna je uobičajenog kroja izrađena od nepromočivog materijala, s termouloškom, dužine do polovine natkoljenice i ima kapuljaču podešenu za skidanje. Na prednjem dijelu nalaze se dva koso postavljena džepa s lajsnom ubačenom u prednji stranični šav. Zakopčava se s minimalno četiri dugmeta, a s lijeve i desne strane prednjice nalaze se kose lajsne - imitacije džepova. Jakna je od okovratnika do sredine grudi i preko pleća pojačana istim materijalom od kojeg je izrađena, a na plećima ispod pojačanja, kao i ispod pazuha ušivena je mrežasta traka. Na donjim bočnim (lijevo i desno) stranama jakne nalaze se dužinski otvori pogodni za korištenje opreme na opasaču, koji se mogu zakopčavati. Na lijevoj i desnoj strani prednjice u predjelu grudi našivaju se lajsne širine 3 cm, koje su postavljene vodoravno i na kojim se nalaze dvije nitovane rupice u razmaku od 2 cm. Naramenice na kišnoj jakni su od istog materijala i izrađene su tako da se na njih mogu postaviti naramenice s činovima. Duga jakna izrađena je od vodootpornog poliester - gumirani poliamid (sintetičko vlakno 100%), težine 80 - 200 g/m², dozvoljenog sakupljanja po osnovi i potki 1%. Boja jakne je grao siva (kataloški broj 581/0/). 3. Kožna jakna s uloškom Kožna policijska jakna je uobičajenog kroja. Na prednjem dijelu jakne nalaze se četiri džepa, dva u predjelu grudi s paspulima i skrivenim rajsferšlusima i dva donja s jednim paspulom širine 2,5 cm. Iznad gornjih džepova našivene su dvije vodoravne lajsne, širine 3 cm, na kojim su postavljene po dvije ringlice koje služe za kopčanje značke, odnosno pločice s imenom. Leđa su skrojena iz četiri dijela, u predjelu satla su dvije faltne za komociju. Rukav se sastoji od tri dijela. U donjem dijelu rukava (ispod pazuha) postavljene su dvije ringlice koje služe za ventilaciju. Na ramenima se nalaze dvije epolete. Kragna je klasična i na nju se ugrađuje krzno koje se učvršćuje pomoću dugmadi i može se skidati po potrebi. Jakna se završava pojasom širine 5 cm, na kojem je s obje strane ugrađena gurtna dužine 30 cm. Rukavi se završavaju manžetnama koje se kopčaju drikerima s mogućnošću regulacije širine. Jakna se kopča rajsferšlusom koji je prekriven lajsnom koja se kopča pomoću drikera. Jakna je postavljena postavom, a na njenoj unutrašnjosti nalazi se uložak od štepane postave težine 100g. Uložak se za jaknu učvršćuje pomoću rajsferšlusa i može se skidati po potrebi. Na postavi su izrađena dva unutrašnja džepa. Svi šavovi na jakni urađeni su kvalitetnim koncem (0,80 za podstavu i 0,50 za ostale dijelove jakne). Leđa, prednjice, rukavi i ramena štepani su s dva štepa. Svi šavovi na jakni vareni su pomoću posebne trake za varenje, a moraju izdržati propusnost od 0,2 bara. Oko džepova i faltni zavarena je membrana koja sprečava protok vode. Tkani centelin se prije početka šivanja lijepi na naličje kragne, pojasa, bezeca, epoleta, manžetni i mjesta gdje se izrađuju džepovi. Rukavi i vratni izrez oblažu se centelinskim trakama. Rajsferšlusi na gornjim džepovima su vodonepropusni. Sva metalna galanterija mora biti zaštićena od hrđanja. Rajsferšlusi i drikeri su u boji kože od koje se izrađuje jakna. Specifikacija materijala jakne: Koža: jagnjeća napa 0,9- 1,1 hidrofobirana, vodoodbojna. Boja jakne je grao siva. Postojanost boje na trljanje od 3 do 4. Postava: Štepana postava s dva lica: 50% pamuk, 50 % poliester, težina 180g/m². 4. Kratka jakna Izgled i sastav materijala kratke jakne identičan je opisu iz člana 4. tačka 2. ovog pravilnika. 5. Pantalone Pantalone imaju dva dužinska džepa naprijed, s dva zapeglana paspula širine po 0,5 cm, iber štepan širinom 0,2 cm, te na krajevima učvršćeni ringlicom. Na desnoj strani zadnjice nalazi se jedan džep s patnom, na kojoj su rupice za kopčanje. Na sredini prednjica u pojasu su ušivene po jedna faltna dubine 2,5 cm dvostruko okrenute prema nazad. Prednjice pantalona su s unutrašnje strane pojačane postavom do ispod koljena. Šlic naprijed kopča se rajsferšlusom te jednim dugmetom na pojasu i jednom kopčom, te proštepan ravno s učvršćenom ringlicom na kraju. Na gornjem dijelu pantalona našiva se pojas iz dva dijela sa osam gajki. Širina pojasa je 5 cm, a gajke su učvršćene 2 cm ispod pojasa radi širine opasača. Na donjem kraju pantalona nogavice se pojačavaju s našivenim zaštitnikom. Pantalone su izrađene od sljedećih materijala: vuna 45%, poliester 55%, težine 200 - 400 g/m², širina 140 -150 cm, dozvoljeno skupljanje po osnovi i potki 1%, postojanost boje od 4 do 5. Boja pantalona je grao siva (kataloški broj 581/0/). 6. Kaiš za pantalone Izgled i sastav materijala od kojeg je izrađen kaiš identičan je opisu iz člana 4. tačka 4. ovog pravilnika. 7. Džemper s "V" izrezom Džemper s ''V'' izrezom izrađen je od vune 50% i sintetičkih vlakana 50 %, sitnog tkanja, s pojačanjima u predjelu ramena i na laktovima. Na ramenima se nalaze naramenice za činove ubačene u šav rukava koje se kopčaju kroz rupicu dugmetom. Na gornjem prednjem dijelu lijeve strane nalazi se džep s preklopom koji se zakopčava nitnom. Boja džempera je grao siva. 8. Pulover s "V" izrezom Pulover s "V" izrezom izrađen je od vune 50% i sintetičkih vlakana 50 %, sitnog tkanja i bez rukava. Boja pulovera je grao siva. 9. Košulja dugih rukava Košulja dugih rukava je uobičajenog oblika i kroja. Na prednoj lijevoj strani nalazi se jedan džep. Rukavi se završavaju manžetnama minimalno 5 cm koje se zakopčavaju jednim dugmetom. Košulja je izrađena od pamuka 60 do 70%, poliestera 30 do 40 %, težine 150 -170 g/m², širine 140 - 150 cm, dozvoljeno skupljanje po osnovi i potki 1%. Boja košulje je svijetloplava. 10. Kravata Kravata je uobičajenog oblika (kroja) i dužine, podešena za zakopčavanje gumicom. Izrađena je od sintetike. Boja kravate je grao siva. 11. Termočarape Termočarape su uobičajenog oblika, pojačane na peti i prstima i izrađene za nošenje u zimskim uslovima (termo). Boja termočarapa je crna. 12. Poluduboke cipele Poluduboke cipele su uobičajenog oblika (kroja), crne boje, izrađene od prirodne kože s lijepljenim gumenim đonom minimalne debljine 2 cm, anilinskom ili platnenom postavom, bez ukrasa, na vezivanje (šnjiranje) i potpeticama visine do 3 cm za muškarce i visine do 4,5 cm za žene. Visina poludubokih cipela za muškarce je maksimalno do zglobova, a za žene do iznad zglobova. 13. Rukavice Rukavice su uobičajenog oblika i izrade. Izrađene od kože, s postavom i kopčanjem u gornjem dijelu. Boja rukavica je crna. 14. Šapka Izgled i sastav materijala šapke identičan je opisu iz člana 4. tačka 9. ovog pravilnika. 15. Kapa kačket Izgled i sastav materijala kape kačketa identičan je opisu iz člana 4. tačka 10. ovog pravilnika. III. TAKTIČKA UNIFORMA Član 6. Taktička uniforma sastoji se od: kratke jakne s uloškom, pantalona, košulje dugih rukava, košulje kratkih rukava, majice kratkih rukava s "O" izrezom, čarapa, čizama i kape kačketa. Opis taktičke uniforme Član 7. 1. Kratka jakna s uloškom Kratka jakna (spid fajer) s uloškom dizajniranim za upotrebu u hladnijim uslovima. Vanjska jakna sastoji se od osnovne tkanine i podstave. Kragna je s okruglim izrezom. Jakna se kopča rajsferšlusom. U predjelu bokova nalaze se dva horizontalna džepa, koji se zatvaraju rajseršlusom. U donjem rubu jakne nalazi se elastična traka. Rukavi su izrađeni iz jednog dijela i završavaju se elastičnom trakom. Na lijevom rukavu nalazi se džep za mobitel i olovku. Na rukavima jakne ušiveni su vezeni amblemi - oznake sudske policije. Jakna je izrađena od 100 % vododbojnog poliestera. Postava: Štepana postava s dva lica: 50% pamuk, 50 % poliester, težine 180 g/m². Boja jakne je crna. 2. Pantalone Pantalone su uobičajenog oblika i kroja, s dva kosa džepa naprijed, dva džepa nazad i dva našivena džepa postavljena bočno na nogavicama u visini natkoljenice sa skrivenim kopčanjem. Pantalone su pojačane u predjelu sjedišta. Pantalone se kopčaju s tri dugmeta i jednim dugmetom u pojasu. U pojasu ima sedam gajki i našivena dva regulatora sa šnalom za reguliranje širine struka. Pantalone su izrađene od rip stop materijala sastava 50% pamuk, 50 % poliester, težine 190 - 230 g/m². Boja pantalona je crna. 3. Košulja dugih rukava Košulja dugih rukava je uobičajenog oblika i kroja. Na prednjici, u predjelu grudi, nalaze se dva našivena džepa s patnom i skrivenim kopčanjem na dugmad. Rukavi su izrađeni iz jednog dijela. Na dužini rukava je manžet na na kojoj je našivena španerica i dva dugmeta za reguliranje širine rukava, odnosno mogućnost nošenja košulje sa savijenim (kratkim) rukavom. Košulja se kopča s pet dugmadi, od kojih su četiri skrivena. Na rukavima košulje ušiveni su amblemi - oznake sudske policije. Košulja je izrađena od materijala koji čini pamuk 50% i poliester 50%, težine 180 - 200 g/m². Boja košulje je crna. 4. Košulja kratkih rukava Košulja kratkih rukava je uobičajenog oblika i kroja. Na prednjoj strani nalaze se dva džepa s iber štepanom lajsnom i patnama koje su ojačane, na lijevoj i desnoj strani prednjice iznad džepova našivaju se lajsne širine 3 cm, koje su postavljene vodoravno i na kojima se nalaze dvije nitovane rupice u razmaku od 2 cm. Na njoj su naramenice od iste tkanine kao i košulje i izrađene su tako da se na njih mogu navući naramenice sa oznakama činova. Rukavi se završavaju manžetnama. Košulja se kopča s pet dugmadi, od kojih su četiri skrivena. Na rukavima košulje ušiveni su amblemi - oznake sudske policije. Košulja je izrađena od materijala koji čini pamuk 50% i poliester 50%, težine 150 - 180 g/m². Boja košulje je crna. 5. Majica kratkih rukava s "O" izrezom Majica kratkih rukava je uobičajenog oblika i kroja, bez rukava s opšivenim rubovima. Izrez na majici je okrugao. Majica je izrađena od pamuka 100%, težine 150 g/m². Boja majice je crna. 6. Čizme Čizme su crne boje. Izrađene su od hidrofobirane kože. Minimalno devet ringlica ravnomjerno je raspoređeno na čeonom dijelu čizme, od čega je minimalno pet ringlica ravnomjerno raspoređeno u vrhu čizme. Ispod ringlica postavljena su kožna pojačanja, iste boje kao i čizma. Jezik je izrađen od hidrofobirane kože s dodatnim pojačanjem, iste boje kao i čizme. Na unutrašnjoj strani jezika mora se nalaziti etiketa proizvođača s naznakom veličine, modela, načina održavanja i vrste certifikata koji posjeduje. Na čizmi se nalazi nekližući gumeni đon, otporan na ulje, sa sistemom koji sprečava klizanje. Na sredini đona nalazi se fleksibilni dio, izrađen od mekane prozirne gume, koji olakšava kretanje i apsorbira udar. Posjeduju nepromočivu prozračnu membranu. Unutrašnjost je izrađena od konturne pjene sa sistemom apsorpcije udara. Presvučene su podstavom koja smanjuje znojenje nogu i upija vlagu. Posjeduju antibakterijski uložak koji neutralizira bakterije i neugodne mirise. S donje strane uloška nalaze se dvije apsorpcione ploče. Uložak mora imati najmanje 10 rupica za ventilaciju, promjera minimalno 3 mm. Na stražnjem dijelu čizme postavljena je zaštita za taktičku primjenu. Čizma mora posjedovati odgovarajući certifikat. 7. Kapa kačket Kapa kačket je uobičajenog oblika. Materijal od kojeg je izrađena mora biti isti kao i materijal uniforme. Na prednjem dijelu kriške kape stavlja se pojačanje od fiksira. U prednji dio kape stavlja se šilt, pojačan s fišbajnom, a u rubu unutrašnjeg dijela kape stavlja se znojnica od tkanine širine 3 cm. Boja kape kačketa je crna. Na prednjem dijelu kape nalazi se oznaka identična oznaci koja se nosi na šapci, samo u vezenoj izvedbi. IV. SPECIJALNA UNIFORMA Član 8. Specijalna uniforma sastoji se od: duge jakne s termouloškom, kratke jakne s uloškom, pantolona, košulje dugih rukava, džempera s rol kragnom, polo majice kratkih rukava s kragnom, majice kratkih rukava s "O" izrezom, kape kačketa, kape beretke, taktičke kape - maske, taktičkih rukavica s prstima, taktičkih rukavica bez prstiju, taktičke kabanice, kaiša za pantolone, čarapa, termočarapa, čizama - ljetnih i zimskih. Opis specijalne uniforme 1. Duga jakna s termouloškom Duga jakna je uobičajenog kroja, 100% nepromočiva i s termouloškom dizajniranim tako da se može nositi i odvojeno od jakne. Vanjski dio jakne je lameliran i na ukupnoj dužini "zavaren specijalnom tehnikom". Vanjska jakna sastoji se od osnovne tkanine i podstave. Unutrašnja jakna kopča se rajsferšlusom i drikerima za vanjsku jaknu. Kragna je visoka, a sastavni dio jakne je i ojačana neodvojiva kapuljača s učkurima za korekciju širine. Jakna se kopča rajsferšlusom i duplom lajsnom s drikerima, koja sprečava prodor vode i vjetra. U predjelu grudi su dva kosa "skrivena" džepa koji se zatvaraju rajsferšlusom i lajsnom s drikerom. U predjelu bokova, a ispod tunela za korekciju širine jakne, nalaze se dva horizontalna džepa, koji se zatvaraju rajsferšlusom i lajsnom s drikerom. U donjem rubu jakne nalazi se učkur za reguliranje širine jakne. Vrh kragne s unutrašnje strane završava se našivenim lajsnama, ispod kojih se završava rajsferšlus uloška. Rukavi su napravljeni iz jednog dijela i završavaju se elastičnom trakom i trakom s čičkom za korekciju širine kraja rukava. Na lijevoj i desnoj strani jakne, u visini grudi, ušivene su dvije čičak-trake na koje se postavljaju natpisi organizacione jedinice, zvanja i slično. Na prednjoj strani jakne kod tajsferšlusa nalazi se čičak-nosač za epoletu. Na lijevom rukavu nalazi se džep za mobitel i olovku na kojem se nalazi čičak-traka za postavljanje amblema, a na desnom rukavu samo čičak-traka za postavljanje amblema. Na leđima jakne se u odgovarajućim dimenzijama i zatvorenom rajsferšlusu koji je prikriven lajsnom nalazi termonatpis ispisan u dva reda i glasi: SUDSKA - SUDBENA - SUDSKA P O L I C I J A - P O L I C I J A Navedeni natpis se, po potrebi, može vaditi, odnosno može biti vidljiv. Jakna ima ventilacione otvore sa rajsferšlusom koji se nalaze pod pazuhom. Jakna je izrađena od proline - poliestera koji je 100% vodonepropusan, težine 245 g/m². Termouložak jakna namijenjena je za zaštitu od vjetra i velike hladnoće, ravnog je kroja, s dva paspulirana džepa koji se zatvaraju rajsferšlusom. Kragna je usklađena s kragnom vanjske jakne. Podstava je izrađena od lakog materijala ili mreže. U porubu unutrašnje jakne uvučen je učkur sa stoperima za korekciju širine, a u rukave je uvučena elastična traka. S vanjske strane našivene su paspul-trake, koje služe za fiksiranje uloška za vanjsku jaknu. Na lijevoj i desnoj strani jakne, u visini grudi, ušivene su dvije čičak-trake. Na prednjoj strani termouloška, kod rajsferšlusa, nalazi se čičak-nosač za epoletu, a na rukavima jakne amblemi - oznake sudske policije. Jakna ima ventilacione otvore s rajsferšlusom koji se nalaze pod pazuhom. Termouložak jakna izrađena je od poly es ter fleece materijala koji je vjetrootporan, prozračan, rukavi obloženi taffetom, a tkanina na ramenima i laktovima otporna na bušenje. Boja termojakne je crna. 2. Kratka jakna s uloškom Kratka zimska jakna ima odvojivi uložak dizajniran za upotrebu u hladnijim uslovima. Vanjska jakna sastoji se od osnovne tkanine i podstave. Vanjski dio jakne je lameliran i na ukupnoj dužini "zavaren specijalnom tehnikom". Kragna je s okruglim izrezom. Jakna se kopča rajsferšlusom. U predjelu bokova nalaze se dva horizontalna džepa, koji se zatvaraju rajsferšlusom. U donjem rubu jakne nalazi se elastična traka. Rukavi su napravljeni iz jednog dijela i završavaju se elastičnom trakom i trakom s čičkom za korekciju širine kraja rukava. Na lijevoj i desnoj strani jakne, u visini grudi, ušivene su dvije čičak-trake. Na prednjoj strani jakne, kod rajsferšlusa, nalazi se čičak-nosač za epolete. Na lijevom rukavu nalazi se džep za mobitel i olovku. Na rukavima jakne ušiveni su vezeni amblemi - oznake sudske policije. Jakna je izrađena od proline - poliestera koji je 100% vodonepropusan, težine 245 g/m². Boja jakne je crna. 3. Pantalone Pantalone imaju na prednjici dva kosa džepa. U predjelu koljena nalazi se pojačanje. Na zadnjem dijelu imaju dva džepa s patnom i skrivenim kopčanjem. U predjelu sjedišta imaju pojačanje. S bočne strane imaju dva prošivena džepa s faltnama i patnama sa skrivenim kopčanjem na dva dugmeta. Pantalone se kopčaju s tri dugmeta i jednim dugmetom u pojasu. U pojasu ima sedam širokih gajki i našivena dva regulatora sa šnalom za reguliranje širine struka. U porubu dužine nogavica je uvučena traka kojom se regulira širina. Pantalone su izrađene od vododbojnog materijala koji čini pamuk 50% i poliester 50%, težine 200 g/m². Boja pantalona je crna. 4. Košulja dugih rukava Košulja dugih rukava je uobičajenog oblika i kroja. Na prednjici, u predjelu grudi, nalaze se dva našivena džepa s patnom i skrivenim kopčanjem na dugmad. Rukavi su iz jednog dijela s našivenim pojačanjem u predjelu lakta. Na dužini rukava je manžet na na kojoj je našivena španerica i dva dugmeta za reguliranje širine rukava, odnosno mogućnost nošenja košulje sa savijenim (kratkim) rukavom. Košulja se kopča s pet dugmadi, od kojih su četiri skrivena. Na prednjoj strani košulje, u visini grudi, nalazi se čičak-nosač za epolete. Iznad džepova našivene su dvije čičak-trake za postavljanje oznaka. Na rukavima košulje ušiveni su amblemi - oznake sudske policije. Košulja je izrađena od vododbojnog materijala koji čini pamuk 50% i poliester 50%, težine 200 g/m². Boja košulje je crna. 5. Džemper s rol kragnom Džemper je uobičajenog kroja i s rol kragnom. Izrađen je od vune 50% i sintetičkih vlakana 50 %, sitnog tkanja, s pojačanjima u predjelu ramena i na laktovima. Na rukavima džempera nalaze se amblemi - oznake sudske policije. Boja džempera je crna. 6. Polo majica kratkih rukava s kragnom Polo majica je s kragnom na V izrez, kratkih rukava. U lijevom dijelu, u predjelu grudi, u termoizvedbi nalazi se značka sudske policije dimenzija 70x70 mm, a na poleđini majice postavljen je termonatpis širine 25 cm, na kojem je u dva reda ispisano SUDSKA - SUDBENA - SUDSKA P O L I C I J A - P O L I C I J A Boja termoštampe je zlatnožuta. Majica je izrađena od 100% pamuka, težine 180 g/m². Boja majice je crna. 7. Majica kratkih rukava s ''O'' izrezom Majica "T" oblika, bez kragne, kratkih rukava. U lijevom dijelu, u predjelu grudi, u termoizvedbi nalazi se značka sudske policije dimenzija 70x70 mm, a na leđima majice postavljen je termonatpis širine 25 cm, na kojem je u dva reda ispisano SUDSKA - SUDBENA - SUDSKA P O L I C I J A - P O L I C I J A Boja termoštampe je zlatnožuta. Majica je izrađena od 100% pamuka, težine 150 g/m². Boja majice je crna. 8. Kapa kačket Kapa kačket je uobičajenog oblika. Materijal od kojeg je izrađena mora biti isti kao i materijal uniforme. Na prednjem dijelu kriške kape stavlja se pojačanje od fiksira. U prednji dio kape stavlja se šilt, pojačan s fišbajnom, a u rubu unutrašnjeg dijela kape stavlja se znojnica od tkanine širine 3 cm. Boja kape kačketa je crna. Na prednjem dijelu kape nalazi se oznaka identična oznaci koja se nosi na šapci, samo u vezenoj izvedbi. 9. Kapa beretka Kapa beretka je uobičajenog oblika (kroja). Postavljena je uobičajenim materijalom. Donji rub kape opšiven je uskim ajnfasom od crne kože, širine 1 cm. U kožni opšiv uvučena je traka za fino podešavanje veličine. Na dance se postavljaju dvije metalne ringlice crne boje. Na prednjem dijelu kape nalazi se oznaka identična oznaci koja se nosi na šapci, u vezenoj izvedbi. Boja kape beretke je crna. 10. Taktička kapa - maska Izrađena je od materijala koji omogućava zaštitu vrata i glave od varnica i plamena, odnosno koji ne podržava plamen i podnosi temperaturu do 427ºC, pojačano opšivena na svim rubovima, a posebno rubovima koji se nalaze na otvoru za oči i nos, crne boje. 11. Taktičke rukavice s prstima Taktičke rukavice su uobičajenog oblika i kroja, izrađene od neoprana/spandexa, sa spec tra cut re sis tant podstavom, na dlanu pojačane sintetičkom kožom, ergonomski dizajnirane, s pojačanjima na palcu, posjeduju najlonsku trakicu za kačenje na kara biner i zaštitu od posjekotina, crne boje. 12. Taktičke rukavice bez prstiju Taktičke rukavice su uobičajenog oblika i kroja, ali bez prstiju, izrađene od kože, sa spec tra cut re sis tant postavom, pojačanjima na dlanu, palcu i dijelu rukavice koji pokriva vanjsku šaku, posjeduju najlonsku trakicu za kačenje na kara - biner i zaštitu od posjekotina, crne boje. Rukavica pokriva prste do polovine prstiju, a završni dio rukavica dodatno je opšiven. 13. Taktička kabanica Taktička kabanica - pelerina uobičajenog je kroja, izrađena od 100 % nepromočivog poliestera, dužine do polovine potkoljenice i ima kapuljaču. Na bočnim (lijevo i desno) stranama u predjelu od struka do koljena na kabanici nalaze se sakriveni dužinski otvori pogodni za korištenje opreme na opasaču. Boja kabanice je crna. 14. Kaiš za pantolone Kaiš za pantolone izrađen je od kordure dužine 120-150 cm, a zakopčava se čičaktrakom ili PVC tokom iz dva dijela. Širina kaiša je 3 cm. Kaiš je dodatno opšiven na svim rubovima. Na vanjskom dijelu kaiša je cijelom dužinom našivena čičak-traka širine kaiša. Boja kaiša je crna. 15. Čarape Čarape su uobičajenog oblika i pojačane su na peti i prstima. Sastav materijala: pamuk 60 %, poliamid 40%. Boja čarapa je crna. 16. Termočarape Termočarape su uobičajenog oblika, pojačane na peti i prstima i izrađene za nošenje u zimskim uslovima (termo). Boja termočarapa je crna. 17. Čizme ljetne Čizme su crne boje. Izrađene su u kombinaciji hidrofobirane kože i De nier Ny lon 900 kordure. Visina čizme je 8" (204 mm). Vanjski i unutrašnji bočni dijelovi čizme izrađeni su od kordure. Minimalno devet ringlica raspoređeno je na čeonom dijelu čizme, od čega je minimalno pet ringlica ravnomjerno raspoređeno u vrhu čizme. Ispod ringlica postavljena su kožna pojačanja, iste boje kao i čizma. Jezik je izrađen od kordure s dodatnim pojačanjem, iste boje kao i čizma. Na unutrašnjoj strani jezika mora se nalaziti etiketa proizvođača s naznakom veličine, modela, načina održavanja i vrste certifikata koji posjeduje. Jednobojni nekližući antistatički gumeni đon, otporan na ulje. Na sredini đona nalazi se fleksibilni dio, izrađen od mekane gume, koji olakšava kretanje i apsorbira udar. Imaju evaporacijsku podstavu. Unutrašnjost je izrađena od konturne pjene sa sistemom apsorpcije udara. Ima pojačanja na peti i skočnom zglobu. Dotežu se blauecher sistemom vezivanja. Čizma mora imati odgovarajući certifikat. 18. Čizme zimske Čizme su crne boje. Izrađene su od hidrofobirane kože. Minimalno devet ringlica ravnomjerno je raspoređeno na čeonom dijelu čizme, od čega je minimalno pet ringlica ravnomjerno raspoređeno u vrhu čizme. Ispod ringlica su postavljena kožna pojačanja, iste boje kao i čizma. Jezik je izrađen od hidrofobirane kože s dodatnim pojačanjem, iste boje kao i čizma. Na unutrašnjoj strani jezika mora se nalaziti etiketa proizvođača s naznakom veličine, modela, načina održavanja i vrste certifikata koji posjeduje. Na čizmi se nalazi nekližući gumeni đon, otporan na ulje, sa sistemom koji sprečava klizanje. Na sredini đona nalazi se fleksibilni dio, izrađen od mekane prozirne gume, koji olakšava kretanje i apsorbira udar. Posjeduju nepromočivu prozračnu membranu. Unutrašnjost je izrađena od konturne pjene sa sistemom apsorpcije udara. Presvučena je podstavom koja smanjuje znojenje nogu i upija vlagu. Posjeduje antibakterijski uložak koji neutralizira bakterije i neugodne mirise. S donje strane uloška nalaze se dvije apsorpcione ploče. Uložak mora imati najmanje 10 rupica za ventilaciju, promjera min. 3 mm. Na stražnjem dijelu čizme postavljena je zaštita za taktičku primjenu. Čizma mora imati odgovarajući certifikat. V. ROKOVI TRAJANJA Član 9. Rokovi trajanja sastavnih dijelova uniforme su sljedeći: Osnovna uniforma 1.Jedna godina za: –2 košulje kratkih rukava; –2 košulje dugih rukava; –2 majice kratkih rukava s "O" izrezom; –2 para ljetnih čarapa; –2 para termočarapa –plitke cipele; –kapa kačket –kravata; 2.Dvije godine za: –kratku jaknu; –pantalone ljetne; –pantalone zimske; –poluduboke cipele; –šapku; 3.Tri godine za: –kišnu kabanicu; –dugu jaknu s uloškom; –kožnu jaknu s uloškom –džemper s "V" izrezom; –pulover s "V" izrezom; –kaiš za pantalone; –rukavice; Taktička uniforma 1.Tri godine za: –kratku jaknu; –pantalone; –košulju dugih rukava; –košulju kratkih rukava; –2 majice kratkih rukava s "O" izrezom; –kapu kačket; –čizme; Specijalna uniforma 1.Jedna godine za: –2 polo majice kratkih rukava; –2 majice kratkih rukava s "O" izrezom; –taktička kapa - maska; –2 para čarapa; –2 para termočarapa; 2.Dvije godine za: –kratku jaknu; –2 pantalone; –2 košulje dugih rukava; –kapu kačket; –kapu beretku; 3.Tri godine za: –dugu jakna; –džemper s rol kragnom; –taktičke rukavice s prstima; –taktičke rukavice bez prstiju; –taktičku kabanicu; –kaiš za panolone; –čizme ljetne; –čizme zimske; Član 10. Rokovi određeni za trajanje sastavnih dijelova uniforme iz člana 9. ovog pravilnika mogu se produžiti u sljedećim slučajevima: 1.za vrijeme odsustva službenika sudske policije zbog privremene nesposobnosti; 2.za vrijeme odsustva službenika sudske policije zbog privremenog udaljenja - suspenzije. Pored slučajeva iz prethodnog stava, glavni komandant može u opravdanim okolnostima za određene službenike sudske policije produžiti rokove trajanja pojedinih sastavnih dijelova uniforme. VI. NAČIN IZRADE UNIFORME Član 11. Uniforme se izrađuju u standardnim veličinskim brojevima, a sastavni dijelovi uniforme izrađuju se u standardnim veličinama. Uniforme službenica sudske policije istog su izgleda i kroja, s tim da su prilagođene anatomskoj građi žena s dugmadima prišivenim na lijevom pešu. VII. NOŠENJE UNIFORME Član 12. Osnovnu uniformu duže svi službenici sudske policije, osim pripadnika Interventno - operativne jedinice Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Interventno - operativna jedinica) i nosi se prilikom izvršenja redovnih poslova i zadataka, prisustva permanentnoj obuci, smotrama i radnim sastancima i u drugim službenim prilikama. Taktičku uniformu duži određeni broj službenika sudske policije koji u organizacionim jedinicama izvršavaju složenije operativne poslove i zadatke iz nadležnosti sudske policije. Nošenje uniforme iz prethodnog stava, prilikom planiranja provođenja određenih operativnih aktivnosti, određuje i odobrava rukovodilac organizacione jedinice. Specijalnu uniformu duže pripadnici Interventno - operativne jedinice i ona se nosi prilikom izvršenja redovnih poslova i zadataka, na smotrama i radnim sastancima i u drugim službenim prilikama iz djelokruga navedene jedinice. Izuzetno od prethodnog stava, pripadnici Interventno - operativne jedinice, prilikom provođenja taktičkih i specijalističkih obuka i u drugim slučajevima kada to odredi neposredni rukovodilac, mogu nositi radnu ili vježbovnu uniformu. Član 13. Osnovna ljetna uniforma nosi se u periodu od 1. maja do 15 oktobra. Osnovna zimska uniforma nosi se u periodu od 16. oktobra do 30. aprila. Drugačije vrijeme nošenja uniforme iz st. 1. i 2. ovog člana, na prijedlog rukovodioca organizacione jedinice, može odobriti glavni komandant. Član 14. O jednoobraznom načinu nošenja sastavnih dijelova uniforme u okviru jedne organizacione jedinice brine rukovodilac organizacione jedinice. Prilikom određivanja nošenja sastavnih dijelova uniforme, rukovodilac organizacione jedinice vodi računa i o jednoobraznom izgledu službenika sudske policije angažiranih na jednom operativnom zadatku, a u zavisnosti od opisa, mjesta i vremena izvršenja poslova i zadataka. VIII. OZNAKE NA UNIFORMI SUDSKE POLICIJE Član 15. Na uniformi sudske policije nose se sljedeće oznake: –amblem sudske policije; –amblem s natpisom sudske policije; –pločica s imenom i prezimenom službenika sudske policije; –oznaka s imenom i prezimenom službenika sudske policije na specijalnoj uniformi; –oznaka organizacione jedinice na specijalnoj uniformi; –oznaka za šapku, kapu kačket i kapu beretku. Amblem sudske policije Član 16. Amblem sudske policije je štitastog oblika, visine 110 mm, širine 90 mm, čiji se gornji dio zavšava pod uglom od 120 stepeni. Amblem je u osnovi boje uniforme, oivičen trakom zlatnožute boje širine 3 mm. Na gornjem centralnom dijelu amblema, u četiri reda, nalazi se zlatno žutom bojom izvezen polukružni natpis "Bosna i Hercegovina"; "Bosna i Hercegovina"; "FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE"; "FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE". U centralnom dijelu amblema nalazi se izvezena značka sudske policije, osmokrakog oblika, prečnika dimenzija 70 mm, u osnovi zlatnožute boje, u kojoj su s početkom iz sredine simetrično raspoređena pol ja u obliku sunčevih zraka, čiji se kraci stepenasto završavaju. U unutrašnjem dijelu značke, na zamišljenoj kružnici prečnika 50 mm u okvirima tamnoplave boje, širine 6 mm su u zlatnožutoj boji simetrično izvezeni polukružni natpisi: "SUDSKA POLICIJA"; "SUDBENA POLICIJA"; "SUDSKA POLICIJA ". Na sredini značke je u krugu prečnika 22 mm, zlatnožutom bojom izvezena vaga. Amblem sudske policije nosi se na gornjoj polovini lijevog rukava duge jakne, kratke jakne, kožne jakne, košulje kratkih rukava i košulje dugi rukav specijalne uniforme. Amblem s natpisom sudske policije Član 17. Amblem s natpisom sudske policije je štitastog oblika, visine 110 mm, širine 90 mm, čiji se gornji dio zavšava pod uglom od 120 stepeni. Amblem je u osnovi boje uniforme, oivičen trakom zlatnožute boje širine 3 mm, a slova na amblemu ispisana su zlatnožutom bojom. Na gornjem centralnom dijelu amblema, u četiri reda, nalazi se polukružni natpis "Bosna i Hercegovina"; "Bosna i Hercegovina"; "FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE"; "FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ". Ispod natpisa iz prethodnog stava, u centralnom dijelu amblema, u tri reda nalazi se natpis "SUDSKA POLICIJA", "SUDBENA POLICIJA" i "SUDSKA POLICIJA ". Amblem s natpisom sudske policije nosi se na gornjoj polovini desnog rukava duge jakne, kratke jakne, kožne jakne, košulje kratkih rukava i košulje dugih rukava specijalne uniforme. Pločica s imenom i prezimenom službenika sudske policije Član 18. Pločica s imenom i prezimenom službenika sudske policije izrađena je od mesinga koji je zaštićen od promjena izazvanih uticajem atmosferskih prilika i to hemijskim putem (pasivizacija), pravougaonog je oblika dužine 70 mm, širine 25 mm, u osnovi zlatnožute boje, a na poleđini pločice nalazi se njen odgovarajući pričvršćivač. U centralnom dijelu pločice je slovima tamnoplave boje izgravirano ime i prezime službenika sudske policije. Pločica s imenom i prezimenom službenika sudske policije nosi se na gornjoj desnoj strani duge jakne, kratke jakne, kožne jakne i košulje kratkih rukava. Oznaka s imenom i prezimenom službenika sudske policije na specijalnoj uniformi Član 19. Oznaka s imenom i prezimenom službenika sudske policije na specijalnoj uniformi vezena je na čičak-traci, i to na materijalu identičnom specijalnoj uniformi, dimenzija 140 mm x 25 mm. Podloga oznake je crne boje, a slova kojim je ispisano ime i prezime službenika zlatnožute boje. Oznaka je oivičena trakom zlatnožute boje širine 2 mm. Oznaka s imenom i prezimenom službenika sudske policije vezena je na čičak-traci nosi se na gornjoj desnoj strani duge jakne, kratke jakne i košulje dugih rukava. Oznaka organizacione jedinice na specijalnoj uniformi Član 20. Oznaka organizacione jedinice na specijalnoj uniformi vezena je na čičak-traci na materijalu identičnom specijalnoj uniformi, dimenzija 140 mm x 25 mm. Podloga oznake je crne boje, a slova kojim je u centralnom dijelu ispisano "INTERVENTNO - OPERATIVNA JEDINICA" su zlatnožute boje. Oznaka je oivičena trakom zlatnožute boje širine 2 mm. Oznaka organizacione jedinice vezena na čičak-traci nosi se na gornjoj lijevoj strani duge jakne, kratke jakne i košulje dugih rukava. Oznaka za šapku, kapu kačket i kapu beretku Član 21. Oznaka za šapku, kapu kačket i kapu beretku identična je znački sudske policije, izrađena u prečniku 50 mm i bez broja. Oznaka za šapku izrađena je od mesinga koji je zaštićen od promjena izazvanih uticajem atmosferskih prilika i to hemijskim putem (pasivizacija), i na njenoj poleđini nalazi se odgovarajući pričvršćivač, a oznaka za kapu kačket i kapu beretku vezena je na kapi ili na odgovarajućoj podlozi koja se postavlja na kapu. Oznaka za šapku i kapu kačket nosi se na njihovom centralnom dijelu prednje strane, a oznaka na kapi beretki nosi se na njenoj prednjoj lijevoj strani. IX. ZADUŽENJE, RAZDUŽENJE I ZAMJENA UNIFORMI Član 22. Za svakog službenika sudske policije vodi se karton ličnog zaduživanja i razduživanja sastavnih dijelova uniforme. Karton ličnog zaduženja iz prethodnog stava vodi se u matičnoj organizacionoj jedinici službenika sudske policije. Rukovodioci organizacionih jedinica sudske policije obavezni su redovnim praćenjem i kontrolom brinuti o trenutnom stanju uniformi i oznaka koje su zadužili službenici sudske policije, te kroz godišnji plan rada ili druge pisane akte iskazivati eventualne potrebe za njihovu nabavku. Član 23. Službenik sudske policije može prije isteka propisanog roka trajanja zamijeniti određene sastavne dijelove uniforme i oznaka sudske policije, ako su prilikom korištenja oštećeni ili dotrajali. U slučaju iz prethodnog stava službenik sudske policije dužan je neposrednom rukovodiocu podnijeti pismeno obrazložen zahtjev za zamjenu oštećenog ili dotrajalog dijela uniforme ili oznake, pri čemu je oštećeni ili dotrajali dio obavezan priložiti ili dostaviti na uvid. Rukovodilac iz prethodnog stava će uz prethodno pribavljenu saglasnost glavnog komandanta izvršiti eventualnu zamjenu oštećenog ili dotrajalog dijela uniforme ili oznake sudske policije. Član 24. Službenik sudske policije kojem je prestao radni odnos u sudskoj policiji je, u roku od sedam dana od dana prestanka radnog odnosa, obavezan razdužiti sve sastavne dijelove uniforme sa oznakama i sve ostale dijelove kojima je rok trajanja duži od dvije godine. Službenici sudske policije su sa sastavnih dijelova uniforme kojima je istekao rok i koje se ne koriste obavezni skinuti i razdužiti oznake sudske policije, te spriječiti zloupotrrebu preostalih dijelova uniformi. Član 25. Službenici sudske policije su sastavne dijelove uniforme i oznake koje duže obavezni održavati u urednom i ispravnom stanju. X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 26. Neposrednu kontrolu i nadzor u pogledu namjenskog i jednoobraznog korištenja sastavnih dijelova uniforme i oznaka sudske policije dužni su organizirati rukovodioci organizacionih jedinica i službenici unutrašnje kontrole sudske policije. Član 27. Uz ovaj pravilnik su odštampani i njegov su sastavni dio sljedeći obrasci: –Obrazac 1. - amblem sudske policije; –Obrazac 2. - amblem s natpisom sudske policije; –Obrazac 3. - pločica s imenom i prezimenom službenika sudske policije; –Obrazac 4. - oznaka s imenom i prezimenom službenika sudske policije na specijalnoj uniformi; –Obrazac 5. - oznaka organizacione jedinice na specijalnoj uniformi; –Obrazac 6. - oznaka za šapku, kapu kačket i kapu beretku. Član 28. U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika izvršit će se nabavka i zamjena postojećih oznaka sudske policije. Član 29. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o uniformi i posebnim oznakama sudske policije ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/98). Član 30. Ovaj pravilnik stu pa na snagu danom donošenja i bit će objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj Su-sp-112/10 21. aprila 2010. godine Sarajevo Predsjednik Vrhovnog suda Federacije BiH Amir Jaganjac, s. r. REGULATORNA KOMISIJA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE - FERK Na temelju članka 29. i članka 41. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/02, 24/05, 38/05, 61/09), članka 12. stavak (1) i članka 14. stavak (1) Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiH, broj 13/04), kao i članka 31. stava (2) i članka 37. stavak (4) Poslovnika o radu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/04), te članka 83. i članka 91. stavak (2) Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/05) i članka 23. Općih uvjeta za isporuku električne energije ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/08, 81/08, 32/10 i 37/10), a postupajući po Žalbi/prigovoru na Elektroenergetsku suglasnost broj 208-5416/09 od 7.12.2009. godine, koja je izravno dostavljena FERK-u 9.3.2010. godine pod brojem 04-01-303/10, žaliteljice Behije Numanović iz Živinica, Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK je, na IX. redovitoj sjednici održanoj u Mostaru 16. srpnja 2010. godine, donijela RJEŠENJE 1.Odbija se žalba/prigovor Behije Numanović iz Živinica, podnesena protiv Elektroenergetske suglasnosti broj 208-5416/09 od 7.12.2009. godine koju je izdala JP Elektro - pri vreda BiH d.d. - Sarajevo, Podružnica "Elektrodistri - bucija" Tuzla, kao neosnovana. 2.Ovo Rješenje je konačno i stu pa na snagu danom donošenja, te se objavljuje na oglasnoj ploči i njeb stranici FERK-a, a izreka ovog Rješenja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-01-303-13/10 16. srpnja 2010. godine Mostar Predsjednik FERK-a Zdenko Šimunović, v. r. Na osnovu člana 29. i člana 41. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/02, 24/05, 38/05, 61/09), člana 12. stava (1) i člana 14. stava (1) Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/04), kao i člana 31. stava (2) i člana 37. stava (4) Poslovnika o radu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/04), te člana 83. i člana 91. stava (2) Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/05) i člana 23. Opštih uslova za isporuku električne energije ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/08, 81/08, 32/10 i 37/10), a postupajući po Žalbi/prigovoru na Elektroenergetsku saglasnost broj 208-5416/09 od 07.12.2009. godine, koja je direktno dostavljena FERK-u 09.03.2010. godine pod brojem 04-01-303/10, podnosioca žalbe Behije Numanović iz Živinica, Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK je, na IX redovnoj sjednici održanoj u Mostaru 16. jula 2010. godine, donijela RJEŠEWE 1.Odbija se žalba/prigovor Behije Numanović iz Živinica, podnijeta protiv Elektroenergetske saglasnosti broj 208-5416/09 od 07.12.2009. godine koju je izdala JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo, Podružnica "Elektrodistribucija" Tuzla, kao neosnovana. 2.Ovo Rješenje je konačno i stu pa na snagu danom donošewa, te se objavquje na oglasnoj tabli i njeb stranici FERK-a, a dispozitiv ovog Rješewa u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-01-303-13/10 16. jula 2010. godine Mostar Predsjednik FERK-a Zdenko Šimunović, s. r. Na osnovu člana 29. i člana 41. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/02, 24/05, 38/05, 61/09), člana 12. stava (1) i člana 14. stava (1) Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/04), kao i člana 31. stava (2) i člana 37. stava (4) Poslovnika o radu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/04), te člana 83. i člana 91. stava (2) Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/05) i člana 23. Opštih uslova za isporuku električne energije ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/08, 81/08, 32/10 i 37/10), a postupajući po Žalbi/prigovoru na Elektroenergetsku saglasnost broj 208-5416/09 od 07.12.2009. godine, koja je direktno dostavljena FERK-u 09.03.2010. godine pod brojem 04-01-303/10, podnosioca žalbe Behije Numanović iz Živinica, Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK je, na IX redovnoj sjednici održanoj u Mostaru 16. jula 2010. godine, donijela RJEŠENJE 1.Odbija se žalba/prigovor Behije Numanović iz Živinica, podnijeta protiv Elektroenergetske saglasnosti broj 208-5416/09 od 07.12.2009. godine koju je izdala JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo, Podružnica "Elektrodistribu cija" Tuzla, kao neosnovana. 2.Ovo Rješenje je konačno i stu pa na snagu danom donošenja, te se objavljuje na oglasnoj tabli i njeb stranici FERK-a, a dispozitiv ovog Rješenja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-01-303-13/10 16. jula 2010. godine Mostar Predsjednik Zdenko Šimunović, s. r. Na temelju članka 29. i članka 41. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/02, 24/05, 38/05, 61/09), članka 12. stavak (1) i članka 14. stavak (1) Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/04), kao i članka 31. stavak (2) i članka 37. stavak (4) Poslovnika o radu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/04), te članka 83. i članka 91. stavak (2) Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/05) i članka 13. Općih uvjeta za isporuku električne energije ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/99), a postupajući po Žalbi/prigovoru na Elektroenerget - sku suglasnost broj 208-6836/09 od 23.10.2009. godine, koja je izravno dostavljena FERK-u 31.3.2010. godine pod brojem 04-01-421/10, žalitelja Damira Meštrića iz Živinica, Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK je, na IX. redovitoj sjednici održanoj u Mostaru 16. srpnja 2010. godine, donijela RJEŠENJE 1.Poništava se Elektroenergetska suglasnost broj 208-6836/09 od 23.10.2009. godine u dijelu koji se odnosi na jednokratnu naknadu za priključenje/povećanje priključne snage i u tom dijelu se predmet vraća Javnom preduzeću Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. - Sarajevo, Podružnici "Elektrodistribucija" Tuzla na ponovni postupak. 2.Ovo Rješenje je konačno i stu pa na snagu danom donošenja, te se objavljuje na oglasnoj ploči i njeb stranici FERK-a, a izreka ovog Rješenja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-01-421-03/10 16. srpnja 2010.godine Mostar Predsjednik FERK-a Zdenko Šimunović, v. r. Na osnovu člana 29. i člana 41. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH" broj 41/02, 24/05, 38/05, 61/09), člana 12. stav (1) i člana 14. stav (1) Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj 13/04), kao i člana 31. stav (2) i člana 37. stav (4) Poslovnika o radu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj 59/04), te člana 83. i člana 91. stav (2) Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj 37/05) i člana 13. Opštih uslova za isporuku električne energije ("Službene novine Federacije BiH" broj 35/99), a postupajući po Žalbi/prigovoru na Elektroenergetsku saglasnost broj 208-6836/09 od 23.10.2009. godine, koja je direktno dostavljena FERK-u 31.03.2010. godine pod brojem 04-01-421/10, podnosioca žalbe Damira Meštrića iz Živinica, Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK je, na IX redovnoj sjednici održanoj u Mostaru 16. jula 2010. godine, donijela RJEŠEWE 1.Poništava se Elektroenergetska saglasnost broj 208-6836/09 od 23.10.2009. godine u dijelu koji se odnosi na jednokratnu naknadu za prikqučenje/povećanje prikqučne snage i u tom dijelu se predmet vraća Javnom preduzeću Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. - Sarajevo, Podružnici "Elektrodistribucija" Tuzla na ponovni postupak. 2.Ovo Rješenje je konačno i stu pa na snagu danom donošewa, te se objavquje na oglasnoj tabli i njeb stranici FERK-a, a dispozitiv ovog Rješewa u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-01-421-03/10 16. jula 2010. godine Mostar Predsjendik FERK-a Zdenko Šimunović, s. r. Na osnovu člana 29. i člana 41. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/02, 24/05, 38/05, 61/09), člana 12. stava (1) i člana 14. stava (1) Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/04), kao i člana 31. stava (2) i člana 37. stava (4) Poslovnika o radu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/04), te člana 83. i člana 91. stava (2) Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj 37/05) i člana 13. Opštih uslova za isporuku električne energije ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/99), a postupajući po Žalbi/prigovoru na Elektroenergetsku saglasnost broj 208-6836/09 od 23.10.2009. godine, koja je direktno dostavljena FERK-u 31.03.2010. godine pod brojem 04-01-421/10, podnosioca žalbe Damira Meštrića iz Živinica, Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK je, na IX redovnoj sjednici održanoj u Mostaru 16. jula 2010. godine, donijela RJEŠENJE 1.Poništava se Elektroenergetska saglasnost broj 208-6836/09 od 23.10.2009. godine u dijelu koji se odnosi na jednokratnu naknadu za priključenje/povećanje priključne snage i u tom dijelu se predmet vraća Javnom preduzeću Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. - Sarajevo, Podružnici "Elektrodistribucija" Tuzla na ponovni postupak. 2.Ovo Rješenje je konačno i stu pa na snagu danom donošenja, te se objavljuje na oglasnoj tabli i njeb stranici FERK-a, a dispozitiv ovog Rješenja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-01-421-03/10 16. jula 2010. godine Mostar Predsjednik FERK-a Zdenko Šimunović, s. r. Na temelju članka 29. i članka 41. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/02, 24/05, 38/05, 61/09), članak 12. stavak (1) i članka 14. stavak (1) Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/04), kao i članka 31. stavak (2) i članka 37. stavka (4) Poslovnika o radu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/04), te članka 83. i članka 91. stavak (2) Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/05) i članka 23. Općih uvjeta za isporuku električne energije ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/08, 81/08, 32/10 i 37/10), a postupajući po Žalbi/prigovoru na Elektroenergetsku suglasnost broj 202-5336/09 od 3.11.2009. godine, koja je izravno dostavljena FERK-u 22.4.2010. godine pod brojem 04-01-560/10, podnosioca žalbe Šerifa Busuladžića iz Ilidže, Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK je, na IX. redovitoj sjednici održanoj u Mostaru 16. srpnja 2010. godine, donijela RJEŠENJE 1.Odbija se žalba/prigovor Šerifa Busuladžića iz Ilidže podnesena protiv Elektroenergetske suglasnosti broj 202-5336/09 od 3.11.2009. godine koju je izdala JP Elektro - privreda BiH d.d. - Sarajevo, Podružnica "Elektrodistribu - cija" Sarajevo, kao neosnovana. 2.Ovo Rješenje je konačno i stu pa na snagu danom donošenja, te se objavljuje na oglasnoj ploči i njeb stranici FERK-a, a izreka ovog Rješenja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-01-560-03/10 16. srpnja 2010. godine Mostar Predsjednik FERK-a Zdenko Šimunović, v. r. Na osnovu člana 29. i člana 41. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/02, 24/05, 38/05, 61/09), člana 12. stava (1) i člana 14. stava (1) Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/04), kao i člana 31. stava (2) i člana 37. stava (4) Poslovnika o radu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj 59/04), te člana 83. i člana 91. stava (2) Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/05) i člana 23. Opštih uslova za isporuku električne energije ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/08, 81/08, 32/10 i 37/10), a postupajući po Žalbi/prigovoru na Elektroenergetsku saglasnost broj 202-5336/09 od 03.11.2009. godine, koja je direktno dostavljena FERK-u 22.04.2010. godine pod brojem 04-01-560/10, podnosioca žalbe Šerifa Busulaxića iz Ilixe, Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK je, na IX. redovnoj sjednici održanoj u Mostaru 16. jula 2010. godine, donijela RJEŠEWE 1.Odbija se žalba/prigovor Šerifa Busulaxića iz Ilixe podnijeta protiv Elektroenergetske saglasnosti broj 202-5336/09 od 03.11.2009. godine koju je izdala JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo, Podružnica "Elektrodistribucija" Sarajevo, kao neosnovana. 2.Ovo Rješenje je konačno i stu pa na snagu danom donošewa, te se objavquje na oglasnoj tabli i njeb stranici FERK-a, a dispozitiv ovog Rješewa u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-01-560-03/10 16. jula 2010. godine Mostar Predsjednik FERK-a Zdenko Šimunović, s. r. Na osnovu člana 29. i člana 41. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/02, 24/05, 38/05, 61/09), člana 12. stava (1) i člana 14. stava (1) Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/04), kao i člana 31. stava (2) i člana 37. stava (4) Poslovnika o radu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/04), te člana 83. i člana 91. stava (2) Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/05) i člana 23. Opštih uslova za isporuku električne energije ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/08, 81/08, 32/10 i 37/10), a postupajući po Žalbi/ prigovoru na Elektroenergetsku saglasnost broj 202-5336/09 od 03.11.2009. godine, koja je direktno dostavljena FERK-u 22.04.2010. godine pod brojem 04-01-560/10, podnosioca žalbe Šerifa Busuladžića iz Ilidže, Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK je, na IX redovnoj sjednici održanoj u Mostaru 16. jula 2010. godine, donijela RJEŠENJE 1.Odbija se žalba/prigovor Šerifa Busuladžića iz Ilidže podnesena protiv Elektroenergetske saglasnosti broj 202-5336/09 od 03.11.2009. godine koju je izdala JP Elektro privreda BiH d.d. - Sarajevo, Podružnica "Elektrodistribucija" Sarajevo, kao neosnovana. 2.Ovo Rješenje je konačno i stu pa na snagu danom donošenja, te se objavljuje na oglasnoj tabli i njeb stranici FERK-a, a dispozitiv ovog Rješenja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-01-560-03/10 16. jula 2010. godine Mostar Predsjednik FERK-a Zdenko Šimunović, s. r. Na temelju članka 29. i članka 41. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/02, 24/05, 38/05, 61/09), članka 12. stavak (1) i članka 14. stavak (1) Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/04), kao i članka 31. stavak (2) i članka 37. stavak (4) Poslovnika o radu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/04), te članka 83. i članka 91. stavak (2) Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/05) i članka 13. Općih uvjeta za isporuku električne energije ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/99), a postupajući po Žalbi/prigovoru na Elektroenerget - sku suglasnost broj 206-6058/09 od 3.10.2009. godine, koja je izravno dostavljena FERK-u 16.4.2010. godine pod brojem 04-01-530/10, žaliteljice Draginje Divjak iz Tuzle, Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK je, na IX. redovitoj sjednici održanoj u Mostaru 16. srpnja 2010. godine, donijela RJEŠENJE 1.Poništava se Elektroenergetska suglasnost broj 206-6058/09 od 3.10.2009. godine u dijelu koji se odnosi na jednokratnu naknadu za priključenje/povećanje priključne snage i u tom dijelu se predmet vraća Javnom preduzeću Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. - Sarajevo, Podružnici "Elektro - distri bucija" Tuzla na ponovni postupak. 2.Ovo Rješenje je konačno i stu pa na snagu danom donošenja, te se objavljuje na oglasnoj ploči i njeb stranici FERK-a, a izreka ovog Rješenja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-01-530-04/10 16. srpnja 2010. godine Mostar Predsjednik FERK-a Zdenko Šimunović, v. r. Na osnovu člana 29. i člana 41. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/02, 24/05, 38/05, 61/09), člana 12. stav (1) i člana 14. stav (1) Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/04), kao i člana 31. stav (2) i člana 37. stav (4) Poslovnika o radu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj 59/04), te člana 83. i člana 91. stav (2) Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/05) i člana 13. Opštih uslova za isporuku električne energije ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/99), a postupajući po Žalbi/prigovoru na Elektroenergetsku saglasnost broj 206-6058/09 od 03.10.2009. godine, koja je direktno dostavljena FERK-u 16.04.2010. godine pod brojem 04-01-530/10, podnosioca žalbe Draginje Divjak iz Tuzle, Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK je, na IX redovnoj sjednici održanoj u Mostaru 16. jula 2010. godine, donijela RJEŠEWE 1.Poništava se Elektroenergetska saglasnost broj 206-6058/09 od 03.10.2009. godine u dijelu koji se odnosi na jednokratnu naknadu za prikqučenje/ povećanje prikqučne snage i u tom dijelu se predmet vraća Javnom preduzeću Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. - Sarajevo, Podružnici "Elektrodistribucija" Tuzla na ponovni postupak. 2.Ovo Rješenje je konačno i stu pa na snagu danom donošewa, te se objavquje na oglasnoj tabli i njeb stranici FERK-a, a dispozitiv ovog Rješewa u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-01-530-04/10 16. jula 2010. godine Mostar Predsjednik FERK-a Zdenko Šimunović, s. r. Na osnovu člana 29. i člana 41. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/02, 24/05, 38/05, 61/09), člana 12. stava (1) i člana 14. stava (1) Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/04), kao i člana 31. stava (2) i člana 37. stava (4) Poslovnika o radu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/04), te člana 83. i člana 91. stava (2) Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/05) i člana 13. Opštih uslova za isporuku električne energije ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/99), a postupajući po Žalbi/prigovoru na Elektroenerget - sku saglasnost broj 206-6058/09 od 03.10.2009. godine, koja je direktno dostavljena FERK-u 16.04.2010. godine pod brojem 04-01-530/10, podnosioca žalbe Draginje Divjak iz Tuzle, Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK je, na IX redovnoj sjednici održanoj u Mostaru 16. jula 2010. godine, donijela RJEŠENJE 1.Poništava se Elektroenergetska saglasnost broj 206-6058/09 od 03.10.2009. godine u dijelu koji se odnosi na jednokratnu naknadu za priključenje/povećanje priključne snage i u tom dijelu se predmet vraća Javnom preduzeću Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. - Sarajevo, Podružnici "Elektrodistribucija" Tuzla na ponovni postupak. 2.Ovo Rješenje je konačno i stu pa na snagu danom donošenja, te se objavljuje na oglasnoj tabli i njeb stranici FERK-a, a dispozitiv ovog Rješenja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-01-530-04/10 16. jula 2010. godine Mostar Predsjednik FERK-a Zdenko Šimunović, s. r. Na temelju članka 29. i članka 41. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/02, 24/05, 38/05, 61/09), članka 12. stavak (1) i članka 14. stavak (1) Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/04), kao i članka 31. stavak (2) i članka 37. stavak (4) Poslovnika o radu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/04), te članka 83. i članka 91. stavak (2) Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/05) članka 13. Općih uvjeta za isporuku električne energije ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/99), a postupajući po Žalbi/prigovoru na Elektroenerget - sku suglasnost broj 208-3514/09 od 23.6.2009. godine, koja je izravno dostavljena FERK-u 7.4.2010. godine pod brojem 04-01-466/10, podnositelja žalbe Hašima Kujukovića iz Živinica, Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK je, na IX. redovitoj sjednici održanoj u Mostaru 16. srpnja 2010. godine, donijela RJEŠENJE 1.Odbija se žalba/prigovor Hašima Kujukovića iz Živinica, podnesena protiv Elektroenergetske suglasnosti broj 208-3514/09 od 23.6.2009. godine koju je izdala JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo, Podružnica "Elektro - distri bucija" Tuzla, kao neosnovana. 2.Ovo Rješenje je konačno i stu pa na snagu danom donošenja, te se objavljuje na oglasnoj ploči i njeb stranici FERK-a, a izreka ovog Rješenja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-01-466-09/10 16. srpnja 2010. godine Mostar Predsjednik FERK-a Zdenko Šimunović, v. r. Na osnovu člana 29. i člana 41. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/02, 24/05, 38/05, 61/09), člana 12. stava (1) i člana 14. stava (1) Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/04), kao i člana 31. stava (2) i člana 37. stava (4) Poslovnika o radu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/04), te člana 83. i člana 91. stava (2) Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/05) člana 13. Opštih uslova za isporuku električne energije ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/99), a postupajući po Žalbi/prigovoru na Elektroenergetsku saglasnost broj 208-3514/09 od 23.06.2009. godine, koja je direktno dostavljena FERK-u 07.04.2010. godine pod brojem 04-01-466/10, podnosioca žalbe Hašima Kujukovića iz Živinica, Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK je, na IX redovnoj sjednici održanoj u Mostaru 16. jula 2010. godine, donijela RJEŠEWE 1.Odbija se žalba/prigovor Hašima Kujukovića iz Živinica, podnijeta protiv Elektroenergetske saglasno - sti broj 208-3514/09 od 23.06.2009. godine koju je izdala JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo, Podružnica "Elektrodistribucija" Tuzla, kao neosnovana. 2.Ovo rješenje je konačno i stu pa na snagu danom donošewa, te se objavquje na oglasnoj tabli i njeb stranici FERK-a, a dispozitiv ovog Rješewa u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-01-466-09/10 16. jula 2010. godine Mostar Predsjednik FERK-a Zdenko Šimunović, s. r. Na osnovu člana 29. i člana 41. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/02, 24/05, 38/05, 61/09), člana 12. stava (1) i člana 14. stava (1) Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/04), kao i člana 31. stava (2) i člana 37. stava (4) Poslovnika o radu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/04), te člana 83. i člana 91. stava (2) Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/05) člana 13. Opštih uslova za isporuku električne energije ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/99), a postupajući po Žalbi/prigovoru na Elektroenergetsku saglasnost broj 208-3514/09 od 23.6.2009. godine, koja je direktno dostavljena FERK-u 07.04.2010. godine pod brojem 04-01-466/10, podnosioca žalbe Hašima Kujukovića iz Živinica, Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK je, na IX redovnoj sjednici održanoj u Mostaru 16. jula 2010. godine, donijela RJEŠENJE 1.Odbija se žalba/prigovor Hašima Kujukovića iz Živinica, podnijeta protiv Elektroenergetske saglasnosti broj 208-3514/09 od 23.06.2009. godine koju je izdala JP Elektro privreda BiH d.d. - Sarajevo, Podružnica "Elektro - distribucija" Tuzla, kao neosnovana. 2.Ovo Rješenje je konačno i stu pa na snagu danom donošenja, te se objavljuje na oglasnoj tabli i njeb stranici FERK-a, a dispozitiv ovog Rješenja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-01-466-09/10 16. jula 2010. godine Mostar Predsjednik FERK-a Zdenko Šimunović, s. r. Na temelju članka 14., članka 29. i članka 70. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/02, 24/05, 38/05, 61/09), članka 12. stavak (1) i članka 14. stavak (1) Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/04), članka 31. stavak (2), članka 37. stavak (4) i članka 47. Poslovnika o radu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/04), te članka 75. stavak (1) i stavak (3) Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/05) i članka 17. Pravilnika za izdavanje dozvola - licenci ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05), postupajući po Zahtjevu za obnovu dozvole za rad - licence za djelatnost opskrbe električnom energijom drugog reda broj 06-03-261/2/10 od 26.2.2010. godine podnositelja "Interenergo" d.o.o. Sarajevo, Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK je, 16. srpnja 2010. godine na IX. redovitoj sjednici, donijela sljedeće RJEŠENJE 1.Izdaje se Dozvola za rad - licenca za obavljanje elektroprivredne djelatnosti opskrbe električnom energijom drugog reda podnositelju zahtjeva "Interenergo" d.o.o. Sarajevo. 2.Dozvola za rad - licenca se izdaje na razdoblje od 29.8.2010. godine do 28.8.2013. godine, s uvjetima dozvole koji čine njen sastavni dio. 3.Sastavni dio ovog Rješenja čini Dozvola iz točke 1. i 2. ovog Rješenja. 4.Ovo Rješenje je konačno i stu pa na snagu danom donošenja, te se objavljuje na oglasnoj ploči i njeb stranici FERK-a, a izreka ovog Rješenja i u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06-03-261-14/2/10 16. srpnja 2010. godine Mostar Predsjednik FERK-a Zdenko Šimunović, v. r. Na osnovu člana 14., člana 29. i člana 70. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/02, 24/05, 38/05, 61/09), člana 12. stav (1) i člana 14. stav (1) Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/04), člana 31. stav (2), člana 37. stav (4) i člana 47. Poslovnika o radu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/04), te člana 75. stav (1) i stav (3) Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/05) i člana 17. Pravilnika za izdavanje dozvola - licenci ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05), postupajući po Zahtjevu za obnavljanje dozvole za rad - licence za djelatnost snabdijevawa električnom energijom drugog reda broj 06-03-261/2/10 od 26.2.2010. godine podnosioca "Interenergo" d.o.o. Sarajevo, Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK je, 16. jula 2010. godine na IX redovnoj sjednici, donijela sljedeće RJEŠEWE 1.Izdaje se Dozvola za rad - licenca za obavljanje elektroprivredne djelatnosti snabdijevawa električnom energijom drugog reda podnosiocu zahtjeva "Interenergo" d.o.o. Sarajevo. 2.Dozvola za rad - licenca se izdaje na pe riod od 29.08.2010. godine do 28.08.2013. godine, s uslovima Dozvole koji čine njen sastavni dio. 3.Sastavni dio ovog Rješewa čini Dozvola iz tačke 1. i 2. ovog Rješewa. 4.Ovo Rješenje je konačno i stu pa na snagu danom donošewa, te se objavquje na oglasnoj tabli i njeb stranici FERK-a, a dispozitiv ovog Rješewa i u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06-03-261-14/2/10 16. jula 2010. godine Mostar Predsjednik FERK-a Zdenko Šimunović, s. r. Na osnovu člana 14., člana 29. i člana 70. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH" broj 41/02, 24/05, 38/05, 61/09), člana 12. stav (1) i člana 14. stav (1) Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj 13/04), člana 31. stav (2), člana 37. stav (4) i člana 47. Poslovnika o radu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj 59/04), te člana 75. stav (1) i stav (3) Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj 37/05) i člana 17. Pravilnika za izdavanje dozvola - licenci ("Službene novine Federacije BiH" broj 29/05), postupajući po Zahtjevu za obnavljanje dozvole za rad - licence za djelatnost snabdijevanja električnom energijom drugog reda broj 06-03-261/2/10 od 26.2.2010. godine podnosioca "Interenergo" d.o.o. Sarajevo, Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK je, 16. jula 2010. godine na IX redovnoj sjednici, donijela sljedeće RJEŠENJE 1.Izdaje se Dozvola za rad - licenca za obavljanje elektroprivredne djelatnosti snabdijevanja električnom energijom drugog reda podnosiocu zahtjeva "Interenergo" d.o.o. Sarajevo. 2.Dozvola za rad - licenca se izdaje na pe riod od 29.08.2010. godine do 28.08.2013. godine, s uslovima Dozvole koji čine njen sastavni dio. 3.Sastavni dio ovog Rješenja čini Dozvola iz tačke 1. i 2. ovog Rješenja. 4.Ovo Rješenje je konačno i stu pa na snagu danom donošenja, te se objavljuje na oglasnoj tabli i njeb stranici FERK-a, a dispozitiv ovog Rješenja i u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06-03-261-14/2/10 16. jula 2010. godine Mostar Predsjednik FERK-a Zdenko Šimunović, s. r. USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE Ustavni sud Bosne i Hercegovine, odlučujući o Prijedlogu za razrješenje suca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Krstana Simića broj K-I-15/10 od 4. ožujka 2010. godine, sukladno člancima VI/1.(c) i II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine, članku 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, članku 101. stavak 2. u vezi sa stavkom 1. alineja 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu: Miodrag Simović, predsjednik Valerija Galić, dopredsjednica Con stance Grenje, dopredsjednica Seada Palavrić, dopredsjednica Tu dor Pantiru, sudac Mato Tadić, sudac Da vid Feldman, sudac Mirsad Ćeman, sudac na Izvanrednoj plenarnoj sjednici održanoj 8. svibnja 2010. godine donio je jednoglasno ODLUKU 1 Utvrđuje se da je sudac Krstan Simić prekršio članak 94. stavak 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine jer je svjesno narušio ugled i dostojanstvo Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i ugled i dostojanstvo suca. Sudac Krstan Simić se, sukladno članku VI/1.(c) Ustava Bosne i Hercegovine i članku 101. stavak 1. alineja 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, razrješava dužnosti suca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ova odluka stu pa na snagu danom donošenja. Sukladno članku VI/5. Ustava BiH, ova odluka je konačna i obvezujuća i ne podliježe preispitivanju ni pred jednim zakonodavnim, sudskim ili upravnim tijelom. Ova odluka se, sukladno članku 101. stavak 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, dostavlja Narodnoj skupštini Republike Srpske, kao tijelu koje je izabralo suca Krstana Simića, kako bi, sukladno članku VI/1.(a) Ustava BiH, izabrala novog suca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, umjesto razriješenog suca Krstana Simića. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine". OBRAZLOŽEN JE I. Uvod 1. Na temelju Zaključka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine sa Izvanredne plenarne sjednice održane 29. siječnja 2010. godine, predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine je, u ime Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud), 4. ožujka 2010. godine podnio Prijedlog za razrješenje suca Ustavnog suda Krstana Simića broj K-I-15/10, zbog povrede članka 94. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda. II. Postupak pred Ustavnim sudom 2. Ustavni sud je 30. studenoga 2009. godine primio dopis Foruma roditelja RS-BiH iz Banje Luke uz koji je dostavljeno pismo (dostavljene su 1, 2. i 4. stranica pisma) suca Ustavnog suda Krstana Simića, upućeno predsjedniku političke partije Savez nezavisnih socijaldemokrata (u daljnjem tekstu: SNSD) i predsjedniku Vlade Republike Srpske Miloradu Dodiku. 3. Nakon objave sadržaja navedenog pisma u medijima, predsjednik Ustavnog suda se konzultirao sa domaćim sucima Ustavnog suda. Zaključeno je da se pitanje istupa suca Krstana Simića, u smislu članka 95. Pravila Ustavnog suda, raspravi na posebnoj plenarnoj sjednici Ustavnog suda. Također, zaključeno je da se od suca Krstana Simića zatraži pisano izjašnjenje na dopis Foruma roditelja i povodom pisma koje je uputio predsjedniku političke partije SNSD i predsjedniku Vlade Republike Srpske. 4. Na temelju prethodnog zaključka, od suca Krstana Simića je 3. prosinca 2009. godine zatraženo pisano izjašnjenje na dopis Foruma roditelja i sporno pismo upućeno predsjedniku političke partije SNSD i predsjedniku Vlade Republike Srpske. 5. Sudac Krstan Simić je 14. siječnja 2010. godine Ustavnom sudu dostavio pisano izjašnjenje. 6. Ustavni sud je 29. siječnja 2010. godine održao Izvanrednu plenarnu sjednicu na kojoj je vodio preliminarnu raspravu pod točkom dnevnog reda: "Informacija i zauzimanje stava o javnim istupima Krstana Simića, suca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine". Ustavni sud je zaključio da se do nastavka Izvanredne plenarne sjednice Ustavnog suda pribave svi relevantni dokazi, materijali i dokumentacija, te da se na temelju toga sačini prijedlog za eventualno razrješenje suca Krstana Simića, kako bi Ustavni sud raspravio i odlučio o tome postoje li razlozi za njegovo razrješenje. Uz to, Ustavni sud je zaključio da se Prijedlog za razrješenje, zajedno sa kopijom svih dokaza, materijala i dokumentacije, dostavi sucu Krstanu Simiću radi izjašnjenja, uz poziv da to učini u roku od najkasnije 14 dana. 7. Ustavni sud je 4. veljače 2010. godine, sukladno članku 33. Pravila Ustavnog suda, zatražio od predsjednika Vlade Republike Srpske kopiju treće stranice navedenog pisma. Predsjednik Vlade Republike Srpske nije dostavio odgovor na zahtjev Ustavnog suda. 8. Ustavni sud je, također, 4. veljače 2010. godine, sukladno članku 33. Pravila Ustavnog suda, zatražio od Alternativne televizije Banja Luka i Ra dio-televizije Republike Srpske, a 12. veljače 2010. godine od Ra dio-televizije Bosne i Hercegovine i Ra dio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine, kompletne au - dio-video zapise sa press-konferencije koju je 8. siječnja 2010. godine održao sudac Krstan Simić u Banjoj Luci. 9. Ustavni sud je 4. veljače 2010. godine, sukladno članku 33. Pravila Ustavnog suda, zatražio od revije "Slobodna Bosna" iz Sarajeva kompletan audiozapis (snimak) intervjua/razgovora sa sucem Krstanom Simićem, koji je bio predmet članaka ove revije od 31. prosinca 2009. godine i 7. siječnja 2010. godine, te, u slučaju da se ne može dostaviti ovaj snimak, pisanu izjavu novinara o autentičnosti citiranih izjava suca Krstana Simića. 10.Od 12. veljače do 25. ožujka 2010. godine Alternativna televizija Banja Luka, Ra dio-televizija Republike Srpske, Ra - dio-televizija Bosne i Hercegovine i Ra dio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine dostavili su raspoložive materijale koje su emitirali u odgovarajućim emisijama. 11. Ustavni sud je 16. veljače 2010. godine primio pisanu izjavu novinarke revije "Slobodna Bosna" N. D. o autentičnosti citiranih izjava suca Krstana Simića, koje su objavljene u člancima ove revije od 31. prosinca 2009. godine i 7. siječnja 2010. godine. 12. Prijedlog za razrješenje dostavljen je sucu Krstanu Simiću 8. ožujka 2010. godine. Sudac Simić u ostavljenom roku od 14 dana nije dostavio pisano izjašnjenje. 13. Ustavni sud je 25. ožujka 2010. godine nastavio Izvanrednu plenarnu sjednicu na kojoj je vodio raspravu pod točkom dnevnog reda: "Razmatranje Prijedloga o razrješenju suca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Krstana Simića". Ustavni sud je utvrdio da se postupak razrješenja dužnosti suca Ustavnog suda može definirati kao ad hoc postupak sui generis prirode, za koji ne postoje detaljna pravila vođenja postupka. Zbog toga, primjenom članka 79. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je zaključio da se sucu Krstanu Simiću mora garantirati pravičan postupak, što uključuje sva načela koja su propisana člankom II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija). Dalje, Ustavni sud je sucu Simiću dao priliku da se pred svim sucima Ustavnog suda tijekom postupka na sjednici izjasni o svim navodima iz Prijedloga za razrješenje. Zatim je Ustavni sud 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 55/10 raspravio prethodna pitanja, donio zaključak da prekine sjednicu do 8. svibnja 2010. godine kako bi Ustavni sud u međuvremenu sucu Simiću, na njegov zahtjev, dostavio traženu dokumentaciju, omogućio pristup i uvid u određene dokumente Ustavnog suda i dao dovoljno vremena da angažira pravnog zastupnika prema svom izboru. Sucu Simiću je ostavljen rok od 15 dana da dostavi svoje pisano izjašnjenje na Prijedlog za razrješenje. Također, Ustavni sud je zaključio da će 8. svibnja 2010. godine održati raspravu i u slučaju da sudac Simić ne angažira pravnog zastupnika, ne dostavi pisano izjašnjenje ili ne dođe na zakazanu sjednicu. Navedeni zaključci, sa kojima se sudac suglasio, usmeno su saopćeni sucu Simiću. 14. Pismima broj K-I-16/10 od 26. ožujka i 5. travnja 2010. godine navedeni zaključci Ustavnog suda su dostavljeni sucu Simiću i u pisanoj formi. 15. Sudac Simić je 4. svibnja 2010. godine dostavio pisano izjašnjenje u kojem je, između ostalog, informirao Ustavni sud da neće prisustvovati nastavku Izvanredne plenarne sjednice zbog privatnih razloga. Također, sudac Simić nije angažirao pravnog zastupnika niti je izvršio uvid u spise Ustavnog suda. 16. Ustavni sud je 8. svibnja 2010. godine nastavio Izvanrednu plenarnu sjednicu u odsutnosti suca Simića. III. Činjenično stanje 17. Ustavni sud je 30. studenoga 2009. godine primio dopis Foruma roditelja RS-BiH iz Banje Luke, uz koji su dostavljene 1, 2. i 4. stranica pisma suca Simića, upućenog predsjedniku SNSD-a i predsjedniku Vlade Republike Srpske. Da tum pisanja pisma nije naznačen, međutim, prema njegovom sadržaju i izjavi samog suca Simića, ono je upućeno tijekom svibnja 2009. godine, prije izbora aktualnog predsjednika Ustavnog suda. Na raspravi koja je održana 25. ožujka 2010. godine, pod točkom dnevnog reda: "Razmatranje Prijedloga o razrješenju suca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Krstana Simića", kao i u svom pisanom izjašnjenju od 4. svibnja 2010. godine, sudac Simić je potvrdio da je on autor navedenog pisma. 18. U predmetnom pismu, između ostalog, sudac Simić opisuje svoju poziciju u Ustavnom sudu i proces donošenja odluka u Ustavnom sudu, komentira određene predmete o kojima se odlučivalo u Ustavnom sudu ili o kojima se još uvijek odlučuje. Između ostalog, sudac Simić u pismu navodi: "Š…Ć Nisam siguran kada su u pitanju strateške odluke (političke) da na strance ne može uticati OHR, ali sudije pojedinci nisu u mogućnosti izvršiti bilo kakvo lobiranje na strance, a u sporovima kao što je Malbašić ne treba lobirati Bošnjake i Hrvate, jer njima je uvijek evidentan interes Federacije i slično. Š…Ć Uostalom, uvijek Ti stojim na raspolaganju ali u frci i trci koja Te okružuje bojim se da malo koristiš moje iskustvo i mogućnosti, a moj stav nije da Ti se namećem, jer sam svjestan u kakvim problemima bitišeš Š…Ć" (stranica druga, pasus sedmi). 19. Sudac Simić na kraju pisma komentira rad jednog službenika Vlade RS i člana SNSD-a u smislu da preporučuje tu osobu, člana SNSD-a, za određenu poziciju u Vladi RS, navodeći da se ta osoba konzultira s njim. To je u pismu izraženo na sljedeći način: "Š…Ć visoki prosjek, položila pravosudni, služi se kompjuterima, engleskim, član SNSD-a. Međutim, u sistematizaciji radnih zadataka treba predvidjeti da zadrži svoje sadašnje poslove (izjašnjenja po tužbama, ima značajno iskustvo, taj posao podigla na vrlo visok nivo u Vladi, gdje god ima veći prob lem konsultuje me) i uz njene dosadašnje poslove dodati joj nova zaduženja. Š…Ć" (stranica četvrta, pasus jedan i dva). 20. Sudac Krstan Simić je nakon 30. studenoga 2009. godine davao više intervjua u elektronskim i pisanim medijima. Tako je, između ostalog, 31. prosinca 2009. godine i 7. siječnja 2010. godine dao intervjue za reviju "Slobodna Bosna" iz Sarajeva. U članku pod nazivom "Jazavac pred Ustavnim sudom, Slučaj Simić" od 31. prosinca 2009. godine, na stranici 18, sudac Simić je izjavio: "Podijeliću, kada za to dođe vrijeme, sa čitaocima Slobodne Bosne sva saznanja do kojih sam došao za vrijeme svog mandata, a koji mogu ozbiljno kompromitovati rad Ustavnog suda, sudija ali i pojedinih visokih političara". 21. U članku revije "Slobodna Bosna" od 7. siječnja 2010. godine, na stranici 47, pod naslovom "Dugi prsti, duži jezik", novinarke N. D., sadržani su, između ostalog, i sljedeći citati suca Simića: "Pojasniću ko i na koji način radi u Ustavnom sudu BiH i koliko se kriminal ugnijezdio u najvišu pravosudnu instancu jedne države. A dokaze imam sve." "Umoran sam od toga da šutim o tuđem kriminalu, umoran od priče o radu Ustavnog suda koja uvijek završava korupcijom, umoran od uplitanja kriminala i politike u naš rad." "Nema države na svijetu kao što je BiH. Nemamo druge institucije, osim ove u kojoj ja radim, koja bi štitila pravo i pravdu. Nažalost, ona to ne radi". 22. Osim navedenog, sudac Simić je 8. siječnja 2010. godine, bez znanja i odobrenja Ustavnog suda, organizirao press-konferenciju u Banjoj Luci. Na press-konferenciji je, između ostalog, iznosio određene stavove u vezi sa pismom upućenim Miloradu Dodiku, postupkom donošenja odluka u Ustavnom sudu i pojedinim odlukama, neovisnosti Ustavnog suda i drugim pitanjima. IV. Prijedlog za razrješenje 23. U Prijedlogu za razrješenje suca Simića broj K-I-15/10 od 4. ožujka 2010. godine navodi se da je sudac Simić postupao nesavjesno kao sudac i teško narušio ugled Ustavnog suda, ugled i dostojanstvo sudaca Ustavnog suda, te svoj ugled i dostojanstvo kao suca Ustavnog suda. Time je prekršio članak 94. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda. 24. U Prijedlogu za razrješenje sucu Simiću se stavlja na teret da je samom činjenicom da je pisao pismo predsjedniku SNSD-a i predsjedniku Vlade Republike Srpske, a posebno sadržajem tog pisma, zatim izjavama danim za reviju "Slobodna Bosna" iz Sarajeva od 31. prosinca 2009. godine i 7. siječnja 2010. godine, te održavanjem press-konferencije u Banjoj Luci 8. siječnja 2010. godine, povrijedio st. 1. i 2. članka 94. Pravila Ustavnog suda. 25. U Prijedlogu se navodi da je neprikladno da sudac Ustavnog suda ima pisanu komunikaciju s predstavnicima političkih partija i izvršne vlasti na način na koji je to učinio sudac Simić. Takav način komunikacije predstavlja "neprikladan odnos suca i predstavnika političkih partija, kao i ŠstvaraĆ efekt mogućeg preferencijalnog tretmana jedne od strana u postupku i brisanja barijera između sudske i drugih vlasti". Dalje, u Prijedlogu za razrješenje se tvrdi da se iz sadržaja pisma "objektivnom promatraču stvara neotklonjiv utisak da sudac Krstan Simić nije prekinuo odnos sa svojom bivšom političkom strankom i njezinim predsjednikom, te da je spreman da i dalje ima takve kontakte. Štoviše, on ih i inicira". Također, u Prijedlogu se navodi da je sudac Simić iznosio vlastito mišljenje o određenim predmetima Ustavnog suda na način koji "objektivno dovodi u pitanje nepristranost suca i njegovo izuzeće iz takvih predmeta". 26. U vezi s intervjuima za reviju "Slobodna Bosna" iz Sarajeva od 31. prosinca 2009. godine i 7. siječnja 2010. godine, u Prijedlogu se navodi da je sudac Simić "morao biti svjestan da prihvaćanjem sudačke funkcije prihvaća i određena ograničenja kada su u pitanju javni istupi. Ta ograničenja, upravo, imaju za cilj zaštitu javnog interesa - povjerenja javnosti u pravosuđe, zaštitu njegove neovisnosti i nepristranosti, integriteta, ugleda i časti sudaca". U Prijedlogu je navedeno: "Prema tome, samoinicijativni individualni istup u javnosti suca, kao člana kolektivnog sudskog tijela, putem pisanih medija, čija svrha je iznošenje teških kompromitacija i optužbi na račun drugih sudaca Ustavnog suda BiH i Suda kao cjeline, te njihova diskvalifikacija - u potpunosti je suprotna visokim sudskim standardima sudačkog ponašanja. Takve aktivnosti dovode u pitanje povjerenje javnosti u pravosuđe kao vlast i sudove kao institucije. Suprotno tome, takve aktivnosti djeluju negativno na javnost kada je u pitanju njezino povjerenje u sudsku vlast. Osim toga, ovakvi istupi u javnosti, čak i kada bi bili utemeljeni, krajnje su neprofesionalni i suprotni načelima pravičnog postupka. Jer, sudac, čak i ako tvrdi da ima dokaze za kriminal pojedinih sudaca, ne smije djelovati vaninstitucionalno, zauzimati svoje stavove u javnosti i prejudicirati eventualan ishod protiv njih (presumpcija nevinosti), već mora koristiti relevantan državni sustav, predviđen pozitivnopravnim propisima Bosne i Hercegovine, koji će ispitati takve navode, i to sukladno svojim nadležnostima, relevantnoj proceduri i materijalnopravnom temelju. Prema utvrđenim činjenicama, ne mogu se naći razlozi koji bi suca Krstana Simića opravdavali u njegovim postupcima." 27. Konačno, u Prijedlogu se tvrdi da je press-konferencija od 8. siječnja 2010. godine u Banjoj Luci organizirana suprotno Pravilima Ustavnog suda. V. Odgovor suca Krstana Simića na Prijedlog za razrješenje 28. U svojim odgovorima od 14. siječnja i 4. svibnja 2010. godine sudac Krstan Simić navodi da je pismo predsjedniku SNSD-a i predsjedniku Vlade Republike Srpske upućeno njegovom prijatelju, da se radi o privatnom pismu, te da ne postoji njegova suglasnost da se to pismo koristi. Dalje, smatra da su svi medijski članci o njemu i pisma upućena Ustavnom sudu u vezi s njim tendenciozno rukovođeni radi njegovog razrješenja. Tvrdi da razgovor sa novinarkom N. D. nije autoriziran, a da je press-konferenciju od 8. siječnja 2010. godine održao zbog pritisaka koji se vrše na njega. Također, navodi da su sve izjave date u javnosti iznesene u okviru slobode izražavanja. 29. Također, sudac Simić u svom odgovoru analizira više zahtjeva za njegovo izuzeće u određenim predmetima pred Ustavnim sudom (AP 751/09, AP 3368/07, AP 2017/07, AP 709/07, AP 1631/08 i AP 775/08), te daje svoje viđenje ovih zahtjeva. Također, navodi da su u Ustavni sud "naručena" mnogobrojna pisma koja su imala za cilj da se njega kompromitira kao suca. VI. Relevantni propisi 30. Članak VI/1.(b) Ustava BiH glasi: Suci će biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. 31. Članak VI/1.(c) Ustava BiH glasi: Sudac može biti s razlogom razriješen na temelju konsenzusa ostalih sudaca. 32. Članak 11. Pravila Ustavnog suda BiH glasi: 1. Rad Ustavnog suda je javan. 2. Javnost postupka pred Ustavnim sudom osigurava se: Š...Ć - davanjem obavještenja o tijeku postupka; - dostavom službenih saopćenja sredstvima javnog informiranja; - održavanjem konferencija za tisak; Š...Ć - objavom donesenih odluka; Š...Ć - na drugi način koji odredi Ustavni sud. 33. Članak 89. Pravila Ustavnog suda BiH glasi: Predsjednik Ustavnog suda organizira, rukovodi i nadzire rad Ustavnog suda, zakazuje i predsjedava sjednicama i javnim raspravama, predstavlja Ustavni sud, potpisuje odluke Ustavnog suda, stara se o ostvarivanju suradnje sa drugim institucijama, donosi pojedinačne akte, vrši i druge dužnosti predviđene ovim pravilima i drugim aktima Ustavnog suda. 34. Članak 94. Pravila Ustavnog suda glasi: 1. Sudac je dužan funkciju suca vršiti savjesno. 2. Sudac je dužan čuvati ugled i dostojanstvo Ustavnog suda i ugled i dostojanstvo suca. 35. Članak 101. stavak 1. Pravila Ustavnog suda glasi: 1. Sudac može biti razriješen dužnosti suca prije isteka vremena na koje je izabran, između ostalog, u slučaju: Š...Ć - ako funkciju suca ne vrši sukladno članku 94. ovih pravila. 2. Ustavni sud utvrđuje postojanje razloga iz stavka 1. ovog članka, razrješava suca na temelju konsenzusa ostalih sudaca i o tome obavještava tijelo koje je izabralo tog suca. VII. Stav Ustavnog suda 36. Ustavni sud je u tijeku Izvanredne plenarne sjednice raspravio prethodna pitanja, izvršio uvid u sve raspoložive dokaze, materijale i dokumentaciju, dao priliku sucu Simiću da se izjasni na navode o povredi Pravila Ustavnog suda, obavio raspravu, te konsenzusom došao do meritorne odluke da se sudac Krstan Simić mora razriješiti dužnosti suca Ustavnog suda, sukladno članku VI/1.(c) Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa člankom 101. stavak 1. alineja 5. Pravila Ustavnog suda, zbog povrede članka 94. stavak 2. Pravila Ustavnog suda zbog sljedećih razloga: VII.1. Sadržaj pisma suca Krstana Simića 37. Ustavni sud, sukladno ustavnopravnom načelu vladavine prava, mora biti neovisno i nepristrano ustavno tijelo. To se, u načelu, prije svega podrazumijeva u odnosu na izvršnu vlast. Neovisnost i nepristranost Ustavnog suda pretpostavlja da su suci Ustavnog suda slobodni, da ne moraju polagati račun bilo kome, kao i da nisu vezani bilo čijim uputama (usporedi presudu Europskog suda za ljudska prava Ringeisen protiv Austrije, serija A, broj 13, od 16. srpnja 1971. godine, stavak 95; Schiesser protiv Švicarske, serija A, broj 34, od 4. prosinca 1979. godine, stavak 29). Štoviše, za suce Ustavnog suda je nužno ne samo da su zaista neovisni već i da tako djeluju, što podliježe objektivnom testu (usporedi presudu Europskog suda za ljudska prava Camp - bell i Fell protiv Velike Britanije, serija A, broj 80, od 28. lipnja 1984. godine, stavak 77. i dalje). 38. Iz sadržaja pisma jasno proizlazi da je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik bio u kontaktu sa sucem Krstanom Simićem (prva stranica pisma) prije pisanja pisma. Sudac Simić je na ove kontakte uzvratio pisanom komunikacijom. Dalje, sudac Simić u pismu navodi da predsjedniku SNSD-a "uvijek stoji na raspolaganju" i otvoreno mu nudi "svoje iskustvo i mogućnosti" (stranica druga, pasus sedmi). Štoviše, on je u pismu samoinicijativno tražio viši stupanj suradnje, što jasno proizlazi iz navoda: "Bojim se da malo koristiš moje iskustvo i mogućnosti". Također, sudac Simić otvoreno raspravlja o mogućnosti angažiranja kadra SNSD-a u izvršnoj vlasti Republike Srpske, daje svoje mišljenje i preporuke o takvim osobama, te navodi da ga te osobe konzultiraju "gdje god ima veći prob lem" (stranica četvrta, pasus drugi). Prema tome, sudac Simić daje savjete funkcionarima izvršne vlasti jednog entiteta. 39. Polazeći od navedenog sadržaja pisma, a uzimajući u obzir činjenicu da je sudac Simić prije preuzimanja funkcije suca Ustavnog suda obavljao funkciju potpredsjednika SNSD-a, kod objektivnog promatrača se stvara neotklonjiv utisak da sudac Simić nije prekinuo odnos sa svojom bivšom političkom strankom i njezinim predsjednikom, te da je spreman da i dalje ima takve kontakte koji su od koristi toj političkoj partiji. Štoviše, on inicira takve odnose. To se jasno zaključuje iz navoda iz pisma u kojima nudi svoje znanje i iskustvo, nudi viši stupanj suradnje, te daje vlastita mišljenja i savjete jednom od članova svoje bivše stranke "gdje god ima veći prob lem" u Vladi Republike Srpske. 40. Takve veze suca Ustavnog suda i političkih stranaka, odnosno izvršne vlasti entiteta, mogu se definirati kao veze nespojive sa institucionalnom i operativnom neovisnosti Ustavnog suda, koje svaki sudac mora jačati. U očima javnosti takvi odnosi nanose štetu ugledu Ustavnog suda, pogotovo u odnosu na percepciju njegove neovisnosti i nepristranosti, tj. zabrane preferencijalnog tretmana određenih stranaka. 41. Prema tome, ovakvim navodima sudac Simić je svjesno ugrozio i nanio štetu neovisnosti Ustavnog suda. Time je, u smislu članka 94. stavak 2. Pravila Ustavnog suda, narušio, kako svoj ugled suca Ustavnog suda, tako i ugled samog Ustavnog suda. 42. Na ovakav zaključak ne utječe ni činjenica da je predmetno pismo bilo privatne, a ne službene prirode. Također, ni činjenica da su sudac Simić i predsjednik SNSD-a i predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik prijatelji, na što je ukazao sudac Simić, ne utječe na zaključak Ustavnog suda. Obveza suca Ustavnog suda, kao nositelja ustavnosudske vlasti, da u odnosu prema nositeljima drugih vlasti čuva neovisnosti suda kao institucije i svoju vlastitu neovisnost, djeluje, kako u privatnim, tako i u službenim odnosima. Prema tome, i pisanjem privatnog pisma može se ugroziti neovisnost suca Ustavnog suda i samog Ustavnog suda kao institucije. VII.2. Javni istupi suca Krstana Simića 43. Dalje, u intervjuima za reviju "Slobodna Bosna" iz Sarajeva od 31. prosinca 2009. godine i 7. siječnja 2010. godine i na press-konferenciji od 8. siječnja 2010. godine u Banjoj Luci, sudac Simić je iznio teške kvalifikacije o sucima Ustavnog suda i samom Ustavnom sudu kao instituciji, dovodeći ih u vezu sa (a) kriminalom, (b) korupcijom, (c) miješanjem politike u rad Ustavnog suda i (d) neobavljanjem ustavne funkcije koja mu je dodijeljena. Štoviše, sudac Simić je iznio tvrdnju da ima dokaze za svoje navode. 44. Sudac Simić nije demantirao citirane izjave, sukladno odgovarajućem Zakonu o zaštiti od klevete, niti na bilo koji drugi način. S druge strane, Ustavni sud je 16. veljače 2010. godine primio pisanu izjavu novinarke revije "Slobodna Bosna" N. D. o autentičnosti citiranih izjava suca Simića. Prema tome, Ustavni sud smatra da su izjave suca Simića date u javnosti točno citirane. 45. Sudac Simić se pozvao na slobodu izražavanja koja je zagarantirana člankom II/3.(h) Ustava BiH i člankom 10. Europske konvencije. Smatra da mu sloboda izražavanja dopušta da izrazi svoje mišljenje javno i na način na koji je on to učinio. Konačno, naveo je da je na njega kao suca vršen pritisak, zbog čega je smatrao nužnim i opravdanim da u javnosti iznese svoje mišljenje. 46. Ustavni sud naglašava da je sloboda izražavanja izuzetno bitna za demokraciju i demokratske procese u društvu. Država mora obratiti posebnu pažnju na ovu slobodu. Za članak 10. Europske konvencije je karakteristično da štiti izražavanje koje nosi rizik ugrožavanja, ili zaista ugrožava interese drugih. Ovaj članak štiti ne samo informacije i ideje koje su primljene pozitivno, ili se smatraju bezopasnim, ili prema njima nema stava, već i one koje vrijeđaju, šokiraju i uznemiravaju, a to je ono što zahtijeva tolerantnost i pluralizam bez kojih nema demokratskog društva (usporedi AP 1819/07 od 11. studenoga 2009. godine, točka 35. u vezi sa presudom Europskog suda za ljudska prava Handyside protiv Ujedinjenog Kraljevstva, serija A, broj 24, od 7. prosinca 1976. godine, stavak 49). Ovo posebno vrijedi kada se radi o javnim ličnostima ili institucijama vlasti, jer se prag tolerancije mora podići na višu razinu (usporedi presudu Europskog suda za ljudska prava, Castells protiv Španjolske, serija A, broj 236, od 23. travnja 1992. godine, stavak 46). 47. Ipak, sloboda izražavanja iz članka II/3.(h) Ustava BiH i članka 10. Europske konvencije nije apsolutna. Naprotiv, u demokratskim i pravnim državama gotovo nijedno ljudsko pravo i sloboda, ma koliko bili primarni ili značajni, nisu i ne mogu biti apsolutni i neograničeni (usporedi AP 2457/06 od 18. prosinca 2008. godine, točka 32). Tako, prema stavku 2. članka 10. Europske konvencije, sloboda izražavanja "može podlijegati takvim formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili sankcijama predviđenim zakonom i koje (su) neophodne u demokratskom društvu u interesu Š…Ć očuvanja autoriteta i nepristranosti sudstva". 48. Ustavni sud smatra da sankcija razrješenja suca sa funkcije suca Ustavnog suda, na temelju članka VI/1.(c) Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa člankom 101. stavak 1. alineja 5. Pravila Ustavnog suda, tj. zbog grube povrede članka 94. stavak 2. Pravila Ustavnog suda, može biti opravdana mjera nepoštivanja ograničenja slobode izražavanja. 49. Prema tome, kao što je prethodno navedeno, svaki sudac Ustavnog suda mora biti svjestan da prihvaćanjem sudačke funkcije prihvaća i određena ograničenja kada su u pitanju javni istupi. Ta ograničenja, upravo, imaju za cilj zaštitu javnog interesa - povjerenja javnosti u ustavnosudsku vlast, zaštitu njegove neovisnosti i nepristranosti, integriteta, ugleda i časti sudaca. Kada sudac istupa u javnosti, on mora nužno voditi računa o zaštiti navedenog javnog interesa. 50. Sudac Krstan Simić je samoinicijativno nastupio u javnosti, putem pisanih medija i organiziranjem press-konfe - rencije. Sudac Simić je bio svjestan da organiziranje press-konferencije na takav način nema uporište u praksi Ustavnog suda, jer je i osobno, prije početka press-konferencije, naglasio da je istup protivan stavu Ustavnog suda kada su u pitanju odnosi prema javnosti. Dalje, Ustavni sud smatra da je svrha ovih istupa u javnosti bila iznošenje teške kompromitacije i optužbi na račun drugih sudaca Ustavnog suda i Ustavnog suda kao institucije, te njihova diskvalifikacija. Konačno, sudac Simić je u javnosti iznio tvrdnju da Ustavni sud ne štiti pravo i pravdu, tj. da ne obavlja svoj posao na kvalitetan i profesionalan način. Sudac Simić je javno obećao da će ove teške optužbe na račun Ustavnog suda i njegovih sudaca potkrijepiti dokazima izjavivši: "Dokaze imam sve". 51. Ustavni sud smatra da su ovakvi istupi u potpunosti suprotni visokim ustavnosudskim standardima sudačkog ponašanja. Štoviše, čak i kada bi bili utemeljeni navodi suca Simića, njegovo postupanje je krajnje neprofesionalno i suprotno načelima pravičnog postupka. Naime, sudac, čak i ako tvrdi da ima dokaze za navodni kriminal pojedinih sudaca, ne smije djelovati vaninstitucionalno, iznositi svoje stavove u javnosti i prejudicirati eventualan ishod protiv njih (presumpcija nevinosti), već mora koristiti relevantan državni sustav, predviđen pozitivnopravnim propisima u Bosni i Hercegovini, koji omogućava ispitivanje takvih navoda, i to sukladno svojim nadležnostima, relevantnoj proceduri i materijalnopravnom temelju. Sudac Simić, prije nego što je iznio svoje stavove i tvrdnje u javnosti, nije ni pokušao problematizirati sporna pitanja u samom Ustavnom sudu, mada je prije istupa u javnosti znao da će mu Ustavni sud, u plenarnom sastavu, dati priliku da se raspravlja o pitanju njegovog položaja u Ustavnom sudu gdje bi mogao iznijeti svoje tvrdnje i stavove. Štoviše, prema saznanju Ustavnog suda, sudac Simić nije ni pokušao dostaviti dokaze nadležnim tužiteljstvima u Bosni i Hercegovini. 52. Uzevši u obzir navedeno, istupi suca Simića u javnosti doveli su u pitanje povjerenje javnosti u ustavnosudsku vlast i u Ustavni sud kao instituciju. Štoviše, takve aktivnosti djelovale su negativno na javnost kada je u pitanju njezino povjerenje u ustavnosudsku vlast, te je time sudac Simić nanio štetu dignitetu Ustavnog suda i njegovih sudaca. To, između ostalog, ilustrira i početni komentar novinarke "Slobodne Bosne" u članku od 31. prosinca 2009. godine: "Najviša pravna institucija države, Ustavni sud Bosne i Hercegovine, posljednjih se dana opasno ljulja pod teretom podmetanja, optužbi za korupciju, političkih namještaljki, stranačkih sukoba!". 53. Prema utvrđenim činjenicama, ne mogu se naći razlozi koji bi suca Simića opravdavali u njegovim postupcima. Navod da je bio pod pritiskom Ustavni sud ne smatra utemeljenim. 54. Na temelju utvrđenih činjenica, Ustavni sud je zaključio da je sudac Simić svjesno prekoračio dopuštenu granicu slobode izražavanja suca, čime je narušio ugled i dostojanstvo suca Ustavnog suda, suprotno članku 94. stavak 2. Pravila Ustavnog suda. Na taj je način sudac Simić nanio štetu vlastitom ugledu i dostojanstvu kao sucu, ostalim sucima i Ustavnom sudu kao instituciji. 55. S druge strane, Ustavni sud je zaključio da navodi koji su izneseni u Prijedlogu za razrješenje broj K-I-15/10 od 4. ožujka 2010. godine ne predstavljaju kršenje članka 94. stavak 1. Pravila Ustavnog suda. VII.3. Zaključak 56. Ustavni sud, prije svega, naglašava da radi u veoma složenim pravnim i političkim okolnostima. U ovoj fazi ustavnopravnog razvoja Bosne i Hercegovine uloga Ustavnog suda je veoma značajna i teška, a njegove odluke objektivno imaju značajan utjecaj na političke procese u državi. Ustavni sud, između ostalog, rješava složena ustavnopravna pitanja s dalekosežnim implikacijama u kojima su zakonodavna ili izvršna tijela na državnoj ili entitetskoj razini često izravni sudionici. Samim tim postoji nepobitan javni interes da Ustavni sud izgradi i čuva svoj ugled, neovisnost i nepristranost, te da ne dopusti da se navedena načela ugroze ili naruše. U protivnom, ne samo Ustavni sud kao institucija već i njegove odluke gube na autoritetu. Suci Ustavnog suda, kao pravnici najvišeg moralnog ugleda, u svakom trenutku moraju biti svjesni ovih načela. 57. Ustavni sud smatra da je sudac Krstan Simić pisanjem pisma predsjedniku SNSD-a i predsjedniku Vlade Republike Srpske, prethodno opisanog sadržaja, kao i istupima u medijima, svjesno grubo povrijedio članak 94. stavak 2. Pravila Ustavnog suda. On je time nanio štetu ugledu i dostojanstvu Ustavnog suda i ugledu i dostojanstvu sudaca, uključujući svoj vlastiti ugled u smislu citirane odredbe Pravila Ustavnog suda. Svojim postupcima sudac Simić je nanio veliku štetu Ustavnom sudu koja se ogleda u narušavanju povjerenja javnosti i vlasti u neovisnost, nepristranost i profesionalnost rada Ustavnog suda, kao i obezvređivanju postignutih rezultata. 58. Ustavni sud smatra da će dugo trpjeti konzekvence zbog navedenih aktivnosti suca Krstana Simića i da će morati uložiti dodatni trud kako bi povratio poljuljano povjerenje javnosti i javne vlasti u njegovu samostalnost, neovisnost, nepristranost i profesionalnost. 59. Na temelju prethodno navedenog, Ustavni sud smatra da se radi o svjesnom grubom kršenju odredbe članka 94. stavak 2. Pravila Ustavnog suda. Ustavni sud smatra da su se stekli uvjeti da se, na temelju članka VI/1.(c) Ustava BiH, donese odluka o razrješenju dužnosti suca Krstana Simića. 60. Na temelju članka VI/1.(c) Ustava BiH i članka 101. stavak 1. alineja 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je jednoglasno odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 61. Ova odluka Ustavnog suda je, sukladno članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, konačna i obvezujuća i ne podliježe preispitivanju ni pred jednim zakonodavnim, sudskim ili upravnim tijelom. Broj K-I-15/10 8. svibnja 2010. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Prof. dr. Miodrag Simović, v. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine, odlučujući o Prijedlogu za razrješenje sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Krstana Simića broj K-I-15/10 od 4. marta 2010. godine, u skladu sa članovima VI/1c) i II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine, članom 6 Evropske konvencije za zaštitu qudskih prava i osnovnih sloboda, članom 101 stav 2 u vezi sa stavom 1 alineja 5 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu: Miodrag Simović, predsjednik Valerija Galić, potpredsjednica Con stance Grenje, potpredsjednica Seada Palavrić, potpredsjednica Tu dor Pantiru, sudija Mato Tadić, sudija Da vid Feldman, sudija Mirsad Ćeman, sudija na Vanrednoj plenarnoj sjednici održanoj 8. maja 2010. godine donio je jednoglasno ODLUKU 1 Utvrđuje se da je sudija Krstan Simić prekršio član 94 stav 2 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine jer je svjesno narušio ugled i dostojanstvo Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i ugled i dostojanstvo sudije. Sudija Krstan Simić se, u skladu sa članom VI/1c) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 101 stav 1 alineja 5 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, razrješava dužnosti sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ova odluka stu pa na snagu danom donošewa. U skladu sa članom VI/5 Ustava BiH, ova odluka je konačna i obavezujuća i ne podliježe preispitivanju ni pred jednim zakonodavnim, sudskim ili upravnim organom. Ova odluka se, u skladu sa članom 101 stav 2 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, dostavlja Narodnoj skupštini Republike Srpske, kao organu koji je izabrao sudiju Krstana Simića, kako bi, u skladu sa članom VI/1a) Ustava BiH, izabrala novog sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, umjesto razriješenog sudije Krstana Simića. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine". OBRAZLOŽEWE I. Uvod 1. Na osnovu Zakqučka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine sa Vanredne plenarne sjednice održane 29. januara 2010. godine, predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine je, u ime Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Ustavni sud), 4. marta 2010. godine podnio Prijedlog za razrješenje sudije Ustavnog suda Krstana Simića broj K-I-15/10, zbog povrede člana 94 st. 1 i 2 Pravila Ustavnog suda. II. Postupak pred Ustavnim sudom 2. Ustavni sud je 30. novembra 2009. godine primio dopis Foruma roditelja RS-BiH iz Banje Luke uz koji je dostavljeno pismo (dostavljene su 1, 2. i 4. strana pisma) sudije Ustavnog suda Krstana Simića, upućeno predsjedniku političke partije Savez nezavisnih socijaldemokrata (u daqnjem tekstu: SNSD) i predsjedniku Vlade Republike Srpske Miloradu Dodiku. 3. Nakon objavqivawa sadržaja navedenog pisma u mediji - ma, predsjednik Ustavnog suda se konsultovao sa domaćim sudijama Ustavnog suda. Zakqučeno je da se pitanje istupa sudije Krstana Simića, u smislu člana 95 Pravila Ustavnog suda, raspravi na posebnoj plenarnoj sjednici Ustavnog suda. Takođe, zakqučeno je da se od sudije Krstana Simića zatraži pisano izjašnjenje na dopis Foruma roditelja i povodom pisma koje je uputio predsjedniku političke partije SNSD i predsjedniku Vlade Republike Srpske. 4. Na osnovu prethodnog zakqučka, od sudije Krstana Simića je 3. decembra 2009. godine zatraženo pisano izjašnjenje na dopis Foruma roditelja i sporno pismo upućeno predsjedniku političke partije SNSD i predsjedniku Vlade Republike Srpske. 5. Sudija Krstan Simić je 14. januara 2010. godine Ustavnom sudu dostavio pisano izjašnjenje. 6. Ustavni sud je 29. januara 2010. godine održao Vanrednu plenarnu sjednicu na kojoj je vodio preliminarnu raspravu pod tačkom dnevnog reda: "Informacija i zauzimanje stava o javnim istupima Krstana Simića, sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine". Ustavni sud je zakqučio da se do nastavka Vanredne plenarne sjednice Ustavnog suda pribave svi relevantni dokazi, materijali i dokumentacija, te da se na osnovu toga sačini prijedlog za eventualno razrješenje sudije Krstana Simića, kako bi Ustavni sud raspravio i odlučio o tome da li postoje razlozi za njegovo razrješenje. Uz to, Ustavni sud je zakqučio da se Prijedlog za razrješenje, zajedno 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 55/10 sa kopijom svih dokaza, materijala i dokumentacije, dostavi sudiji Krstanu Simiću radi izjašnjenja, uz poziv da to učini u roku od najkasnije 14 dana. 7. Ustavni sud je 4. februara 2010. godine, u skladu sa članom 33 Pravila Ustavnog suda, zatražio od predsjednika Vlade Republike Srpske kopiju treće strane navedenog pisma. Predsjednik Vlade Republike Srpske nije dostavio odgovor na zahtjev Ustavnog suda. 8. Ustavni sud je, takođe, 4. februara 2010. godine, u skladu sa članom 33 Pravila Ustavnog suda, zatražio od Alternativne televizije Bawa Luka i Ra dio-televizije Republike Srpske, a 12. februara 2010. godine od Ra - dio-televizije Bosne i Hercegovine i Ra dio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine, kompletne au dio-video zapise sa pres-konferencije koju je 8. januara 2010. godine održao sudija Krstan Simić u Bawoj Luci. 9. Ustavni sud je 4. februara 2010. godine, u skladu sa članom 33 Pravila Ustavnog suda, zatražio od revije "Slobodna Bosna" iz Sarajeva kompletan au dio-zapis (snimak) intervjua/razgovora sa sudijom Krstanom Simićem, koji je bio predmet članaka ove revije od 31. decembra 2009. godine i 7. januara 2010. godine, te, u slučaju da se ne može dostaviti ovaj snimak, pisanu izjavu novinara o autentičnosti citiranih izjava sudije Krstana Simića. 10. Od 12. februara do 25. marta 2010. godine Alternativna televizija Bawa Luka, Ra dio-televizija Republike Srpske, Ra - dio-televizija Bosne i Hercegovine i Ra dio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine dostavili su raspoložive materijale koje su emitovali u odgovarajućim emisijama. 11. Ustavni sud je 16. februara 2010. godine primio pisanu izjavu novinarke revije "Slobodna Bosna" N. D. o autentičnosti citiranih izjava sudije Krstana Simića, koje su objavljene u člancima ove revije od 31. decembra 2009. godine i 7. januara 2010. godine. 12. Prijedlog za razrješenje dostavljen je sudiji Krstanu Simiću 8. marta 2010. godine. Sudija Simić u ostavljenom roku od 14 dana nije dostavio pisano izjašnjenje. 13. Ustavni sud je 25. marta 2010. godine nastavio Vanrednu plenarnu sjednicu na kojoj je vodio raspravu pod tačkom dnevnog reda: "Razmatranje Prijedloga o razrješenju sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Krstana Simića". Ustavni sud je utvrdio da postupak razrješewa dužnosti sudije Ustavnog suda može da se definiše kao ad hoc postupak sui generis prirode, za koji ne postoje detaqna pravila vođewa postupka. Zbog toga, primjenom člana 79 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je zakqučio da se sudiji Krstanu Simiću mora garantovati pravičan postupak, što ukqučuje sve prin cipe koji su propisani članom II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6 Evropske konvencije za zaštitu qudskih prava i osnovnih sloboda (u daqnjem tekstu: Evropska konvencija). Dalje, Ustavni sud je sudiji Simiću dao priliku da se pred svim sudijama Ustavnog suda tokom postupka na sjednici izjasni o svim navodima iz Prijedloga za razrješenje. Zatim je Ustavni sud raspravio prethodna pitawa, donio zakqučak da prekine sjednicu do 8. maja 2010. godine kako bi Ustavni sud u međuvremenu sudiji Simiću, na njegov zahtjev, dostavio traženu dokumentaciju, omogućio pristup i uvid u određene dokumente Ustavnog suda i dao dovoqno vremena da angažuje pravnog zastupnika prema svom izboru. Sudiji Simiću je ostavljen rok od 15 dana da dostavi svoje pisano izjašnjenje na Prijedlog za razrješenje. Takođe, Ustavni sud je zakqučio da će 8. maja 2010. godine održati raspravu i u slučaju da sudija Simić ne angažuje pravnog zastupnika, ne dostavi pisano izjašnjenje ili ne dođe na zakazanu sjednicu. Navedeni zakqučci, sa kojima se sudija saglasio, usmeno su saopšteni sudiji Simiću. 14. Pismima broj K-I-16/10 od 26. marta i 5. aprila 2010. godine navedeni zakqučci Ustavnog suda su dostavljeni sudiji Simiću i u pisanoj formi. 15. Sudija Simić je 4. maja 2010. godine dostavio pisano izjašnjenje u kom je, između ostalog, informisao Ustavni sud da neće prisustvovati nastavku Vanredne plenarne sjednice zbog privatnih razloga. Takođe, sudija Simić nije angažovao pravnog zastupnika niti je izvršio uvid u spise Ustavnog suda. 16. Ustavni sud je 8. maja 2010. godine nastavio Vanrednu plenarnu sjednicu u odsutnosti sudije Simića. III. Činjenično stanje 17. Ustavni sud je 30. novembra 2009. godine primio dopis Foruma roditelja RS-BiH iz Banje Luke, uz koji su dostavljene 1, 2. i 4. strana pisma sudije Simića, upućenog predsjedniku SNSD-a i predsjedniku Vlade Republike Srpske. Da tum pisawa pisma nije naznačen, međutim, prema njegovom sadržaju i izjavi samog sudije Simića, ono je upućeno tokom maja 2009. godine, prije izbora aktuelnog predsjednika Ustavnog suda. Na raspravi koja je održana 25. marta 2010. godine, pod tačkom dnevnog reda: "Razmatranje Prijedloga o razrješenju sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Krstana Simića", kao i u svom pisanom izjašnjenju od 4. maja 2010. godine, sudija Simić je potvrdio da je on autor navedenog pisma. 18. U predmetnom pismu, između ostalog, sudija Simić opisuje svoju poziciju u Ustavnom sudu i proces donošewa odluka u Ustavnom sudu, komentariše određene predmete o kojima se odlučivalo u Ustavnom sudu ili o kojima se još uvijek odlučuje. Između ostalog, sudija Simić u pismu navodi: "Š…Ć Nisam siguran kada su u pitanju strateške odluke (političke) da na strance ne može uticati OHR, ali sudije pojedinci nisu u mogućnosti izvršiti bilo kakvo lobiranje na strance, a u sporovima kao što je Malbašić ne treba lobirati Bošwake i Hrvate, jer wima je uvijek evidentan interes Federacije i slično. Š…Ć Uostalom, uvijek Ti stojim na raspolaganju ali u frci i trci koja Te okružuje bojim se da malo koristiš moje iskustvo i mogućnosti, a moj stav nije da Ti se namećem, jer sam svjestan u kakvim problemima bitišeš Š…Ć" (strana druga, pasus sedmi). 19. Sudija Simić na kraju pisma komentariše rad jednog službenika Vlade RS i člana SNSD-a u smislu da preporučuje to lice, člana SNSD-a, za određenu poziciju u Vladi RS, navodeći da se to lice konsultuje s wim. To je u pismu izraženo na sljedeći način: "Š…Ć visoki prosjek, položila pravosudni, služi se kompjuterima, engleskim, član SNSD-a. Međutim, u sistematizaciji radnih zadataka treba predvidjeti da zadrži svoje sadašnje poslove (izjašnjenja po tužbama, ima značajno iskustvo, taj posao podigla na vrlo visok nivo u Vladi, gdje god ima veći prob lem konsultuje me) i uz njene dosadašnje poslove dodati joj nova zadužewa. Š…Ć" (strana četvrta, pasus jedan i dva). 20. Sudija Krstan Simić je nakon 30. novembra 2009. godine davao više intervjua u elektronskim i pisanim medijima. Tako je, između ostalog, 31. decembra 2009. godine i 7. januara 2010. godine dao intervjue za reviju "Slobodna Bosna" iz Sarajeva. U članku pod nazivom "Jazavac pred Ustavnim sudom, Slučaj Simić" od 31. decembra 2009. godine, na strani 18, sudija Simić je izjavio: "Podijeliću, kada za to dođe vrijeme, sa čitaocima Slobodne Bosne sva saznawa do kojih sam došao za vrijeme svog mandata, a koji mogu ozbiqno kompromitovati rad Ustavnog suda, sudija ali i pojedinih visokih političara". 21. U članku revije "Slobodna Bosna" od 7. januara 2010. godine, na strani 47, pod naslovom "Dugi prsti, duži jezik", novinarke N. D., sadržani su, između ostalog, i sljedeći citati sudije Simića: "Pojasniću ko i na koji način radi u Ustavnom sudu BiH i koliko se kriminal ugnijezdio u najvišu pravosudnu instancu jedne države. A dokaze imam sve." "Umoran sam od toga da šutim o tuđem kriminalu, umoran od priče o radu Ustavnog suda koja uvijek završava korupcijom, umoran od uplitawa kriminala i politike u naš rad." "Nema države na svijetu kao što je BiH. Nemamo druge institucije, osim ove u kojoj ja radim, koja bi štitila pravo i pravdu. Nažalost, ona to ne radi". 22. Sem navedenog, sudija Simić je 8. januara 2010. godine, bez znawa i odobrewa Ustavnog suda, organi zovao pres-konferenciju u Bawoj Luci. Na pres-konferenciji je, između ostalog, iznosio određene stavove u vezi sa pismom upućenim Miloradu Dodiku, postupkom donošewa odluka u Ustavnom sudu i pojedinim odlukama, nezavisnosti Ustavnog suda i drugim pitawima. IV. Prijedlog za razrješenje 23. U Prijedlogu za razrješenje sudije Simića broj K-I-15/10 od 4. marta 2010. godine navodi se da je sudija Simić postupao nesavjesno kao sudija i teško narušio ugled Ustavnog suda, ugled i dostojanstvo sudija Ustavnog suda, te svoj ugled i dostojanstvo kao sudije Ustavnog suda. Time je prekršio član 94 st. 1 i 2 Pravila Ustavnog suda. 24. U Prijedlogu za razrješenje sudiji Simiću se stavlja na teret da je samom činjenicom da je pisao pismo predsjedniku SNSD-a i predsjedniku Vlade Republike Srpske, a posebno sadržajem tog pisma, zatim izjavama datim za reviju "Slobodna Bosna" iz Sarajeva od 31. decembra 2009. godine i 7. januara 2010. godine, te održavanjem pres-konferencije u Bawoj Luci 8. januara 2010. godine, povrijedio st. 1 i 2 člana 94 Pravila Ustavnog suda. 25. U Prijedlogu se navodi da je neprikladno da sudija Ustavnog suda ima pisanu komunikaciju s predstavnicima političkih partija i izvršne vlasti na način na koji je to učinio sudija Simić. Takav način komunikacije predstavlja "neprikladan odnos sudije i predstavnika političkih partija, kao i ŠstvaraĆ efekat mogućeg preferencijalnog tretmana jedne od strana u postupku i brisawa barijera između sudske i drugih vlasti". Dalje, u Prijedlogu za razrješenje se tvrdi da se iz sadržaja pisma "objektivnom posmatraču stvara neotklowiv utisak da sudija Krstan Simić nije prekinuo odnos sa svojom bivšom političkom strankom i njenim predsjednikom, te da je spreman da i dalje ima takve kontakte. Štaviše, on ih i inicira". Takođe, u Prijedlogu se navodi da je sudija Simić iznosio sopstveno mišljenje o određenim predmetima Ustavnog suda na način koji "objektivno dovodi u pitanje nepristrasnost sudije i njegovo izuzeće iz takvih predmeta". 26. U vezi s intervjuima za reviju "Slobodna Bosna" iz Sarajeva od 31. decembra 2009. godine i 7. januara 2010. godine, u Prijedlogu se navodi da je sudija Simić "morao biti svjestan da prihvatanjem sudijske funkcije prihvata i određena ograničewa kada su u pitanju javni istupi. Ta ograničewa, upravo, imaju za ciq zaštitu javnog interesa - povjerewa javnosti u pravosuđe, zaštitu njegove nezavisnosti i nepristrasnosti, integriteta, ugleda i časti sudija". U Prijedlogu je navedeno: "Prema tome, samoinicijativni individualni istup u javnosti sudije, kao člana kolektivnog sudskog organa, putem pisanih medija, čija svrha je iznošenje teških kompromitacija i optužbi na račun drugih sudija Ustavnog suda BiH i Suda kao cjeline, te wihova diskvalifikacija - u potpunosti je suprotna visokim sudskim standardima sudijskog ponašawa. Takve aktivnosti dovode u pitanje povjerenje javnosti u pravosuđe kao vlast i sudove kao institucije. Suprotno tome, takve aktivnosti djeluju negativno na javnost kada je u pitanju njeno povjerenje u sudsku vlast. Sem toga, ovakvi istupi u javnosti, čak i kada bi bili osnovani, krajnje su neprofesionalni i suprotni principima pravičnog postupka. Jer, sudija, čak i ako tvrdi da ima dokaze za krimi nal pojedinih sudija, ne smije da djeluje vaninstituci o - nalno, da zauzima svoje stavove u javnosti i prejudicira eventualan ishod protiv wih (presumpcija nevinosti), već mora da koristi relevantan državni sistem, predviđen pozitivnopravnim propisima Bosne i Hercegovine, koji će ispitati takve navode, i to u skladu sa svojim nadležnostima, relevantnom procedurom i materijalnopravnom osnovom. Prema utvrđenim činjenicama, ne mogu se naći razlozi koji bi sudiju Krstana Simića opravdavali u njegovim postupcima." 27. Konačno, u Prijedlogu se tvrdi da je pres-konferencija od 8. januara 2010. godine u Bawoj Luci organizovana suprotno Pravilima Ustavnog suda. V. Odgovor sudije Krstana Simića na Prijedlog za razrješenje 28. U svojim odgovorima od 14. januara i 4. maja 2010. godine sudija Krstan Simić navodi da je pismo predsjedniku SNSD-a i predsjedniku Vlade Republike Srpske upućeno njegovom prijatequ, da se radi o privatnom pismu, te da ne postoji njegova saglasnost da se to pismo koristi. Dalje, smatra da su svi medijski članci o njemu i pisma upućena Ustavnom sudu u vezi s wim tendenciozno rukovođeni radi njegovog razrješewa. Tvrdi da razgovor sa novinarkom N. D. nije autorizovan, a da je pres-konferenciju od 8. januara 2010. godine održao zbog pritisaka koji se vrše na njega. Takođe, navodi da su sve izjave date u javnosti iznesene u okviru slobode izražavawa. 29. Takođe, sudija Simić u svom odgovoru analizira više zahtjeva za njegovo izuzeće u određenim predmetima pred Ustavnim sudom (AP 751/09, AP 3368/07, AP 2017/07, AP 709/07, AP 1631/08 i AP 775/08), te daje svoje viđenje ovih zahtjeva. Takođe, navodi da su u Ustavni sud "naručena" mnogobrojna pisma koja su imala za ciq da se njega kompromituje kao sudiju. VI. Relevantni propisi 30. Član VI/1b) Ustava BiH glasi: Sudije će biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. 31. Član VI/1c) Ustava BiH glasi: Sudija može biti s razlogom razriješen na osnovu konsenzusa ostalih sudija. 32. Član 11 Pravila Ustavnog suda BiH glasi: 1. Rad Ustavnog suda je javan. 2. Javnost postupka pred Ustavnim sudom obezbjeđuje se: Š...Ć - davanjem obavještewa o toku postupka; - dostavom službenih saopštewa sredstvima javnog informisawa; - održavanjem konferencija za štampu; Š...Ć - objavqivanjem donesenih odluka; Š...Ć - na drugi način koji odredi Ustavni sud. 33. Član 89 Pravila Ustavnog suda BiH glasi: Predsjednik Ustavnog suda organizuje, rukovodi i nadzire rad Ustavnog suda, zakazuje i predsjedava sjednicama i javnim raspravama, predstavlja Ustavni sud, potpisuje odluke Ustavnog suda, stara se o ostvarivanju saradnje sa drugim institucijama, donosi pojedinačne akte, vrši i druge dužnosti predviđene ovim pravilima i drugim aktima Ustavnog suda. 34. Član 94 Pravila Ustavnog suda glasi: 1. Sudija je dužan da funkciju sudije vrši savjesno. 2. Sudija je dužan da čuva ugled i dostojanstvo Ustavnog suda i ugled i dostojanstvo sudije. 35. Član 101 stav 1 Pravila Ustavnog suda glasi: 1. Sudija može biti razriješen dužnosti sudije prije isteka vremena na koje je izabran, između ostalog, u slučaju: Š...Ć - ako funkciju sudije ne vrši u skladu sa članom 94 ovih pravila. 2. Ustavni sud utvrđuje postojanje razloga iz stava 1 ovog člana, razrješava sudiju na osnovu konsenzusa ostalih sudija i o tome obavještava or gan koji je izabrao tog sudiju. VII. Stav Ustavnog suda 36. Ustavni sud je u toku Vanredne plenarne sjednice raspravio prethodna pitawa, izvršio uvid u sve raspoložive dokaze, materijale i dokumentaciju, dao priliku sudiji Simiću da se izjasni na navode o povredi Pravila Ustavnog suda, obavio raspravu, te konsenzusom došao do meritorne odluke da se sudija Krstan Simić mora razriješiti dužnosti sudije Ustavnog suda, u skladu sa članom VI/1c) Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa članom 101 stav 1 alineja 5 Pravila Ustavnog suda, zbog povrede člana 94 stav 2 Pravila Ustavnog suda zbog sljedećih razloga: VII.1. Sadržaj pisma sudije Krstana Simića 37. Ustavni sud, u skladu sa ustavnopravnim principom vladavine prava, mora biti nezavisan i nepristrasan ustavni or gan. To se, u principu, prije svega podrazumijeva u odnosu na izvršnu vlast. Nezavisnost i nepristrasnost Ustavnog suda pretpostavlja da su sudije Ustavnog suda slobodne, da ne moraju polagati račun bilo kome, kao i da nisu vezani bilo čijim uputstvima (uporedi presudu Evropskog suda za qudska prava Ringeisen protiv Austrije, serija A, broj 13, od 16. jula 1971. godine, stav 95; Schiesser protiv Švajcarske, serija A, broj 34, od 4. decembra 1979. godine, stav 29). Štaviše, za sudije Ustavnog suda je nužno ne samo da su zaista nezavisne već i da tako djeluju, što podliježe objektivnom testu (uporedi presudu Evropskog suda za qudska prava Camp bell i Fell protiv Velike Britanije, serija A, broj 80, od 28. juna 1984. godine, stav 77 i dalje). 38. Iz sadržaja pisma jasno proizilazi da je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik bio u kontaktu sa sudijom Krstanom Simićem (prva strana pisma) prije pisawa pisma. Sudija Simić je na ove kontakte uzvratio pisanom komunikacijom. Dalje, sudija Simić u pismu navodi da predsjedniku SNSD-a "uvijek stoji na raspolaganju" i otvoreno mu nudi "svoje iskustvo i mogućnosti" (strana druga, pasus sedmi). Štaviše, on je u pismu samoinicijativno tražio viši stepen saradnje, što jasno proizilazi iz navoda: "Bojim se da malo koristiš moje iskustvo i mogućnosti". Takođe, sudija Simić otvoreno raspravlja o mogućnosti angažovawa kadra SNSD-a u izvršnoj vlasti Republike Srpske, daje svoje mišljenje i preporuke o takvim licima, te navodi da ga ta lica konsultuju "gdje god ima veći prob lem" (strana četvrta, pasus drugi). Prema tome, sudija Simić daje savjete funkcionerima izvršne vlasti jednog entiteta. 39. Polazeći od navedenog sadržaja pisma, a uzimajući u obzir činjenicu da je sudija Simić prije preuzimawa funkcije sudije Ustavnog suda obavljao funkciju potpredsjednika SNSD-a, kod objektivnog posmatrača se stvara neotklowiv utisak da sudija Simić nije prekinuo odnos sa svojom bivšom političkom strankom i njenim predsjednikom, te da je spreman da i dalje ima takve kontakte koji su od koristi toj političkoj partiji. Štaviše, on inicira takve odnose. To se jasno zakqučuje iz navoda iz pisma u kojima nudi svoje znanje i iskustvo, nudi viši stepen saradnje, te daje sopstvena mišljewa i savjete jednom od članova svoje bivše stranke "gdje god ima veći prob lem" u Vladi Republike Srpske. 40. Takve veze sudije Ustavnog suda i političkih stranaka, odnosno izvršne vlasti entiteta, mogu da se definišu kao veze nespojive sa institucionalnom i operativnom nezavisnosti Ustavnog suda, koje svaki sudija mora da jača. U očima javnosti takvi odnosi nanose štetu ugledu Ustavnog suda, pogotovo u odnosu na percepciju njegove nezavisnosti i nepristrasnosti, tj. zabrane preferencijalnog tretmana određenih stranaka. 41. Prema tome, ovakvim navodima sudija Simić je svjesno ugrozio i nanio štetu nezavisnosti Ustavnog suda. Time je, u smislu člana 94 stav 2 Pravila Ustavnog suda, narušio, kako svoj ugled sudije Ustavnog suda, tako i ugled samog Ustavnog suda. 42. Na ovakav zakqučak ne utiče ni činjenica da je predmetno pismo bilo privatne, a ne službene prirode. Takođe, ni činjenica da su sudija Simić i predsjednik SNSD-a i predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik prijateqi, na šta je ukazao sudija Simić, ne utiče na zakqučak Ustavnog suda. Obaveza sudije Ustavnog suda, kao nosioca ustavnosudske vlasti, da u odnosu prema nosiocima drugih vlasti čuva nezavisnosti suda kao institucije i svoju sopstvenu nezavisnost, djeluje, kako u privatnim, tako i u službenim odnosima. Prema tome, i pisanjem privatnog pisma može da se ugrozi nezavisnost sudije Ustavnog suda i samog Ustavnog suda kao institucije. VII.2. Javni istupi sudije Krstana Simića 43. Dalje, u intervjuima za reviju "Slobodna Bosna" iz Sarajeva od 31. decembra 2009. godine i 7. januara 2010. godine i na pres-konferenciji od 8. januara 2010. godine u Bawoj Luci, sudija Simić je iznio teške kvalifikacije o sudijama Ustavnog suda i samom Ustavnom sudu kao instituciji, dovodeći ih u vezu sa (a) kriminalom, (b) korupcijom, (c) miješanjem politike u rad Ustavnog suda i (d) neobavljanjem ustavne funkcije koja mu je dodijeljena. Štaviše, sudija Simić je iznio tvrdnju da ima dokaze za svoje navode. 44. Sudija Simić nije demantovao citirane izjave, u skladu sa odgovarajućim Zakonom o zaštiti od klevete, niti na bilo koji drugi način. S druge strane, Ustavni sud je 16. februara 2010. godine primio pisanu izjavu novinarke revije "Slobodna Bosna" N. D. o autentičnosti citiranih izjava sudije Simića. Prema tome, Ustavni sud smatra da su izjave sudije Simića date u javnosti tačno citirane. 45. Sudija Simić se pozvao na slobodu izražavawa koja je zagarantovana članom II/3h) Ustava BiH i članom 10 Evropske konvencije. Smatra da mu sloboda izražavawa dozvoljava da izrazi svoje mišljenje javno i na način na koji je on to učinio. Konačno, naveo je da je na njega kao sudiju vršen pritisak, zbog čega je smatrao nužnim i opravdanim da u javnosti iznese svoje mišljenje. 46. Ustavni sud naglašava da je sloboda izražavawa izuzetno bitna za demokratiju i demokratske procese u društvu. Država mora da obrati posebnu pažnju na ovu slobodu. Za član 10 Evropske konvencije je karakteristično da štiti izražavanje koje nosi rizik ugrožavawa, ili zaista ugrožava interese drugih. Ovaj član štiti ne samo informacije i ideje koje su primljene pozitivno, ili se smatraju bezopasnim, ili prema wima nema stava, već i one koje vrijeđaju, šokiraju i uznemiravaju, a to je ono što zahtijeva tolerantnost i pluralizam bez kojih nema demokratskog društva (uporedi AP 1819/07 od 11. novembra 2009. godine, tačka 35 u vezi sa presudom Evropskog suda za qudska prava Handyside protiv Ujedinjenog Kraljevstva, serija A, broj 24, od 7. decembra 1976. godine, stav 49). Ovo posebno vrijedi kada se radi o javnim ličnostima ili institucijama vlasti, jer prag tolerancije mora da se podigne na viši nivo (uporedi presudu Evropskog suda za qudska prava, Castells protiv Španije, serija A, broj 236, od 23. aprila 1992. godine, stav 46). 47. Ipak, sloboda izražavawa iz člana II/3h) Ustava BiH i člana 10 Evropske konvencije nije apsolutna. Naprotiv, u demokratskim i pravnim državama gotovo nijedno qudsko pravo i sloboda, ma koliko bili primarni ili značajni, nisu i ne mogu da budu apsolutni i neograničeni (uporedi AP 2457/06 od 18. decembra 2008. godine, tačka 32). Tako, prema stavu 2 člana 10 Evropske konvencije, sloboda izražavawa "može da podliježe takvim formalnostima, uslovima, ograničewima ili sankcijama predviđenim zakonom i koje (su) neophodne u demokratskom društvu u interesu Š…Ć očuvawa autoriteta i nepristrasnosti sudstva". 48. Ustavni sud smatra da sankcija razrješewa sudije sa funkcije sudije Ustavnog suda, na osnovu člana VI/1c) Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa članom 101 stav 1 alineja 5 Pravila Ustavnog suda, tj. zbog grube povrede člana 94 stav 2 Pravila Ustavnog suda, može da bude opravdana mjera nepoštovawa ograničewa slobode izražavawa. 49. Prema tome, kao što je prethodno navedeno, svaki sudija Ustavnog suda mora da bude svjestan da prihvatanjem sudijske funkcije prihvata i određena ograničewa kada su u pitanju javni istupi. Ta ograničewa, upravo, imaju za ciq zaštitu javnog interesa - povjerewa javnosti u ustavnosudsku vlast, zaštitu njegove nezavisnosti i nepristrasnosti, integriteta, ugleda i časti sudija. Kada sudija istupa u javnosti, on mora nužno da vodi računa o zaštiti navedenog javnog interesa. 50. Sudija Krstan Simić je samoinicijativno nastupio u javnosti, putem pisanih medija i organizovanjem pres-konfe - rencije. Sudija Simić je bio svjestan da organizovanje pres-konferencije na takav način nema uporište u praksi Ustavnog suda, jer je i lično, prije početka pres-konferencije, naglasio da je istup protivan stavu Ustavnog suda kada su u pitanju odnosi prema javnosti. Dalje, Ustavni sud smatra da je svrha ovih istupa u javnosti bila iznošenje teške kompromitacije i optužbi na račun drugih sudija Ustavnog suda i Ustavnog suda kao institucije, te wihova diskvali - fikacija. Konačno, sudija Simić je u javnosti iznio tvrdnju da Ustavni sud ne štiti pravo i pravdu, tj. da ne obavlja svoj posao na kvalitetan i profesionalan način. Sudija Simić je javno obećao da će ove teške optužbe na račun Ustavnog suda i njegovih sudija potkrijepiti dokazima izjavivši: "Dokaze imam sve". 51. Ustavni sud smatra da su ovakvi istupi u potpunosti suprotni visokim ustavnosudskim standardima sudijskog ponašawa. Štaviše, čak i kada bi bili osnovani navodi sudije Simića, njegovo postupanje je krajnje neprofesionalno i suprotno principima pravičnog postupka. Naime, sudija, čak i ako tvrdi da ima dokaze za navodni kriminal pojedinih sudija, ne smije da djeluje vaninstitucionalno, da iznosi svoje stavove u javnosti i prejudicira eventualan ishod protiv wih (presumpcija nevinosti), već mora da koristi relevantan državni sistem, predviđen pozitivnopravnim propisima u Bosni i Hercegovini, koji omogućava ispitivanje takvih navoda, i to u skladu sa svojim nadležnostima, relevantnom procedurom i materijalnopravnom osnovom. Sudija Simić, prije nego što je iznio svoje stavove i tvrdnje u javnosti, nije ni pokušao da problematizuje sporna pitawa u samom Ustavnom sudu, mada je prije istupa u javnosti znao da će mu Ustavni sud, u plenarnom sastavu, dati priliku da se raspravlja o pitanju njegovog položaja u Ustavnom sudu gdje bi mogao da iznese svoje tvrdnje i stavove. Štaviše, prema saznanju Ustavnog suda, sudija Simić nije ni pokušao da dostavi dokaze nadležnim tužilaštvima u Bosni i Hercegovini. 52. Uzevši u obzir navedeno, istupi sudije Simića u javnosti doveli su u pitanje povjerenje javnosti u ustavnosudsku vlast i u Ustavni sud kao instituciju. Štaviše, takve aktivnosti djelovale su negativno na javnost kada je u pitanju njeno povjerenje u ustavnosudsku vlast, te je time sudija Simić nanio štetu dignitetu Ustavnog suda i njegovih sudija. To, između ostalog, ilustruje i početni komentar novinarke "Slobodne Bosne" u članku od 31. decembra 2009. godine: "Najviša pravna institucija države, Ustavni sud Bosne i Hercegovine, posljedwih se dana opasno qulja pod teretom podmetawa, optužbi za korupciju, političkih namještaqki, stranačkih sukoba!". 53. Prema utvrđenim činjenicama, ne mogu se naći razlozi koji bi sudiju Simića opravdavali u njegovim postupcima. Navod da je bio pod pritiskom Ustavni sud ne smatra osnovanim. 54. Na osnovu utvrđenih činjenica, Ustavni sud je zakqučio da je sudija Simić svjesno prekoračio dozvoljenu granicu slobode izražavawa sudije, čime je narušio ugled i dostojanstvo sudije Ustavnog suda, suprotno članu 94 stav 2 Pravila Ustavnog suda. Na taj način sudija Simić je nanio štetu sopstvenom ugledu i dostojanstvu kao sudiji, ostalim sudijama i Ustavnom sudu kao instituciji. 55. S druge strane, Ustavni sud je zakqučio da navodi koji su izneseni u Prijedlogu za razrješenje broj K-I-15/10 od 4. marta 2010. godine ne predstavljaju kršenje člana 94 stav 1 Pravila Ustavnog suda. VII.3. Zakqučak 56. Ustavni sud, prije svega, naglašava da radi u veoma složenim pravnim i političkim okolnostima. U ovoj fazi ustavnopravnog razvoja Bosne i Hercegovine uloga Ustavnog suda je veoma značajna i teška, a njegove odluke objektivno imaju značajan uticaj na političke procese u državi. Ustavni sud, između ostalog, rješava složena ustavnopravna pitawa s dalekosežnim implikacijama u kojima su zakonodavni ili izvršni organi na državnom ili entitetskom nivou često direktni učesnici. Samim tim postoji nepobitan javni interes da Ustavni sud izgradi i čuva svoj ugled, nezavisnost i nepristrasnost, te da ne dozvoli da se navedeni principi ugroze ili naruše. U protivnom, ne samo Ustavni sud kao institucija već i njegove odluke gube na autoritetu. Sudije Ustavnog suda, kao pravnici najvišeg moralnog ugleda, u svakom trenutku moraju biti svjesne ovih principa. 57. Ustavni sud smatra da je sudija Krstan Simić pisanjem pisma predsjedniku SNSD-a i predsjedniku Vlade Republike Srpske, prethodno opisanog sadržaja, kao i istupima u medijima, svjesno grubo povrijedio član 94 stav 2 Pravila Ustavnog suda. On je time nanio štetu ugledu i dostojanstvu Ustavnog suda i ugledu i dostojanstvu sudija, ukqučujući svoj sopstveni ugled u smislu citirane odredbe Pravila Ustavnog suda. Svojim postupcima sudija Simić je nanio veliku štetu Ustavnom sudu koja se ogleda u narušavanju povjerewa javnosti i vlasti u nezavisnost, nepristrasnost i profesionalnost rada Ustavnog suda, kao i obezvređivanju postignutih rezultata. 58. Ustavni sud smatra da će dugo da trpi konzekvence zbog navedenih aktivnosti sudije Krstana Simića i da će morati da uloži dodatni trud kako bi povratio poquljano povjerenje javnosti i javne vlasti u njegovu samostalnost, nezavisnost, nepristrasnost i profesionalnost. 59. Na osnovu prethodno navedenog, Ustavni sud smatra da se radi o svjesnom grubom kršenju odredbe člana 94 stav 2 Pravila Ustavnog suda. Ustavni sud smatra da su se stekli uslovi da se, na osnovu člana VI/1c) Ustava BiH, donese odluka o razrješenju dužnosti sudije Krstana Simića. 60. Na osnovu člana VI/1c) Ustava BiH i člana 101 stav 1 alineja 5 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je jednoglasno odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 61. Ova odluka Ustavnog suda je, u skladu sa članom VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine, konačna i obavezujuća i ne podliježe preispitivanju ni pred jednim zakonodavnim, sudskim ili upravnim organom. Broj K-I-15/10 8. maja 2010. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Prof. dr Miodrag Simović, s. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine, odlučujući o Prijedlogu za razrješenje sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Krstana Simića broj K-I-15/10 od 4. marta 2010. godine, u skladu sa članovima VI/1.c) i II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, članom 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, članom 101. stav 2. u vezi sa stavom 1. alineja 5. Pravila Utavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu: Miodrag Simović, predsjednik Valerija Galić, potpredsjednica Con stance Grenje, potpredsjednica Seada Palavrić, potpredsjednica Tu dor Pantiru, sudija Mato Tadić, sudija Da vid Feldman, sudija Mirsad Ćeman, sudija na Vanrednoj plenarnoj sjednici održanoj 8. maja 2010. godine donio je jednoglasno ODLUKU 1 Utvrđuje se da je sudija Krstan Simić prekršio član 94. stav 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine jer je svjesno narušio ugled i dostojanstvo Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i ugled i dostojanstvo sudije. Sudija Krstan Simić se, u skladu sa članom VI/1.c) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 101. stav 1. alineja 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, razrješava dužnosti sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ova odluka stu pa na snagu danom donošenja. U skladu sa članom VI/5. Ustava BiH, ova odluka je konačna i obavezujuća i ne podliježe preispitivanju ni pred jednim zakonodavnim, sudskim ili upravnim organom. Ova odluka se, u skladu sa članom 101. stav 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, dostavlja Narodnoj skupštini Republike Srpske, kao organu koji je izabrao sudiju Krstana Simića, kako bi, u skladu sa članom VI/1.a) Ustava BiH, izabrala novog sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, umjesto razriješenog sudije Krstana Simića. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine". OBRAZLOŽEN JE I. Uvod 1. Na osnovu Zaključka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine sa Vanredne plenarne sjednice održane 29. januara 2010. godine, predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine je, u ime Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud), 4. marta 2010. godine podnio Prijedlog za razrješenje sudije Ustavnog suda Krstana Simića broj K-I-15/10, zbog povrede člana 94. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda. II. Postupak pred Ustavnim sudom 2. Ustavni sud je 30. novembra 2009. godine primio dopis Foruma roditelja RS-BiH iz Banje Luke uz koji je dostavljeno pismo (dostavljene su 1, 2. i 4. stranica pisma) sudije Ustavnog suda Krstana Simića, upućeno predsjedniku političke partije Savez nezavisnih socijaldemokrata (u daljnjem tekstu: SNSD) i predsjedniku Vlade Republike Srpske Miloradu Dodiku. 3. Nakon objavljivanja sadržaja navedenog pisma u medijima, predsjednik Ustavnog suda se konsultirao sa domaćim sudijama Ustavnog suda. Zaključeno je da se pitanje istupa sudije Krstana Simića, u smislu člana 95. Pravila Ustavnog suda, raspravi na posebnoj plenarnoj sjednici Ustavnog suda. Također, zaključeno je da se od sudije Krstana Simića zatraži pisano izjašnjenje na dopis Foruma roditelja i povodom pisma koje je uputio predsjedniku političke partije SNSD i predsjedniku Vlade Republike Srpske. 4. Na osnovu prethodnog zaključka, od sudije Krstana Simića je 3. decembra 2009. godine zatraženo pisano izjašnjenje na dopis Foruma roditelja i sporno pismo upućeno predsjedniku političke partije SNSD i predsjedniku Vlade Republike Srpske. 5. Sudija Krstan Simić je 14. januara 2010. godine Ustavnom sudu dostavio pisano izjašnjenje. 6. Ustavni sud je 29. januara 2010. godine održao Vanrednu plenarnu sjednicu na kojoj je vodio preliminarnu raspravu pod tačkom dnevnog reda: "Informacija i zauzimanje stava o javnim istupima Krstana Simića, sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine". Ustavni sud je zaključio da se do nastavka Vanredne plenarne sjednice Ustavnog suda pribave svi relevantni dokazi, materijali i dokumentacija, te da se na osnovu toga sačini prijedlog za eventualno razrješenje sudije Krstana Simića, kako bi Ustavni sud raspravio i odlučio o tome da li postoje razlozi za njegovo razrješenje. Uz to, Ustavni sud je zaključio da se Prijedlog za razrješenje, zajedno sa kopijom svih dokaza, materijala i dokumentacije, dostavi sudiji Krstanu Simiću radi izjašnjenja, uz poziv da to učini u roku od najkasnije 14 dana. 7. Ustavni sud je 4. februara 2010. godine, u skladu sa članom 33. Pravila Ustavnog suda, zatražio od predsjednika Vlade Republike Srpske kopiju treće stranice navedenog pisma. Predsjednik Vlade Republike Srpske nije dostavio odgovor na zahtjev Ustavnog suda. 8. Ustavni sud je, također, 4. februara 2010. godine, u skladu sa članom 33. Pravila Ustavnog suda, zatražio od Alternativne televizije Banja Luka i Ra dio-televizije Republike Srpske, a 12. februara 2010. godine od Ra dio-televizije Bosne i Hercegovine i Ra dio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine, kompletne au - dio-video zapise sa press-konferencije koju je 8. januara 2010. godine održao sudija Krstan Simić u Banjoj Luci. 9. Ustavni sud je 4. februara 2010. godine, u skladu sa članom 33. Pravila Ustavnog suda, zatražio od revije "Slobodna Bosna" iz Sarajeva kompletan audiozapis (snimak) intervjua/razgovora sa sudijom Krstanom Simićem, koji je bio predmet članaka ove revije od 31. decembra 2009. godine i 7. januara 2010. godine, te, u slučaju da se ne može dostaviti ovaj snimak, pisanu izjavu novinara o autentičnosti citiranih izjava sudije Krstana Simića. 10. Od 12. februara do 25. marta 2010. godine Alternativna televizija Banja Luka, Ra dio-televizija Republike Srpske, Ra - dio-televizija Bosne i Hercegovine i Ra dio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine dostavili su raspoložive materijale koje su emitirali u odgovarajućim emisijama. 11. Ustavni sud je 16. februara 2010. godine primio pisanu izjavu novinarke revije "Slobodna Bosna" N. D. o autentičnosti citiranih izjava sudije Krstana Simića, koje su objavljene u člancima ove revije od 31. decembra 2009. godine i 7. januara 2010. godine. 12. Prijedlog za razrješenje dostavljen je sudiji Krstanu Simiću 8. marta 2010. godine. Sudija Simić u ostavljenom roku od 14 dana nije dostavio pisano izjašnjenje. 13. Ustavni sud je 25. marta 2010. godine nastavio Vanrednu plenarnu sjednicu na kojoj je vodio raspravu pod tačkom dnevnog reda: "Razmatranje Prijedloga o razrješenju sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Krstana Simića". Ustavni sud je utvrdio da se postupak razrješenja dužnosti sudije Ustavnog suda može definirati kao ad hoc postupak sui generis prirode, za koji ne postoje detaljna pravila vođenja postupka. Zbog toga, primjenom člana 79. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je zaključio da se sudiji Krstanu Simiću mora garantirati pravičan postupak, što uključuje sve prin cipe koji su propisani članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Dalje, Ustavni sud je sudiji Simiću dao priliku da se pred svim sudijama Ustavnog suda tokom postupka na sjednici izjasni o svim navodima iz Prijedloga za razrješenje. Zatim je Ustavni sud raspravio prethodna pitanja, donio zaključak da prekine sjednicu do 8. maja 2010. godine kako bi Ustavni sud u međuvremenu sudiji Simiću, na njegov zahtjev, dostavio traženu dokumentaciju, omogućio pristup i uvid u određene dokumente Ustavnog suda i dao dovoljno vremena da angažira pravnog zastupnika prema svom izboru. Sudiji Simiću je ostavljen rok od 15 dana da dostavi svoje pisano izjašnjenje na Prijedlog za razrješenje. Također, 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 55/10 Ustavni sud je zaključio da će 8. maja 2010. godine održati raspravu i u slučaju da sudija Simić ne angažira pravnog zastupnika, ne dostavi pisano izjašnjenje ili ne dođe na zakazanu sjednicu. Navedeni zaključci, sa kojima se sudija saglasio, usmeno su saopšteni sudiji Simiću. 14. Pismima broj K-I-16/10 od 26. marta i 5. aprila 2010. godine navedeni zaključci Ustavnog suda su dostavljeni sudiji Simiću i u pisanoj formi. 15. Sudija Simić je 4. maja 2010. godine dostavio pisano izjašnjenje u kojem je, između ostalog, informirao Ustavni sud da neće prisustvovati nastavku Vanredne plenarne sjednice zbog privatnih razloga. Također, sudija Simić nije angažirao pravnog zastupnika niti je izvršio uvid u spise Ustavnog suda. 16. Ustavni sud je 8. maja 2010. godine nastavio Vanrednu plenarnu sjednicu u odsutnosti sudije Simića. III. Činjenično stanje 17. Ustavni sud je 30. novembra 2009. godine primio dopis Foruma roditelja RS-BiH iz Banje Luke, uz koji su dostavljene 1, 2. i 4. stranica pisma sudije Simića, upućenog predsjedniku SNSD-a i predsjedniku Vlade Republike Srpske. Da tum pisanja pisma nije naznačen, međutim, prema njegovom sadržaju i izjavi samog sudije Simića, ono je upućeno tokom maja 2009. godine, prije izbora aktuelnog predsjednika Ustavnog suda. Na raspravi koja je održana 25. marta 2010. godine, pod tačkom dnevnog reda: "Razmatranje Prijedloga o razrješenju sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Krstana Simića", kao i u svom pisanom izjašnjenju od 4. maja 2010. godine, sudija Simić je potvrdio da je on autor navedenog pisma. 18. U predmetnom pismu, između ostalog, sudija Simić opisuje svoju poziciju u Ustavnom sudu i proces donošenja odluka u Ustavnom sudu, komentira određene predmete o kojima se odlučivalo u Ustavnom sudu ili o kojima se još uvijek odlučuje. Između ostalog, sudija Simić u pismu navodi: "Š…Ć Nisam siguran kada su u pitanju strateške odluke (političke) da na strance ne može uticati OHR, ali sudije pojedinci nisu u mogućnosti izvršiti bilo kakvo lobiranje na strance, a u sporovima kao što je Malbašić ne treba lobirati Bošnjake i Hrvate, jer njima je uvijek evidentan interes Federacije i slično. Š…Ć Uostalom, uvijek Ti stojim na raspolaganju ali u frci i trci koja Te okružuje bojim se da malo koristiš moje iskustvo i mogućnosti, a moj stav nije da Ti se namećem, jer sam svjestan u kakvim problemima bitišeš Š…Ć" (stranica druga, pasus sedmi). 19. Sudija Simić na kraju pisma komentira rad jednog službenika Vlade RS i člana SNSD-a u smislu da preporučuje to lice, člana SNSD-a, za određenu poziciju u Vladi RS, navodeći da se to lice konsultira s njim. To je u pismu izraženo na sljedeći način: "Š…Ć visoki prosjek, položila pravosudni, služi se kompjuterima, engleskim, član SNSD-a. Međutim, u sistematizaciji radnih zadataka treba predvidjeti da zadrži svoje sadašnje poslove (izjašnjenja po tužbama, ima značajno iskustvo, taj posao podigla na vrlo visok nivo u Vladi, gdje god ima veći prob lem konsultuje me) i uz njene dosadašnje poslove dodati joj nova zaduženja. Š…Ć" (stranica četvrta, pasus jedan i dva). 20.Sudija Krstan Simić je nakon 30. novembra 2009. godine davao više intervjua u elektronskim i pisanim medijima. Tako je, između ostalog, 31. decembra 2009. godine i 7. januara 2010. godine dao intervjue za reviju "Slobodna Bosna" iz Sarajeva. U članku pod nazivom "Jazavac pred Ustavnim sudom, Slučaj Simić" od 31. decembra 2009. godine, na stranici 18, sudija Simić je izjavio: "Podijeliću, kada za to dođe vrijeme, sa čitaocima Slobodne Bosne sva saznanja do kojih sam došao za vrijeme svog mandata, a koji mogu ozbiljno kompromitovati rad Ustavnog suda, sudija ali i pojedinih visokih političara". 21. U članku revije "Slobodna Bosna" od 7. januara 2010. godine, na stranici 47, pod naslovom "Dugi prsti, duži jezik", novinarke N. D., sadržani su, između ostalog, i sljedeći citati sudije Simića: "Pojasniću ko i na koji način radi u Ustavnom sudu BiH i koliko se kriminal ugnijezdio u najvišu pravosudnu instancu jedne države. A dokaze imam sve." "Umoran sam od toga da šutim o tuđem kriminalu, umoran od priče o radu Ustavnog suda koja uvijek završava korupcijom, umoran od uplitanja kriminala i politike u naš rad." "Nema države na svijetu kao što je BiH. Nemamo druge institucije, osim ove u kojoj ja radim, koja bi štitila pravo i pravdu. Nažalost, ona to ne radi". 22. Osim navedenog, sudija Simić je 8. januara 2010. godine, bez znanja i odobrenja Ustavnog suda, organizirao press-konferenciju u Banjoj Luci. Na press-konferenciji je, između ostalog, iznosio određene stavove u vezi sa pismom upućenim Miloradu Dodiku, postupkom donošenja odluka u Ustavnom sudu i pojedinim odlukama, nezavisnosti Ustavnog suda i drugim pitanjima. IV. Prijedlog za razrješenje 23. U Prijedlogu za razrješenje sudije Simića broj K-I-15/10 od 4. marta 2010. godine navodi se da je sudija Simić postupao nesavjesno kao sudija i teško narušio ugled Ustavnog suda, ugled i dostojanstvo sudija Ustavnog suda, te svoj ugled i dostojanstvo kao sudije Ustavnog suda. Time je prekršio član 94. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda. 24. U Prijedlogu za razrješenje sudiji Simiću se stavlja na teret da je samom činjenicom da je pisao pismo predsjedniku SNSD-a i predsjedniku Vlade Republike Srpske, a posebno sadržajem tog pisma, zatim izjavama datim za reviju "Slobodna Bosna" iz Sarajeva od 31. decembra 2009. godine i 7. januara 2010. godine, te održavanjem press-konferencije u Banjoj Luci 8. januara 2010. godine, povrijedio st. 1. i 2. člana 94. Pravila Ustavnog suda. 25. U Prijedlogu se navodi da je neprikladno da sudija Ustavnog suda ima pisanu komunikaciju s predstavnicima političkih partija i izvršne vlasti na način na koji je to učinio sudija Simić. Takav način komunikacije predstavlja "neprikladan odnos sudije i predstavnika političkih partija, kao i ŠstvaraĆ efekt mogućeg preferencijalnog tretmana jedne od strana u postupku i brisanja barijera između sudske i drugih vlasti". Dalje, u Prijedlogu za razrješenje se tvrdi da se iz sadržaja pisma "objektivnom posmatraču stvara neotklonjiv utisak da sudija Krstan Simić nije prekinuo odnos sa svojom bivšom političkom strankom i njenim predsjednikom, te da je spreman da i dalje ima takve kontakte. Štaviše, on ih i inicira". Također, u Prijedlogu se navodi da je sudija Simić iznosio vlastito mišljenje o određenim predmetima Ustavnog suda na način koji "objektivno dovodi u pitanje nepristranost sudije i njegovo izuzeće iz takvih predmeta". 26. U vezi s intervjuima za reviju "Slobodna Bosna" iz Sarajeva od 31. decembra 2009. godine i 7. januara 2010. godine, u Prijedlogu se navodi da je sudija Simić "morao biti svjestan da prihvatanjem sudijske funkcije prihvata i određena ograničenja kada su u pitanju javni istupi. Ta ograničenja, upravo, imaju za cilj zaštitu javnog interesa - povjerenja javnosti u pravosuđe, zaštitu njegove nezavisnosti i nepristranosti, integriteta, ugleda i časti sudija". U Prijedlogu je navedeno: "Prema tome, samoinicijativni individualni istup u javnosti sudije, kao člana kolektivnog sudskog organa, putem pisanih medija, čija svrha je iznošenje teških kompromitacija i optužbi na račun drugih sudija Ustavnog suda BiH i Suda kao cjeline, te njihova diskvalifikacija - u potpunosti je suprotna visokim sudskim standardima sudijskog ponašanja. Takve aktivnosti dovode u pitanje povjerenje javnosti u pravosuđe kao vlast i sudove kao institucije. Suprotno tome, takve aktivnosti djeluju negativno na javnost kada je u pitanju njeno povjerenje u sudsku vlast. Osim toga, ovakvi istupi u javnosti, čak i kada bi bili osnovani, krajnje su neprofesionalni i suprotni principima pravičnog postupka. Jer, sudija, čak i ako tvrdi da ima dokaze za kriminal pojedinih sudija, ne smije da djeluje vaninstitucionalno, da zauzima svoje stavove u javnosti i prejudicira eventualan ishod protiv njih (presumpcija nevinosti), već mora da koristi relevantan državni sistem, predviđen pozitivnopravnim propisima Bosne i Hercegovine, koji će ispitati takve navode, i to u skladu sa svojim nadležnostima, relevantnom procedurom i materijalnopravnom osnovom. Prema utvrđenim činjenicama, ne mogu se naći razlozi koji bi sudiju Krstana Simića opravdavali u njegovim postupcima." 27. Konačno, u Prijedlogu se tvrdi da je press-konferencija od 8. januara 2010. godine u Banjoj Luci organizirana suprotno Pravilima Ustavnog suda. V. Odgovor sudije Krstana Simića na Prijedlog za razrješenje 28. U svojim odgovorima od 14. januara i 4. maja 2010. godine sudija Krstan Simić navodi da je pismo predsjedniku SNSD-a i predsjedniku Vlade Republike Srpske upućeno njegovom prijatelju, da se radi o privatnom pismu, te da ne postoji njegova saglasnost da se to pismo koristi. Dalje, smatra da su svi medijski članci o njemu i pisma upućena Ustavnom sudu u vezi s njim tendenciozno rukovođeni radi njegovog razrješenja. Tvrdi da razgovor sa novinarkom N. D. nije autoriziran, a da je press-konferenciju od 8. januara 2010. godine održao zbog pritisaka koji se vrše na njega. Također, navodi da su sve izjave date u javnosti iznesene u okviru slobode izražavanja. 29. Također, sudija Simić u svom odgovoru analizira više zahtjeva za njegovo izuzeće u određenim predmetima pred Ustavnim sudom (AP 751/09, AP 3368/07, AP 2017/07, AP 709/07, AP 1631/08 i AP 775/08), te daje svoje viđenje ovih zahtjeva. Također, navodi da su u Ustavni sud "naručena" mnogobrojna pisma koja su imala za cilj da se njega kompromitira kao sudiju. VI. Relevantni propisi 30. Član VI/1.b) Ustava BiH glasi: Sudije će biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. 31. Član VI/1.c) Ustava BiH glasi: Sudija može biti s razlogom razriješen na osnovu konsenzusa ostalih sudija. 32. Član 11. Pravila Ustavnog suda BiH glasi: 1. Rad Ustavnog suda je javan. 2. Javnost postupka pred Ustavnim sudom osigurava se: Š...Ć - davanjem obavještenja o toku postupka; - dostavom službenih saopćenja sredstvima javnog informiranja; - održavanjem konferencija za štampu; Š...Ć - objavljivanjem donesenih odluka; Š...Ć - na drugi način koji odredi Ustavni sud. 33. Član 89. Pravila Ustavnog suda BiH glasi: Predsjednik Ustavnog suda organizira, rukovodi i nadzire rad Ustavnog suda, zakazuje i predsjedava sjednicama i javnim raspravama, predstavlja Ustavni sud, potpisuje odluke Ustavnog suda, stara se o ostvarivanju saradnje sa drugim institucijama, donosi pojedinačne akte, vrši i druge dužnosti predviđene ovim pravilima i drugim aktima Ustavnog suda. 34. Član 94. Pravila Ustavnog suda glasi: 1. Sudija je dužan funkciju sudije vršiti savjesno. 2. Sudija je dužan čuvati ugled i dostojanstvo Ustavnog suda i ugled i dostojanstvo sudije. 35. Član 101. stav 1. Pravila Ustavnog suda glasi: 1. Sudija može biti razriješen dužnosti sudije prije isteka vremena na koje je izabran, između ostalog, u slučaju: Š...Ć - ako funkciju sudije ne vrši u skladu sa članom 94. ovih pravila. 2. Ustavni sud utvrđuje postojanje razloga iz stava 1. ovog člana, razrješava sudiju na osnovu konsenzusa ostalih sudija i o tome obavještava or gan koji je izabrao tog sudiju. VII. Stav Ustavnog suda 36. Ustavni sud je u toku Vanredne plenarne sjednice raspravio prethodna pitanja, izvršio uvid u sve raspoložive dokaze, materijale i dokumentaciju, dao priliku sudiji Simiću da se izjasni na navode o povredi Pravila Ustavnog suda, obavio raspravu, te konsenzusom došao do meritorne odluke da se sudija Krstan Simić mora razriješiti dužnosti sudije Ustavnog suda, u skladu sa članom VI/1.c) Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa članom 101. stav 1. alineja 5. Pravila Ustavnog suda, zbog povrede člana 94. stav 2. Pravila Ustavnog suda zbog sljedećih razloga: VII.1. Sadržaj pisma sudije Krstana Simića 37. Ustavni sud, u skladu sa ustavnopravnim principom vladavine prava, mora biti nezavisan i nepristran ustavni or gan. To se, u principu, prije svega podrazumijeva u odnosu na izvršnu vlast. Nezavisnost i nepristranost Ustavnog suda pretpostavlja da su sudije Ustavnog suda slobodne, da ne moraju polagati račun bilo kome, kao i da nisu vezani bilo čijim uputama (uporedi presudu Evropskog suda za ljudska prava Ringeisen protiv Austrije, serija A, broj 13, od 16. jula 1971. godine, stav 95; Schiesser protiv Švicarske, serija A, broj 34, od 4. decembra 1979. godine, stav 29). Štaviše, za sudije Ustavnog suda je nužno ne samo da su zaista nezavisne već i da tako djeluju, što podliježe objektivnom testu (uporedi presudu Evropskog suda za ljudska prava Camp bell i Fell protiv Velike Britanije, serija A, broj 80, od 28. juna 1984. godine, stav 77. i dalje). 38. Iz sadržaja pisma jasno proizlazi da je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik bio u kontaktu sa sudijom Krstanom Simićem (prva stranica pisma) prije pisanja pisma. Sudija Simić je na ove kontakte uzvratio pisanom komunikacijom. Dalje, sudija Simić u pismu navodi da predsjedniku SNSD-a "uvijek stoji na raspolaganju" i otvoreno mu nudi "svoje iskustvo i mogućnosti" (stranica druga, pasus sedmi). Štaviše, on je u pismu samoinicijativno tražio viši stepen saradnje, što jasno proizlazi iz navoda: "Bojim se da malo koristiš moje iskustvo i mogućnosti". Također, sudija Simić otvoreno raspravlja o mogućnosti angažiranja kadra SNSD-a u izvršnoj vlasti Republike Srpske, daje svoje mišljenje i preporuke o takvim licima, te navodi da ga ta lica konsultiraju "gdje god ima veći prob lem" (stranica četvrta, pasus drugi). Prema tome, sudija Simić daje savjete funkcionerima izvršne vlasti jednog entiteta. 39. Polazeći od navedenog sadržaja pisma, a uzimajući u obzir činjenicu da je sudija Simić prije preuzimanja funkcije sudije Ustavnog suda obavljao funkciju potpredsjednika SNSD-a, kod objektivnog posmatrača se stvara neotklonjiv utisak da sudija Simić nije prekinuo odnos sa svojom bivšom političkom strankom i njenim predsjednikom, te da je spreman da i dalje ima takve kontakte koji su od koristi toj političkoj partiji. Štaviše, on inicira takve odnose. To se jasno zaključuje iz navoda iz pisma u kojima nudi svoje znanje i iskustvo, nudi viši stepen saradnje, te daje vlastita mišljenja i savjete jednom od članova svoje bivše stranke "gdje god ima veći prob lem" u Vladi Republike Srpske. 40. Takve veze sudije Ustavnog suda i političkih stranaka, odnosno izvršne vlasti entiteta, mogu se definirati kao veze nespojive sa institucionalnom i operativnom nezavisnosti Ustavnog suda, koje svaki sudija mora jačati. U očima javnosti takvi odnosi nanose štetu ugledu Ustavnog suda, pogotovo u odnosu na percepciju njegove nezavisnosti i nepristranosti, tj. zabrane preferencijalnog tretmana određenih stranaka. 41. Prema tome, ovakvim navodima sudija Simić je svjesno ugrozio i nanio štetu nezavisnosti Ustavnog suda. Time je, u smislu člana 94. stav 2. Pravila Ustavnog suda, narušio, kako svoj ugled sudije Ustavnog suda, tako i ugled samog Ustavnog suda. 42. Na ovakav zaključak ne utječe ni činjenica da je predmetno pismo bilo privatne, a ne službene prirode. Također, ni činjenica da su sudija Simić i predsjednik SNSD-a i predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik prijatelji, na šta je ukazao sudija Simić, ne utječe na zaključak Ustavnog suda. Obaveza sudije Ustavnog suda, kao nosioca ustavnosudske vlasti, da u odnosu prema nosiocima drugih vlasti čuva nezavisnosti suda kao institucije i svoju vlastitu nezavisnost, djeluje, kako u privatnim, tako i u službenim odnosima. Prema tome, i pisanjem privatnog pisma može se ugroziti nezavisnost sudije Ustavnog suda i samog Ustavnog suda kao institucije. VII.2. Javni istupi sudije Krstana Simića 43. Dalje, u intervjuima za reviju "Slobodna Bosna" iz Sarajeva od 31. decembra 2009. godine i 7. januara 2010. godine i na press-konferenciji od 8. januara 2010. godine u Banjoj Luci, sudija Simić je iznio teške kvalifikacije o sudijama Ustavnog suda i samom Ustavnom sudu kao instituciji, dovodeći ih u vezu sa (a) kriminalom, (b) korupcijom, (c) miješanjem politike u rad Ustavnog suda i (d) neobavljanjem ustavne funkcije koja mu je dodijeljena. Štaviše, sudija Simić je iznio tvrdnju da ima dokaze za svoje navode. 44. Sudija Simić nije demantirao citirane izjave, u skladu sa odgovarajućim Zakonom o zaštiti od klevete, niti na bilo koji drugi način. S druge strane, Ustavni sud je 16. februara 2010. godine primio pisanu izjavu novinarke revije "Slobodna Bosna" N. D. o autentičnosti citiranih izjava sudije Simića. Prema tome, Ustavni sud smatra da su izjave sudije Simića date u javnosti tačno citirane. 45. Sudija Simić se pozvao na slobodu izražavanja koja je zagarantirana članom II/3.h) Ustava BiH i članom 10. Evropske konvencije. Smatra da mu sloboda izražavanja dopušta da izrazi svoje mišljenje javno i na način na koji je on to učinio. Konačno, naveo je da je na njega kao sudiju vršen pritisak, zbog čega je smatrao nužnim i opravdanim da u javnosti iznese svoje mišljenje. 46. Ustavni sud naglašava da je sloboda izražavanja izuzetno bitna za demokratiju i demokratske procese u društvu. Država mora obratiti posebnu pažnju na ovu slobodu. Za član 10. Evropske konvencije je karakteristično da štiti izražavanje koje nosi rizik ugrožavanja, ili zaista ugrožava interese drugih. Ovaj član štiti ne samo informacije i ideje koje su primljene pozitivno, ili se smatraju bezopasnim, ili prema njima nema stava, već i one koje vrijeđaju, šokiraju i uznemiravaju, a to je ono što zahtijeva tolerantnost i pluralizam bez kojih nema demokratskog društva (uporedi AP 1819/07 od 11. novembra 2009. godine, tačka 35. u vezi sa presudom Evropskog suda za ljudska prava Handyside protiv Ujedinjenog Kraljevstva, serija A, broj 24, od 7. decembra 1976. godine, stav 49). Ovo posebno vrijedi kada se radi o javnim ličnostima ili institucijama vlasti, jer se prag tolerancije mora podići na viši nivo (uporedi presudu Evropskog suda za ljudska prava, Castells protiv Španije, serija A, broj 236, od 23. aprila 1992. godine, stav 46). 47. Ipak, sloboda izražavanja iz člana II/3.h) Ustava BiH i člana 10. Evropske konvencije nije apsolutna. Naprotiv, u demokratskim i pravnim državama gotovo nijedno ljudsko pravo i sloboda, ma koliko bili primarni ili značajni, nisu i ne mogu biti apsolutni i neograničeni (uporedi AP 2457/06 od 18. decembra 2008. godine, tačka 32). Tako, prema stavu 2. člana 10. Evropske konvencije, sloboda izražavanja "može podlijegati takvim formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili sankcijama predviđenim zakonom i koje (su) neophodne u demokratskom društvu u interesu Š…Ć očuvanja autoriteta i nepristranosti sudstva". 48. Ustavni sud smatra da sankcija razrješenja sudije sa funkcije sudije Ustavnog suda, na osnovu člana VI/1.c) Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa članom 101. stav 1. alineja 5. Pravila Ustavnog suda, tj. zbog grube povrede člana 94. stav 2. Pravila Ustavnog suda, može biti opravdana mjera nepoštivanja ograničenja slobode izražavanja. 49. Prema tome, kao što je prethodno navedeno, svaki sudija Ustavnog suda mora biti svjestan da prihvatanjem sudijske funkcije prihvata i određena ograničenja kada su u pitanju javni istupi. Ta ograničenja, upravo, imaju za cilj zaštitu javnog interesa - povjerenja javnosti u ustavnosudsku vlast, zaštitu njegove nezavisnosti i nepristranosti, integriteta, ugleda i časti sudija. Kada sudija istupa u javnosti, on mora nužno voditi računa o zaštiti navedenog javnog interesa. 50. Sudija Krstan Simić je samoinicijativno nastupio u javnosti, putem pisanih medija i organiziranjem press-konferen - cije. Sudija Simić je bio svjestan da organiziranje press-konfe - rencije na takav način nema uporište u praksi Ustavnog suda, jer je i lično, prije početka press-konferencije, naglasio da je istup protivan stavu Ustavnog suda kada su u pitanju odnosi prema javnosti. Dalje, Ustavni sud smatra da je svrha ovih istupa u javnosti bila iznošenje teške kompromitacije i optužbi na račun drugih sudija Ustavnog suda i Ustavnog suda kao institucije, te njihova diskvalifikacija. Konačno, sudija Simić je u javnosti iznio tvrdnju da Ustavni sud ne štiti pravo i pravdu, tj. da ne obavlja svoj posao na kvalitetan i profesionalan način. Sudija Simić je javno obećao da će ove teške optužbe na račun Ustavnog suda i njegovih sudija potkrijepiti dokazima izjavivši: "Dokaze imam sve". 51. Ustavni sud smatra da su ovakvi istupi u potpunosti suprotni visokim ustavnosudskim standardima sudijskog ponašanja. Štaviše, čak i kada bi bili osnovani navodi sudije Simića, njegovo postupanje je krajnje neprofesionalno i suprotno principima pravičnog postupka. Naime, sudija, čak i ako tvrdi da ima dokaze za navodni kriminal pojedinih sudija, ne smije djelovati vaninstitucionalno, iznositi svoje stavove u javnosti i prejudicirati eventualan ishod protiv njih (presumpcija nevinosti), već mora koristiti relevantan državni sistem, predviđen pozitivnopravnim propisima u Bosni i Hercegovini, koji omogućava ispitivanje takvih navoda, i to u skladu sa svojim nadležnostima, relevantnom procedurom i materijalnopravnom osnovom. Sudija Simić, prije nego što je iznio svoje stavove i tvrdnje u javnosti, nije ni pokušao da problematizira sporna pitanja u samom Ustavnom sudu, mada je prije istupa u javnosti znao da će mu Ustavni sud, u plenarnom sastavu, dati priliku da se raspravlja o pitanju njegovog položaja u Ustavnom sudu gdje bi mogao iznijeti svoje tvrdnje i stavove. Štaviše, prema saznanju Ustavnog suda, sudija Simić nije ni pokušao da dostavi dokaze nadležnim tužilaštvima u Bosni i Hercegovini. 52. Uzevši u obzir navedeno, istupi sudije Simića u javnosti doveli su u pitanje povjerenje javnosti u ustavnosudsku vlast i u Ustavni sud kao instituciju. Štaviše, takve aktivnosti djelovale su negativno na javnost kada je u pitanju njeno povjerenje u ustavnosudsku vlast, te je time sudija Simić nanio štetu dignitetu Ustavnog suda i njegovih sudija. To, između ostalog, ilustrira i početni komentar novinarke "Slobodne Bosne" u članku od 31. decembra 2009. godine: "Najviša pravna institucija države, Ustavni sud Bosne i Hercegovine, posljednjih se dana opasno ljulja pod teretom podmetanja, optužbi za korupciju, političkih namještaljki, stranačkih sukoba!". 53. Prema utvrđenim činjenicama, ne mogu se naći razlozi koji bi sudiju Simića opravdavali u njegovim postupcima. Navod da je bio pod pritiskom Ustavni sud ne smatra osnovanim. 54. Na osnovu utvrđenih činjenica, Ustavni sud je zaključio da je sudija Simić svjesno prekoračio dopuštenu granicu slobode izražavanja sudije, čime je narušio ugled i dostojanstvo sudije Ustavnog suda, suprotno članu 94. stav 2. Pravila Ustavnog suda. Na taj način sudija Simić je nanio štetu vlastitom ugledu i dostojanstvu kao sudiji, ostalim sudijama i Ustavnom sudu kao instituciji. 55. S druge strane, Ustavni sud je zaključio da navodi koji su izneseni u Prijedlogu za razrješenje broj K-I-15/10 od 4. marta 2010. godine ne predstavljaju kršenje člana 94. stav 1. Pravila Ustavnog suda. VII.3. Zaključak 56. Ustavni sud, prije svega, naglašava da radi u veoma složenim pravnim i političkim okolnostima. U ovoj fazi ustavnopravnog razvoja Bosne i Hercegovine uloga Ustavnog suda je veoma značajna i teška, a njegove odluke objektivno imaju značajan utjecaj na političke procese u državi. Ustavni sud, između ostalog, rješava složena ustavnopravna pitanja s dalekosežnim implikacijama u kojima su zakonodavni ili izvršni organi na državnom ili entitetskom nivou često direktni učesnici. Samim tim postoji nepobitan javni interes da Ustavni sud izgradi i čuva svoj ugled, nezavisnost i nepristranost, te da ne dopusti da se navedeni principi ugroze ili naruše. U protivnom, ne samo Ustavni sud kao institucija već i njegove odluke gube na autoritetu. Sudije Ustavnog suda, kao pravnici najvišeg moralnog ugleda, u svakom trenutku moraju biti svjesne ovih principa. 57. Ustavni sud smatra da je sudija Krstan Simić pisanjem pisma predsjedniku SNSD-a i predsjedniku Vlade Republike Srpske, prethodno opisanog sadržaja, kao i istupima u medijima, svjesno grubo povrijedio član 94. stav 2. Pravila Ustavnog suda. On je time nanio štetu ugledu i dostojanstvu Ustavnog suda i ugledu i dostojanstvu sudija, uključujući svoj vlastiti ugled u smislu citirane odredbe Pravila Ustavnog suda. Svojim postupcima sudija Simić je nanio veliku štetu Ustavnom sudu koja se ogleda u narušavanju povjerenja javnosti i vlasti u nezavisnost, nepristranost i profesionalnost rada Ustavnog suda, kao i obezvređivanju postignutih rezultata. 58. Ustavni sud smatra da će dugo trpjeti konzekvence zbog navedenih aktivnosti sudije Krstana Simića i da će morati uložiti dodatni trud kako bi povratio poljuljano povjerenje javnosti i javne vlasti u njegovu samostalnost, nezavisnost, nepristranost i profesionalnost. 59. Na osnovu prethodno navedenog, Ustavni sud smatra da se radi o svjesnom grubom kršenju odredbe člana 94. stav 2. Pravila Ustavnog suda. Ustavni sud smatra da su se stekli uvjeti da se, na osnovu člana VI/1.c) Ustava BiH, donese odluka o razrješenju dužnosti sudije Krstana Simića. 60. Na osnovu člana VI/1.c) Ustava BiH i člana 101. stav 1. alineja 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je jednoglasno odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 61. Ova odluka Ustavnog suda je, u skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, konačna i obavezujuća i ne podliježe preispitivanju ni pred jednim zakonodavnim, sudskim ili upravnim organom. Broj K-I-15/10 8. maja 2010. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Prof. dr. Miodrag Simović, s. r. DRŽAVNA REGULATORNA KOMISIJA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU - DERK Na temelju članka 4.6. Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava električne energije u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 7/02) i članka 11. Statuta Državne regulatorne komisije za električnu energiju ("Službeni glasnik BiH", broj 41/03), na sjednici Državne regulatorne komisije za električnu energiju, održanoj 28. lipnja 2010. godine, donijeta je ODLUKA 1 O IZBORU PREDSJEDATELJA DRŽAVNE REGULATORNE KOMISIJE ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU I. MIRSAD SALKIĆ bira se za predsjedatelja Državne regulatorne komisije za električnu energiju, u jednogodišnjem mandatu počev od 1. srpnja 2010. godine. II. Ova Odluka stu pa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH" i službenim glasilima entiteta. Obrazloženje Odlukama Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine broj PS BiH broj 61/03 od 30. lipnja 2003. godine i PS BiH broj 113/07 od 24. rujna 2007. godine, u Državnu regulatornu komisiju za električnu energiju, u sastavu od tri člana, imenovani su: Mirsad Salkić, Nikola Pejić i mr. Vladi mir Dokić. U skladu sa člankom 4.6. Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava električne energije u Bosni i Hercegovini članovi Komisije se na jednakopravnoj osnovi izmjenjuju na dužnosti predsjedatelja Komisije svake godine. Nakon proteka jednogodišnjeg mandata mr. Vladimira Dokića sa danom 30. lipnja 2010. godine, slijedom principa rotacije članova Komisije na ovoj funkciji, za predsjedatelja Komisije u novom mandatnom razdoblju bira se Mirsad Salkić, član Komisije. Broj 01-02-4-194/10 28. lipnja 2010. godine Tuzla Predsjedatelj Komisije Mr. Vladi mir Dokić, v. r. Na osnovu člana 4.6. Zakona o prenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 7/02) i člana 11. Statuta Državne regulatorne komisije za električnu energiju ("Službeni glasnik BiH", broj 41/03), na sjednici Državne regulatorne komisije za električnu energiju, održanoj 28. juna 2010. godine, donijeta je ODLUKA 2 O IZBORU PREDSJEDAVAJUĆEG DRŽAVNE REGULATORNE KOMISIJE ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU I MIRSAD SALKIĆ bira se za predsjedavajućeg Državne regulatorne komisije za električnu energiju, u jedno godi - š njem mandatu počev od 1. jula 2010. godine. II Ova Odluka stu pa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku BiH" i službenim glasilima entiteta. Obrazloženje Odlukama Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine broj PS BiH broj 61/03 od 30. juna 2003. godine i PS BiH broj 113/07 od 24. septembra 2007. godine, u Državnu regulatornu komisiju za električnu energiju, u sastavu od tri člana, imenovani su: Mirsad Salkić, Nikola Pejić i mr Vladi mir Dokić. U skladu sa članom 4.6. Zakona o prenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u Bosni i Hercegovini članovi Komisije se na ravnopravnoj osnovi izmjenjuju na dužnosti predsjedavajućeg Komisije svake godine. 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 55/10 2 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 55/10 Nakon proteka jednogodišnjeg mandata mr Vladimira Dokića sa danom 30. juna 2010. godine, slijedom principa rotacije članova Komisije na ovoj funkciji, za predsjedavajućeg Komisije u novom mandatnom periodu bira se Mirsad Salkić, član Komisije. Broj 01-02-4-194/10 28. juna 2010. godine Tuzla Predsjedavajući Komisije Mr Vladi mir Dokić, s. r. Na osnovu člana 4.6. Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 7/02) i člana 11. Statuta Državne regulatorne komisije za električnu energiju ("Službeni glasnik BiH", broj 41/03), na sjednici Državne regulatorne komisije za električnu energiju, održanoj 28. juna 2010. godine, donijeta je ODLUKA 1 O IZBORU PREDSJEDAVAJUĆEG DRŽAVNE REGULATORNE KOMISIJE ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU I. MIRSAD SALKIĆ bira se za predsjedavajućeg Državne regulatorne komisije za električnu energiju, u jednogodišnjem mandatu počev od 1. jula 2010. godine. II. Ova Odluka stu pa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH" i službenim glasilima entiteta. Obrazloženje Odlukama Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine broj PS BiH broj 61/03 od 30. juna 2003. godine i PS BiH broj 113/07 od 24. septembra 2007. godine, u Državnu regulatornu komisiju za električnu energiju, u sastavu od tri člana, imenovani su: Mirsad Salkić, Nikola Pejić i mr. Vladi mir Dokić. U skladu sa članom 4.6. Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u Bosni i Hercegovini članovi Komisije se na ravnopravnoj osnovi izmjenjuju na dužnosti predsjedavajućeg Komisije svake godine. Nakon proteka jednogodišnjeg mandata mr. Vladimira Dokića sa danom 30. juna 2010. godine, slijedom principa rotacije članova Komisije na ovoj funkciji, za predsjedavajućeg Komisije u novom mandatnom periodu bira se Mirsad Salkić, član Komisije. Broj 01-02-4-194/10 28. juna 2010. godine Tuzla Predsjedavajući Komisije Mr. Vladi mir Dokić, s. r. URED ZA REVIZIJU INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE Na temelju članka 16. stavak (7) Zakona o reviziji institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 12/06), glavni revizor izdaje PRIOPĆENJE 2 O IZVRŠENOJ REVIZIJI ZA 2009. GODINU 1.Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine izvršio je reviziju za 2009. godinu i to slijedećih institucija: 1.Agencija za državnu službu BiH 2.Agencija za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka BiH 3.Agencija za javne nabave BiH 4.Agencija za nadzor nad tržištem BiH 5.Agencija za osiguranje u BiH 6.Agencija za poštanski promet BiH 7.Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH 8.Agencija za rad i zapošljavanje BiH 9.Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete 10.Agencija za sigurnost hrane u BiH 11.Agencija za statistiku BiH 12.Agencija za unapređenje inozemnih investicija BiH 13.Agencija za zaštitu osobnih podataka u BiH 14.Arhiv BiH 15.Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja 16.Centar za uklanjanje mina BiH 17.Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH 18.Direkcija za ekonomsko planiranje BiH 19.Direkcija za europske integracije BiH 20.Državna agencija za istrage i zaštitu BiH 21.Državna regulativna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost 22.Fond za povratak BiH 23.Glavno tajništvo Vijeća ministara 24.Granična policija BiH 25.Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH 26.Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača BiH 27.Institut za akreditiranje BiH 28.Institut za intelektualno vlasništvo BiH 29.Institut za mjeritelj stvo BiH 30.Institut za nestale osobe BiH 31.Institut za standardizaciju BiH 32.Komisija za koncesije BiH 33.Konkurencijsko vijeće BiH 34.Memorijalni centar Srebrenica 35.Ministarstvo civilnih poslova BiH 36.Ministarstvo financija i trezora BiH 37.Ministarstvo komunikacija i prometa BiH 38.Ministarstvo obrane BiH 39.Ministarstvo pravde BiH 40.Ministarstvo sigurnosti BiH 41.Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH 42.Ministarstvo vanjskih poslova BiH 43.Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH 44.Odbor državne službe za žalbe BiH 45.Parlamentarna skupština BiH 46.Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 47.Pravobraniteljstvo BiH 48.Predsjedništvo BiH 49.Regulatorna agencija za komunikacije BiH 50.Služba za poslove sa strancima BiH 51.Služba za zajedničke poslove institucija BiH 52.Središnje izborno povjerenstvo BiH 53.Sud BiH 54.Tužiteljstvo BiH 55.Uprava za neizravno oporezivanje BiH 56.Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja 57.Ured koordinatora za reformu javne uprave 58.Ured za razmatranje žalbi BiH 59.Ured za veterinarstvo 60.Ured za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH 61.Ustavni sud BiH 62.Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH 63.Projekt obnove i rekonstrukcije zgrade prijateljstva između Grčke i BiH 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 55/10 2 Priopćenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 57/10 2.Pojedinačna izvješća objavljena su na njeb-stranici Ureda za reviziju institucija BiH: www.revizija.gov.ba. Broj 01-01-16-1-898/10 1. srpnja 2010. godine Sarajevo Glavni revizor Milenko Šego, v. r. Na osnovu člana 16. stav (7) Zakona o reviziji institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 12/06), generalni revizor izdaje SAOPŠTEWE 1 O IZVRŠENOJ REVIZIJI ZA 2009. GODINU 1.Kancelarija za reviziju institucija Bosne i Hercegovine izvršila je reviziju za 2009. godinu i to slijedećih institucija: 1.Agencija za državnu službu BiH 2.Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH 3.Agencija za javne nabavke BiH 4.Agencija za nadzor nad tržištem BiH 5.Agencija za osiguranje u BiH 6.Agencija za poštanski saobraćaj BiH 7.Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH 8.Agencija za rad i zapošljavanje BiH 9.Agencija za razvoj visokog obrazovawa i obezbjeđewa kvaliteta 10.Agencija za bezbjednost hrane u BiH 11.Agencija za statistiku BiH 12.Agenzija za unapređenje stranih investicija BiH 13.Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH 14.Arhiv BiH 15.Visoki sudski i tužilački savjet BiH 16.Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH 17.Granična policija BiH 18.Direkcija za evropske integracije BiH 19.Direkcija za ekonomsko planiranje BiH 20.Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH 21.Državna agencija za istrage i zaštitu BiH 22.Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost 23.Institut za akreditovanje BiH 24.Institut za intelektualno vlasništvo BiH 25.Institut za metrologiju BiH 26.Institut za nestala lica BiH 27.Institut za standardizaciju BiH 28.Institucija ombudsmena za qudska prava BiH 29.Institucija ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH 30.Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave 31.Kancelarija za veterinarstvo BiH 32.Kancelarija za razmatranje žalbi 33.Komisija za koncesije BiH 34.Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 35.Konkurencijski savjet BiH 36.Memorijalni centar Srebrenica 37.Ministarstvo bezbjednosti BiH 38.Ministarstvo za qudska prava i izbjeglice BiH 39.Ministarstvo komunikacija i transporta BiH 40.Ministarstvo odbrane BiH 41.Ministarstvo pravde BiH 42.Ministarstvo spoqne trgovine i ekonomskih odnosa BiH 43.Ministarstvo inostranih poslova BiH 44.Ministarstvo finansija i trezora BiH 45.Ministarstvo civilni poslova BiH 46.Odbor državne službe za žalbe BiH 47.Parlamentarna skupština BiH 48.Pravobranilaštvo BiH 49.Predsjedništvo BiH 50.Regulatorna agencija za komunikacije BiH 51.Služba za zajedničke poslove institucija BiH 52.Služba za poslove sa strancima BiH 53.Sud BiH 54.Tužilaštvo BiH 55.Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja 56.Uprava za indirektno oporezivanje BiH 57.Ured za zakonodavstvo Savjeta ministara BiH 58.Ustavni sud BiH 59.Fond za povratak BiH 60.Centar za informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovawa 61.Centar za uklawanje mina BiH 62.Centralna izborna komisija BiH 63.Projekat obnove i rekonstrukcije zgrade prijateqstva između Grčke i BiH 2.Pojedinačni izvještaji objavljeni su na njeb-stranici Kance - larije za reviziju institucija BiH: www.revizija.gov.ba. Broj 01-01-16-1-898/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Generalni revizor Milenko Šego, s. r. Na osnovu člana 16. stav (7) Zakona o reviziji institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 12/06), generalni revizor izdaje SAOPĆENJE 2 O IZVRŠENOJ REVIZIJI ZA 2009. GODINU 1.Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine izvršio je reviziju za 2009. godinu i to slijedećih institucija: 1.Agencija za državnu službu BiH 2.Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH 3.Agencija za javne nabavke BiH 4.Agencija za nadzor nad tržištem BiH 5.Agencija za osiguranje u BiH 6.Agencija za poštanski promet BiH 7.Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH 8.Agencija za unapređenje stranih investicija BiH 9.Agencija za rad i zapošljavanje BiH 10.Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta 11.Agencija za sigurnost hrane u BiH 12.Agencija za statistiku BiH 13.Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH 14.Arhiv BiH 15.Centar za informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja 16.Centar za uklanjanje mina BiH 17.Centralna izborna komisija BiH 18.Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH 19.Direkcija za ekonomsko planiranje BiH 20.Direkcija za evropske integracije BiH 21.Državna agencija za istrage i zaštitu BiH 22.Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost 23.Fond za povratak BiH 24.Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH 25.Granična policija BiH 26.Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH 27.Institucija ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH 28.Institut za akreditiranje BiH 29.Institut za intelektualno vlasništvo BiH 1 Saopštenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 57/10 2 Saopćenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 57/10 30.Institut za mjeriteljstvo BiH 31.Institut za nestala lica BiH 32.Institut za standardizaciju BiH 33.Komisija za koncesije BiH 34.Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 35.Konkurencijsko vijeće BiH 36.Memorijalni centar Srebrenica 37.Ministarstvo civilnih poslova BiH 38.Ministarstvo finansija i trezora BiH 39.Ministarstvo komunikacija i prometa BiH 40.Ministarstvo odbrane BiH 41.Ministarstvo pravde BiH 42.Ministarstvo sigurnosti BiH 43.Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH 44.Ministarstvo vanjskih poslova BiH 45.Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH 46.Odbor državne službe za žalbe BiH 47.Parlamentarna skupština BiH 48.Pravobranilaštvo BiH 49.Predsjedništvo BiH 50.Regulatorna agencija za komunikacije BiH 51.Služba za poslove sa strancima BiH 52.Služba za zajedničke poslove institucija BiH 53.Sud BiH 54.Tužilaštvo BiH 55.Uprava za indirektno oporezivanje BiH 56.Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja 57.Ured koordinatora za reformu javne uprave 58.Ured za razmatranje žalbi BiH 59.Ured za veterinarstvo 60.Ured za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH 61.Ustavni sud BiH 62.Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH 63.Projekt obnove i rekonstrukcije zgrade prijateljstva između Grčke i BiH 2.Pojedinačni izvještaji objavljeni su na njeb-stranici Ureda za reviziju institucija BiH: www.revizija.gov.ba. Broj 01-01-16-1-898/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Generalni revizor Milenko Šego, s. r. SREDIŠNJE IZBORNO POVJERENSTVO/ CENTRALNA IZBORNA KOMISIJA BOSNE I HERCEGOVINE Temeljem članka 14.3 stavak (1) Izbornog zakona BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10), Središnje je izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine, na 30. sjednici održanoj 1. srpnja 2010. godine, donijelo ODLUKU 1 O RASPISIVANJU I ODRŽAVANJU PRIJEVREMENIH IZBORA ZA NAČELNIKA OPĆI NE BOSANSKI PETROVAC/PETROVAC Članak 1. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine raspisuje prijevremene izbore za načelnika Općine Bosanski Petrovac/Petrovac. Članak 2. Izbori iz članka 1. ove Odluke će se održati u nedjelju, 29. kolovoza 2010. godine. Članak 3. Ova odluka stu pa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku Republike Srpske", "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH" i njeb stranici Centralne izborne komisije BiH www.izbori.ba Broj 01-02-2-3027/10 1. srpnja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Irena Hadžiabdić, v. r. Na osnovu člana 14.3 stav (1) Izbornog zakona BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10), Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je, na 30. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donijela ODLUKU 2 O RASPISIVAWU I OD RŽAVAWU PRIJEVRE MENIH IZBORA ZA NAČELNIKA OPŠTINE BOSANSKI PETROVAC/PETROVAC Član 1. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspisuje prijevremene izbore za načelnika Opštine Bosanski Petrovac/Petrovac. Član 2. Izbori iz člana 1. ove Odluke će se održati u nedjequ, 29. avgusta 2010. godine. Član 3. Ova Odluka stu pa na snagu danom donošewa i objaviće se u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku Republike Srpske", "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH" i njeb stranici Centralne izborne komisije BiH www.izbori.ba Broj 01-02-2-3027/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Predsjednica Irena Haxiabdić, s. r. Na osnovu člana 14.3 stav (1) Izbornog zakona BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10), Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je, na 30. sjednici održanoj 1. jula 2010. godine, donijela ODLUKU 3 O RASPISIVANJU I ODRŽAVANJU PRIJEVREMENIH IZBORA ZA NAČELNIKA OPĆI NE BOSANSKI PETROVAC/PETROVAC Član 1. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspisuje prijevremene izbore za načelnika Općine Bosanski Petrovac/Petrovac. Član 2. Izbori iz člana 1. ove Odluke će se održati u nedjelju, 29. augusta 2010. godine. 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 58/10 2 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 58/10 3 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 58/10 Član 3. Ova Odluka stu pa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku Republike Srpske", "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH" i njeb stranici Centralne izborne komisije BiH www.izbori.ba Broj 01-02-2-3027/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Predsjednica Irena Hadžiabdić, s. r. Temeljem članka 14.3 stavak (6) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10) i članka 4. Naputka o načinu i postupku provedbe prijevremenih izbora ("Službeni glasnik BiH", broj 102/06), Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine, na 30. sjednici održanoj 1. srpnja 2010. godine, donijelo je NAPUTAK 1 O ROKOVIMA IZBORNIH AKTIVNOS TI ZA ODRŽAVANJE PRIJEVREMENIH I ZBORA ZA NAČELNIKA OPĆINE BOSANSKI PETROVAC/PETROVAC Članak 1. (1)Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Središnje izborno povjerenstvo BiH) na 30. sjednici, održanoj dana 01.07.2010. godine, donijela je Odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za načelnika Općine Bosanski Petrovac/Petrovac. (2)Prijevremeni izbori za načelnika Općine Bosanski Petrovac/Petrovac održat će se u nedjelju, 29.08.2010. godine. Članak 2. (1)Rokovi teku od 01.07.2010. godine. (2)Prijave za ovjeru političkih stranaka i neovisnih kandidata podnose se Središnjem izbornom povjerenstvu BiH najkasnije u roku od pet dana od dana raspisivanja prijevremenih izbora, odnosno u razdoblju od 01.07.2010. godine zaključno sa 06.07.2010. godine, do 16.00 sati. (3)Zahtjevi za ovjeru koalicija podnose se Središnjem izbornom povjerenstvu BiH najkasnije u roku od 13 dana od dana raspisivanja prijevremenih izbora, odnosno zaključno sa 14.07.2010. godine, do 16.00 sati. (4)Krajnji rok za registraciju novih birača koji glasuju putem pošte na prijevremenim izborima za načelnika Općine je 20 dana od dana raspisivanja prijevremenih izbora, odnosno zaključno sa 21.07.2010. godine. (5)Prijavu kandidata za načelnika Općine ovjereni politički subjekti podnose Središnjem izbornom povjerenstvu BiH najkasnije 20 dana od dana raspisivanja prijevremenih izbora, odnosno zaključno sa 21.07.2010. godine, do 16.00 sati. (6)Ždrjebanje za utvrđivanje redoslijeda političkih subjekata na glasačkim listićima obavit će se u sjedištu Središnjeg izbornog povjerenstva BiH u Sarajevu, Danijela Ozme br. 7, dana 22.07.2010. godine u 12.00 sati. (7)Odluku o ovjeri kandidata za načelnika Općine za sudjelova nje na prijevremenim izborima Središnje izborno povjeren stvo BiH donosi najkasnije u roku od 10 dana od dana podnošenja prijava, odnosno najkasnije do 31.07.2010. godine. (8)Središnji birački popis se zaključuje 20 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno zaključno sa 09.08.2010. godine. (9)Objavljivanje broja upisanih birača u Središnji birački popis za općinu za koju se provode prijevremeni izbori obavit će se u roku 17 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno najkasnije do 12.08.2010. godine. (10)Imenovanje članova biračkih odbora vrši nadležno općinsko izborao povjerenstvo sukladno sljedećim rokovima: . a)Nadležno općinsko izborno povjerenstvo dostavlja svim ovjerenim političkim subjektima poziv da nazoče postupku ždrjebanja za određivanje zastupljenosti političkih subjekata u biračkim odborima najkasnije 30 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno do 30.07.2010. godine. b)Ždrjebanje za određivanje zastupljenosti političkih subjekata u biračkim odborima obavlja se najkasnije u roku od 25 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno do 04.08.2010. godine. c)Politički subjekti dostavljaju prijedloge kandidata za članstvo u biračkim odborima najkasnije 20 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno do 09.08.2010. godine. d)Nadležno općinsko izborno povjerenstvo imenuje članove biračkih odbora i dostavlja akte o imenovanju članova biračkih odbora Središnjem izbornom povjerenstvu BiH najkasnije u roku od 15 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno do 14.08.2010. godine. e)Obuka članova općinskih izbornih povjerenstava održat će se od 13.08.2010. godine. f)Obuka članova biračkih odbora održat će se u razdoblju od 15 dana do 7 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno od 14.08.2010. godine do 22.08.2010. godine. (11)Objava konačnih listi kandidata u službenim glasilima obavit će se najkasnije 25 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno do 04.08.2010. godine. (12)Određivanje lokacija biračkih mjesta, objavu i dostavu podataka o određenim lokacijama Središnjem izbornom povjerenstvu BiH, nadležno općinsko izborno povjerenstvo obavit će najkasnije u roku od 15 daria prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno najkasnije do 14.08.2010. godine. (13)Medijsko predstavljanje političkih subjekata počinje 15 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno od 14.08.2010. godine. (14)Izravno obraćanje političkih subjekata putem elektronskih medija počinje 15 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno od 14.08.2010. godine. (15)Zahtjevi za akreditiranje promatrača političkih subjekata podnose se općinskom izbornom povjerenstvu najkasnije 7 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno do 22.08.2010. godine. (16)Zahtjevi za akreditiranje promatrača iz udruga građana podnose se Središnjem izbornom povjerenstvu BiH najkasnije 7 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno do 22.08.2010. godine. (17)Zabrana objavljivanja rezultata ispitivanja javnog mnijenja počinje 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta i traje do zatvaranja biračkih mjesta, odnosno u razdoblju od 27.08.2010. godine u 07,00 sati do 29.08.2010. godine do zatvaranja biračkih mjesta. (18)Zahtjevi za akreditiranje međunarodnih promatrača podnose se Središnjem izbornom povjerenstvu BiH najkasnije jedan dan prije dana održavanja izbora, odnosno do 28.08.2010. godine. 1 Naputak objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 58/10 (19)Izborna šutnja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje do zatvaranja biračkih mjesta, odnosno u razdoblju od 28.08.2010. godine u 07,00 sati do 29.08.2010. godine do zatvaranja biračkih mjesta. (20)Birački odbori vrše dostavu rezultata glasovanja i kompletan izborni materijal do nadležnog općinskog izbornog povjerenstva, najkasnije u roku od 12 sati po zatvaranju biračkih mjesta, odnosno do 30.08.2010. godine do 7,00 sati. (21)Općinsko izborno povjerenstvo dostavlja zapisnike sa objedinjenim zbirnim rezultatima glasanja na razini općine Središnjem izbornom povjerenstvu BiH najkasnije 24 sata po zatvaranju biračkih mjesta, odnosno najkasnije do 30.08.2010. godine do 19,00 sati. (22)Utvrđivanje i objavu pr eliminarnih rezultata prijevremenih izbora za načelnika Općine Središnje će izborno povjerenstvo BiH obaviti 24 sata po zatvaranju biračkih mjesta i po dobivanju rezultata od nadležnog općinskog izbornog povjerenstva, odnosno 30.08.2010. godine u 20,00 sati. (23)Krajnji rok za prijem glasačkog materijala za glasače putem pošte, 03.09.2010. godine, sa otiskom pečata pošte sa nadnevkom održavanja izbora. (24)Utvrđivanje i objavu rezultata prijevremenih izbora za načelnika Općine Središnje izborno povjerenstvo BiH će obaviti najkasnije u roku od 10 dana od dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno do 08.09.2010. godine. (25)Podnošenje zahtjeva za ponovno brojanje glasačkih listića vrši se u roku od tri dana od dana objave rezultata prijevremenih izbora. Članak 3. Ovaj Naputak stu pa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH". Broj 06-1-07-1-3027/10 1. srpnja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Irena Hadžiabdić, v. r. Na osnovu člana 14.3 stav (6) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10) i člana 4. Uputstva o načinu i postupku provođewa prijevremenih izbora ("Službeni glasnik BiH", broj 102/06), Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine na 30. sjednici, održanoj 1. jula 2010. godine, donijela je UPUTSTVO 1 O ROKOVIMA IZBORNIH AKTIVNOST I ZA ODRŽAVAWE PRIJEVREMENIH IZBORA ZA NAČELNIKA OPŠTINE B OSANSKI PETROVAC/PETROVAC Član 1. (1)Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Centralna izborna komisija BiH) na 30. sjednici, održanoj dana 01.07.2010. godine, donijela je Odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za načelnika Opštine Bosanski Petrovac/Petrovac. (2)Prijevremeni izbori za načelnika Opštine Bosanski Petrovac/Petrovac održaće se u nedjequ, 29.08.2010. godine. Član 2. (1)Rokovi teku od 01.07.2010. godine. (2)Prijave za ovjeru političkih stranaka i nezavisnih kandidata podnose se Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije u roku od pet dana od dana raspisivawa prijevremenih izbora, odnosno u periodu od 01.07.2010. godine zakqučno sa 06.07.2010. godine, do 16.00 časova. (3)Zahtjevi za ovjeru koalicija, podnose se Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije u roku od 13 dana od dana raspisivawa prijevremenih izbora, odnosno zakqučno sa 14.07.2010. godine, do 16.00 časova. (4)Krajwi rok za registraciju novih birača koji glasaju putem pošte na prijevremenim izborima za načelnika Opštine je 20 dana od dana raspisivawa prijevremenih izbora, odnosno zakqučno sa 21.07.2010. godine. (5)Prijavu kandidata za načelnika Opštine ovjereni politički subjekti podnose Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije 20 dana od dana raspisivawa prijevremenih izbora, odnosno zakqučno sa 21.07.2010. godine, do 16.00 časova. (6)Žrijebanje za utvrđivanje redoslijeda političkih subjekata na glasačkim listićima obaviće se u sjedištu Centralne izborne komisije BiH u Sarajevu, Danijela Ozme br. 7, dana 22.07.2010. godine, u 12.00 časova. (7)Odluku o ovjeri kandidata za načelnika Opštine za učešće na prijevremenim izborima Centralna izborna komisija BiH donosi najkasnije u roku od 10 dana od dana podnošewa prijava, odnosno najkasnije do 31.07.2010. godine. (8)Centralni birački spisak se zakqučuje 20 dana prije dana održavawa prijevremenih izbora, odnosno zakqučno sa 09.08.2010. godine. (9)Objavqivanje broja upisanih birača u Centralni birački spisak za opštinu za koju se provode prijevremeni izbori obaviće se u roku 17 dana prije dana održavawa prijevremenih izbora, odnosno najkasnije do 12.08.2010. godine. (10)Imenovanje članova biračkih odbora vrši nadležna opštinska izborna komisija u skladu sa sljedećim rokovima: a)Nadležna opštinska izborna komisija dostavlja svim ovjerenim političkim subjektima poziv da prisustvuju postupku žrijebawa za određivanje zastupljenosti političkih subjekata u biračkim odborima najkasnije 30 dana prije dana održavawa prijevremenih izbora, odnosno do 30.07.2010. godine. b)Žrijebanje za određivanje zastupljenosti političkih subjekata u biračkim odborima obavlja se najkasnije u roku od 25 dana prije dana održavawa prijevremenih izbora, odnosno do 04.08.2010. godine. c)Politički subjekti dostavljaju prijedloge kandidata za članstvo u biračkim odborima najkasnije 20 dana prije dana održavawa prijevremenih izbora, odnosno do 09.08.2010. godine. d)Nadležna opštinska izborna komisija imenuje članove biračkih odbora i dostavlja akte o imenovanju članova biračkih odbora Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije u roku od 15 dana prije dana održavawa prijevremenih izbora, odnosno do 14.08.2010. godine. e)Obuka članova opštinskih izbornih komisija održaće se od 13.08.2010. godine. f)Obuka članova biračkih odbora održaće se u periodu od 15 dana do 7 dana prije dana održavawa prijevremenih izbora, odnosno od 14.08.2010. godine do 22.08.2010. godine. (11)Objava konačnih listi kandidata u službenim glasilima obaviće se najkasnije 25 dana prije dana održavawa prijevremenih izbora, odnosno do 04.08.2010. godine. (12)Određivanje lokacija biračkih mjesta, objavu i dostavu podataka o određenim lokacijama Centralnoj izbornoj komisiji BiH, nadležna opštinska izborna komisija obaviće najkasnije u roku od 15 dana prije dana održavawa 1 Uputstvo objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 58/10 prijevremenih izbora, odnosno najkasnije do 14.08.2010. godine. (13)Medijsko predstavljanje političkih subjekata počinje 15 dana prije dana održavawa prijevremenih izbora, odnosno od 14.08.2010. godine. (14)Neposredno obraćanje političkih subjekata putem elektronskih medija počinje 15 dana prije dana održavawa prijevremenih izbora, odnosno od 14.08.2010. godine. (15)Zahtjevi za akreditovanje posmatrača političkih subjekata podnose se opštinskoj izbornoj komisiji najkasnije 7 dana prije dana održavawa prijevremenih izbora, odnosno do 22.08.2010. godine. (16)Zahtjevi za akreditovanje posmatrača iz udružewa građana podnose se Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije 7 dana prije dana održavawa prijevremenih izbora, odnosno do 22.08.2010. godine. (17)Zabrana objavqivawa rezultata ispitivawa javnog mnijewa počinje 48 časova prije otvarawa biračkih mjesta i traje do zatvarawa biračkih mjesta, odnosno u periodu od 27.08.2010. godine u 07,00 časova do 29.08.2010. godine do zatvarawa biračkih mjesta. (18)Zahtjevi za akreditovanje međunarodnih posmatrača podnose se Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije jedan dan prije dana održavawa izbora, odnosno do 28.08.2010. godine. (19)Izborna tišina počinje 24 časa prije otvarawa biračkih mjesta i traje do zatvarawa biračkih mjesta, odnosno u periodu od 28.08.2010. godine u 07,00 časova do 29.08.2010. godine do zatvarawa biračkih mjesta. (20)Birački odbori vrše dostavu rezultata glasawa i kompletan izborni materijal do nadležne opštinske izborne komisije, najkasnije u roku od 12 časova po zatvaranju biračkih mjesta, odnosno do 30.08.2010. godine do 7,00 časova. (21)Opštinska izborna komisija dostavlja zapisnike sa objedinjenim zbirnim rezultatima glasawa na nivou opštine Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije 24 sata po zatvaranju biračkih mjesta, odnosno najkasnije do 30.08.2010. godine, do 19,00 časova. (22)Utvrđivanje i objavu preliminarnih rezultata prijevremenih izbora za načelnika Opštine Centralna izborna komisija BiH će obaviti 24 časova po zatvaranju biračkih mjesta i po dobijanju rezultata od nadležne opštinske izborne komisije, odnosno 30.08.2010. godine u 20,00 časova. (23)Krajwi rok za prijem glasačkog materijala za glasače putem pošte, 03.09.2010. godine, sa otiskom pečata pošte sa datumom održavawa izbora. (24)Utvrđivanje i objavu rezultata prijevremenih izbora za načelnika Opštine Centralna izborna komisija BiH će obaviti najkasnije u roku od 10 dana od dana održavawa prijevremenih izbora, odnosno do 08.09.2010. godine. (25)Podnošenje zahtjeva za ponovno brojanje glasačkih listića vrši se u roku od tri dana od dana objave rezultata prijevremenih izbora. Član 3. Ovo Uputstvo stu pa na snagu danom donošewa i objaviće se u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH". Broj 06-1-07-1-3027/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Predsjednica Irena Haxiabdić, s. r. Na osnovu člana 14.3 stav (6) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10) i člana 4. Uputstva o načinu i postupku provođenja prijevremenih izbora ("Službeni glasnik BiH", broj 102/06), Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine na 30. sjednici, održanoj 1. jula 2010. godine, donijela je UPUTSTVO 1 O ROKOVIMA IZBORNIH AKTIVNOS TI ZA ODRŽAVANJE PRIJEVREMENIH I ZBORA ZA NAČELNIKA OPĆINE BOSANSKI PETROVAC/PETROVAC Član 1. (1)Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Centralna izborna komisija BiH) na 30. sjednici, održanoj dana 01.07.2010. godine, donijela je Odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za načelnika Općine Bosanski Petrovac/Petrovac. (2)Prijevremeni izbori za načelnika Općine Bosanski Petrovac/Petrovac održat će se u nedjelju, 29.08.2010. godine. Član 2. (1)Rokovi teku od 01.07.2010. godine. (2)Prijave za ovjeru političkih stranaka i nezavisnih kandidata podnose se Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije u roku od pet dana od dana raspisivanja prijevremenih izbora, odnosno u periodu od 01.07.2010. godine zaključno sa 06.07.2010. godine, do 16.00 sati. (3)Zahtjevi za ovjeru koalicija, podnose se Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije u roku od 13 dana od dana raspisivanja prijevremenih izbora, odnosno zaključno sa 14.07.2010. godine, do 16.00 sati. (4)Krajnji rok za registraciju novih birača koji glasaju putem pošte na prijevremenim izborima za načelnika Općine je 20 dana od dana raspisivanja prijevremenih izbora, odnosno zaključno sa 21.07.2010. godine. (5)Prijavu kandidata za načelnika Općine ovjereni politički subjekti podnose Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije 20 dana od dana raspisivanja prijevremenih izbora, odnosno zaključno sa 21.07.2010. godine, do 16.00 sati. (6)Žrijebanje za utvrđivanje redoslijeda političkih subjekata na glasačkim listićima obavit će se u sjedištu Centralne izborne komisije BiH u Sarajevu, Danijela Ozme br. 7, dana 22.07.2010. godine, u 12.00 sati. (7)Odluku o ovjeri kandidata za načelnika Općine za učešće na prijevremenim izborima Centralna izborna komisija BiH donosi najkasnije u roku od 10 dana od dana podnošenja prijava, odnosno najkasnije do 31.07.2010. godine. (8)Centralni birački spisak se zaključuje 20 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno zaključno sa 09.08.2010. godine. (9)Objavljivanje broja upisanih birača u Centralni birački spisak za općinu za koju se provode prijevremeni izbori obavit će se u roku 17 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno najkasnije do 12.08.2010. godine. (10)Imenovanje članova biračkih odbora vrši nadležna općinska izborna komisija u skladu sa sljedećim rokovima: a)Nadležna općinska izborna komisija dostavlja svim ovjerenim političkim subjektima poziv da prisustvuju postupku žrijebanja za određivanje zastupljenosti političkih subjekata u biračkim odborima najkasnije 30 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno do 30.07.2010. godine. b)Žrijebanje za određivanje zastupljenosti političkih subjekata u biračkim odborima obavlja se najkasnije u 1 Uputstvo objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 58/10 roku od 25 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno do 04.08.2010. godine. c)Politički subjekti dostavljaju prijedloge kandidata za članstvo u biračkim odborima najkasnije 20 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno do 09.08.2010. godine. d)Nadležna općinska izborna komisija imenuje članove biračkih odbora i dostavlja akte o imenovanju članova biračkih odbora Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije u roku od 15 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno do 14.08.2010. godine. e)Obuka članova općinskih izbornih komisija održat će se od 13.08.2010. godine. f)Obuka članova biračkih odbora održat će se u periodu od 15 dana do 7 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno od 14.08.2010. godine do 22.08.2010. godine. (11)Objava konačnih listi kandidata u službenim glasilima obavit će se najkasnije 25 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno do 04.08.2010. godine. (12)Određivanje lokacija biračkih mjesta, objavu i dostavu podataka o određenim lokacijama Centralnoj izbornoj komisiji BiH, nadležna općinska izborna komisija obavit će najkasnije u roku od 15 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno najkasnije do 14.08.2010. godine. (13)Medijsko predstavljanje političkih subjekata počinje 15 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno od 14.08.2010. godine. (14)Neposredno obraćanje političkih subjekata putem elektronskih medija počinje 15 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno od 14.08.2010. godine. (15)Zahtjevi za akreditiranje posmatrača političkih subjekata podnose se općinskoj izbornoj komisiji najkasnije 7 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno do 22.08.2010. godine. (16)Zahtjevi za akreditiranje posmatrača iz udruženja građana podnose se Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije 7 dana prije dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno do 22.08.2010. godine. (17)Zabrana objavljivanja rezultata ispitivanja javnog mnijenja počinje 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta i traje do zatvaranja biračkih mjesta, odnosno u periodu od 27.08.2010. godine u 07,00 sati do 29.08.2010. godine do zatvaranja biračkih mjesta. (18)Zahtjevi za akreditiranje međunarodnih posmatrača podnose se Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije jedan dan prije dana održavanja izbora, odnosno do 28.08.2010. godine. (19)Izborna šutnja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje do zatvaranja biračkih mjesta, odnosno u periodu od 28.08.2010. godine u 07,00 sati do 29.08.2010. godine do zatvaranja biračkih mjesta. (20)Birački odbori vrše dostavu rezultata glasanja i kompletan izborni materijal do nadležne općinske izborne komisije, najkasnije u roku od 12 sati po zatvaranju biračkih mjesta, odnosno do 30.08.2010. godine do 7,00 sati. (21)Općinska izborna komisija dostavlja zapisnike sa objedinjenim zbirnim rezultatima glasanja na nivou općine Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije 24 sata po zatvaranju biračkih mjesta, odnosno najkasnije do 30.08.2010. godine, do 19,00 sati. (22)Utvrđivanje i objavu pr eliminarnih rezultata prijevremenih izbora za načelnika Općine Centralna izborna komisija BiH će obaviti 24 sata po zatvaranju biračkih mjesta i po dobijanju rezultata od nadležne općinske izborne komisije, odnosno 30.08.2010. godine u 20,00 sati. (23)Krajnji rok za prijem glasačkog materijala za glasače putem pošte, 03.09.2010. godine, sa otiskom pečata pošte sa datumom održavanja izbora. (24)Utvrđivanje i objavu rezultata prijevremenih izbora za načelnika Općine Centralna izborna komisija BiH će obaviti najkasnije u roku od 10 dana od dana održavanja prijevremenih izbora, odnosno do 08.09.2010. godine. (25)Podnošenje zahtjeva za ponovno brojanje glasačkih listića vrši se u roku od tri dana od dana objave rezultata prijevremenih izbora. Član 3. Ovo Uputstvo stu pa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH". Broj 06-1-07-1-3027/10 1. jula 2010. godine Sarajevo Predsjednica Irena Hadžiabdić, s. r. KONKURENCIJSKO VIJEĆE/SAVJET BOSNE I HERCEGOVINE RJEŠENJE O UTVRĐIVANJU POS TOJANJA ZABRANJENOG SPORAZUMA Na osnovu članka 42. stavka (1) točka a), u vezi sa čl. 4. stavka (1) točka a) i d) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), u postupku pokrenutom po Zaključku o pokretanju postupka po službenoj dužnosti, broj 01-02-26-041-1-II/09 od dana 26.01.2010. godine protiv Skupštine Kantona Sarajevo i Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo radi utvrđivanje postojanja zabranjenog sporazuma iz članka 4. stavka (1) točke a) i d) Zakona o konkurenciji u oblasti regulisanja pružanja taksi usluga u Kantonu Sarajevo, Konkurencijsko vijeće na 106. (stošestoj) sjednici održanoj 14. lipnja 2010. godine, je donijelo slijedeće RJEŠENJE 1 1.Utvrđuje se da Skupština Kantona Sarajevo Odlukom o taksi prijevozu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 10/04) ograničava konkurenciju u oblasti pružanja taksi usluga i neizravno utvrđuje cijene taksi usluga, što ima za posljedicu sprječavanje i ograničavanje tržišne konkurencije u smislu članka 4. stavka (1) točka a) Zakona o konkurenciji. 2.Nalaže se Skupštini Kantona Sarajevo da u roku od 3 (tri) mjeseca od dana primitka ovog rješenja donese izmjene i dopune Odluke o taksi prijevozu kojim će omogućiti tržišnu konkurenciju u oblasti pružanja taksi usluga i slobodno formiranje cijena taksi usluga poštujući tržišne uvjete. 3.Utvrđuje se da Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo Planom i programom broja, razmještaja taksi stajališta i broja vozila po pojedinim taksi stajalištima za 2009. godinu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 15/09) i Cjenovnikom o taksi uslugama br. 04-27-1076-I/09 od 28.05.2009. godine, ograničava konkurenciju u oblasti pružanja taksi usluga i izravno utvrđuje cijene taksi usluga, čime spriječava, ograničava i narušava tržišnu konkurenciju u smislu odredbi članka 4. stavka (1) točke a) i d) Zakona o konkurenciji. 4.Nalaže se Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo da u roku od 3 (tri) mjeseca od dana prijema ovog rješenja donese Plan o razmještaju, kapacitetu i korisnicima taksi stajališta za 2010. godinu, kojim će biti omogućeno svim taksi prijevoznicima - pravnim ili fizičkim osobama koji ispunjavaju uvjete da na trasparentan način i pod jednakim 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 58/10 uvjetima mogu konkurisati za dobijanje dopunske taksi oznake i zaključivanje ugovora o korištenju taksi stajališta. 5.Nalaže se Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo da u roku od 3 (tri) mjeseca od dana primitka ovo rješenje stavi van snage Cjenovnik taksi usluga broj 04-27-1076-I/09 od 28.05.2009. godine i time omogući slobodno formiranje cijena za taksi usluge zasnovano na ekonomskim kriterijima i prema važećim uvjetima tržišta. 6.Zbog ograničavanja i narušavanja tržišne konkurenciju u smislu odredbi članka 4. stavka (1) točke a) i d) Zakona o konkurenciji, izriče se novčana kazna Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo u visini od 50.000,00 KM (pedesethiljada KM) u smislu članka 48. stavka 1. točka a) Zakona o konkurenciji, koju su dužni platiti u roku od 8 (osam) dana od dana primitka ovog rješenja. 7.Nalaže se Skupštini Kantona Sarajevo i Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo, da u ostavljenom vremenskom roku dostave na uvid Konkurencijskom vijeću dokaze o izvršenju obveze iz točke 2.,4., 5. i 6. ovog Rješenja. 8.Ovo Rješenje je konačno i biti će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", Službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Obrazloženje Konkurencijsko vijeće je na osnovu javno dostupnih informacija te analiziranjem pojedinih segmenata tržišta pružanja taksi usluga kao i propisa kojima je ova oblast regulirana u Kantonu Sarajevo, došlo do saznanja da postoji osnovana sumnja o postojanju sprječavanja, ograničavanja i narušavanja tržišne konkurencije, u smislu članka 4. stavka (1) točke a) i d) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu:Zakon) u oblasti pružanja taksi usluga. Konkurencijsko vijeće je analizom propisa koji reguliraju oblast pružanja taksi usluga došlo do saznanja da postoje određene nepravilnosti i neusklađenost pojedinih propisa sa Zakonom o konkurenciji, a to se prvenstveno odnosi na Odluku o taksi prijevozu ("Službene novine Kantona Sarajevo",broj 10/04) (u daljnjem tekstu: Odluka) donesenu od strane Skupštine Kantona Sarajevo, (u daljnjem tekstu: Skupština), Cjenovnik taksi usluga broj 04-27-1076-I/09 od 28.05.2009. godine donesen od strane Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) te na godišnji Plan i pro gram broja, razmještaja taksi stajališta i broja vozila po pojedinim taksi stajalištima za 2009.godinu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 15/09) donesen takođe od strane Ministarstva. Uvjeti za obavljanje taksi djelatnosti propisani su Zakonom o cestovnom prijevozu FBiH ( "Službene novine FBiH", br. 28/06 i 2/10), Odlukom, Pravilnikom o licenci za obavljanje javnog prevoza u cestovnom prometu ("Službene novine Federacije BiH", br. 65/06 i 18/08), Pravilnikom o tehničko-eksploataci - onim uvjetima za vozila kojima se obavljaju pojedine vrste prijevoza ("Službene novine Federacije BiH", br. 51/06 i 79/06) i Pravilnikom o posebnim uvjetima za motorna vozila kojima se obavlja prijevoz ("Službene novine Federacije BiH", br. 7/07 i 86/07). Sukladno navedenim propisima fizička ili pravna osoba može obavljati usluge taksi prijevoza ukoliko posjeduje licencu "D" koja se izdaje u formi rješenja od strane nadležnog Ministarstva iz oblasti prometa. Uvjeti za dobivanje licence "D" propisani su člankom 11. Pravilnika o licenci za obavljanje javnog prijevoza u cestovnom prometu i između ostalog podrazumijevaju posjedovanje dopunske taksi oznake za svako pojedinačno vozilo, koju izdaje nadležno ministarstvo. Uvjeti za dobivanje dopunske taksi oznake propisani su člankom 31. Odluke, koji propisuje da se kod dodjele oznake zaključuje Ugovor o korištenju taksi stajališta. Članak 25. propisuje na koji se način utvrđuju cijene taksi usluga, te da između ostalog Ministarstvo ima obvezu da obezbijedi da cjenovnik taksi usluga bude jedinstven na području Kantona, iako je propisano da taksi prijevoznici samostalno formiraju cijene taksi usluga uz pribavljeno mišljenja Ministarstva. Da bi se na nesporan način utvrdilo postojanje zabranjenog sporazuma iz članka 4. stavka (1) točka a) i d) Zakona, Konkurencijsko vijeće je donijelo Zaključak o pokretanju postupak po službenoj dužnosti broj 01-02-26-041-1-II/09 dana 26.01.2010. godine protiv Skupštine i Ministarstva. Sukladno članku 33. Zakona, Konkurencijsko vijeće je primjerak navedenog Zaključka o pokretanju postupka dana 04.02.2010.godine pod br: 01-02-26-041-6 (7 i 8)-II/09 dostavi - lo na odgovor stranama protiv kojih je postupak pokrenut, te i zainteresiranim stranama u postupku. Ministarstvo je dana 22.02.2010. godine dostavilo Konkurencijskom vijeću pod brojem 01-02-26-041-14-II/09 odgovor na Zaključak o pokretanju postupka u kome ističe slijedeće: –da je nesporno da u obavljanju taksi prijevoza u Kantonu Sarajevu postoje određeni problemi koji su generirani neusklađenošću federalnih i kantonalnih propisa koji uređuju ovu djelatnost, –da je Skupština 2004. godine pod pritiskom štrajka i blokade Kantona Sarajevo od strane taksi prijevoznika okupljenih u Udruženje "Sarajevo taksi", donijela Odluku o taksi prijevozu, čija je primjena obavezujuća za Ministarstvo, –da je Vlada Kantona Sarajevo na osnovu donesene Odluke uvela i dodatni kontrolni mehanizam kojim se kontroliše rad Ministarstva u prvostepenom upravnom postupku konstituisanjem drugostepene vladine komisije za rješavanje svih žalbi na prvostepena rješenja koja se odnose na dodjelu dopunskih oznaka, –da je navedenom Odlukom propisano da ukupan broj taksi vozila i oznaka teži omjeru 1:700 prema broju stanovnika na području Kantona Sarajevo, –da Ministarstvo nije povrijedilo odredbe članka 4. Zakona sa gledišta utvrđivanja cijena taksi usluga, jer je shodno članku 25. Odluke, Ministarstvo davalo mišljenje neobavezujućeg karaktera za prijevoznike na njihove pojedinačne cjenovnike, vodeći računa da cjenovnik bude jedinstven na području Kantona Sarajevo. S toga je Ministarstvo želeći da nađe pozitivno rješenje, zatražilo od Udruge taksi prijevoznika u Federaciji BiH, kao "krovne" udruge da dostavi prijedlog cijena taksi usluga za Kanton Sarajevo. U prvoj polovini 2009. godine svaki taksi prijevoznik je formirao vlastitu cijenu mimo mišljenja nadležnog Ministarstva i ona je bila različita kod svih prijevoznika, –da su nakon toga Ministarstvo i ministar osobno bili izloženi raznim vrstama pritisaka i prijetnji od strane određenih taksi prevoznika, –da je Ministarstvo u aprilu 2009. godine svim taksi prijevoznicima uputilo poziv za dostavu njihovog prijedloga cjenovnika na ovjeru u skladu s člankom 38. stavka 2. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije BiH na koji nije odgovoreno, te je s toga ponovno dana 05.05.2009. godine Ministarstvo svim taksi prijevoznicima poslalo Prijedlog cjenovnika taksi usluga broj 04-27-10761/JS. Nakon sastanka Federalne udruge taksi prijevoznika, dostavljeni prijedlog cjenovnika je usvojen, ovjeren i stupio na snagu 01.06.2009. godine nakon čega nije bilo novih pojedinačnih zahtjeva za promjenu cijena taksi usluga, te je isti i danas na snazi, –da Ministarstvo na početku svake kalendarske godine donosi Plan i pro gram razmještaja taksi stajališta i broj vozila po pojedinim taksi stajalištima sukladno dokumentima prostornog planiranja i kriterijima utvrđenim Odlukom, –da se prilikom donošenja ovog Plana rukovodi postojećim i zatečenim stanjem, jer je donedavno postojao samo "Sarajevo taksi" –da se na temelju raspoloživih mogućnosti i kapaciteta nova taksi stajališta dodjeljuju i drugim registrovanim prijevoznicima, –da svi taksi prijevoznici u Kantonu Sarajevo svake godine potpisuju Ugovor o dodjeli taksi stajališta te uredno plaćaju njegovo korištenje, –da će ovaj Plan i pro gram razmještaja taksi stajališta biti definiran postojećim zakonskim aktima kao i novom Odlukom o taksi prijevozu koja je u fazi izrade. Skupština Kantona Sarajevo je putem Pravobranilaštva Kantona Sarajevo svoj odgovor na Zaključak dostavila na usmenoj raspravi dana 14.04.2010. godine pod brojem 01-02-26-041-30-II/09 te isti ukratko obrazložila kako slijedi: –obzirom da je prema članku 16. Ustava Kantona Sarajevo Skupština Kantona Sarajevo or gan zakonodavne vlasti, a prema čl. 4. i 5. Zakona o principima lokalne samouprave u FBiH ("Službene novine FBiH",br. 49/06) jedinice lokalne samouprave su općine i grad, pogrešan je zaključak Konkurencijskog vijeća da je Skupština or gan državne uprave odnosno lokalne samouprave i da se na nju ne može primijeniti Zakon, –da je odredbom čl. 10. Zakona o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija Kantona Sarajevo određen djelokrug rada Ministarstva da vrši upravne i stručne poslove utvrđene Ustavom, Zakonom i dr. propisima, koji se odnose na ostvarivanje nadležnosti Kantona Sarajevo u oblasti saobraćaja. U skladu sa čl. 28. i 29. Ustava Kantona Sarajevo, Vlada Kantona odnosno Ministar u vladi je nadležan za predlaganje i i davanje preporuka u vezi s propisima iz domena svog ministarstva. –da u Vladi Kantona funkcioniše Ured za zakonodavstvo koji je dužan voditi računa o usklađenosti propisa, –da Skupština ne može biti odgovorna za neusklađenost propisa, te da je Ministarstvo bilo dužno voditi računa o usklađenosti propisa i predložiti Skupštini donošenje i izmjenu istih. U daljem tijeku postupka, Konkurencijsko vijeće je smatralo da je korisno održati usmenu raspravu i ista je održana sukladno članku 39. Zakona. Usmena rasprava, nakon što je poslije prvog zakazivanja za 31.03.2010. godine odgođena na zahtjev Ministarstva, održana je dana 14.04.2010. godine u sjedištu Konkurencijskog vijeća i istoj su prisustvovale sve zainteresovane stranke. Na usmenoj raspravi na odgovor Skupštine su se očitovale i zainteresovane stranke u postupku i to: Zajko Vahid direktor Žutog taxi-ja doo Sarajevo, koji je istovremeno i zastupnik za "Paja taxi" doo Sarajevo, "Adin-Benjo" doo Sarajevo, "R&H&R com pany" doo Sarajevo, "Holand Com pany" Sarajevo, "Kale taxi" doo Sarajevo i UG Cargo Sarajevo (Udruga pravnih osoba), Enver Suljagić predsjednik Udruge Sarajevo taxi i Bašić Smail sekretar Udruge taxi prijevoznika u Federaciji BiH. Nadalje pored prednjeg očitovanja na odgovor Skupštine, strankam je omogućeno da se izjasne i na sve druge okolnosti i činjenice koje su prikupljene u tijeku postupka, a koje ukazuju da postoji povreda odredaba članka 4. stavka 1. točka a) i d) Zakona. Stranke su i dalje ostale kod svojih tvrdnji da ne krše navedene odredbe Zakona, dok su pojedine zainteresovane stranke tvrdile da Skupština odnosno Ministarstvo krši odredbe Zakona, a pojedine zainteresovane stranke da Skupština odnosno Ministarstvo radi u skladu sa Zakonom U provođenju postupka Konkurencijsko vijeće je utvrdilo mjerodavno tržište za predmetni slučaj. Sukladno članku 3. Zakona i čl. 4. i 5. Odluke o mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) mjerodavno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda i/ili usluga koji su predmet obavljanja djelatnosti gospodarskih subjekata na određenom zemljopisnom području. Mjerodavno tržište proizvoda obuhvata sve proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uvjetima, imajući u vidu naročito njihove bitneznačajke, kvalitet, uobičajnu namjenu, način uporabe, uvjete prodaje i cijene. U konkretnom slučaju mjerodavno trižište proizvoda ili usluga je pružanje taksi usluga. Mjerodavno zemljopisno tržište obuhvata cjelokupan ili značajan dio teritorija Bosne i Hercegovine na kojem gospodarski subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini mjerodavnog proizvoda i/ili usluga pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uvjetima i koji to tržište bitno razlikuju od uvjeta konkurencije na susjednim zemljopisnim tržištima.U konkretnom slučaju mjerodavno zemljopisno tržište je Kanton Sarajevo. Dakle, mjerodavno tržište u ovom predmetu je tržište pružanja taksi usluga na području Kantona Sarajevo. U cilju utvrđivanja postpojanja zabranjenog sporazuma iz članka 4. stavka 1. točka a) i d) Zakona, Konkurencijsko vijeće je u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenje na nesporan način utvrdio sljedeće činjenice: Oblast pružanja taksi usluga u Kantonu Sarajevo načelno je regulirana Zakonom o cestovnom prevozu Federacije BiH i drugim podzakonskin aktima, koji detaljnije propisuju uvjete i način pružanja taksi usluga. Člankom 10. ovog Zakona je između ostalog propisano da će Ministarstvo svojim propisima u skladu sa ovim Zakonom urediti uvjete, način i specifičnost organizacije obavljanja prijevoza putnika ili tereta ili putnika i tereta na svom teritoriju kao što su uvjeti, način i organizacija obavljanja taksi prevoza izdavanje rješenja za obavljanje pojedinih vrsta prijevoza i sl. Međutim, i pored ove izričite odredbe da će nadležno ministarstvo donijeti podzakonske akte, Skupština je donijela Odluku 2004. godine kojom odlukom se bliže određuju način i uvjeti organiziranja taksi prijevoza na području Kantona Sarajevo. Neposredno prije pokretanja ovog postupka Parlamentarna Skupština Federacije BiH, je donijela Zakon o izmjenama i dopunama zakona o cestovnom prijevozu Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH"; broj 2/10), koji zakon je stupio na snagu istog dana kada je pokrenut ovaj postupak. Jedna od suštinskih izmjena zakona odnosi se na članak 10. Zakona koji je u izmjenama propisao da Skupština umjesto Ministarstva donosi podzakonske akte, koji će bliže utvrdit način, uvjete i organizaciju obavljanja taksi usluga. Ova izmjena kao i ostale izmjene i dopune Zakona o izmjenama i dopunam zakona o cestovnom prijevozu Federacije BiH nisu otklonile nepravilnosti koje ukazuju da pojedine odrebe Odluke nisu u skladu sa Zakonom o konkurenciji. Nadalje, detaljniji uvjeti za obavljanje taksi usluga propisani su Pravilnikom o licenci za obavljanje javnog prijevoza u cestovnom prometu ("Službene novine Federacije BiH", br: 65/06 i 18/08) kojim je između ostalog propisano da bi fizička ili pravna osoba mogla obavljati usluge taksi prijevoza mora posjedovati licencu "D" za taksi prijevoz i "dopunsku taksi oznaku" koje dokumente izdaje nadležno ministrastvo u skladu sa člankom 10. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije BiH. Člankom 31. Odluke o taksi prijevozu je propisano da se "dopunske taksi oznake" dodjeljuju po načelu jedna oznaka za jedno vozilo na pe riod od godinu dana i da se kod dodjele zaključuje ugovor o korištenju taksi stajališta iz članka 18. Odluke sa Ministarstvom. Međutim, u prelaznim i završnim odredbama člankom 42. stavka 1. ove odluke je propisano da taksi prijevoznici koji posjeduju važeću licencu "D" ostvarit će pravo na dodjelu "dopunske taksi oznake" nakon potpisivanja ugovora iz članka 18. Odluke. Analizirajući ove dvije odredbe nesporno se može utvrditi da su iste međusobno kontradiktorne i opravdano se postavlja pitanje na koji način se može dobiti dopunska taksi oznaka i pod kojim uvjetima odnosno kada i kako se može zaključiti ugovor o taksi stajalištu. Osim toga Zakon o cestovnom prijevozu Federacije BiH propisuje kao uvjet za obavljanje javnog prijevoza putnika i robe posjedovanje odgovarajuće licence, a ne i posjedovanje dopunske taksi oznake. Ako izdavanje "dopunske taksi oznake" posmatramo i u kontekstu sa dosadašnjom praksom donošenja godišnjeg plana o razmještaju, kapacitetu i korisnicima taksi usluga, koji planovi se uglavnom ne donose sukladno važećim propisima i koji uglavnom zadržavaju postojeće stanje u pogledu zaključenih ugovora o korištenju taksi stajališta, nesporno se može utvrditi da navedene odredbe sprječavaju i ograničavaju tržišnu konkurenciju u oblasti pružanja taksi usluga. Nadalje u Odluci kao i drugim podzakonskim aktima nije propisano tko i pod kojim uvjetima može dobiti dopunsku taksi oznaku što u praksi ostavlja mogućnost da Ministarstvo koristeći samo diskreciono pravo odlučuje kome će izdati dopunsku taksi oznaku. Da je ova činjenica točna i nesporna potvrdili su i pojedni predstavnici udruge takstista kada su na usmenoj raspravi izjavili da je u ovim okolnostima skoro nemoguće dobiti dopunsku taksi oznaku odnosno zaključiti ugovor o taksi stajalištu, zbog čega su na ove nepravilnosti više puta bezuspješno ukazivali nadležnim kantonalnim vlastima. Dakle kako je nesporna činjenica da odredbe članka 31. i 42. Odluke o taksi prevozu onemogućavaju da pojedini taksi prevoznici koji su ispunili uvjete za obavljanje taksi djelatnosti pod jednakim i ravnopravnim uvjrtima dobiju dopunsku taksi oznaku i zaključe ugovor o korištenju taksi stajališta. Međutim, u praksi taksi prevoznici koji su ranije dobili dopunsku taksi oznaku i zaključili ugovor o taksi stajalištu, zadržavaju već ranije stečeno pravo. Imajući u vidi ovakvo činjenično stanje nesporno je da Skupština Kantona Sarajevo navedenim odredbama sprječava, ograničava i narušava tržišnu konkurenciju u oblasti pružanja taksi usluga i krši odrebe članka 4. stavka 1. točka d) Zakona. Nadalje, člankom 25. stavka 1. Odluke je propisano da Cjenovnik usluga utvrđuju taksi prijevoznici uz pribavljeno mišljenje Ministarstva, koja odredba je u skladu sa principom slobodnog formiranja cijena podrazumjevajući da se poštuju tržišne prilike i uvjeti što i ministarstvo potvrđuje svojim mišljenjem. Međutim, stavkom 2. navedenog članka Odluke je izričito propisano da Ministarstvo ima obvezu da obezbijedi da cjenovnik taksi usluga bude jedinstven na području Kantona Sarajevo, čime se odmah derogira princip slobodnog formiranja cijena taksi usluga kako je propisano u stavku 1. ovog članka Odluke. Da se cijene taksi usluga formiraju ne poštujući princip slobodnog formiranja cijena utvrđeno je uvidom u dostavljeni Cjenovnik taksi usluga broj 04-27-1076-I/09 od 28.05.2009. godine iz kojeg se može vidjeti da je Ministarstvo donijelo cjenovnik taksi usluga. Isto tako je nesporno utvrđeno da su pojedini taksi prijevoznici pokušali da samostalno odrede cjenovnik svojih taksi usluga, ali u tome nisu uspjeli, jer im ministarstvo nije htjelo dati saglasnost odnosno isti ovjeriti, pozivajuće se na odredbu Odluke da su dužni obezbijediti jedinstveni cjenovnik taksi usluga. Navedenom odrebom indirektno je omogućeno da nadležno ministarstvo utvrđuje cijene taksi usluga čime sprječava, ograničava i narušava tržišnu konkurenciju u oblasti pružanja taksi usluga, a što je suprotno članku 4. stavka 1. točka a) Zakona. Članak 2. i 6. Zakona o kontroli cijena ("Službene novine Federacije BiH", br. 02/95 i 70/08) također propisuje da gospodarska društva, druge pravne i fizičke osobe formiraju cijene proizvoda i usluga slobodno prema uvjetima tržišta, pri čemu ne smiju narušavati propise o konkurenciji, a istovremeno su dužni utvrditi pravila o načinu formiranja cijena zasnovana na ekonomskim kriterijima i pridržavati se istih. Dakle cijeneći pojedine odredbe Odluke, kao i dokaze koji su izravna posljedica primjene Odluke u oblasti pružanja taksi usluga, Konkurencijsko vijeće je utvdilo da Skupština svojim aktima sprječava, ograničava i narušava tržišnu konkurenciju u oblasti pružanja taksi usluga čime krši odredbe članka 4. stavka 1. točka a) i d) Zakona, zbog čega se utvrđuje da Odluka nije u skladu sa Zakonom. U cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti nalaže se Skupštini i Ministarstvu da u roku od 3 (tri) mjeseca od dana primitka ovog rješenja otklone uočene nepravilnosti tako što će donijeti izmjene i dopune Odluke kao i staviti van snage važeći cjenovnik taksi usluga i o tome pismeno obavijestiti Konkurencijsko vijeće. Člankom 17. Odluke je propisano da Ministarstvo donosi Plan o razmještaju, kapacitetima i korisnicima taksi stajališta sukladno dokumentima prostornog planiranja i kriterijima utvrđenim ovom Odlukom, kojim planom se utvrđuje broj i razmještaj taksi stajališta, broj stajališnih mjesta za taksi vozila, kategorija taksi stajališta, visinu naknade za korištenje taksi stajališta i to za svaku kalendarsku godinu. Nadalje člankom 31. Odluke je propisano da se dopunske taksi oznake dodjeljuju za pe riod od jedne godine i da se kod dodjele oznake zaključuje i ugovor o korištenju taksi stajališta za svako taksi vozilo u skladu sa člankom 18. Odluke. Međutim, analizirajući navedene odredbe kao i dosadašnju praksu donošenja plana o razmještaju, kapacitetima i korisnicima taksi stajališta može se zaključiti da Ministarstvo iste akte nije donosilo u skladu sa naprijed navedenim odredbama. Naime, ako se analizira Plan i pro gram broja, razmještaja taksi stajališta i broja vozila po pojedinim taksi stajalištima za 2009. godinu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 15/09) može se vidjeti da Ministarstvo u 2009. godini neće potpisivati ugovore za korištenje taksi vozila iz članka 18. Odluke za nova taksi vozila osim zamjene postojećih vozila niti davati nove dopunske oznake odnosno da dopunske taksi oznake, ugovor o oznaci i ugovori o korištenju taksi stajališnih mjesta taksi prevoznika, pravnih i fizičkih osoba zaključeni u 2005. godini važe do donošenja izmjena i dopuna Odluke, uz obvezu posjedovanja važećeg obrasca licence "D" za vozilo. Dakle iz Plana i programa za 2009. godinu, a tako je bilo i za sve planove od 2005. godine pa do danas, može se nesporno utvrditi da isti nije donesen u skladu sa važećim odredbama Odluke, da se istim Planom i programom pravne i fizičke osobe koja su prije 2005. godine stekli uvjete za obavljanje usluga taksi prevoza dovode u povoljniji položaj u odnosu na one koji su iste uvjete stekli nakon 2005. godine. Naime, taksi prevoznici koji su ispunili uvjete za obavljanje taksi prevoza poslije 2005. godine, na ovakav način donošenjem Plana i programa za 2009. godinu dovedeni su u nepovoljan položaj u odnosu na taksi prijevoznike koji su stekli uvjete prije 2005. godine, čime su povrijeđene odrebe članka 4. stavka 1. točka d) Zakona, zbog čega se ocjenjuje da Plan o razmještaj, kapacitetima i korisnicima taksi stajališta nije sukladan Zakonu. Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo će u roku od 3 (tri) mjeseca od dana primitka ovog rješenja donijeti Plan i Pro gram za 2010. godinu, koji planom i programom će omogućiti svim taksi prevoznicima da na transparentan način i pod jednakim uvjetima mogu konkurisati za dobijanje dopunske taksi oznake iz članka 31. Odluke i zaključivanje ugovora o korištenju taksi stajališta iz članka 18. Odluke o taksi prijevozu i o tome pismeno obavijestiti Konkurencijsko vijeće. Polazeći od nesporno utvrđene činjenice da je Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo prekšilo odredbe članka 4. stavka (1) točke a) i d) Zakona, Konkurencijsko vijeće je u smislu članka 48. stavka (1) točka a) Zakona, izreklo novčanu kaznu u iznosu od 50.000,00 KM (pedesethiljada KM). Ovom odredbom je propisano da se kazna može izreći u iznosu najviše do 10% ukupnog godišnjeg prihoda iz godine koja je prethodila godini u kojoj je nastupila povreda Zakona. S obzirom na visinu izrečene novčane ka zne, Konkurencijsko vijeće nije imalo prvenstveno za cilj kažnjavanje zbog kršenja Zakona, već da upozori Ministarstvo da poštuje pravila tržišne konkurencije. Osim toga, izrečena novčana kazna je blaga, u odnosu na visinu novčane kazne, koja je mogla biti izrečena s obzirom na ostvareni prihod u 2008. godini koji iznosi 50.182.000,00 KM. ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 04/08 - budžet za 2008. godinu). Nakon sagledavanja svih relevantnih činjenica i dokaza Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješenja. Pouka o pravnom lijeku Ovo Rješenje je konačno i protiv istoga nije dozvoljen priziv. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana primitka, odnosno, objave ovoga Rješenja. Broj 01-02-26-041-36-II/09 14. lipnja 2010. godine Sarajevo Predsjednik Dr. Stjepo Pranjić, v. r. RJEŠEWE 1 O UTVRĐIVAWU POS TOJAWA ZABRAWENOG SPORAZUMA Na osnovu člana 42. stav (1) tačka a), u vezi sa čl. 4. stav (1) tačka a) i d) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), u postupku pokrenutom po Zakqučku o pokretanju postupka po službenoj dužnosti, broj 01-02-26-041-1-II/09 od dana 26.01.2010. godine protiv Skupštine Kantona Sarajevo i Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo radi utvrđivanje postojawa zabranjenog sporazuma iz člana 4. stav (1) tačke a) i d) Zakona o konkurenciji u oblasti regulisawa pružawa taksi usluga u Kantonu Sarajevo, Konkurencijski savjet na 106. (stošestoj) sjednici održanoj dana 14. juna 2010. godine, je donio slijedeće RJEŠEWE 1.Utvrđuje se da Skupština Kantona Sarajevo Odlukom o taksi prevozu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 10/04) ograničava konkurenciju u oblasti pružawa taksi usluga i indirektno utvrđuje cijene taksi usluga, što ima za posljedicu sprečavanje i ograničavanje tržišne konkurencije u smislu člana 4. stav (1) tačka a) Zakona o konkurenciji. 2.Nalaže se Skupštini Kantona Sarajevo da u roku od 3 (tri) mjeseca od dana prijema ovog rješewa donese izmjene i dopune Odluke o taksi prevozu kojim će omogućiti tržišnu konkurenciju u oblasti pružawa taksi usluga i slobodno formiranje cijena taksi usluga poštujući tržišne uslove. 3.Utvrđuje se da Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo Planom i programom broja, razmještaja taksi stajališta i broja vozila po pojedinim taksi stajalištima za 2009. godinu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 15/09) i Cjenovnikom o taksi uslugama br. 04-27-1076-I/09 od 28.05.2009. godine, ograničava konkurenciju u oblasti pružawa taksi usluga i direktno utvrđuje cijene taksi usluga, čime spriječava, ograničava i narušava tržišnu konkurenciju u smislu odredbi člana 4. stav (1) tačke a) i d) Zakona o konkurenciji. 4.Nalaže se Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo da u roku od 3 (tri) mjeseca od dana prijema ovog rješewa donese Plan o razmještaju, kapacitetu i korisnicima taksi stajališta za 2010. godinu, kojim će biti omogućeno svim taksi prevoznicima - pravnim ili fizičkim licima koji ispuwavaju uslove da na trasparentan način i pod jednakim uslovima mogu da konkurišu za dobijanje dopunske taksi oznake i zakqučivanje ugovora o korištenju taksi stajališta. 5.Nalaže se Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo da u roku od 3 (tri) mjeseca od dana prijema ovo rješenje stavi van snage Cjenovnik taksi usluga broj 04-27-1076-I/09 od 28.05.2009. godine i time omogući slobodno formiranje cijena za taksi usluge zanovano na ekonomskim kriterijima i prema važećim uslovima tržišta. 6.Zbog ograničavawa i narušavawa tržišne konkurenciju u smislu odredbi člana 4. stav (1) tačke a) i d) Zakona o konkurenciji, izriče se novčana kazna Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo u visini od 50.000,00 KM (pedesethiljada KM) u smislu člana 48. stav 1. tačka a) Zakona o konkurenciji, koju su dužni platiti u roku od 8 (osam) dana od dana prijema ovog rješewa. 7.Nalaže se Skupštini Kantona Sarajevo i Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo, da u ostavljenom vremenskom roku dostave na uvid Konkurencijskom savjetu dokaze o izvršenju obaveze iz tačke 2.,4., 5. i 6. ovog Rješewa. 8.Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", Službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Obrazloženje Konkurencijski savjet je na osnovu javno dostupnih informacija te analiziranjem pojedinih segmenata tržišta pružawa taksi usluga kao i propisa kojima je ova oblast regulisana u Kantonu Sarajevo, došlo do saznawa da postoji osnovana sumwa o postojanju sprečavawa, ograničavawa i narušavawa tržišne konkurencije, u smislu člana 4. stav (1) tačke a) i d) Zakona o konkurenciji (u daqnjem tekstu:Zakon) u oblasti pružawa taksi usluga. Konkurencijski savjet je analizom propisa koji regulišu oblast pružawa taksi usluga došlo do saznawa da postoje određene nepravilnosti i neusklađenost pojedinih propisa sa Zakonom o konkurenciji, a to se prvenstveno odnosi na Odluku o taksi prevozu ("Službene novine Kantona Sarajevo",broj 10/04) (u daqnjem tekstu: Odluka) donesenu od strane Skupštine Kantona Sarajevo, (u daqnjem tekstu: Skupština), Cjenovnik taksi usluga broj 04-27-1076-I/09 od 28.05.2009. godine donesen od strane Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo (u daqnjem tekstu: Ministarstvo) te na godišwi Plan i pro gram broja, razmještaja taksi stajališta i broja vozila po pojedinim taksi stajalištima za 2009.godinu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 15/09) donesen takođe od strane Ministarstva. Uslovi za obavljanje taksi djelatnosti propisani su Zakonom o cestovnom prijevozu FBiH ( "Službene novine Federacije BiH",br. 28/06 i 2/10), Odlukom, Pravilnikom o licenci za obavljanje javnog prevoza u cestovnom prometu ("Službene novine Federacije BiH", br. 65/06 i 18/08), Pravilnikom o tehničko-eksploatacionim uslovima za vozila kojima se obavljaju pojedine vrste prevoza ("Službene novine Federacije BiH", br. 51/06 i 79/06) i Pravilnikom o posebnim uslovima za motorna vozila kojima se obavlja prevoz ("Službene novine Federacije BiH", br. 7/07 i 86/07). Shodno navedenim propisima fizičko ili pravno lice može obavljati usluge taksi prevoza ukoliko posjeduje licencu "D" koja se izdaje u formi rješewa od strane nadležnog Ministarstva iz oblasti prometa. Uslovi za dobivanje licence "D" propisani su članom 11. Pravilnika o licenci za obavljanje javnog prevoza u cestovnom prometu i između ostalog podrazumijevaju posjedovanje dopunske taksi oznake za svako pojedinačno vozilo, koju izdaje nadležno ministarstvo. Uslovi za dobivanje dopunske taksi oznake propisani su članom 31. Odluke, koji propisuje da se kod dodjele oznake zakqučuje Ugovor o korištenju taksi stajališta. Član 25. propisuje na koji se način utvrđuju cijene taksi usluga, te da između ostalog Ministarstvo ima obavezu da obezbijedi da cjenovnik taksi usluga bude jedinstven na području Kantona, iako je propisano da taksi prevoznici samostalno formiraju cijene taksi usluga uz pribavljeno mišljewa Ministarstva. Da bi se na nesporan način utvrdilo postojanje zabranjenog sporazuma iz člana 4. stav (1) tačka a) i d) Zakona, Konkurencijski savjet je donio Zakqučak o pokretanju postupak po službenoj dužnosti broj 01-02-26-041-1-II/09 dana 26.01.2010. godine protiv Skupštine i Ministarstva. U skladu sa članom 33. Zakona, Konkurencijski savjet je primjerak navedenog Zakqučka o pokretanju postupka dana 04.02.2010.godine pod br: 01-02-26-041-6 (7 i 8) -II/09 dostavio na odgovor stranama protiv kojih je postupak pokrenut, te i zainteresiranim stranama u postupku. 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 58/10 Ministarstvo je dana 22.02.2010. godine dostavilo Konkurencijskom savjetu pod brojem 01-02-26-041-14-II/09 odgovor na Zakqučak o pokretanju postupka u kome ističe slijedeće: –da je nesporno da u obavljanju taksi prevoza u Kantonu Sarajevu postoje određeni problemi koji su generi - rani neusklađenosšću federalnih i kantonal nih propisa koji uređuju ovu djelatnost, –da je Skupština 2004. godine pod pritiskom štrajka i blokade Kantona Sarajevo od strane taksi prevoznika okupljenih u Udruženje "Sarajevo taksi", donijela Odluku o taksi prevozu, čija je primjena obavezujuća za Ministarstvo, –da je Vlada Kantona Sarajevo na osnovu donešene Odluke uvela i dodatni kontrolni mehanizam kojim se kontroliše rad Ministarstva u prvostepenom upravnom postupku konstituisanjem drugostepene vladine komisije za rješavanje svih žalbi na prvostepena rješewa koja se odnose na dodjelu dopunskih oznaka, –da je navedenom Odlukom propisano da ukupan broj taksi vozila i oznaka teži omjeru 1:700 prema broju stanovnika na području Kantona Sarajevo, –da Ministarstvo nije povrijedilo odredbe član 4. Zakona sa aspekta utvrđivawa cijena taksi usluga, jer je shodno članu 25. Odluke, Ministarstvo davalo mišljenje neobavezujućeg karaktera za prevoznike na wihove pojedinačne cjenovnike, vodeći računa da cjenovnik bude jedinstven na području Kantona Sarajevo. S toga je Ministarstvo želeći da nađe pozitivno rješenje, zatražilo od Udružewa taksi prevoznika u Federaciji BiH, kao "krovnog" udružewa da dostavi prijedlog cijena taksi usluga za Kanton Sarajevo. U prvoj polovini 2009. godine svaki taksi prevoznik je formirao vlastitu cijenu mimo mišljewa nadležnog Ministarstva i ona je bila različita kod svih prevoznika, –da su nakon toga Ministarstvo i ministar lično bili izloženi raznim vrstama pritisaka i prijetwi od strane određenih taksi prevoznika, –da je Ministarstvo u aprilu 2009. godine svim taksi prevoznicima uputilo poziv za dostavu wihovog prijedloga cjenovnika na ovjeru u skladu s članom 38. stav 2. Zakona o cestovnom prevozu Federacije BiH na koji nije odgovoreno, te je s toga ponovno dana 05.05.2009. godine Ministarstvo svim taksi prevoznicima poslalo Prijedlog cjenovnika taksi usluga broj 04-27-10761/JS. Nakon sastanka Federalnog udružewa taksi prevoznika, dostavljeni prijedlog cjenovnika je usvojen, ovjeren i stupio na snagu 01.06.2009. godine nakon čega nije bilo novih pojedinačnih zahtjeva za promjenu cijena taksi usluga, te je isti i danas na snazi, –da Ministarstvo na početku svake kalendarske godine donosi Plan i pro gram razmještaja taksi stajališta i broj vozila po pojedinim taksi stajalištima u skladu s dokumentima prostornog planirawa i kriterijima utvrđenim Odlukom, –da se prilikom donošewa ovog Plana rukovodi postojećim i zatečenim stanjem, jer je donedavno postojao samo "Sarajevo taksi" –da se na osnovu raspoloživih mogućnosti i kapaciteta nova taksi stajališta dodjequju i drugim registrovanim prevoznicima, –da svi taksi prevoznici u Kantonu Sarajevo svake godine potpisuju Ugovor o dodjeli taksi stajališta te uredno plaćaju njegovo korištenje, –da će ovaj Plan i pro gram razmještaja taksi stajališta biti definiran postojećim zakonskim aktima kao i novom Odlukom o taksi prevozu koja je u fazi izrade. Skupština Kantona Sarajevo je putem Pravobranilaštva Kantona Sarajevo svoj odgovor na Zakqučak dostavila na usmenoj raspravi dana 14.04.2010. godine pod brojem 01-02-26-041-30-II/09 te isti ukratko obrazložila kako slijedi: –obzirom da je prema članu 16. Ustava Kantona Sarajevo Skupština Kantona Sarajevo or gan zakonodavne vlasti, a prema čl. 4. i 5. Zakona o principima lokalne samouprave u FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06) jedinice lokalne samouprave su opštine i grad, pogrešan je zakqučak Konkuren - cijskog savjeta da je Skupština or gan državne uprave odnosno lokalne samouprave i da se na nju ne može primijeniti Zakon, –da je odredbom čl. 10. Zakona o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija Kantona Sarajevo određen djelokrug rada Ministarstva da vrši upravne i stručne poslove utvrđene Ustavom, Zakonom i dr. propisima, koji se odnose na ostvarivanje nadležnosti Kantona Sarajevo u oblasti saobraćaja. U skladu sa čl. 28. i 29. Ustava Kantona Sarajevo, Vlada Kantona odnosno ministar u vladi je nadležan za predlaganje i i davanje preporuka u vezi s propisima iz domena svog ministarstva. –da u Vladi Kantona funkcioniše Ured za zakonodavstvo koji je dužan voditi računa o usklađenosti propisa, –da Skupština ne može biti odgovorna za neusklađenost propisa, te da je Ministarstvo bilo dužno voditi računa o usklađenosti propisa i predložiti Skupštini donošenje i izmjenu istih. U daljem toku postupka, Konkurencijski savjet je smatrao da je korisno održati usmenu raspravu i ista je održana u skladu sa članom 39. Zakona. Usmena rasprava, nakon što je posle prvog zakazivawa za 31.03.2010. godine odgođena na zahtjev Ministarstva, održana je dana 14.04.2010. godine u sjedištu Konkurencijskog savjeta i istoj su prisustvovale sve zainteresovane stranke. Na usmenoj raspravi na odgovor Skupštine su se očitovale i zainteresovane stranke u postupku i to: Zajko Vahid direktor Žutog taxi-ja doo Sarajevo, koji je istovremeno i zastupnik za "Paja taxi" doo Sarajevo, "Adin-Bewo" doo Sarajevo, "R&H&R com pany" doo Sarajevo, "Holand Com pany" Sarajevo, "Kale taxi" doo Sarajevo i UG Cargo Sarajevo (Udruženje pravnih lica), Enver Suljagić predsjednik Udružewa Sarajevo taxi i Bašić Smail sekretar Udružewa taxi prevoznika u Federaciji BiH. Nadalje pored prednjeg očitovawa na odgovor Skupštine, strankam je omogućeno da se izjasne i na sve druge okolnosti i činjenice koje su prikupljene u toku postupka, a koje ukazuju da postoji povreda odredaba člana 4. stav 1. tačka a) i d) Zakona. Stranke su i dalje ostale kod svojih tvrdwi da ne krše navedene odredbe Zakona, dok su pojedine zainteresovane stranke tvrdile da Skupština odnosno Ministarstvo krši odredbe Zakona, a pojedine zainteresovane stranke da Skupština odnosno Ministarstvo radi u skladu sa Zakonom U provođenju postupka Konkurencijski savjet je utvrdio relevantno tržište za predmetni slučaj. Shodno članu 3. Zakona i čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) relevantno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda i/ili usluga koji su predmet obavljanja djelatnosti privrednih subjekata na određenom geografskom području. Relevantno tržište proizvoda obuhvata sve proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjewivim, pod prihvatqivim uslovima, imajući u vidu naročito wihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajnu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. U konkretnom slučaju relevantno trižište prizvoda ili usluga je pružanje taksi usluga. Relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupan ili značajan dio teritorija Bosne i Hercegovine na kojem privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda i/ili usluga pod jednakim ili dovoqno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim tržištima.U konkretnom slučaju relevatno geografsko tržište je Kanton Sarajevo. Dakle, relevantno tržište u ovom predmetu je tržište pružawa taksi usluga na području Kantona Sarajevo. U ciqu utvrđivawa postpojawa zabranjenog sporazuma iz člana 4. stav 1. tačka a) i d) Zakona, Konkurencijski savjet je u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenje na nesporan način utvrdio sljedeće činjenice: Oblast pružawa taksi usluga u Kantonu Sarajevo načelno je regulisana Zakonom o cestovnom prevozu Federacije BiH i drugim podzakonskin aktima, koji detaqnije propisuju uslove i način pružawa taksi usluga. Članom 10. ovog Zakona je između ostalog propisano da će Ministarstvo svojim propisima u skladu sa ovim Zakonom urediti uslove, način i specifičnost organizacije obavljanja prevoza putnika ili tereta ili putnika i tereta na svom teritoriju kao što su uslovi, način i organizacija obavljanja taksi prevoza izdavanje rješewa za obavljanje pojedinih vrsta prevoza i sl. Međutim, i pored ove izričite odredbe da će nadležno ministarstvo donijeti podzakonske akte, Skupština je donijela Odluku 2004. godine kojom odlukom se bliže određuju način i uslovi organizovawa taksi prevoza na području Kantona Sarajevo. Neposredno prije pokretawa ovog postupka Parlamentarna Skupština Federacije BiH, je donijela Zakon o izmjenama i dopunama zakona o cestovnom prevozu Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH"; broj 2/10), koji zakon je stupio na snagu istog dana kada je pokrenut ovaj postupak. Jedna od suštinskih izmjena zakona odnosi se na član 10. Zakona koji je u izmjenama propisao da Skupština umjesto Ministarstva donosi podzakonske akte, koji će bliže utvrdit način, uslove i organizaciju obavljanja taksi usluga. Ova izmjena kao i ostale izmjene i dopune Zakona o izmjenama i dopunam zakona o cestovnom prevozu Federacije BiH nisu otklonile nepravilnosti koje ukazuju da pojedine odrebe Odluke nisu u skladu sa Zakonom o konkurenciji. Nadalje, detaqniji uslovi za obavljanje taksi usluga propisani su Pravilnikom o licenci za obavljanje javnog prevoza u cestovnom prometu ("Službene novine Federacije BiH", br: 65/06 i 18/08) kojim je između ostalog propisano da bi fizičko ili pravno lice moglo obavljati usluge taksi prevoza mora posjedovati licencu "D" za taksi prevoz i "dopunsku taksi oznaku" koje dokumente izdaje nadležno ministrastvo u skladu sa članom 10. Zakona o cestovnom prevozu Federacije BiH. Članom 31. Odluke o taksi prevozu je propisano da se "dopunske taksi oznake" dodjequju po načelu jedna oznaka za jedno vozilo na pe riod od godinu dana i da se kod dodjele zakqučuje ugovor o korištenju taksi stajališta iz člana 18. Odluke sa Ministarstvom. Međutim, u prelaznim i završnim odredbama članom 42. stav 1. ove odluke je propisano da taksi prevoznici koji posjeduju važeću licencu "D" ostvariće pravo na dodjelu "dopunske taksi oznake" nakon potpisivawa ugovora iz člana 18. Odluke. Analizirajući ove dvije odredbe nesporno se može utvrditi da su iste međusobno kontradiktorne i opravdano se postavlja pitanje na koji način se može dobiti dopunska taksi oznaka i pod kojim uslovima odnosno kada i kako se može zakqučiti ugovor o taksi stajalištu. Osim toga Zakon o cestovnom prevozu Federacije BiH propisuje kao uslov za obavljanje javnog prevoza putnika i robe posjedovanje odgovarajuće licence, a ne i posjedovanje dopunske taksi oznake. Ako izdavanje "dopunske taksi oznake" posmatramo i u kontekstu sa dosadašwom praksom donošewa godišnjeg plana o razmještaju, kapacitetu i korisnicima taksi usluga, koji planovi se uglavnom ne donose u skladu sa važećim propisima i koji uglavnom zadržavaju postojeće stanje u pogledu zakqučenih ugovora o korištenju taksi stajališta, nesporno se može utvrditi da navedene odredbe sprečavaju i ograničavaju tržišnu konkurenciju u oblasti pružawa taksi usluga. Nadalje u Odluci kao i drugim podzakonskim aktima nije propisano ko i pod kojim uslovima može dobiti dopunsku taksi oznaku što u praksi ostavlja mogućnost da Ministarstvo koristeći samo diskreciono pravo odlučuje kome će izdati dopunsku taksi oznaku. Da je ova činjenica tačna i nesporna potvrdili su i pojedni predstavnici udružewa takstista kada su na usmenoj raspravi izjavili da je u ovim okolnostima skoro nemoguće dobiti dopunsku taksi oznaku odnosno zakqučiti ugovor o taksi stajalištu, zbog čega su na ove nepravilnosti više puta bezuspješno ukazivali nadležnim kantonalnim vlastima. Dakle kako je nesporna činjenica da odredbe člana 31. i 42. Odluke o taksi prevozu onemogućavaju da pojedini taksi prevoznici koji su ispunili uslove za obavljanje taksi djelatnosti pod jednakim i ravnopravnim uslovima dobiju dopunsku taksi oznaku i zakquče ugovor o korištenju taksi stajališta. Međutim, u praksi taksi prevoznici koji su ranije dobili dopunsku taksi oznaku i zajkqučili ugovor o taksi stajalištu, zadržavaju već ranije stečeno pravo. Imajući u vidu ovakvo činjenično stanje nesporno je da Skupština Kantona Sarajevo navedenim odredbama sprečava, ograničava i narušava tržišnu konkurenciju u oblasti pružawa taksi usluga i krši odrebe člana 4. stav 1. tačka d) Zakona. Nadalje, članom 25. stav 1. Odluke je propisano da Cjenovnik usluga utvrđuju taksi prevoznici uz pribavljeno mišljenje Ministarstva, koja odredba je u skladu sa principom slobodnog formirana cijena podrazumjevajući da se poštuju tržišne prilike i uslovi što i ministarstvo potvrđuje svojim mišljenjem. Međutim, stavom 2. navedenog člana Odluke je izričito propisano da Ministarstvo ima obavezu da obezbijedi da cjenovnik taksi usluga bude jedinstven na području Kantona Sarajevo, čime se odmah derogira princip slobodnog formirawa cijena taksi usluga kako je propisano u stavu 1. ovog člana Odluke. Da se cijene taksi usluga formiraju ne poštujući princip slobodnog formirawa cijena utvrđeno je uvidom u dostavljeni Cjenovnik taksi usluga broj 04-27-1076-I/09 od 28.05.2009. godine iz kojeg se može vidjeti da je Ministarstvo donijelo cjenovnik taksi usluga. Isto tako je nesporno utvrđeno da su pojedini taksi prevoznici pokušali da samostalno odrede cjenovnik svojih taksi usluga, ali u tome nisu uspjeli, jer im ministarstvo nije htjelo dati saglasnost odnosno isti ovjeriti, pozivajuće se na odredbu Odluke da su dužni obezbijediti jedinstveni cjenovnik taksi usluga. Navedenom odrebom indirektno je omogućeno da nadležno ministarstvo utvrđuje cijene taksi usluga čime sprečava, ograničava i narušava tržišnu konkurenciju u oblasti pružawa taksi usluga, a što je suprotno članu 4. stav 1. tačka a) Zakona. Član 2. i 6. Zakona o kontroli cijena ("Službene novine Federacije BiH", br. 02/95 i 70/08) takođe propisuje da privredna društva, druga pravna i fizička lica formiraju cijene proizvoda i usluga slobodno prema uvjetima tržišta, pri čemu ne smiju narušavati propise o konkurenciji, a istovremeno su dužni utvrditi pravila o načinu formirawa cijena zasnovana na ekonomskim kriterijima i pridržavati se istih. Dakle cijeneći pojedine odredbe Odluke, kao i dokaze koji su direktno posljedica primjene Odluke u oblasti pružawa taksi usluga, Konkurencijski savjet je utvdio da Skupština svojim aktima sprečava, ograničava i narušava tržišnu konkurenciju u oblasti pružawa taksi usluga čime krši odredbe člana 4. stav 1. tačka a) i d) Zakona, zbog čega se utvrđuje da Odluka nije u skladu sa Zakonom. U ciqu otklawawa utvrđenih nepravilnosti nalaže se Skupštini i Ministarstvu da u roku od 3 (tri) mjeseca od dana prijema ovog rješewa otklone uočene nepravilnosti tako što će donijeti izmjene i dopune Odluke kao i staviti van snage važeći cjenovnik taksi usluga i o tome pismeno obavijestiti Konkurencijski savjet. Članom 17. Odluke je propisano da Ministarstvo donosi Plan o razmještaju, kapacitetima i korisnicima taksi stajališta u skladu sa dokumentima prostornog planirawa i kriterijima utvrđenim ovom Odlukom, kojim planom se utvrđuje broj i razmještaj taksi stajališta, broj stajališnih mjesta za taksi vozila, kategorija taksi stajališta, visinu naknade za korištenje taksi stajališta i to za svaku kalendarsku godinu. Nadalje članom 31. Odluke je propisano da se dopunske taksi oznake dodjequju za pe riod od jedne godine i da se kod dodjele oznake zakqučuje i ugovor o korištenju taksi stajališta za svako taksi vozilo u skladu sa članom 18. Odluke. Međutim, analizirajući navedene odredbe kao i dosadašnju praksu donošewa plana o razmještaju, kapacitetima i korisnicima taksi stajališta može se zakqučiti da Ministarstvo iste akte nije donosilo u skladu sa naprijed navedenim odredbama. Naime, ako se analizira Plan i pro gram broja, razmještaja taksi stajališta i broja vozila po pojedinim taksi stajalištima za 2009. godinu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 15/09) može se vidjeti da Ministarstvo u 2009. godini neće potpisivati ugovore za korištenje taksi vozila iz člana 18. Odluke za nova taksi vozila osim zamjene postojećih vozila niti davati nove dopunske oznake odnosno da dopunske taksi oznake, ugovor o oznaci i ugovori o korištenju taksi stajališnih mjesta taksi prevoznika, pravnih i fizičkih lica zakqučeni u 2005. godini važe do donošewa izmjena i dopuna Odluke, uz obavezu posjedovawa važećeg obrasca licence "D" za vozilo. Dakle iz Plana i programa za 2009. godinu, a tako je bilo i za sve planove od 2005. godine pa do danas, može se nesporno utvrditi da isti nije donešen u skladu sa važećim odredbama Odluke, da se istim Planom i programom pravna i fizička lica koja su prije 2005. godine stekli uslove za obavljanje usluga taksi prevoza dovode u povoqniji položaj u odnosu na one koji su iste uslove stekli nakon 2005. godine. Naime, taksi prevoznici koji su ispunili uslove za obavljanje taksi prevoza poslije 2005. godine, na ovakav način donošenjem Plana i programa za 2009. godinu dovedeni su u nepovoljan položaj u odnosu na taksi prevoznike koji su stekli uslove prije 2005. godine, čime su povrijeđene odrebe člana 4. stav 1. tačka d) Zakona, zbog čega se ocjenjuje da Plan o razmještaj, kapacitetima i korisnicima taksi stajališta nije u skladu sa Zakonom. Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo će u roku od 3 (tri) mjeseca od dana prijema ovog rješewa donijeti Plan i Pro gram za 2010. godinu, koji planom i programom će omogućiti svim taksi prevoznicima da na transparentan način i pod jednakim uslovima mogu konkurisati za dobijanje dopunske taksi oznake iz člana 31. Odluke i zakqučivanje ugovora o korištenju taksi stajališta iz člana 18. Odluke o taksi prevozu i o tome pismeno obavijestiti Konkurencijski savjet. Polazeći od nesporno utvrđene činjenice da je Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo prekšilo odredbe člana 4. stav (1) tačke a) i d) Zakona, Konkurencijski savjet je u smislu člana 48. stav (1) tačka a) Zakona, izrekao novčanu kaznu u iznosu od 50.000,00 KM (pedesethiljada KM). Ovom odredbom je propisano da se kazna može izreći u iznosu najviše do 10% ukupnog godišnjeg prihoda iz godine koja je prethodila godini u kojoj je nastupila povreda Zakona. S obzirom na visinu izrečene novčane kazne, Konkurencijski savjet nije imao prvenstveno za ciq kažwavanje zbog kršewa Zakona, već da upozori Ministarstvo da poštuje pravila tržišne konkurencije. Osim toga, izrečena novčana kazna je blaga, u odnosu na visinu novčane kazne, koja je mogla biti izrečena s obzirom na ostvareni prihod u 2008. godini koji iznosi 50.182.000,00 KM. ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 04/08 - buxet za 2008. godinu). Nakon sagledavawa svih relevantnih činjenica i dokaza Konkurencijski savjet je odlučio kao u dispozitivu ovog Rješewa. Pouka o pravnom lijeku Ovo Rješenje je konačno i protiv istoga nije dozvoljena žalba. Nezadovoqna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno, objave ovoga Rješewa. Broj 01-02-26-041-36-II/09 14. juna 2010. godine Sarajevo Predsjednik Dr Stjepo Prawić, s. r RJEŠENJE O UTVRĐIVANJU POS TOJANJA ZABRANJENOG SPORAZUMA Na osnovu člana 42. stav (1) tačka a), u vezi sa čl. 4. stav (1) tačka a) i d) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), u postupku pokrenutom po Zaključku o pokretanju postupka po službenoj dužnosti, broj 01-02-26-041-1-II/09 od dana 26.01.2010. godine protiv Skupštine Kantona Sarajevo i Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo radi utvrđivanje postojanja zabranjenog sporazuma iz člana 4. stav (1) tačke a) i d) Zakona o konkurenciji u oblasti regulisanja pružanja taksi usluga u Kantonu Sarajevo, Konkurencijsko vijeće na 106. (stošestoj) sjednici održanoj 14. juna 2010. godine, je donijelo slijedeće RJEŠENJE 1 1.Utvrđuje se da Skupština Kantona Sarajevo Odlukom o taksi prijevozu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj10/04) ograničava konkurenciju u oblasti pružanja taksi usluga i indirektno utvrđuje cijene taksi usluga, što ima za posljedicu sprečavanje i ograničavanje tržišne konkurencije u smislu člana 4. stav (1) tačka a) Zakona o konkurenciji. 2.Nalaže se Skupštini Kantona Sarajevo da u roku od 3 (tri) mjeseca od dana prijema ovog rješenja donese izmjene i dopune Odluke o taksi prijevozu kojim će omogućiti tržišnu konkurenciju u oblasti pružanja taksi usluga i slobodno formiranje cijena taksi usluga poštujući tržišne uslove. 3.Utvrđuje se da Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo Planom i programom broja, razmještaja taksi stajališta i broja vozila po pojedinim taksi stajalištima za 2009. godinu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 15/09) i Cjenovnikom o taksi uslugama br. 04-27-1076-I/09 od 28.05.2009. godine, ograničava konkurenciju u oblasti pružanja taksi usluga i direktno utvrđuje cijene taksi usluga, čime spriječava, ograničava i narušava tržišnu konkurenciju u smislu odredbi člana 4. stav (1) tačke a) i d) Zakona o konkurenciji. 4.Nalaže se Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo da u roku od 3 (tri) mjeseca od dana prijema ovog rješenja donese Plan o razmještaju, kapacitetu i korisnicima taksi stajališta za 2010. godinu, kojim će biti omogućeno svim taksi prevoznicima - pravnim ili fizičkim licima koji ispunjavaju uslove da na trasparentan način i pod jednakim uslovima mogu da konkurišu za dobijanje dopunske taksi oznake i zaključivanje ugovora o korištenju taksi stajališta. 5.Nalaže se Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo da u roku od 3 (tri) mjeseca od dana prijema ovo rješenje stavi van snage Cjenovnik taksi usluga broj 04-27-1076-I/09 od 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 58/10 28.05.2009. godine i time omogući slobodno formiranje cijena za taksi usluge zanovano na ekonomskim kriterijima i prema važećim uslovima tržišta. 6.Zbog ograničavanja i narušavanja tržišne konkurenciju u smislu odredbi člana 4. stav (1) tačke a) i d) Zakona o konkurenciji, izriče se novčana kazna Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo u visini od 50.000,00 KM (pedesethiljada KM) u smislu člana 48. stav 1. tačka a) Zakona o konkurenciji, koju su dužni platiti u roku od 8 (osam) dana od dana prijema ovog rješenja. 7.Nalaže se Skupštini Kantona Sarajevo i Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo, da u ostavljenom vremenskom roku dostave na uvid Konkurencijskom vijeću dokaze o izvršenju obaveze iz tačke 2.,4., 5. i 6. ovog Rješenja. 8.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", Službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Obrazloženje Konkurencijsko vijeće je na osnovu javno dostupnih informacija te analiziranjem pojedinih segmenata tržišta pružanja taksi usluga kao i propisa kojima je ova oblast regulisana u Kantonu Sarajevo, došlo do saznanja da postoji osnovana sumnja o postojanju sprečavanja, ograničavanja i narušavanja tržišne konkurencije, u smislu člana 4. stav (1) tačke a) i d) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon) u oblasti pružanja taksi usluga. Konkurencijsko vijeće je analizom propisa koji regulišu oblast pružanja taksi usluga došlo do saznanja da postoje određene nepravilnosti i neusklađenost pojedinih propisa sa Zakonom o konkurenciji, a to se prvenstveno odnosi na Odluku o taksi prijevozu ("Službene novine Kantona Sarajevo",broj 10/04) (u daljnjem tekstu: Odluka) donesenu od strane Skupštine Kantona Sarajevo, (u daljnjem tekstu: Skupština), Cjenovnik taksi usluga broj 04-27-1076-I/09 od 28.05.2009. godine donesen od strane Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) te na godišnji Plan i pro gram broja, razmještaja taksi stajališta i broja vozila po pojedinim taksi stajalištima za 2009.godinu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 15/09) donešen također od strane Ministarstva. Uslovi za obavljanje taksi djelatnosti propisani su Zakonom o cestovnom prijevozu FBiH ("Službene novine Federacije BiH",br. 28/06 i 2/10), Odlukom, Pravilnikom o licenci za obavljanje javnog prevoza u cestovnom prometu ("Službene novine Federacije BiH", br. 65/06 i 18/08), Pravilnikom o tehničko-eksploatacionim uslovima za vozila kojima se obavljaju pojedine vrste prijevoza ("Službene novine Federacije BiH", br. 51/06 i 79/06) i Pravilnikom o posebnim uslovima za motorna vozila kojima se obavlja prijevoz ("Službene novine Federacije BiH", br. 7/07 i 86/07). U skladu sa navedenim propisima fizičko ili pravno lice može obavljati usluge taksi prijevoza ukoliko posjeduje licencu "D" koja se izdaje u formi rješenja od strane nadležnog Ministarstva iz oblasti prometa. Uslovi za dobivanje licence "D" propisani su članom 11. Pravilnika o licenci za obavljanje javnog prijevoza u cestovnom prometu i između ostalog podrazumijevaju posjedovanje dopunske taksi oznake za svako pojedinačno vozilo, koju izdaje nadležno ministarstvo. Uslovi za dobivanje dopunske taksi oznake propisani su članom 31. Odluke, koji propisuje da se kod dodjele oznake zaključuje Ugovor o korištenju taksi stajališta. Član 25. propisuje na koji se način utvrđuju cijene taksi usluga, te da između ostalog Ministarstvo ima obavezu da obezbijedi da cjenovnik taksi usluga bude jedinstven na području Kantona, iako je propisano da taksi prijevoznici samostalno formiraju cijene taksi usluga uz pribavljeno mišljenja Ministarstva. Da bi se na nesporan način utvrdilo postojanje zabranjenog sporazuma iz člana 4. stav (1) tačka a) i d) Zakona, Konkurencijsko vijeće je donijelo Zaključak o pokretanju postupak po službenoj dužnosti broj 01-02-26-041-1-II/09 dana 26.01.2010. godine protiv Skupštine i Ministarstva. U skladu sa članom 33. Zakona, Konkurencijsko vijeće je primjerak navedenog Zaključka o pokretanju postupka dana 04.02.2010.godine pod br. 01-02-26-041-6 (7 i 8)-II/09 dostavi - lo na odgovor stranama protiv kojih je postupak pokrenut, te i zainteresiranim stranama u postupku. Ministarstvo je dana 22.02.2010. godine dostavilo Konkurencijskom vijeću pod brojem 01-02-26-041-14-II/09 odgovor na Zaključak o pokretanju postupka u kome ističe slijedeće: –da je nesporno da u obavljanju taksi prijevoza u Kantonu Sarajevu postoje određeni problemi koji su generirani neusklađenosšću federalnih i kantonalnih propisa koji uređuju ovu djelatnost, –da je Skupština 2004. godine pod pritiskom štrajka i blokade Kantona Sarajevo od strane taksi prijevoznika okupljenih u Udruženje "Sarajevo taksi", donijela Odluku o taksi prijevozu, čija je primjena obavezujuća za Ministarstvo, –da je Vlada Kantona Sarajevo na osnovu donešene Odluke uvela i dodatni kontrolni mehanizam kojim se kontroliše rad Ministarstva u prvostepenom upravnom postupku konstituisanjem drugostepene vladine komisije za rješavanje svih žalbi na prvostepena rješenja koja se odnose na dodjelu dopunskih oznaka, –da je navedenom Odlukom propisano da ukupan broj taksi vozila i oznaka teži omjeru 1:700 prema broju stanovnika na području Kantona Sarajevo, –da Ministarstvo nije povrijedilo odredbe član 4. Zakona sa aspekta utvrđivanja cijena taksi usluga, jer je shodno članu 25. Odluke, Ministarstvo davalo mišljenje neobavezujućeg karaktera za prijevoznike na njihove pojedinačne cjenovnike, vodeći računa da cjenovnik bude jedinstven na području Kantona Sarajevo. S toga je Ministarstvo želeći da nađe pozitivno rješenje, zatražilo od Udruženja taksi prijevoznika u Federaciji BiH, kao "krovnog" udruženja da dostavi prijedlog cijena taksi usluga za Kanton Sarajevo. U prvoj polovini 2009. godine svaki taksi prijevoznik je formirao vlastitu cijenu mimo mišljenja nadležnog Ministarstva i ona je bila različita kod svih prijevoznika, –da su nakon toga Ministarstvo i ministar lično bili izloženi raznim vrstama pritisaka i prijetnji od strane određenih taksi prijevoznika, –da je Ministarstvo u aprilu 2009. godine svim taksi prijevoznicima uputilo poziv za dostavu njihovog prijedloga cjenovnika na ovjeru u skladu s članom 38. stav 2. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije BiH na koji nije odgovoreno, te je s toga ponovno dana 05.05.2009. godine Ministarstvo svim taksi prijevoznicima poslalo Prijedlog cjenovnika taksi usluga broj 04-27-10761/JS. Nakon sastanka Federalnog udruženja taksi prijevoznika, dostavljeni prijedlog cjenovnika je usvojen, ovjeren i stupio na snagu 01.06.2009. godine nakon čega nije bilo novih pojedinačnih zahtjeva za promjenu cijena taksi usluga, te je isti i danas na snazi, –da Ministarstvo na početku svake kalendarske godine donosi Plan i pro gram razmještaja taksi stajališta i broj vozila po pojedinim taksi stajalištima u skladu s dokumentima prostornog planiranja i kriterijima utvrđenim Odlukom, –da se prilikom donošenja ovog Plana rukovodi postojećim i zatečenim stanjem, jer je donedavno postojao samo "Sarajevo taksi" –da se na osnovu raspoloživih mogućnosti i kapaciteta nova taksi stajališta dodjeljuju i drugim registrovanim prijevoznicima, –da svi taksi prijevoznici u Kantonu Sarajevo svake godine potpisuju Ugovor o dodjeli taksi stajališta te uredno plaćaju njegovo korištenje, –da će ovaj Plan i pro gram razmještaja taksi stajališta biti definiran postojećim zakonskim aktima kao i novom Odlukom o taksi prijevozu koja je u fazi izrade. Skupština Kantona Sarajevo je putem Pravobranilaštva Kantona Sarajevo svoj odgovor na Zaključak dostavila na usmenoj raspravi dana 14.04.2010. godine pod brojem 01-02-26-041-30-II/09 te isti ukratko obrazložila kako slijedi: –obzirom da je prema članu 16. Ustava Kantona Sarajevo Skupština Kantona Sarajevo or gan zakonodavne vlasti, a prema čl. 4. i 5. Zakona o principima lokalne samouprave u FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06) jedinice lokalne samouprave su općine i grad, pogrešan je zaključak Konkurencijskog vijeća da je Skupština or gan državne uprave odnosno lokalne samouprave i da se na nju ne može primijeniti Zakon, –da je odredbom čl. 10. Zakona o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija Kantona Sarajevo određen djelokrug rada Ministarstva da vrši upravne i stručne poslove utvrđene Ustavom, Zakonom i dr. propisima, koji se odnose na ostvarivanje nadležnosti Kantona Sarajevo u oblasti saobraćaja. U skladu sa čl. 28. i 29. Ustava Kantona Sarajevo, Vlada Kantona odnosno ministar u vladi je nadležan za predlaganje i i davanje preporuka u vezi s propisima iz domena svog ministarstva. –da u Vladi Kantona funkcioniše Ured za zakonodavstvo koji je dužan voditi računa o usklađenosti propisa, –da Skupština ne može biti odgovorna za neusklađenost propisa, te da je Ministarstvo bilo dužno voditi računa o usklađenosti propisa i predložiti Skupštini donošenje i izmjenu istih. U daljem toku postupka, Konkurencijsko vijeće je smatralo da je korisno održati usmenu raspravu i ista je održana u skladu sa članom 39. Zakona. Usmena rasprava, nakon što je posle prvog zakazivanja za 31.03.2010. godine odgođena na zahtjev Ministarstva, održana je dana 14.04.2010. godine u sjedištu Konkurencijskog vijeća i istoj su prisustvovale sve zainteresovane stranke. Na usmenoj raspravi na odgovor Skupštine su se očitovale i zainteresovane stranke u postupku i to : Zajko Vahid direktor Žutog taxi-ja doo Sarajevo, koji je istovremeno i zastupnik za "Paja taxi" doo Sarajevo, "Adin-Benjo" doo Sarajevo, "R&H&R com pany" doo Sarajevo, "Holand Com pany" Sarajevo, "Kale taxi" doo Sarajevo i UG Cargo Sarajevo (Udruženje pravnih lica), Enver Suljagić predsjednik Udruženja Sarajevo taxi i Bašić Smail sekretar Udruženja taxi prijevoznika u Federaciji BiH. Nadalje pored prednjeg očitovanja na odgovor Skupštine, strankam je omogućeno da se izjasne i na sve druge okolnosti i činjenice koje su prikupljene u toku postupka, a koje ukazuju da postoji povreda odredaba člana 4. stav 1. tačka a) i d) Zakona. Stranke su i dalje ostale kod svojih tvrdnji da ne krše navedene odredbe Zakona, dok su pojedine zainteresovane stranke tvrdile da Skupština odnosno Ministarstvo krši odredbe Zakona, a pojedine zainteresovane stranke da Skupština odnosno Ministarstvo radi u skladu sa Zakonom U provođenju postupka Konkurencijsko vijeće je utvrdilo relevantno tržište za predmetni slučaj. U skladu sa članom 3. Zakona i čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) relevantno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda i/ili usluga koji su predmet obavljanja djelatnosti privrednih subjekata na određenom geografskom području. Relevantno tržište proizvoda obuhvata sve proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u vidu naročito njihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajnu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. U konkretnom slučaju relevantno trižište prizvoda ili usluga je pružanje taksi usluga. Relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupan ili značajan dio teritorija Bosne i Hercegovine na kojem privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda i/ili usluga pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim tržištima.U konkretnom slučaju relevatno geografsko tržište je Kanton Sarajevo. Dakle, relevantno tržište u ovom predmetu je tržište pružanja taksi usluga na području Kantona Sarajevo. U cilju utvrđivanja postpojanja zabranjenog sporazuma iz člana 4. stav 1. tačka a) i d) Zakona, Konkurencijsko vijeće je u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenje na nesporan način utvrdio sljedeće činjenice: Oblast pružanja taksi usluga u Kantonu Sarajevo načelno je regulisana Zakonom o cestovnom prevozu Federacije BiH i drugim podzakonskin aktima, koji detaljnije propisuju uslove i način pružanja taksi usluga. Članom 10. ovog Zakona je između ostalog propisano da će Ministarstvo svojim propisima u skladu sa ovim Zakonom urediti uslove, način i specifičnost organizacije obavljanja prijevoza putnika ili tereta ili putnika i tereta na svom teritoriju kao što su uslovi, način i organizacija obavljanja taksi prijevoza izdavanje rješenja za obavljanje pojedinih vrsta prijevoza i sl. Međutim, i pored ove izričite odredbe da će nadležno ministarstvo donijeti podzakonske akte, Skupština je donijela Odluku 2004. godine kojom odlukom se bliže određuju način i uslovi organizovanja taksi prijevoza na području Kantona Sarajevo. Neposredno prije pokretanja ovog postupka Parlamentarna Skupština Federacije BiH, je donijela Zakon o izmjenama i dopunama zakona o cestovnom prijevozu Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH"; broj 2/10), koji zakon je stupio na snagu istog dana kada je pokrenut ovaj postupak. Jedna od suštinskih izmjena zakona odnosi se na član 10. Zakona koji je u izmjenama propisao da Skupština umjesto Ministarstva donosi podzakonske akte, koji će bliže utvrdit način, uslove i organizaciju obavljanja taksi usluga. Ova izmjena kao i ostale izmjene i dopune Zakona o izmjenama i dopunam zakona o cestovnom prijevozu Federacije BiH nisu otklonile nepravilnosti koje ukazuju da pojedine odrebe Odluke nisu u skladu sa Zakonom o konkurenciji. Nadalje, detaljniji uslovi za obavljanje taksi usluga propisani su Pravilnikom o licenci za obavljanje javnog prijevoza u cestovnom prometu ("Službene novine Federacije BiH", br: 65/06 i 18/08) kojim je između ostalog propisano da bi fizičko ili pravno lice moglo obavljati usluge taksi prijevoza mora posjedovati licencu "D" za taksi prijevoz i "dopunsku taksi oznaku" koje dokumente izdaje nadležno ministrastvo u skladu sa članom 10. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije BiH. Članom 31. Odluke o taksi prijevozu je propisano da se "dopunske taksi oznake" dodjeljuju po načelu jedna oznaka za jedno vozilo na pe riod od godinu dana i da se kod dodjele zaključuje ugovor o korištenju taksi stajališta iz člana 18. Odluke sa Ministarstvom. Međutim, u prelaznim i završnim odredbama članom 42. stav 1. ove odluke je propisano da taksi prijevoznici koji posjeduju važeću licencu "D" ostvarit će pravo na dodjelu "dopunske taksi oznake" nakon potpisivanja ugovora iz člana 18. Odluke. Analizirajući ove dvije odredbe nesporno se može utvrditi da su iste međusobno kontradiktorne i opravdano se postavlja pitanje na koji način se može dobiti dopunska taksi oznaka i pod kojim uslovima odnosno kada i kako se može zaključiti ugovor o taksi stajalištu. Osim toga Zakon o cestovnom prijevozu Federacije BiH propisuje kao uslov za obavljanje javnog prijevoza putnika i robe posjedovanje odgovarajuće licence, a ne i posjedovanje dopunske taksi oznake. Ako izdavanje "dopunske taksi oznake" posmatramo i u kontekstu sa dosadašnjom praksom donošenja godišnjeg plana o razmještaju, kapacitetu i korisnicima taksi usluga, koji planovi se uglavnom ne donose u skladu sa važećim propisima i koji uglavnom zadržavaju postojeće stanje u pogledu zaključenih ugovora o korištenju taksi stajališta, nesporno se može utvrditi da navedene odredbe sprečavaju i ograničavaju tržišnu konkurenciju u oblasti pružanja taksi usluga. Nadalje u Odluci kao i drugim podzakonskim aktima nije propisano ko i pod kojim uslovima može dobiti dopunsku taksi oznaku što u praksi ostavlja mogućnost da Ministarstvo koristeći samo diskreciono pravo odlučuje kome će izdati dopunsku taksi oznaku. Da je ova činjenica tačna i nesporna potvrdili su i pojedni predstavnici udruženja takstista kada su na usmenoj raspravi izjavili da je u ovim okolnostima skoro nemoguće dobiti dopunsku taksi oznaku odnosno zaključiti ugovor o taksi stajalištu, zbog čega su na ove nepravilnosti više puta bezuspješno ukazivali nadležnim kantonalnim vlastima. Dakle kako je nesporna činjenica da odredbe člana 31. i 42. Odluke o taksi prijevozu onemogućavaju da pojedini taksi prijevoznici koji su ispunili uslove za obavljanje taksi djelatnosti pod jednakim i ravnopravnim uslovima dobiju dopunsku taksi oznaku i zaključe ugovor o korištenju taksi stajališta. Međutim, u praksi taksi prijevoznici koji su ranije dobili dopunsku taksi oznaku i zajključili ugovor o taksi stajalištu, zadržavaju već ranije stečeno pravo. Imajući u vidi ovakvo činjenično stanje nesporno je da Skupština Kantona Sarajevo navedenim odredbama sprečava, ograničava i narušava tržišnu konkurenciju u oblasti pružanja taksi usluga i krši odrebe člana 4. stav 1. tačka d) Zakona. Nadalje, članom 25. stav 1. Odluke je propisano da Cjenovnik usluga utvrđuju taksi prijevoznici uz pribavljeno mišljenje Ministarstva, koja odredba je u skladu sa principom slobodnog formirana cijena podrazumjevajući da se poštuju tržišne prilike i uslovi što i ministarstvo potvrđuje svojim mišljenjem. Međutim, stavom 2. navedenog člana Odluke je izričito propisano da Ministarstvo ima obavezu da obezbijedi da cjenovnik taksi usluga bude jedinstven na području Kantona Sarajevo, čime se odmah derogira princip slobodnog formiranja cijena taksi usluga kako je propisano u stavu 1. ovog člana Odluke. Da se cijene taksi usluga formiraju ne poštujući princip slobodnog formiranja cijena utvrđeno je uvidom u dostavljeni Cjenovnik taksi usluga broj 04-27-1076-I/09 od 28.05.2009. godine iz kojeg se može vidjeti da je Ministarstvo donijelo cjenovnik taksi usluga. Isto tako je nesporno utvrđeno da su pojedini taksi prijevoznici pokušali da samostalno odrede cjenovnik svojih taksi usluga, ali u tome nisu uspjeli, jer im ministarstvo nije htjelo dati saglasnost odnosno isti ovjeriti, pozivajuće se na odredbu Odluke da su dužni obezbijediti jedinstveni cjenovnik taksi usluga. Navedenom odrebom indirektno je omogućeno da nadležno ministarstvo utvrđuje cijene taksi usluga čime sprečava, ograničava i narušava tržišnu konkurenciju u oblasti pružanja taksi usluga, a što je suprotno članu 4. stav 1. tačka a) Zakona. Član 2. i 6. Zakona o kontroli cijena ("Službene novine Federacije BiH", br. 02/95 i 70/08) također propisuje da privredna društva, druga pravna i fizička lica formiraju cijene proizvoda i usluga slobodno prema uvjetima tržišta, pri čemu ne smiju narušavati propise o konkurenciji, a istovremeno su dužni utvrditi pravila o načinu formiranja cijena zasnovana na ekonomskim kriterijima i pridržavati se istih. Dakle cijeneći pojedine odredbe Odluke, kao i dokaze koji su direktno posljedica primjene Odluke u oblasti pružanja taksi usluga, Konkurencijsko vijeće je utvdilo da Skupština svojim aktima sprečava, ograničava i narušava tržišnu konkurenciju u oblasti pružanja taksi usluga čime krši odredbe člana 4. stav 1. tačka a) i d) Zakona, zbog čega se utvrđuje da Odluka nije u skladu sa Zakonom. U cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti nalaže se Skupštini i Ministarstvu da u roku od 3 (tri) mjeseca od dana prijema ovog rješenja otklone uočene nepravilnosti tako što će donijeti izmjene i dopune Odluke kao i staviti van snage važeći cjenovnik taksi usluga i o tome pismeno obavijestiti Konkurencijsko vijeće. Članom 17. Odluke je propisano da Ministarstvo donosi Plan o razmještaju, kapacitetima i korisnicima taksi stajališta u skladu sa dokumentima prostornog planiranja i kriterijima utvrđenim ovom Odlukom, kojim planom se utvrđuje broj i razmještaj taksi stajališta, broj stajališnih mjesta za taksi vozila, kategorija taksi stajališta, visinu naknade za korištenje taksi stajališta i to za svaku kalendarsku godinu. Nadalje članom 31. Odluke je propisano da se dopunske taksi oznake dodjeljuju za pe riod od jedne godine i da se kod dodjele oznake zaključuje i ugovor o korištenju taksi stajališta za svako taksi vozilo u skladu sa članom 18. Odluke. Međutim, analizirajući navedene odredbe kao i dosadašnju praksu donošenja plana o razmještaju, kapacitetima i korisnicima taksi stajališta može se zaključiti da Ministarstvo iste akte nije donosilo u skladu sa naprijed navedenim odredbama. Naime, ako se analizira Plan i pro gram broja, razmještaja taksi stajališta i broja vozila po pojedinim taksi stajalištima za 2009. godinu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 15/09) može se vidjeti da Ministarstvo u 2009. godini neće potpisivati ugovore za korištenje taksi vozila iz člana 18. Odluke za nova taksi vozila osim zamjene postojećih vozila niti davati nove dopunske oznake odnosno da dopunske taksi oznake, ugovor o oznaci i ugovori o korištenju taksi stajališnih mjesta taksi prevoznika, pravnih i fizičkih lica zaključeni u 2005. godini važe do donošenja izmjena i dopuna Odluke, uz obavezu posjedovanja važećeg obrasca licence "D" za vozilo. Dakle iz Plana i programa za 2009. godinu, a tako je bilo i za sve planove od 2005. godine pa do danas, može se nesporno utvrditi da isti nije donešen u skladu sa važećim odredbama Odluke, da se istim Planom i programom pravna i fizička lica koja su prije 2005. godine stekli uslove za obavljanje usluga taksi prevoza dovode u povoljniji položaj u odnosu na one koji su iste uslove stekli nakon 2005. godine. Naime, taksi prijevoznici koji su ispunili uslove za obavljanje taksi prijevoza poslije 2005. godine, na ovakav način donošenjem Plana i programa za 2009. godinu dovedeni su u nepovoljan položaj u odnosu na taksi prijevoznike koji su stekli uslove prije 2005. godine, čime su povrijeđene odrebe člana 4. stav 1. tačka d) Zakona, zbog čega se ocjenjuje da Plan o razmještaj, kapacitetima i korisnicima taksi stajališta nije u skladu sa Zakonom. Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo će u roku od 3 (tri) mjeseca od dana prijema ovog rješenja donijeti Plan i Pro gram za 2010. godinu, koji planom i programom će omogućiti svim taksi prijevoznicima da na transparentan način i pod jednakim uslovima mogu konkurisati za dobijanje dopunske taksi oznake iz člana 31. Odluke i zaključivanje ugovora o korištenju taksi stajališta iz člana 18. Odluke o taksi prijevozu i o tome pismeno obavijestiti Konkurencijsko vijeće. Polazeći od nesporno utvrđene činjenice da je Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo prekšilo odredbe člana 4. stav (1) tačke a) i d) Zakona, Konkurencijsko vijeće je u smislu člana 48. stav (1) tačka a) Zakona, izreklo novčanu kaznu u iznosu od 50.000,00 KM (pedesethiljada KM). Ovom odredbom je propisano da se kazna može izreći u iznosu najviše do 10% ukupnog godišnjeg prihoda iz godine koja je prethodila godini u kojoj je nastupila povreda Zakona. S obzirom na visinu izrečene novčane ka zne, Konkurencijsko vijeće nije imalo prvenstveno za cilj kažnjavanje zbog kršenja Zakona, već da upozori Ministarstvo da poštuje pravila tržišne konkurencije. Osim toga, izrečena novčana kazna je blaga, u odnosu na visinu novčane kazne, koja je mogla biti izrečena s obzirom na ostvareni prihod u 2008. godini koji iznosi 50.182.000,00 KM. ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 04/08 - budžet za 2008. godinu). Nakon sagledavanja svih relevantnih činjenica i dokaza Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješenja. Pouka o pravnom lijeku Ovo Rješenje je konačno i protiv istoga nije dozvoljena žalba. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno, objave ovoga Rješenja. Broj 01-02-26-041-36-II/09 14. juna 2010. godine Sarajevo Predsjednik Dr. Stjepo Pranjić, s. r. Na temelju članka 42. točka g), a u svezi sa člankom 10. stavka (2) točka a) i c) Zakona o konkurencij ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05, 76/07 i 80/09 ), i člankom 105. Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02, 12/04 i 88/07) u postupku pokrenutom na temelju Zahtjeva za pokretanje postupka utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja podnesenog od gospodarskog subjekta UNIS "ENERGETIKA" d.o.o Sarajevo, Zmaja od Bosne 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina , zastupanog po odvjetniku Začiragić Feđadu, Đoke Mazalića do broja 2, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, protiv gospodarskog subjekta ,,Sarajevogas" d.o.o. Sarajevo, Muhameda ef. Pandže 4, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Konkurencijsko vijeće, na 107. (stosedmoj) sjednici održanoj dana 22. lipnja 2010. godine, je donijelo RJEŠENJE 1 1.Odbija se Zahtjev gospodarskog subjekta UNIS "ENERGETIKA" d.o.o Sarajevo, Zmaja od Bosne 14, 71000 Sarajevo za utvrđivanje zlouporabe vladajućeg položaja gospodarskog subjekta ,,Sarajevogas" d.o.o Sarajevo, Muhameda ef. Pandže 4, 71000 Sarajevo, iz člana 10. stav a) i c) Zakona o konkurenciji, kao neosnovan. 2.Odbija se zahtjev gospodarskog subjekta UNIS "ENERGETDCA" d.o.o Sarajevo za naknadu troškova ovog postupka, kao neosnovan. 3.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasnicima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Obrazloženje Konkurencij sko vijeće je dana 30.10.2009. godine, u smislu članka 28. Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon), zaprimilo pod brojem 01-03-26-040-11/09 Zahtjev za pokretanje postupka gospodarskog subjekta UNIS "ENERGETIKA" d.o.o Sarajevo, Zmaja od Bosne 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu. Podnositelj zahtjeva ili UNIS "ENERGETIKA"), podnesen po punomoćniku odvjetniku Začiragić Feđadu, Đoke Mazalića do broja 2, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, u kojem se traži od Konkurncijskog vijeća da pokrene postupak protiv gospodarskog subjekta "Sarajevogas" do.o Sarajevo, Muhameda ef. Pandže 4, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: "Sarajevogas"), zbog utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja iz članka 10. stavka (2). točka a) i c) Zakona. Budući da je Zahtjev bio nepotpun i nejasan u dijelu koji se odnosi na povrede propisa o zaštiti tržišne konkurencije, odnosno zlouporabe vladajućeg položaja "Konkurencijsko vijeće je dopisom broj 01-03-26-040-1-H/09 od 10.11.2009. godine, od Podnositelja zahtjeva tražilo dostavljanje dodatne dokumentacije i detaljan opis činjeničnog stanja i prakse ili okolnosti koje su razlog za podnošenje Zahtjeva, u smislu članka 28. stavka (1) točka c) Zakona. Podnositelj zahtjeva je dostavio Konkurencijskom vijeću u ostavljenom roku, odgovor i traženu dokumentaciju broj 01-03-26-040-2-11/09 od 18.11.2009. godine. Konkurencijsko vijeće je dana 30.11.2009. godine dopisom broj 01-03-26-040-3-II/09 Podnositelju zahtjeva izdalo Potvrdu o prijemu urednog i kompletnog zahtjeva, u smislu članka 28. stavka (3) Zakona. Stranke u postupku Stranke u postupku su gospodarski subjekt UNIS "ENERGETIKA" d.o.o Sarajevo, Zmaja od Bosne 14, 71000 Sarajevo, i gospodarski subjekt KJKP "Sarajevogas" d.o.o Sarajevo, Muhameda ef. Pandže 4, Sarajevo. Gospodarski subjekt UNIS "ENERGETIKA" d.o.o Sarajevo Gospodarski subjekt Društvo sa ograničenom odgovornošću UNIS "ENERGETIKA", Zmaja od Bosne 14, 71000 Sarajevo (skraćeni sudski naziv firme: UNIS "ENERGETIKA", d.o.o. Vogošća) je registrovan u Općinskom sudu u Sarajevu pod matičnim brojem: (*), sa temeljnim kapitalom od (*) KM. Pretežne registrovane djelatnosti su proizvodnja termoelektrične,nuklearne i električne energije, distribucija i prodaja električne energije, distribucija i prodaja gasovitih goriva distributivnom mrežom, proizvodnja i snabdjevanje parom i toplom vodom. Gospodarski subjekt KJKP "Sarajevogas" d.o.o Sarajevo Gospodarski subjekt Kantonalno javno komunalno poduzeće za snabdjevanje prirodnim gasom "Sarajevogas" d.o.o Sarajevo, Muhameda ef. Pandže 4, 71 000 Sarajevo (skraćeni sudski naziv: KJKP "Sarajevogas" d.o.o. Sarajevo) je registrovan u Općinskom sudu Sarajevo (matični broj subjekta: (*), utemeljeno od strane Kantona Sarajevo, sa temeljnim kapitalom (*) KM i pretežnom djelatnošću: proizvodnja gasa,distribucija gasovitih goriva distribucijskom mrežom; Postavljanje instalacija za vodu, gas, grijanje, ventilaciju i hlađenje; izgradnja objekata niskogradnje; održavanje objekata visokogradnje, niskogradnje i njihovih dijelova. Pravni okvir predmetnog postupka Konkurencijsko vijeće u postupku je primjenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), Odluke o definisanju kategorija vladajućeg položaja ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06). Konkurencijsko vijeće u predmetnom postupku je uzelo u obzir i odredbe Zakona o komunalnim djelatnostima Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 31/04). Zahtjev za pokretanje postupka Zahtjev za pokretanje postupka je podnesen od gospodarskog subjekta UNIS ENERGETIKA", u skladu sa člankom 27. Zakona, radi utvrđivanja, sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja slobodne tržišne konkurencije zlouporabom vladajućeg položaja izravnim ili neizravnim nametanjem nelojalnih kupovnih ili prodajnih cijena ili drugih trgovinskih uvjeta kojima se ograničava konkurencija i primjenom različitih uvjeta za istu ili sličnu vrstu poslova s ostalim stranama, čime ih dovodi u neravnopravan konkurentski položaj od strane gospodarskog subjekta "Sarajevogasa" u smislu članka 10. stavka (2) točka a) i c) Zakona. Podnositelj zahtjeva, gospodarski subjekt UNIS "ENEREGETIKA", u bitnom navodi sljedeće: Upravni odbor gospodarskog subjekta Sarajevogasa je na sjednici održanoj 02.04.2002. godine donio nezakonitu i pravno neobavezujuću Odluku o utvrđivanju cijene distribucije gasa (u daljnjem tekstu: Odluka) na koju je Vlada Kantona Sarajevo dala svoju suglasnost Odlukom o davanju suglasnosti broj 02-05-22020-10/02 21. studeni 2002. godine. Odlukom Upravnog odbora gospodarskog subjekta Sarajevogasa, od 02.04.2002. godine, utvrđuje se prosječna cijena distribucije gasa prema kategorijama potrošača koji su razvrstani u četiri kategorije i to: domaćinstva, toplane, mala gospodarstva i veliki potrošači. Podnositelj zahtjeva ističe da pomenute Odluke nisu pravno valjane s obzirom da prema članku 23. stavka 5. Zakona o Komunalnim djelatnostima Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Zakon o komunalnim djelatnostima), cijenu svih komunalnih usluga određuje i usvaja Vlada Kantona Sarajevo. U ovom slučaju nije ispoštovana procedura predviđena člankom 23. Zakona o komunalnim djelatnostima Kantona Sarajevo, niti je Vlada Kantona Sarajevo ikada donijela pravno obvezujući akt o visini cijena komunalnih usluga gospodarskog subjekta Sarajevogasa, to Podnositelj zahtjeva smatra da gospodarski subjekt Sarajevogas potpuno samovoljno i bez ikakvih 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 58/10 kriterijuma određuje veće cijene svojih usluga Podnositelju zahtjeva u odnosu na cijenu koju za iste usluge naplaćuje od gospodarskog subjkta KJKP Toplane" Sarajevo. Navedenom Odlukom gospodarski subjekt KJKP "Toplane Sarajevo" je svrstan u kategoriju Toplane čija cijena distribucije gasa iznosi 0,07 KM/Sm 3 , dok je Podnositelj zahtjeva svrstan u kategoriju Veliki potrošači čija cijena distribucije gasa iznosi 0,20 KM/Sm 3 , iako Podnositelj zahtjeva obavlja istu djelatnost kao i gospodarski subjekt KJKP "Toplane" Sarajevo. Od donošenja Odluke, Podnositelj zahtjeva se nekoliko puta obraćao gospodarskom subjektu Sarajevogas kako bi se uvrstio u istu kategoriju kao i gospodarski subjkt KJKP "Toplane" Sarajevo, ali se u odgovoru na postavljene zahtjeve gospodarskog subjekta Sarajevogas izjasnio kao nenadležan. Također, Podnositelj zahtjeva se obraćao Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo koje se oglasio nenadležnim navodeći da člankom 23. Zakona o komunalnim djelatnostima Kantona Sarajevo validnost kalkulacija i konačan prijedlog visine cijene komunalne usluge utvrđuje neovisno stručno tijelo Vlade Kantona Sarajevo, a stvarnu cijenu komunalne usluge određuje i usvaja Vlada Kantona. Konkurencijsko vijeće je na temelju Zahtjeva, u smislu članka 32. stavka (2) Zakona, na 104. (stočetvrtoj) sjednici, održanoj dana 01.12.2009. godine donijelo Zaključak o pokretanju postupka, broj 01-03-26-040-5-D/09, protiv gospodarskog subjkta Sarajevogas radi zlouporabe vladajućeg položaja u smislu članka 10. stavka a) i c) Zakona (u daljnjem tekstu: Zaključak). Konkurencijsko vijeće je dana 01.12.2009.godine dostavilo Zahtjev broj 01-03-26-040-11/09 i Zaključak broj 01-03-26-040-5-U/09, u skladu sa člankom 33. stavka (1) Zakona, gospodarskom subjektu Sarajevogas na odgovor. Gospodarski subjekt Sarajevogas je dostavio odgovor na Zahtjev i Zaključak u ostavljenom vremenskom roku, u smislu članka 33. stavka (2) i (3) Zakona (podnesak broj 01-03-26-040-12-D/09 od dana 11.12.2009.godine), navodeći u istom sljedeće: –da je Odluka Upravnog odbora od 02.04.2002 godine pravno valjana i da se zasniva na Odluci o preuzimanju prava osnivača javnog komunalnog preduzeća "Sarajevogas" od 14.06.1997. godine, dok je Zakon o komunalnim djelatnostima ("Službeni novine Kantona Sarajevo", br. 31/04) počeo da se primjenjuje u odnosu na na ovu odluku 1 godinu i 10 mjeseci kasnije, odnosno 30.12.2004. godine. –Odluka o utvrđivanju cijene distribucije gasa u stavku 1. točka III potvrđuje da je donijeta na prijedlog Vlade Kantona Sarajevo, a po donošenju dala je suglasnost na istu ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 27/02 od 28.11.2002). Osim toga navode da je do do izmjene osnivačkog akta odlukom Skupštine Kantona Sarajevo od 03.09.2009. godine Vlada Kantona obavljala fimkciju tijela upravljanja Skupštine Sarajevogasa. –navode da je prema važećem Zakonu o komunalnim djelatnostima ("Službeni novine Kantona Sarajevo" br. 31/04) propisano da su komunalne djelatnosti od javnog interesa i da se obavljaju kao javne službe, a da njihovo obavljanje u okviru svojih mjerodavnosti obezbjeđuje Kanton, Grad i općina. Također se ističe da komunalne djelatnosti, ako za to postoje tehnološki i ekonomski uvjeti, istovremeno može obavljati više subjekata koji djeluju posredstvom različitih statusnih i ugovornih oblika, uz suglasnost Kantona, Grada, odnosno općine, uz ispunjenje propisanih uvjeta za obavljanje komunalne usluge o čemu se izdaje odgovarajuće uvjerenje. Prema navedenom gospodarski subjekt "Sarajevogas" predlaže da Konkurencijsko vijeće Zahtjev za utvrđivanje zlouporabe vladajućeg položaja podnesen od strane gospodarskog subjekta UNIS"ENERGETIKA", odbije kao neosnovan. Budući da se radi o postupku sa strankama sa oprečnim interisima, te u svrhu pružanja mogućnosti strankama da se izjasne o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje konačnog rješenja, Konkurencijsko vijeće je zakazalo usmenu raspravu, dana 22.03.2010. godine, ali je ista na zahtjev stranke u postupku odgođena. Usmena rasprava je održana 15.04.2010. godine na kojoj su stranke istakle sljedeće: Na usmenoj raspravi podnositelj zahtjeva je ostao kod Zahtjeva i posebno istakao da gospodarski subjekt "Sarajevogas" svoj diskriminatorski odnos prema gospodarskom subjektu "Unis" Energetici u odnosu na gospodarski subjekt KJKP "Toplane" Sarajevo zasniva na proizvoljnom tumačenju Odluke o utvrđivanju cijene distribucije zemnog gasa od 02.04.2002. godine, na koju se u svom postupanju gospodarski subjekt "Sarajevogas" poziva. Prema tumačenju Odluke, gospodarski subjekt "Sarajevogas" u kategoriju "toplane" može svrstati samo gospodarski subjekt KJKP "Toplane" Sarajevo, iako je iz teksta te Odluke potpuno jasno da se kategorija potrošača "Toplane" odnosi na sve one koji se bave proizvodnjom i distribucijom toplotne energije krajnjim potrošačima u Kantonu Sarajevo. Po mišljenju gospodarskog subjekta Unis "Energetika" za ovakvo postupanje gospodarskog subjekta Sarajevogasa ne postoji zakonski temelj, a pogotovo što gospodarskom subjektu Sarajevogasu nije dato pravo da samostalno tumači tko spada u pojedine kategorije. S obzirom na gore navedeno, dakle gospodarski subjekt Unis Energetika smatra da gospodarski subjekt Sarajevogas potpuno nezakonito i arbitražno određuje cijenu svojih usluga prema vlastitom nahođenju i vlastitom tumačenju na koje zakonom nije ovlašten. Punomoćnik gospodarskog subjekta Sarajevogasa je istakao da ostaje kod odgovora na Zahtjev i posebno naglasio da je Odluka o utvrđivanju cijene distribucije gasa donijeta 02.04.2002. godine, a Zakon o komunalnim djelatnostima je donesen 02.12.2004. godine. Nakon donošenja Odluke,a prije stupanja na snagu Zakona o komunalnim djelatnostima Upravni Odbor gospodarskog subjekta Sarajevogasa je donio Odluku o utvrđivanju posebne kategorije potrošača "specijalni potrošač" na koju je Vlada KS dala suglasnost pod brojem 02-05-26427-4/04 od 08.12.2004. Ovom Odlukom, pored četiri utvrđene kategorije potrošača uvedena je kategorija "specijalni potrošač" koja daje gospodarskim društvima koja: –Godišnje troše 5 miliona kubnih metara gasa –Gas koriste za odvijanje proizvodno procesa –Ostvaruju potrošnju u ljetnim mjesecima u istoj ili većoj količini od potrošnje u zimskim mjesecima Također je naglasio da gospodarski subjekt Toplane Sarajevo godišnje potroše 50 miliona kubnih metara gasa i imajući to u vidu proizilazi da se gospodarski subjekt Unis Energetika ne može drugačije svrstati nego kao "veliki potrošač" te je suština u tome što je gospodarski subjekt Unis Energetika komercijalno društvo,a gospodarski subjekt "Toplane" Sarajevo to nisu, nego su utemeljene s ciljem obavljanja komunalnih djelatnosti. Analiza mjerodavnog tržišta U skladu sa člankom 3. Zakona i čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta mjerodavno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda koji su predmet obavljanja djelatnosti gospodarskih subjekata na određenom zemljopisnom području. Mjerodavno tržište proizvoda obuhvata sve proizvode koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uvjetima, imajući u vidu osobito njihove bitne značajke, kvalitet, uobičajnu namjenu, način uporabe, uvjete prodaje i cijene. Mjerodavno zemljopisno tržište obuhvata cjelokupan ili značajan dio teritorija Bosne i Hercegovine na kojoj gospodarski subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini mjerodavnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uvjetima i koji to tržište bitno razlikuju od uvjeta konkurencije na susjednim zemljopisnim tržištima. Mjerodavno tržište usluga predmetnog postupka je tržište distribucije zemnog gasa. Mjerodavno zemljopisno tržište predmetnog postupka je tržište Kantona Sarajevo budući da gospodarski subjekti "Sarajevogas" i Unis "Energetika" obavljaju djelatnost na teritoriji Kantona Sarajevo. Sukladno sa izloženim Konkurencijsko vijeće je utvrdilo daje mjerodavno tržište distribucija zemnog gasa na području Kantona Sarajevo. Postupak utvrđivanja činjenica Konkurencijsko vijeće u postupku na temelju dokumentacije prikupljene od gospodarskog subjekta Unis "Energetika" i gospodarskog subjekta "Sarajevogas" utvrdilo je sljedeće činjenice: –Podnositelj zahtjeva je registriran za obavljanje više djelatnosti između kojih je pružanje usluga distribucije i prodaje gasovitih goriva distributivnom mrežom. –Gospodarski subjekt KJKP ,,Sarajevogas"d.o.o Sarajevo je utemeljen od strane Kantona Sarajevo sa ciljem obavljanja komunalnih djelatnosti, –Gospodarski subjekt KJKP "Toplane" d.o.o. Sarajevo je utemeljen od strane Kantona Sarajevo za obavljanje distribucije toplotne energije kao komunalne djelatnosti. –Konkurencijsko vijeće u ocjeni vladajućeg položaja gospodarskog subjekta "Sarajevogas" d.o.o. Sarajevo je uzelo u obzir članak 9. stavka (2) Zakona, kojim je utvrđeno da gospodarski subjekt može imati vladajući položaj na tržištu roba ili usluga ako na mjerodavnom tržištu Bosne i Hercegovine ima sudioništvo veće od 40,0%, i članak 4. stavka (1) Odluke o definisanju kategorija vladajućeg položaja, kojim je utvrđeno da vladajući položaj u pravilu nije zabranjen, ako gospodarski subjekt svojim postupanjem i djelovanjem ne sprječava, ograničava ili narušava tržišnu konkurenciju. Konkurencijsko vijeće analizom kriterija utvrđenih u Odluci o utvrđivanju mjerodavnog tržišta je utvrdilo da gospodarski subjekt "Sarajevogas" d.o.o. Sarajevo ima tržišno sudioništvo od 100% na mjerodavnom tržištu distribucije zemnog gasa u Kantonu Sarajevo, jer jedini ima izgrađenu predviđenu infrastrukturu, te je ocjenilo da gospodarski subjekt "Sarajevogas" ima vladajući položaj, odnosno monopol na mjerodavnom tržištu distribucije zemnog gasa u Kantonu Sarajevo. –Kanton, Grad ili općina sukladno sa utvrđenim mjerodavnostima u članku 7., 8. i 9. Zakona o komunalnim djelatnostima obezbjeđuje obavljanje komunalnih djelatnosti putem javnog poduzeća komunalnih djelatnosti i gospodarskog društva ( članak 10. stavka 1. Zakona o komunalnim djelatnostima) i samim tim te djelatnosti se tretiraju kao neprofitne djelatnosti, odnosno djelatnosti koje su organizovane u službi građana. –Sukladno članku 11. Zakona o komunalnim djelatnostima jednu komunalnu djelatnost, ako za to postoje tehnološki i ekonomski uvjeti, istovremeno može obavljati vise subjekata koji djeluju posredstvom različitih statusnih i ugovornih oblika, uz suglasnost Kantona, odnosno Grada, odnosno općine u okviru utvrđenih mjerodavnosti u članku 7., 8. i 9. Zakona i koordinaciju ministarstva mjerodavnog za komunalne djelatnosti Kantona, odnosno gradskih i općinskih službi za komunalne djelatnosti, sukladno ovom zakonu. –Pod komunalnim djelatnostima podrazumijeva se pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području Kantona, kao i Grada Sarajevo i općina na području Kantona (članak 2. Zakona o komunalnim djelatnostima) –Upravni odbor Sarajevogasa je na prijedlog Vlade Kantona Sarajevo 02.04.2002. godine donio Odluku o utvrđivanju cijene distribucije gasa ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 27/02), a na koju je dala suglasnost Vlada Kantona Sarajevo. Ova Odluka se temelji na Zaključku o prodajnim cijenama gasa po tarifnim grupama i kategorijama, Izvršnog odbora grada Sarajeva još od 06.12.1994. godine. –Navedenom Odlukom o utvrđivanju cijene distribucije gasa je utvrđeno da se prosječna cijena distribucije gasa diferencira prema kategorijama potrošača i to: R.BKategorija potrošača Postojeća cijena distribucije gasa Nove cijene distribucije 1.Domaćinstva 0,08 0,06 2.Toplane 0,07 0,07 3.Mala gospodarstva 0,22 0,24 4.Veliki potrošači 0,20 0,23 –Člankom 23. Zakona o komunalnim djelatnostima je utvrđeno da validnost kalkulacije i konačan prijedlog visine cijene komunalnih usluga utvrđuje neovisno stručno tijelo Vlade Kantona a stvarnu cijenu komunalnih usluga određuje i usvaja Vlada Kantona što je i privrednom subjektu UNIS "ENERGETIKA" pojašnjeno aktom Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. –Člankom 23. stavka 7. Zakona o komunalnim djelatnostima je također utvrđeno da ukoliko se cijena komunalne usluge utvrdi u nižem iznosu od stvarne cijene koštanja, razliku sredstava će nadoknaditi Kanton. –Gospodarski subjekt "Sarajevogas" je utemeljen od strane Kantona Sarajevo za obavljanje komunalne djelatnosti, kao i gospodarski subjekt "Toplane" Sarajevo, iz čega proizilazi da su oni kao komunalna poduzeća utemeljeni za obavljanje komunalnih djelatnosti koje su u službi građana. Gospodarski subjekt "Toplane" Sarajevo plaća nižu naknadu, neekonomsku cijenu, za uslugu distibucije zemnog gasa gospodarskom subjektu "Sarajevogasu". Kanton Sarajevo gopodarskom subjektu "Sarajevogas" nadoknađuje razlike u cijeni po kojoj naplaćuje distribuciju zemnog gasa od gospodarskog subjekta "Toplane" Sarajevo. –Gospodarski subjekt Unis "Energetika" se bavi komercijalnom djelatnostima i nema suglasnost od strane Kantona Sarajevo za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno članku 10. Zakona o komunalnim djelatnostima, te sukladno s tim nije uvršten u kategoriju potrošača "toplane" prema Odluci o utvrđivanju cijene distribucije gasa. Konkurencijsko vijeće je razmotrilo navedene činjenice, pojedinačno i zajedno, u smislu odredbi Zakona, Odluke o definisanju kategorija dominantnog položaja i Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, i utvrdilo da: 1.Privredni subjekt "Sarajevogas" d.o.o. Sarajevo, svojim postupanjem i djelovanjem ne zloupotrebljava dominantan položaj direktnim ili indirektnim nametanjem nelojalnih kupovnih i prodajnih cijena ili drugih trgovinskih uslova kojima se ograničava konkurencija u smislu članka 10. stavak (2) točka a) Zakona. Nelojalnim cijenama se ograničava konkurencija među konkurentima na tržištu, a u predmetnom slučaju privredni subjekt "Sarajevogas" nema konkurenata,odnosno ima monopol na tržištu distribucije zemnog gasa u Kantonu Sarajevo. 2.Privredni subjekt "Sarajevogas" svojim postupanjem i djelovanjem također ne zloupotrebljava dominantan položaj primjenom različitih uslova za istu ili sličnu vrstu poslova sa ostalim stranama, čime ih dovodi u neravnopravan i nepovoljan konkurentski položaj na relevantnom tržištu u smislu članka 10. stavak (2) točka c) Zakona jer privredni subjekt "Sarajevogas" vrši distribuciju zemnog gasa po istim cijenama privrednom subjektu Unis "Energetika" i privrednom subjektu "Toplane" Sarajevo.Naime privredni subjekt "Šarajevogas"vrši distribuciju zemnog gasa kako privrednom subjektu "Toplane" Sarajevo tako i privrednom subjektu Unis "Energetika" po istim cijenama s tim što razliku u cijeni koju plaća privredni subjekt "Toplane" Sarajevo kao komunalno preduzeće u skladu sa člankom 23. stavak 7. Zakona o komunalnim djelatnostima, nadoknađuje Vlada Kantona Sarajevo. U skladu sa izloženim Konkurencijsko vijeće je donijelo odluku kao što je navedeno u tački 1 . dispozitiva ovoga Rješenja. Troškovi predmetnog postupka Privredni subjekt Unis"Energetika" kao podnosilac Zahtjeva za pokretanje postupka, dostavio Konkurencijskom vijeću Zahtjev za naknadu troškova postupka, broj 01-03-26-040-40- 11/09 od 28.04.2010. godine u iznosu 7.350,00 KM, na ime troškova pravnog zastupanja. Imajuću u vidu da je privredni subjekt Unis "Energetika" izazvala postupak, na čiju štetu je postupak i okončan, zahtjev za naknadu troškova privrednog subjekta Unis Energetika" je odbijen kao neosnovan u smislu članka 105. stavak 2. Zakona o upravnom postupka. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješenja nije dopuštena žalba. Nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavljivanja ovog Rješenja. Broj 01-03-26-040-42-II/09 22. lipnja 2010. godine Sarajevo Predsjednik Dr. Stjepo Pranjić, v. r. Na osnovu člana 42. tačka g), a u vezi sa članom 10. stav (2) tačka a) i c) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05, 76/07 i 80/09 ), i članom 105. Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02, 12/04 i 88/07) u postupku pokrenutom na osnovu Zahtjeva za pokretanje postupka utvrđivawa zloupotrebe dominantnog položaja podnesenog od privrednog subjekta UNIS "ENERGETIKA" d.o.o Sarajevo, Zmaja od Bosne 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, zastupanog po advokatu Začiragić Feđadu, Đoke Mazalića do broja 2, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, protiv privrednog subjekta "Sarajevogas" d.o.o. Sarajevo, Muhameda ef. Panxe 4, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Konkurencijski savjet, na 107. (stosedmoj) sjednici održanoj 22. juna 2010. godine, je donio RJEŠEWE 1 1.Odbija se Zahtjev privrednog subjekta UNIS "ENERGE - TIKA" d.o.o Sarajevo, Zmaja od Bosne 14, 71000 Sarajevo za utvrđivanje zloupotrebe dominantnog položaja privrednog subjekta "Sarajevogas" d.o.o Sarajevo, Muhameda ef. Panxe 4, 71000 Sarajevo, iz člana 10. stav a) i c) Zakona o konkuren ciji, kao neosnovan. 2.Odbija se zahtjev privrednog subjekta UNIS "ENERGETIKA" d.o.o Sarajevo za naknadu troškova ovog postupka, kao neosnovan. 3.Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glas niku BiH", službenim glasnicima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Obrazloženje Konkurencijski savjet je dana 30.10.2009. godine, u smislu člana 28. Zakona o konkurenciji (u daqnjem tekstu: Zakon), zaprimio pod brojem 01-03-26-040-II/09 Zahtjev za pokretanje postupka privrednog subjekta UNIS "ENERGETIKA" d.o.o Sarajevo, Zmaja od Bosne 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, (u daqnjem tekstu: Podnosilac zahtjeva ili UNIS "ENERGETIKA"), podnesen po punomoćniku advokatu Začiragić Feđadu, Đoke Mazalića do broja 2, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, u kojem se traži od Konkurncijskog savjeta da pokrene postupak protiv privrednog subjekta "Sarajevogas" d.o.o Sarajevo, Muhameda ef. Panxe 4, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (u daqnjem tekstu: "Sarajevogas"), zbog utvrđivawa zloupotrebe dominantnog položaja iz člana 10. stav (2). tačka a) i c) Zakona. Budući da je Zahtjev bio nepotpun i nejasan u dijelu koji se odnosi na povrede propisa o zaštiti tržišne konkurencije, odnosno zloupotrebe dominantnog položaja, Konkurencijski savjet je dopisom broj 01-03-26-040-1-II/09 od 10.11.2009.godine, od Podnosioca zahtjeva tražio dostavljanje dodatne dokumentacije i detaljan opis činjeničnog stawa i prakse ili okolnosti koje su razlog za podnošenje Zahtjeva, u smislu člana 28. stav (1) tačka c) Zakona. Podnosilac zahtjeva je dostavio Konkurencijskom savjetu u ostavljenom roku, odgovor i traženu dokumentaciju broj 01-03-26-040-2-II/09 od 18.11.2009.godine. Konkurencijski savjet je dana 30.11.2009. godine dopisom broj 01-03-26-040-3-II/09 Podnosiocu zahtjeva izdao Potvrdu o prijemu urednog i kompletnog zahtjeva, u smislu člana 28. stav (3) Zakona. Stranke u postupku Stranke u postupku su privredni subjekt UNIS "ENERGETIKA" d.o.o Sarajevo, Zmaja od Bosne 14, 71000 Sarajevo, i privredni subjekt KJKP "Sarajevogas" d.o.o Sarajevo, Muhameda ef. Panxe 4, Sarajevo. Privredni subjekt UNIS "ENERGETIKA" d.o.o Sarajevo Privredni subjekt Društvo sa ograničenom odgovornošću UNIS "ENERGETIKA", Zmaja od Bosne 14, 71000 Sarajevo (skraćeni sudski naziv firme: UNIS "ENERGETIKA", d.o.o. Vogošća) je registrovan u Opštinskom sudu u Sarajevu pod matičnim brojem: (*), sa osnovnim kapitalom od (*) KM. Pretežne registrovane djelatnosti su proizvodwa termoele - ktrične,nuklearne i električne energije, distribu cija i prodaja električne energije, distribucija i prodaja gasovitih goriva distributivnom mrežom, proizvodwa i snabdjevanje parom i toplom vodom. Privredni subjekt KJKP "Sarajevogas" d.o.o Sarajevo Privredni subjekt Kantonalno javno komunalno preduzeće za snabdjevanje prirodnim gasom "Sarajevogas" d.o.o Sarajevo, Muhameda ef. Panxe 4, 71 000 Sarajevo (skraćeni sudski naziv: KJKP "Sarajevogas" d.o.o. Sarajevo) je registrovan u Opštinskom sudu Sarajevo (matični broj subjekta: (*), osnovano od strane Kantona Sarajevo, sa osnovnim kapitalom (*) KM, i pretežnom djelatnošću: proizvodwa gasa, distri - bucija gasovitih goriva distribucijskom mrežom; Postavlja - nje instalacija za vodu, gas, grijanje, ventilaciju i hlađenje; izgradwa objekata niskogradnje; održavanje objekata visoko - gra d nje, niskogradnje i wihovih dijelova. Pravni okvir predmetnog postupka Konkurencijski savjet u postupku je primjenio odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), Odluke o definisanju kategorija dominantnog položaja ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06).Konkurencijski savjet u predmetnom postupku je uzeo u obzir i odredbe Zakona o komunalnim djelatnostima Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 31/04) Zahtjev za pokretanje postupka Zahtjev za pokretanje postupka je podnesen od privrednog subjekta UNIS "ENERGETIKA", u skladu sa članom 27. Zakona, radi utvrđivawa sprječavawa, ograničavawa ili narušavawa slobodne tržišne konkurencije zloupotrebom dominantnog položaja direktnim ili indirektnim nametanjem nelojalnih kupovnih ili prodajnih cijena ili drugih 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 58/10 trgovinskih uslova kojima se ograničava konkurencija i primjenom različitih uslova za istu ili sličnu vrstu poslova s ostalim stranama, čime ih dovodi u neravnopravan konkurentski položaj od strane privrednog subjekta "Sarajevogasa" u smislu člana 10. stav (2) tačka a) i c) Zakona. Podnosilac zahtjeva, privredni subjekt UNIS "ENEREGE TIKA", u bitnom navodi sljedeće: Upravni odbor privrednog subjekta Sarajevogasa je na sjednici održanoj 02.04.2002. godine donio nezakonitu i pravno neobavezujuću Odluku o utvrđivanju cijene distribucije gasa (u daqnjem tekstu: Odluka) na koju je Vlada Kantona Sarajevo dala svoju saglasnost Odlukom o davanju saglasnosti broj 02-05-22020-10/02 21. novembar 2002. godine. Odlukom Upravnog odbora privrednog subjekta Sarajevogasa, od 02.04.2002. godine, utvrđuje se prosječna cijena distribucije gasa prema kategorijama potrošača koji su razvrstani u četiri kategorije i to: domaćinstva, toplane, mala privreda i veliki potrošači. Podnosilac zahtjeva ističe da pomenute Odluke nisu pravno valjane s obzirom da prema članu 23. stav 5. Zakona o Komunalnim djelatnostima Kantona Sarajevo (u daqnjem tekstu: Zakon o komunalnim djelatnostima), cijenu svih komunalnih usluga određuje i usvaja Vlada Kantona Sarajevo. U ovom slučaju nije ispoštovana procedura predviđena članom 23. Zakona o komunalnim djelatnostima Kantona Sarajevo, niti je Vlada Kantona Sarajevo ikada donijela pravno obavezujući akt o visini cijena komunalnih usluga privrednog subjekta Sarajevogasa, to Podnosilac zahtjeva smatra da privredni subjekt Sarajevogas potpuno samovoqno i bez ikakvih kriterija određuje veće cijene svojih usluga Podnosiocu zahtjeva u odnosu na cijenu koju za iste usluge naplaćuje od privrednog subjkta KJKP Toplane" Sarajevo. Navedenom Odlukom privredni subjekt KJKP "Toplane Sarajevo" je svrstan u kategoriju Toplane čija cijena distribucije gasa iznosi 0,07 KM/Sm 3 , dok je Podnosilac zahtjeva svrstan u kategoriju Veliki potrošači čija cijena distribucije gasa iznosi 0,20 KM/Sm 3 , iako Podnosilac zahtjeva obavlja istu djelatnost kao i privredni subjekt KJKP "Toplane" Sarajevo. Od donošewa Odluke, Podnosilac zahtjeva se nekoliko puta obraćao privrednom subjktu Sarajevogas kako bi se uvrstio u istu kategoriju kao i privredni subjkt KJKP "Toplane" Sarajevo, ali se u odgovoru na postavljene zahtjeve privrednog subjkta Sarajevogas izjasnio kao nenadležan. Takođe, Podnosilac zahtjeva se obraćao Ministarstvu prostornog uređewa i zaštite okoliša Kantona Sarajevo koje se oglasio nenadležnim navodeći da članom 23. Zakona o komunalnim djelatnostima Kantona Sarajevo validnost kalkulacija i konačan prijedlog visine cijene komunalne usluge utvrđuje nezavisno stručno tijelo Vlade Kantona Sarajevo, a stvarnu cijenu komunalne usluge određuje i usvaja Vlada Kantona. Konkurencijski savjet je na osnovu Zahtjeva, u smislu člana 32. stav (2) Zakona, na 104. (stočetvrtoj) sjednici, održanoj dana 01.12.2009. godine donio Zakqučak o pokretanju postupka, broj 01-03-26-040-5-II/09, protiv privrednog subjkta Sarajevogas radi zloupotrebe dominantnog položaja u smislu člana 10. stav a) i c) Zakona (u daqnjem tekstu: Zakqučak). Konkurencijski savjet je dana 01.12.2009.godine dostavio Zahtjev broj 01-03-26-040-II/09 i Zakq učak broj 01-03-26-040-5-II/09, u skladu sa članom 33. stav (1) Zakona, privrednom subjektu Sarajevogas na odgovor. Privredni subjekt Sarajevogas je dostavio odgovor na Zahtjev i Zakqučak u ostavljenom vremenskom roku, u smislu člana 33. stav (2) i (3) Zakona (podnesak broj 01-03-26-040-12-II/09 od dana 11.12.2009. godine), navodeći u istom sljedeće: –da je Odluka Upravnog odbora od 02.04.2002 godine pravno valjana i da se zasniva na Odluci o preuzimanju prava osnivača javnog komunalnog preduzeća "Sarajevogas" od 14.06.1997. godine, dok je Zakon o komunalnim djelatnostima ("Službeni novine Kantona Sarajevo" br. 31/04) počeo da se primjenjuje u odnosu na na ovu odluku 1 godinu i 10 mjeseci kasnije, odnosno30.12.2004. godine. –Odluka o utvrđivanju cijene distribucije gasa u stavu 1. tačka III potvrđuje da je donijeta na prijedlog Vlade Kantona Sarajevo, a po donošenju dala je saglasnost na istu ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 27/02 od 28.11.2002). Osim toga navode da je do do izmjene osnivačkog akta odlukom Skupštine Kantona Sarajevo od 03.09.2009. godine Vlada Kantona obavljala funkciju organa upravljanja Skupštine Sarajevogasa. –navode da je prema važećem Zakonu o komunalnim djelatnostima ("Službeni novine Kantona Sarajevo", br. 31/04) propisano da su komunalne djelatnosti od javnog interesa i da se obavljaju kao javne službe, a da wihovo obavljanje u okviru svojih nadležnosti obezbjeđuje Kanton, Grad i opština. Takođe se ističe da komunalne djelatnosti, ako za to postoje tehnološki i ekonomski uslovi, istovremeno može obavljati više subjekata koji djeluju posredstvom različitih statusnih i ugovornih oblika, uz saglasnost Kantona, Grada, odnosno opštine, uz ispunjenje propisanih uslova za obavljanje komunalne usluge o čemu se izdaje odgovarajuće uvjerenje. Prema navedenom privredni subjekt "Sarajevogas" predlaže da Konkurencijski savjet Zahtjev za utvrđivanje zloupotrebe dominantnog položaja podnesen od strane privrednog subjekta UNIS "ENERGETIKA", odbije kao neosnovan. Budući da se radi o postupku sa strankama sa suprotnim interisima, te u svrhu pružawa mogućnosti strankama da se izjasne o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje konačnog rješewa, Konkurencijski savjet je zakazao usmenu raspravu, dana 22.03.2010 godine, ali je ista na zahtjev stranke u postupku odgođena. Usmena rasprava je održana 15.04.2010. godine na kojoj su stranke istakle sljedeće: Na usmenoj raspravi podnosilac zahtjeva je ostao kod Zahtjeva i posebno istakao da privredni subjekt "Sarajevogas" svoj diskriminatorski odnos prema privrednom subjektu "Unis" Energetici u odnosu na privredni subjekt KJKP "Toplane" Sarajevo zasniva na proizvoqnom tumačenju Odluke o utvrđivanju cijene distribucije zemnog gasa od 02.04.2002. godine, na koju se u svom postupanju privredni subjekt "Sarajevogas" poziva. Prema tumačenju Odluke, privredni subjekt "Sarajevogas" u kategoriju "toplane" može svrstati samo privredni subjekt KJKP "Toplane" Sarajevo,iako je iz teksta te Odluke potpuno jasno da se kategorija potrošača "Toplane" odnosi na sve one koji se bave proizvodwom i distribucijom toplotne energije krajwim potrošačima u Kantonu Sarajevo. Po mišljenju privrednog subjekta Unis "Energetika" za ovakvo postupanje privrednog subjekta Sarajevogasa ne postoji zakonski osnov, a pogotovo što privrednom subjektu Sarajevogasu nije datao pravo da samostalno tumači ko spada u pojedine kategorije. S obzirom na gore navedeno, dakle privredni subjekt Unis Energetika smatra da privredni subjekt Sarajevogas potpuno nezakonito i arbitražno određuje cijenu svojih usluga prema vlastitom nahođenju i vlastitom tumačenju na koje zakonom nije ovlašten. Punomoćnik privrednog subjekta Sarajevogasa je istakao da ostaje kod odgovora na Zahtjev i posebno naglasio da je Odluka o utvrđivanju cijene distribucije gasa donijeta 02.04.2002. godine, a Zakon o komunalnim djelatnostima je donešen 02.12.2004. godine. Nakon donošewa Odluke,a prije stupawa na snagu Zakona o komunalnim djelatnostima Upravni Odbor privrednog subjekta Sarajevogasa je donio Odluku o utvrđivanju posebne kategorije potrošača "specijalni potrošač" na koju je Vlada KS dala saglasnost pod brojem 02-05-26427-4/04 od 08.12.2004. Ovom Odlukom, pored četiri utvrđene kategorije potrošača uvedena je kategorija "specijalni potrošač" koja daje privrednim društvima koja: –Godišnje troše 5 miliona kubnih metara gasa –Gas koriste za odvijanje proizvodno procesa –Ostvaruju potrošnju u ljetnim mjesecima u istoj ili većoj količini od potrošnje u zimskim mjesecima Takođe je naglasio da privredni subjekt Toplane Sarajevo godišnje potroše 50 miliona kubnih metara gasa i imajući to u vidu proizilazi da se privredni subjekt Unisi Energetika ne može drugačije svrstati nego kao "veliki potrošač" te je suština u tome što je privredni subjekt Unis Energetika komercijalno društvo,a privredni subjekt "Toplane" Sarajevo to nisu, nego su osnovane sa ciljem obavljanja komunalnih djelatnosti. Analiza relevantnog tržišta U skladu sa članom 3. Zakona i čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta relevantno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda koji su predmet obavljanja djelatnosti privrednih subjekata na određenom geografskom području. Relevantno tržište proizvoda obuhvata sve proizvode koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjewivim, pod prihvatqivim uslovima, imajući u vidu osobito wihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajnu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. Relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupni ili značajan dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoqno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim tržištima. Relevantno tržište usluga predmetnog postupka je tržište distribucije zemnog gasa. Relevantno geografsko tržište predmetnog postupka je tržište Kantona Sarajevo budući da privredni subjekti "Sarajevogas" i Unis "Energetika" obavljaju djelatnost na teritoriji Kantona Sarajevo. U skladu sa izloženim Konkurencijski savjet je utvrdio da je relevantno tržište distribucija zemnog gasa na području Kantona Sarajevo. Postupak utvrđivawa činjenica Konkurencijski savjet u postupku na osnovu dokumentacije prikupljene od privrednog subjekta Unis "Energetika" i privrednog subjekta "Sarajevogas" utvrdio je sljedeće činjenice: –Podnosilac zahtjeva je registrovan za obavljanje više djelatnosti između kojih je pružanje usluga distribucije i prodaje gasovitih goriva distributivnom mrežom. –Privredni subjekt KJKP "Sarajevogas"d.o.o Sarajevo je osnovan od strane Kantona Sarajevo sa ciljem obavljanja komunalnih djelatnosti, –Privredni subjekt KJKP "Toplane" d.o.o. Sarajevo je osnovan od strane Kantona Sarajevo za obavljanje distribucije toplotne energije kao komunalne djelatnosti. –Konkurencijski savjet u ocjeni dominantnog položaja privrednog subjekta "Sarajevogas" d.o.o. Sarajevo je uzeo u obzir član 9. stav (2) Zakona, kojim je utvrđeno da privredni subjekt može imati dominantan položaj na tržištu roba ili usluga ako na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine ima učešće veće od 40,0%, i član 4. stav (1) Odluke o definisanju kategorija dominantnog položaja, kojim je utvrđeno da dominantan položaj u pravilu nije zabranjen, ako privredni subjekt svojim postupanjem i djelovanjem ne sprečava, ograničava ili narušava tržišnu konkurenciju. Konkurencijski savjet analizom kriterija utvrđenih u Odluci o utvrđivanju relevantnog tržišta je utvrdio da privredni subjekt "Sarajevogas" d.o.o. Sarajevo ima tržišno učešće od 100% na relevantnom tržištu distribucije zemnog gasa u Kantonu Sarajevo,jer jedini ima izgrađenu predviđenu infrastrukturu, te je ocjenio da privredni subjekt "Sarajevogas" ima dominantan položaj, odnosno monopol na relevantnom tržištu distribucije zemnog gasa u Kantonu Sarajevo. –Kanton, Grad ili opština u skladu sa utvrđenim nadležnostima u članu 7., 8. i 9. Zakona o komunalnim djelatnostima obezbjeđuje obavljanje komunalnih djelatnosti putem javnog preduzeća komunalnih djelatnosti i privrednog društva (član 10 . stav 1. Zakona o komunalnim djelatnostima) i samim tim te djelatnosti se tretiraju kao neprofitne djelatnosti,odnosno djelatnosti koje su organizovane u službi građana. –U skladu sa članom 11. Zakona o komunalnim djelatnostima jednu komunalnu djelatnost, ako za to postoje tehnološki i ekonomski uslovi,istovremeno može obavljati više subjekata koji djeluju posredstvom različitih statusnih i ugovornih oblika, uz saglasnost Kantona, odnosno Grada, odnosno opštine u okviru utvrđenih nadležnosti u članu 7., 8. i 9. Zakona i koordinaciju ministarstva nadležnog za komunalne djelatnosti Kantona, odnosno gradskih i opštinski službi za komunalne djelatnosti, u skladu sa ovim zakonom. –Pod komunalnim djelatnostima podrazumijeva se pružanje komunalnih usluga od interesa za fizička i pravna lica, te finansiranje građewa i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sistema na području Kantona, kao i Grada Sarajevo i opština na području Kantona (član 2. Zakona o komunalnim djelatnostima) –Upravni odbor Sarajevogasa je na prijedlog Vlade Kantona Sarajevo 02.04.2002. godine donio Odluku o utvrđivanju cijene distribucije gasa ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 27/02), a na koju je dala saglasnost Vlada Kantona Sarajevo.Ova Odluka se temeqi na Zakqučku o prodajnim cijenama gasa po tarifnim grupama i kategorijama, Izvršnog odbora grada Sarajeva još od 06.12.1994. godine. –Navedenom Odlukom o utvrđivanju cijene distribucije gasa je utvrđeno da se prosječna cijena distribucije gasa diferencira prema kategorijama potrošača i to: R.BKategorija potrošačaPostojeća cijena distribucije gasa Nove cijene distribucije 1.Domaćinstva 0,08 0,06 2.Toplane 0,07 0,07 3.Mala privreda 0,22 0,24 4.Veliki potrošači 0,20 0,23 –Članom 23. Zakona o komunalnim djelatnostima je utvrđeno da validnost kalkulacije i konačan prijedlog visine cijene komunalnih usluga utvrđuje nezavisno stručno tijelo Vlade Kantona a stvarnu cijenu komunalnih usluga određuje i usvaja Vlada Kantona što je i privrednom subjektu UNIS "ENERGETIKA" pojašnjeno aktom Ministarstva prostornog uređewa i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. –Članom 23. stav 7. Zakona o komunalnim djelatnostima je takođe utvrđeno da ukoliko se cijena komunalne usluge utvrdi u nižem iznosu od stvarne cijene koštawa, razliku sredstava će nadoknaditi Kanton. –Privredni subjekt"Sarajevogas" je osnovan od strane Kantona Sarajevo za obavljanje komunalne djelatnosti, kao i privredni subjekt "Toplane" Sarajevo, iz čega proizilazi da su oni kao komunalna preduzeća osnovani za obavljanje komunalnih djelatnosti koje su u službi građana. Privredni subjekt "Toplane" Sarajevo plaća nižu naknadu, neekonom sku cijenu, za uslugu distibu - cije zemnog gasa privred nom subjektu "Sarajevogasu". Kanton Sarajevo privrednom subjektu "Sarajevogas" nadoknađuje razlike u cijeni po kojoj naplaćuje distribuciju zemnog gasa od privrednog subjekta "Toplane" Sarajevo. –Privredni subjekt Unis "Energetika" se bavi komercijalnom djelatnostima i nema saglasnost od strane Kantona Sarajevo za obavljanje komunalnih djelatnosti u skladu sa članom 10. Zakona o komunalnim djelatnostima, te u skladu sa tim nije uvršten u kategoriju potrošača "toplane" prema Odluci o utvrđivanju cijene distribucije gasa. Konkurencijski savjet je razmotrio navedene činjenice, pojedinačno i zajedno, u smislu odredbi Zakona, Odluke o definisanju kategorija dominantnog položaja i Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, i utvrdio da: 1.Privredni subjkt "Sarajevogas" d.o.o. Sarajevo, svojim postupanjem i djelovanjem ne zloupotrebljava dominantan položaj direktnim ili indirektnim nametanjem nelojalnih kupovnih i prodajnih cijena ili drugih trgovinskih uslova kojima se ograničava konkurencija u smislu člana 10. stav (2) tačka a) Zakona. Nelojalnim cijenama se ograničava konkurencija među konkurentima na tržištu, a u predmetnom slučaju privredni subjekt "Sarajevogas" nema konkurenata,odnosno ima monopol na tržištu distribucije zemnog gasa u Kantonu Sarajevo. 2.Privredni subjekt "Sarajevogas" svojim postupanjem i djelovanjem takođe ne zloupotrebljava dominantan položaj primjenom različitih uslova za istu ili sličnu vrstu poslova sa ostalim stranama, čime ih dovodi u neravnopravan i nepovoljan konkurentski položaj na relevantnom tržištu u smislu člana 10. stav (2) tačka c) Zakona jer privredni subjekt "Sarajevogas" vrši distribuciju zemnog gasa po istim cijenama privrednom subjek tu Unis "Energetika" i privrednom subjektu "Topla - ne" Sarajevo. Naime privredni subjekt "Sarajevo gas"vrši distribuciju zemnog gasa kako privrednom subjektu "Toplane" Sarajevo tako i privrednom subjektu Unis "Energetika" po istim cijenama s tim što razliku u cijeni koju plaća privredni subjekt "Toplane" Sarajevo kao komunalno preduzeće u skladu sa članom 23. stav 7 Zakona o komunalnim djelatnostima, nadoknađuje Vlada Kantona Sarajevo.. U skladu sa izloženim Konkurencijski savjet je donio odluku kao što je navedeno u tački 1.dispozitiva ovoga Rješewa. Troškovi predmetnog postupka Privredni subjekt Unis"Energetika" kao podnosilac Zahtjeva za pokretanje postupka, dostavio Konkurencijskom savjetu Zahtjev za naknadu troškova postupka, broj 01-03-26-040-40-II/09 od 28.04.2010. godine u iznosu 7.350,00 KM, na ime troškova pravnog zastupawa. Imajuću u vidu da je privredni subjekt Unis "Energetika" izazvala postupak, na čiju štetu je postupak i okončan, zahtjev za naknadu troškova privrednog subjekta Unis Energetika" je odbijen kao neosnovan u smislu člana 105. stav 2. Zakona o upravnom postupka. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješewa nije dopuštena žalba.Nezadovoqna stranka može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavqivawa ovog Rješewa. Broj 01-03-26-040-42-II/09 22. juna 2010. godine Sarajevo Predsjednik Dr Stjepo Prawić, s. r. Na osnovu člana 42. tačka g), a u vezi sa članom 10. stav (2) tačka a) i c) Zakona o konkurencij ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05, 76/07 i 80/09 ), i članom 105. Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02, 12/04 i 88/07) u postupku pokrenutom na osnovu Zahtjeva za pokretanje postupka utvrđivanja zloupotrebe dominantnog položaja podnesenog od privrednog subjekta UNIS "ENERGETIKA" d.o.o Sarajevo, Zmaja od Bosne 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina , zastupanog po advokatu Začiragić Feđadu, Đoke Mazalića do broja 2, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, protiv privrednog subjekta "Sarajevogas" d.o.o. Sarajevo, Muhameda ef. Pandže 4, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Konkurencijsko vijeće, na 107. (stosedmoj) sjednici održanoj 22. juna 2010. godine, je donijelo RJEŠENJE 1 1.Odbija se Zahtjev privrednog subjekta UNIS "ENERGE - TIKA" d.o.o Sarajevo, Zmaja od Bosne 14, 71000 Sarajevo za utvrđivanje zloupotrebe dominantnog položaja privrednog subjekta "Sarajevogas" d.o.o Sarajevo, Muhameda ef. Pandže 4, 71000 Sarajevo, iz člana 10. stav a) i c) Zakona o konkurenciji, kao neosnovan. 2.Odbija se zahtjev privrednog subjekta UNIS "ENERGE - TIKA" d.o.o Sarajevo za naknadu troškova ovog postupka, kao neosnovan. 3.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasnicima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Obrazloženje Konkurencijsko vijeće je dana 30.10.2009. godine, u smislu člana 28. Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon), zaprimilo pod brojem 01-03-26-040-II/09 Zahtjev za pokretanje postupka privrednog subjekta UNIS "ENERGETIKA" d.o.o Sarajevo, Zmaja od Bosne 14, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, (u daljnjem tekstu: Podnosilac zahtjeva ili UNIS "ENERGETIKA"), podnesen po punomoćniku advokatu Začiragić Feđadu, Đoke Mazalića do broja 2, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, u kojem se traži od Konkurncijskog vijeća da pokrene postupak protiv privrednog subjekta "Sarajevogas" d.o.o Sarajevo, Muhameda ef. Pandže 4, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: "Sarajevogas"), zbog utvrđivanja zloupotrebe dominantnog položaja iz člana 10. stav (2). tačka a) i c) Zakona. Budući da je Zahtjev bio nepotpun i nejasan u dijelu koji se odnosi na povrede propisa o zaštiti tržišne konkurencije, odnosno zloupotrebe dominantnog položaja ,Konkurencijsko vijeće je dopisom broj 01-03-26-040-1-II/09 od 10.11.2009. godine, od Podnosioca zahtjeva tražilo dostavljanje dodatne dokumentacije i detaljan opis činjeničnog stanja i prakse ili okolnosti koje su razlog za podnošenje Zahtjeva, u smislu člana 28. stav (1) tačka c) Zakona. Podnosilac zahtjeva je dostavio Konkurencijskom vijeću u ostavljenom roku, odgovor i traženu dokumentaciju broj 01-03-26-040-2-II/09 od 18.11.2009. godine. Konkurencijsko vijeće je dana 30.11.2009. godine dopisom broj 01-03-26-040-3-II/09 Podnosiocu zahtjeva izdalo Potvrdu o 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 58/10 prijemu urednog i kompletnog zahtjeva, u smislu člana 28. stav (3) Zakona. Stranke u postupku Stranke u postupku su privredni subjekt UNIS "ENERGETIKA" d.o.o Sarajevo, Zmaja od Bosne 14, 71000 Sarajevo, i privredni subjekt KJKP "Sarajevogas" d.o.o Sarajevo, Muhameda ef. Pandže 4, Sarajevo. Privredni subjekt UNIS "ENERGETIKA" d.o.o Sarajevo Privredni subjekt Društvo sa ograničenom odgovornošću UNIS "ENERGETIKA", Zmaja od Bosne 14, 71000 Sarajevo (skraćeni sudski naziv firme: UNIS "ENERGETIKA", d.o.o. Vogošća) je registrovan u Općinskom sudu u Sarajevu pod matičnim brojem: (*), sa osnovnim kapitalom od (*) KM. Pretežne registrovane djelatnosti su proizvodnja termoelektrične,nuklearne i električne energije, distribucija i prodaja električne energije, distribucija i prodaja gasovitih goriva distributivnom mrežom, proizvodnja i snabdjevanje parom i toplom vodom. Privredni subjekt KJKP "Sarajevogas" d.o.o Sarajevo Privredni subjekt Kantonalno javno komunalno preduzeće za snabdjevanje prirodnim gasom "Sarajevogas" d.o.o Sarajevo, Muhameda ef. Pandže 4, 71 000 Sarajevo (skraćeni sudski naziv: KJKP "Sarajevogas" d.o.o. Sarajevo) je registrovan u Općinskom sudu Sarajevo (matični broj subjekta: (*), osnovano od strane Kantona Sarajevo, sa osnovnim kapitalom (*) KM, i pretežnom djelatnošću: proizvodnja gasa,distribucija gasovitih goriva distribucijskom mrežom; Postavljanje instalacija za vodu,gas,grijanje,ventilaciju i hlađenje; izgradnja objekata niskogradnje; održavanje objekata visokogradnje, niskogradnje i njihovih dijelova. Pravni okvir predmetnog postupka Konkurencijsko vijeće u postupku je primjenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), Odluke o definisanju kategorija dominantnog položaja ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06).Konkurencijsko vijeće u predmetnom postupku je uzelo u obzir i odredbe Zakona o komunalnim djelatnostima Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 31/04) Zahtjev za pokretanje postupka Zahtjev za pokretanje postupka je podnesen od privrednog subjekta UNIS "ENERGETIKA", u skladu sa članom 27. Zakona, radi utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja slobodne tržišne konkurencije zloupotrebom dominantnog položaja direktnim ili indirektnim nametanjem nelojalnih kupovnih ili prodajnih cijena ili drugih trgovinskih uslova kojima se ograničava konkurencija i primjenom različitih uslova za istu ili sličnu vrstu poslova s ostalim stranama, čime ih dovodi u neravnopravan konkurentski položaj od strane privrednog subjekta "Sarajevogasa" u smislu člana 10. stav (2) tačka a) i c) Zakona. Podnosilac zahtjeva, privredni subjekt UNIS "ENEREGE - TIKA", u bitnom navodi sljedeće: Upravni odbor privrednog subjekta Sarajevogasa je na sjednici održanoj 02.04.2002. godine donio nezakonitu i pravno neobavezujuću Odluku o utvrđivanju cijene distribucije gasa (u daljnjem tekstu: Odluka) na koju je Vlada Kantona Sarajevo dala svoju saglasnost Odlukom o davanju saglasnosti broj 02-05-22020-10/02 21. novembar 2002 godine. Odlukom Upravnog odbora privrednog subjekta Sarajevogasa, od 02.04.2002. godine, utvrđuje se prosječna cijena distribucije gasa prema kategorijama potrošača koji su razvrstani u četiri kategorije i to: domaćinstva, toplane, mala privreda i veliki potrošači. Podnosilac zahtjeva ističe da pomenute Odluke nisu pravno valjane s obzirom da prema članu 23. stav 5. Zakona o Komunalnim djelatnostima Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Zakon o komunalnim djelatnostima), cijenu svih komunalnih usluga određuje i usvaja Vlada Kantona Sarajevo. U ovom slučaju nije ispoštovana procedura predviđena članom 23. Zakona o komunalnim djelatnostima Kantona Sarajevo, niti je Vlada Kantona Sarajevo ikada donijela pravno obavezujući akt o visini cijena komunalnih usluga privrednog subjekta Sarajevogasa, to Podnosilac zahtjeva smatra da privredni subjekt Sarajevogas potpuno samovoljno i bez ikakvih kriterija određuje veće cijene svojih usluga Podnosiocu zahtjeva u odnosu na cijenu koju za iste usluge naplaćuje od privrednog subjkta KJKP Toplane" Sarajevo. Navedenom Odlukom privredni subjekt KJKP "Toplane Sarajevo" je svrstan u kategoriju Toplane čija cijena distribucije gasa iznosi 0,07 KM/Sm 3 , dok je Podnosilac zahtjeva svrstan u kategoriju Veliki potrošači čija cijena distribucije gasa iznosi 0,20 KM/Sm 3 , iako Podnosilac zahtjeva obavlja istu djelatnost kao i privredni subjekt KJKP "Toplane" Sarajevo. Od donošenja Odluke, Podnosilac zahtjeva se nekoliko puta obraćao privrednom subjektu Sarajevogas kako bi se uvrstio u istu kategoriju kao i privredni subjekt KJKP "Toplane" Sarajevo, ali se u odgovoru na postavljene zahtjeve privrednog subjekta Sarajevogas izjasnio kao nenadležan. Također, Podnosilac zahtjeva se obraćao Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo koje se oglasio nenadležnim navodeći da članom 23. Zakona o komunalnim djelatnostima Kantona Sarajevo validnost kalkulacija i konačan prijedlog visine cijene komunalne usluge utvrđuje nezavisno stručno tijelo Vlade Kantona Sarajevo, a stvarnu cijenu komunalne usluge određuje i usvaja Vlada Kantona. Konkurencijsko vijeće je na osnovu Zahtjeva, u smislu člana 32. stav (2) Zakona, na 104. (stočetvrtoj) sjednici, održanoj dana 01.12.2009. godine donijelo Zaključak o pokretanju postupka, broj 01-03-26-040-5-II/09, protiv privrednog subjkta Sarajevogas radi zloupotrebe dominantnog položaja u smislu člana 10. stav a) i c) Zakona (u daljnjem tekstu:Zaključak). Konkurencijsko vijeće je dana 01.12.2009.godine dostavilo Zahtjev broj 01-03-26-040-II/09 i Zaključak broj 01-03-26- 040- 5-II/09, u skladu sa članom 33. stav (1) Zakona, privrednom subjektu Sarajevogas na odgovor. Privredni subjekt Sarajevogas je dostavio odgovor na Zahtjev i Zaključak u ostavljenom vremenskom roku, u smislu člana 33. stav (2) i (3) Zakona (podnesak broj 01-03-26-040-12-II/09 od dana 11.12.2009.godine), navodeći u istom sljedeće: –da je Odluka Upravnog odbora od 02.04.2002. godine pravno valjana i da se zasniva na Odluci o preuzimanju prava osnivača javnog komunalnog preduzeća "Sarajevogas" od 14.06.1997. godine, dok je Zakon o komunalnim djelatnostima ("Službeni novine Kantona Sarajevo", br. 31/04) počeo da se primjenjuje u odnosu na na ovu odluku 1 godinu i 10 mjeseci kasnije, odnosno 30.12.2004. godine. –Odluka o utvrđivanju cijene distribucije gasa u stavu 1. tačka III potvrđuje da je donijeta na prijedlog Vlade Kantona Sarajevo, a po donošenju dala je saglasnost na istu ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 27/02 od 28.11.2002). Osim toga navode da je do do izmjene osnivačkog akta odlukom Skupštine Kantona Sarajevo od 03.09.2009. godine Vlada Kantona obavljala funkciju organa upravljanja Skupštine Sarajevogasa. –navode da je prema važećem Zakonu o komunalnim djelatnostima ("Službeni novine Kantona Sarajevo" br. 31/04) propisano da su komunalne djelatnosti od javnog interesa i da se obavljaju kao javne službe, a da njihovo obavljanje u okviru svojih nadležnosti obezbjeđuje Kanton, Grad i općina. Također se ističe da komunalne djelatnosti, ako za to postoje tehnološki i ekonomski uslovi, istovremeno može obavljati više subjekata koji djeluju posredstvom različitih statusnih i ugovornih oblika, uz saglasnost Kantona, Grada, odnosno općine, uz ispunjenje propisanih uslova za obavljanje komunalne usluge o čemu se izdaje odgovarajuće uvjerenje. Prema navedenom privredni subjekt "Sarajevogas" predlaže da Konkurencijsko vijeće Zahtjev za utvrđivanje zloupotrebe dominantnog položaja podnesen od strane privrednog subjekta UNIS"ENERGETIKA", odbije kao neosnovan. Budući da se radi o postupku sa strankama sa suprotnim interisima, te u svrhu pružanja mogućnosti strankama da se izjasne o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje konačnog rješenja, Konkurencijsko vijeće je zakazalo usmenu raspravu, dana 22.03.2010. godine, ali je ista na zahtjev stranke u postupku odgođena. Usmena rasprava je održana 15.04.2010. godine na kojoj su stranke istakle sljedeće: Na usmenoj raspravi podnosilac zahtjeva je ostao kod Zahtjeva i posebno istakao da privredni subjekt "Sarajevogas" svoj diskriminatorski odnos prema privrednom subjektu "Unis" Energetici u odnosu na privredni subjekt KJKP "Toplane" Sarajevo zasniva na proizvoljnom tumačenju Odluke o utvrđivanju cijene distribucije zemnog gasa od 02.04.2002. godine, na koju se u svom postupanju privredni subjekt "Sarajevogas" poziva. Prema tumačenju Odluke, privredni subjekt "Sarajevogas" u kategoriju "toplane" može svrstati samo privredni subjekt KJKP "Toplane" Sarajevo, iako je iz teksta te Odluke potpuno jasno da se kategorija potrošača "Toplane" odnosi na sve one koji se bave proizvodnjom i distribucijom toplotne energije krajnjim potrošačima u Kantonu Sarajevo. Po mišljenju privrednog subjekta Unis "Energetika" za ovakvo postupanje privrednog subjekta Sarajevogasa ne postoji zakonski osnov, a pogotovo što privrednom subjektu Sarajevogasu nije datao pravo da samostalno tumači ko spada u pojedine kategorije. S obzirom na gore navedeno, dakle privredni subjekt Unis Energetika smatra da privredni subjekt Sarajevogas potpuno nezakonito i arbitražno određuje cijenu svojih usluga prema vlastitom nahođenju i vlastitom tumačenju na koje zakonom nije ovlašten. Punomoćnik privrednog subjekta Sarajevogasa je istakao da ostaje kod odgovora na Zahtjev i posebno naglasio da je Odluka o utvrđivanju cijene distribucije gasa donijeta 02.04.2002. godine, a Zakon o komunalnim djelatnostima je donešen 02.12.2004. godine. Nakon donošenja Odluke,a prije stupanja na snagu Zakona o komunalnim djelatnostima Upravni Odbor privrednog subjekta Sarajevogasa je donio Odluku o utvrđivanju posebne kategorije potrošača "specijalni potrošač" na koju je Vlada KS dala saglasnost pod brojem 02-05-26427-4/04 od 08.12.2004. Ovom Odlukom, pored četiri utvrđene kategorije potrošača uvedena je kategorija "specijalni potrošač" koja daje privrednim društvima koja: –Godišnje troše 5 miliona kubnih metara gasa –Gas koriste za odvijanje proizvodno procesa –Ostvaruju potrošnju u ljetnim mjesecima u istoj ili većoj količini od potrošnje u zimskim mjesecima Također je naglasio da privredni subjekt Toplane Sarajevo godišnje potroše 50 miliona kubnih metara gasa i imajući to u vidu proizilazi da se privredni subjekt Unisi Energetika ne može drugačije svrstati nego kao "veliki potrošač" te je suština u tome što je privredni subjekt Unis Energetika komercijalno društvo,a privredni subjekt "Toplane" Sarajevo to nisu, nego su osnovane sa ciljem obavljanja komunalnih djelatnosti. Analiza relevantnog tržišta U skladu sa članom 3. Zakona i čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta relevantno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda koji su predmet obavljanja djelatnosti privrednih subjekata na određenom geografskom području. Relevantno tržište proizvoda obuhvata sve proizvode koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u vidu naročito njihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajnu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. Relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupni ili značajan dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim tržištima. Relevantno tržište usluga predmetnog postupka je tržište distribucije zemnog gasa. Relevantno geografsko tržište predmetnog postupka je tržište Kantona Sarajevo budući da privredni subjekti "Sarajevogas" i Unis "Energetika" obavljaju djelatnost na teritoriji Kantona Sarajevo. U skladu sa izloženim Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je relevantno tržište distribucija zemnog gasa na području Kantona Sarajevo. Postupak utvrđivanja činjenica Konkurencijsko vijeće u postupku na osnovu dokumentacije prikupljene od privrednog subjekta Unis "Energetika" i privrednog subjekta "Sarajevogas" utvrdilo je sljedeće činjenice: –Podnosilac zahtjeva je registrovan za obavljanje više djelatnosti između kojih je pružanje usluga distribucije i prodaje gasovitih goriva distributivnom mrežom. –Privredni subjekt KJKP "Sarajevogas"d.o.o Sarajevo je osnovan od strane Kantona Sarajevo sa ciljem obavljanja komunalnih djelatnosti, –Privredni subjekt KJKP "Toplane" d.o.o. Sarajevo je osnovan od strane Kantona Sarajevo za obavljanje distribucije toplotne energije kao komunalne djelatnosti. –Konkurencijsko vijeće u ocjeni dominantnog položaja privrednog subjekta "Sarajevogas" d.o.o. Sarajevo je uzelo u obzir član 9. stav (2) Zakona, kojim je utvrđeno da privredni subjekt može imati dominantan položaj na tržištu roba ili usluga ako na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine ima učešće veće od 40,0%, i član 4. stav (1) Odluke o definisanju kategorija dominantnog položaja, kojim je utvrđeno da dominantan položaj u pravilu nije zabranjen, ako privredni subjekt svojim postupanjem i djelovanjem ne sprečava, ograničava ili narušava tržišnu konkurenciju. Konkurencijsko vijeće analizom kriterija utvrđenih u Odluci o utvrđivanju relevantnog tržišta je utvrdilo da privredni subjekt "Sarajevogas" d.o.o. Sarajevo ima tržišno učešće od 100% na relevantnom tržištu distribucije zemnog gasa u Kantonu Sarajevo, jer jedini ima izgrađenu predviđenu infrastrukturu, te je ocjenilo da privredni subjekt "Sarajevogas" ima dominantan položaj, odnosno monopol na relevantnom tržištu distribucije zemnog gasa u Kantonu Sarajevo. –Kanton, Grad ili općina u skladu sa utvrđenim nadležnostima u članu 7., 8. i 9. Zakona o komunalnim djelatnostima obezbjeđuje obavljanje komunalnih djelatnosti putem javnog preduzeća komunalnih djelatnosti i privrednog društva (član 10 . stav 1. Zakona o komunalnim djelatnostima) i samim tim te djelatnosti se tretiraju kao neprofitne djelatnosti, odnosno djelatnosti koje su organizovane u službi građana. –U skladu sa članom 11. Zakona o komunalnim djelatnostima jednu komunalnu djelatnost, ako za to postoje tehnološki i ekonomski uslovi, istovremeno može obavljati više subjekata koji djeluju posredstvom različitih statusnih i ugovornih oblika, uz saglasnost Kantona, odnosno Grada, odnosno općine u okviru utvrđenih nadležnosti u članu 7., 8. i 9. Zakona i koordinaciju ministarstva nadležnog za komunalne djelatnosti Kantona, odnosno gradskih i općinskih službi za komunalne djelatnosti, u skladu sa ovim zakonom. –Pod komunalnim djelatnostima podrazumijeva se pružanje komunalnih usluga od interesa za fizička i pravna lica, te finansiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sistema na području Kantona, kao i Grada Sarajevo i općina na području Kantona (član 2. Zakona o komunalnim djelatnostima) –Upravni odbor Sarajevogasa je na prijedlog Vlade Kantona Sarajevo 02.04.2002. godine donio Odluku o utvrđivanju cijene distribucije gasa ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 27/02), a na koju je dala saglasnost Vlada Kantona Sarajevo.Ova Odluka se temelji na Zaključku o prodajnim cijenama gasa po tarifnim grupama i kategorijama, Izvršnog odbora grada Sarajeva još od 06.12.1994. godine. –Navedenom Odlukom o utvrđivanju cijene distribucije gasa je utvrđeno da se prosječna cijena distribucije gasa diferencira prema kategorijama potrošača i to: R.BKategorija potrošača Postojeća cijena distribucije gasa Nove cijene distribucije 1.Domaćinstva 0,08 0,06 2.Toplane 0,07 0,07 3.Mala privreda 0,22 0,24 4.Veliki potrošači 0,20 0,23 –Članom 23. Zakona o komunalnim djelatnostima je utvrđeno da validnost kalkulacije i konačan prijedlog visine cijene komunalnih usluga utvrđuje nezavisno stručno tijelo Vlade Kantona a stvarnu cijenu komunalnih usluga određuje i usvaja Vlada Kantona što je i privrednom subjektu UNIS "ENERGETIKA" pojašnjeno aktom Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. –Članom 23. stav 7. Zakona o komunalnim djelatnostima je također utvrđeno da ukoliko se cijena komunalne usluge utvrdi u nižem iznosu od stvarne cijene koštanja, razliku sredstava će nadoknaditi Kanton. –Privredni subjekt "Sarajevogas" je osnovan od strane Kantona Sarajevo za obavljanje komunalne djelatnosti, kao i privredni subjekt "Toplane" Sarajevo, iz čega proizilazi da su oni kao komunalna preduzeća osnovani za obavljanje komunalnih djelatnosti koje su u službi građana. Privredni subjekt "Toplane" Sarajevo plaća nižu naknadu, neekonomsku cijenu, za uslugu distibucije zemnog gasa privrednom subjektu "Sarajevogasu". Kanton Sarajevo privrednom subjektu "Sarajevogas" nadoknađuje razlike u cijeni po kojoj naplaćuje distribuciju zemnog gasa od privrednog subjekta "Toplane" Sarajevo. –Privredni subjekt Unis "Energetika" se bavi komercijalnom djelatnostima i nema saglasnost od strane Kantona Sarajevo za obavljanje komunalnih djelatnosti u skladu sa članom 10. Zakona o komunalnim djelatnostima, te u skladu sa tim nije uvršten u kategoriju potrošača "toplane" prema Odluci o utvrđivanju cijene distribucije gasa. Konkurencijsko vijeće je razmotrilo navedene činjenice, pojedinačno i zajedno, u smislu odredbi Zakona, Odluke o definisanju kategorija dominantnog položaja i Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, i utvrdilo da: 1.Privredni subjekt "Sarajevogas" d.o.o. Sarajevo, svojim postupanjem i djelovanjem ne zloupotrebljava dominantan položaj direktnim ili indirektnim nametanjem nelojalnih kupovnih i prodajnih cijena ili drugih trgovinskih uslova kojima se ograničava konkurencija u smislu člana 10. stav (2) tačka a) Zakona. Nelojalnim cijenama se ograničava konkurencija među konkurentima na tržištu, a u predmetnom slučaju privredni subjekt "Sarajevogas" nema konkurenata, odnosno ima monopol na tržištu distribucije zemnog gasa u Kantonu Sarajevo. 2.Privredni subjekt "Sarajevogas" svojim postupanjem i djelovanjem također ne zloupotrebljava dominantan položaj primjenom različitih uslova za istu ili sličnu vrstu poslova sa ostalim stranama, čime ih dovodi u neravnopravan i nepovoljan konkurentski položaj na relevantnom tržištu u smislu člana 10. stav (2) tačka c) Zakona jer privredni subjekt "Sarajevogas" vrši distribuciju zemnog gasa po istim cijenama privrednom subjektu Unis "Energetika" i privrednom subjektu "Toplane" Sarajevo. Naime privredni subjekt "Sarajevogas"vrši distribuciju zemnog gasa kako privrednom subjektu "Toplane" Sarajevo tako i privrednom subjektu Unis "Energetika" po istim cijenama s tim što razliku u cijeni koju plaća privredni subjekt "Toplane" Sarajevo kao komunalno preduzeće u skladu sa članom 23. stav 7. Zakona o komunalnim djelatnostima, nadoknađuje Vlada Kantona Sarajevo. U skladu sa izloženim Konkurencijsko vijeće je donijelo odluku kao što je navedeno u tački 1. dispozitiva ovoga Rješenja. Troškovi predmetnog postupka Privredni subjekt Unis"Energetika" kao podnosilac Zahtjeva za pokretanje postupka, dostavio Konkurencijskom vijeću Zahtjev za naknadu troškova postupka, broj 01-03-26-040-40- II/09 od 28.04.2010. godine u iznosu 7.350,00 KM, na ime troškova pravnog zastupanja. Imajuću u vidu da je privredni subjekt Unis "Energetika" izazvala postupak, na čiju štetu je postupak i okončan, zahtjev za naknadu troškova privrednog subjekta Unis Energetika" je odbijen kao neosnovan u smislu člana 105. stav 2. Zakona o upravnom postupka. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješenja nije dopuštena žalba. Nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavljivanja ovog Rješenja. Broj 01-03-26-040-42-II/09 22. juna 2010. godine Sarajevo Predsjednik Dr. Stjepo Pranjić, s. r. ISPRAVKE Nakon izvršenog sravnjivanja sa izvornim tekstom, uočeno je da je u Naputku o utvrđivanju kvalifikacija, broja članova, postupka ždrijeba i imenovanja, obuke, provjere znanja i certificiranja članova biračkih odbora i mobilnih timova za glasanje ("Službeni glasnik BiH", broj 37/10) načinjena tehnička greška, te temeljem članka 55. Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 11/05), predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine daje ISPRAVKE 1 NAPUTKA O UTVRĐIVANJU KVALI FIKACIJA, BROJA ČLANOVA, POSTUPKA ŽDRI JEBA I IMENOVANJA, OBUKE, PROVJERE ZNANJA I CERTIFICIRANJA ČLANOVA BIRAČKIH O DBORA I MOBILNIH TIMOVA ZA GLAS OVANJE Članak 1. U Naputku o utvrđivanju kvalifikacija, broja članova, postupka ždrijeba i imenovanja, obuke, provjere znanja i certificiranja članova biračkih odbora i mobilnih timova za glasanje, vrše se sljedeće ispravke: u rješenju testa-uzorak A, pitanje broj 16) odgovor pod slovom "(a)", zamjenjuje se slovom "(b)", i u rješenju testa-uzorak C, pitanje broj 18) odgovor pod slovom "(b)", zamjenjuje se slovom "(a)". Članak 2. (Objavljivanje u službenim glasilima) Ove ispravke naputka stupaju na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a objavit će se "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku 1 Ispravka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 57/10 RS", "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH" i njeb stranici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH www.izbori.ba. Broj 05-1-02-2-2113/10 28. lipnja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Irena Hadžiabdić, v. r. Nakon izvršenog sravwivawa sa izvornim tekstom, uočeno je da je u Uputstvu o utvrđivanju kvalifikacija, broja članova, postupka žrijebawa i imenovawa, obuke, provjere znawa i certificirawa članova biračkih odbora i mobilnih timova za glasanje ("Službeni glasnik BiH", broj 37/10) načinjena tehnička greška, te na osnovu člana 55. Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 11/05), predsjed - nica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine daje ISPRAVKE 1 UPUTSTVA O UTVRĐIVAWU KVALIFIKACIJA, BROJA ČLANOVA, POSTUPKA ŽRIJEBAWA I IMENOVAWA, OBUKE, PROV JERE ZNAWA I CERTIFICIRAWA ČLANOV A BIRAČKIH ODBORA I MOBILNIH TIMOVA ZA GLASAW E Član 1. U Uputstvu o utvrđivanju kvalifikacija, broja članova, postupka žrijebawa i imenovawa, obuke, provjere znawa i certificirawa članova biračkih odbora i mobilnih timova za glasanje, vrše se sljedeće ispravke: u rješenju testa-uzorak A, pitanje broj 16) odgovor pod slovom "(a)", zamjenjuje se slovom "(b)", i u rješenju testa-uzorak C, pitanje broj 18) odgovor pod slovom "(b)", zamjenjuje se slovom "(a)". Član 2. (Objavqivanje u službenim glasilima) Ove ispravke uputstva stupaju na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Službenom glasniku BiH", a objaviće se "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku RS", "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH" i njeb stranici Centralne izborne komisije BiH www.izboriba. Broj 05-1-02-2-2113/10 28. juna 2010. godine Sarajevo Predsjednica Irena Haxiabdić, s. r. Nakon izvršenog sravnjivanja sa izvornim tekstom, uočeno je da je u Uputstvu o utvrđivanju kvalifikacija, broja članova, postupka žrijebanja i imenovanja, obuke, provjere znanja i certificiranja članova biračkih odbora i mobilnih timova za glasanje ("Službeni glasnik BiH", broj 37/10) načinjena tehnička greška, te na osnovu člana 55. Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 11/05), predsjednica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine daje ISPRAVKE 2 UPUTSTVA O UTVRĐIVANJU KVALI FIKACIJA, BROJA ČLANOVA, POSTUPKA ŽRI JEBANJA I IMENOVANJA, OBUKE, PROVJERE ZNANJA I CERTIFICIRANJA ČLANOVA BIRAČKIH O DBORA I MOBILNIH TIMOVA ZA GLAS ANJE Član 1. U Uputstvu o utvrđivanju kvalifikacija, broja članova, postupka žrijebanja i imenovanja, obuke, provjere znanja i certificiranja članova biračkih odbora i mobilnih timova za glasanje, vrše se sljedeće ispravke: u rješenju testa-uzorak A, pitanje broj 16) odgovor pod slovom "(a)", zamjenjuje se slovom "(b)", i u rješenju testa-uzorak C, pitanje broj 18) odgovor pod slovom "(b)", zamjenjuje se slovom "(a)". Član 2. (Objavljivanje u službenim glasilima) Ove ispravke uputstva stupaju na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a objavit će se "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku RS", "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH" i njeb stranici Centralne izborne komisije BiH www. izbori.ba. Broj 05-1-02-2-2113/10 28. juna 2010. godine Sarajevo Predsjednica Irena Hadžiabdić, s. r. 1 Ispravka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 57/10 2 Ispravka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 57/10 KAZALO PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 812Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (hrvatski jezik) 1 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju qudi materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (srpski jezik) 4 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (bosanski jezik) 7 VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 813Uredba o jedinstvenoj policijskoj odori (hrvatski jezik)11 Uredba o jedinstvenoj policijskoj uniformi (srpski jezik) 11 Uredba o jedinstvenoj policijskoj uniformi (bosanski jezik) 12 814Uredba o plaćanju troškova medicinskog vještačenja iz oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja (hrvatski jezik) 12 Uredba o plaćanju troškova medicinskog vještačewa iz oblasti penzijskog i invalidskog osigurawa (srpski jezik) 13 Uredba o plaćanju troškova medicinskog vještačenja iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja (bosanski jezik) 13 815Odluka o uspostavi novih radnih mjesta u organima upravljanja i rukovođenja u Direkciji za upravljanje pasivnom podbilancom poduzeća i banaka (hrvatski jezik) 14 Odluka o uspostavljanju novih radnih mjesta u organima upravljanja i rukovođewa u Direkciji za upravljanje pasivnim podbilansom preduzeća i banaka (srpski jezik) 14 Odluka o uspostavljanju novih radnih mjesta u organima upravljanja i rukovođenja u Direkciji za upravljanje pasivnim podbilansom preduzeća i banaka (bosanski jezik) 15 816Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu Federalnom ministarstvu za pitanje branitelja i invalida domovinskog rata - Federalnom ministarstvu za pitanje boraca i invalida odbrambenooslobodilačkog rata (hrvatski jezik) 15 Odluka o odobravanju izdvajawa sredstava iz Buxeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu Federalnom ministarstvu za pitanje boraca i invalida odbrambeno - oslobodilačkog rata - Federalnom ministarstvu za pitanje branitelja i invalida domovinskog rata (srpski jezik) 15 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu Federalnom ministarstvu za pitanje boraca i invalida odbrambeno - oslobodilačkog rata - Federalnom ministarstvu za pitanje branitelja i invalida domovinskog rata (bosanski jezik) 16 817Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu Federalnom ministarstvu za pitanje branitelja i invalida domovinskog rata - Federalnom ministarstvu za pitanje boraca i invalida odbrambenooslobodilačkog rata (hrvatski jezik) 16 Odluka o odobravanju izdvajawa sredstava iz Buxeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu Federalnom ministarstvu za pitanje boraca i invalida odbrambeno - oslobodilačkog rata - Federalnom ministarstvu za pitanje branitelja i invalida domovinskog rata (srpski jezik) 16 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu Federal nom ministarstvu za pitanje boraca i invalida odbrambeno - oslobodilačkog rata - Federalnom ministar stvu za pitanje branitelja i invalida domovinskog rata (bosanski jezik) 17 818Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu Federalnom ministarstvu zdravstva (hrvatski jezik) 17 Odluka o odobravanju izdvajawa sredstava iz Buxeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu Federalnom ministarstvu zdravstva (srpski jezik) 18 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu Federalnom ministarstvu zdravstva (bosanski jezik)18 819Odluka o davanju suglasnosti na Odluku Nadzornog odbora gospodarskog društva "Zrak" d.d. Sarajevo o imenovanju ravnatelja društva (hrvatski jezik)18 Odluka o davanju saglasnosti na Odluku Nadzornog odbora privrednog društva "Zrak" d.d. Sarajevo o imenovanju direktora društva (srpski jezik) 18 Odluka o davanju saglasnosti na Odluku Nadzornog odbora privrednog društva "Zrak" d.d. Sarajevo o imenovanju direktora društva (bosanski jezik)19 820Odluka o utvrđivanju kriterija za izbor i imenovanje jednog člana Upravnog odbora kompanije "Elektroprijenos Bosne i Hercegovine" d.d. Banja Luka iz Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik)19 Odluka o utvrđivanju kriterija za izbor i imenovanje jednog člana Upravnog odbora kompanije "Elektroprijenos Bosne i Hercegovine" d.d. Bawa Luka iz Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik)19 Odluka o utvrđivanju kriterija za izbor i imenovanje jednog člana Upravnog odbora kompanije "Elektroprijenos Bosne i Hercegovine" d.d. Banja Luka iz Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 20 821Odluka o raspisivanju Javnog natječaja za izbor i imenovanje jednog člana Upravnog odbora kompanije "Elektroprijenos Bosne i Hercegovine" d.d. Banja Luka iz Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik)21 Odluka o raspisivanju Javnog konkursa za izbor i imenovanje jednog člana Upravnog odbora kompanije "Elektroprijenos Bosne i Hercegovine" d.d. Bawa Luka iz Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik)21 Odluka o raspisivanju Javnog konkursa za izbor i imenovanje jednog člana Upravnog odbora kompanije "Elektroprijenos Bosne i Hercegovine" d.d. Banja Luka iz Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 21 822Odluka o utvrđivanju kriterija za izbor i imenovanje jednog člana Upravnog odbora Neovisnog operatora sustava u Bosni i Hercegovini iz Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 22 Odluka o utvrđivanju kriterija za izbor i imenovanje jednog člana Upravnog odbora Nezavisnog operatora sistema u Bosni i Hercegovini iz Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 22 Odluka o utvrđivanju kriterija za izbor i imenovanje jednog člana Upravnog odbora Nezavisnog operatora sistema u Bosni i Hercegovini iz Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 23 823Odluka o pokretanju pro ce dure raspisivanja Javnog natječaja za izbor i imenovanje jednog člana Upravnog odbora Neovisnog operatora sustava u Bosni i Hercegovini iz Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 24 Odluka o pokretanju pro ce dure raspisivawa Javnog konkursa za izbor i imenovanje jednog člana Upravnog odbora Nezavisnog operatora sistema u Bosni i Hercegovini iz Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 24 Odluka o pokretanju pro ce dure raspisivanja Javnog konkursa za izbor i imenovanje jednog člana Upravnog odbora Nezavisnog operatora sistema u Bosni i Hercegovini iz Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 24 824Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu za sufinanciranje Projekta "Podrška mrežama socijalne sigurnosti", za I. kvartal 2010. godine (hrvatski jezik)25 Odluka o odobravanju izdvajawa sredstava iz Buxeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu za sufinansiranje Projekta "Podrška mrežama socijalne sigurnosti", za I kvartal 2010. godine (srpski jezik) 25 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu za sufinansiranje Projekta "Podrška mrežama socijalne sigurnosti", za I. kvartal 2010. godine (bosanski jezik)25 825Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu za sufinanciranje Projekta registracije zemljišta, za III. kvartal 2010. godine (hrvatski jezik) 26 Odluka o odobravanju izdvajawa sredstava iz Buxeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu za sufinansiranje Projekta registracije zemqišta, za III kvartal 2010. godine (srpski jezik) 26 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu za sufinansiranje Projekta registracije zemljišta, za III. kvartal 2010. godine (bosanski jezik) 26 826Odluka o davanju suglasnosti na Sporazum o stjecanju prava vlasništva na nekretninu označenu kao k.č. 1007, zk.ul. 233, ko Tulovići, Općina Banovići, radi izgradnje ambulante obiteljske med i cine u MZ Tulovići (hrvatski jezik) 27 Odluka o davanju saglasnosti na Sporazum o sticanju prava vlasništva na nekretninu označenu kao k.č. 1007, zk.ul. 233, ko Tulovići, Opština Banovići, radi izgradnje ambulante porodične med i cine u MZ Tulovići (srpski jezik) 27 Odluka o davanju saglasnosti na Sporazum o sticanju prava vlasništva na nekretninu označenu kao k.č. 1007, zk.ul. 233, ko Tulovići, Općina Banovići, radi izgradnje ambulante porodične med i cine u MZ Tulovići (bosanski jezik) 27 827Odluka o razrješenju direktora Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine 28 828Odluka o razrješenju zamjenika direktora Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine 28 829Odluka o imenovanju vršioca dužnosti direktora Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine 28 830Odluka o imenovanju vršioca dužnosti zamjenika direktora Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine 28 831Odluka o utvrđivanju kriterija za izbor i imenovanje direktora i zamjenika direktora Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine 28 832Odluka o raspisivanju Javnog konkursa za izbor i imenovanje direktora i zamjenika direktora Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine 29 833Rješenje o razrješenju člana Upravnog vijeća Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 29 Rješenje o razrješenju člana Upravnog odbora Zavoda zdravstvenog osigurawa i reosigurawa Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 29 Rješenje o razrješenju člana Upravnog odbora Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 30 834Rješenje o imenovanju Povjerenstva za provedbu postupka izbora kandidata za jednog člana Upravnog Odbora Kompanije "Elektroprijenos Bosne i Hercegovine" d.d. Banja Luka iz Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 30 Rješenje o imenovanju Komisije za provođenje postupka izbora kandidata za jednog člana Upravnog odbora kompanije "Elektroprenos Bosne i Hercegovine" d.d. Bawa Luka iz Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 30 Rješenje o imenovanju Komisije za provođenje postupka izbora kandidata za jednog člana Upravnog odbora kompanije "Elektroprijenos Bosne i Hercegovine" d.d. Banja Luka iz Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 31 835Rješenje o imenovanju Povjerenstva za provedbu postupka izbora kandidata za jednog člana Upravnog odbora Neovisnog operatora sustava Bosne i Hercego - vine iz Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik)31 Rješenje o imenovanju Komisije za provođenje postupka izbora kandidata za jednog člana Upravnog odbora Nezavisnog operatora sistema Bosne i Hercegovine iz Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 31 Rješenje o imenovanju Komisije za provođenje postupka izbora kandidata za jednog člana Upravnog odbora Nezavisnog operatora sistema Bosne i Hercegovine iz Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 32 836Rješenje broj 03/05-27-723/10 32 837Rješenje broj 03/05-31-697/10 32 838Rješenje broj 03/05-31-697-1/10 33 839Rješenje broj 03/05-31-697-2/10 33 840Rješenje broj 03/05-31-679/10 33 841Rješenje broj 03/05-31-679-1/10 33 842Rješenje broj 03/05-31-679-2/10 34 843Rješenje broj 03/05-31-679-3/10 34 844Rješenje broj 03/05-31-679-4/10 34 845Rješenje broj 03/05-31-679-5/10 35 846Rješenje o imenovanju Komisije za provođenje postupka izbora kandidata za direktora i zamjenika direktora Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine 35 847Zaključak V broj 599/10 (hrvatski jezik) 35 Zakqučak V broj 599/10 (srpski jezik) 36 Zaključak V broj 599/10 (bosanski jezik) 36 FEDERALNO MINISTARSTVO FINANCIJA/FINANSIJA 848Pravilnik o dopunama Pravilnika o sadržaju formulara i načinu ispitivanja dijelova fiskalnih sustava (hrvatski jezik) 36 Pravilnik o dopunama Pravilnika o sadržaju formulara i načinu ispitivawa dijelova fiskalnih sistema (srpski jezik) 36 Pravilnik o dopunama Pravilnika o sadržaju formulara i načinu ispitivanja dijelova fiskalnih sistema (bosanski jezik) 37 FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE 849Rješenje o imenovanju Povjerenstva (hrvatski jezik)37 Rješenje o imenovanju Komisije (srpski jezik) 38 Rješenje o imenovanju Komisije (bosanski jezik) 38 850Rješenje o imenovanju Povjerenstva (hrvatski jezik)38 Rješenje o imenovanju Komisije (srpski jezik) 39 Rješenje o imenovanju Komisije (bosanski jezik) 39 851Rješenje o imenovanju Povjerenstva (hrvatski jezik)40 Rješenje o imenovanju Komisije (srpski jezik) 40 Rješenje o imenovanju Komisije (bosanski jezik) 41 852Rješenje o imenovanju Povjerenstva 41 Rješenje o imenovanju Komisije (srpski jezik) 42 Rješenje o imenovanju Komisije (bosanski jezik) 42 853Rješenje o imenovanju Povjerenstva (hrvatski jezik)43 Rješenje o imenovanju Komisije (srpski jezik) 43 Rješenje o imenovanju Komisije (bosanski jezik) 44 854Rješenje o imenovanju Povjerenstva (hrvatski jezik)44 Rješenje o imenovanju Komisije (srpski jezik) 45 Rješenje o imenovanju Komisije (bosanski jezik) 45 FEDERALNO MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA 855Pravilnik o izmjenama Pravilnika o uvjetima i kriterijima koje moraju zadovoljiti ovlaštene pravne osobe za obavljanje stručno-tehničkih poslova iz nadležnosti Agencija za vode i načinu izdavanja ovlaštenja (hrvatski jezik) 46 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o uslovima i kriterijima koje moraju zadovoqiti ovlašćena pravna lica za obavljanje stručno-tehničkih poslova iz nadležnosti Agencija za vode i načinu izdavawa ovlašćewa (srpski jezik) 46 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o uslovima i kriterijima koje moraju zadovoljiti ovlaštena pravna lica za obavljanje stručno-tehničkih poslova iz nadležnosti agencija za vode i načinu izdavanja ovlaštenja (bosanski jezik) 46 FEDERALNO MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE POLITIKE 856Pravilnik o utvrđivanju općih kriterija za izbor odgovarajućih poduzeća, organizacija i ustanova u javnom i društvenom sektoru u kojima će se provoditi odgojna preporuka izrečena malodobniku (hrvatski jezik) 47 Pravilnik o utvrđivanju opštih kriterija za izbor odgovarajućih preduzeća, organizacija i ustanova u javnom i društvenom sektoru u kojima će se provoditi vaspitna preporuka izrečena maloljetniku (srpski jezik) 47 Pravilnik o utvrđivanju općih kriterija za izbor odgovarajućih preduzeća, organizacija i ustanova u javnom i društvenom sektoru u kojima će se provoditi odgojna preporuka izrečena maloljetniku (bosanski jezik) 48 FEDERALNO MINISTARSTVO OKOLIŠA I TURIZMA 857Pravilnik o izmjenama Pravilnika o rokovima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolišnog dopuštenja za pogone i postrojenja koja imaju izdana dopuštenja prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša (hrvatski jezik) 49 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o rokovima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojewa koja imaju izdate dozvole prije stupawa na snagu Zakona o zaštiti okoliša (srpski jezik) 49 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o rokovima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša (bosanski jezik) 49 858Pravilnik o izmjenama Pravilnika o uvjetima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolišnog dopuštenja za pogone i postrojenja koja imaju izdana dopuštenja prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša (hrvatski jezik) 49 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o uslovima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojewa koja imaju izdate dozvole prije stupawa na snagu Zakona o zaštiti okoliša (srpski jezik) 50 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o uslovima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša (bosanski jezik) 50 859Pravilnik o izmjenama Pravilnika o uvjetima i kriterijima koje moraju ispunjavati nositelji izrade studije o utjecaju na okoliš i visini naknade i ostalih troškova nastalih u postupku procjene utjecaja na okoliš (hrvatski jezik)50 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o uslovima i kriterijima koje moraju ispuwavati nosioci izrade studije o uticaju na okoliš i visini naknade i ostalih troškova nastalih u postupku procjene uticaja na okoliš (srpski jezik) 50 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o uslovima i kriterijima koje moraju ispunjavati nosioci izrade studije o uticaju na okoliš i visini naknade i ostalih troškova nastalih u postupku procjene uticaja na okoliš (bosanski jezik) 51 VRHOVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Pravilnik o službenoj iskaznici i znački službenika Sudbene policije Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 51 Pravilnik o službenoj legitimaciji i znački službenika Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 54 Pravilnik o službenoj legitimaciji i znački službenika Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 57 Pravilnik o uniformi i oznakama na uniformi Sudbene policije Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik)60 Pravilnik o uniformi i oznakama na uniformi Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 69 Pravilnik o uniformi i oznakama na uniformi Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik)79 REGULATORNA KOMISIJA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE - FERK Rješenje broj 04-01-303-13/10 (hrvatski jezik)88 Rješenje broj 04-01-303-13/10 (srpski jezik) 88 Rješenje broj 04-01-303-13/10 (bosanski jezik)88 Rješenje broj 04-01-421-03/10 (hrvatski jezik)88 Rješenje broj 04-01-421-03/10 (srpski jezik) 89 Rješenje broj 04-01-421-03/10 (bosanski jezik)89 Rješenje broj 04-01-560-03/10 (hrvatski jezik)89 Rješenje broj 04-01-560-03/10 (srpski jezik) 89 Rješenje broj 04-01-560-03/10 (bosanski jezik)90 Rješenje broj 04-01-530-04/10 (hrvatski jezik)90 Rješenje broj 04-01-530-04/10 (srpski jezik) 90 Rješenje broj 04-01-530-04/10 (bosanski jezik)90 Rješenje broj 04-01-466-09/10 (hrvatski jezik)91 Rješenje broj 04-01-466-09/10 (srpski jezik) 91 Rješenje broj 04-01-466-09/10 (bosanski jezik)91 Rješenje broj 06-03-261-14/2/10 (hrvatski jezik) 92 Rješenje broj 06-03-261-14/2/10 (srpski jezik) 93 Rješenje broj 06-03-261-14/2/10 (bosanski jezik) 94 USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE Odluka broj K-I-15/10 (hrvatski jezik) 95 Odluka broj K-I-15/10 (srpski jezik) 99 Odluka broj K-I-15/10 (bosanski jezik) 103 DRŽAVNA REGULATORNA KOMISIJA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU - DERK Odluka o izboru predsjedatelja Državne regulatorne komisije za električnu energiju (hrvatski jezik)108 Odluka o izboru predsjedavajućeg Državne regulator - ne komisije za električnu energiju (srpski jezik)108 Odluka o izboru predsjedavajućeg Državne regulatorne komisije za električnu energiju (bosanski jezik)109 URED ZA REVIZIJU INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE Priopćenje o izvršenoj reviziji za 2009. godinu (hrvatski jezik) 109 Saopštenje o izvršenoj reviziji za 2009. godinu (srpski jezik) 110 Saopćenje o izvršenoj reviziji za 2009. godinu (bosanski jezik) 110 SREDIŠNJE IZBORNO POVJERENSTVO/ CENTRALNA IZBORNA KOMISIJA BOSNE I HERCEGOVINE Odluka o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora za načelnika Općine Bosanski Petrovac/Petrovac (hrvatski jezik) 111 Odluka o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora za načelnika Opštine Bosanski Petrovac/ Petrovac (srpski jezik) 111 Odluka o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora za načelnika Općine Bosanski Petrovac/Petrovac (bosanski jezik) 111 Naputak o rokovima izbornih aktivnosti za održavanje prijevremenih izbora za načelnika Općine Bosanski Petrovac/Petrovac (hrvatski jezik) 112 Uputstvo o rokovima izbornih aktivnosti za održavanje prijevremenih izbora za načelnika Opštine Bosanski Petrovac/Petrovac (srpski jezik)113 Uputstvo o rokovima izbornih aktivnosti za održavanje prijevremenih izbora za načelnika Općine Bosanski Petrovac/Petrovac (bosanski jezik) 114 KONKURENCIJSKO VIJEĆE/SAVJET BOSNE I HERCEGOVINE Rješenje o utvrđivanju postojanja zabranjenog sporazuma (hrvatski jezik) 115 Rješenje o utvrđivanju postojawa zabranjenog sporazuma (srpski jezik) 119 Rješenje o utvrđivanju postojanja zabranjenog sporazuma (bosanski jezik) 122 Rješenje broj 01-03-26-040-42-II/09 (hrvatski jezik)126 Rješenje broj 01-03-26-040-42-II/09 (srpski jezik) 129 Rješenje broj 01-03-26-040-42-II/09 (bosanski jezik)132 ISPRAVKE Ispravke Naputka o utvrđivanju kvalifikacija, broja članova, postupka ždrijeba i imenovanja, obuke, provjere znanja i certificiranja članova biračkih odbora i mobilnih timova za glasovanje (hrvatski jezik)135 Ispravke Uputstva o utvrđivanju kvalifikacija, broja članova, postupka žrijebawa i imenovawa, obuke, provjere znawa i certificirawa članova biračkih odbora i mobilnih timova za glasanje (srpski jezik)136 Ispravke Uputstva o utvrđivanju kvalifikacija, broja članova, postupka žrijebanja i imenovanja, obuke, provjere znanja i certificiranja članova biračkih odbora i mobilnih timova za glasanje (bosanski jezik)136 Nakladnik: Javno poduzeće Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list BiH - Sarajevo, ulica Magribija 3 - Poštanski fah 3 - Ravnatelj i odgovorni urednik: Dragan Prusina - Telefon - Ravnatelj: 554-150 - Pretplata: 554-570, fax: 554-571 - Oglasni odjel: 554-111, fax: 554-110 - Pravna služba: 554-151 - Računovodstvo: 558-440, 558-441 - Centrala: 554-160, 554-161 - Pretplata se utvrđuje polugodišnje, a uplata se vrši UNAPRIJED u korist računa: UNICREDIT BANK DD 338 320 22000052 11 - VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo 160 200 00005746 51 - HYPO-ALPE-ADRIA-BANK A.D. Banja Luka filijala Brčko 552-000-00000017-12 - RAIFFEISEN BANK dd BiH Sarajevo 161-000- 00071700-57 - Grafička priprema: JP NIO Službeni list BiH Sarajevo - Tisak: GIK "OKO" d. d. Sarajevo - Za tiskaru: Fehim Škaljić - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista. "Službene novine Federacije BiH", su upisane u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 414. Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF 2168/97 od 10.07.1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Porezni broj 01071019. - PDV broj 200226120002. Molimo pretplatnike da obvezno dostave svoj PDV broj radi izdavanja poreske fakture. Izdanje na hrvatskom, srpskom i bosanskom jeziku. Pretplata za II polugodište 2010. godine na "Službene novine Federacije BiH" 110,00 KM. Pretplata za II polugodište 2010. godine na "Službeni glasnik BiH" i "Međunarodne ugovore" 120,00 KM, Web izdanje: http: //www.sluzbenilist.ba - godišnja pretplata 200,00 KM po korisniku