Aktio

PREDLAGANJE PROGRAMA PREDS TAVLJANJA

1045 Na osnovu čl. 56. i 70. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05) i člana 28. Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Federalnog ministarstva kulture i sporta, broj 01-02-1-1573/06 od 19. juna 2006. godine, broj 01-02-4-4159/06 od 7. decembra 2006. godine, broj 01-02-4-3166/08 od 5. augusta 2008. godine i broj 01-02-4-1187/09 od 27. marta 2009. godine, federalni ministar kulture i sporta donosi RJEŠENJE O FORMIRANJU STRUČNE RADNE GRUPE ZA PREDLAGANJE PROGRAMA PREDS TAVLJANJA NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE BOSNE I HERCEGOVINE U OKVI RU MANIFESTACIJE DANI EUROPSKOG NASLIJEĐA 2009. GODINE U SARAJEVU I. 1.U Stručnu radnu grupu za predlaganje programa predsta - vljanja nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine u okviru manifestacije "Dani europskog naslijeđa 2009" (u daljnjem tekstu: Radna grupa), imenuju se: –Dr. JASMINA TALAM –MARICA FILIPOVIĆ –SVETLANA BAJIĆ –MIROSLAV ŠILIĆ –Dr. TAMARA KARAČA –REUF IBRAHIMAGIĆ 2.Poslove koordinacije, stručne i operativno tehničke poslove obavljat će: –ZDENKO ČABRILO –ANGELA PETROVIĆ –LIDIJA MIĆIĆ –AZRA LOJO HAJRO –MIRELA ŠEČIĆ II. Zadatak Radne grupe je predlaganje nositelja i sadržaja programa predstavljanja nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine usvojene Programom manifestacije "Dani europskog naslijeđa 2009", praćenje i ocjenjivanje realizacije Programa. III. Za rad i angažovanje u radu Radne grupe članovima pripada pravo na naknadu u skladu s Odlukom o načinu obrazovanja i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije BiH i rukovoditelja federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/07, 4/08 i 13/09), o čemu će se donijeti posebno rješenje. IV. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja i objavit će se u Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-40-4-3201/09 11. augusta/kolovoza 2009. godine Sarajevo Ministar Gavrilo Grahovac, s. r. KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE FEDERACIJE BOSNE I HERC EGOVINE Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine, na temelju čl. 12. tač. 13. i čl. 13. Zakona o Komisiji za vrijednosne papire ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98, 36/99 i 33/04) i čl. 89. Zakona o tržištu vrijednosnih papira ("Službene novine Federacije BiH", broj 85/08), rješavajući po zahtjevu za izdavanje dozvole za obavljanje poslova agenta emisije podnesenom od društva ASA Bro kers d.o.o. Sarajevo, podnesenom po direktoru Sergio Ermacora, na 251. sjednici održanoj 25. kolovoza 2009. godine, donijela je RJEŠENJE O DOZVOLI ZA OBAVLJANJE POSLOVA AG ENTA EMISIJE 1.IZDAJE SE DOZVOLA društvu "ASA Bro kers" d.o.o. Sarajevo za obavljanje poslova agenta emisije na tržištu vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine. 2.Dozvola se izdaje na neodređeno vrijeme uz uvjet kontinuiranog ispunjavanja uvjeta koje propisuje zakon i Komisija za vrijednosne papire. 3.Društvo je obvezno uplaćivati naknadu za nadzor i održavanje dozvole na način i u roku koji odredi Komisija za vrijednosne papire, te obavještavati Komisiju o svim promjenama koje imaju utjecaja na postojanost uvjeta za održivost dozvole. 4.Rješenje stu pa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04/1-19-241/09 25. kolovoza/augusta 2009. godine Sarajevo Predsjednik Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine Mr. Hasan Ćelam, v. r. Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine, na temelju čl. 12. stav 1. tč. 13. i čl. 13. Zakona o Komisiji za vrijednosne papire ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98, 36/99, 33/04), čl. 95. st. (2) Zakona o tržištu vrijednosnih papira ("Službene novine Federacije BiH", broj 85/08), na 251. sjednici održanoj 25. kolovoza 2009. godine, donosi RJEŠENJE 1.UKIDA SE Privremeno rješenje Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine br. 04/1-19-175/09 od 21.05.2009. godine. 2.PRESTAJE važenje dozvola društvu AA Kapital Bro kers d.d. Bihać, i to: –Dozvola za obavljanje brokerskih poslova u prometu vrijednosnim papirima na tržištu vrijednosnih papira Federacije BiH br. 04-19-620/04 od 14.10.2004. godine, i –Dozvola za obavljanje dilerskih poslova u prometu vrijednosnim papirma na tržištu vrijednosnih papira Federacije BiH br. 04/2-19-212/05 od 25. 05. 2005. godine. 3.Društvo je obvezno postupiti po čl. 101. st. (5) Zakona o tržištu vrijednosnih papira ("Službene novine Federacije BiH", br. 85/08). 4.Rješenje stu pa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04/1-19-383/09 25. kolovoza/augusta 2009. godine Sarajevo Predsjednik Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine Mr. Hasan Ćelam, v. r. Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine je, na osnovu čl. 12. i čl. 13. Zakona o Komisiji za vrijednosne papire ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 36/99 i 33/04), čl. 99. tačka e) i čl. 101. stav 1. u vezi sa članom 74. Zakona o tržištu vrijednosnih papira ("Službene novine Federacije BiH", broj 85/08), na 251. sjednici održanoj 25. augusta 2009. godine, donijela je RJEŠENJE O ODUZIMANJU DOZVOLE ZA OBAVLJANJE DILERSKIH POSLOVA U PROMETOVANJU VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA 1.ODUZIMA SE dozvola za obavljanje dilerskih poslova u prometovanju vrijednosnim papirima društvu "FIMA Int." d.o.o. Sarajevo izdata po rješenju Komisije broj 04/1-19-338/09 od 20. 07. 2006. godine. 2.Dozvola iz tačke jedan dispozitiva ovog Rješenja se oduzima sa danom isteka roka obustave utvrđenog Rješenjem Komisije broj 04/1-19-157/09 od 26. 05. 2009. godine. 3.Društvo ne može zatražiti ponovno izdavanje dozvole za obavljanje dilerskih poslova u prometovanju vrijednosnih papira u trajanju od jedne godine. 4.Ovo Rješenje objavit će se u "Službenim novinama Federa - cije BiH". Broj 04/2-19-364/09 25. augusta/kolovoza 2009. godine Sarajevo Predsjednik Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine Mr. Hasan Ćelam, s. r. Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine je, na osnovu čl. 12. i čl. 13. Zakona o Komisiji za vrijednosne papire ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98, 36/99 i 33/04), čl. 99. tačka e) i čl.101. stvav 1. u vezi sa članom 74. Zakona o tržištu vrijednosnih papira ("Službene novine Federacije BiH", broj 85/08), na 251. sjednici održanoj 25. augusta 2009. godine, donijela je RJEŠENJE O ODUZIMANJU DOZVOLE ZA OBAVLJANJE DILERSKIH POSLOVA U PROMETOVANJU VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA 1.ODUZIMA SE dozvola za obavljanje dilerskih poslova u prometovanju vrijednosnim papirima društvu "eBrokers" d.o.o. Sarajevo izdata po rješenju Komisije broj 04-19-514/07 od 11. 10. 2007. godine. 2.Dozvola iz tačke jedan dispozitva ovog rješenja se oduzima sa danom isteka roka obustave utvrđenog Rješenjem Komisije broj 04/1-19-179/09 od 26. 05. 2009. godine. 3.Društvo ne može zatražiti ponovno izdavanje dozvole za obavljanje dilerskih poslova u prometovanju vrijednosnih papira u trajanju od jedne godine. 4.Ovo Rješenje objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04/2-19-385/09 25. augusta/kolovoza 2009. godine Sarajevo Predsjednik Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine Mr. Hasan Ćelam, s. r. FEDERALNA DIREKCIJA ZA CIVILNU AVIJACIJU/ZRAKOPLOVSTVO Na osnovna člana 26. stav 2. Pravilnika o javnim nabavkama br.10-1-02-1-288-1/05 od 11. maja 2005. godine, tačke III Odluke o načinu obrazovanja i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije BiH i rukovodilaca federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/07, 84/07, 6/08 i 13/09), na osnovu mišljenja Federalnog ministarstva finansija - Federalnog ministarstva financija br. 06-14-259/08 - A.H od 16. januara 2008. godine i Rješenja federalnog ministra prometa i komunikacija 03/2-34-1-104-1/07 od 5. aprila 2007. godine, direktor Federalne direkcije za civilnu avijaciju-zrakoplovstvo donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMI SIJE ZA PROCES PROVOĐENJA PREGO VARAČKOG POS TUPKA BEZ OBJAVLJIVANJA OBAVJEŠTENJA O NABAVCI Član 1. U Komisiju za proces provođenja pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci usluge nadogradnje DIVOS sistema (sistem za snimanje i reprodukciju govornih komunikacija) za potrebe Centra kontrole zračnog prometa Mostar (CKZP Mostar), imenuju se: 1.PETAR OBRADOVIĆ, predsjednik 2.DAVOR ŠARAVANJA, član 3.BOJANA RADIVOJEVIĆ, član Za sekretara Komisije imenuje se: ANA CVITANOVIĆ. Član 2. Imenovana lica iz člana 1. ovog Rješenja dužna su postupati u skladu sa odredbama ZJN-a BiH, podzakonskim aktima i Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 3. Zadatak Komisije je da utvrdi plan rada Komisije, izradi metodologiju za ocjenjivanje ponuda, obavi pregovore, otvori prispjele ponude/zahtjeve, sačini zapisnik o otvaranju ponuda/zahtjeva, ocijeni prispjele ponude/zahtjeve i sačini izvještaj o radu i daje preporuku za dodjelu ugovora na način propisan članom 45. Pravilnika, o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Zadatak sekretara Komisije su administrativni poslovi, priprema zapisnike sa sastanka Komisije, izvještaj o radu Komisije i prikupljanje saglasnosti, dokumentovanje i drugi poslovi po zahtjevu predsjednika Komisije. Član 4. Rok za izvršenje zadataka iz člana 3. je 21.09.2009. godine. Član 5. Ovlaštenja Komisije za izvršenje zadataka 12 člana 3. ovog Rješenja su: –direktna korespondencija sa ponuđačima vezano za pojašnje nja ponuda/zahtjeva sa pravom na ovjeru dokume nata potpisanih od strane predsjednika Komisije, –ovlaštenja za pregovaranje. Član 6. Članovi i njihovi zamjenici iz člana 1. ovog Rješenja dužni su potpisati Izjavu o nepristrasnosti i povjerljivosti u odnosu na ponuđače koja je sastavni dio ovog Rješenja, a u skladu sa Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 7. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja. Broj 10-1-27-63-1342-3/09 31. augusta/kolovoza 2009. godine Mostar Direktor Amadeo Mandić, s. r. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravilnika o javnim nabavkama br.10-1-02-1-288-1/05 od 11. maja 2005. godine, tačke III. Odluke o načinu obrazovanja i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije BiH i rukovodilaca federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/07, 84/07, 6/08 i 13/09), na osnovu Mišljenja Federalnog ministarstva finansija - Federalnog ministarstva financija br. 06-14-259/08 - A.H od 16. januara 2008. godine i Rješenja federalnog ministra prometa i komunikacija 03/2-34-1-104-1/07 od 5. aprila 2007. godine, direktor Federalne direkcije za civilnu avijaciju-zrakoplovstvo donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMI SIJE ZA PROCES PROVOĐENJA PREGO VARAČKOG POS TUPKA BEZ OBJAVLJIVANJA OBAVJEŠTENJA O NABAVCI Član 1. U Komisiju za proces provođenja pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci dijelova za meteo davače za potrebe Centra kontrole zračnog prometa Mostar (CKZP Mostar), imenuju se: 1.PETAR OBRADOVIĆ, predsjednik 2.DAVOR ŠARAVANJA, član 3.BOJANA RADIVOJEVIĆ, član Za sekretara Komisije imenuje se: ANA CVITANOVIĆ. Član 2. Imenovana lica iz člana 1. ovog Rješenja dužna su postupati u skladu sa odredbama ZJN-a BiH, podzakonskim aktima i Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 3. Zadatak Komisije je da utvrdi plan rada Komisije, izradi metodologiju za ocjenjivanje ponuda, obavi pregovore, otvori prispjele ponude/zahtjeve, sačini zapisnik o otvaranju ponuda/zahtjeva, ocijeni prispjele ponude/zahtjeve i sačini izvještaj o radu i daje preporuku za dodjelu ugovora na način propisan članom 45. Pravilnika o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Zadatak sekretara Komisije su administrativni poslovi, priprema zapisnike sa sastanka Komisije, izvještaj o radu Komisije i prikupljanje saglasnosti, dokumentovanje i drugi poslovi po zahtjevu predsjednika Komisije. Član 4. Rok za izvršenje zadataka iz člana 3. je 21. 09. 2009. godine. Član 5. Ovlaštenja Komisije za izvršenje zadataka iz člana 3. ovog Rješenja su: –direktna korespondencija sa ponuđačima vezano za pojašnjenja ponuda/zahtjeva sa pravom na ovjera dokumenata potpisanih od strane predsjednika Komisije, –ovlaštenja za pregovaranje. Član 6. Članovi i njihovi zamjenici iz člana 1. ovog Rješenja dužni su potpisati Izjavu o nepristrasnosti i povjerljivosti u odnosu na ponuđače koja je sastavni dio ovog rješenja, a u skladu sa Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstva. Član 7. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja. Broj 10-1-27-63-1345-3/09 31. augusta/kolovoza 2009. godine Mostar Direktor Amadeo Mandić, s. r. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravilnika o javnim nabavkama br.10-1-02-1-288-1/05 od 11. maja 2005. godine, tačke III Odluke o načinu obrazovanja i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije BiH i rukovodilaca federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", br. 80/07, 84/07, 6/08 i 13/09) i Rješenja federalnog ministra prometa i komunikacija 03/2-34-1-104-1/07 od 5. aprila 2007. godine, direktor Federalne direkcije za civilnu avijaciju-zrakoplovstvo donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMI SIJE ZA JAVNE NABAVKE Član 1. Imenuje se Komisija za provođenje postupka konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda za nabavku usluge školovanja za rad sa Linux distribucijom za potrebe Centra kontrole zračnog prometa Mostar (CKZP) Mostar/Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo, u sljedećem sastavu: 1.ARPAD SALAI, predsjednik Komisije, 2.PETAR OBRADOVIĆ, član 3.BOJANA RADIVOJEVIĆ, član Za sekretara Komisije imenuje se ANA CVITANOVIĆ. Član 2. Imenovana lica iz člana 1. ovog Rješenja dužna su postupati u skladu sa odredbama ZJN-a BiH, podzakonskim aktima i Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 3. Zadatak Komisije je da u skladu sa članom 34. stav 1. tačka b) Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05, 92/05, 03/06, 24/06, 70/06 i 12/09), utvrdi najnižu cijenu tehnički zadovoljavajuće ponude, sačini izvještaj o radu i daje preporuku za dodjelu ugovora direktoru Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Zadatak sekretara Komisije su administrativni poslovi, priprema zapisnika sa sastanka Komisije, izvještaj o radu Komisije, doku - mento vanje i drugi poslovi po zahtjevu predsjednika Komisije. Član 4. Rok za izvršenje zadataka iz člana 3. je 30.09.2009. godine. Član 5. Članovi i njihovi zamjenici iz člana 1. ovog Rješenja dužni su potpisati Izjavu o nepristrasnosti i povjerljivosti u odnosu na ponuđače koja je sastavni dio ovog Rješenja a u skladu sa Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju - Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 6. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja. Broj 10-1-27-63-1134-3/09 2. septembra/rujna 2009. godine Mostar Direktor Amadeo Mandić, s. r. MINISTARSTVO KOMUNIKACIJA I TRANSPORTA/PROMETA BOSNE I HERCEGOVINE Na osnovu člana 215. stav 3. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 6/06, 75/06 i 44/07), ministar komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine, u saradwi sa entitetskim ministarstvima unutrašwih poslova u Bosni i Hercegovini i policijom Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, donosi PRAVILNIK 1 O REGISTROVAWU VOZILA I. OPŠTE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim pravilnikom se reguliše: a)nadležnost za registraciju vozila, način i postupak: 1.prve registracije vozila u BiH (novo ili rabljeno vozilo); 2.ponovna registracija vozila; 3.promjena vlasništva nad vozilom; 4.registracija vozila diplomatsko/konzularnih predstavništava i misija; 5.privremena registracija vozila; 6.izdavanje probnih tablica; 7.registracija vozila kupljenih na lizing; 8.produženje registracije; 9.promjena podataka o vlasniku vozila; 10.promjena podataka o vozilu; 11.odjava vozila; 12.promjena registarskih tablica; 13.izdavawa isprava o vozilu; 1 Pravilnik objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 69/09 14.način vođewa evidencija o registrovanim vozilima b)izgled i sadržaj: 1.obrasca potvrde o vlasništvu vozila 2.obrasca potvrde o registrovanju 3.obrasca stikera naljepnice 4.registarskih tablica 5.međunarodne oznake Bosne i Hercegovine c)tehničke specifikacije obrasca potvrde o vlasništvu vozila, obrasca potvrde o registrovanju, obrasca stikera i registarskih tablica sa međunarodnom oznakom BiH, d)postupak i način registrovawa motornih i prikqučnih vozila Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OS BiH), označavanje oklopnih borbenih sredstava, postupak pri rashodovanju motornih i prikqučnih vozila OS BiH, označavanje mobilisanih motornih vozila, vođenje centralnog registra registrovanih motornih i prikqučnih vozila OS BiH, oklopnih borbenih sredstava, izgled i veličina registarskih tablica OS BiH, izgled obrasca javne isprave o vlasništvu i registrovanju vozila OS BiH, te sadržaj i način popuwavawa i izdavawa obrazaca. Član 2. (Osnovni pojmovi) (1)Pod ispravama o vozilu, podrazumijevaju se isprava o vlasništvu i registrovanju vozila (u daqnjem tekstu: saobraćajna dozvola), potvrda o vlasništvu vozila i potvrda o registrovanju. Obrasci potvrde o vlasništvu vozila i potvrde o registrovanju sadrže rubrike sa prednje strane i poleđine obrasca u koje se upisuju određeni podaci u skladu sa Direktivom 2003/127/EC, od 23.12.2003. godine. (2)Potvrda o vlasništvu vozila i potvrda o registraciji se izdaje na ime vlasnika vozila. (3)Izuzetno od odredbi stava (2) ovog člana, u slučaju kupovine vozila po osnovu ugovora o lizingu ili registrovawa vozila na zakonskog zastupnika ili staratelja, nosilac potvrde o registrovanju može biti drugo lice. Član 3. (Mjesna nadležnost) (1)Poslove iz člana 1. tačka a) ovog pravilnika obavljaju organizacione jedinice Ministarstva unutrašwih poslova (u daqnjem tekstu: nadležno tijelo) prema mjestu na čijem području vlasnik vozila ima prebivalište ili sjedište, ili na čijem području je sjedište poslovne jedinice ili podružnice, odnosno boravište raseljenog lica i mjesta odobrenog boravka stranca. (2)Izuzetno od odredbi stava (1) ovog člana, za vozila kupljena po osnovu lizinga, poslove registrovawa obavlja nadležno tijelo po mjestu prebivališta ili sjedišta korisnika lizinga. II. USLOVI I POSTUPAK REGISTROVAWA V OZILA Član 4. (Registrovanje vozila) (1)Vozilo se registruje upisom registarske oznake i određenih podataka o vozilu, vlasniku vozila i nosiocu potvrde o registraciji u evidenciju o registrovanim vozilima, te izdavanjem odgovarajućih isprava za vozilo, registarskih tablica i stikera naljepnice. (2)Vozilo se registruje na ime / naziv vlasnika vozila, ukoliko odredbama ovog pravilnika nije drugačije određeno. (3)Ako je vozilo vlasništvo nekoliko fizičkih lica, registruje se na ime jednog od wih u skladu sa ovjerenom pisanom izjavom. Član 5. (Zahtjev za registrovanje vozila) (1)Pokretanje pojedinih postupaka iz člana 1. tačka a) podtačka 1-13., ovog pravilnika vrši se na zahtjev vlasnika vozila ili pravnog lica registrovanog za posredovanje u postupku registrovawa vozila (što dokazuju rješenjem nadležnog suda o registraciji za djelatnost posredovawa u registraciji i dokazom o zaposlenima) po nalogu vlasnika vozila ili zakonskog zastupnika ili ovlašćenog opunomoćenika, ukoliko ovim pravilnikom nije drugačije propisano, kod nadležnog tijela na propisanom obrascu. (2)Oblik i sadržaj obrasca za pojedine vrste zahtjeva u postupku registrovawa vozila dat je u Prilogu broj 1. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Član 6. (Postupak registrovawa vozila prvi put u BiH) (1)Zahtjev za registraciju vozila prvi put u BiH podnosi se nadležnom tijelu na propisanom obrascu uz koji se prilaže: a)dokaz o vlasništvu nad vozilom: 1.za vozila koja nisu bila ranije registrovana: račun o prodaji vozila izdat na ime kupca vozila ili kupoprodajni ugovor ili darovni ugovor ili zapisnik o licitaciji ili drugi valjan dokaz kojim se dokazuje vlasništvo, 2.za novo - proizvedena vozila: račun o prodaji vozila izdat na ime kupca vozila uz dokaz (ugovor) ovlašćenog distributera za prodaju pojedinih marki vozila, 3.za vozila ranije registrovana van BiH: uz dokaz iz stava 1. tačke a) podtačka 1. ovog člana prilaže i obrazac kojim se dokazuje vlasništvo s dokazom o odjavi vozila u inostranstvu, b)dokaz o izvršenim obavezama propisanim Zakonom i propisima donesenim na osnovu Zakona, a koje su u vezi sa upotrebom vozila; c)polisa o obaveznom osiguranju vozila; d)dokaz o provedenom carinskom postupku; e)dokaz o uplati propisanih naknada za obrasce i registarske tablice koji se izdaju prilikom registrovawa vozila; f)dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila koji ne može biti stariji od 30 dana u elektronskoj formi; g)potvrda ovlašćene stanice tehničkog pregleda o ispuwavanju tehničko-eksploatacionih uslova za obavljanje registrovane djelatnosti (u pisanoj formi) u slučaju da vozilo služi za obavljanje iste; h)potvrda o ispitivanju i sertifikat, ako je vozilo pojedinačno proizvedeno ili prepravljeno; i)dokaz o identitetu vlasnika vozila: 1.za fizička lica: -lična karta za državljane BiH, -lična karta za strance - za strance sa odobrenim stalnim boravkom, -ovjerena kopija putne isprave i rješenje o odobrenom boravku - za strance sa odobrenim privremenim boravkom; 2.za pravna lica: ovjerena kopija rješewa sa posljedwim izmjenama o upisu u sudski registar za pravna lica ili drugog registra, osim ako se važeće rješenje o upisu u sudski registar već nalazi u evidenciji nadležnog tijela, 3.za strana dopisništva, trgovinska, kulturna, privredna i druga predstavništva: ovjerena kopija rješewa o upisu u registar stranih predstavništava u Bosni i Hercegovini, j)dokaz o odobrenoj djelatnosti i dokaz o određenom matičnom broju pravnog lica ili poreskom broju, osim ako se važeći dokazi za tu godinu već nalaze u evidenciji nadležnog tijela; k)dokaz o registrovanju djelatnosti u Bosni i Hercegovini i potvrda o zaposlenju u stranom predstavništvu koju izdaje strano predstavništvo, a potpisuje lice ovlašćeno za potpisivanje u ime predstavništva - za strance u k ulturnim predstavništvima i stranim dopisništvima kao i stalne strane dopisnike; l)dokaz o tehničkoj ispravnosti uređaja za gas, za vozila na gasni pogon; m)dokaz o uplati usluge tehničkog pregleda u skladu sa važećem cjenovnikom; n)dokaz o uplati police obaveznog osigurawa. (2)Registrovanje vozila vrši se izdavanjem potvrde o vlasništvu vozila, potvrde o registraciji, registarskih tablica i stikera naljepnice. Član 7. (Postupak ponovne registracije vozila) (1)Zahtjev za ponovnu registraciju vozila podnosi se nadležnom tijelu na propisanom obrascu uz koji se prilaže: a)dokaz o vlasništvu nad vozilom (potvrda o vlasništvu vozila, odnosno saobraćajna dozvola); b)dokaz o izvršenim obavezama propisanim Zakonom i propisima donesenim na osnovu Zakona, a koje su u vezi sa upotrebom vozila, osim u slučaju kada se ponovna registracija vrši u periodu za koji navedene obaveze vrijede; c)polisa o obaveznom osiguranju vozila; d)dokaz o uplati propisanih naknada za obrasce i registarske tablice koji se izdaju prilikom registrovawa vozila; e)dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila koji ne može biti stariji od 30 dana u elektronskoj formi; f)potvrda ovlašćene stanice tehničkog pregleda o ispuwavanju tehničko-eksploatacionih uslova za obavljanje registrovane djelatnosti (u pisanoj formi) u slučaju da vozilo služi za obavljanje iste; g)potvrda o ispitivanju i sertifikat, ako je vozilo pojedinačno proizvedeno ili prepravljeno; h)dokaz o identitetu vlasnika vozila: 1.za fizička lica: -lična karta za državljane BiH, -lična karta za strance - za strance sa odobrenim stalnim boravkom, -ovjerena kopija putne isprave i rješenje o odobrenom boravku - za strance sa odobrenim privremenim boravkom; 2.za pravna lica: ovjerena kopija rješewa sa posljedwim izmjenama o upisu u sudski registar za pravna lica ili drugog registra, osim ako se važeće rješenje o upisu u sudski registar već nalazi u evidenciji nadležnog tijela, 3.za strana dopisništva, trgovinska, kulturna, privredna i druga predstavništva: ovjerena kopija rješewa o upisu u registar stranih predstavništava u Bosni i Hercegovini, i)dokaz o odobrenoj djelatnosti i dokaz o određenom matičnom broju pravnog lica ili poreskom broju, osim ako se važeći dokazi za tu godinu već nalaze u evidenciji nadležnog tijela; j)dokaz o registrovanju djelatnosti u Bosni i Hercegovini i potvrda o zaposlenju u stranom predstavništvu koju izdaje strano predstavništvo, a potpisuje lice ovlašćeno za potpisivanje u ime predstavništva - za strance u k ulturnim predstavništvima i stranim dopisništvima kao i stalne strane dopisnike; k)dokaz o tehničkoj ispravnosti uređaja za gas, za vozila na gasni pogon; l)dokaz o uplati usluge tehničkog pregleda u skladu sa važećim cjenovnikom; m)dokaz o uplati police obaveznog osigurawa. (2)Ponovna registracija vozila obavlja se za odjavljena vozila koja ispuwavaju zahtjeve i uslove iz stava (1) ovog člana. (3)Registrovanje vozila vrši se izdavanjem ili popuwavanjem odgovarajućih podataka u potvrdu o vlasništvu vozila, izdavanjem potvrde o registraciji, registarskih tablica i stikera. Član 8. (Postupak promjene vlasništva nad vozilom) (1)Zahtjev za promjenu vlasništva nad vozilom podnosi se nadležnom tijelu na propisanom obrascu uz koji se prilaže: a)dokaz o promjeni vlasništva: račun o prodaji vozila izdat na ime kupca vozila ili kupoprodajni ugovor ili darovni ugovor ili zapisnik o licitaciji ili drugi valjan dokaz kojim se dokazuje vlasništvo; b)isprava kojom se dokazuje vlasništvo (potvrda o vlasništvu vozila, saobraćajna dozvola); c)dokaz o identitetu vlasnika vozila: 1.za fizička lica: -lična karta za državljane BiH, -lična karta za strance - za strance sa odobrenim stalnim boravkom, -ovjerena kopija putne isprave i rješenje o odobrenom boravku - za strance sa odobrenim privremenim boravkom; 2.za pravna lica: ovjerena kopija rješewa sa posljedwim izmjenama o upisu u sudski registar za pravna lica ili drugog registra, osim ako se važeće rješenje o upisu u sudski registar već nalazi u evidenciji nadležnog tijela, 3.za strana dopisništva, trgovinska, kulturna, privredna i druga predstavništva: ovjerena kopija rješewa o upisu u registar stranih predstavništava u Bosni i Hercegovini, d)polisa o obaveznom osiguranju vozila; e)dokaz o odobrenoj djelatnosti i dokaz o određenom matičnom broju pravnog lica ili poreskom broju, osim ako se važeći dokazi za tu godinu već nalaze u evidenciji nadležnog tijela; f)dokaz o registrovanju djelatnosti u Bosni i Hercegovini i potvrda o zaposlenju u stranom predstavništvu koju izdaje strano predstavništvo, a potpisuje lice ovlašćeno za potpisivanje u ime predstavništva - za strance u k ulturnim predstavništvima i stranim dopisništvima kao i stalne strane dopisnike; g)potvrda ovlašćene stanice tehničkog pregleda o ispuwavanju tehničko-eksploatacionih uslova za obavljanje registrovane djelatnosti (u pisanoj ili elektronskoj formi) u slučaju da vozilo služi za obavljanje iste; h)dokaz o uplati propisanih naknada za obrasce Potvrde o registraciji i Potvrde o vlasništvu vozila ukoliko se ista izdaje; i)dokaz o uplati propisanih naknada za registarske tablice u slučaju da vozilo ne posjeduje registarske tablice sa međunarodnom oznakom BiH. (2)Za vozila na kojima je istekao rok važewa registracije uz dokaze navedene u stavu (1) ovog člana prilaže se i: a)dokaz o izvršenim obavezama propisanim Zakonom i propisima donesenim na osnovu Zakona, a koje su u vezi sa uptrebom vozila; b)dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila koji ne može biti stariji od 30 dana u elektronskoj formi; c)potvrda ovlašćene stanice tehničkog pregleda o ispuwavanju tehničko-eksploatacionih uslova za obavljanje registrovane djelatnosti (u pisanoj formi) u slučaju da vozilo služi za obavljanje iste; d)potvrda o ispitivanju i sertifikat, ako je vozilo pojedinačno proizvedeno ili prepravljeno; e)dokaz o tehničkoj ispravnosti uređaja za gas, za vozila na gasni pogon; f)dokaz o uplati usluge tehničkog pregleda u skladu sa važećim cjenovnikom; g)dokaz o uplati police obaveznog osigurawa. (3)Registrovanje vozila vrši se izdavanjem odnosno upisivanjem podataka u potvrdu o vlasništvu vozila, izdavanjem potvrde o registraciji, i izdavanjem registarskih tablica sa međunarodnom oznakom BiH ukoliko već nisu izdate, kao i stikera naljepnice ukoliko je vozilu istekla važnost registracije. (4)Ukoliko se promjena vlasništva vozila dokazuje ugovorom zakqučenim između fizičkih lica, potpis tih lica ovjerava nadležno tijelo, a ako je ugovor zakqučen između pravnih lica, potpise ovjeravaju pravna lica koja ugovor zakqučuju. Kad se vozilo prodaje preko posrednika (komisionara) ugovor i račun ovjerava komisionar. (5)Ako se promijeni vlasnik vozila tokom registracijskog perioda izdaje se potvrda o registrovanju sa rokom važewa zamijenjene isprave. (6)Vlasnik registrovanog vozila je dužan odjaviti vozilo radi prodaje ili prenosa prava vlasništva na drugi način, kod nadležnog tijela kod koga se vozilo vodi u evidenciji. Član 9. (Postupak registrovawa vozila diplomatskih i konzularnih predstavništava i misija) (1)Zahtjev za registrovanje vozila diplomatskih i konzularnih predstavništava, misija stranih država i predstavništava međunarodnih organizacija sa sjedištem u Bosni i Hercegovini i wihovog osoblja podnosi se nadležnom tijelu na propisanom obrascu uz koji se prilaže: a)dokaz o vlasništvu vozila; b)polisa o obaveznom osiguranju vozila; c)dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila (u elektronskoj formi), izuzev u slučajevima navedenim u Zakonu, koji ne može biti stariji od 30 dana; d)dokaz o sprovedenom carinskom postupku; e)dokaz o diplomatskom statusu (kopiju važeće diplomatske, konzularne ili službene iskaznice) f)dokaz o tehničkoj ispravnosti uređaja za gas, za vozila na gasni pogon; (2)Za vozila koja se registruju za službene potrebe predstavništva zahtjev mora ovjeriti i potpisati odgovorno lice. (3)Registrovanje vozila vrši se izdavanjem potvrde o vlasništvu vozila, potvrde o registraciji, stikera naljepnice, te registarskih tablica i oznaka propisanih u članu 38. ovog pravilnika. Član 10. (Postupak privremene registracije vozila) (1)Zahtjev za privremenu registraciju vozila u BiH podnosi se nadležnom tjelu na propisanom obrascu uz koji se prilaže: a)dokaz o vlasništvu nad vozilom: 1.za vozila koja nisu bila ranije registrovana: račun o prodaji vozila izdat na ime kupca vozila ili kupoprodajni ugovor ili darovni ugovor ili zapisnik o licitaciji ili drugi valjan dokaz kojim se dokazuje vlasništvo, 2.za novo - proizvedena vozila: račun o prodaji vozila izdat na ime kupca vozila uz dokaz (ugovor) ovlašćenog distributera za prodaju pojedinih marki vozila. 3.za vozila ranije registrovana: uz dokaz iz stava 1. tačke a) podtačka 1. ovog člana prilaže i obrazac kojim se dokazuje vlasništvo s dokazom o odjavi vozila u inostranstvu, b)dokaz o izvršenim obavezama propisanim Zakonom i propisima donesenim na osnovu Zakona, a koje su u vezi sa uptrebom vozila; c)polisa o obaveznom osiguranju vozila; d)dokaz o provedenom carinskom postupku; e)rješenje nadležnog organa kojim se odobrava privremeni uvoz; f)dokaz o uplati propisanih naknada za obrasce i registarske tablice koji se izdaju prilikom registrovawa vozila; g)dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila koji ne može biti stariji od 30 dana u elektronskoj formi; h)potvrda ovlašćene stanice tehničkog pregleda o ispuwavanju tehničko-eksploatacionih uslova za obavljanje registrovane djelatnosti (u pisanoj formi) u slučaju da vozilo služi za obavljanje iste; i)potvrda o ispitivanju i sertifikat, ako je vozilo pojedinačno proizvedeno ili prepravljeno; j)dokaz o identitetu vlasnika vozila: 1.za fizička lica: -lična karta za državljane BiH, -lična karta za strance - za strance sa odobrenim stalnim boravkom, -ovjerena kopija putne isprave i rješenje o odobrenom boravku - za strance sa odobrenim privremenim boravkom; 2.za pravna lica: ovjerena kopija rješewa sa posljedwim izmjenama o upisu u sudski registar za pravna lica ili drugog registra, osim ako se važeće rješenje o upisu u sudski registar već nalazi u evidenciji nadležnog tijela, 3.za strana dopisništva, trgovinska, kulturna, privredna i druga predstavništva: ovjerena kopija rješewa o upisu u registar stranih predstavništava u Bosni i Hercegovini, k)dokaz o odobrenoj djelatnosti i dokaz o određenom matičnom broju pravnog lica ili poreskom broju, osim ako se važeći dokazi za tu godinu već nalaze u evidenciji nadležnog tijela; l)dokaz o registrovanju djelatnosti u Bosni i Hercegovini i potvrda o zaposlenju u stranom predstavništvu koju izdaje strano predstavništvo, a potpisuje lice ovlašćeno za potpisivanje u ime predstavništva - za strance u k ulturnim predstavništvima i stranim dopisništvima kao i stalne strane dopisnike; m)dokaz o tehničkoj ispravnosti uređaja za gas - za vozila na gasni pogon; n)dokaz o uplati usluge tehničkog pregledau skladu sa važećim cjenovnikom; o)dokaz o uplati police obaveznog osigurawa. (2)Registrovanje vozila vrši se izdavanjem potvrde o vlasništvu vozila, potvrde o registraciji, stikera naljepnice i odgovarajućih registarskih tablica. (3)Za vozila koja se privremeno registruju, radi izvoza iz BiH i registracije u drugoj državi uz zahtjev se dostavlja dokaz iz stava (1) tačke a), c) i d) ovog člana. Važnost privremene registracije za ova vozila je 30 dana. (4)Registracija vozila iz stava (3) ovog člana vrši se upisivanjem podataka u potvrdu o vlasništvu vozila, te izdavanjem potvrde o registraciji i odgovarajućih registarskih tablica. Član 11. (Probne tablice) Za novoproizvedena, prepravljena i popravljena vozila kojima se u saobraćaju na putevima obavlja probna vožwa zbog ispitivawa ili prikazivawa svojstva tih vozila, za vozila koja se kreću od sjedišta proizvođača do sjedišta trgovinskog poduzeća, za vozila koja se voze na tehnički pregled, na sajam ili prodaju, kao i za vozila koja se kreću od mjesta od kojih su preuzeta do mjesta u kome će biti registrovana izdaju se probne tablice koje služe za privremeno označavanje tih vozila u saobraćaju na putevima. Član 12. (Postupak izdavawa probnih tablica) (1)Zahtjev za izdavanje probnih tablica za vozilo podnosi se nadležnom tijelu na propisanom obrascu uz koji se prilaže: a)dokaz o vlasništvu nad vozilom 1.za vozila koja nisu bila ranije registrovana: račun o prodaji vozila izdat na ime kupca vozila ili kupoprodajni ugovor ili darovni ugovor ili zapisnik o licitaciji ili drugi valjan dokaz kojim se dokazuje vlasništvo, 2.za novo - proizvedena vozila: račun o prodaji vozila izdat na ime kupca vozila uz dokaz (ugovor) ovlašćenog distributera za prodaju pojedinih marki vozila. 3.za vozila ranije registrovana: uz dokaz iz stava 1. tačke a) podtačka 1. ovog člana prilaže i obrazac kojim se dokazuje vlasništvo s dokazom o odjavi vozila u inostranstvu, b)polisa o obaveznom osiguranju; c)dokaz o identitetu vlasnika vozila: 1.za fizička lica: -lična karta za državljane BiH, -lična karta za strance - za strance sa odobrenim stalnim boravkom, -ovjerena kopija putne isprave i rješenje o odobrenom boravku - za strance sa odobrenim privremenim boravkom; 2.za pravna lica: ovjerena kopija rješewa sa posljedwim izmjenama o upisu u sudski registar za pravna lica ili drugog registra, osim ako se važeće rješenje o upisu u sudski registar već nalazi u evidenciji nadležnog tijela, 3.za strana dopisništva, trgovinska, kulturna, privredna i druga predstavništva: ovjerena kopija rješewa o upisu u registar stranih predstavništava u Bosni i Hercegovini, d)dokaz o uplati propisanih naknada za probne registarske tablice; (2)Navedeni dokazi se mogu priložiti i u ovjerenoj kopiji osim dokaza o uplati. (3)Rok važewa probnih tablica je do 15 dana bez mogućnosti ponovnog izdavawa ili produžavawa važnosti probnih tablica za isto vozilo i istog vlasnika vozila u roku od godinu dana. (4)Izdavanje probnih tablica vrši se uz izdavanje potvrde uz probne tablice koja se nalazi u Prilogu broj 2. i čini sastavni dio ovog pravilnika. (5)Vraćene probne tablice mogu se ponovo izdati. (6)Vozilo kojem su izdate probne tablice neće se moći registrovati ukoliko iste nisu vraćene nadležnom tijelu. Za vraćene probne tablice nadležno tijelo izdaje potvrdu. (7)U slučaju da se probne tablice ne vrate u propisanom roku, nadležno tijelo koje je izdalo probne tablice će dobiti izvještaj putem jedinstvenog informacionog sistema, na osnovu kojeg pokreće postupak vraćawa istih. (8)U slučaju krađe, gubitka ili oštećewa probnih tablica, korisnik istih postupa u skladu sa odredbama člana 20. ovog pravilnika. Član 13. (Postupak registracije vozila kupljenih po ugovoru o lizingu) (1)Zahtjev za registraciju vozila kupljenog po osnovu ugovora o lizingu, na propisanom obrascu podnosi korisnik lizinga nadležnom tijelu u mjestu prebivališta/sjedišta korisnika lizinga, i pored dokaza iz člana 6. ovog pravilnika, dužan je priložiti i: a)dokaz da je davalac lizinga registrovan za obavljanje djelatnosti prodaje vozila na lizing, b)ugovor o kupovini vozila na lizing, c)račun ovlašćenog prodavca o prodaji vozila lizing kuće, izuzev za vozila koja već posjeduju potvrdu o vlasništvu vozila izdatu na davaoca lizinga, d)račun lizing kuće korisniku lizinga, e)ovlašćenje lizing kuće da korisnik može registrovati vozilo, f)ovlašćenje korisniku za korišćenje vozila, g)dokaz o identitetu korisnika lizinga u skladu sa članom 6. stav (1) tačka i) ovog pravilnika (2)Registracija vozila vrši se izdavanjem odnosno upisivanjem podataka u potvrdu o vlasništvu vozila na davaoca lizinga, izdavanjem potvrde o registraciji na korisnika lizinga, izdavanjem registarskih tablica sa međunarodnom oznakom BiH ukoliko već nisu izdate, kao i stikera naljepnice. (3)Nadležno tijelo će po okončanju postupka registracije, u skladu sa odredbama stava (1) ovog člana, potvrdu o vlasništvu vozila dostaviti vlasniku vozila putem nadležnog tijela prema mjestu sjedišta vlasnika. Član 14. (Postupak prenosa vlasništva vozila sa lizing kuće na korisnika lizinga) (1)Zahtjev za prenos vlasništva vozila sa lizing kuće na korisnika lizinga, po izmirenju obaveza proisteklih iz ugovora o lizingu, podnosi nosilac potvrde o registrovanju na propisanom obrascu. (2)Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana, potrebno je dostaviti i sljedeće: a)potvrdu davaoca lizinga o izmirenim obavezama koje su predmet ugovora o kupovini ili prodaji vozila na lizing, b)potvrdu o vlasništvu vozila. Član 15. (Postupak produžewa važewa registrovawa vozila) (1)Zahtjev za produženje registracije vozila podnosi se prije isteka važewa registracije, ali ne prije 30 dana od isteka važewa registrovawa vozila, nadležnom tjelu na propisanom obrascu uz koji se prilaže: a)potvrda o registrovanju ili važeća saobraćajna dozvola do zamjene iste potvrdom o registrovanju; b)dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila koji ne može biti stariji od 30 dana u elektronskoj formi, ukoliko Zakonom nije drugačije određeno, c)dokaz nadležnog organa ili potvrda stanice tehničkog pregleda o ispuwavanju tehničko-eksploatacionih uslova za obavljanje djelatnosti za koju se isto koristi (u pisanoj formi), d)potvrda o ispitivanju i sertifikat, ako je vozilo pojedinačno proizvedeno ili prepravljeno. e)dokaz o izvršenim obavezama propisanim Zakonom i propisima donesenim na osnovu Zakona, a koje su u vezi sa upotrebom vozila; f)polisa o obaveznom osiguranju vozila; g)dokaz o uplati propisanih naknada za obrasce ako se isti izdaju prilikom produžewa registracije vozila; h)dokaz o identitetu nosioca potvrde o registraciji vozila: 1.za fizička lica: -lična karta za državljane BiH, -lična karta za strance - za strance sa odobrenim stalnim boravkom, -ovjerena kopija putne isprave i rješenje o odobrenom boravku - za strance sa odobrenim privremenim boravkom; 2.za pravna lica: ovjerena kopija rješewa sa posljedwim izmjenama o upisu u sudski registar za pravna lica ili drugog registra, osim ako se važeće rješenje o upisu u sudski registar već nalazi u evidenciji nadležnog tijela, 3.za strana dopisništva, trgovinska, kulturna, privredna i druga predstavništva: ovjerena kopija rješewa o upisu u registar stranih predstavništava u Bosni i Hercegovini, i)dokaz o odobrenoj djelatnosti i dokaz o određenom matičnom broju pravnog lica ili poreskom broju, osim ako se važeći dokazi za tu godinu već nalaze u evidenciji nadležnog tijela; j)dokaz o registrovanju djelatnosti u Bosni i Hercegovini i potvrda o zaposlenju u stranom predstavništvu koju izdaje strano predstavništvo, a potpisuje lice ovlašćeno za potpisivanje u ime predstavništva - za strance u k ulturnim predstavništvima i stranim dopisništvima kao i stalne strane dopisnike; k)dokaz o tehničkoj ispravnosti uređaja za gas - za vozila na gasni pogon; l)dokaz o uplati usluge tehničkog pregleda u skladu sa važećim cjenovnikom; m)dokaz o uplati police obaveznog osigurawa. (2)Produženje registrovawa vozila vrši se upisivanjem roka važewa registracije u potvrdu o registrovanju, ili u važećoj saobraćajnoj dozvoli do zamjene iste potvrdom o registrovanju i izdavanjem novog stikera naljepnice i izdavanjem potvrde o vlasništvu vozila za vozila koja ne posjeduju istu. (3)Uz zahtjev za produženje registrovawa vozila iz člana 9. ovog pravilnika potrebno je dostaviti dokaze iz stava (1) tačka a), b), d), f) i h) ovoga člana kao i dokaz o diplomatskom statusu (kopiju važeće diplomatske, konzularne ili službenu iskaznice). (4)Uz zahtjev za produženje registrovawa vozila iz člana 13. ovog pravilnika uz dokaze iz stava (1) ovog člana, potrebno je dostaviti i saglasnost vlasnika vozila za produženje registracije. (5)Ako se zahtjev za produženje važewa registrovawa vozila ne podnese u roku od 30 dana od dana isteka važewa registracije, vozilo se službeno odjavquje iz evidencije registrovanih vozila i vlasnik vozila je dužan u roku od osam dana vratiti registarske tablice i potvrdu o registraciji, o čemu se donosi rješenje i evidentira u potvrdi o vlasništvu vozila. Član 16. (Postupak promjene podataka o vlasniku vozila) (1)U slučaju promjene bilo kojeg ličnog podatka navedenog u potvrdi o vlasništvu vozila, potvrdi o registraciji ili saobraćajnoj dozvoli, vlasnik vozila je dužan u roku od 15 dana računajući od dana nastale promjene, podnijeti zahtjev nadležnom tijelu na propisanom obrascu. (2)Uz zahtjev za promjenu podataka iz stava (1) ovog člana, prilažu se isprave o vozilu, registarske oznake bez međunarodne oznake BiH, kao i javna isprava ili dokaz o nastaloj promjeni zavisno od vrste promjene. (3)Vlasnik vozila koji promijeni prebivalište ili boravište raseljenog lica ili stranac, odnosno sjedište iz jedne opštine u drugu, ili adresu, dužan je tu promjenu prijaviti nadležnom tijelu u novom prebivalištu, odnosno sjedištu u roku iz stava (1) ovog člana. (4)Odjava vozila zbog promjene podatka iz stava (3) ovog člana obaviće se službenim putem u elektronskoj formi između nadležnih tijela za registrovanje vozila. (5)Nadležno tijelo, rješavajući po zahtjevu iz stava (1) ovog člana, oduzeće ranije izdatu potvrdu o registrovanju ili saobraćajnu dozvolu i izdati novu potvrdu o registraciji sa novim podacima i rokom važewa zamijenjene isprave, a u ranije izdatoj potvrdi o vlasništvu vozila unijeće nove podatke o vlasniku ili zamjeniti istu ako su sve rubrike već popunjene. (6)U slučaju promjene podataka iz stava (1) ranije izdate registarske tablice bez međunarodne oznake BiH vraćaju se nadležnom tijelu, a izdaju se registarske tablice sa međunarodnom oznakom BiH. Član 17. (Postupak promjene podataka o vozilu) (1)U slučaju promjene bilo kojeg podatka o vozilu navedenog u potvrdi o vlasništvu vozila, potvrdi o registraciji ili saobraćajnoj dozvoli, vlasnik vozila dužan je da u roku od 15 dana računajući od dana nastale promjene, podnijeti zahtjev nadležnom tijelu na propisanom obrascu. (2)Uz zahtjev za promjenu podataka iz stava (1) ovog člana, prilažu se potvrda o vlasništvu vozila i potvrda o registraciji ili saobraćajna dozvola, dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila koji ne može biti stariji od 30 dana u elektronskoj formi na kojem je označena "promjena tehničkih podataka" uz priloženi sertifikat o ispitivanju vozila koji je izdala institucija ovlašćena za sertifikovanje vozila. (3)Uz zahtjev za promjenu podataka o motoru vozila, prilaže se dokaz o porijeklu motora i dokaz da je navedena promjena motora izvršena. Dokazima o porijeklu motora smatraju se: račun o kupovini, zapisnik o licitaciji, carinska deklaracija i ugovor o kupoprodaji. (4)Promjena šasije podrazumijeva novo vozilo i registrovanje istog uz prethodnu odjavu uništenog vozila. (5)Za promjenu boje na vozilu nije potreban sertifikat iz stava (2) ovog člana. (6)Promjene podataka o vozilu vrše se izdavanjem nove potvrde o vlasništvu i potvrde o registraciji. Član 18. (Postupak odjave vozila) (1)Zahtjev za odjavu vozila, vlasnik registrovanog vozila podnosi nadležnom tijelu kod koga se vozilo vodi u evidenciji na propisanom obrascu. (2)Vozilo se odjavquje zbog nekorišćewa, tehničke neispravnosti, dotrajalosti, krađe ili uništewa prije isteka važewa registracije, a što dokazuje zapisnikom o uništenju ili krađi vozila izdatom od strane nadležnog tijela unutrašwih poslova o prijavi krađe ili uništewa, potvrdom o otkupu sekundarnih sirovina ili izjavom o nekorišćenju vozila. (3)Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana vlasnik prilaže: potvrdu o vlasništvu vozila, potvrdu o registraciji vozila, saobraćajnu dozvolu, registarske tablice izuzev u slučaju krađe vozila, zapisnik, potvrdu ili izjavu iz stava (2) ovog člana. (4)Odjava vozila radi prodaje vrši se upisivanjem odgovarajućih podataka u potvrdu o vlasništvu vozila, a registarske tablice sa međunarodnom oznakom BiH ostaju na vozilu ukoliko se vozilo prodaje u okviru Bosne i Hercegovine. (5)U slučaju izvoza registrovanog vozila u Bosni i Hercegovini radi registrovawa u drugoj državi, vlasnik vozila je dužan nadležnom tijelu uz zahtjev za odjavu vozila, vratiti registarske tablice i potvrdu o registraciji. (6)U slučaju iz stava (5) ovog člana, nadležno tijelo izdaje novu potvrdu o registraciji i privremene registarske tablice. Član 19. (Ograničenje raspolagawa vozilom) (1)U slučaju dostavljanja rješewa nadležnog organa kojim se vozilo određuje kao predmet obezbjeđewa izvršewa, izvršewa ili se ograničava pravo raspolagawa vlasništva, navedena činjenica će se evidentirati u centralnom registru. (2)U slučaju da zahtjev za produženje registracije nije podnesen u propisanom roku, a za predmetno vozilo je dostavljeno rješenje nadležnog organa iz stava (1) ovog člana, vozilo će se odjaviti iz službene evidencije u skladu sa stavom (4) člana 15. ovog pravilnika, a o navedenoj činjenici će se izvijestiti or gan koji je donio rješenje o izvršenju. Član 20. (Gubitak, krađa ili oštećenje registarskih tablica) (1)Vlasnik registrovanog vozila dužan je odmah, a najkasnije u roku od tri dana, nadležnom tijelu prijaviti gubitak, krađu ili oštećenje registarskih tablica i podnijeti zahtjev za izdavanje novih registarskih tablica na propisanom obrascu. (2)Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana, prilaže se potvrda nadležnog tijela unutrašwih poslova o prijavi krađe ili gubitka jedne ili obje registarske tablice, a u slučaju oštećewa, izjavu na zapisnik o oštećenju kod nadležnog tijela za registraciju u kom slučaju se prilažu i registarske tablice i isprave o vozilu. U slučaju krađe ili gubitka jedne od registarskih tablica na vozilu, potrebno je priložiti preostalu registarsku tablicu. (3)U slučaju gubitka, krađe ili oštećewa registarskih tablica iz stava (1) ovog člana, nadležno tijelo izdaje nove registarske tablice i potvrdu o registraciji uz evidentiranje promjene u potvrdi o vlasništvu vozila. (4)Namjerno oštećenje ili prepravljanje registarskih tablica predstavlja krivotvorenje isprava. (5)U slučaju kada inspektor drumskog saobraćaja, po osnovu ovlašćewa datih drugim propisom, oduzme registarske tablice vozila i potvrdu o registraciji na pe riod od 30 dana, iste zadržava kod sebe, a nadležnom tijelu kod kojeg se vozilo vodi u evidenciji registrovanih vozila u propisanom roku dostavlja zapisnik o oduzimanju istih sa naznakom do kojeg roka su oduzeti. (6)U slučaju iz stava (5) ovog člana, nadležno tijelo koje vodi vozilo u evidenciji registrovanih vozila, u jedinstvenoj bazi vozila za dotično vozilo unosi napomenu da se u navedenom periodu istom ne mogu izdati druge registarske tablice. Član 21. (Gubitak, krađa ili oštećenje isprava o vozilu) (1)Vlasnik registrovanog vozila dužan je odmah, a najkasnije u roku od tri dana, nadležnom tijelu prijaviti gubitak, krađu ili oštećenje saobraćajne dozvole, potvrde o vlasništvu vozila ili potvrde o registrovanju i podnijeti zahtjev za izdavanje novih na propisanom obrascu. (2)Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana, prilaže se potvrda nadležnog tijela unutrašwih poslova o prijavi krađe ili gubitka isprava iz stava (1) ovog člana, a u slučaju oštećewa izjava na zapisnik o oštećenju kod nadležnog tijela za registraciju u kom slučaju se prilaže i oštećena isprava. (3)U slučaju iz stava (1) ovog člana, izdaje se isprava sa rokom važewa zamjenjene isprave. Član 22. (Oglašavanje gubitka ili krađe registarskih tablica i isprava o vozilu) (1)Vlasnik vozila je dužan oglasiti u službenim glasilima BiH, entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, gubitak ili krađu registarskih tablica ili isprava iz člana 21. stav (1) ovog pravilnika. (2)U slučaju gubitka ili krađe isprave ili registarskih tablica nadležno tijelo donosi rješenje o oglašavanju isprava ili registarskih tablica nevažećim. Član 23. (Oštećenje stikera naljepnice) (1)Vlasnik registrovanog vozila dužan je nadležnom tijelu prijaviti oštećenje stikera naljepnice radi izdavawa nove. (2)Nova stiker naljepnica izdata u slučaju iz stava (1) ovog člana izdaje se sa rokom važewa zamijenjene stikera naljepnice. (3)Nadležno tijelo je dužano elektronski evidentirati promjenu stikera naljepnice. Član 24. (Provođenje posebnog ispitnog postupka) (1)Ukoliko se u toku postupka registracije utvrdi da je potrebno izvršiti dodatne provjere dostavljenih dokaza propisanih ovim pravilnikom, nadležno tijelo provodi posebni ispitni postupak. (2)Postupak registracije prekida se ako se tokom postupka utvrdi da su podaci o vozilu koje je predmet registracije, evidentirani u bazi podataka o otuđenim vozilima, o čemu se donosi zakqučak koji se dostavlja stranci i organizacionoj jedinici nadležnog tijela na dalje postupanje. Član 25. (Važenje registracije vozila) (1)Registracija vozila važi godinu dana, a za privremeno registrovana vozila ovaj rok može biti i kraći od godinu dana, a najmanje 60 dana. (2)Za vozila koja se izvoze iz Bosne i Hercegovine u ciqu registrovawa u drugoj zemqi, registracija vozila vrši se sa rokom važewa do 30 dana. (3)Rok važewa registracije za privremeno registrovana vozila je godinu dana uz mogućnost produžewa za još godinu dana. (4)Za traktore, radne mašine i motokultivatore, kao i vozila na motorni pogon čija zapremina motora ne prelazi 50 cm³, važenje registracije nije vremenski ograničeno, uz obavezu posjedovawa stikera naljepnice i polise o osiguranju vozila koje ne smiju biti starije od godinu dana. III ISPRAVE O VOZILU, OBLIK, IZGLED I SADRŽAJ Član 26. (Oblik i sadržaj saobraćajne dozvole) (1)Obrazac saobraćajne dozvole pravougaonog je oblika, tro - dijelan, svjetlozelene boje, otvoren je veličine 210 mm x 105 mm, a savijen 75 x 105 mm. (2)Obrazac saobraćajne dozvole sadrži rubrike sa prednje strane i poleđine obrasca u koje se upisuju određeni podaci. (3)Izgled i sadržaj saobraćajne dozvole dat je u Prilogu broj 3. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Član 27. (Oblik i sadržaj potvrde o vlasništvu vozila) (1)Obrazac potvrde o vlasništvu vozila pravougaonog je oblika, trodijelan, svijetložute boje, otvoren je veličine 210 mm x 105 mm, a savijen 75 x 105 mm. (2)Obrazac potvrde o vlasništvu vozila sadrži rubrike u skladu sa odredbama člana 2. stav (1) ovog pravilnika. (3)Izgled i sadržaj potvrde o vlasništvu vozila dat je u Prilogu broj 4. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Član 28. (Oblik i sadržaj potvrde o registrovanju) (1)Obrazac potvrde o registrovanju pravougaonog je oblika, trodijelan, svijetloplave boje, otvoren je veličine 210 mm x 105 mm, a savijen 75 x 105 mm. (2)Obrazac potvrde o registrovanju sadrži rubrike u skladu sa odredbama člana 2. stav (1) ovog pravilnika. (3)Izgled i sadržaj potvrde o registrovanju dat je u Prilogu broj 5. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Član 29. (Stiker naljepnica) (1)Znak kojim se označava rok važnosti registracije vozila, ima oblik stikera naljepnice i isti izdaje nadležno tijelo sa rokom važewa od najduže godinu dana. (2)Stiker naljepnica je pravougaonog oblika, izrađena od providnog materijala, sa motivima i poqima plavo-žute boje, dimenzija 45 mm x 60 mm i postavlja se: a)za putničke automobile sa unutrašnje strane prednjeg vjetrobranskog stakla u gornjem desnom uglu, b)za ostala vozila koja imaju vozačku kabinu sa unutrašnje strane prednjeg vjetrobranskog stakla u donjem desnom uglu. (3)Stiker naljepnica za vozila koja nemaju prednje vjetrobransko staklo je pravougaonog oblika, izrađena od providnog materijala, sa motivima i poqima plavo-žute boje, dimenzija 30 mm x 20 mm i postavlja se na zadwim registarskim tablicama iznad prve horizontalne linije. (4)Vremenski pe riod važewa registracije vozila označava se bušenjem odgovarajućih polja na stiker naljepnici. (5)Izuzetno od stava (4) ovog člana, za vozila za koja je propisana obaveza obavljanja 6-mjesečnog redovnog tehničkog pregleda, nadležno tijelo izdaje stiker naljepnicu sa rokom važewa od 6 mjeseci a po isteku ovog roka, nakon dostavljenog dokaza o tehničkoj ispravnosti vozila, izdaje drugu stiker naljepnicu sa rokom važewa registracije. Član 30. (Ispisivanje naziva rubrika) (1)Nazivi rubrika na ispravi o vozilu ispisani su na jezicima u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini, latiničnim i ćiriličnim pismom. (2)Podaci u rubrikama ispisuju se latiničnim pismom povlačeći podatke iz elektronske evidencije. Član 31. (Međunarodna oznaka Bosne i Hercegovine) (1)Oznaka - naljepnica Bosne i Hercegovine koju vozilo registrovano u Bosni i Hercegovini mora imati prilikom napuštawa teritorije Bosne i Hercegovine, istaknutu na zadwoj strani vozila je bijele boje, elipsastog je oblika. Na oznaci su utisnuta slova "BIH" crne boje visine najmanje 80 mm, dok je širina ispisane linije najmanje 10 mm. (2)Izgled međunarodne oznake Bosne i Hercegovine za vozilo prikazan je u Prilogu broj 6. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. (3)Oznaku iz stava (1) ovog člana, nije obavezno imati vozilo koje ima registarske tablice sa međunarodnom oznakom BiH. IV. REGISTARSKE TABLICE, OBLIK, BOJA, SADRŽAJ, VRSTA I KVALITET MATERIJALA Član 32. (Oznake i brojevi registarskih tablica) (1)Oznake i brojevi na registarskim tablicama za motorna i prikqučna vozila i probnim tablicama ispisuju se slovima: A, E, J, K, M, T i arapskim brojevima, u tehnici Švajcarsko pismo. (2)Sve registarske tablice za motorna vozila, osim elipsastih diplomatskih naljepnica izrađuju se od aluminijuma (AL 99,5 ISO EN 1200 i DIN 1783) i moraju imati reflektujuća svojstva. Član 33. (Oznake i brojevi registarskih tablica sa međunarodnom oznakom BiH) (1)Oznake i brojevi na registarskim tablicama sa međunarodnom oznakom BiH ispisuju se slovima: A, E, J, K, M, O, T, i arapskim brojevima, u tehnici Ger man FE type pismo. (2)Registarske tablice iz stava (1) ovog člana izrađuju se od aluminijuma (AL 99,5 ISO EN 1200 i DIN 1783) i moraju biti saglasne zahtjevima standarda (BAS ISO 7591/2003 i DIN 74069). (3)Registarske tablice iz stava (1) ovog člana sadrže neponovqiv serijski broj. (4)Dimenzije plavog polja i međunarodne oznake BiH u istom u skladu sa Regulativom 2411/98, od 03.11.1998. godine. Član 34. (Registarske tablice za motorna i prikqučna vozila) (1)Registarske tablice za motorna vozila su bijele boje oivičene crnom linijom, sa registarskom oznakom motornog vozila koja se sastoji od tri broja, linije, jednog slova, linije i tri broja crne boje, dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm. (2)Za prikqučna vozila izdaje se registarska tablica čiji oblik, dimenzije i karakteristike odgovaraju karakteristikama tablice iz stava (1) ovog člana. (3)Traktori, radne mašine, motokultivatori i vozila kojima konstrukcijske osobine ne dozvoljavaju označavanje tablicama iz prethodnog stava, označavaju se jednom tablicom dužine 340 mm, visine 200 mm i širine 1 mm, a drugom tablicom dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm. (4)Izgled registarskih tablica za motorna i prikqučna vozila dat je u Prilogu broj 7. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Član 35. (Registarske tablice sa međunarodnom oznakom BiH za motorna i prikqučna vozila) (1)Registarske tablice za motorna i prikqučna vozila su bijele boje oivičene crnom linijom, sa registarskom oznakom motornog vozila koja se sastoji od jednog slova i dva broja, linije, jednog slova, linije i tri broja crne boje, dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm i plavim poljem u lijevom dijelu tablice koje sadrži međunarodnu oznaku Bosne i Hercegovine. (2)Vozila koja u pogledu dimenzija, osovinskog opterećewa i najveće dopuštene mase odstupaju od Zakonom utvrđenih normativa, označavaju se registarskim tablicama iz stava (1) ovog člana, s tim što se u potvrdi o registrovanju upisuje napomena da se radi o vangabaritnom vozilu. (3)Traktori, radne mašine, radna vozila i motokultivatori, označavaju se jednom tablicom bijele boje oivičene zelenom linijom, sa registarskom oznakom motornog vozila koja se sastoji od jednog slova i dva broja, linije, jednog slova, linije i tri broja zelene boje, dužine 340 mm, visine 200 mm i širine 1 mm, a drugom tablicom dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm i plavim poljem u lijevom dijelu tablice koje sadrži međunarodnu oznaku Bosne i Hercegovine. (4)Registarske tablice za taksi vozila su bijele boje oivičene crnom linijom, sa registarskom oznakom motornog vozila koja se sastoji od dva slova TA, linije i šest brojeva crne boje, dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm i plavim poljem u lijevom dijelu tablice koje sadrži međunarodnu oznaku Bosne i Hercegovine. Za izdavanje registarskih tablica za taksi vozila, podnosi se i validan dokaz o odobrenoj taksi djelatnosti. U slučaju promjene djelatnosti ili prodaje vozila kojim se obavlja taksi djelatnost, vlasnik vozila je dužan vratiti registarske tablice nadležnom tijelu koji ih je izdao i odjaviti vozilo. (5)Za vozila iz st. (2), (3), (4) ovog člana i vozila iz člana 13. ovog pravilnika, registarske tablice sa međunarodnom oznakom BiH izdaju se uz prvo izdavanje potvrde o vlasništvu vozila i potvrde o registraciji. (6)Izgled registarskih tablica za motorna i prikqučna vozila dat je u Prilogu broj 8. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Član 36. (Registarske tablice za motocikle i bicikle sa motorom) (1)Za motocikle i bicikle sa motorom izdaje se jedna registarska tablica dužine 240 mm, visine 130 mm i širine 1 mm. U pogledu boje, brojnih i slovnih oznaka ne razlikuju se od registarskih tablica iz člana 34. ovog pravilnika. (2)Izgled registarske tablice za motocikle i bicikle sa motorom dat je u Prilogu broj 9. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Član 37. (Registarske tablice sa međunarodnom oznakom BiH za motocikle i bicikle sa motorom) (1)Za motocikle i bicikle sa motorom izdaje se jedna registarska tablica dužine 240 mm, visine 130 mm i širine 1 mm. U pogledu boje, brojnih i slovnih oznaka ne razlikuju se od registarskih tablica za motorna vozila osim što je plavo polje sa međunarodnom oznakom Bosne i Hercegovine u lijevom gornjem uglu tablice. (2)Izgled registarske tablice za motocikle i bicikle sa motorom dat je u Prilogu broj 10. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Član 38. (Registarske tablice za vozila diplomatskih i konzularnih predstavništava u BiH) (1)Registarske tablice za vozila diplomatskih i konzularnih predstavništava, misija stranih država i predstavni - štava međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini i wihovog osoblja, odnosno stranaca stalnih službenika u ovim predstavništima sadrži brojčanu oznaku zemlje po kojoj je predstavništvo registrovano u Bosni i Hercegovini, slovnu oznaku djelatnosti predstavništva, odnosno statusa lica u tim predstavništvima i registarski broj koji se sastoji od tri broja. (2)Vozilu koje koristi šef diplomatskog predstavništva ili misije strane države u BiH dodjequje se tablica sa registarskim brojem 001, koji zadržava u slučaju promjene vozila u propisanom postupku registrovawa vozila. (3)Slovne oznake djelatnosti predstavništva, odnosno statusa lica u tim predstavništvima na registarskim tablicama su sljedeće: a)"A" - za vozila u vlasništvu diplomatskih i konzula rnih predstavništava, misija stranih država i predsta - vništava međunarodnih organizacija u Bosni i Hercego - vini i wihovog osoblja koje ima diplomatski status. b)"M" - za vozila čiji su vlasnici stranci koji su zapo - sleni u diplomatskim i konzularnim predstavništvi - ma, misijama stranih država i predstavništvima međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, a nemaju diplomatski status. (4)Registarske tablice za vozila iz stava (1) ovog člana izdate nakon početka izdavawa tablica sa međunarodnom ozna kom BiH, su plave boje, oivičene žutom linijom i sadrže oznaku zemlje u brojevima i registarsku oznaku vozila napisanu žutim slovima i brojevima. Ove registarske tablice su dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm. (5)Vozila kojima konstrukcijske osobine ne dozvoljavaju označavanje tablicama iz prethodnog stava, označavaju se jednom tablicom dužine 340 mm, visine 200 mm i širine 1 mm, a drugom tablicom dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm. (6)Uz registarske tablice iz st. (4) i (5) ovog člana, izdaju se elipsaste naljepnice plave boje oivičene žutom linijom koje sadrže slova žute boje i to: a)"CMD" - za vozila koja koristi šef diplomatskog predstavništva ili misije; b)"CD" - za vozila koja koriste lica sa diplomatskim statusom; c)"CC" - za vozila koja koristi konzularni funkcioner. (7)Elipsaste naljepnice iz stava (6) ovog člana su dužine 150 mm, visine 110 mm i širine 1 mm, i iste sadrže neponovqivi serijski broj. (8)Za vozila iz stava (1) ovog člana, registarske tablice iz st. (4) i (5) i elipsaste naljepnice iz stava (6) ovog člana izdaju se uz prvo izdavanje potvrde o vlasništvu vozila i potvrde o registraciji. (9)Izgled registarskih tablica za vozila diplomatskih i konzularnih predstavništava u BiH i elipsastih naljepnica dat je u Prilogu broj 11. ovog pravilnika i čine njegov sastavni dio. Član 39. (Registarske tablice za privremeno registrovana vozila sa međunarodnom oznakom BiH) (1)Registarske tablice za privremeno registrovana vozila i vozila koja se izvoze iz BiH radi registrovawa u drugoj zemqi su bijele boje oivičene plavom linijom sa registarskom oznakom motornog vozila koja se sastoji od jednog slova i dva broja, linije, jednog slova, linije i tri broja plave boje, dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm i plavim poljem u lijevom dijelu tablice koje sadrži međunarodnu oznaku Bosne i Hercegovine. (2)Vozila kojima konstrukcijske osobine ne dozvoljavaju označavanje tablicama iz prethodnog stava, označavaju se jednom tablicom dužine 340 mm, visine 200 mm i širine 1 mm, a drugom tablicom dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm i plavim poljem u lijevom dijelu tablice koje sadrži međunarodnu oznaku Bosne i Hercegovine. (3)Izgled registarskih tablica za privremeno registrovana vozila odgovara izgledu registarskih tablica koji je dat u Prilogu broj 12. ovog pravilnika. Član 40. (Oblik i sadržaj probne tablice sa međunarodnom oznakom BiH) (1)Probne tablice su bijele boje, oivičene crvenom linijom, sa registarskom oznakom napisanom crvenom bojom, koja se sastoji od dva slova TT, linije, šest brojeva crvene boje, a dužine su 520 mm, visine 110 mm i debqine 1 mm i izrađene od istog materijala kao i tablice sa međunarodnom oznakom BiH. (2)Probne tablice, izrađene od istog materijala kao i tablice sa međunarodnom oznakom BiH, postavljaju se na mjesto predviđeno za registarske tablice, a nakon isteka roka važewa vraćaju se bilo kom nadležnom tijelu. (3)Izgled probne tablice dat je u Prilogu broj 13. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Član 41. (Tehnička specifikacija potvrde o vlasništvu vozila i potvrde o registrovanju i registarskih tablica sa međunarodnom oznakom BiH) Tehnička specifikacija obrazaca potvrde o vlasništvu vozila i potvrde o registrovanju, stikera i registarskih tablica sa međunarodnom oznakom BiH, data je u Prilogu broj 14. ovog pravilnika, čini njegov sastavni dio i ne objavquje se u službenim glasilima. V. EVIDENCIJE O REGISTROVANIM VOZILIMA Član 42. (Elektronska evidencija) Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (u daqnjem tekstu: IDDEEA) vodi i tehnički održava elektronsku evidenciju o registrovanim vozilima u Bosni i Hercegovini i dokumentima vezanim za registrovanje vozila (Centralni registar), koja se čuva trajno. Član 43. (Nadležnost za vođenje evidencija) (1)Evidenciju iz člana 42. ovog pravilnika, vode nadležna tijela u okviru svoje nadležnosti, uz obavezu istovremenog dostavljanja podataka elektronskim putem IDDEEA-i. (2)Za tačnost i ažurnost podataka u evidencijama o vozilima, odgovorni su nadležna tijela iz stava (1) ovog člana. Član 44. (Dosije vozila) (1)Svi zahtjevi koji se podnose nadležnom tijelu navedeni u ovom pravilniku, sa pripadajućim prilozima čine dosije vozila koji se odlaže po rednom broju registra i čuva se trajno. (2)Izuzetno od odredbi stava (1) ovog pravilnika, zahtjevi za produženje važewa registracije sa prilozima i izdavanje probnih tablica, odlažu se u poseban dosije po evidencijskom broju prijema zahtjeva za produženje registracije i izdavanje probnih tablica, čuvaju se dvije godine. VI. REGISTROVAWE I OZNAČAVAWE MOTORNIH I PRIKQUČNIH VOZILA I OKLOPNIH BORBE NIH VOZILA ORUŽANIH SNAGA Bi H Član 45. (Pojmovi) U smislu ove glave Pravilnika znače: (a)Pod pojmom vozila OS BiH, podrazumijevaju se motorna i prikqučna vozila koja se nalaze na uptrebi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, te motorna i prikqučna vozila vlasništvo Ministarstva odbrane koja su upućena kao podrška vojnim jedinicama koje učestvuju u misiji Ujedinjenih nacija, a registrovana su u Bosni i Hercegovini. (b)Borbeno vozilo, gusjeničar i točkaš je svako oklopno, naoružano motorno vozilo specijalno izrađeno ili prilagođeno za borbena djelovawa. Namjenski izrađena motorna borbena vozila su: oklopni automobili, oklopni transporteri, samohodna artiljerijska oruđa, borbena protivvazdušna i anfibijska vozila. Član 46. (Nadležnost za registrovanje vozila OS BiH) Zajednički centar za kontrolu kretawa (u daqnjem tekstu: or gan nadležan za registrovanje vozila OS BiH) nadležan je za registrovanje i označavanje novonabavljenih motornih, prikqučnih i borbenih vozila, preregistrovanje raspo - loživih motornih i prikqučnih vozila, produženje registra - cije za motorna i prikqučna vozila, izdavanje registarskih tablica za registrovana motorna i prikqučna vozila, vođenje centralnog registra registrovanih motornih, prikqučnih i borbenih vozila, čuvanje i izdavanje obrazaca za registrovanje, vođenje dosijea o registrovanim motornim, prikqučnim i borbenim vozilima, brisanje vozila iz centralnog registra, te izdavanje dokumentacije o registrovanim vozilima. Član 47. (Vozila OS BiH koja podliježu registrovanju) (1)Registrovanju i označavanju podliježu: motorna vozila, borbena motorna vozila, specijalna motorna vozila na kojima su ugrađeni lansirni raketni sistemi, inženjerijske mašine i prikqučna vozila osim sredstava naoružawa. (2)Sva motorna i prikqučna vozila iz stava (1) ovog člana moraju biti označena propisanom registarskom oznakom, bez obzira da li se nalaze na upotrebi, van upotrebe ili u stanju konzervisawa. Član 48. (Uslovi za učestvovanje vozila OS BiH u saobraćaju) (1)U saobraćaju na putevima mogu učestvovati motorna i prikqučna vozila OS BiH, kojima je nadležni or gan izdao važeću ispravu o vlasništvu i registraciji (Prilog broj 15. ovog pravilnika) i koja su registrovana i označena po odredbama ovog pravilnika. (2)Za registrovano motorno vozilo oružanih snaga BiH, izdaju se registarske tablice i potvrda o vlasništvu i registraciji. (3)Registarske tablice i ispravu o vlasništvu i registraciji za registrovana motorna i prikqučna vozila OS BiH izdaje Zajednički centar za kontrolu kretawa. (4)Izuzetno, na putevima mogu saobraćati i neregistrovana motorna vozila OS BiH, pod uslovima predviđenim ovim pravilnikom. Član 49. (Postupak sa vozilima OS BiH u stanju konzervisawa) (1)Za motorna i prikqučna vozila koja su u stanju konzervisawa izdaju se registarske tablice i isprava o vlasništvu i registrovanju prilikom prvog registrovawa. (2)Na motornim i prikqučnim vozilima iz stava (1) ovog člana ne vrši se tehnički pregled za produženje važnosti registracije. (3)Motorna i prikqučna vozila iz stava (1) ovog člana na tehnički pregled upućuju se odmah nakon dekonzervisawa i ne mogu učestvovati u saobraćaju dok se na istima ne izvrši tehnički pregled. Član 50. (Izgled registarskih tablica OS BiH) (1)Za neborbena motorna vozila i borbena motorna vozila - točkaše OS BiH registarske tablice sadrže slovne i brojčane oznake po standardima propisanim za registarske tablice. Veličina, izgled i oznake registarskih tablica propisane su ovim pravilnikom. (2)Oznake i brojevi na registarskim tablicama na neborbenim motornim vozilma i borbenim motornim vozilima - točkašima upisuju se slovima engleskog alfabeta (A, B, C, D, E, F, G, H, I) prema klasifikaciji motornih i prikqučnih vozila u OS BiH i arapskim brojevima u tehnici Švajcarsko pismo. (3)Tablice se izrađuju od metala i moraju biti presvučene reflektujućom materijom. (4)Izgled registarke tablice za neborbena motorna vozila i borbena motorna vozila - točkaše dat je u Prilogu broj 16. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. (5)Izgled registarske tablice za motocikle OS BiH dat je u Prilogu broj 17. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Član 51. (Registarske oznake za vozila gusjeničare) (1)Na borbena motorna vozila - gusjeničare umjesto registarkih tablica, ispisuju se registarske oznake na određenom mjestu vozila, shodno uslovima datim u Prilogu broj 18. ovog pravilnika. Oznake se sastoje od grba, ispisa OS BiH, brojčanih i slovnih oznaka. (2)Izgled registarske oznake za borbena motorna vozila - gusjeničare dat je u Prilogu broj 19. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. (3)Na borbena motorna vozila - gusjeničare registarske oznake ispisuju se sa lijeve i desne strane vozila, prema uslovima za ispisivanje registarskih oznaka (Prilog broj 18. ovog pravilnika). Član 52. (Promjena registarskih tablica na vozilima OS BiH) (1)Svako motorno i prikqučno vozilo, dok se nalazi u OS BiH nosi iste registarke tablice. (2)Vozilu se mogu promijeniti registarske tablice u sljedećim slučajevima: a)u slučaju kada su registarske tablice dotrajale da se ne može jasno očitati registarski broj ili se izgube, i b)u slučaju kada se koristi za izvršavanje specijalnih zadataka. Član 53. (Upotreba dvojnih registarskih tablica na vozilima OS BiH) (1)Motorna vozila iz stava (2) člana 52. ovog pravilnika, pored dodijeljenih registarskih tablica za izvršavanje specijalnih zadataka, zadržavaju prvobitno dodijeljene registarske tablice. Tablice dodijeljene za izvršavanje specijanih zadataka vraćaju se tijelu koji ih je izdao kada prestane potreba za korišćenjem istih. Evidencija o dodijeljenim registarskim tablicama za izvršavanje specijalnih zadataka vodi se kod tijela nadležnog za registrovanje. (2)Motorna vozila iz stava (2) člana 52. ovog pravilnika mogu, iskqučivo radi putovawa u inostranstvo, biti registro - vana kod nadležnog Ministarstva unutrašwih poslova. (3)Odobrenje za registrovanje vozila iz stava (2) ovog člana daje Ministarstvo odbrane BiH. (4)Evidencija o registrovanim vozilima iz stava (2) ovog člana vodi se u organu nadležnom za registrovanje vozila OS BiH i Ministarstvu odbrane BiH. Član 54. (Preregistrovanje vozila OS BiH) Vojne jedinice OS BiH, korisnici vozila, dužni su u roku od godinu dana od dana stupawa na snagu ovog pravilnika izvršiti preregistrovanje svih motornih i prikqučnih vozila. Zahtjev za preregistrovanje dostavlja se organu nadležnom za registrovanje vozila OS BiH. Član 55. (Registrovanje novonabavljenih vozila OS BiH) Vojna jedinica, koja je primila neregistrovano motorno, prikqučno ili borbeno vozilo (kupljeno, donirano, poklonjeno ili na drugi zakonit način stečeno), dužna je u roku od pet (5) dana izvršiti prijavu organu nadležnom za registrovanje vozila OS BiH radi registrovawa. Član 56. (Zahtjev za registrovanje vozila OS BiH) (1)Prijava motornih i prikqučnih vozila za registrovanje vrši se podnošenjem Zahtjeva za registrovanje neborbenih motornih i prikqučnih vozila i borbenih motornih vozila - točkaša (obrazac ORVOS-1. - Prilog broj 20. ovog pravilnika) i Zahtjeva za označavanje borbenih motornih vozila - gusjeničara (obrazac ORVOS-2. - Prilog broj 21. ovog pravilnika). Uz zahtjev za registrovanje jedinica OS BiH, podnosilac zahtjeva dužan je priložiti dokumentaciju propisanu članom 60. ovog pravilnika. (2)Zahtjev iz stava (1) ovog člana podnosi se tijelu nadležnom za registrovanje, a podnose ga vojne jedinice na direktnoj vezi Zajedničkom štabu OS BiH, Operativnoj komandi OS BiH i Komandi za podršku. Član 57. (Zabrana isticawa oznaka na vozilima OS BiH) (1)Na motorna i prikqučna vozila Oružanih snaga BiH nije dozvoljeno postavljanje i isticanje oznaka koje nisu predviđene ovim pravilnikom. (2)Zabranjeno je postavljanje internih oznaka vojnih jedinica OS BiH, kao i ispisivanje naziva i oznaka vojnih jedinica na vozilima. (3)Izuzetno, obilježavanje vozila u koloni, za vrijeme organizovanog kretawa kolone, posebnim znacima može se vršiti, s tim da se oznake postavljaju u donjem desnom uglu prednjeg vjetrobranskog stakla. (4)Odredbe stava (2) ovog člana ne odnose se na vozila Vojne policije, sanitetska motorna vozila, vatrogasna vozila, motorna vozila na kojima se vrši obuka i vozila kojima se prevoze opasne materije. Član 58. (Dodjeqivanje registarskih oznaka za vozila OS BiH) Raspored registarskih tablica za registrovanje motornih i prikqučnih vozila OS BiH, vrši tijelo nadležno za registro - vanje vozila OS BiH, na osnovu zahtjeva za registro vanje iz člana 56. stav (1), po principu odabira slučajnog uzorka. Istoj vojnoj jedinici OS BiH ne dodjequju se registarske tablice u nizu. Član 59. (Evidencija registrovanih sredstava vozila OS BiH) Tijelo nadležno za registrovanje vozila OS BiH vodi evidenciju i pregled registriranih motornih i prikqučnih vozila OS BiH. (obrazac ORVOS-3.- Prilog broj 22. ovog pravilnika). Član 60. (Dokumentacija za registrovanje vozila OS BiH) (1)Registrovanje motornih, prikqučnih i borbenih vozila OS BiH vrši Zajednički centar za kontrolu kretawa na osnovu zahtjeva za registrovanje motornih, prikqučnih i borbenih vozila (obrazac ORVOS-1. i ORVOS-2.). Zahtjev za registrovanje dostavljaju tijela saobraćajne službe iz člana 56. stav (2) ovog pravilnika. (2)Uz zahtjev za registrovanje prilaže se potvrda o tehničkoj ispravnosti motornog i prikqučnog vozila, jedan primjerak materijalnog naloga o zaduženju vojne jedinice OS BiH sa motornim ili prikqučnim vozilom i dokaz o porijeklu motornog ili prikqučnog vozila (faktura, račun, otpremnica, ugovor o donaciji) i nevažeća saobraćajna dozvola motornog vozila - kada se vrši preregistrovanje. (3)Kao dokaz o porijeklu prihvatiće se važeća saobraćajna dozvola koju su izdala prijašwa entitetska ministarstva, materijalna lista zadužewa sredstva, a u saobraćajnoj dozvoli upisan podatak da je vlasnik motornog ili prikqučnog vozila jedno od prijašwih entitetskih ministarstava odbrane, odnosno vojna pošta. (4)Nakon izvršewa preregistrovawa stara saobraćajna dozvola se poništava i odlaže u dosije o motornom vozilu. Član 61. (Postupak registrovawa vozila OS BiH) Or gan nadležan za registrovanje vozila OS BiH registrovaće vozilo tek kada izvrši sljedeće radnje: a)kontrolu valjanosti i identičnosti podataka iz zahtjeva za registrovanje, potvrde o tehničkoj ispravnosti, materijalnog naloga i dokumenta o porijeklu motornog vozila, b)unošenje podataka iz zahtjeva za registrovanje u Pregled registrovanih motornih, prikqučnih i borbenih vozila OS BiH (obrazac ORVOS-3.) i dodjeli odgovarajuće registarske oznake, c)upiše dodijeljene registarske oznake u zahtjev za registrovanje motornih, prikqučnih i borbenih vozila OS BiH (obrazac ORVOS-1. i ORVOS-2.), d)formira dosije za motorno, prikqučno odnosno borbeno vozilo gdje se ulažu zahtjev za registrovanje, potvrda o tehničkoj ispravnosti, materijalni nalog i dokumenta o porijeklu vozila; e)unese podatke u elektronsku evidenciju, f)izda ispravu o vlasništvu i registraciji za neborbena motorna i prikqučna vozila i borbena motorna vozila - točkaše. Član 62. (Tehnički pregled vozila OS BiH) (1)Tehnički pregledi motornih i prikqučnih vozila vrše se jednom godišnje, izuzev autobusa i vozila za obuku za koja se provjera tehničke ispravnosti vrši svakih šest mjeseci. (2)Izuzetno, novoproizvedena motorna i prikqučna vozila podvrgavaju se tehničkom pregledu prije prvog registrovawa, a nakon toga tokom mjeseca u kojem ističe rok od 24 mjeseca od dana prvog registrovawa. (3)Na tehnički pregled ne upućuju se motorna i prikqučna vozila koja su u stanju konzervisawa. Član 63. (Ispisivanje oznaka na borbenim vozilima) Ispisivanje registarskih oznaka na borbena vozila - gusjeničare vrši se prema uslovima za ispisivanje registarskih oznaka (Prilog broj 18. ovog pravilnika). Član 64. (Postupak sa tablicama sa rashodovanih vozila OS BiH) (1)Rashodovanje motornih i prikqučnih vozila vrši se rješenjem o rashodovanju koje donosi nadležni komandant vojne jedinice OS BiH, odnosno nadležno lice organizacione cjeline Ministarstva odbrane BiH. (2)Po donošenju rješewa o rashodovanju vozila, starješina vojne jedinice iz čijeg sastava je vozilo, odmah, a najkasnije u roku od sedam dana, uz izviještaj dostavlja organu nadležnom za registrovanje vozila OS BiH: registarske tablice sa rashodovanog vozila, ispravu o vlasništvu rashodovanog vozila i kopiju rješewa o rashodovanju za svako pojedinačno vozilo. (3)Tijelo nadležno za registrovanje vozila OS BiH ažurira podatke u Pregledu registriranih motornih, prikqučnih i borbenih vozila OS BiH, te poništava ispravu o vlasništvu, upisuje da tum rashodovawa i broj rješewa o rashodovanju te je odlaže u dosije vozila skupa sa rješenjem o rashodovanju. (4)Tijelo nadležno za registrovanje šestomjesečno organizuje komisijsko uništenje vraćenih registarskih tablica rashodovanih vozila. Član 65. (Uslovi za korišćenje probnih tablica za vozila OS BiH) (1)Svako neregistrovano motorno i prikqučno vozilo OS BiH koje učestvuje u saobraćaju mora biti obilježeno probnim tablicama. (2)Vozilo se obilježava sa dvije probne tablice, koje se postavljaju na predwoj i zadwoj strani vozila i to tako da su vidqive a oznake na wima uočqive. (3)Izuzetno, stava (1) ovog člana ne odnosi se na novonabavljena motorna i prikqučna vozila, koja se svo vrijeme, od mjesta preuzimawa do mjesta registrovawa prevoze vučnim vozom, odnosno namjenskim vozilom za prevoz vozila, za vrijeme dok se prevoze tim vozilom. Član 66. (Izgled probnih tablica za vozila OS BiH) (1)Probne tablice za vozila OS BiH su žute boje oivičene crnom linijom sa registarskom oznakom crne boje, dimenzija 520 mm x 110 mm. Probne registarske tablice ne moraju biti presvučene reflektujućom materijom, a izrađene su od čvrstog papirnog materijala. Probne tablice sastoje se od šest brojeva, jednog slova i natpisa OS BiH. Iznad registarske oznake na sredini registarske tablice ispisan je naziv "PROBA". (2)Oznake i brojevi na probnim tablicama ispisuju se slovima engleskog alfabeta (A, B, C, D, E, F, G, H, I) prema klasifikaciji motornih i prikqučnih vozila u OS BiH i arapskim brojevima, u tehnici Švajcarsko pismo (Prilog broj 23. ovog pravilnika). Član 67. (Izdavanje probnih tablica za vozila OS BiH) (1)Izdavanje probnih tablica za potrebe vojnih jedinica OS BiH vrši or gan nadležan za registrovanje vozila OS BiH. (2)Za svaku izdatu probnu tablicu or gan nadležan za registrovanje vozila OS BiH izdaje Potvrdu o korišćenju probnih tablica (obrazac ORVOS-4; Prilog broj 24. ovog pravilnika). (3)Evidenciju o izdatim probnim tablicama vodi or gan nadležan za registrovanje vozila OS BiH na obrascu broj ORVOS-5. koji je dat u Prilogu broj 25. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. (4)Nakon prestanka potrebe za probnim tablicama, probne tablice vraćaju se organu koji ih je izdao. Član 68. (Rokovi za dostavljanje dosijea za vozila OS BiH) (1)Prijašwa entitetska ministarstva odbrane, odnosno vojne jedinice OS BiH kod kojih se vode evidencije o registrovanim vozilima entitetskih vojski, trideset dana nakon stupawa na snagu ovog pravilnika zapisnički će dostaviti neiskorišćene obrasce i dosijee o registrovanim motornim vozilima organu nadležnom za registrovanje vozila OS BiH. (2)Za motorna i prikqučna vozila za koja su dostavljeni dosijei, or gan nadležan za registrovanje vozila OS BiH izvršiće preregistrovanje. Član 69. (Registrovanje privremeno dodijeljenih vozila za potrebe OS BiH) (1)Or gan nadležan za registrovanje vozila OS BiH izvršiće registrovanje privremeno dodijeljenih motornih i prikqučnih vozila, za obavljanje posebnih zadataka (deminiranje, učešće u misijama Ujedinjenih nacija i dr) za potrebe OS BiH. Kao dokaz o porijeklu vozila prihvatiće se ugovor, sporazum, odluka ili bilo koji drugi pisani dokument potpisan od strane davaoca i primaoca vozila. (2)Vozila iz stava (1) ovog člana registrovaće se samo na vrijeme na koje se ustupaju na upotrebu OS BiH. Nakon isteka vremena ustupawa sa registarskim tablicama i saobraćajnom dozvolom postupa se shodno članu 64. ovog pravilnika. VII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 70. (Personalizovanje i dodjela registarskih tablica i isprava o vozilu) (1)IDDEEA vrši personalizovanje registarskih tablica koje se izdaju u skladu sa odredbama ovog pravilnika i wihovu raspodjelu nadležnim tijelima, osim registarskih tablica za vozila OS BiH. (2)IDDEEA vrši raspodjelu potvrda o vlasništvu vozila i potvrda o registrovanju, a personalizovanje istih vrše nadležna tijela. (3)IDDEEA vrši raspodjelu stiker naljepnica, a označavanje na za to predviđenim mjestima, vrše nadležna tijela. Član 71. (Obezbjeđivanje obrazaca i postavljanje registarskih tablica) (1)Obrasce propisane ovim pravilnikom, osim obrasca zahtjeva iz člana 5. stav (2) ovog pravilnika, obezbjeđuje IDDEEA. (2)Izuzetno od odredbi stava (1) ovog člana, za vozila OS BiH obrasce i registarske tablice obezbjeđuje Ministarstvo odbrane BiH. (3)Registarske tablice su vlasništvo države BiH, a iste se u slučajevima propisanim odredbama ovog pravilnika izdaju na korišćenje. (4)Registarske tablice propisane ovim pravilnikom postavljaju se na mjesto koje je proizvođač vozila predvidio za wihovo postavljanje. Član 72. (Prestanak primjene propisa) Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje primjena propisa koji su regulisali ovu materiju u Bosni i Hercegovini. Član 73. (Stupanje na snagu propisa) (1)Nadležno tijelo u procesu registrovawa vozila, prihvata dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila sa bilo koje stanice tehničkog pregleda vozila koja je uvezana u informacioni sistem. (2)Prilikom podnošewa zahtjeva za produženje važnosti registrovawa vozila ili promjene podataka o vlasniku ili vozilu koji sadrži saobraćajna dozvola, koji se podnese nakon stupawa na snagu ovog pravilnika izdaje se potvrda o vlasništvu vozila. (3)Potvrda o registraciji će se izdati nakon popuwavawa svih slobodnih polja za produženje registracije u saobraćajnoj dozvoli, ukoliko odredbama ovog pravilnika nije drugačije propisano. (4)Izdavanjem potvrde o vlasništvu vozila, saobraćajna dozvola, izdata po propisima koji su bili na snazi do stupawa na snagu ovog pravilnika, služi kao potvrda o registrovanju. (5)Saobraćajna dozvola može se, na zahtjev vlasnika, zamijeniti potvrdom o registrovanju i prije navedenog roka. (6)Registarske tablice, izdate po propisima koji su bili na snazi do stupawa na snagu ovog pravilnika, ostaju u upotrebi i korišćenju do promjene vlasništva ili promjene podataka o vozilu ili o vlasniku vozila, ukoliko odredbama ovog pravilnika nije drugačije propisano. Član 74. (Stupanje na snagu propisa) (1)Ovaj pravilnik stu pa na snagu 28. septembra 2009. godine. (2)Ovaj pravilnik objaviće se u "Službenom glasniku BiH" i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Broj 01-02-2-2695/09 31. jula 2009. godine Ministar Mr sc. Rudo Vidović, s. r. Na osnovu člana 215. stav 3. Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BIH", broj 6/06, 75/06 i 44/07), ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, u saradnji sa entitetskim ministarstvima unutrašnjih poslova u Bosni i Hercegovini i policijom Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, donosi PRAVILNIK 1 O REGISTRIRANJU VOZILA I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim pravilnikom se regulira: a)nadležnost za registriranja vozila, način i postupak: 1.prve registracije vozila u BiH (novo ili rabljeno vozilo); 2.ponovna registracija vozila; 3.promjena vlasništva nad vozilom; 4.registracija vozila diplomatsko/konzularnih predstavništava i misija; 5.privremena registracija vozila; 6.izdavanje probnih tablica; 7.registriranju vozila kupljenih na lizing; 8.produženje registracije; 9.promjena podataka o vlasniku vozila; 10.promjena podataka o vozilu; 11.odjava vozila; 12.promjena registarskih tablica; 13.izdavanja isprava o vozilu; 14.način vođenja evidencija o registriranim vozilima b)izgled i sadržaj: 1.obrasca potvrde o vlasništvu vozila 2.obrasca potvrde o registriranju 3.obrasca stikera naljepnice 4.registarskih tablica 5.međunarodne oznake Bosne i Hercegovine c)tehničke specifikacije obrasca potvrde o vlasništvu vozila, obrasca potvrde o registriranju, obrasca stikera i registarskih tablica sa međunarodnom oznakom BiH, d)postupak i način registriranja motornih i priključnih vozila Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OS BiH), označavanje oklopnih borbenih sredstava, postupak pri rashodovanju motornih i priključnih vozila OS BiH, označavanje mobilisanih motornih vozila, vođenje centralnog registra registriranih motornih i priključnih vozila OS BiH, oklopnih borbenih sredstava, izgled i veličina registarskih tablica OS BiH, izgled obrasca javne isprave o vlasništvu i registriranju vozila OS BiH, te sadržaj i način popunjavanja i izdavanja obrazaca. Član 2. (Osnovni pojmovi) (1)Pod ispravama o vozilu, podrazumijevaju se isprava o vlasništvu i registriranju vozila (u daljnjem tekstu: saobraćajna dozvola), potvrda o vlasništvu vozila i potvrda o registriranju. Obrasci potvrde o vlasništvu vozila i potvrde o registriranju sadrže rubrike sa prednje strane i poleđine obrasca u koje se upisuju određeni podaci u skladu sa Direktivom 2003/127/EC, od 23.12.2003. godine. (2)Potvrda o vlasništvu vozila i potvrda o registraciji se izdaje na ime vlasnika vozila. (3)Izuzetno od odredbi stava (2) ovog člana, u slučaju kupovine vozila po osnovu ugovora o lizingu ili registriranja vozila na zakonskog zastupnika ili staratelja, nosilac potvrde o registriranju može biti drugo lice. Član 3. (Mjesna nadležnost) (1)Poslove iz člana 1. tačka a) ovog pravilnika obavljaju organizacione jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo) prema mjestu na čijem području vlasnik vozila ima prebivalište ili sjedište, ili na čijem području je sjedište poslovne jedinice ili podružnice, odnosno boravište raseljenog lica i mjesta odobrenog boravka stranca. (2)Iznimno od odredbi stava (1) ovog člana, za vozila kupljena po osnovu lizinga, poslove registriranja obavlja nadležno tijelo po mjestu prebivališta ili sjedišta korisnika lizinga. II. UVJETI I POSTUPAK REGISTRIRANJA VOZILA Član 4. (Registriranje vozila) (1)Vozilo se registrira upisom registarske oznake i određenih podataka o vozilu, vlasniku vozila i nosiocu potvrde o registraciji u evidenciju o registriranim vozilima, te izdavanjem odgovarajućih isprava za vozilo, registarskih tablica i stikera naljepnice. (2)Vozilo se registrira na ime/naziv vlasnika vozila, ukoliko odredbama ovog pravilnika nije drugačije određeno. (3)Ako je vozilo vlasništvo nekoliko fizičkih lica, registrira se na ime jednog od njih u skladu sa ovjerenom pisanom izjavom. Član 5. (Zahtjev za registriranje vozila) (1)Pokretanje pojedinih postupaka iz člana 1. tačka a) podtačka 1-13., ovog pravilnika vrši se na zahtjev vlasnika vozila ili pravnog lica registriranog za posredovanje u postupku registriranja vozila (što dokazuju rješenjem nadležnog suda o registraciji za djelatnost posredovanja u registraciji i dokazom o zaposlenima) po nalogu vlasnika vozila ili zakonskog zastupnika ili ovlaštenog opunomoćenika, ukoliko ovim pravilnikom nije drugačije propisano, kod nadležnog tijela na propisanom obrascu. (2)Oblik i sadržaj obrasca za pojedine vrste zahtjeva u postupku registriranja vozila dat je u Prilogu broj 1. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Član 6. (Postupak registriranja vozila prvi put u BiH) (1)Zahtjev za registriranje vozila prvi put u BiH podnosi se nadležnom tijelu na propisanom obrascu uz koji se prilaže: a)dokaz o vlasništvu nad vozilom: 1.za vozila koja nisu bila ranije registrirana: račun o prodaji vozila izdat na ime kupca vozila ili kupoprodajni ugovor ili darovni ugovor ili zapisnik o licitaciji ili drugi valjan dokaz kojim se dokazuje vlasništvo, 2.za novo - proizvedena vozila: račun o prodaji vozila izdat na ime kupca vozila uz dokaz (ugovor) ovlaštenog distributera za prodaju pojedinih marki vozila, 3.za vozila ranije registrirana van BiH: uz dokaz iz stava 1. tačke a) podtačka 1. ovog člana prilaže i obrazac kojim se dokazuje vlasništvo s dokazom o odjavi vozila u inozemstvu, b)dokaz o izvršenim obavezama propisanim Zakonom i propisima donesenim na osnovu Zakona, a koje su u vezi sa upotrebom vozila; c)polisa o obaveznom osiguranju vozila; d)dokaz o provedenom carinskom postupku; e)dokaz o uplati propisanih naknada za obrasce i registarske tablice koji se izdaju prilikom registriranja vozila; f)dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila koji ne može biti stariji od 30 dana u elektronskoj formi, g)potvrda ovlaštene stanice tehničkog pregleda o ispunjavanju tehničko-eksploatacionih uvjeta za 1 Pravilnik objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 69/09 obavljanje registrirane djelatnosti (u pisanoj formi) u slučaju da vozilo služi za obavljanje iste; h)potvrda o ispitivanju i certifikat, ako je vozilo pojedinačno proizvedeno ili prepravljeno; i)dokaz o identitetu vlasnika vozila: 1.za fizička lica: -lična karta za državljane BiH, -lična karta za strance - za strance sa odobrenim stalnim boravkom, -ovjerena kopija putne isprave i rješenje o odobrenom boravku - za strance sa odobrenim privremenim boravkom; 2.za pravna lica: ovjerena kopija rješenja sa posljednjim izmjenama o upisu u sudski registar za pravna lica ili drugog registra, osim ako se važeće rješenje o upisu u sudski registar već nalazi u evidenciji nadležnog tijela, 3.za strana dopisništva, trgovinska, kulturna, privredna i druga predstavništva: ovjerena kopija rješenja o upisu u registar stranih predstavništava u Bosni i Hercegovini, j)dokaz o odobrenoj djelatnosti i dokaz o određenom matičnom broju pravnog lica ili poreskom broju, osim ako se važeći dokazi za tu godinu već nalaze u evidenciji nadležnog tijela; k)dokaz o registriranju djelatnosti u Bosni i Hercegovini i potvrda o zaposlenju u stranom predstavništvu koju izdaje strano predstavništvo, a potpisuje lice ovlašteno za potpisivanje u ime predstavništva - za strance u kulturnim predstavništvima i stranim dopisništvima kao i stalne strane dopisnike; l)dokaz o tehničkoj ispravnosti uređaja za gas, za vozila na gasni pogon; m)dokaz o uplati usluge tehničkog pregleda u skladu sa važećem cjenovnikom; n)dokaz o uplati police obaveznog osiguranja. (2)Registriranje vozila vrši se izdavanjem potvrde o vlasništvu vozila, potvrde o registraciji, registarskih tablica i stikera naljepnice. Član 7. (Postupak ponovne registracije vozila) (1)Zahtjev za ponovnu registraciju vozila podnosi se nadležnom tijelu na propisanom obrascu uz koji se prilaže: a)dokaz o vlasništvu nad vozilom (potvrda o vlasništvu vozila, odnosno saobraćajna dozvola); b)dokaz o izvršenim obavezama propisanim Zakonom i propisima donesenim na osnovu Zakona, a koje su u vezi sa upotrebom vozila, osim u slučaju kada se ponovna registracija vrši u periodu za koji navedene obaveze vrijede; c)polisa o obaveznom osiguranju vozila; d)dokaz o uplati propisanih naknada za obrasce i registarske tablice koji se izdaju prilikom registriranja vozila; e)dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila koji ne može biti stariji od 30 dana u elektronskoj formi; f)potvrda ovlaštene stanice tehničkog pregleda o ispunjavanju tehničko-eksploatacionih uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti (u pisanoj formi) u slučaju da vozilo služi za obavljanje iste; g)potvrda o ispitivanju i certifikat, ako je vozilo pojedinačno proizvedeno ili prepravljeno; h)dokaz o identitetu vlasnika vozila: 1.za fizička lica: -lična karta za državljane BiH, -lična karta za strance - za strance sa odobrenim stalnim boravkom, -ovjerena kopija putne isprave i rješenje o odobrenom boravku - za strance sa odobrenim privremenim boravkom, 2.za pravna lica: ovjerena kopija rješenja sa posljednjim izmjenama o upisu u sudski registar za pravna lica ili drugog registra, osim ako se važeće rješenje o upisu u sudski registar već nalazi u evidenciji nadležnog tijela, 3.za strana dopisništva, trgovinska, kulturna, privredna i druga predstavništva: ovjerena kopija rješenja o upisu u registar stranih predstavništava u Bosni i Hercegovini, i)dokaz o odobrenoj djelatnosti i dokaz o određenom matičnom broju pravnog lica ili poreskom broju, osim ako se važeći dokazi za tu godinu već nalaze u evidenciji nadležnog tijela; j)dokaz o registriranju djelatnosti u Bosni i Hercegovini i potvrda o zaposlenju u stranom predstavništvu koju izdaje strano predstavništvo, a potpisuje lice ovlašteno za potpisivanje u ime predstavništva - za strance u kulturnim predstavništvima i stranim dopisništvima kao i stalne strane dopisnike; k)dokaz o tehničkoj ispravnosti uređaja za gas, za vozila na gasni pogon; l)dokaz o uplati usluge tehničkog pregleda u skladu sa važećim cjenovnikom; m)dokaz o uplati police obaveznog osiguranja. (2)Ponovna registracija vozila obavlja se za odjavljena vozila koja ispunjavaju zahtjeve i uvjete iz stava (1) ovog člana. (3)Registriranje vozila vrši se izdavanjem ili popunjavanjem odgo varajućih podataka u potvrdu o vlasništvu vozila, izdavanjem potvrde o registraciji, registarskih tablica i stikera. Član 8. (Postupak promjene vlasništva nad vozilom) (1)Zahtjev za promjenu vlasništva nad vozilom podnosi se nadležnom tijelu na propisanom obrascu uz koji se prilaže: a)dokaz o promjeni vlasništva: račun o prodaji vozila izdat na ime kupca vozila ili kupoprodajni ugovor ili darovni ugovor ili zapisnik o licitaciji ili drugi valjan dokaz kojim se dokazuje vlasništvo; b)isprava kojom se dokazuje vlasništvo (potvrda o vlasništvu vozila, saobraćajna dozvola); c)dokaz o identitetu vlasnika vozila: 1.za fizička lica: -lična karta za državljane BiH, -lična karta za strance - za strance sa odobrenim stalnim boravkom, -ovjerena kopija putne isprave i rješenje o odobrenom boravku - za strance sa odobrenim privremenim boravkom; 2.za pravna lica: ovjerena kopija rješenja sa posljednjim izmjenama o upisu u sudski registar za pravna lica ili drugog registra, osim ako se važeće rješenje o upisu u sudski registar već nalazi u evidenciji nadležnog tijela; 3.za strana dopisništva, trgovinska, kulturna, privredna i druga predstavništva: ovjerena kopija rješenja o upisu u registar stranih predstavništava u Bosni i Hercegovini, d)polisa o obaveznom osiguranju vozila; e)dokaz o odobrenoj djelatnosti i dokaz o određenom matičnom broju pravnog lica ili poreskom broju, osim ako se važeći dokazi za tu godinu već nalaze u evidenciji nadležnog tijela; f)dokaz o registriranju djelatnosti u Bosni i Hercegovini i potvrda o zaposlenju u stranom predstavništvu koju izdaje strano predstavništvo, a potpisuje lice ovlašteno za potpisivanje u ime predstavništva - za strance u kulturnim predstavništvima i stranim dopisništvima kao i stalne strane dopisnike; g)potvrda ovlaštene stanice tehničkog pregleda o ispunjavanju tehničko-eksploatacionih uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti (u pisanoj ili elektron - skoj formi) u slučaju da vozilo služi za obavljanje iste; h)dokaz o uplati propisanih naknada za obrasce Potvrde o registraciji i Potvrde o vlasništvu vozila ukoliko se ista izdaje; i)dokaz o uplati propisanih naknada za registarske tablice u slučaju da vozilo ne posjeduje registarske tablice sa međunarodnom oznakom BiH. (2)Za vozila na kojima je istekao rok važenja registracije uz dokaze navedene u stavu (1) ovog člana prilaže se i: a)dokaz o izvršenim obavezama propisanim Zakonom i propisima donesenim na osnovu Zakona, a koje su u vezi sa uptrebom vozila; b)dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila koji ne može biti stariji od 30 dana u elektronskoj formi; c)potvrda ovlaštene stanice tehničkog pregleda o ispunjav - anju tehničko-eksploatacionih uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti (u pisanoj formi) u slučaju da vozilo služi za obavljanje iste; d)potvrda o ispitivanju i certifikat, ako je vozilo pojedinačno proizvedeno ili prepravljeno; e)dokaz o tehničkoj ispravnosti uređaja za gas, za vozila na gasni pogon; f)dokaz o uplati usluge tehničkog pregleda u skladu sa važećim cjenovnikom; g)dokaz o uplati police obaveznog osiguranja. (3)Registriranje vozila vrši se izdavanjem odnosno upisivanjem podataka u potvrdu o vlasništvu vozila, izdavanjem potvrde o registraciji, i izdavanjem registarskih tablica sa međunarodnom oznakom BiH ukoliko već nisu izdate, kao i stikera naljepnice ukoliko je vozilu istekla važnost registracije. (4)Ukoliko se promjena vlasništva vozila dokazuje ugovorom zaključenim između fizičkih lica, potpis tih lica ovjerava nadležno tijelo, a ako je ugovor zaključen između pravnih lica, potpise ovjeravaju pravna lica koja ugovor zaključuju. Kad se vozilo prodaje preko posrednika (komisionara) ugovor i račun ovjerava komisionar. (5)Ako se promijeni vlasnik vozila tokom registracijskog perioda izdaje se potvrda o registriranju sa rokom važenja zamjenjene isprave. (6)Vlasnik registriranog vozila je dužan odjaviti vozilo radi prodaje ili prijenosa prava vlasništva na drugi način, kod nadležnog tijela kod koga se vozilo vodi u evidenciji. Član 9. (Postupak registriranja vozila diplomatskih i konzularnih predstavništava i misija) (1)Zahtjev za registriranje vozila diplomatskih i konzularnih predstavništava, misija stranih država i predstavništava međunarodnih organizacija sa sjedištem u Bosni i Hercegovini i njihovog osoblja podnosi se nadležnom tijelu na propisanom obrascu uz koji se prilaže: a)dokaz o vlasništvu vozila; b)polisa o obaveznom osiguranju vozila; c)dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila (u elektronskoj formi), izuzev u slučajevima navedenim u Zakonu, koji ne može biti stariji od 30 dana; d)dokaz o sprovedenom carinskom postupku; e)dokaz o diplomatskom statusu (kopiju važeće diplomatske, konzularne ili službene iskaznice); f)dokaz o tehničkoj ispravnosti uređaja za gas, za vozila na gasni pogon. (2)Za vozila koja se registriraju za službene potrebe predstavništva zahtjev mora ovjeriti i potpisati odgovorno lice. (3)Registriranje vozila vrši se izdavanjem potvrde o vlasništvu vozila, potvrde o registraciji, stikera naljepnice, te registarskih tablica i oznaka propisanih u članu 38. ovog pravilnika. Član 10. (Postupak privremene registracije vozila) (1)Zahtjev za privremenu registraciju vozila u BiH podnosi se nadležnom tjelu na propisanom obrascu uz koji se prilaže: a)dokaz o vlasništvu nad vozilom: 1.za vozila koja nisu bila ranije registrirana: račun o prodaji vozila izdat na ime kupca vozila ili kupoprodajni ugovor ili darovni ugovor ili zapisnik o licitaciji ili drugi valjan dokaz kojim se dokazuje vlasništvo, 2.za novo - proizvedena vozila: račun o prodaji vozila izdat na ime kupca vozila uz dokaz (ugovor) ovlaštenog distributera za prodaju pojedinih marki vozila. 3.za vozila ranije registrirana: uz dokaz iz stava 1. tačke a) podtačka 1. ovog člana prilaže i obrazac kojim se dokazuje vlasništvo s dokazom o odjavi vozila u inozemstvu, b)dokaz o izvršenim obavezama propisanim Zakonom i propisima donesenim na osnovu Zakona, a koje su u vezi sa uptrebom vozila; c)polisa o obaveznom osiguranju vozila; d)dokaz o provedenom carinskom postupku; e)rješenje nadležnog organa kojim se odobrava privremeni uvoz; f)dokaz o uplati propisanih naknada za obrasce i registarske tablice koji se izdaju prilikom registriranja vozila; g)dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila koji ne može biti stariji od 30 dana u elektronskoj formi; h)potvrda ovlaštene stanice tehničkog pregleda o ispunjavanju tehničko-eksploatacionih uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti (u pisanoj formi) u slučaju da vozilo služi za obavljanje iste; i)potvrda o ispitivanju i certifikat, ako je vozilo pojedinačno proizvedeno ili prepravljeno; j)dokaz o identitetu vlasnika vozila: 1.za fizička lica: -lična karta za državljane BiH, -lična karta za strance - za strance sa odobrenim stalnim boravkom, -ovjerena kopija putne isprave i rješenje o odobrenom boravku - za strance sa odobrenim privremenim boravkom; 2.za pravna lica: ovjerena kopija rješenja sa posljednjim izmjenama o upisu u sudski registar za pravna lica ili drugog registra, osim ako se važeće rješenje o upisu u sudski registar već nalazi u evidenciji nadležnog tijela, 3.za strana dopisništva, trgovinska, kulturna, privredna i druga predstavništva: ovjerena kopija rješenja o upisu u registar stranih predstavništava u Bosni i Hercegovini, k)dokaz o odobrenoj djelatnosti i dokaz o određenom matičnom broju pravnog lica ili poreskom broju, osim ako se važeći dokazi za tu godinu već nalaze u evidenciji nadležnog tijela; l)dokaz o registriranju djelatnosti u Bosni i Hercegovini i potvrda o zaposlenju u stranom predstavništvu koju izdaje strano predstavništvo, a potpisuje lice ovlašteno za potpisivanje u ime predstavništva - za strance u kulturnim predstavništvima i stranim dopisništvima kao i stalne strane dopisnike; m)dokaz o tehničkoj ispravnosti uređaja za gas - za vozila na gasni pogon; n)dokaz o uplati usluge tehničkog pregledau skladu sa važećim cjenovnikom; o)dokaz o uplati police obaveznog osiguranja. (2)Registriranje vozila vrši se izdavanjem potvrde o vlasništvu vozila, potvrde o registraciji, stikera naljepnice i odgo - varajućih registarskih tablica. (3)Za vozila koja se privremeno registruju, radi izvoza iz BiH i registracije u drugoj državi uz zahtjev se dostavlja dokaz iz stava (1) tačke a), c) i d) ovog člana. Važnost privremene registracije za ova vozila je 30 dana. (4)Registriranje vozila iz stava (3) ovog člana vrši se upisi va - njem podataka u potvrdu o vlasništvu vozila, te izdava njem potvrde o registraciji i odgovarajućih registarskih tablica. Član 11. (Probne tablice) Za novoproizvedena, prepravljena i popravljena vozila kojima se u saobraćaju na cestama obavlja probna vožnja zbog ispitivanja ili prikazivanja svojstva tih vozila, za vozila koja se kreću od sjedišta proizvođača do sjedišta trgovinskog poduzeća, za vozila koja se voze na tehnički pregled, na sajam ili prodaju, kao i za vozila koja se kreću od mjesta od kojih su preuzeta do mjesta u kome će biti registrirana izdaju se probne tablice koje služe za privremeno označavanje tih vozila u saobraćaju na cestama. Član 12. (Postupak izdavanja probnih tablica) (1)Zahtjev za izdavanje probnih tablica za vozilo podnosi se nadležnom tijelu na propisanom obrascu uz koji se prilaže: a)dokaz o vlasništvu nad vozilom: 1.za vozila koja nisu bila ranije registrirana: račun o prodaji vozila izdat na ime kupca vozila ili kupoprodajni ugovor ili darovni ugovor ili zapisnik o licitaciji ili drugi valjan dokaz kojim se dokazuje vlasništvo, 2.za novo - proizvedena vozila: račun o prodaji vozila izdat na ime kupca vozila uz dokaz (ugovor) ovlaštenog distributera za prodaju pojedinih marki vozila. 3.za vozila ranije registrirana: uz dokaz iz stava 1. tačke a) podtačka 1. ovog člana prilaže i obrazac kojim se dokazuje vlasništvo s dokazom o odjavi vozila u inozemstvu, b)polisa o obaveznom osiguranju; c)dokaz o identitetu vlasnika vozila: 1.za fizička lica: -lična karta za državljane BiH, -lična karta za strance - za strance sa odobrenim stalnim boravkom, -ovjerena kopija putne isprave i rješenje o odobrenom boravku - za strance sa odobrenim privremenim boravkom; 2.za pravna lica: ovjerena kopija rješenja sa posljednjim izmjenama o upisu u sudski registar za pravna lica ili drugog registra, osim ako se važeće rješenje o upisu u sudski registar već nalazi u evidenciji nadležnog tijela, 3.za strana dopisništva, trgovinska, kulturna, privredna i druga predstavništva: ovjerena kopija rješenja o upisu u registar stranih predstavništava u Bosni i Hercegovini, d)dokaz o uplati propisanih naknada za probne registarske tablice; (2)Navedeni dokazi se mogu priložiti i u ovjerenoj kopiji izuzev dokaza o uplati. (3)Rok važenja probnih tablica je do 15 dana bez mogućnosti ponovnog izdavanja ili produžavanja važnosti probnih tablica za isto vozilo i istog vlasnika vozila u roku od godinu dana. (4)Izdavanje probnih tablica vrši se uz izdavanje potvrde uz probne tablice koja se nalazi u Prilogu broj 2. i čini sastavni dio ovog pravilnika. (5)Vraćene probne tablice mogu se ponovo izdati. (6)Vozilo kojem su izdate probne tablice neće se moći registrirati ukoliko iste nisu vraćene nadležnom tijelu. Za vraćene probne tablice nadležno tijelo izdaje potvrdu. (7)U slučaju da se probne tablice ne vrate u propisanom roku, nadležno tijelo koje je izdalo probne tablice će dobiti izvještaj putem jedinstvenog informacionog sistema, na osnovu kojeg pokreće postupak vraćanja istih. (8)U slučaju krađe, gubitka ili oštećenja probnih tablica, kori - snik istih postupa u skladu sa odredbama člana 20. ovog pravilnika. Član 13. (Postupak registriranja vozila kupljenih po ugovoru o lizingu) (1)Zahtjev za registriranje vozila kupljenog po osnovu ugovora o lizingu, na propisanom obrascu podnosi korisnik lizinga nadležnom tijelu u mjestu prebivališta/sjedišta korisnika lizinga, i pored dokaza iz člana 6. ovog pravilnika, dužan je priložiti i: a)dokaz da je davalac lizinga registriran za obavljanje djelatnosti prodaje vozila na lizing, b)ugovor o kupovini vozila na lizing, c)račun ovlaštenog prodavca o prodaji vozila lizing kuće, izuzev za vozila koja već posjeduju potvrdu o vlasništvu vozila izdatu na davaoca lizinga, d)račun lizing kuće korisniku lizinga, e)ovlaštenje lizing kuće da korisnik može registrirati vozilo, f)ovlaštenje korisniku za korištenje vozila, g)dokaz o identitetu korisnika lizinga u skladu sa članom 6. stav (1) tačka i) ovog pravilnika, (2)Registriranje vozila vrši se izdavanjem odnosno upisivanjem podataka u potvrdu o vlasništvu vozila na davaoca lizinga, izdavanjem potvrde o registraciji na korisnika lizinga, izdavanjem registarskih tablica sa međunarodnom oznakom BiH ukoliko već nisu izdate, kao i stikera naljepnice. (3)Nadležno tijelo će po okončanju postupka registracije, u skladu sa odredbama stava (1) ovog člana, potvrdu o vlasništvu vozila dostaviti vlasniku vozila putem nadležnog tijela prema mjestu sjedišta vlasnika. Član 14. (Postupak prijenosa vlasništva vozila sa lizing kuće na korisnika lizinga) (1)Zahtjev za prijenos vlasništva vozila sa lizing kuće na korisnika lizinga, po izmirenju obaveza proisteklih iz ugovora o lizingu, podnosi nosilac potvrde o registriranju na propisanom obrascu. (2)Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana, potrebno je dostaviti i slijedeće: a)potvrdu davaoca lizinga o izmirenim obavezama koje su predmet ugovora o kupovini ili prodaji vozila na lizing, b)potvrdu o vlasništvu vozila. Član 15. (Postupak produženja važenja registriranja vozila) (1)Zahtjev za produženje registracije vozila podnosi se prije isteka važenja registracije, ali ne prije 30 dana od isteka važenja registriranja vozila, nadležnom tjelu na propisanom obrascu uz koji se prilaže: a)potvrda o registriranju ili važeća saobraćajna dozvola do zamjene iste potvrdom o registriranju; b)dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila koji ne može biti stariji od 30 dana u elektronskoj formi, ukoliko Zakonom nije drugačije određeno; c)dokaz nadležnog organa ili potvrda stanice tehničkog pregleda o ispunjavanju tehničko-eksploatacionih uvjeta za obavljanje djelatnosti za koju se isto koristi (u pisanoj formi); d)potvrda o ispitivanju i certifikat, ako je vozilo pojedinačno proizvedeno ili prepravljeno; e)dokaz o izvršenim obavezama propisanim Zakonom i propisima donesenim na osnovu Zakona, a koje su u vezi sa upotrebom vozila; f)polisa o obaveznom osiguranju vozila; g)dokaz o uplati propisanih naknada za obrasce ako se isti izdaju prilikom produženja registracije vozila; h)dokaz o identitetu nosioca potvrde o registraciji vozila: 1.za fizička lica: -lična karta za državljane BiH, -lična karta za strance - za strance sa odobrenim stalnim boravkom, -ovjerena kopija putne isprave i rješenje o odobre - nom boravku - za strance sa odobrenim privre - menim boravkom; 2.za pravna lica: ovjerena kopija rješenja sa posljednjim izmjenama o upisu u sudski registar za pravna lica ili drugog registra, osim ako se važeće rješenje o upisu u sudski registar već nalazi u evidenciji nadležnog tijela, 3.za strana dopisništva, trgovinska, kulturna, privredna i druga predstavništva: ovjerena kopija rješenja o upisu u registar stranih predstavništava u Bosni i Hercegovini, i)dokaz o odobrenoj djelatnosti i dokaz o određenom matičnom broju pravnog lica ili poreskom broju, osim ako se važeći dokazi za tu godinu već nalaze u evidenciji nadležnog tijela; j)dokaz o registriranju djelatnosti u Bosni i Hercegovini i potvrda o zaposlenju u stranom predstavništvu koju izdaje strano predstavništvo, a potpisuje lice ovlašteno za potpisivanje u ime predstavništva - za strance u kulturnim predstavništvima i stranim dopisništvima kao i stalne strane dopisnike; k)dokaz o tehničkoj ispravnosti uređaja za gas - za vozila na gasni pogon; l)dokaz o uplati usluge tehničkog pregleda u skladu sa važećim cjenovnikom; m)dokaz o uplati police obaveznog osiguranja. (2)Produženje registriranja vozila vrši se upisivanjem roka važenja registracije u potvrdu o registriranju, ili u važećoj saobraćajnoj dozvoli do zamjene iste potvrdom o registriranju i izdavanjem novog stikera naljepnice i izdavanjem potvrde o vlasništvu vozila za vozila koja ne posjeduju istu. (3)Uz zahtjev za produženje registriranja vozila iz člana 9. ovog pravilnika potrebno je dostaviti dokaze iz stava (1) tačka a), b), d), f) i h) ovoga člana kao i dokaz o diplomatskom statusu (kopiju važeće diplomatske, konzularne ili službenu iskaznicu). (4)Uz zahtjev za produženje registriranja vozila iz člana 13. ovog pravilnika uz dokaze iz stava (1) ovog člana, potrebno je dostaviti i saglasnost vlasnika vozila za produženje registracije. (5)Ako se zahtjev za produženje važenja registriranja vozila ne podnese u roku od 30 dana od dana isteka važenja regi - stracije, vozilo se službeno odjavljuje iz evidencije registri - ranih vozila i vlasnik vozila je dužan u roku od osam dana vratiti registarske tablice i potvrdu o registraciji, o čemu se donosi rješenje i evidentira u potvrdi o vlasništvu vozila. Član 16. (Postupak promjene podataka o vlasniku vozila) (1)U slučaju promjene bilo kojeg ličnog podatka navedenog u potvrdi o vlasništvu vozila, potvrdi o registraciji ili saobraćajnoj dozvoli, vlasnik vozila je dužan u roku od 15 dana računajući od dana nastale promjene, podnijeti zahtjev nadležnom tijelu na propisanom obrascu. (2)Uz zahtjev za promjenu podataka iz stava (1) ovog člana, prilažu se isprave o vozilu, registarske oznake bez međunarodne oznake BiH, kao i javna isprava ili dokaz o nastaloj promjeni zavisno od vrste promjene. (3)Vlasnik vozila koji promijeni prebivalište ili boravište raseljenog lica ili stranac, odnosno sjedište iz jedne općine u drugu, ili adresu, dužan je tu promjenu prijaviti nadležnom tijelu u novom prebivalištu, odnosno sjedištu u roku iz stava (1) ovog člana. (4)Odjava vozila zbog promjene podatka iz stava (3) ovog člana obavit će se službenim putem u elektronskoj formi između nadležnih tijela za registriranje vozila. (5)Nadležno tijelo, rješavajući po zahtjevu iz stava (1) ovog člana, oduzet će ranije izdatu potvrdu o registriranju ili saobraćajnu dozvolu i izdati novu potvrdu o registraciji sa novim podacima i rokom važenja zamijenjene isprave, a u ranije izdatoj potvrdi o vlasništvu vozila unijet će nove podatke o vlasniku ili zamjeniti istu ako su sve rubrike već popunjene. (6)U slučaju promjene podataka iz stava (1) ranije izdate registarske tablice bez međunarodne oznake BiH vraćaju se nadležnom tijelu, a izdaju se registarske tablice sa međunarodnom oznakom BiH. Član 17. (Postupak promjene podataka o vozilu) (1)U slučaju promjene bilo kojeg podatka o vozilu navedenog u potvrdi o vlasništvu vozila, potvrdi o registraciji ili saobraćajnoj dozvoli, vlasnik vozila dužan je da u roku od 15 dana računajući od dana nastale promjene, podnijeti zahtjev nadležnom tijelu na propisanom obrascu. (2)Uz zahtjev za promjenu podataka iz stava (1) ovog člana, prilažu se potvrda o vlasništvu vozila i potvrda o registraciji ili saobraćajna dozvola, dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila koji ne može biti stariji od 30 dana u elektronskoj formi na kojem je označena "promjena tehničkih podataka" uz priloženi certifikat o ispitivanju vozila koji je izdala institucija ovlaštena za certificiranje vozila. (3)Uz zahtjev za promjenu podataka o motoru vozila, prilaže se dokaz o porijeklu motora i dokaz da je navedena promjena motora izvršena. Dokazima o porijeklu motora smatraju se: račun o kupovini, zapisnik o licitaciji, carinska deklaracija i ugovor o kupoprodaji. (4)Promjena šasije podrazumijeva novo vozilo i registriranje istog uz prethodnu odjavu uništenog vozila. (5)Za promjenu boje na vozilu nije potreban certifikat iz stavka (2) ovog članka. (6)Promjene podataka o vozilu vrše se izdavanjem nove potvrde o vlasništvu i potvrde o registraciji. Član 18. (Postupak odjave vozila) (1)Zahtjev za odjavu vozila, vlasnik registriranog vozila pod - nosi nadležnom tijelu kod koga se vozilo vodi u evidenciji na propisanom obrascu. (2)Vozilo se odjavljuje zbog nekorištenja, tehničke neis prav - nosti, dotrajalosti, krađe ili uništenja prije isteka važenja registracije, a što dokazuje zapisnikom o uništenju ili krađi vozila izdatom od strane nadležnog tijela unutrašnjih poslova o prijavi krađe ili uništenja, potvrdom o otkupu sekundarnih sirovina ili izjavom o nekorištenju vozila. (3)Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana vlasnik prilaže: potvrdu o vlasništvu vozila, potvrdu o registraciji vozila, saobraćajnu dozvolu, registarske tablice izuzev u slučaju krađe vozila, zapisnik, potvrdu ili izjavu iz stava (2) ovog člana. (4)Odjava vozila radi prodaje vrši se upisivanjem odgova - rajućih podataka u potvrdu o vlasništvu vozila, a registarske tablice sa međunarodnom oznakom BiH ostaju na vozilu ukoliko se vozilo prodaje unutar Bosne i Hercegovine. (5)U slučaju izvoza registriranog vozila u Bosni i Hercegovini radi registriranja u drugoj državi, vlasnik vozila je dužan nadležnom tijelu uz zahtjev za odjavu vozila, vratiti registarske tablice i potvrdu o registraciji. (6)U slučaju iz stava (5) ovog člana, nadležno tijelo izdaje novu potvrdu o registraciji i privremene registarske tablice. Član 19. (Ograničenje raspolaganja vozilom) (1)U slučaju dostavljanja rješenja nadležnog organa kojim se vozilo određuje kao predmet osiguranja izvršenja, izvršenja ili se ograničava pravo raspolaganja vlasništva, navedena činjenica će se evidentirati u centralnom registru. (2)U slučaju da zahtjev za produženje registracije nije podnesen u propisanom roku, a za predmetno vozilo je dostavljeno rješenje nadležnog organa iz stava (1) ovog člana, vozilo će se odjaviti iz službene evidencije u skladu sa stavom (4) člana 15. ovog pravilnika, a o navedenoj činjenici će se izvjestiti or gan koji je donio rješenje o izvršenju. Član 20. (Gubitak, krađa ili oštećenje registarskih tablica) (1)Vlasnik registriranog vozila dužan je odmah, a najkasnije u roku od tri dana, nadležnom tijelu prijaviti gubitak, krađu ili oštećenje registarskih tablica i podnijeti zahtjev za izdavanje novih registarskih tablica na propisanom obrascu. (2)Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana, prilaže se potvrda nadležnog tijela unutrašnjih poslova o prijavi krađe ili gubitka jedne ili obje registarske tablice, a u slučaju oštećenja, izjavu na zapisnik o oštećenju kod nadležnog tijela za registraciju u kom slučaju se prilažu i registarske tablice i isprave o vozilu. U slučaju krađe ili gubitka jedne od registarskih tablica na vozilu, potrebno je priložiti preostalu registarsku tablicu. (3)U slučaju gubitka, krađe ili oštećenja registarskih tablica iz stava (1) ovog člana, nadležno tijelo izdaje nove registarske tablice i potvrdu o registraciji uz evidentiranje promjene u potvrdi o vlasništvu vozila. (4)Namjerno oštećenje ili prepravljanje registarskih tablica predstavlja krivotvorenje isprava. (5)U slučaju kada inspektor cestovnog saobraćaja, po osnovu ovlaštenja datih drugim propisom, oduzme registarske tablice vozila i potvrdu o registraciji na pe riod od 30 dana, iste zadržava kod sebe, a nadležnom tijelu kod kojeg se vozilo vodi u evidenciji registriranih vozila u propisanom roku dostavlja zapisnik o oduzimanju istih sa naznakom do kojeg roka su oduzeti. (6)U slučaju iz stava (5) ovog člana, nadležno tijelo koje vodi vozilo u evidenciji registriranih vozila, u jedinstvenoj bazi vozila za dotično vozilo unosi napomenu da se u navedenom periodu istom ne mogu izdati druge registarske tablice. Član 21. (Gubitak, krađa ili oštećenje isprava o vozilu) (1)Vlasnik registriranog vozila dužan je odmah, a najkasnije u roku od tri dana, nadležnom tijelu prijaviti gubitak, krađu ili oštećenje saobraćajne dozvole, potvrde o vlasništvu vozila ili potvrde o registriranju i podnijeti zahtjev za izdavanje novih na propisanom obrascu. (2)Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana, prilaže se potvrda nadležnog tijela unutrašnjih poslova o prijavi krađe ili gubitka isprava iz stava (1) ovog člana, a u slučaju oštećenja izjava na zapisnik o oštećenju kod nadležnog tijela za registraciju u kom slučaju se prilaže i oštećena isprava. (3)U slučaju iz stava (1) ovog člana, izdaje se isprava sa rokom važenja zamjenjene isprave. Član 22. (Oglašavanje gubitka ili krađe registarskih tablica i isprava o vozilu) (1)Vlasnik vozila je dužan oglasiti u službenim glasilima BiH, entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, gubitak ili krađu registarskih tablica ili isprava iz člana 21. stav (1) ovog pravilnika. (2)U slučaju gubitka ili krađe isprave ili registarskih tablica nadležno tijelo donosi rješenje o oglašavanju isprava ili registarskih tablica nevažećim. Član 23. (Oštećenje stikera naljepnice) (1)Vlasnik registriranog vozila dužan je nadležnom tijelu prijaviti oštećenje stikera naljepnice radi izdavanja nove. (2)Nova stiker naljepnica izdata u slučaju iz stava (1) ovog člana izdaje se sa rokom važenja zamijenjene stikera naljepnice. (3)Nadležno tijelo je dužano elektronski evidentirati promjenu stikera naljepnice. Član 24. (Provođenje posebnog ispitnog postupka) (1)Ukoliko se u toku postupka registracije utvrdi da je potrebno izvršiti dodatne provjere dostavljenih dokaza propisanih ovim pravilnikom, nadležno tijelo provodi posebni ispitni postupak. (2)Postupak registracije prekida se ako se tokom postupka utvrdi da su podaci o vozilu koje je predmet registracije, evidentirani u bazi podataka o otuđenim vozilima, o čemu se donosi zaključak koji se dostavlja stranci i organizacionoj jedinici nadležnog tijela na dalje postupanje. Član 25. (Važenje registracije vozila) (1)Registracija vozila važi godinu dana, a za privremeno registrirana vozila ovaj rok može biti i kraći od godinu dana, a najmanje 60 dana. (2)Za vozila koja se izvoze iz Bosne i Hercegovine u cilju registriranja u drugoj zemlji, registracija vozila vrši se sa rokom važenja do 30 dana. (3)Rok važenja registracije za privremeno registrirana vozila je godinu dana uz mogućnost produženja za još godinu dana. (4)Za traktore, radne mašine i motokultivatore, kao i vozila na motorni pogon čija zapremina motora ne prelazi 50 cm³, važenje registracije nije vremenski ograničeno, uz obavezu posjedovanja stikera naljepnice i polise o osiguranju vozila koje ne smiju biti starije od godinu dana. III. ISPRAVE O VOZILU, OBLIK, IZGLED I SADRŽAJ Član 26. (Oblik i sadržaj saobraćajne dozvole) (1)Obrazac saobraćajne dozvole pravougaonog je oblika, trodijelan, svjetlo-zelene boje, otvoren je veličine 210 mm x 105 mm, a savijen 75 x 105 mm. (2)Obrazac saobraćajne dozvole sadrži rubrike sa prednje strane i poleđine obrasca u koje se upisuju određeni podaci. (3)Izgled i sadržaj saobraćajne dozvole dat je u Prilogu broj 3. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Član 27. (Oblik i sadržaj potvrde o vlasništvu vozila) (1)Obrazac potvrde o vlasništvu vozila pravougaonog je oblika, trodijelan, svjetlo-žute boje, otvoren je veličine 210 mm x 105 mm, a savijen 75 x 105 mm. (2)Obrazac potvrde o vlasništvu vozila sadrži rubrike u skladu sa odredbama člana 2. stav (1) ovog pravilnika. (3)Izgled i sadržaj potvrde o vlasništvu vozila dat je u Prilogu broj 4. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Član 28. (Oblik i sadržaj potvrde o registriranju) (1)Obrazac potvrde o registriranju pravougaonog je oblika, trodijelan, svjetlo-plave boje, otvoren je veličine 210 mm x 105 mm, a savijen 75 x 105 mm. (2)Obrazac potvrde o registriranju sadrži rubrike u skladu sa odredbama člana 2. stav (1) ovog pravilnika. (3)Izgled i sadržaj potvrde o registriranju dat je u Prilogu broj 5. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Član 29. (Stiker naljepnica) (1)Znak kojim se označava rok važnosti registracije vozila, ima oblik stikera naljepnice i isti izdaje nadležno tijelo sa rokom važenja od najduže godinu dana. (2)Stiker naljepnica je pravougaonog oblika, izrađena od providnog materijala, sa motivima i poljima plavo-žute boje, dimenzija 45 mm x 60 mm i postavlja se: a)za putničke automobile sa unutrašnje strane prednjeg vjetrobranskog stakla u gornjem desnom uglu, b)za ostala vozila koja imaju vozačku kabinu sa unutrašnje strane prednjeg vjetrobranskog stakla u donjem desnom uglu, (3)Stiker naljepnica za vozila koja nemaju prednje vjetrobransko staklo je pravougaonog oblika, izrađena od providnog materijala, sa motivima i poljima plavo-žute boje, dimenzija 30 mm x 20 mm i postavlja se na zadnjim registarskim tablicama iznad prve horizontalne linije. (4)Vremenski pe riod važenja registracije vozila označava se bušenjem odgovarajućih pol ja na stiker naljepnici. (5)Izuzetno od stava (4) ovog člana, za vozila za koja je propisana obaveza obavljanja 6-mjesečnog redovnog tehničkog pregleda, nadležno tijelo izdaje stiker naljepnicu sa rokom važenja od 6 mjeseci a po isteku ovog roka, nakon dostavljenog dokaza o tehničkoj ispravnosti vozila, izdaje drugu stiker naljepnicu sa rokom važenja registracije. Član 30. (Ispisivanje naziva rubrika) (1)Nazivi rubrika na ispravi o vozilu ispisani su na jezicima u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini, latiničnim i ćiriličnim pismom. (2)Podaci u rubrikama ispisuju se latiničnim pismom povlačeći podatke iz elektronske evidencije. Član 31. (Međunarodna oznaka Bosne i Hercegovine) (1)Oznaka - naljepnica Bosne i Hercegovine koju vozilo registrirano u Bosni i Hercegovini mora imati prilikom napuštanja teritorije Bosne i Hercegovine, istaknutu na zadnjoj strani vozila je bijele boje, elipsastog je oblika. Na oznaci su utisnuta slova "BIH" crne boje visine najmanje 80 mm, dok je širina ispisane linije najmanje 10 mm. (2)Izgled međunarodne oznake Bosne i Hercegovine za vozilo prikazan je u Prilogu broj 6. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. (3)Oznaku iz stava (1) ovog člana, nije obavezno imati vozilo koje ima registarske tablice sa međunarodnom oznakom BiH. IV. REGISTARSKE TABLICE, OBLIK, BOJA, SADRŽAJ, VRSTA I KVALITET MATERIJALA Član 32. (Oznake i brojevi registarskih tablica) (1)Oznake i brojevi na registarskim tablicama za motorna i priključna vozila i probnim tablicama ispisuju se slovima: A, E, J, K, M, T i arapskim brojevima, u tehnici Švajcarsko pismo. (2)Sve registarske tablice za motorna vozila, osim elipsastih diplomatskih naljepnica izrađuju se od aluminijuma (AL 99,5 ISO EN 1200 i DIN 1783) i moraju imati reflektirajuća svojstva. Član 33. (Oznake i brojevi registarskih tablica sa međunarodnom oznakom BiH) (1)Oznake i brojevi na registarskim tablicama sa međunarodnom oznakom BiH ispisuju se slovima: A, E, J, K, M, O, T, i arapskim brojevima, u tehnici Ger man FE type pismo. (2)Registarske tablice iz stava (1) ovog člana izrađuju se od aluminijuma (AL 99,5 ISO EN 1200 i DIN 1783) i moraju biti saglasne zahtjevima standarda (BAS ISO 7591/2003 i DIN 74069). (3)Registarske tablice iz stava (1) ovog člana sadrže neponovljiv serijski broj. (4)Dimenzije plavog pol ja i međunarodne oznake BiH u istom u skladu sa Regulativom 2411/98, od 03.11.1998. godine. Član 34. (Registarske tablice za motorna i priključna vozila) (1)Registarske tablice za motorna vozila su bijele boje oivičene crnom linijom, sa registarskom oznakom motornog vozila koja se sastoji od tri broja, linije, jednog slova, linije i tri broja crne boje, dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm. (2)Za priključna vozila izdaje se registarska tablica čiji oblik, dimenzije i karakteristike odgovaraju karakteristikama tablice iz stava (1) ovog člana. (3)Traktori, radne mašine, motokultivatori i vozila kojima konstrukcijske osobine ne dozvoljavaju označavanje tabli - cama iz prethodnog stava, označavaju se jednom tablicom dužine 340 mm, visine 200 mm i širine 1 mm, a drugom tablicom dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm. (4)Izgled registarskih tablica za motorna i priključna vozila dat je u Prilogu broj 7. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Član 35. (Registarske tablice sa međunarodnom oznakom BiH za motorna i priključna vozila) (1)Registarske tablice za motorna i priključna vozila su bijele boje oivičene crnom linijom, sa registarskom oznakom motornog vozila koja se sastoji od jednog slova i dva broja, linije, jednog slova, linije i tri broja crne boje, dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm i plavim poljem u lijevom dijelu tablice koje sadrži međunarodnu oznaku Bosne i Hercegovine. (2)Vozila koja u pogledu dimenzija, osovinskog opterećenja i najveće dopuštene mase odstupaju od Zakonom utvrđenih normativa, označavaju se registarskim tablicama iz stava (1) ovog člana, s tim što se u potvrdi o registriranju upisuje napomena da se radi o vangabaritnom vozilu. (3)Traktori, radne mašine, radna vozila i motokultivatori, označavaju se jednom tablicom bijele boje oivičene zelenom linijom, sa registarskom oznakom motornog vozila koja se sastoji od jednog slova i dva broja, linije, jednog slova, linije i tri broja zelene boje, dužine 340 mm, visine 200 mm i širine 1 mm, a drugom tablicom dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm i plavim poljem u lijevom dijelu tablice koje sadrži međunarodnu oznaku Bosne i Hercegovine. (4)Registarske tablice za taxi vozila su bijele boje oivičene crnom linijom, sa registarskom oznakom motornog vozila koja se sastoji od dva slova TA, linije i šest brojeva crne boje, dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm i plavim poljem u lijevom dijelu tablice koje sadrži međunarodnu oznaku Bosne i Hercegovine. Za izdavanje registarskih tablica za taxi vozila, podnosi se i validan dokaz o odobrenoj taxi djelatnosti. U slučaju promjene djelatnosti ili prodaje vozila kojim se obavlja taxi djelatnost, vlasnik vozila je dužan vratiti registarske tablice nadležnom tijelu koji ih je izdao i odjaviti vozilo. (5)Za vozila iz st. (2), (3), (4) ovog člana i vozila iz člana 13. ovog pravilnika, registarske tablice sa međunarodnom oznakom BiH izdaju se uz prvo izdavanje potvrde o vlasništvu vozila i potvrde o registraciji. (6)Izgled registarskih tablica za motorna i priključna vozila dat je u Prilogu broj 8. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Član 36. (Registarske tablice za motocikle i bicikle sa motorom) (1)Za motocikle i bicikle sa motorom izdaje se jedna registarska tablica dužine 240 mm, visine 130 mm i širine 1 mm. U pogledu boje, brojnih i slovnih oznaka ne razlikuju se od registarskih tablica iz člana 34. ovog pravilnika. (2)Izgled registarske tablice za motocikle i bicikle sa motorom dat je u Prilogu broj 9. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Član 37. (Registarske tablice sa međunarodnom oznakom BiH za motocikle i bicikle sa motorom) (1)Za motocikle i bicikle sa motorom izdaje se jedna registarska tablica dužine 240 mm, visine 130 mm i širine 1 mm. U pogledu boje, brojnih i slovnih oznaka ne razlikuju se od registarskih tablica za motorna vozila osim što je plavo polje sa međunarodnom oznakom Bosne i Hercegovine u lijevom gornjem uglu tablice. (2)Izgled registarske tablice za motocikle i bicikle sa motorom dat je u Prilogu broj 10. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Član 38. (Registarske tablice za vozila diplomatskih i konzularnih predstavništava u BiH) (1)Registarske tablice za vozila diplomatskih i konzularnih predstavništava, misija stranih država i predstavništava međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini i njihovog osoblja, odnosno stranaca stalnih službenika u ovim predstavništima sadrži brojčanu oznaku zemlje po kojoj je predstavništvo registrirano u Bosni i Hercegovini, slovnu oznaku djelatnosti predstavništva, odnosno statusa lica u tim predstavništvima i registarski broj koji se sastoji od tri broja. (2)Vozilu koje koristi šef diplomatskog predstavništva ili misije strane države u BiH dodjeljuje se tablica sa registarskim brojem 001, koji zadržava u slučaju promjene vozila u propisanom postupku registriranja vozila. (3)Slovne oznake djelatnosti predstavništva, odnosno statusa lica u tim predstavništvima na registarskim tablicama su slijedeće: a)"A" - za vozila u vlasništvu diplomatskih i konzularnih predstavništava, misija stranih država i predstavništava međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini i njihovog osoblja koje ima diplomatski status. b)"M" - za vozila čiji su vlasnici stranci koji su zaposleni u diplomatskim i konzularnim predstavništvima, misijama stranih država i predstavništvima međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, a nemaju diplomatski status. (4)Registarske tablice za vozila iz stava (1) ovog člana izdate nakon početka izdavanja tablica sa međunarodnom oznakom BiH, su plave boje, oivičene žutom linijom i sadrže oznaku zemlje u brojevima i registarsku oznaku vozila napisanu žutim slovima i brojevima. Ove registarske tablice su dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm. (5)Vozila kojima konstrukcijske osobine ne dozvoljavaju označavanje tablicama iz prethodnog stava, označavaju se jednom tablicom dužine 340 mm, visine 200 mm i širine 1 mm, a drugom tablicom dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm. (6)Uz registarske tablice iz st. (4) i (5) ovog člana, izdaju se elipsaste naljepnice plave boje oivičene žutom linijom koje sadrže slova žute boje i to: a)"CMD" - za vozila koja koristi šef diplomatskog predstavništva ili misije; b)"CD" - za vozila koja koriste lica sa diplomatskim statusom; c)"CC" - za vozila koja koristi konzularni funkcioner. (7)Elipsaste naljepnice iz stava (6) ovog člana su dužine 150 mm, visine 110 mm i širine 1 mm, i iste sadrže neponovljivi serijski broj. (8)Za vozila iz stava (1) ovog člana, registarske tablice iz st. (4) i (5) i elipsaste naljepnice iz stava (6) ovog člana izdaju se uz prvo izdavanje potvrde o vlasništvu vozila i potvrde o registraciji. (9)Izgled registarskih tablica za vozila diplomatskih i konzular - nih predstavništava u BiH i elipsastih naljepnica dat je u Prilogu broj 11. ovog pravilnika i čine njegov sastavni dio. Član 39. (Registarske tablice za privremeno registrirana vozila sa međunarodnom oznakom BiH) (1)Registarske tablice za privremeno registrirana vozila i vozila koja se izvoze iz BiH radi registriranja u drugoj zemlji su bijele boje oivičene plavom linijom sa registarskom oznakom motornog vozila koja se sastoji od jednog slova i dva broja, linije, jednog slova, linije i tri broja plave boje, dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm i plavim poljem u lijevom dijelu tablice koje sadrži međunarodnu oznaku Bosne i Hercegovine. (2)Vozila kojima konstrukcijske osobine ne dozvoljavaju označavanje tablicama iz prethodnog stava, označavaju se jednom tablicom dužine 340 mm, visine 200 mm i širine 1 mm, a drugom tablicom dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm i plavim poljem u lijevom dijelu tablice koje sadrži međunarodnu oznaku Bosne i Hercegovine. (3)Izgled registarskih tablica za privremeno registrirana vozila odgovara izgledu registarskih tablica koji je dat u Prilogu broj 12. ovog pravilnika. Član 40. (Oblik i sadržaj probne tablice sa međunarodnom oznakom BiH) (1)Probne tablice su bijele boje, oivičene crvenom linijom, sa registarskom oznakom napisanom crvenom bojom, koja se sastoji od dva slova TT, linije, šest brojeva crvene boje, a dužine su 520 mm, visine 110 mm i debljine 1 mm i izrađene od istog materijala kao i tablice sa međunarodnom oznakom BiH. (2)Probne tablice, izrađene od istog materijala kao i tablice sa međunarodnom oznakom BiH, postavljaju se na mjesto predviđeno za registarske tablice, a nakon isteka roka važenja vraćaju se bilo kom nadležnom tijelu. (3)Izgled probne tablice dat je u Prilogu broj 13. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Član 41. (Tehnička specifikacija potvrde o vlasništvu vozila i potvrde o registriranju i registarskih tablica sa međunarodnom oznakom BiH) Tehnička specifikacija obrazaca potvrde o vlasništvu vozila i potvrde o registriranju, stikera i registarskih tablica sa međuna - rodnom oznakom BiH, data je u Prilogu broj 14. ovog pravilnika, čini njegov sastavni dio i ne objavljuje se u službenim glasilima. V. EVIDENCIJE O REGISTRIRANIM VOZILIMA Član 42. (Elektronska evidencija) Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (u daljnjem tekstu: IDDEEA) vodi i tehnički održava elektronsku evidenciju o registriranim vozilima u Bosni i Hercegovini i dokumentima vezanim za registriranje vozila (Centralni registar), koja se čuva trajno. Član 43. (Nadležnost za vođenje evidencija) (1)Evidenciju iz člana 42. ovog pravilnika, vode nadležna tijela u okviru svoje nadležnosti, uz obavezu istovremenog dostavljanja podataka elektronskim putem IDDEEA-i. (2)Za tačnost i ažurnost podataka u evidencijama o vozilima, odgovorni su nadležna tijela iz stava (1) ovog člana. Član 44. (Dosije vozila) (1)Svi zahtjevi koji se podnose nadležnom tijelu navedeni u ovom pravilniku, sa pripadajućim prilozima čine dosije vozila koji se odlaže po rednom broju registra i čuva se trajno. (2)Izuzetno od odredbi stava (1) ovog pravilnika, zahtjevi za produ ženje važenja registracije sa prilozima i izdavanje prob - nih tablica, odlažu se u poseban dosije po evidencijskom broju prijema zahtjeva za produženje registracije i izdavanje probnih tablica, čuvaju se dvije godine. VI. REGISTRIRANJE I OZNAČAVANJE MOTORNIH I PRIKLJUČNIH VOZILA I OKLOPNIH BORBENIH VOZILA ORUŽANIH SNAG A BIH Član 45. (Pojmovi) U smislu ovog poglavlja Pravilnika znače: (a)Pod pojmom vozila OS BiH, podrazumijevaju se motorna i priključna vozila koja se nalaze na uptrebi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, te motorna i priključna vozila vlasništvo Ministarstva odbrane koja su upućena kao podrška vojnim jedinicama koje učestvuju u misiji Ujedinjenih naroda, a registrirana su u Bosni i Hercegovini. (b)Borbeno vozilo, gusjeničar i točkaš je svako oklopno, naoru - žano motorno vozilo specijalno izrađeno ili prilagođeno za bor be na djelovanja. Namjenski izrađena motorna borbena vo - zila su: oklopni automobili, oklopni transporteri, samo hodna artiljerijska oruđa, borbena protuzračna i anfibijska vozila. Član 46. (Nadležnost za registriranje vozila OS BiH) Zajednički centar za kontrolu kretanja (u daljnjem tekstu: or - gan nadležan za registriranje vozila OS BiH) nadležan je za registriranje i označavanje novonabavljenih motornih, priklju čnih i borbenih vozila, preregistriranje raspoloživih motornih i priključnih vozila, produženje registracije za motorna i priklju čna vozila, izdavanje registarskih tablica za registrirana motorna i priključna vozila, vođenje centralnog registra registriranih motor - nih, priključnih i borbenih vozila, čuvanje i izdavanje obrazaca za registriranje, vođenje dosijea o registriranim motor nim, priključnim i borbenim vozilima, brisanje vozila iz centralnog registra, te izdavanje dokumentacije o registriranim vozilima. Član 47. (Vozila OS BiH koja podliježu registriranju) (1)Registriranju i označavanju podliježu: motorna vozila, borbena motorna vozila, specijalna motorna vozila na kojima su ugrađeni lansirni raketni sistemi, inženjerijske mašine i priključna vozila osim sredstava naoružanja. (2)Sva motorna i priključna vozila iz stava (1) ovog člana moraju biti označena propisanom registarskom oznakom, bez obzira da li se nalaze na upotrebi, van upotrebe ili u stanju konzerviranja. Član 48. (Uvjeti za učestvovanje vozila OS BiH u saobraćaju) (1)U saobraćaju na cestama mogu učestvovati motorna i priključna vozila OS BiH, kojima je nadležni or gan izdao važeću ispravu o vlasništvu i registraciji (Prilog broj 15. ovog pravilnika) i koja su registrirana i označena po odredbama ovog pravilnika. (2)Za registrirano motorno vozilo oružanih snaga BiH, izdaju se registarske tablice i potvrda o vlasništvu i registraciji. (3)Registarske tablice i ispravu o vlasništvu i registraciji za registrirana motorna i priključna vozila OS BiH izdaje Zajednički centar za kontrolu kretanja. (4)Izuzetno, na cestama mogu saobraćati i neregistrirana motorna vozila OS BiH, pod uvjetima predviđenim ovim pravilnikom. Član 49. (Postupak sa vozilima OS BiH u stanju konzerviranja) (1)Za motorna i priključna vozila koja su u stanju konzerviranja izdaju se registarske tablice i isprava o vlasništvu i registriranju prilikom prvog registriranja. (2)Na motornim i priključnim vozilima iz stava (1) ovog člana ne vrši se tehnički pregled za produženje važnosti registracije. (3)Motorna i priključna vozila iz stava (1) ovog člana na tehnički pregled upućuju se odmah nakon dekonzerviranja i ne mogu učestvovati u saobraćaju dok se na istima ne izvrši tehnički pregled. Član 50. (Izgled registarskih tablica OS BiH) (1)Za neborbena motorna vozila i borbena motorna vozila - točkaše OS BiH registarske tablice sadrže slovne i brojčane oznake po standardima propisanim za registarske tablice. Veličina, izgled i oznake registarskih tablica propisane su ovim pravilnikom. (2)Oznake i brojevi na registarskim tablicama na neborbenim motornim vozilma i borbenim motornim vozilima - točka - šima upisuju se slovima engleskog alfabeta (A, B, C, D, E, F, G, H, I) prema klasifikaciji motornih i priključnih vozila u OS BiH i arapskim brojevima u tehnici Švajcarsko pismo. (3)Tablice se izrađuju od metala i moraju biti presvučene reflektirajućom materijom. (4)Izgled registarke tablice za neborbena motorna vozila i borbena motorna vozila - točkaše dat je u Prilogu broj 16. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. (5)Izgled registarske tablice za motocikle OS BiH dat je u Prilogu broj 17. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Član 51. (Registarske oznake za vozila gusjeničare) (1)Na borbena motorna vozila - gusjeničare umjesto registarkih tablica, ispisuju se registarske oznake na određenom mjestu vozila, shodno uvjetima datim u Prilogu broj 18. ovog pravilnika. Oznake se sastoje od grba, ispisa OS BiH, brojčanih i slovnih oznaka. (2)Izgled registarske oznake za borbena motorna vozila - gusjeničare dat je u Prilogu broj 19. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. (3)Na borbena motorna vozila - gusjeničare registarske oznake ispisuju se sa lijeve i desne strane vozila, prema uvjetima za ispisivanje registarskih oznaka (Prilog broj 18. ovog pravilnika). Član 52. (Promjena registarskih tablica na vozilima OS BiH) (1)Svako motorno i priključno vozilo, dok se nalazi u OS BiH nosi iste registarke tablice. (2)Vozilu se mogu promijeniti registarske tablice u slijedećim slučajevima: a)u slučaju kada su registarske tablice dotrajale da se ne može jasno očitati registarski broj ili se izgube, i b)u slučaju kada se koristi za izvršavanje specijalnih zadataka. Član 53. (Upotreba dvojnih registarskih tablica na vozilima OS BiH) (1)Motorna vozila iz stava (2) člana 52. ovog pravilnika, pored dodiljenih registarskih tablica za izvršavanje specijalnih zadataka, zadržavaju prvobitno dodijeljene registarske tablice. Tablice dodijeljene za izvršavanje specijanih zadataka vraćaju se tijelu koji ih je izdao kada prestane potreba za korištenjem istih. Evidencija o dodijeljenim registarskim tablicama za izvršavanje specijalnih zadataka vodi se kod tijela nadležnog za registriranje. (2)Motorna vozila iz stava (2) člana 52. ovog pravilnika mogu, isključivo radi putovanja u inozemstvo, biti registrirana kod nadležnog Ministarstva unutrašnjih poslova. (3)Odobrenje za registriranje vozila iz stava (2) ovog člana daje Ministarstvo odbrane BiH. (4)Evidencija o registriranim vozilima iz stava (2) ovog člana vodi se u organu nadležnom za registriranje vozila OS BiH i Ministarstvu odbrane BiH. Član 54. (Preregistriranje vozila OS BiH) Vojne jedinice OS BiH, korisnici vozila, dužni su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika izvršiti preregistriranje svih motornih i priključnih vozila. Zahtjev za preregistriranje dostavlja se organu nadležnom za registriranje vozila OS BiH. Član 55. (Registriranje novonabavljenih vozila OS BiH) Vojna jedinica, koja je primila neregistrirano motorno, priključno ili borbeno vozilo (kupljeno, donirano, poklonjeno ili na drugi zakonit način stečeno), dužna je u roku od pet (5) dana izvršiti prijavu organu nadležnom za registriranje vozila OS BiH radi registriranja. Član 56. (Zahtjev za registriranje vozila OS BiH) (1)Prijava motornih i priključnih vozila za registriranje vrši se podnošenjem Zahtjeva za registriranje neborbenih motornih i priključnih vozila i borbenih motornih vozila - točkaša (obrazac ORVOS-1. - Prilog broj 20. ovog pravilnika) i Zahtjeva za označavanje borbenih motornih vozila - gusjeničara (obrazac ORVOS-2. - Prilog broj 21. ovog pravilnika). Uz zahtjev za registriranje jedinica OS BiH, podnosilac zahtjeva dužan je priložiti dokumentaciju propisanu članom 60. ovog pravilnika. (2)Zahtjev iz stava (1) ovog člana podnosi se tijelu nadležnom za registriranje, a podnose ga vojne jedinice na direktnoj vezi Zajedničkom štabu OS BiH, Operativnoj komandi OS BiH i Komandi za podršku. Član 57. (Zabrana isticanja oznaka na vozilima OS BiH) (1)Na motorna i priključna vozila Oružanih snaga BiH nije dozvoljeno postavljanje i isticanje oznaka koje nisu predviđene ovim pravilnikom. (2)Zabranjeno je postavljanje internih oznaka vojnih jedinica OS BiH, kao i ispisivanje naziva i oznaka vojnih jedinica na vozilima. (3)Izuzetno, obilježavanje vozila u koloni, za vrijeme organiziranog kretanja kolone, posebnim znacima može se vršiti, s tim da se oznake postavljaju u donjem desnom uglu prednjeg vjetrobranskog stakla. (4)Odredbe stava (2) ovog člana ne odnose se na vozila Vojne policije, sanitetska motorna vozila, vatrogasna vozila, motorna vozila na kojima se vrši obuka i vozila kojima se prijevoze opasne materije. Član 58. (Dodjeljivanje registarskih oznaka za vozila OS BiH) Raspored registarskih tablica za registriranje motornih i priključnih vozila OS BiH, vrši tijelo nadležno za registriranje vozila OS BiH, na osnovu zahtjeva za registriranje iz člana 56. stav (1), po principu odabira slučajnog uzorka. Istoj vojnoj jedinici OS BiH ne dodjeljuju se registarske tablice u nizu. Član 59. (Evidencija registriranih sredstava vozila OS BiH) Tijelo nadležno za registriranje vozila OS BiH vodi evidenciju i pregled registriranih motornih i priključnih vozila OS BiH. (obrazac ORVOS-3.- Prilog broj 22. ovog pravilnika). Član 60. (Dokumentacija za registriranje vozila OS BiH) (1)Registriranje motornih, priključnih i borbenih vozila OS BiH vrši Zajednički centar za kontrolu kretanja na osnovu zahtjeva za registriranje motornih, priključnih i borbenih vozila (obrazac ORVOS-1. i ORVOS-2.). Zahtjev za registriranje dostavljaju tijela saobraćajne službe iz člana 56. stav (2) ovog pravilnika. (2)Uz zahtjev za registriranje prilaže se potvrda o tehničkoj ispravnosti motornog i priključnog vozila, jedan primjerak materijalnog naloga o zaduženju vojne jedinice OS BiH sa motornim ili priključnim vozilom i dokaz o porijeklu motornog ili priključnog vozila (faktura, račun, otpremnica, ugovor o donaciji) i nevažeća saobraćajna dozvola motornog vozila - kada se vrši preregistriranje. (3)Kao dokaz o porijeklu prihvatit će se važeća saobraćajna dozvola koju su izdala prijašnja entitetska ministarstva, materijalna lista zaduženja sredstva, a u saobraćajnoj dozvoli upisan podatak da je vlasnik motornog ili priključnog vozila jedno od prijašnjih entitetskih ministarstava odbrane, odnosno vojna pošta. (4)Nakon izvršenja preregistriranja stara saobraćajna dozvola se poništava i odlaže u dosije o motornom vozilu. Član 61. (Postupak registriranja vozila OS BiH) Or gan nadležan za registriranje vozila OS BiH registrirat će vozilo tek kada izvrši slijedeće radnje: a)kontrolu valjanosti i identičnosti podataka iz zahtjeva za registriranje, potvrde o tehničkoj ispravnosti, materijal - nog naloga i dokumenta o porijeklu motornog vozila, b)unošenje podataka iz zahtjeva za registriranje u Pregled registriranih motornih, priključnih i borbenih vozila OS BiH (obrazac ORVOS-3.) i dodjeli odgovarajuće registarske oznake, c)upiše dodijeljene registracijske oznake u zahtjev za registriranje motornih, priključnih i borbenih vozila OS BiH (obrazac ORVOS-1. i ORVOS-2.), d)formira dosije za motorno, priključno odnosno borbeno vozilo gdje se ulažu zahtjev za registriranje, potvrda o tehničkoj ispravnosti, materijalni nalog i dokumenta o porijeklu vozila; e)unese podatke u elektronsku evidenciju, f)izda ispravu o vlasništvu i registraciji za neborbena motorna i priključna vozila i borbena motorna vozila - točkaše. Član 62. (Tehnički pregled vozila OS BiH) (1)Tehnički pregledi motornih i priključnih vozila vrše se jednom godišnje, izuzev autobusa i vozila za obuku za koja se provjera tehničke ispravnosti vrši svakih šest mjeseci. (2)Izuzetno, novoproizvedena motorna i priključna vozila podvrgavaju se tehničkom pregledu prije prvog registriranja, a nakon toga tokom mjeseca u kojem ističe rok od 24 mjeseca od dana prvog registriranja. (3)Na tehnički pregled ne upućuju se motorna i priključna vozila koja su u stanju konzerviranja. Član 63. (Ispisivanje oznaka na borbenim vozilima) Ispisivanje registarskih oznaka na borbena vozila - gusjeničare vrši se prema uvjetima za ispisivanje registarskih oznaka (Prilog broj 18. ovog pravilnika). Član 64. (Postupak sa tablicama sa rashodovanih vozila OS BiH) (1)Rashodovanje motornih i priključnih vozila vrši se rješenjem o rashodovanju koje donosi nadležni komandant vojne jedinice OS BiH, odnosno nadležno lice organizacione cjeline Ministarstva odbrane BiH. (2)Po donošenju rješenja o rashodovanju vozila, starješina vojne jedinice iz čijeg sastava je vozilo, odmah, a najkasnije u roku od sedam dana, uz izviještaj dostavlja organu nadležnom za registriranje vozila OS BiH: registarske tablice sa rashodo - vanog vozila, ispravu o vlasništvu rashodovanog vozila i kopiju rješenja o rashodovanju za svako pojedinačno vozilo. (3)Tijelo nadležno za registriranje vozila OS BiH ažurira podatke u Pregledu registriranih motornih, priključnih i borbenih vozila OS BiH, te poništava ispravu o vlasništvu, upisuje da tum rashodovanja i broj rješenja o rashodovanju te je odlaže u dosije vozila skupa sa rješenjem o rashodovanju. (4)Tijelo nadležno za registriranje šestomjesečno organizira komisijsko uništenje vraćenih registarskih tablica rashodovanih vozila. Član 65. (Uvjeti za korištenje probnih tablica za vozila OS BiH) (1)Svako neregistrirano motorno i priključno vozilo OS BiH koje učestvuje u saobraćaju mora biti obilježeno probnim tablicama. (2)Vozilo se obilježava sa dvije probne tablice, koje se posta vlja - ju na prednjoj i zadnjoj strani vozila i to tako da su vidljive a oznake na njima uočljive. (3)Izuzetno, stava (1) ovog člana ne odnosi se na novonabavljena motorna i priključna vozila, koja se svo vrijeme, od mjesta preuzimanja do mjesta registriranja prijevoze vučnim vozom, odnosno namjenskim vozilom za prijevoz vozila, za vrijeme dok se prijevoze tim vozilom. Član 66. (Izgled probnih tablica za vozila OS BiH) (1)Probne tablice za vozila OS BiH su žute boje oivičene crnom linijom sa registarskom oznakom crne boje, dimenzija 520 mm x 110 mm. Probne registarske tablice ne moraju biti presvučene reflektirajućom materijom, a izrađene su od čvrstog papirnog materijala. Probne tablice sastoje se od šest brojeva, jednog slova i natpisa OS BiH. Iznad registarske oznake na sredini registarske tablice ispisan je naziv "PROBA". (2)Oznake i brojevi na probnim tablicama ispisuju se slovima engleskog alfabeta (A, B, C, D, E, F, G, H, I) prema klasifikaciji motornih i priključnih vozila u OS BiH i arapskim brojevima, u tehnici Švajcarsko pismo (Prilog broj 23. ovog pravilnika). Član 67. (Izdavanje probnih tablica za vozila OS BiH) (1)Izdavanje probnih tablica za potrebe vojnih jedinica OS BiH vrši or gan nadležan za registriranje vozila OS BiH. (2)Za svaku izdatu probnu tablicu or gan nadležan za regi - striranje vozila OS BiH izdaje Potvrdu o korištenju probnih tablica (obrazac ORVOS-4; Prilog broj 24. ovog pravilnika). (3)Evidenciju o izdatim probnim tablicama vodi or gan nadležan za registriranje vozila OS BiH na obrascu broj ORVOS-5. koji je dat u Prilogu broj 25. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. (4)Nakon prestanka potrebe za probnim tablicama, probne tablice vraćaju se organu koji ih je izdao. Član 68. (Rokovi za dostavljanje dosijea za vozila OS BiH) (1)Prijašnja entitetska ministarstva odbrane, odnosno vojne jedinice OS BiH kod kojih se vode evidencije o registriranim vozilima entitetskih vojski, trideset dana nakon stupanja na snagu ovog pravilnika zapisnički će dostaviti neiskorištene obrasce i dosijee o registriranim motornim vozilima organu nadležnom za registriranje vozila OS BiH. (2)Za motorna i priključna vozila za koja su dostavljeni dosijei, or gan nadležan za registriranje vozila OS BiH izvršit će preregistriranje. Član 69. (Registriranje privremeno dodijeljenih vozila za potrebe OS BiH) (1)Or gan nadležan za registriranje vozila OS BiH izvršit će registriranje privremeno dodijeljenih motornih i priključnih vozila, za obavljanje posebnih zadataka (deminiranje, učešće u misijama Ujedinjenih naroda i dr) za potrebe OS BiH. Kao dokaz o porijeklu vozila prihvatit će se ugovor, sporazum, odluka ili bilo koji drugi pisani dokument potpisan od strane davaoca i primaoca vozila. (2)Vozila iz stava (1) ovog člana registrirat će se samo na vrije - me na koje se ustupaju na upotrebu OS BiH. Nakon isteka vremena ustupanja sa registarskim tablicama i saobraćajnom dozvolom postupa se shodno članu 64. ovog pravilnika. VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 70. (Personaliziranje i dodjela registarskih tablica i isprava o vozilu) (1)IDDEEA vrši personaliziranje registarskih tablica koje se izdaju u skladu sa odredbama ovog pravilnika i njihovu raspodjelu nadležnim tijelima, osim registarskih tablica za vozila OS BiH. (2)IDDEEA vrši raspodjelu potvrda o vlasništvu vozila i potvrda o registriranju, a personaliziranje istih vrše nadležna tijela. (3)IDDEEA vrši raspodjelu stiker naljepnica, a označavanje na za to predviđenim mjestima, vrše nadležna tijela. Član 71. (Osiguravanje obrazaca i postavljanje registarskih tablica) (1)Obrasce propisane ovim pravilnikom, osim obrasca zahtijeva iz člana 5. stav (2) ovog pravilnika, osigurava IDDEEA. (2)Izuzetno od odredbi stava (1) ovog člana, za vozila OS BiH obrasce i registarske tablice osigurava Ministarstvo odbrane BiH. (3)Registarske tablice su vlasništvo države BiH, a iste se u slučajevima propisanim odredbama ovog pravilnika izdaju na korištenje. (4)Registarske tablice propisane ovim pravilnikom postavljaju se na mjesto koje je proizvođač vozila predvidio za njihovo postavljanje. Član 72. (Prestanak primjene propisa) Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje primjena propisa koji su regulirali ovu materiju u Bosni i Hercegovini. Član 73. (Stupanje na snagu propisa) (1)Nadležno tijelo u procesu registriranja vozila, prihvata dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila sa bilo koje stanice tehničkog pregleda vozila koja je uvezana u informacioni sistem. (2)Prilikom podnošenja zahtjeva za produženje važnosti regi - striranja vozila ili promjene podataka o vlasniku ili vozilu koji sadrži saobraćajna dozvola, koji se podnese nakon stu - pa nja na snagu ovog pravilnika izdaje se potvrda o vlasništvu vozila. (3)Potvrda o registraciji će se izdati nakon popunjavanja svih slobodnih pol ja za produženje registracije u saobraćajnoj dozvoli, ukoliko odredbama ovog pravilnika nije drugačije propisano. (4)Izdavanjem potvrde o vlasništvu vozila, saobraćajna dozvola, izdata po propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovog pravilnika, služi kao potvrda o registriranju. (5)Saobraćajna dozvola može se, na zahtjev vlasnika, zamijeniti potvrdom o registriranju i prije navedenog roka. (6)Registarske tablice, izdate po propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovog pravilnika, ostaju u upotrebi i korištenju do promjene vlasništva ili promjene podataka o vozilu ili o vlasniku vozila, ukoliko odredbama ovog pravilnika nije drugačije propisano. Član 74. (Stupanje na snagu propisa) (1)Ovaj pravilnik stu pa na snagu 28. septembra 2009. godine. (2)Ovaj pravilnik objavit će se u "Službenom glasniku BiH" i u Službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Broj 01-02-2-2695/09 31. jula 2009. Ministar Mr. sc. Rudo Vidović, s. r. Na temelju članka 215. stavak 3. Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BIH", broj 6/06, 75/06 i 44/07), ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, u suradnji sa entitetskim ministarstvima unutarnjih poslova u Bosni i Hercegovini i policijom Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, donosi PRAVILNIK 1 O REGISTRIRANJU VOZILA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet) Ovim pravilnikom se regulira: a)nadležnost za registriranje vozila, način i postupak: 1.prve registracije vozila u BiH (novo ili rabljeno vozilo); 2.ponovno registriranje vozila; 3.promjena vlasništva nad vozilom; 4.registriranje vozila diplomatsko/konzularnih pred - stav ništava i misija; 5.privremeno registriranje vozila; 6.izdavanje probnih pločica; 7.registriranje vozila kupljenih na leas ing; 8.produženje registracije; 9.promjena podataka o vlasniku vozila; 10.promjena podataka o vozilu; 11.odjava vozila; 12.promjena registarskih pločica; 13.izdavanja isprava o vozilu; 14.način vođenja evidencija o registriranim vozilima b)izgled i sadržaj: 1.obrasca potvrde o vlasništvu vozila 2.obrasca potvrde o registriranju 3.obrasca stikera naljepnice 4.registarskih pločica 5.međunarodne oznake Bosne i Hercegovine c)tehničke specifikacije obrasca potvrde o vlasništvu vozila, obrasca potvrde o registriranju, obrasca stikera i registarskih pločica sa međunarodnom oznakom BiH, d)postupak i način registriranja motornih i priključnih vozila Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OS BiH), označavanje oklopnih borbenih sredstava, postupak pri rashodovanju motornih i priključnih vozila OS BiH, označavanje mobiliranih motornih vozila, vođenje centralnog registra registriranih motornih i priključnih vozila OS BiH, oklopnih borbenih sredstava, izgled i veličina registarskih pločica OS BiH, izgled obrasca javne isprave o vlasništvu i registriranju vozila OS BiH, te sadržaj i način popunjavanja i izdavanja obrazaca. Članak 2. (Temeljni pojmovi) (1)Pod ispravama o vozilu, podrazumijevaju se isprava o vlasništvu i registriranju vozila (u daljnjem tekstu: prometna dozvola), potvrda o vlasništvu vozila i potvrda o registriranju. Obrasci potvrde o vlasništvu vozila i potvrde o registriranju sadrže rubrike sa prednje strane i poleđine obrasca u koje se upisuju određeni podaci sukladni Direktivi 2003/127/EC, od 23.12.2003. godine. (2)Potvrda o vlasništvu vozila i potvrda o registraciji se izdaje na ime vlasnika vozila. (3)Izuzetno od odredbi stavka (2) ovog članka, u slučaju kupovine vozila po osnovu ugovora o leas ing-u ili registriranja vozila na zakonskog zastupnika ili staratelja, nositelj potvrde o registriranju može biti druga osoba. Članak 3. (Mjesna nadležnost) (1)Poslove iz članka 1. točka a) ovog pravilnika obavljaju ustrojstvene jedinice Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo) prema mjestu na čijem području vlasnik vozila ima prebivalište ili sjedište, ili na čijem području je sjedište poslovne jedinice ili podružnice, odnosno boravište raseljene osobe i mjesta odobrenog boravka stranca. (2)Iznimno od odredbi stavka (1) ovog članka, za vozila kupljena po osnovu leas ing-a, poslove registriranja obavlja nadležno tijelo po mjestu prebivališta ili sjedišta korisnika leas ing-a. II. UVJETI I POSTUPAK REGISTRIRANJA VOZILA Članak 4. (Registriranje vozila) (1)Vozilo se registrira upisom registarske oznake i određenih podataka o vozilu, vlasniku vozila i nositelju potvrde o registraciji u evidenciju o registriranim vozilima, te izdavanjem odgovarajućih isprava za vozilo, registarskih pločica i stikera naljepnice. (2)Vozilo se registrira na ime / naziv vlasnika vozila, ukoliko odredbama ovog pravilnika nije drugačije određeno. (3)Ako je vozilo vlasništvo nekoliko fizičkih osoba, registrira se na ime jednog od njih sukladno ovjerenoj pisanoj izjavi. Članak 5. (Zahtjev za registriranje vozila) (1)Pokretanje pojedinih postupaka iz članka 1. točka a) podtočka 1-13., ovog pravilnika vrši se na zahtjev vlasnika vozila ili pravne osobe registrirane za posredovanje u postupku registriranja vozila (što dokazuju rješenjem nadležnog suda o registraciji za djelatnost posredovanja u registraciji i dokazom o uposlenima) po nalogu vlasnika vozila ili zakonskog zastupnika ili ovlašćenog opunomoćenika, ukoliko ovim pravilnikom nije drugačije propisano, kod nadležnog tijela na propisanom obrascu. (2)Oblik i sadržaj obrasca za pojedine vrste zahtjeva u postupku registriranja vozila dat je u Privitku broj 1. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Članak 6. (Postupak registriranja vozila prvi put u BiH) (1)Zahtjev za registriranje vozila prvi put u BiH podnosi se nadležnom tijelu na propisanom obrascu uz koji se prilaže: a)dokaz o vlasništvu nad vozilom: 1.za vozila koja nisu bila ranije registrirana: račun o prodaji vozila izdat na ime kupca vozila ili kupoprodajni ugovor ili darovni ugovor ili zapisnik o licitaciji ili drugi valjan dokaz kojim se dokazuje vlasništvo, 2.za novo - proizvedena vozila: račun o prodaji vozila izdat na ime kupca vozila uz dokaz (ugovor) ovlašćenog distributera za prodaju pojedinih marki vozila, 3.za vozila ranije registrirana izvan BiH: uz dokaz iz stavka 1. točke a) podtočka 1. ovog članka prilaže i obrazac kojim se dokazuje vlasništvo s dokazom o odjavi vozila u inozemstvu, b)dokaz o izvršenim obvezama propisanim Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona, a koje su u svezi sa uporabom vozila; c)polisa o obveznom osiguranju vozila; d)dokaz o provedenom carinskom postupku; e)dokaz o uplati propisanih naknada za obrasce i registarske pločice koji se izdaju prilikom registriranja vozila; f)dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila koji ne može biti stariji od 30 dana u elektroničkoj formi; g)potvrda ovlašćene postaje tehničkog pregleda o ispunjavanju tehničko-eksploatacionih uvjeta za 1 Pravilnik objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 69/09 obavljanje registrirane djelatnosti (u pisanoj formi) u slučaju da vozilo služi za obavljanje iste; h)potvrda o ispitivanju i certifikat, ako je vozilo pojedinačno proizvedeno ili prepravljeno; i)dokaz o identitetu vlasnika vozila: 1.za fizičke osobe: -osobna iskaznica za državljane BiH, -osobna iskaznica za strance - za strance sa odobrenim stalnim boravkom, -ovjerena kopija putne isprave i rješenje o odobrenom boravku - za strance sa odobrenim privremenim boravkom; 2.za pravne osobe: ovjerena kopija rješenja sa posljednjim izmjenama o upisu u sudski registar za pravne osobe ili drugog registra, osim ako se važeće rješenje o upisu u sudski registar već nalazi u evidenciji nadležnog tijela, 3.za strana dopisništva, trgovinska, kulturna, gospodarska i druga predstavništva: ovjerena kopija rješenja o upisu u registar stranih predstavništava u Bosni i Hercegovini, j)dokaz o odobrenoj djelatnosti i dokaz o određenom matičnom broju pravne osobe ili poreskom broju, osim ako se važeći dokazi za tu godinu već nalaze u evidenciji nadležnog tijela, k)dokaz o registriranju djelatnosti u Bosni i Hercegovini i potvrda o uposlenju u stranom predstavništvu koju izdaje strano predstavništvo, a potpisuje osoba ovlašćena za potpisivanje u ime predstavništva - za strance u kulturnim predstavništvima i stranim dopisništvima kao i stalne strane dopisnike; l)dokaz o tehničkoj ispravnosti uređaja za gas, za vozila pogonjena gasom; m)dokaz o uplati usluge tehničkog pregleda sukladno važećem cjeniku; n)dokaz o uplati police obveznog osiguranja. (2)Registriranje vozila vrši se izdavanjem potvrde o vlasništvu vozila, potvrde o registraciji, registarskih pločica i stikera naljepnice. Članak 7. (Postupak ponovnog registriranja vozila) (1)Zahtjev za ponovno registriranje vozila podnosi se nadležnom tijelu na propisanom obrascu uz koji se prilaže: a)dokaz o vlasništvu nad vozilom (potvrda o vlasništvu vozila, odnosno prometna dozvola); b)dokaz o izvršenim obvezama propisanim Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona, a koje su u svezi sa uporabom vozila, osim u slučaju kada se ponovna registracija vrši u razdoblju za koji navedene obveze vrijede; c)polisa o obveznom osiguranju vozila; d)dokaz o uplati propisanih naknada za obrasce i registarske pločice koji se izdaju prilikom registriranja vozila; e)dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila koji ne može biti stariji od 30 dana u elektroničkoj formi; f)potvrda ovlašćene postaje tehničkog pregleda o ispunjavanju tehničko-eksploatacionih uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti (u pisanoj formi) u slučaju da vozilo služi za obavljanje iste; g)potvrda o ispitivanju i certifikat, ako je vozilo pojedinačno proizvedeno ili prepravljeno; h)dokaz o identitetu vlasnika vozila: 1.za fizičke osobe: -osobna iskaznica za državljane BiH, -osobna iskaznica za strance - za strance sa odobrenim stalnim boravkom, -ovjerena kopija putne isprave i rješenje o odobrenom boravku - za strance sa odobrenim privremenim boravkom; 2.za pravne osobe: ovjerena kopija rješenja sa posljednjim izmjenama o upisu u sudski registar za pravne osobe ili drugog registra, osim ako se važeće rješenje o upisu u sudski registar već nalazi u evidenciji nadležnog tijela, 3.za strana dopisništva, trgovinska, kulturna, gospodarska i druga predstavništva: ovjerena kopija rješenja o upisu u registar stranih predstavništava u Bosni i Hercegovini, i)dokaz o odobrenoj djelatnosti i dokaz o određenom matičnom broju pravne osobe ili poreskom broju, osim ako se važeći dokazi za tu godinu već nalaze u evidenciji nadležnog tijela; j)dokaz o registriranju djelatnosti u Bosni i Hercegovini i potvrda o uposlenju u stranom predstavništvu koju izdaje strano predstavništvo, a potpisuje osoba ovlašćena za potpisivanje u ime predstavništva - za strance u kulturnim predstavništvima i stranim dopisništvima kao i stalne strane dopisnike; k)dokaz o tehničkoj ispravnosti uređaja za gas, za vozila pogonjena gasom; l)dokaz o uplati usluge tehničkog pregleda sukladno važećem cjeniku; m)dokaz o uplati police obveznog osiguranja. (2)Ponovno registriranje vozila obavlja se za odjavljena vozila koja ispunjavaju zahtjeve i uvjete iz stavka (1) ovog članka. (3)Registriranje vozila vrši se izdavanjem ili popunjavanjem odgovarajućih podataka u potvrdu o vlasništvu vozila, izdavanjem potvrde o registraciji, registarskih pločica i stikera. Članak 8. (Postupak promjene vlasništva nad vozilom) (1)Zahtjev za promjenu vlasništva nad vozilom podnosi se nadležnom tijelu na propisanom obrascu uz koji se prilaže: a)dokaz o promjeni vlasništva: račun o prodaji vozila izdat na ime kupca vozila ili kupoprodajni ugovor ili darovni ugovor ili zapisnik o licitaciji ili drugi valjan dokaz kojim se dokazuje vlasništvo; b)isprava kojom se dokazuje vlasništvo (potvrda o vlasništvu vozila, prometna dozvola); c)dokaz o identitetu vlasnika vozila: 1.za fizičke osobe: -osobna iskaznica za državljane BiH, -osobna iskaznica za strance - za strance sa odobrenim stalnim boravkom, -ovjerena kopija putne isprave i rješenje o odobrenom boravku - za strance sa odobrenim privremenim boravkom; 2.za pravne osobe: ovjerena kopija rješenja sa posljednjim izmjenama o upisu u sudski registar za pravne osobe ili drugog registra, osim ako se važeće rješenje o upisu u sudski registar već nalazi u evidenciji nadležnog tijela, 3.za strana dopisništva, trgovinska, kulturna, gospodarska i druga predstavništva: ovjerena kopija rješenja o upisu u registar stranih predstavništava u Bosni i Hercegovini, d)polisa o obveznom osiguranju vozila; e)dokaz o odobrenoj djelatnosti i dokaz o određenom matičnom broju pravne osobe ili poreskom broju, osim ako se važeći dokazi za tu godinu već nalaze u evidenciji nadležnog tijela; f)dokaz o registriranju djelatnosti u Bosni i Hercegovini i potvrda o uposlenju u stranom predstavništvu koju izdaje strano predstavništvo, a potpisuje osoba ovlašćena za potpisivanje u ime predstavništva - za strance u kulturnim predstavništvima i stranim dopisništvima kao i stalne strane dopisnike; g)potvrda ovlašćene postaje tehničkog pregleda o ispunjavanju tehničko-eksploatacionih uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti (u pisanoj ili elektroničkoj formi) u slučaju da vozilo služi za obavljanje iste; h)dokaz o uplati propisanih naknada za obrasce Potvrde o registraciji i Potvrde o vlasništvu vozila ukoliko se ista izdaje; i)dokaz o uplati propisanih naknada za registarske pločice u slučaju da vozilo ne posjeduje registarske pločice sa međunarodnom oznakom BiH; (2)Za vozila na kojima je istekao rok važenja registracije uz dokaze navedene u stavku (1) ovoga članka prilaže se i: a)dokaz o izvršenim obvezama propisanim Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona, a koje su u svezi sa uporabom vozila; b)dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila koji ne može biti stariji od 30 dana u elektroničkoj formi; c)potvrda ovlašćene postaje tehničkog pregleda o ispunjavanju tehničko-eksploatacionih uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti (u pisanoj formi) u slučaju da vozilo služi za obavljanje iste; d)potvrda o ispitivanju i certifikat, ako je vozilo pojedinačno proizvedeno ili prepravljeno; e)dokaz o tehničkoj ispravnosti uređaja za gas, za vozila pogonjena gasom; f)dokaz o uplati usluge tehničkog pregleda sukladno važećem cjeniku; g)dokaz o uplati police obveznog osiguranja. (3)Registriranje vozila vrši se izdavanjem odnosno upisivanjem podataka u potvrdu o vlasništvu vozila, izdavanjem potvrde o registraciji, i izdavanjem registarskih pločica sa međunarodnom oznakom BiH ukoliko već nisu izdate, kao i stikera naljepnice ukoliko je vozilu istekla važnost registracije. (4)Ukoliko se promjena vlasništva vozila dokazuje ugovorom zaključenim između fizičkih osoba, potpis tih osoba ovjerava nadležno tijelo, a ako je ugovor zaključen između pravnih osoba, potpise ovjeravaju pravne osobe koje ugovor zaključuju. Kad se vozilo prodaje preko posrednika (komisionara) ugovor i račun ovjerava komisionar. (5)Ako se promijeni vlasnik vozila tijekom registracijskog razdoblja izdaje se potvrda o registriranju sa rokom važenja zamijenjene isprave. (6)Vlasnik registriranog vozila je dužan odjaviti vozilo radi prodaje ili prijenosa prava vlasništva na drugi način, kod nadležnog tijela kod koga se vozilo vodi u evidenciji. Članak 9. (Postupak registriranja vozila diplomatskih i konzularnih predstavništava i misija) (1)Zahtjev za registriranje vozila diplomatskih i konzularnih predstavništava, misija stranih država i predstavništava međunarodnih organizacija sa sjedištem u Bosni i Hercegovini i njihovog osoblja podnosi se nadležnom tijelu na propisanom obrascu uz koji se prilaže: a)dokaz o vlasništvu vozila; b)polisa o obveznom osiguranju vozila; c)dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila (u elektroničkoj formi), izuzev u slučajevima navedenim u Zakonu, koji ne može biti stariji od 30 dana; d)dokaz o sprovedenom carinskom postupku; e)dokaz o diplomatskom statusu (kopiju važeće diplomatske, konzularne ili službene iskaznice); f)dokaz o tehničkoj ispravnosti uređaja za gas, za vozila pogonjena gasom; (2)Za vozila koja se registriraju za službene potrebe predstavništva zahtjev mora ovjeriti i potpisati odgovorna osoba. (3)Registriranje vozila vrši se izdavanjem potvrde o vlasništvu vozila, potvrde o registraciji, stikera naljepnice, te registarskih pločica i oznaka propisanih u članku 38. ovog pravilnika. Članak 10. (Postupak privremenog registriranja vozila) (1)Zahtjev za privremeno registriranje vozila u BiH podnosi se nadležnom tjelu na propisanom obrascu uz koji se prilaže: a)dokaz o vlasništvu nad vozilom 1.za vozila koja nisu bila ranije registrirana: račun o prodaji vozila izdat na ime kupca vozila ili kupoprodajni ugovor ili darovni ugovor ili zapisnik o licitaciji ili drugi valjan dokaz kojim se dokazuje vlasništvo, 2.za novo - proizvedena vozila: račun o prodaji vozila izdat na ime kupca vozila uz dokaz (ugovor) ovlašćenog distributera za prodaju pojedinih marki vozila, 3.za vozila ranije registrirana: uz dokaz iz stavka 1. točke a) podtočka 1. ovog članka prilaže i obrazac kojim se dokazuje vlasništvo s dokazom o odjavi vozila u inozemstvu, b)dokaz o izvršenim obvezama propisanim Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona, a koje su u svezi sa uporabom vozila; c)polisa o obveznom osiguranju vozila; d)dokaz o provedenom carinskom postupku; e)rješenje nadležnog organa kojim se odobrava privremeni uvoz; f)dokaz o uplati propisanih naknada za obrasce i registarske pločice koji se izdaju prilikom registriranja vozila; g)dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila koji ne može biti stariji od 30 dana u elektroničkoj formi; h)potvrda ovlašćene postaje tehničkog pregleda o ispunjavanju tehničko-eksploatacionih uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti (u pisanoj formi) u slučaju da vozilo služi za obavljanje iste; i)potvrda o ispitivanju i certifikat, ako je vozilo pojedinačno proizvedeno ili prepravljeno; j)dokaz o identitetu vlasnika vozila: 1.za fizičke osobe: -osobna iskaznica za državljane BiH, -osobna iskaznica za strance - za strance sa odobrenim stalnim boravkom, -ovjerena kopija putne isprave i rješenje o odobrenom boravku - za strance sa odobrenim privremenim boravkom; 2.za pravne osobe: ovjerena kopija rješenja sa posljednjim izmjenama o upisu u sudski registar za pravne osobe ili drugog registra, osim ako se važeće rješenje o upisu u sudski registar već nalazi u evidenciji nadležnog tijela, 3.za strana dopisništva, trgovinska, kulturna, gospodarska i druga predstavništva: ovjerena kopija rješenja o upisu u registar stranih predstavništava u Bosni i Hercegovini, k)dokaz o odobrenoj djelatnosti i dokaz o određenom matičnom broju pravne osobe ili poreskom broju, osim ako se važeći dokazi za tu godinu već nalaze u evidenciji nadležnog tijela; l)dokaz o registriranju djelatnosti u Bosni i Hercegovini i potvrda o uposlenju u stranom predstavništvu koju izdaje strano predstavništvo, a potpisuje osoba ovlašćena za potpisivanje u ime predstavništva - za strance u kulturnim predstavništvima i stranim dopisništvima kao i stalne strane dopisnike; m)dokaz o tehničkoj ispravnosti uređaja za gas - za vozila pogonjena gasom; n)dokaz o uplati usluge tehničkog pregleda sukladno važećem cjeniku; o)dokaz o uplati police obveznog osiguranja. (2)Registriranje vozila vrši se izdavanjem potvrde o vlasništvu vozila, potvrde o registraciji, stikera naljepnice i odgovarajućih registarskih pločica. (3)Za vozila koja se privremeno registruju, radi izvoza iz BiH i registracije u drugoj državi uz zahtjev se dostavlja dokaz iz stavka (1) točke a), c) i d) ovog članka. Važnost privremene registracije za ova vozila je 30 dana. (4)Registriranje vozila iz stavka (3) ovog člana vrši se upisivanjem podataka u potvrdu o vlasništvu vozila, te izdavanjem potvrde o registraciji i odgovarajućih registarskih pločica. Članak 11. (Probne pločice) Za novoproizvedena, prepravljena i popravljena vozila kojima se u prometu na cestama obavlja probna vožnja zbog ispitivanja ili prikazivanja svojstva tih vozila, za vozila koja se kreću od sjedišta proizvođača do sjedišta trgovinskog poduzeća, za vozila koja se voze na tehnički pregled, na sajam ili prodaju, kao i za vozila koja se kreću od mjesta od kojih su preuzeta do mjesta u kome će biti registrirana izdaju se probne pločice koje služe za privremeno označavanje tih vozila u prometu na cestama. Članak 12. (Postupak izdavanja probnih pločica) (1)Zahtjev za izdavanje probnih pločica za vozilo podnosi se nadležnom tijelu na propisanom obrascu uz koji se prilaže: a)dokaz o vlasništvu nad vozilom 1.za vozila koja nisu bila ranije registrirana: račun o prodaji vozila izdat na ime kupca vozila ili kupoprodajni ugovor ili darovni ugovor ili zapisnik o licitaciji ili drugi valjan dokaz kojim se dokazuje vlasništvo, 2.za novo - proizvedena vozila: račun o prodaji vozila izdat na ime kupca vozila uz dokaz (ugovor) ovlašćenog distributera za prodaju pojedinih marki vozila, 3.za vozila ranije registrirana: uz dokaz iz stavka 1. točke a) podtočka 1. ovog članka prilaže i obrazac kojim se dokazuje vlasništvo s dokazom o odjavi vozila u inozemstvu, b)polisa o obveznom osiguranju; c)dokaz o identitetu vlasnika vozila: 1.za fizičke osobe: -osobna iskaznica za državljane BiH, -osobna iskaznica za strance - za strance sa odobrenim stalnim boravkom, -ovjerena kopija putne isprave i rješenje o odobrenom boravku - za strance sa odobrenim privremenim boravkom; 2.za pravne osobe: ovjerena kopija rješenja sa posljednjim izmjenama o upisu u sudski registar za pravne osobe ili drugog registra, osim ako se važeće rješenje o upisu u sudski registar već nalazi u evidenciji nadležnog tijela, 3.za strana dopisništva, trgovinska, kulturna, gospodarska i druga predstavništva: ovjerena kopija rješenja o upisu u registar stranih predstavništava u Bosni i Hercegovini, d)dokaz o uplati propisanih naknada za probne registarske pločice; (2)Navedeni dokazi se mogu priložiti i u ovjerenoj kopiji izuzev dokaza o uplati. (3)Rok važenja probnih pločica je do 15 dana bez mogućnosti ponovnog izdavanja ili produžavanja važnosti probnih pločica za isto vozilo i istog vlasnika vozila u roku od godinu dana. (4)Izdavanje probnih pločica vrši se uz izdavanje potvrde uz probne pločica koja se nalazi u Privitku broj 2. i čini sastavni dio ovog pravilnika. (5)Vraćene probne pločice mogu se ponovno izdati. (6)Vozilo kojem su izdate probne pločice neće se moći registrirati ukoliko iste nisu vraćene nadležnom tijelu. Za vraćene probne pločice nadležno tijelo izdaje potvrdu. (7)U slučaju da se probne pločice ne vrate u propisanom roku, nadležno tijelo koji je izdao probne pločice će dobiti izvješće putem jedinstvenog informacionog sustava, na temelju kojeg pokreće postupak vraćanja istih. (8)U slučaju krađe, gubitka ili oštećenja probnih pločica, korisnik istih postupa sukladno odredbama članka 20. ovog pravilnika. Članak 13. (Postupak registriranja vozila kupljenih po ugovoru o leasing-u) (1)Zahtjev za registriranje vozila kupljenog po osnovu ugovora o leas ing-u, na propisanom obrascu podnosi korisnik leas - ing-a nadležnom tijelu u mjestu prebivališta/sjedišta korisnika leas ing-a, i pored dokaza iz članka 6. ovog pravilnika, dužan je priložiti i: a)dokaz da je davatelj leasing-a registriran za obavljanje djelatnosti prodaje vozila na leasing, b)ugovor o kupovini vozila na leasing, c)račun ovlašćenog prodavca o prodaji vozila leasing kuće, izuzev za vozila koja već posjeduju potvrdu o vlasništvu vozila izdatu na davatelja leasing-a, d)račun leasing kuće korisniku leasing-a, e)ovlašćenje leasing kuće da korisnik može registrirati vozilo, f)ovlašćenje korisniku za korišćenje vozila, g)dokaz o identitetu korisnika leasing-a sukladno članku 6. stavak (1) točka i) ovog pravilnika. (2)Registriranje vozila vrši se izdavanjem odnosno upisivanjem podataka u potvrdu o vlasništvu vozila na davatelja leas - ing-a, izdavanjem potvrde o registraciji na korisnika leas - ing-a, izdavanjem registarskih pločica sa međunarodnom oznakom BiH ukoliko već nisu izdate, kao i stikera naljepnice. (3)Nadležno tijelo će po okončanju postupka registracije, sukladno odredbama stavka (1) ovog članka, potvrdu o vlasništvu vozila dostaviti vlasniku vozila putem nadležnog tijela prema mjestu sjedišta vlasnika. Članak 14. (Postupak prijenosa vlasništva vozila sa leasing kuće na korisnika leasing-a) (1)Zahtjev za prijenos vlasništva vozila sa leas ing kuće na korisnika leas ing-a, po izmirenju obveza proisteklih iz ugovora o leas ing-u, podnosi nositelj potvrde o registriranju na propisanom obrascu. (2)Uz zahtjev iz stavka (1) ovog članka, potrebno je dostaviti i slijedeće: a)potvrdu davatelja leasing-a o izmirenim obvezama koje su predmet ugovora o kupovini ili prodaji vozila na leasing, b)potvrdu o vlasništvu vozila. Članak 15. (Postupak produženja važenja registriranja vozila) (1)Zahtjev za produženje registracije vozila podnosi se prije isteka važenja registracije, ali ne prije 30 dana od isteka važenja registriranja vozila, nadležnom tjelu na propisanom obrascu uz koji se prilaže: a)potvrda o registriranju ili važeća prometna dozvola do zamjene iste potvrdom o registriranju; b)dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila koji ne može biti stariji od 30 dana u elektroničkoj formi, ukoliko Zakonom nije drugačije određeno; c)dokaz nadležnog organa ili potvrda stanice tehničkog pregleda o ispunjavanju tehničko-eksploatacionih uvjeta za obavljanje djelatnosti za koju se isto koristi (u pisanoj formi); d)potvrda o ispitivanju i certifikat, ako je vozilo pojedinačno proizvedeno ili prepravljeno; e)dokaz o izvršenim obvezama propisanim Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona, a koje su u svezi sa uporabom vozila; f)polisa o obveznom osiguranju vozila; g)dokaz o uplati propisanih naknada za obrasce ako se isti izdaju prilikom produženja registracije vozila; h)dokaz o identitetu nositelja potvrde o registraciji vozila: 1.za fizičke osobe: -osobna iskaznica za državljane BiH, -osobna iskaznica za strance - za strance sa odobrenim stalnim boravkom, -ovjerena kopija putne isprave i rješenje o odobrenom boravku - za strance sa odobrenim privremenim boravkom; 2.za pravne osobe: ovjerena kopija rješenja sa posljednjim izmjenama o upisu u sudski registar za pravne osobe ili drugog registra, osim ako se važeće rješenje o upisu u sudski registar već nalazi u evidenciji nadležnog tijela, 3.za strana dopisništva, trgovinska, kulturna, gospodarska i druga predstavništva: ovjerena kopija rješenja o upisu u registar stranih predstavništava u Bosni i Hercegovini, i)dokaz o odobrenoj djelatnosti i dokaz o određenom matičnom broju pravne osobe ili poreskom broju, osim ako se važeći dokazi za tu godinu već nalaze u evidenciji nadležnog tijela; j)dokaz o registriranju djelatnosti u Bosni i Hercegovini i potvrda o uposlenju u stranom predstavništvu koju izdaje strano predstavništvo, a potpisuje osoba ovlašćena za potpisivanje u ime predstavništva - za strance u kulturnim predstavništvima i stranim dopisništvima kao i stalne strane dopisnike; k)dokaz o tehničkoj ispravnosti uređaja za gas - za vozila pogonjena gasom; l)dokaz o uplati usluge tehničkog pregleda sukladno važećem cjeniku; m)dokaz o uplati police obveznog osiguranja. (2)Produženje registriranja vozila vrši se upisivanjem roka važenja registracije u potvrdu o registriranju, ili u važećoj prometnoj dozvoli do zamjene iste potvrdom o registriranju i izdavanjem novog stikera naljepnice i izdavanjem potvrde o vlasništvu vozila za vozila koja ne posjeduju istu. (3)Uz zahtjev za produženje registriranja vozila iz članka 9. ovog pravilnika potrebno je dostaviti dokaze iz stavka (1) točka a), b), d), f) i h) ovoga članka kao i dokaz o diplomatskom statusu (kopiju važeće diplomatske, konzularne ili službenu iskaznicu). (4)Uz zahtjev za produženje registriranja vozila iz članka 13. ovog pravilnika uz dokaze iz stavka (1) ovog članka, potrebno je dostaviti i suglasnost vlasnika vozila za produženje registracije. (5)Ako se zahtjev za produženje važenja registriranja vozila ne podnese u roku od 30 dana od dana isteka važenja registracije, vozilo se službeno odjavljuje iz evidencije registriranih vozila i vlasnik vozila je dužan u roku od osam dana vratiti registarske pločice i potvrdu o registraciju, o čemu se donosi rješenje i evidentira u potvrdi o vlasništvu vozila. Članak 16. (Postupak promjene podataka o vlasniku vozila) (1)U slučaju promjene bilo kojeg osobnog podatka navedenog u potvrdi o vlasništvu vozila, potvrdi o registraciji ili prometnoj dozvoli, vlasnik vozila je dužan u roku od 15 dana računajući od dana nastale promjene, podnijeti zahtjev nadležnom tijelu na propisanom obrascu. (2)Uz zahtjev za promjenu podataka iz stavka (1) ovog članka, prilažu se isprave o vozilu, registarske oznake bez međunarodne oznake BiH, kao i javna isprava ili dokaz o nastaloj promjeni ovisno od vrste promjene. (3)Vlasnik vozila koji promijeni prebivalište ili boravište raseljene osobe ili stranac, odnosno sjedište iz jedne općine u drugu, ili adresu, dužan je tu promjenu prijaviti nadležnom tijelu u novom prebivalištu, odnosno sjedištu u roku iz stavka (1) ovog članka. (4)Odjava vozila zbog promjene podatka iz stavka (3) ovog članka obavit će se službenim putem u elektroničkoj formi između nadležnih tijela za registriranje vozila. (5)Nadležno tijelo rješavajući po zahtjevu iz stavka (1) ovog članka oduzet će ranije izdatu potvrdu o registriranju ili prometnu dozvolu i izdati novu potvrdu o registraciji sa novim podacima i rokom važenja zamijenjene isprave, a u ranije izdatoj potvrdi o vlasništvu vozila unijet će nove podatke o vlasniku ili zamjeniti istu ako su sve rubrike već popunjene. (6)U slučaju promjene podataka iz stavka (1) ranije izdate registarske pločice bez međunarodne oznake BiH vraćaju se nadležnom tijelu, a izdaju se registarske pločice sa međunarodnom oznakom BiH. Članak 17. (Postupak promjene podataka o vozilu) (1)U slučaju promjene bilo kojeg podatka o vozilu navedenog u potvrdi o vlasništvu vozila, potvrdi o registraciji ili prometnoj dozvoli, vlasnik vozila dužan je da u roku od 15 dana računajući od dana nastale promjene, podnijeti zahtjev nadležnom tijelu na propisanom obrascu. (2)Uz zahtjev za promjenu podataka iz stavka (1) ovog članka, prilažu se potvrda o vlasništvu vozila i potvrda o registraciji ili prometna dozvola, dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila koji ne može biti stariji od 30 dana u elektroničkoj formi na kojem je označena "promjena tehničkih podataka" uz priloženi certifikat o ispitivanju vozila koji je izdala institucija ovlašćena za certificiranje vozila. (3)Uz zahtjev za promjenu podataka o motoru vozila, prilaže se dokaz o podrijetlu motora i dokaz da je navedena promjena motora izvršena. Dokazima o podrijetlu motora smatraju se: račun o kupovini, zapisnik o licitaciji, carinska deklaracija i ugovor o kupoprodaji. (4)Promjena šasije podrazumijeva novo vozilo i registriranje istog uz prethodnu odjavu uništenog vozila. (5)Za promjenu boje na vozilu nije potreban certifikat iz stavka (2) ovog članka. (6)Promjene podataka o vozilu vrše se izdavanjem nove potvrde o vlasništvu i potvrde o registraciji. Članak 18. (Postupak odjave vozila) (1)Zahtjev za odjavu vozila, vlasnik registriranog vozila podnosi nadležnom tijelu kod koga se vozilo vodi u evidenciji na propisanom obrascu. (2)Vozilo se odjavljuje zbog nekorišćenja, tehničke neispravnosti, dotrajalosti, krađe ili uništenja prije isteka važenja registracije, a što dokazuje zapisnikom o uništenju ili krađi vozila izdatom od strane nadležnog tijela unutarnjih poslova o prijavi krađe ili uništenja, potvrdom o otkupu sekundarnih sirovina ili izjavom o nekorišćenju vozila. (3)Uz zahtjev iz stavka (1) ovog članka vlasnik prilaže: potvrdu o vlasništvu vozila, potvrdu o registraciji vozila, prometnu dozvolu, registarske pločice izuzev u slučaju krađe vozila, zapisnik, potvrdu ili izjavu iz stavka (2) ovog članka. (4)Odjava vozila radi prodaje vrši se upisivanjem odgovarajućih podataka u potvrdu o vlasništvu vozila, a registarske pločice sa međunarodnom oznakom BiH ostaju na vozilu ukoliko se vozilo prodaje unutar Bosne i Hercegovine. (5)U slučaju izvoza registriranog vozila u Bosni i Hercegovini radi registriranja u drugoj državi, vlasnik vozila je dužan nadležnom tijelu uz zahtjev za odjavu vozila, vratiti registarske pločice i potvrdu o registraciji. (6)U slučaju iz stavka (5) ovog članka, nadležno tijelo izdaje novu potvrdu o registraciji i privremene registarske pločice. Članak 19. (Ograničenje raspolaganja vozilom) (1)U slučaju dostavljanja rješenja nadležnog organa kojim se vozilo određuje kao predmet osiguranja izvršenja, izvršenja ili se ograničava pravo raspolaganja vlasništva, navedena činjenica će se evidentirati u centralnom registru. (2)U slučaju da zahtjev za produženje registracije nije podnešen u propisanom roku, a za predmetno vozilo je dostavljeno rješenje nadležnog organa iz stavka (1) ovog članka, vozilo će se odjaviti iz službene evidencije sukladno stavku (4) članka 15. ovog pravilnika, a o navedenoj činjenici će se izvjestiti or gan koji je donio rješenje o izvršenju. Članak 20. (Gubitak, krađa ili oštećenje registarskih pločica) (1)Vlasnik registriranog vozila dužan je odmah, a najkasnije u roku od tri dana, nadležnom tijelu prijaviti gubitak, krađu ili oštećenje registarskih pločica i podnijeti zahtjev za izdavanje novih registarskih pločica na propisanom obrascu. (2)Uz zahtjev iz stavka (1) ovog članka, prilaže se potvrda nadležnog tijela unutarnjih poslova o prijavi krađe ili gubitka jedne ili obje registarske pločice, a u slučaju oštećenja, izjavu na zapisnik o oštećenju kod nadležnog tijela za registriranje u kom slučaju se prilažu i registarske pločice i isprave o vozilu. U slučaju krađe ili gubitka jedne od registarskih pločica na vozilu, potrebno je priložiti preostalu registarsku pločicu. (3)U slučaju gubitka, krađe ili oštećenja registarskih pločica iz stavka (1) ovog članka, nadležno tijelo izdaje nove registarske pločice i potvrdu o registraciji uz evidentiranje promjene u potvrdi o vlasništvu vozila. (4)Namjerno oštećenje ili prepravljanje registarskih pločica predstavlja krivotvorenje isprava. (5)U slučaju kada inspektor cestovnog prometa, po temelju ovlašćenja datih drugim propisom, oduzme registarske pločice vozila i potvrdu o registraciji na razdoblje od 30 dana, iste zadržava kod sebe, a nadležnom tijelu kod kojeg se vozilo vodi u evidenciji registriranih vozila u propisanom roku dostavlja zapisnik o oduzimanju istih sa naznakom do kojeg roka su oduzeti. (6)U slučaju iz stavka (5) ovog članka, nadležno tijelo koji vodi vozilo u evidenciji registrovanih vozila, u jedinstvenoj bazi vozila za dotično vozilo unosi napomenu da se u navedenom razdoblju istom ne mogu izdati druge registarske pločice. Članak 21. (Gubitak, krađa ili oštećenje isprava o vozilu) (1)Vlasnik registriranog vozila dužan je odmah, a najkasnije u roku od tri dana, nadležnom tijelu prijaviti gubitak, krađu ili oštećenje prometne dozvole, potvrde o vlasništvu vozila ili potvrde o registriranju i podnijeti zahtjev za izdavanje novih na propisanom obrascu. (2)Uz zahtjev iz stavka (1) ovog članka, prilaže se potvrda nadležnog tijela unutarnjih poslova o prijavi krađe ili gubitka isprava iz stavka (1) ovog članka, a u slučaju oštećenja izjava na zapisnik o oštećenju kod nadležnog tijela za registriranje u kom slučaju se prilaže i oštećena isprava. (3)U slučaju iz stavka (1) ovog članka, izdaje se isprava sa rokom važenja zamjenjene isprave. Članak 22. (Oglašavanje gubitka ili krađe registarskih pločica i isprava o vozilu) (1)Vlasnik vozila je dužan oglasiti u službenim glasilima BiH, entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, gubitak ili krađu registarskih pločica ili isprava iz članka 21. stavak (1) ovog pravilnika. (2)U slučaju gubitka ili krađe isprave ili registarskih pločica nadležno tijelo donosi rješenje o oglašavanju isprava ili registarskih pločica nevažećim. Članak 23. (Oštećenje stikera naljepnice) (1)Vlasnik registriranog vozila dužan je nadležnom tijelu prijaviti oštećenje stikera naljepnice radi izdavanja nove. (2)Nova stiker naljepnica izdat u slučaju iz stavka (1) ovog članka izdaje se sa rokom važenja zamjenjene stikera naljepnice. (3)Nadležno tijelo je dužan elektronički evidentirati promjenu stikera naljepnice. Članak 24. (Provedba posebnog ispitnog postupka) (1)Ukoliko se u tijeku postupka registracije utvrdi da je potrebno izvršiti dodane provjere dostavljenih dokaza propisanih ovim pravilnikom, nadležno tijelo provodi posebni ispitni postupak. (2)Postupak registriranja prekida se ako se tijekom postupka utvrdi da su podaci o vozilu koje je predmet registracije, evidentirani u bazi podataka o otuđenim vozilima, o čemu se donosi zaključak koji se dostavlja stranci i ustrojstvenoj jedinici nadležnog tijela na daljnje postupanje. Članak 25. (Važenje registracije vozila) (1)Registracija vozila važi godinu dana, a za privremeno registrirana vozila ovaj rok može biti i kraći od godinu dana, a najmanje 60 dana. (2)Za vozila koja se izvoze iz Bosne i Hercegovine u cilju registriranja u drugoj zemlji, registracija vozila vrši se sa rokom važenja do 30 dana. (3)Rok važenja registracije za privremeno registrirana vozila je godinu dana uz mogućnost produženja za još godinu dana. (4)Za traktore, radne strojeve i motokultivatore, kao i vozila na motorni pogon čija zapremina motora ne prelazi 50 cm³, važenje registracije nije vremenski ograničeno, uz obvezu posjedovanja stikera naljepnice i polise o osiguranju vozila koje ne smiju biti starije od godinu dana. III. ISPRAVE O VOZILU, OBLIK, IZGLED I SADRŽAJ Članak 26. (Oblik i sadržaj prometne dozvole) (1)Obrazac prometne dozvole pravokutnog je oblika, trodijelan, svijetlozelene boje, otvoren je veličine 210 mm x 105 mm, a savijen 75 x 105 mm. (2)Obrazac prometne dozvole sadrži rubrike sa prednje strane i poleđine obrasca u koje se upisuju određeni podaci. (3)Izgled i sadržaj prometne dozvole dat je u Privitku broj 3. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Članak 27. (Oblik i sadržaj potvrde o vlasništvu vozila) (1)Obrazac potvrde o vlasništvu vozila pravokutnog je oblika, trodijelan, svijetložute boje, otvoren je veličine 210 mm x 105 mm, a savijen 75 x 105 mm. (2)Obrazac potvrde o vlasništvu vozila sadrži rubrike sukladno odredbama članka 2. stavak (1) ovog pravilnika. (3)Izgled i sadržaj potvrde o vlasništvu vozila dat je u Privitku broj 4. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Članak 28. (Oblik i sadržaj potvrde o registriranju) (1)Obrazac potvrde o registriranju pravokutnog je oblika, trodijelan, svijetloplave boje, otvoren je veličine 210 mm x 105 mm, a savijen 75 x 105 mm. (2)Obrazac potvrde o registriranju sadrži rubrike sukladno odredbama članka 2. stavak (1) ovog pravilnika. (3)Izgled i sadržaj potvrde o registriranju dat je u Privitku broj 5. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Članak 29. (Stiker naljepnica) (1)Znak kojim se označava rok važnosti registracije vozila, ima oblik stikera naljepnice i isti izdaje nadležno tijelo sa rokom važenja od najduže godinu dana. (2)Stiker naljepnica je pravokutnog oblika, izrađen od providnog materijala, sa motivima i poljima plavo-žute boje, dimenzija 45 mm x 60 mm i postavlja se: a)za putničke automobile sa unutarnje strane prednjeg vjetrobranskog stakla u gornjem desnom kutu, b)za ostala vozila koja imaju vozačku kabinu sa unutarnje strane prednjeg vjetrobranskog stakla u donjem desnom kutu. (3)Stiker naljepnica za vozila koja nemaju prednje vjetrobransko staklo je pravokutnog oblika, izrađen od providnog materijala, sa motivima i poljima plavo-žute boje, dimenzija 30 mm x 20 mm i postavlja se na zadnjim registarskim pločicama iznad prve horizontalne crtice. (4)Vremensko razdoblje važenja registracije vozila označava se bušenjem odgovarajućih pol ja na stiker naljepnici. (5)Izuzetno od stavka (4) ovog članka, za vozila za koja je propisana obveza obavljanja 6-mjesečnog redovnog tehničkog pregleda, nadležno tijelo izdaje stiker naljepnicu sa rokom važenja od 6 mjeseci a po isteku ovog roka, nakon dostavljenog dokaza o tehničkoj ispravnosti vozila, izdaje drugu stiker naljepnicu sa rokom važenja registracije. Članak 30. (Ispisivanje naziva rubrika) (1)Nazivi rubrika na ispravi o vozilu ispisani su na jezicima u službenoj uporabi u Bosni i Hercegovini, latiničnim i ćiriličnim pismom. (2)Podaci u rubrikama ispisuju se latiničnim pismom povlačeći podatke iz elektroničke evidencije. Članak 31. (Međunarodna oznaka Bosne i Hercegovine) (1)Oznaka - naljepnica Bosne i Hercegovine koju vozilo registrirano u Bosni i Hercegovini mora imati prilikom napuštanja teritorija Bosne i Hercegovine, istaknutu na zadnjoj strani vozila je bijele boje, elipsastog je oblika. Na oznaci su utisnuta slova "BIH" crne boje visine najmanje 80 mm, dok je širina ispisane crte najmanje 10 mm. (2)Izgled međunarodne oznake Bosne i Hercegovine za vozilo prikazan je u Privitku broj 6. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. (3)Oznaku iz stavka (1) ovog članka, nije obvezno imati vozilo koje ima registarske pločice sa međunarodnom oznakom BiH. IV. REGISTARSKE PLOČICE, OBLIK, BOJA, SADRŽAJ, VRSTA I KVALITETA MATERIJALA Članak 32. (Oznake i brojevi registarskih pločica) (1)Oznake i brojevi na registarskim pločicama za motorna i priključna vozila i probnim pločicama ispisuju se slovima: A, E, J, K, M, T i arapskim brojevima, u tehnici Swit zer land pismo. (2)Sve registarske pločice za motorna vozila, osim elipsastih diplomatskih naljepnica izrađuju se od aluminijuma (AL 99,5 ISO EN 1200 i DIN 1783) i moraju imati reflektirajuća svojstva. Članak 33. (Oznake i brojevi registarskih pločica sa međunarodnom oznakom BiH) (1)Oznake i brojevi na registarskim pločicama sa među narodnom oznakom BiH ispisuju se slovima: A, E, J, K, M, O, T, i arapskim brojevima, u tehnici Ger man FE type pismo. (2)Registarske pločice iz stavka (1) ovog članka izrađuju se od aluminijuma (AL 99,5 ISO EN 1200 i DIN 1783) i moraju biti suglasne zahtjevima standarda (BAS ISO 7591/2003 i DIN 74069). (3)Registarske pločice iz stavka (1) ovog članka sadrže neponovljiv serijski broj. (4)Dimenzije plavog pol ja i međunarodne oznake BiH u istom sukladne Regulativi 2411/98, od 03.11.1998. godine. Članak 34. (Registarske pločice za motorna i priključna vozila) (1)Registarske pločice za motorna vozila su bijele boje obrubljene crnom crtom, sa registarskom oznakom motornog vozila koja se sastoji od tri broja, crtice, jednog slova, crtice i tri broja crne boje, dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm. (2)Za priključna vozila izdaje se registarska pločica čiji oblik, dimenzije i karakteristike odgovaraju karakteristikama pločice iz stavka (1) ovog članka. (3)Traktori, radni strojevi, motokultivatori i vozila kojima konstrukcijske osobine ne dozvoljavaju označavanje pločicama iz prethodnog stavka, označavaju se jednom pločicom dužine 340 mm, visine 200 mm i širine 1 mm, a drugom pločicom dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm. (4)Izgled registarskih pločica za motorna i priključna vozila dat je u Privitku broj 7. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Članak 35. (Registarske pločice sa međunarodnom oznakom BiH za motorna i priključna vozila) (1)Registarske pločice za motorna i priključna vozila su bijele boje obrubljene crnom crtom, sa registarskom oznakom motornog vozila koja se sastoji od jednog slova i dva broja, crtice, jednog slova, crtice i tri broja crne boje, dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm i plavim poljem u lijevom dijelu pločice koje sadrži međunarodnu oznaku Bosne i Hercegovine. (2)Vozila koja glede dimenzija, osovinskog opterećenja i najveće dopuštene mase odstupaju od Zakonom utvrđenih normativa, označavaju se registarskim pločicama iz stavka (1) ovog članka, s tim što se u potvrdi o registriranju upisuje napomena da se radi o vangabaritnom vozilu. (3)Traktori, radni strojevi, radna vozila i motokultivatori, označavaju se jednom pločicom bijele boje obrubljene zelenom crtom, sa registarskom oznakom motornog vozila koja se sastoji od jednog slova i dva broja, crtice, jednog slova, crtice i tri broja zelene boje, dužine 340 mm, visine 200 mm i širine 1 mm, a drugom pločicom dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm i plavim poljem u lijevom dijelu pločice koje sadrži međunarodnu oznaku Bosne i Hercegovine. (4)Registarske pločice za taxi vozila su bijele boje oivičene crnom crtom, sa registarskom oznakom motornog vozila koja se sastoji od dva slova TA, crtice i šest brojeva crne boje, dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm i plavim poljem u lijevom dijelu pločice koje sadrži međunarodnu oznaku Bosne i Hercegovine. Za izdavanje registarskih pločica za taxi vozila, podnosi se i validan dokaz o odobrenoj taxi djelatnosti. U slučaju promjene djelatnosti ili prodaje vozila kojim se obavlja taxi djelatnost, vlasnik vozila je dužan vratiti registarske pločice nadležnom tijelu koji ih je izdao i odjaviti vozilo. (5)Za vozila iz st. (2), (3), (4) ovog članka i vozila iz članka 13. ovog pravilnika, registarske pločice sa međunarodnom oznakom BiH izdaju se uz prvo izdavanje potvrde o vlasništvu vozila i potvrde o registraciji. (6)Izgled registarskih pločica za motorna i priključna vozila dat je u Privitku broj 8. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Članak 36. (Registarske pločice za motocikle i bicikle sa motorom) (1)Za motocikle i bicikle sa motorom izdaje se jedna registarska pločica dužine 240 mm, visine 130 mm i širine 1 mm. Glede boje, brojnih i slovnih oznaka ne razlikuju se od registarskih pločica iz članka 34. ovog pravilnika. (2)Izgled registarske pločice za motocikle i bicikle sa motorom dat je u Privitku broj 9. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Članak 37. (Registarske pločice sa međunarodnom oznakom BiH za motocikle i bicikle sa motorom) (1)Za motocikle i bicikle sa motorom izdaje se jedna registarska pločica dužine 240 mm, visine 130 mm i širine 1 mm. Glede boje, brojnih i slovnih oznaka ne razlikuju se od registarskih pločica za motorna vozila osim što je plavo polje sa međunarodnom oznakom Bosne i Hercegovine u lijevom gornjem kutu pločice. (2)Izgled registarske pločice za motocikle i bicikle sa motorom dat je u Privitku broj 10. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Članak 38. (Registarske pločice za vozila diplomatskih i konzularnih predstavništava u BiH) (1)Registarske pločice za vozila diplomatskih i konzularnih predstavništava, misija stranih država i predstavništava međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini i njihovog osoblja, odnosno stranaca stalnih djelatnika u ovim predstavništima sadrži brojčanu oznaku zemlje po kojoj je predstavništvo registrirano u Bosni i Hercegovini, slovnu oznaku djelatnosti predstavništva, odnosno statusa osoba u tim predstavništvima i registarski broj koji se sastoji od tri broja. (2)Vozilu koje koristi šef diplomatskog predstavništva ili misije strane države u BiH dodjeljuje se pločica sa registarskim brojem 001, koji zadržava u slučaju promjene vozila u propisanom postupku registriranja vozila. (3)Slovne oznake djelatnosti predstavništva, odnosno statusa osoba u tim predstavništvima na registarskim pločicama su slijedeće: a)"A" - za vozila u vlasništvu diplomatskih i konzularnih predstavništava, misija stranih država i predstavništava međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini i njihovog osoblja koje ima diplomatski status. b)"M" - za vozila čiji su vlasnici stranci koji su uposleni u diplomatskim i konzularnim predstavništvima, misijama stranih država i predstavništvima međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, a nemaju diplomatski status. (4)Registarske pločice za vozila iz stavka (1) ovog članka izdate nakon početka izdavanja pločica sa međunarodnom oznakom BiH, su plave boje, obrubljene žutom linijom i sadrže oznaku zemlje u brojevima i registarsku oznaku vozila napisanu žutim slovima i brojevima. Ove registarske pločice su dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm. (5)Vozila kojima konstrukcijske osobine ne dozvoljavaju označavanje pločicama iz prethodnog stavka, označavaju se jednom pločicom dužine 340 mm, visine 200 mm i širine 1 mm, a drugom pločicom dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm. (6)Uz registarske pločice iz st. (4) i (5) ovog članka, izdaju se elipsaste naljepnice plave boje obrubljene žutom crtom koje sadrže slova žute boje i to: a)"CMD" - za vozila koji koristi šef diplomatskog predstavništva ili misije; b)"CD" - za vozila koja koriste osobe sa diplomatskim statusom; c)"CC" - za vozila koja koristi konzularni dužnosnik. (7)Elipsaste naljepnice iz stavka (6) ovog članka su dužine 150 mm, visine 110 mm i širine 1 mm, i iste sadrže neponovljivi serijski broj. (8)Za vozila iz stavka (1) ovog članka, registarske pločice iz st. (4) i (5) i elipsaste naljepnice iz stavka (6) ovog članka izdaju se uz prvo izdavanje potvrde o vlasništvu vozila i potvrde o registraciji. (9)Izgled registarskih pločica za vozila diplomatskih i konzular - nih predstavništava u BiH i elipsastih naljepnica dat je u Privitku broj 11. ovog pravilnika i čine njegov sastavni dio. Članak 39. (Registarske pločice za privremeno registrirana vozila sa međunarodnom oznakom BiH) (1)Registarske pločice za privremeno registrirana vozila i vozila koja se izvoze iz BiH radi registriranja u drugoj zemlji su bijele boje obrubljene plavom crtom sa registarskom oznakom motornog vozila koja se sastoji od jednog slova i dva broja, crtice, jednog slova, crtice i tri broja plave boje, dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm i plavim poljem u lijevom dijelu pločice koje sadrži međunarodnu oznaku Bosne i Hercegovine. (2)Vozila kojima konstrukcijske osobine ne dozvoljavaju označavanje pločicama iz prethodnog stavka, označavaju se jednom pločicom dužine 340 mm, visine 200 mm i širine 1 mm, a drugom pločicom dužine 520 mm, visine 110 mm i širine 1 mm i plavim poljem u lijevom dijelu pločice koje sadrži međunarodnu oznaku Bosne i Hercegovine. (3)Izgled registarskih pločica za privremeno registrirana vozila odgovara izgledu registarskih pločica koji je dat u Privitku broj 12. ovog pravilnika. Članak 40. (Oblik i sadržaj probne pločice sa međunarodnom oznakom BiH) (1)Probne pločice su bijele boje, obrubljene crvenom crtom, sa registarskom oznakom napisanom crvenom bojom, koja se sastoji od dva slova TT, crtice, šest brojeva crvene boje, a dužine su 520 mm, visine 110 mm i debljine 1 mm i izrađene od istog materijala kao i pločice sa međunarodnom oznakom BiH. (2)Probne pločice, izrađene od istog materijala kao i pločice sa međunarodnom oznakom BiH, postavljaju se na mjesto predviđeno za registracijske pločice, a nakon isteka roka važenja vraćaju se bilo kom nadležnom tijelu. (3)Izgled probne pločice dat je u Privitku broj 13. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Članak 41. (Tehnička specifikacija potvrde o vlasništvu vozila i potvrde o registriranju i registarskih pločica sa međunarodnom oznakom BiH) Tehnička specifikacija obrazaca potvrde o vlasništvu vozila i potvrde o registriranju, stikera i registarskih pločica sa međunarodnom oznakom BiH, data je u Privitku broj 14. ovog pravilnika, čini njegov sastavni dio i ne objavljuje se u službenim glasilima. V. EVIDENCIJE O REGISTRIRANIM VOZILIMA Članak 42. (Elektronička evidencija) Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (u daljnjem tekstu: IDDEEA) vodi i tehnički održava elektroničku evidenciju o registriranim vozilima u Bosni i Hercegovini i dokumentima vezanim za registriranje vozila (Centralni registar), koja se čuva trajno. Članak 43. (Nadležnost za vođenje evidencija) (1)Evidenciju iz članka 42. ovog pravilnika, vode nadležna tijela unutar svoje nadležnosti, uz obvezu istovremenog dostavljanja podataka elektroničkim putem IDDEEA-i. (2)Za točnost i ažurnost podataka u evidencijama o vozilima, odgovorni su nadležna tijela iz stavka (1) ovog članka. Članak 44. (Dosje vozila) (1)Svi zahtjevi koji se podnose nadležnom tijelu navedeni u ovom pravilniku, sa pripadajućim privitcima čine dosije vozila koji se odlaže po rednom broju registra i čuva se trajno. (2)Izuzetno od odredbi stavka (1) ovog pravilnika, zahtjevi za produženje važenja registracije sa privitcima i izdavanje probnih pločica, odlažu se u poseban dosje po evidencijskom broju primitka zahtjeva za produženje registracije i izdavanje probnih pločica, čuvaju se dvije godine. VI. REGISTRIRANJE I OZNAČAVANJE MOTORNIH I PRIKLJUČNIH VOZILA I OKLOPNIH BORBENIH VOZILA ORUŽANIH SNAG A BIH Članak 45. (Pojmovi) U smislu ovog poglavlja Pravilnika znače: (a)Pod pojmom vozila OS BiH, podrazumijevaju se motorna i priključna vozila koja se nalaze na uporabi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, te motorna i priključna vozila vlasništvo Ministarstva obrane koja su upućena kao podrška postrojbama koje sudjeluju u misiji Ujedinjenih naroda, a registrirana su u Bosni i Hercegovini. (b)Borbeno vozilo, gusjeničar i točkaš je svako oklopno, naoru - žano motorno vozilo specijalno izrađeno ili prilagođeno za bor bena djelovanja. Namjenski izrađena motorna borbena vozila su: oklopni automobili, oklopni transporteri, samo hod - na artiljerijska oruđa, borbena protuzračna i anfibijska vozila. Članak 46. (Nadležnost za registriranje vozila OS BiH) Zajednički centar za kontrolu kretanja (u daljnjem tekstu: or - gan nadležan za registriranje vozila OS BiH) nadležan je za registriranje i označavanje novonabavljenih motornih, priklju čnih i borbenih vozila, preregistriranje raspoloživih motornih i priklju - čnih vozila, produženje registracije za motorna i priključna vozila, izdavanje registarskih pločica za registrirana motorna i priključna vozila, vođenje centralnog registra registriranih motornih, priključnih i borbenih vozila, čuvanje i izdavanje obrazaca za registriranje, vođenje dosijea o registriranim motornim, priključnim i borbenim vozilima, brisanje vozila iz centralnog registra, te izdavanje dokumentacije o registriranim vozilima. Članak 47. (Vozila OS BiH koja podliježu registriranju) (1)Registriranju i označavanju podliježu: motorna vozila, borbena motorna vozila, specijalna motorna vozila na kojima su ugrađeni lansirni raketni sustavi, inženjerijski strojevi i priključna vozila osim sredstava naoružanja. (2)Sva motorna i priključna vozila iz stavka (1) ovog članka moraju biti označena propisanom registarskom oznakom, bez obzira da li se nalaze na uporabi, izvan uporabe ili u stanju konzerviranja. Članak 48. (Uvjeti za sudjelovanje vozila OS BiH u prometu) (1)U prometu na cestama mogu sudjelovati motorna i priključna vozila OS BiH, kojima je nadležni or gan izdao važeću ispravu o vlasništvu i registraciji (Privitak broj 15. ovog pravilnika) i koja su registrirana i označena po odredbama ovog pravilnika. (2)Za registrirano motorno vozilo oružanih snaga BiH, izdaju se registarske pločice i potvrda o vlasništvu i registraciji. (3)Registarske pločice i ispravu o vlasništvu i registraciji za registrirana motorna i priključna vozila OS BiH izdaje Zajednički centar za kontrolu kretanja. (4)Izuzetno, na cestama mogu prometovati i neregistrirana motorna vozila OS BiH, pod uvjetima predviđenim ovim pravilnikom. Članak 49. (Postupak sa vozilima OS BiH u stanju konzerviranja) (1)Za motorna i priključna vozila koja su u stanju konzerviranja izdaju se registarske pločice i isprava o vlasništvu i registriranju prilikom prvog registriranja. (2)Na motornim i priključnim vozilima iz stavka (1) ovog član ka ne vrši se tehnički pregled za produženje važnosti registracije. (3)Motorna i priključna vozila iz stavka (1) ovog članka na tehnički pregled upućuju se odmah nakon dekonzerviranja i ne mogu sudjelovati u prometu dok se na istima ne izvrši tehnički pregled. Članak 50. (Izgled registarskih pločica OS BiH) (1)Za neborbena motorna vozila i borbena motorna vozila - točkaše OS BiH registarske pločice sadrže slovne i brojčane oznake po standardima propisanim za registarske pločice. Veličina, izgled i oznake registarskih pločica propisane su ovim pravilnikom. (2)Oznake i brojevi na registarskim pločicama na neborbenim motornim vozilma i borbenim motornim vozilima - točkašima upisuju se slovima engleskog alfabeta (A, B, C, D, E, F, G, H, I) prema klasifikaciji motornih i priključnih vozila u OS BiH i arapskim brojevima u tehnici Swit zer land pismo. (3)Pločice se izrađuju od metala i moraju biti presvučene reflektirajućom tvari. (4)Izgled registarke pločice za neborbena motorna vozila i borbena motorna vozila - točkaše dat je u Privitku broj 16. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. (5)Izgled registarske pločice za motocikle OS BiH dat je u Privitku broj 17. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Članak 51. (Registarske oznake za vozila gusjeničare) (1)Na borbena motorna vozila - gusjeničare umjesto registarkih pločica, ispisuju se registarske oznake na određenom mjestu vozila, shodno uvjetima datim u Privitku broj 18. ovog pravilnika. Oznake se sastoje od grba, ispisa OS BiH, brojčanih i slovnih oznaka. (2)Izgled registarske oznake za borbena motorna vozila - gusjeničare dat je u Privitku broj 19. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. (3)Na borbena motorna vozila - gusjeničare registarske oznake ispisuju se sa lijeve i desne strane vozila, prema uvjetima za ispisivanje registarskih oznaka (Privitak broj 18. ovog pravilnika). Članak 52. (Promjena registarskih pločica na vozilima OS BiH) (1)Svako motorno i priključno vozilo, dok se nalazi u OS BiH nosi iste registarke pločice. (2)Vozilu se mogu promijeniti registarske pločice u slijedećim slučajevima: a)u slučaju kada su registarske pločice dotrajale da se ne može jasno očitati registarski broj ili se izgube, i b)u slučaju kada se koristi za izvršavanje specijalnih zadataka. Članak 53. (Uporaba dvojnih registarskih pločica na vozilima OS BiH) (1)Motorna vozila iz stavka (2) članka 52. ovog pravilnika, pored dodijeljenih registarskih pločica za izvršavanje specijalnih zadataka, zadržavaju prvobitno dodijeljene registarske pločice. Pločice dodijeljene za izvršavanje specijanih zadataka vraćaju se tijelu koji ih je izdao kada prestane potreba za korišćenjem istih. Evidencija o dodijeljenim registarskim pločicama za izvršavanje specijalnih zadataka vodi se kod tijela nadležnog za registriranje. (2)Motorna vozila iz stavka (2) članka 52. ovog pravilnika mogu, isključivo radi putovanja u inozemstvo, biti registrirana kod nadležnog Ministarstva unutarnjih poslova. (3)Odobrenje za registriranje vozila iz stavka (2) ovog članka daje Ministarstvo obrane BiH. (4)Evidencija o registriranim vozilima iz stavka (2) ovog članka vodi se u organu nadležnom za registriranje vozila OS BiH i Ministarstvu obrane BiH. Članak 54. (Preregistriranje vozila OS BiH) Postrojbe OS BiH, korisnici vozila, dužni su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika izvršiti preregistriranje svih motornih i priključnih vozila. Zahtjev za preregistriranje dostavlja se organu nadležnom za registriranje vozila OS BiH. Članak 55. (Registriranje novonabavljenih vozila OS BiH) Postrojba, koja je primila neregistrirano motorno, priključno ili borbeno vozilo (kupljeno, donirano, poklonjeno ili na drugi zakonit način stečeno), dužna je u roku od pet (5) dana izvršiti prijavu organu nadležnom za registriranje vozila OS BiH radi registriranja. Članak 56. (Zahtjev za registriranje vozila OS BiH) (1)Prijava motornih i priključnih vozila za registriranje vrši se podnošenjem Zahtjeva za registriranje neborbenih motornih i priključnih vozila i borbenih motornih vozila - točkaša (obrazac ORVOS-1. - Privitak broj 20. ovog pravilnika) i Zahtjeva za označavanje borbenih motornih vozila - gusjeničara (obrazac ORVOS-2. - Privitak broj 21. ovog pravilnika). Uz zahtjev za registriranje jedinica OS BiH, podnositelj zahtjeva dužan je priložiti dokumentaciju propisanu člankom 60. ovog pravilnika. (2)Zahtjev iz stavka (1) ovog članka podnosi se tijelu nadležnom za registriranje, a podnose ga postrojbe na izravnoj svezi Zajedničkom štabu OS BiH, Operativnoj komandi OS BiH i Komandi za podršku. Članak 57. (Zabrana isticanja oznaka na vozilima OS BiH) (1)Na motorna i priključna vozila Oružanih snaga BiH nije dozvoljeno postavljanje i isticanje oznaka koje nisu predviđene ovim pravilnikom. (2)Zabranjeno je postavljanje internih oznaka postrojbi OS BiH, kao i ispisivanje naziva i oznaka postrojbi na vozilima. (3)Izuzetno, obilježavanje vozila u koloni, za vrijeme organiziranog kretanja kolone, posebnim znacima može se vršiti, s tim da se oznake postavljaju u donjem desnom kutu prednjeg vjetrobranskog stakla. (4)Odredbe stavka (2) ovog članka ne odnose se na vozila Vojne policije, sanitetska motorna vozila, vatrogasna vozila, motorna vozila na kojima se vrši obuka i vozila kojima se prijevoze opasne tvari. Članak 58. (Dodjeljivanje registarskih oznaka za vozila OS BiH) Raspored registarskih pločica za registriranje motornih i priključnih vozila OS BiH, vrši tijelo nadležno za registriranje vozila OS BiH, na temelju zahtjeva za registriranje iz članka 56. stavak (1), po principu odabira slučajnog uzorka. Istoj postrojbi OS BiH ne dodjeljuju se registarske pločice u nizu. Članak 59. (Evidencija registriranih sredstava vozila OS BiH) Tijelo nadležno za registriranje vozila OS BiH vodi evidenciju i pregled registriranih motornih i priključnih vozila OS BiH. (obrazac ORVOS-3.- Privitak broj 22. ovog pravilnika). Članak 60. (Dokumentacija za registriranje vozila OS BiH) (1)Registriranje motornih, priključnih i borbenih vozila OS BiH vrši Zajednički centar za kontrolu kretanja na temelju zahtjeva za registriranje motornih, priključnih i borbenih vozila (obrazac ORVOS-1. i ORVOS-2.). Zahtjev za registriranje dostavljaju tijela prometne službe iz članka 56. stavak (2) ovog pravilnika. (2)Uz zahtjev za registriranje prilaže se potvrda o tehničkoj ispravnosti motornog i priključnog vozila, jedan primjerak materijalnog naloga o zaduženju postrojbe OS BiH sa motornim ili priključnim vozilom i dokaz o podrijetlu motornog ili priključnog vozila (faktura, račun, otpremnica, ugovor o donaciji) i nevažeća prometna dozvola motornog vozila - kada se vrši preregistriranje. (3)Kao dokaz o podrijetlu prihvatit će se važeća prometna dozvola koju su izdala prijašnja entitetska ministarstva, materijalna lista zaduženja sredstva, a u prometnoj dozvoli upisan podatak da je vlasnik motornog ili priključnog vozila jedno od prijašnjih entitetskih ministarstava obrane, odnosno vojna pošta. (4)Nakon izvršenja preregistriranja stara prometna dozvola se poništava i odlaže u dosije o motornom vozilu. Članak 61. (Postupak registriranja vozila OS BiH) Or gan nadležan za registriranje vozila OS BiH registrirat će vozilo tek kada izvrši slijedeće radnje: a)kontrolu valjanosti i identičnosti podataka iz zahtjeva za registriranje, potvrde o tehničkoj ispravnosti, materi - jalnog naloga i dokumenta o podrijetlu motornog vozila, b)unošenje podataka iz zahtjeva za registriranje u Pregled registriranih motornih, priključnih i borbenih vozila OS BiH (obrazac ORVOS-3.) i dodjeli odgovarajuće registarske oznake, c)upiše dodijeljene registracijske oznake u zahtjev za registriranje motornih, priključnih i borbenih vozila OS BiH (obrazac ORVOS-1. i ORVOS-2.), d)formira dosje za motorno, priključno odnosno borbeno vozilo gdje se ulažu zahtjev za registriranje, potvrda o tehničkoj ispravnosti, materijalni nalog i dokumenta o podrijetlu vozila, e)unese podatke u elektroničku evidenciju, f)izda ispravu o vlasništvu i registraciji za neborbena motor - na i priključna vozila i borbena motorna vozila - točkaše. Članak 62. (Tehnički pregled vozila OS BiH) (1)Tehnički pregledi motornih i priključnih vozila vrše se jednom godišnje, izuzev autobusa i vozila za obuku za koja se provjera tehničke ispravnosti vrši svakih šest mjeseci. (2)Izuzetno, novoproizvedena motorna i priključna vozila podvrgavaju se tehničkom pregledu prije prvog registriranja, a nakon toga tijekom mjeseca u kojem istječe rok od 24 mjeseca od dana prvog registriranja. (3)Na tehnički pregled ne upućuju se motorna i priključna vozila koja su u stanju konzerviranja. Članak 63. (Ispisivanje oznaka na borbenim vozilima) Ispisivanje registarskih oznaka na borbena vozila - gusjeničare vrši se prema uvjetima za ispisivanje registarskih oznaka (Privitak broj 18. ovog pravilnika). Članak 64. (Postupak sa pločicama sa rashodovanih vozila OS BiH) (1)Rashodovanje motornih i priključnih vozila vrši se rješenjem o rashodovanju koje donosi nadležni komandant postrojbe OS BiH, odnosno nadležna osoba ustrojstvene cjeline Ministarstva obrane BiH. (2)Po donošenju rješenja o rashodovanju vozila, starješina postrojbe iz čijeg sastava je vozilo, odmah, a najkasnije u roku od sedam dana, uz izviješće dostavlja organu nadle žnom za registriranje vozila OS BiH: registarske pločice sa rasho - dovanog vozila, ispravu o vlasništvu rashodovanog vozila i kopiju rješenja o rashodovanju za svako pojedinačno vozilo. (3)Tijelo nadležno za registriranje vozila OS BiH ažurira podatke u Pregledu registriranih motornih, priključnih i borbenih vozila OS BiH, te poništava ispravu o vlasništvu, upisuje da tum rashodovanja i broj rješenja o rashodovanju te je odlaže u dosije vozila skupa sa rješenjem o rashodovanju. (4)Tijelo nadležno za registriranje šestomjesečno organizira komisijsko uništenje vraćenih registarskih pločica rashodovanih vozila. Članak 65. (Uvjeti za korišćenje probnih pločica za vozila OS BiH) (1)Svako neregistrirano motorno i priključno vozilo OS BiH koje sudjeluje u prometu mora biti obilježeno probnim pločicama. (2)Vozilo se obilježava sa dvije probne pločice, koje se postavljaju na prednjoj i zadnjoj strani vozila i to tako da su vidljive a oznake na njima uočljive. (3)Izuzetno, stavak (1) ovog članka ne odnosi se na novona - bavljena motorna i priključna vozila, koja se svo vrijeme, od mjesta preuzimanja do mjesta registriranja prijevoze vučnim vlakom, odnosno namjenskim vozilom za prijevoz vozila, za vrijeme dok se prijevoze tim vozilom. Članak 66. (Izgled probnih pločica za vozila OS BiH) (1)Probne pločice za vozila OS BiH su žute boje obrubljene crnom crtom sa registarskom oznakom crne boje, dimenzija 520 mm x 110 mm. Probne registarske pločice ne moraju biti presvučene reflektirajućom tvari, a izrađene su od čvrstog papirnog materijala. Probne pločice sastoji se od šest brojeva, jednog slova i natpisa OS BiH. Iznad registarske oznake na sredini registarske pločice ispisan je naziv "PROBA". (2)Oznake i brojevi na probnim pločicama ispisuju se slovima engleskog alfabeta (A, B, C, D, E, F, G, H, I) prema klasifikaciji motornih i priključnih vozila u OS BiH i arapskim brojevima, u tehnici Swit zer land pismo (Privitak broj 23. ovog pravilnika). Članak 67. (Izdavanje probnih pločica za vozila OS BiH) (1)Izdavanje probnih pločica za potrebe postrojbi OS BiH vrši or gan nadležan za registriranje vozila OS BiH. (2)Za svaku izdatu probnu pločicu or gan nadležan za regi stri - ranje vozila OS BiH izdaje Potvrdu o korišćenju probnih plo - čica (obrazac ORVOS-4; Privitak broj 24. ovog pravilnika). (3)Evidenciju o izdatim probnim pločicama vodi or gan nadležan za registriranje vozila OS BiH na obrascu broj ORVOS-5. koji je dat u Privitku broj 25. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. (4)Nakon prestanka potrebe za probnim pločicama, probne pločice vraćaju se organu koji ih je izdao. Članak 68. (Rokovi za dostavljanje dosjea za vozila OS BiH) (1)Prijašnja entitetska ministarstva obrane, odnosno postrojbe OS BiH kod kojih se vode evidencije o registriranim vozilima entitetskih vojski, trideset dana nakon stupanja na snagu ovog pravilnika zapisnički će dostaviti neiskorišćene obrasce i dosijee o registriranim motornim vozilima organu nadležnom za registriranje vozila OS BiH. (2)Za motorna i priključna vozila za koja su dostavljeni dosijei, or gan nadležan za registriranje vozila OS BiH izvršit će preregistriranje. Članak 69. (Registriranje privremeno dodijeljenih vozila za potrebe OS BiH) (1)Or gan nadležan za registriranje vozila OS BiH izvršit će registriranje privremeno dodijeljenih motornih i priključnih vozila, za obavljanje posebnih zadataka (deminiranje, sudjelovanje u misijama Ujedinjenih naroda i dr.) za potrebe OS BiH. Kao dokaz o podrijetlu vozila prihvatit će se ugovor, sporazum, odluka ili bilo koji drugi pisani dokument potpisan od strane davatelja i primatelja vozila. (2)Vozila iz stavka (1) ovog članka registrirat će se samo na vrijeme na koje se ustupaju na uporabu OS BiH. Nakon iste ka vremena ustupanja sa registarskim pločicama i prometnom dozvolom postupa se shodno članku 64. ovog pravilnika. VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 70. (Personaliziranje i dodjela registarskih pločica i isprava o vozilu) (1)IDDEEA vrši personaliziranje registarskih pločica koje se izdaju sukladno odredbama ovog pravilnika i njihovu raspodjelu nadležnim tijelima, osim registarskih pločica za vozila OS BiH. (2)IDDEEA vrši raspodjelu potvrda o vlasništvu vozila i potvrda o registriranju, a personaliziranje istih vrše nadležna tijela. (3)IDDEEA vrši raspodjelu stiker naljepnica, a označavanje na za to predviđenim mjestima, vrše nadležna tijela. Članak 71. (Osiguravanje obrazaca i postavljanje registarskih pločica) (1)Obrasce propisane ovim pravilnikom, osim obrasca zahtjeva iz članka 5. stavak (2) ovog pravilnika, osigurava IDDEEA. (2)Izuzetno od odredbi stavka (1) ovog članka, za vozila OS BiH obrasce i registarske pločice osigurava Ministarstvo obrane BiH. (3)Registarske pločice su vlasništvo države BiH, a iste se u slučajevima propisanim odredbama ovog pravilnika izdaju na korišćenje. (4)Registarske pločice propisane ovim pravilnikom postavljaju se na mjesto koje je proizvođač vozila predvidio za njihovo postavljanje. Članak 72. (Prestanak primjene propisa) Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje primjena propisa koji su regulirali ovu materiju u Bosni i Hercegovini. Članak 73. (Stupanje na snagu propisa) (1)Nadležno tijelo u procesu registracije vozila, prihvata dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila sa bilo koje stanice tehničkog pregleda vozila koja je uvezana u informacioni sustav. (2)Prilikom podnošenja zahtjeva za produženje važnosti regi - striranja vozila ili promjene podataka o vlasniku ili vozilu koji sadrži prometna dozvola, koji se podnese nakon stu panja na snagu ovog pravilnika izdaje se potvrda o vlasništvu vozila. (3)Potvrda o registraciji će se izdati nakon popunjavanja svih slobodnih pol ja za produženje registracije u prometnoj dozvoli, ukoliko odredbama ovog pravilnika nije drugačije propisano. (4)Izdavanjem potvrde o vlasništvu vozila, prometna dozvola, izdata po propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovog pravilnika, služi kao potvrda o registriranju. (5)Prometna dozvola može se, na zahtjev vlasnika, zamijeniti potvrdom o registriranju i prije navedenog roka. (6)Registarske pločice, izdate po propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovog pravilnika, ostaju u uporabi i korišćenju do promjene vlasništva ili promjene podataka o vozilu ili o vlasniku vozila, ukoliko odredbama ovog pravilnika nije drugačije propisano. Članak 74. (Stupanje na snagu propisa) (1)Ovaj pravilnik stu pa na snagu 28. rujna 2009. godine. (2)Ovaj pravilnik objavit će se u "Službenom glasniku BiH" i u Službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Broj 01-02-2-2695/09 31. srpnja 2009. godine Ministar Mr. sc. Rudo Vidović, v. r. USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u predmetu broj U 5/06, rješavajući zahtjev Ive Mire Jovića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošewa zahtjeva, na osnovu člana VI/3a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 17 stav 1 tačka 3 i člana 59 stav 2 alineja 2 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05 i 64/08) i člana 1 Odluke o izmjenama i dopunama Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 29. maja 2009. godine, u sastavu: Da vid Feldman, potpredsjednik Miodrag Simović, potpredsjednik Valerija Galić, potpredsjednica Tu dor Pantiru, sudija Mato Tadić, sudija Con stance Grenje, sudija Krstan Simić, sudija na sjednici održanoj 29. maja 2009. godine donio je ODLUKU O DOPUSTIVO STI I MERITUMU 1 Smatra se odbijenim zahtjev Ive Mire Jovića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošewa zahtjeva, za ocjenu ustavnosti člana 1 stav 1, člana 2 posljedwa rečenica, člana 6 stav 3, člana 10 stav 4, člana 12 st. 1, 2 i 3, člana 13 stav 2 tačka f) i člana 18 stav 2 u dijelu kojim se predviđaju tri javna RTV servisa; člana 3, člana 7 stav 2, člana 8 stav 3, člana 9 stav 1, treća i četvrta rečenica, u dijelu kojim se predviđaju dvije televizijske i dvije ra - dio-stanice za teritoriju određenog entiteta, člana 12 stav 4 i člana 42 st. 1, 2 i 3 i člana 19 stav 2 Zakona o Javnom ra - dio-televizijskom sistemu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 78/05). Odbacuje se zahtjev Ive Mire Jovića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošewa zahtjeva, za ocjenu ustavnosti člana 9 stav 2 i člana 26 stav 4 Zakona o Javnom ra dio-televizijskom sistemu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 78/05) zbog toga što je podnosilac zahtjeva odustao od zahtjeva. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i u "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine". OBRAZLOŽEWE I. Uvod 1. Ivo Miro Jović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošewa zahtjeva (u daqnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), podnio je 16. februara 2006. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 1 stav 1, člana 2, posljedwa rečenica, člana 6 stav 3, člana 10 stav 4, člana 12 st. 1, 2 i 3, člana 13 stav 2 tačka f) i člana 18 stav 2 u dijelu kojim se predviđaju tri javna RTV servisa; člana 3, člana 7 stav 2, člana 8 stav 3, člana 9 stav 1, treća i četvrta rečenica, u dijelu kojim se predviđaju dvije televizijske i dvije ra dio-stanice za teritoriju određenog entiteta i člana 9 stav 2, člana 12 stav 4, člana 26 stav 4 i člana 42 st. 1, 2 i 3 Zakona o Javnom ra - dio-televizijskom sistemu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 78/05, u daqnjem tekstu: osporeni zakon). Podnosilac zahtjeva je zahtjev dopunio 19. maja 2006. godine. Takođe, podnosilac zahtjeva je zatražio da se donese privremena mjera kom bi Ustavni sud obustavio primjenu člana 42 st. 1 do 3 osporenog zakona sa obrazloženjem da, u protivnom, organizacija i konstituisanje organa u skladu sa navedenim odredbama može da izazove štetne posljedice po zaštitu ustavnih prava hrvatskog naroda u okviru sistema javnog emitovawa u Bosni i Hercegovini. Podnosilac je predložio da Ustavni sud, u skladu sa članom 46 Pravila Ustavnog suda, održi javnu raspravu o ovom predmetu, navodeći da je to potrebno s obzirom na važnost pitawa koja su ovim zahtjevom pokrenuta za hrvatski narod. Podnosilac zahtjeva je 12. februara 2009. godine dostavio konačno opredijeljen zahtjev. II. Postupak pred Ustavnim sudom 2. Ustavni sud je Odlukom o privremenoj mjeri broj U 5-06 od 31. marta 2006. godine odbio kao neosnovan podnosiočev zahtjev za donošenje privremene mjere. 3. Na osnovu člana 22 stav 1 Pravila Ustavnog suda, od Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zatraženo je 15. juna 2007. godine da dostave odgovore na zahtjev. 4. Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 20. juna 2007. godine dostavio je odgovor na zahtjev, a Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije dostavio odgovor na zahtjev. 5. Na osnovu člana 26 stav 2 Pravila Ustavnog suda, odgovor na zahtjev je 3. septembra 2007. godine dostavljen podnosiocu zahtjeva. 6. Na osnovu člana 46 Pravila Ustavnog suda, na plenarnoj sjednici, održanoj 23. januara 2007. godine, Ustavni sud je odlučio da održi javnu raspravu na kojoj će se raspravljati o predmetnom zahtjevu pri čemu je utvrđena i lista učesnika. Na javnu raspravu su, shodno utvrđenoj listi učesnika, pozvani podnosilac zahtjeva, predstavnici oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predstavnici upravnih odbora RTV Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Republike Srpske, kancelarija direktora RTV Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Republike Srpske, Sveučilišta u Mostaru, Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Fakulteta političkih nauka u Bawoj Luci, Udružewa "BH novinari", Asocijacije elektronskih medija, Udruge hrvatskih novinara, Institucije ombudsmana Federacije BiH i Predsjedništva BiH. 7. Ustavni sud, na osnovu člana 46 stav 1 Pravila Ustavnog suda, 30. januara 2009. godine održao je javnu raspravu. Javnoj raspravi je prisustvovao lično podnosilac zahtjeva, a u njegovo ime, takođe su prisustvovali diplomirani pravnik Anto Grbić i dr sci. Božo Žepić. Od pozvanih eksperata javnoj raspravi su prisustvovali Zdravko Šavija, predstavnik RTVRS, prof. Hanka Vajzović i Mevludin Tanović iz Upravnog odbora RTV Federacije BiH. Nakon okončane javne rasprave podnosiocu zahtjeva je ostavljen rok od 15 dana da dostavi konačno opredijeljen zahtjev. 8. Podnosilac zahtjeva je 12. februara 2009. godine, u roku koji je određen na plenarnoj sjednici, dostavio podnesak u kom je iznio svoj konačno opredijeljeni zahtjev. Podnesak je dostavljen Predstavničkom domu i Do mu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 9. marta 2009. godine. 9. U skladu sa članom 93 stav 1 alineja 2 i stav 3 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je donio odluku o izuzimanju predsjednice Ustavnog suda Seade Palavrić i sudije Mirsada Ćemana u radu i odlučivanju o predmetnom zahtjevu, jer su učestvovali u donošenju osporenog zakona kao članovi Parlamentarne skupštine. III. Zahtjev a) Navodi iz zahtjeva 10. U zahtjevu podnosilac je naveo da član 1 stav 1, član 2, posljedwa rečenica, član 6 stav 3, član 10 stav 4, član 12 st. 1, 2 i 3, član 13 stav 2 tačka f) i član 18 stav 2 u dijelu kojim se predviđaju tri javna RTV servisa; član 3, član 7 stav 2, član 8 stav 3, član 9 stav 1, treća i četvrta rečenica, u dijelu kojim se predviđaju dvije televizijske i dvije ra dio-stanice za teritoriju određenog entiteta i član 9 stav 2, član 12 stav 4, 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 66/09 član 26 stav 4 i član 42 st. 1, 2 i 3 osporenog zakona nisu saglasni čl. I/2, II/1, II/2 i II/3h) i članu II/4 Ustava Bosne i Hercegovine, čl. 10 i 14 Evropske konvencije za zaštitu qudskih prava i osnovnih sloboda (u daqnjem tekstu: Evropska konvencija), te članu 19 stav 2 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. 11. U obrazloženju zahtjeva je navedeno da su dosadašwi uspostavljeni standardi, kao instrumenti pravne zaštite za ravnopravnu zaštitu prava konstitutivnih naroda i ravnopravnu upotrebu tri zvanična jezika u sistemu javnog emitovawa kako na entitetskom, tako i na državnom nivou za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini izuzetno nepovoqni, zbog čega se, putem ovog zahtjeva, ukazala potreba za normativnim i stvarnim očuvanjem etničkog, jezičkog, kulturnog, vjerskog i drugog identiteta. Podnosilac je, kao argumenat za podnošenje zahtjeva, ukazao i na okolnosti pod kojima je Zakon donesen, odnosno na činjenicu da nisu prihvaćeni amandmani predstavnika hrvatskog naroda u kojima se pokušala da obezbijedi identična ili jednaka upotreba bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika na tri kanala jednog Javnog BHRT servisa ili tri javna RTV servisa na tri zvanična jezika. Neprihvaćanjem amandmana, prema mišljenju podnosioca, usvojen je zakon čija koncepcija zadržava na entitetskom nivou postojanje dva javna servisa, jedan u Republici Srpskoj, de facto, iskqučivo na srpskom jeziku i drugi u Federaciji, uglavnom, na bosanskom jeziku. Dakle, kako je navedeno, "zadržana je asimetričnost rješewa na štetu hrvatskog jezika i samim tim hrvatskog naroda u BiH". Suština ovog dijela navoda, u kom se osporavaju odredbe kojima su regulisana tri javna RTV sistema, odnosi se na nemogućnost hrvatskog naroda da formira ra dio-televizijski kanal na hrvatskom jeziku, zbog čega podnosilac smatra da osporene odredbe nisu saglasne sa članom II/3h) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 10 Evropske konvencije, a takođe, ni sa principom vladavine prava iz člana I/2 Ustava BiH. 12. Član 9 stav 2 osporenog zakona, prema mišljenju podnosioca, izuzetno je restriktivan s obzirom na garancije koje pruža član 10 stav 1 Evropske konvencije, jer nije jasno na koje se nove RTV kanale unutar Odbora Sistema ova norma odnosi, odnosno da li se odnosi na buduće privatne RTV kanale. Ovu odredbu podnosilac tumači kao političku kontrolu nad ra dio-televizijskim sistemom u BiH i smatra da takvo rješenje nije ekvivalentno u odnosu na wihove zahtjeve u okviru sistema javnog emitovawa u BiH. 13. Podnosilac zahtjeva je, dalje, naveo da u osporenom članu 7 stav 2, članu 8 stav 3, kao i članu 26 stav 4 osporenog zakona "nije dana adekvatna naznaka da će predstavnici sva tri konstitutivna naroda biti jednakopravno zastupljeni u Odboru Sustava i da će sva tri službena jezika stvarno jednakopravno biti zastupljena u programima javnih RTV servisa. Naprotiv, postojeća rješewa sadržana u članku 7. stavak 2. i članku 8. stavak 3. otvaraju mogućnost da u wihovoj praktičnoj primjeni dođe do z loupotrebe prava konstitutivnih naroda u svezi sa wihovom jednakom zastupljenosti u Odboru Sustava". Podnosilac smatra da, s obzirom na nadležnosti Odbora Sistema, posebno u vezi sa programskim principima koji se odnose na vitalni nacionalni interes svih konstitutivnih naroda i primjenu ovih principa u praksi, a slijedeći ustavni princip o konstitutivnosti naroda, osporenim zakonom treba precizno i jasno na odgovarajući način biti garantovana zastupljenost konstitutivnih naroda i "ostalih" u Odboru Sistema, odnosno obezbijeđena jednaka zastupljenost konstitutivnih naroda. Dalje, prema mišljenju podnosioca zahtjeva, član 26 stav 4 osporenog zakona prilično uopšteno daje naznaku o zastupljenosti prava konstitutivnih naroda i jednakoj upotrebi tri zvanična jezika i dva pisma u okviru programa javnih RTV servisa. Takvo određivanje jednake zastupljenosti jezika, bez mehanizama sprovođewa, prema mišljenju podnosioca zahtjeva, za hrvatski narod je neprihvatqivo, jer predstavlja bojazan da će biti nastavljen neravnopravan tretman hrvatskog jezika u programima javnih servisa i samim tim nastavljeno ugrožavanje slobode izražavawa hrvatskog naroda u okviru programa javnih RTV sistema u BiH. Zbog navedenog, podnosilac zahtjeva je zabrinut za moguću otvoreniju i potpuniju diskriminaciju hrvatskog jezika u bosanskohercegovačkom medijskom prostoru, te mogućnost da će "Hrvati bez jednakog prava na svoj jezik, kao i Bošwaci i Srbi u javnim RTV servisima, u budućnosti u Bosni i Hercegovini biti osuđeni na tihu, laganu, ali sigurnu asimilaciju, što je sudbina svakog jezika, kulture i tradicijske baštine kada se nađe u medijskoj izolaciji". Zbog svega navedenog, podnosilac zahtjeva smatra da član 7 stav 2, član 8 stav 3, kao i član 26 stav 4 osporenog zakona zahtijevaju posebnu preciznost bez mogućnosti diskrecionih ovlašćewa kadrovskih struktura. 14. U dopuni zahtjeva od 19. maja 2006. godine podnosilac zahtjeva je ukazao i na nesaglasnost navedenih odredbi osporenog zakona sa članom 3 stav 1 i članom 11 stav 1 alineje a-i Evropske povelje za regionalne jezike i jezike mawina (u daqnjem tekstu: Evropska povelja), navodeći da iako Hrvati u BiH nisu nacionalna mawina, a hrvatski jezik nije regionalni ni mawinski jezik, već zvanični jezik, to ne iskqučuje obavezu BiH da uspostavi jedan televizijski kanal na "regionalnom ili jeziku mawine", tj. zvaničnom jeziku koji se manje upotrebljava na određenoj teritoriji BiH. 15. Podnosilac zahtjeva je predložio da se donese privremena mjera kom bi se obustavila primjena člana 42 st. 1, 2 i 3 osporenog zakona, o kojoj je Ustavni sud već donio odluku. 16. Podnosilac je predložio da Ustavni sud, u skladu sa članom 46 Pravila Ustavnog suda, održi javnu raspravu o ovom predmetu, navodeći da je to potrebno s obzirom na važnost pitawa koja su ovim zahtjevom pokrenuta za hrvatski narod. a.a) Navodi iz opredijeljenog zahtjeva nakon održane javne rasprave 17. U završnoj riječi podnosilac zahtjeva je istakao da ostaje pri zahtjevu za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona navedenih u zahtjevu, osim člana 9 stav 2 i člana 26 stav 4 u odnosu na koje odustaje od zahtjeva. U obrazloženju završne riječi u najvećoj mjeri su ponovljeni navodi iz zahtjeva, a apostrofirano je da se Evropska povelja u Bosni i Hercegovini primjenjuje direktno shodno Ustavu Bosne i Hercegovine i da je, stoga, irelevantan čin njena ratifikacija da bi se ona primijenila u Bosni i Hercegovini i u konkretnom slučaju. U završnoj riječi su ponovo naglašene "nužnost i opravdanost formirawa posebnog RTV kanala na hrvatskom jeziku" radi očuvawa identiteta i subjektiviteta hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. b) Odgovor na zahtjev 18. Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dostavio je odgovor, koji je potpisao Ilija Filipović, predsjedavajući Doma naroda. U odgovoru je navedeno da u cijelosti podržavaju zahtjev podnosioca, te da "iz istih razloga nemaju potrebe davati bilo kakve nove prijedloge ili dodatna obrazložewa". U suštini, smatraju da je pravo na osnivanje institucija na sopstvenom jeziku jedno od osnovnih kolektivnih i individualnih qudskih i ustavnih prava i sloboda, te da će Ustavni sud svojom odlukom pridonijeti daqnjem jačanju međusobnog povjerewa konstitutivnih naroda i građana, kao i stabilnosti države i društva. IV. Javna rasprava Stavovi podnosioca zahtjeva 19. Podnosilac zahtjeva je opširno izložio istorijski kontekst ovog predmeta, ukazujući pri tome na nužnost očuvawa etničkog identiteta posebno hrvatskog naroda koji je, iako konstitutivan, u Bosni i Hercegovini u mawini. U izlaganju je ukazano na "majorizaciju" koja je sprovedena u postupku usvajawa osporenog zakona s obzirom na to da hrvatski predstavnici nisu glasali za predloženi zakon u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu je naglasio da je protivljenje hrvatskog naroda osporenom zakonu jasno izraženo i činjenicom da Hrvati u Ustavnom sudu nisu glasali za odluku kom je odbijen kao neosnovan zahtjev da se utvrdi da je predloženi zakon destruktivan po hrvatski nacionalni interes. Podnosilac zahtjeva je iznio primjere koji, prema njegovom mišljenju, ukazuju na proces asimilacije hrvatskog naroda sa posebnim naglaskom na asimilaciju u pogledu korišćewa hrvatskog jezika i običaja. U okviru obrazlagawa nezadovoqstva postojećim ra dio-televizijskim sistemom iznesen je podatak o 83.000 Hrvata koji ne plaćaju pretplatu za javni RTV servis. U ostalom dijelu uvodnog izlagawa podnosioca zahtjeva u najvećoj mjeri su ponovljena stanovišta iz zahtjeva i zakqučeno da u Bosni i Hercegovini "nedostaje 40% Hrvata, a da mediji za to snose veliku odgovornost i da zato postoji potreba za ovom vrstom borbe". 20. U izlaganju je, dalje, istaknuto da je pravo na jezik individualno i kolektivno pravo i da oduzimanje tog prava predstavlja i oduzimanje identiteta jednog naroda, što se dešava osporenim zakonom. Naglašeno je da je osporeni zakon trebalo da bude odraz volje svih građana, što nije slučaj s obzirom na način njegovog predlagawa i donošewa, a da on, ustvari, samo "proizvodi stanje nejednakopravnosti, jer ovaj zakon ne poznaje narode i proizvodi frustracije cijelog naroda". Navedeno je da je osporenim zakonom na diskriminišući način predviđeno samo da entiteti imaju svoje RTV servise, a da to nemaju narodi, te pošto Hrvati žive u zajedničkom entitetu, oni nemaju pravo na svoj RTV kanal. Istaknuto je da se od Ustavnog suda traži da ide dalje od puke jurističke logike, odnosno da usvoji širi pristup kada bude razmatrao ovaj predmet. 21. U dijelu izlagawa o primjeni Evropske povelje dat je istorijski osvrt na usvajanje i primjenu ov og međunarodnopravnog instrumenta, njenu hijerarhijsku lociranost u odnosu na ostale opšte akte Savjeta Evrope, a posebno Evropsku konvenciju, pri čemu je sâm podnosilac ostavio otvorena određena pitawa primjene ovog instrumenta. Istaknuto je da se Evropska povelja krši u Bosni i Hercegovini određenim činjenjima organa vlasti u Bosni i Hercegovini, jer se pogrešno smatra da se Evropska povelja odnosi samo na mawinske jezike. U tom smislu je ukazano na član 3 Evropske povelje koji obuhvata zvanične jezike koji se manje upotrebljavaju na određenim područjima potpisnice Evropske povelje, te da se tako sva prava iz Evropske povelje primjenjuju. U ovom kontekstu je ukazano na to koja sve prava daje Evropska povelja. Navedeno je da je obaveza potpisnica Evropske povelje, pa tako i Bosne i Hercegovine, i omogućavanje formalnih pretpostavki za registraciju kod nadležnih organa institucija na jezicima na koje se Evropska povelja odnosi, ali i stvaranje materijalnih pretpostavki za uspostavljanje takvih institucija. Podnosilac zahtjeva je ukazao na to da ne samo da to nije tako u praksi nego se preduzimaju i radnje suprotne ovome kao što je slučaj sa zabranom Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine da se koriste etničke odrednice u zvaničnim nazivima radijskih stanica sa hrvatskim predznakom. Podnosilac zahtjeva, na kraju, problematizovao je pitanje šta su to "europska načela" na kojima treba biti zasnovano uređenje ra dio-televizijskog sistema u Bosni i Hercegovini, kako je to propisano u Studiji izvodqivosti za približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Prema mišljenju podnosioca zahtjeva, to su nesumwivo i principi iz Evropske povelje kao evropskog međunarodnog instrumenta. 22. Na pitanje Ustavnog suda da li činjenica što se neki zakon ne primjenjuje, ili zato što nije podržan u zakonodavnoj proceduri čini zakon neustavnim, odgovoreno je da, strogo formalno, to vjerovatno nije slučaj, ali da se u praksi često događa da se primijeni "nešto što nekome odgovara, a prećutnim preglasavanjem se ne provodi ono što u zakonu piše". 23. Na pitanje Ustavnog suda da li misli da bi novi kanal na hrvatskom jeziku trebalo da bude na čistom kwiževnom hrvatskom jeziku ili kolokvijalnom jeziku, nije konkretno odgovoreno, nego je ukazano na potrebu da se očuva identitet hrvatskog naroda putem jezika s obzirom na njegov postepeni nestanak u svakodnevnom govoru. 24. Na pitanje Ustavnog suda da li smatra da je prava uloga Ustavnog suda da razmotri valjanost zakona s obzirom na ono što nije, ili što jeste u zakonu, podnosilac zahtjeva je odgovorio da nije ideja da se primijeni nešto što u Ustavu nema, ali je ideja da se primijeni u praksi ono što se kaže u zakonu. 25. Na daqnje pitanje Ustavnog suda da li u osporenom zakonu ima nešto o TV kanalima na srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku, te da li je ideja da se naprave zasebni kanali na jezicima naroda u duhu multikulturnog društva o kom govorimo, odgovoreno je da bi, upravo suprotno, formiranje ovakvih kanala unaprijedilo multikulturalnost društva. 26. Na posljednje pitanje Suda da se izjasni o tome da li se njegov zahtjev odnosi na pitanje implementacije osporenog zakona, ili na neustavnost njegovih odredbi, podnosiocu zahtjeva, uz njegovu saglasnost, ostavljen je rok od 15 dana da svoj konačni zahtjev opredijeli i dostavi Ustavnom sudu. Stanovišta prof. Hanke Vajzović - Fakultet političkih nauka u Sarajevu, Odsjek žurnalistike 27. Na početku izlagawa izneseni su odgovori na pitawa koja je postavio Ustavni sud u okviru javne rasprave. Tako je navedeno mišljenje da se neuspostavljanjem javnog servisa ili kanala na hrvatskom jeziku ne ograničava sloboda izražavawa hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini, da hrvatski narod nije diskriminisan u odnosu na druga dva naroda u sadašwim prilikama uz postojeći RTV servis, nego da se eventualno može da govori o diskriminaciji "ostalih" u odnosu na konstitutivne narode. Takođe je navedeno da se neuspostavljanjem RTV servisa na hrvatskom jeziku ne krši Evropska povelja o regionalnim i mawinskim jezicima, jer se ni u jednoj odredbi ne može da nađe poređenje sa našom jezičkom situacijom, te da za očuvanje kulturnog, jezičkog, vjerskog i drugog identiteta ni hrvatskog, niti ijednog od tri konstitutivna naroda, nije neophodan zaseban kanal u okviru postojećeg RTV sistema. U vezi sa pitanjem o navodnoj povredi prava na slobodu izražavawa, naglašeno je da svako može privatno i javno govoriti kako želi, a da je drugo pitanje šta svako mora da sluša u kontekstu današnjeg vremena, te da ne može da se govori o narušavanju slobode izražavawa, pa ni o eventualnoj ugroženosti jednog naroda, nego o ugroženosti svih zbog politike koja se vodi u novije vrijeme. S obzirom na ovaj kontekst, probleme treba rješavati njegovanjem tolerancije i podizanjem nivoa jezičkog znawa. Navedeno je da nema mjesta za pozivanje na Evropsku povequ s obzirom na to da se ona odnosi na jezike mawina, a da su Hrvati konstitutivan narod. Što se tiče stvarnog identiteta jezika (simbolička različitost jednog naspram drugih), naglašeno je da se on ne ignoriše, već ravnopravno tretira u slobodi individualnog izbora u medijima čak i dosljednije nego što to nudi jezička praksa prosječnog korisnika ovog jezika u Bosni i Hercegovini. U prilog ovoj tezi rečeno je da je "dovoqno nabrojati i prebrojati voditelje i novinare hrvatske nacionalnosti (osobito na FTV), odnosno one koji govore ili nastoje govoriti hrvatskim jezikom". 28. Na pitanje Ustavnog suda upućeno prof. Hanki Vajzović da navede da li je detaqnije pročitala odredbe Evropske povelje shodno kojima je, između ostalog, predviđeno da se primjenjuje i na zvanične jezike koji se manje upotrebljavaju, pri čemu je ukazano i na odredbu o mogućnosti da se osnuje poseban kanal, profesorica je odgovorila da se detaqnije pripremila za prethodnu javnu raspravu, koja je u međuvremenu otkazana. Prema njenom mišljenju, cijela priča je deplasirana u Bosni i Hercegovini, jer na nivou komunikacije objektivno nema problema, a smetnje postoje na nivou simboličkih, a ne komunikativnih vrijednosti. 29. Na pitanje Ustavnog suda da li postoji opasnost da se izgubi jezički identitet tako da generacije prestanu govoriti svoj jezik, npr., srpski jezik, zbog jezika koji se koristi u elektronskim medijima, te da li su u tom smislu obavljena istraživawa na fakultetu na kom predaje, prof. Vajzović je odgovorila da ne postoji opasnost od stvarawa uniformnog jezika, jer je taj proces u Bosni i Hercegovini završen. U tom kontekstu je navela da je Bosna i Hercegovine bila potpuno otvorena prema tzv. varijantama i da se izgrađivao bogat sistem sinonimskih odnosa, te da su birane riječi koje su u određenim okolnostima potrebne, pa smo se i na taj način učili da budemo tolerantni. Stajališta Mevludina Tanovića - Upravni odbor RTV Federacije BiH 30. Na početku je iznesena teza, uz pozivanje na njen izvor, o tome da u Bosni i Hercegovini ne postoje tri različita jezika, nego da se, u suštini, govori o srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku na leksičkom nivou. U stajalištima je izraženo da se podnesenim zahtjevom pokreće pitanje političkog, a ne jezičkog karaktera. Data su jezička zapažawa sa objašnjenjima da se, kada je riječ o jezicima koje govore narodi u Bosni i Hercegovini, često radi o jezičkoj sinonimiji. Takođe je rečeno da, kada je u pitanju ra dio-televizijski sistem, prigovori koji eventualno mogu objektivno da se iznesu odnose se na pitanje da li su jednako afirmisana područja u javnom servisu, a ne na pitanje dovoqne zastupljenosti hrvatskog jezika. Izneseno je stanovište da bi na nivou Bosne i Hercegovine trebalo da postoji jedan RTV servis sa regionalnim dopisništvima na teritoriji BiH. 31. Na pitanje Ustavnog suda o tome da li je izneseni lingvistički pristup jeziku i njegovoj prirodi platforma na kojoj se zasniva rad javnog RTV servisa u kom je zaposlen Mevludin Tanović je odgovorio da se, u principu, upotrebljavaju riječi koje se "u našem jeziku" najviše koriste tako da ih qudi mogu da razumiju. Pri tome se, na pitanje Ustavnog suda o korišćenju termina "našem jeziku", ispravio da je pod tim mislio na "naše jezike". Stanovišta Zdravka Šavije - RTVRS 32. Kao član Komisije koja je radila na izradi osporenog zakona, iznio je stanovište da je već prilikom izrade Nacrta zakona bilo jasno da je Komisija bila ograničena principima koje su ugovorili entitetski premijeri, OHR i Evropska komisija. Takođe, prilikom izrade ovog zakona vodilo se računa o Evropskoj preporuci broj 96/10 koja govori o samostalnosti javnog RTV servisa, a koja se odnosi na pravljenje vijesti i predstavljanje programa. Prilikom izrade Nacrta zakona, kako je rečeno, bio je ciq da on bude usklađen i sa osnovnim međunarodnim dokumentima kojima je uređena ova oblast a to su Direktive Savjeta Evrope i Konvencija o prekograničnoj televiziji. U izlaganju je izraženo stanovište da Upravni odbor RTVRS podržava zahtjev podnosioca koji traži da se uspostavi kanal na hrvatskom jeziku. Međutim, naglašeno je da se ne podržava stanovište koje se odnosi na sastav upravnih odbora s obzirom na to da su u svim servisima u upravnim odborima zastupljeni svi konstitutivni narodi. Iznio je stanovište da je suština problema u nesprovođenju pojedinih odredbi Zakona, kao što su i osporene odredbe, te je predložio da se pokrene procedura izmjene Zakona. 33. Na pitanje Ustavnog suda da li je u okvirima zakonodavne vlasti pokrenuto pitanje procjene određenih aspekata osnivawa kanala na hrvatskom jeziku, ukqučujući njegovu prirodu i ciljeve, tehničke aspekte, potencijalni auditorijum, kao i obaveze koje proizilaze iz međunarodnih instrumenata o qudskim pravima, posebno za procjenu eventualne diskriminacije ili disproporcije u upotrebi hrvatskog jezika u okviru Javnog RTV sistema u BiH, odgovoreno je da je, kada je u pitanju eventualna diskriminacija, Savjet Evrope u julu 2006. godine dao pozitivno mišljenje o Zakonu. Dalje, u odnosu na drugi dio pitawa, istaknuto je da je u okviru resornog ministarstva u Savjetu ministara formirana komisija čiji je zadatak da sagleda sve aspekte za uspostavljanje takvog kanala, a uporište za njegovo uspostavljanje je zasnovano na članu 9 osporenog zakona. 34. Na sljedeće pitanje Ustavnog suda da li je povod za preispitivanje Zakona, kako bi sistem bio djelotvorniji, racionalniji i efikasniji, bio prigovor hrvatskog naroda o diskriminaciji, istaknuto je da je prvi prob lem u primjeni Zakona bilo to što nije uspostavljena Korporacija koju bi trebali činiti članovi upravnih odbora sva tri sistema, te da treba imati u vidu da nije imenovan Upravni odbor federalne televizije. Uspostavljanje Korporacije bi, kako je rečeno, doprinijelo boljem funkcionisanju Sistema, pri čemu je naglašeno da ovaj prob lem pokazuje da se ne sprovode zakoni koji se donesu. 35. Na pitanje Ustavnog suda da razjasni da li je suština problema u vezi sa osporenim zakonom njegova nepravilna primjena, ili same odredbe, odgovoreno je da je riječ o kašnjenju u donošenju odluka i podzakonskih akata, odnosno o nesprovođenju Zakona. On je detaqnije objasnio u čemu su problemi u sprovođenju Zakona i ponovo istakao prob lem u vezi sa neformiranjem Korporacije. 36. Na sljedeće pitanje Ustavnog suda da li je član 26 osporenog zakona samo "gola norma na papiru", odnosno da li se implementira ono što je navedeno u toj odredbi Zakona, rečeno je da bi ona trebalo da se primjenjuje, ali da to nije tako u praksi. S tim u vezi, iznesen je podatak da je RTVRS dobila dozvolu Sistema Regulatorne agencije za komunikacije, a da RTVBiH i RTV Federacije BiH nisu, i to zbog kašnjenja u imenovanju člana Upravnog odbora. Takođe, potvrđeno je da je ova odredba "mrtvo slovo na papiru". U kontekstu iznošewa podataka o dobijanju dozvola Sistema, a na pitanje Ustavnog suda da li dobijanje dozvole Sistema znači da je RTVRS ispunila sve uslove, ukqučujući i zastupljenost jezika i kultura drugih naroda, odgovoreno je da dobijanje dozvole Sistema znači da su samo dobijene norme koje tek treba da budu ispunjene, a ne da su svi uslovi ispunjeni. IV. Relevantni propisi 37. Zakon o Javnom ra dio-televizijskom sistemu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 78/05 od 8. novembra 2005. godine): Član 1 stav 1 Ovim zakonom se uređuju: Javni ra dio-televizijski sistem u Bosni i Hercegovini (u daqnjem tekstu: JRTS Bosne i Hercegovine) i odnosi triju javnih RTV servisa i zajedničkog pravnog subjekta unutar tog sistema, kao i njegova djelatnost i organizovanje. Član 2 u relevantnom dijelu glasi: Š...Ć dozvola Sistema obuhvata pojedinačne dozvole tri javna RTV servisa. Član 3 1. Sistem javnog emitovawa u Bosni i Hercegovini čine: a) Ra dio-televizija Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: BHRT) kao Javni RTV servis Bosne i Hercegovine; b) Ra dio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: RTFBiH) kao Javni RTV servis Federacije Bosne i Hercegovine; c) Ra dio-televizija Republike Srpske (u daqnjem tekstu: RTRS) kao Javni RTV servis Republike Srpske; d) Korporacija javnih RTV servisa Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Korporacija). 2. Zakoni o BHRT, RTFBiH i RTRS biće usklađeni sa odredbama ovog zakona. 3. Promet robe i usluga između članova Sistema ne podliježe porezu na promet. Član 6 stav 3 u relevantnom dijelu glasi: Š...Ć 3) Korporacija u ime sva tri javna RTV servisa: Š...Ć Član 7 stav 2 2. Odbor Sistema sastoji se od 12 članova. Odbor Sistema čine svi članovi upravnih odbora javnih RTV servisa (po četiri člana iz svakog javnog RTV servisa), koji su članovi Odbora Sistema po zvaničnoj dužnosti. Član 8 stav 3 3. Odbor Sistema može pravovaljano da odlučuje ako je na sjednici prisutno najmanje sedam članova (kvorum) iz sva tri javna RTV servisa. Odbor Sistema odluke donosi većinom glasova prisutnih članova. U slučaju jednakog broja glasova, odlučujući glas je glas predsjednika Odbora Sistema. Član 9 stav 1 i stav 2 u relevantnom dijelu glase: 1. Regulatorna agencija dodjequje frekvencije javnim RTV servisima za jednu televizijsku i dvije ra dio-stanice za cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine, za dvije televizijske i dvije ra dio-stanice za teritoriju određenog entiteta, po cijenama koje utvrdi Regulatorna agencija Š...Ć. 2. Savjet ministara BiH ima pravo da pokrene postupak osnivawa novog RTV kanala unutar Sistema, nakon konsultovawa sa Regulatornom agencijom i Odborom Sistema. Savjet ministara BiH razmotriće inicijative nakon izrade nezavisne, transparentne i obimne analize koja obuhvata: pro gram, spektar, tehničke, finansijske i druge informacije kojima se opravdava osnivanje novog kanala. Član 10 stav 4 u relevantnom dijelu glasi: Š...Ć 4. Dozvolom Sistema utvrđuje se komplementarni set obaveza za tri javna RTV servisa i obuhvata sljedeće: Š...Ć Član 12 1. Korporacija je zajednička upravljačka struktura između javnih RTV servisa sa jednakim pravima i obavezama prema sva tri javna RTV servisa (BHRT, RTFBiH i RTRS). 2. Tri javna RTV servisa ovim zakonom uspostavljaju Korporaciju. 3. Korporacija ima obavezu da uvodi nove tehnologije, u dogovoru sa sva tri javna RTV servisa. 4. Korporacija ima organizacione jedinice u Sarajevu, Bawoj Luci i Mostaru. Član 13 stav 2 tačka f) Korporacija je odgovorna: Š...Ć f) za usklađivanje sistema, politike i pro ce dure između tri javna RTV servisa, kako je definisano članom 6 ovog zakona. Član 18 stav 2 Š...Ć 2) Organizacione jedinice zadužene za taksu sva tri javna RTV servisa prate naplatu RTV takse i o tome obavještavaju Odbor Sistema. Š...Ć Član 26 stav 4 4) Programi javnih RTV servisa uvažavaće prava konstitutivnih naroda i ostalih i biće uređivani ravnopravno na sva tri zvanična jezika i dva pisma. Član 42 st. 1 do 3 1) Konstituišuća sjednica Odbora Sistema biće sazvana u roku od 15 dana od imenovawa dovoqnog broja članova upravnih odbora javnih RTV servisa kako bi se imao kvorum Odbora Sistema. Do uspostavljanja Odbora Sistema i pojedinačnih odbora javnih RTV servisa postojeći upravni odbori obavljaće svoju dužnost. 2) Statut Korporacije odobrava Odbor Sistema u roku od 30 dana od dana održavawa prve sjednice. 3. Korporacija će biti registrovana prema Zakonu o registraciji pravnih lica čiji su osnivač institucije BiH (Zakon o registraciji, "Službeni glasnik BiH" broj 37/03) u roku od 45 dana od konstituišuće sjednice. V. Dopustivost 38. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva u dijelu u kom je podnosilac odustao od zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredbi člana 17 stav 1 tačka 3 Pravila Ustavnog suda. Član 17 stav 1 tačka 3 Pravila Ustavnog suda glasi: Zahtjev nije dopustiv ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 3. Podnosilac zahtjeva je odustao od zahtjeva; 39. Podnosilac zahtjeva u opredijeljenom zahtjevu, nakon održane javne rasprave, odustao je od dijela zahtjeva kojim je tražio da se ocijeni ustavnost člana 9 stav 2 i člana 26 stav 4 osporenog zakona. 40. Imajući u vidu odredbu člana 17 stav 1 tačka 3 Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se zahtjev odbaciti kao nedopušten ukoliko je podnosilac zahtjeva odustao od zahtjeva, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 41. U pogledu ostalog dijela zahtjeva podnosioca, Ustavni sud naglašava da, shodno članu VI/3a) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud će imati iskqučivu jurisdikciju da odluči o bilo kom sporu koji se javlja prema ovom ustavu i koji je nastao između entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog entiteta ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, ukqučujući i to da li je bilo koja odredba zakona jednog entiteta u skladu sa ovim ustavom. Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, inter alia, može ovakve sporove da uputi Ustavnom sudu. 42. Podnosilac zahtjeva je u vrijeme podnošewa zahtjeva bio predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i stoga je ovlašćen da podnese predmetni zahtjev na osnovu člana VI/3a) Ustava Bosne i Hercegovine. 43. Imajući u vidu odredbe člana VI/3a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 17 stav 1 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da je predmetni zahtjev dopustiv, zato što ga je podnio ovlašćeni subjekat, i da ne postoji nijedan formalni razlog iz člana 17 stav 1 Pravila Ustavnog suda zbog kog zahtjev nije dopustiv. VI. Meritum 44. Podnosilac zahtjeva je naveo da odredbe osporenog zakona nisu saglasne sa čl. I/2, II/1 i II/2 Ustava BiH, zatim, sa članom II/3h) Ustava BiH i članom 10 Evropske konvencije, članom II/4 Ustava Bosne i Hercegovine i članom 14 Evropske konvencije, te članom 19 stav 2 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. U dopuni zahtjeva je navedeno da odredbe osporenog zakona nisu u skladu sa članom 3 stav 1 i članom 11 stav 1 alineje a-i Evropske povelje. Relevantne odredbe Ustava Bosne i Hercegovine, Evropske konvencije i Evropske povelje glase kako slijedi: Član I/2 Ustava Bosne i Hercegovine glasi: 2. Demokratski principi Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. Član II/1, II/2 i II/4 Ustava Bosne i Hercegovine glasi: 1. Qudska prava Bosna i Hercegovina i oba entiteta će obezbijediti najviši nivo međunarodno priznatih qudskih prava i osnovnih sloboda. U tu svrhu postoji Komisija za qudska prava za Bosnu i Hercegovinu, kao što je predviđeno u Aneksu 6 Opšteg okvirnog sporazuma. 2. Međunarodni standardi Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu qudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima. 4. Nediskriminacija Uživanje prava i sloboda, predviđenih u ovom članu ili u međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog ustava, obezbijeđeno je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kom osnovu kao što su pol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno i socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom mawinom, imovina, rođenje ili drugi sta tus. Član II/3h) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju qudska prava i slobode iz stava 2 ovog člana, što ukqučuje: ...... h) slobodu izražavawa; Član 10 Evropske konvencije glasi: 1. Svako ima pravo na slobodu izražavawa. Ovo pravo ukqučuje slobodu mišljewa i slobodu primawa i prenošewa informacija i ideja, bez miješanje javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj član ne sprečava države da zahtijevaju dozvole za rad od ra dio, televizijskih i filmskih kompanija. 2. Ostvarivanje ovih sloboda, budući da ukqučuje obaveze i odgovornosti, može da podliježe takvim formalnostima, uslovima, ograničewima ili sankcijama predviđenim zakonom i koje (su) neophodne u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta ili javne bezbjednosti, sprečavawa nereda ili zločina, zaštite zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprečavawa širewa povjerqivih informacija, ili u interesu očuvawa autoriteta i nepristrasnosti suda. Član 19 stav 2 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima glasi: Svako ima pravo na slobodu izražavawa; ovo pravo podrazumijeva slobodu tražewa, primawa i širewa informacija i ideja svake vrste, bez obzira na granice, bilo usmeno, pismeno, putem štampe ili u umjetničkom obliku, ili ma kojim drugim sredstvom po svom izboru. Član 14 Evropske konvencije glasi: Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza sa nekom nacionalnom mawinom, imovno stanje, rođenje ili drugi sta tus. Evropska povelja Član 2 1. Svaka stranka se obavezuje na primjewivanje odredbi Dijela II za sve regionalne ili mawinske jezike koji se govore u okviru njenog područja, te na poštivanje definicija iz člana 1. 2. U pogledu svakog jezika specifikovanog u vrijeme ratifikacije, prihvatawa ili potvrde, u skladu sa članom 3, svaka stranka obavezuje se na primjewivanje minimuma od 35 stavova ili podstavova odabranih između odredbi Dijela III ove povelje, ukqučujući najmanje tri stava odabrana iz svakog od čl. 8 i 12, te jednog između svakog od čl. 9, 10, 11 i 13. Član 3 Praktična uputstva 1. Svaka država ugovornica pobliže će odrediti u svojim ratifikacionim instrumentima, prihvatanju ili potvrdi svaki od regionalnih ili mawinskih jezika ili zvanični jezik koji je u mawoj upotrebi na cijelom ili dijelu područja na koji će se stavovi izabrani u skladu sa članom 2 stav 2 primjewivati. 2. Svaka stranka smije, naknadno, izvijestiti glavnog sekretara da prihvata obaveze koje proizilaze iz odredbi bilo kog drugog stava Povelje do tada nenavedenog u njenim ratifikacionim instrumentima, prihvatanju ili potvrdi. Ona može, takođe, da izvijesti da će primjewivati stav 1 ovoga člana i na druge regionalne ili mawinske jezike, ili na druge zvanične jezike koji su u mawoj upotrebi na cijelom ili dijelu njenog područja. 3. Obaveze na koje se poziva gore navedeni stav smatraće se sastavnim dijelom ratifikacije, prihvatawa ili potvrde i imaće isti učinak računajući od dana wihove notifikacije. Član 11 tačka 1 alineja a) 1. Ugovorne stranke se obavezuju da za korisnike regionalnih ili mawinskih jezika na područjima na kojima se oni govore u skladu sa stanjem svakog jezika, te zavisno od nadležnosti koju ima javna vlast direktno ili indirektno u toj oblasti, te poštivajući princip nezavisnosti i autonomije medija: a) u mjeri u kojoj ra dio i televizija imaju karakter javne službe: i. obezbijede osnivanje bar jedne ra dio-stanice i jednog televizijskog kanala na regionalnom ili mawinskom jeziku, ili....Š...Ć. PRAVNI ARGUMENTI IZNES ENI U MERITUMU RASPRAVE ZAHTJEVA A) ARGUMENTI PREMA KOJIMA JE OSPORE NI ZAKON U SKLADU SA USTAV OM BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐ UNARODNIM INSTRUMENTIMA 45. U pogledu navoda o povredi prava na slobodu izražavawa i diskriminaciji u uživanju ovog prava, u raspravi je ukazano na praksu Evropskog suda za qudska prava (u daqnjem tekstu: Evropski sud) koji u svojim presudama daje veliki značaj pravu na slobodu izražavawa iz člana 10 Evropske konvencije. Takođe je upućeno na relevantnu praksu tog suda kao što su predmeti Handyside (vidi, Evropski sud, presuda od 7. decembra 1976. godine, serija A-24), Jersild (vidi, Evropski sud, presuda od 23. septembra 1994. godine, serija A-298) i The Ob server and Guard ian (vidi, Evropski sud, presuda od 26. novembra 1991. godine). Posebno je naglašeno stanovište Evropskog suda da država mora da vodi računa da u regulisanju javnog emitovawa ne povrijedi pravo lica da dobije informaciju (vidi, Evropski sud, Autronic AG, presuda od 22. maja 1990. godine, serija A-178). 46. U raspravi je, takođe, ukazano i na Odluku Ustavnog suda u predmetu broj U 10/05, u kojoj je odlučivano o zahtjevu predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da se utvrdi postojanje ustavnog osnova da se Predlog Zakona o Javnom ra dio-televizijskom sistemu Bosne i Hercegovine smatra destruktivnim po vitalne interese hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Naglašeno je da je Ustavni sud već razmatrao slične navode u vezi sa pitanjem ograničewa slobode izražavawa hrvatskog naroda u kontekstu tadašnjeg Predloga zakona, a sada usvojenog osporenog zakona. Konkretno, Ustavni sud je razmatrao da li se krše kolektivna i pojedinačna prava hrvatskog naroda zbog toga što mu se ne omogućava da ispoqi slobodu izražavawa na hrvatskom jeziku, odnosno da zadovoqi svoja kulturna, obrazovna i vjerska prava koja nesporno predstavljaju vitalni interes. Pozivanjem na stanovišta u ovoj odluci ukazano je na to da je relevantno pozvati se na argumentaciju koja je sumirana u stanovištu Ustavnog suda u odnosu na to da tadašwi Predlog osporenog zakona nije destruktivan po vitalni interes hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini u pogledu upotrebe hrvatskog jezika. Posebno je ukazano na stanovište izneseno u citiranoj odluci prema kom predloženi Zakon ne iskqučuje bilo koji jezik konstitutivnih naroda, niti favorizuje jezik jednog konstitutivnog naroda u odnosu na druge, već, upravo, u članu 26 stav 4 garantuje jednakost sva tri zvanična jezika konstitutivnih naroda. Predloženi zakon ne sadrži odredbe koje bi očigledno (prima fa cie) ili nužno ukazivale da hrvatski jezik neće biti ravnopravno zastupljen u odnosu na druga dva zvanična jezika konstitutivnih naroda, a član 26 stav 4 garantuje jednaku zastupljenost hrvatskog jezika (vidi, Ustavni sud, Odluka broj U 10/05 od 22. jula 2005. godine, objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 64/05). Dalje, u raspravi je ukazano i na to da je Ustavni sud u citiranom predmetu zakqučio da s obzirom na to da osporenim odredbama nije dat privilegovani sta tus niti jednom od konstitutivnih naroda na štetu nekog drugog naroda, u konkretnom slučaju hrvatskog naroda ne može da se zakquči niti da su osporene odredbe diskriminišuće za hrvatski narod (vidi, st. 44 do 47 Odluke broj U 10/05). U ovim stanovištima je, takođe, ukazano na to da se veći dio argumentacije koja je iznesena na javnoj raspravi upravo odnosio na pitanje statusa hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini u odnosu na jezike drugih konstitutivnih naroda. Takođe je izneseno stanovište da se argumentacija odnosila na korišćenje jezika u medijima i obim zastupljenosti hrvatskog jezika u medijima u Bosni i Hercegovini pri čemu je podnosilac zahtjeva ukazao na mogućnost asimilacije hrvatskog naroda zbog nedovoqne zastupljenosti hrvatskog jezika u medijima. U ovim stanovištima je zakqučeno da podnosilac zahtjeva, u prilog svojoj iznesenoj tezi, nije iznio konzistentne analitičke, ni statističke parametre. Naglašeno je da se, u suštini, problemi koje apostrofira podnosilac zahtjeva odnose na primjenu osporenog zakona, a ne na odredbe Zakona kao takve, što je i sâm podnosilac zahtjeva naglasio u toku javne rasprave, a i eksperti koji su pozvani na javnu raspravu. Ukazano je na to da je nužno da se Ustavni sud ograniči na svoju nadležnost da ocijeni ustavnost odredbi čija se ocjena ustavnosti traži u zahtjevu. Takođe, ni argumentacija ponuđena na javnoj raspravi ne mijewa izneseno stanovište da osporeni zakon ne sadrži odredbe koje favorizuju jezik nekog od konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini na štetu drugih, odnosno koje hrvatskom narodu onemogućavaju da ispoqi slobodu izražavawa na hrvatskom jeziku, odnosno da zadovoqi svoja kulturna, obrazovna i vjerska prava. 47. U pogledu, navodno, diskriminišućeg karaktera osporenih odredbi, a u vezi sa pravom na slobodu izražavawa, u dijelu stanovišta je ukazano na eksplicitno stanovište koje je usvojio Ustavni sud u citiranoj Odluci broj U 10/05 prema kom je za Ustavni sud, bez ikakve sumnje, jasno da predloženi Zakon ne daje bilo kakvog osnova da bi moglo da se zakquči da će Hrvati biti diskriminisani u odnosu na druga dva naroda u pogledu zastupljenosti hrvatskog jezika, kulture i tradicijske baštine na programima javnih ra - dio-televizijskih servisa. Naime, odredbe člana 26 st. 4 i 5 predloženog Zakona jasno propisuju da će u programima javnih RTV servisa ravnopravno biti zastupljeni zvanični jezici sva tri konstitutivna naroda i dva pisma, te wihova kultura i tradicijska baština. Kao što je navedeno, zbog toga postoji velika razlika između ovog predmeta i Odluke broj U 8/04 od 25. juna 2004. godine, gdje relevantne odredbe navedenog zakona izričito navode mogućnost upotrebe samo jednog ili dva zvanična jezika kao zvaničnog jezika ili jezika u visokoškolskim ustanovama. Ništa na prvi pogled, u ovom slučaju, ne govori da je predloženi Zakon suštinski diskriminišući, ili da će bit i primijenjen na diskriminišući način. Naprotiv, indikacije govore upravo suprotno. Ustavni sud napominje da se kao argumenti da je predloženi Zakon destruktivan po vitalne interese hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini ne mogu da koriste tvrdnje da su postojeće televizijske stanice Federacije BiH i Republike Srpske navodno, de facto, televizijske stanice na bosanskom i srpskom jeziku i da zadovoljavaju potrebe samo bošwačkog i srpskog naroda. Ustavni sud ne prihvata taj argumenat. Ustavni sud smatra da se programski principi i standardi definisani u čl. 26 i 27 (posebno naglašavajući ravnopravnu zastupljenost sva tri zvanična jezika, dva pisma, kao i kulture i tradicijske baštine konstitutivnih naroda u emitovanju programa) predloženog Zakona moraju da primjenjuju na sve ra dio-televizijske emitere na svim nivoima (državnom, entitetskom, kantonalnom, opštinskom). 48. U odnosu na navode o povredi principa "konstitutivnosti naroda" u vezi sa odredbama kojima su propisani izbor, sastav i funkcionisanje Odbora Sistema, kao i odredbama o sprovođenju programskih principa, u iznesenim stanovištima je naglašeno da je Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije BiH razmatralo Predlog Zakona o ra dio-televizijskom servisu Federacije BiH, kao javnom servisu u sistemu javnog emitovawa u Bosni i Hercegovini. U svojoj Odluci broj U 11/06 od 19. jula 2006. godine Vijeće je zakqučilo da se Predlogom Zakona o Javnom servisu Ra dio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine povređuje vitalni nacionalni interes konstitutivnog hrvatskog naroda zbog toga što pojedinim rješewima nisu obezbijeđene garancije da neće biti diskriminisan u ravnopravnom ostvarivanju prava utvrđenih Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Dalje, kako se apostrofira u ovim stanovištima, u citiranoj odluci je zakqučeno da treba da se jasno utvrde zakonski instrumenti zaštite za sva tri konstitutivna naroda i građane, na način da bi se eliminisala svaka mogućnost favorizovawa bilo kog naroda, a time i diskriminacija na ravnopravnu upotrebu jezika i pisma, uvažavawa nacionalnih, regionalnih, tradicijskih, vjerskih, kulturnih i drugih karakteristika konstitutivnih naroda i svih građana Bosne i Hercegovine. 49. U ovom kontekstu takođe je ponovo ukazano na stanovište Ustavnog suda, izneseno u Odluci broj U 10/05, da se za Odbor Sistema ne može reći niti da predstavlja predstavničko tijelo, koje je ovlašćeno da donosi pravno obavezujuće akte iz svoje nadležnosti, kao što je, na primjer, bio slučaj kada se odlučivalo o ustavnosti izbora za konstituisanje Gradskog vijeća Grada Sarajeva. Zato se dolazi do zakqučka da nije bilo neophodno u Zakonu normirati sastav Odbora Sistema u pogledu zastupljenosti konstitutivnih naroda i "ostalih". Za takvo stanovište Ustavni sud je našao uporište u stanovištima iz "odluke o konstitutivnosti" i drugih odluka o ustavnosti prema kojima je "efektivno učestvovanje konstitutivnih naroda u državnim organima" elemenat inherentan pojmu vitalnog interesa jednog konstitutivnog naroda (vidi, mu ta tis mu - tan dis, Treću djelimičnu odluku Ustavnog suda broj U 5/98 III od 1. jula 2000. godine), ali da se "efektivno učestvovanje konstitutivnih naroda u vlasti, ako se prevazilazi ustavni okvir, nikad ne smije da sprovodi ili nameće na štetu efektivnog funkcionisawa države i njenih organa" (vidi, mu ta tis mu tan dis, Odluku Ustavnog suda broj U 8/04 od 25. juna 2004. godine). 50. U raspravi je naglašeno, kao i u prijašwoj Odluci Ustavnog suda broj U 10/05, da je neophodno, zbog značaja koji javni ra dio-televizijski sistem ima u Bosni i Hercegovini, da se dosljedno sprovode odredbe osporenog zakona kojima se garantuje uvažavanje prava konstitutivnih naroda i "ostalih", posebno prava na ravnopravnost jezika, tradicije, kulture i vjere, kako nijedan od naroda ne bi bio diskriminisan. Ukazano je i na to da je nesporno da će stepen uvažavawa ovih prava zavisiti od implementacije osporenog zakona, od izbora članova Odbora Sistema, te načina na koji će oni dejstvovati u okviru svojih nadležnosti, a to nisu pitawa koja ulaze u okvir ove ocjene Ustavnog suda. 51. Dalje je izneseno stajalište da, iako se primjećuje da je hrvatski jezik najmanje zastupljen na teritoriji Bosne i Hercegovine, isto tako se primjećuje da nikada niko nije uskratio bilo kome pravo da govori tim jezikom (uz naglašavanje da je Bosna i Hercegovina specifična i po tome što se jedan jezik javlja u različitim varijacijama, te je u vezi s tim teško napraviti distinkciju). Takođe je izneseno stanovište da se jezik često koristi kao političko sredstvo. Posebno je istaknuto da problemi koji se iznose u zahtjevu postoje, ali da se oni ne nalaze u odredbama osporenog zakona, nego u njegovoj implementaciji, odnosno praksi, realizaciji odnosa u praksi i primjeni propisa. Naglašeno je da sa čisto formalnopravnog aspekta nema ništa sporno u osporenim odredbama, odnosno da je forma osporenog zakona takva da ne diskriminiše hrvatski jezik. 52. Takođe je izneseno stanovište da je u konkretnom slučaju relevantno pitanje da li princip pravne sigurnosti, vladavine prava koju promoviše Ustav BiH, obavezuje da se u zakonima koji se donose naprave takve norme koje će na najmanju moguću mjeru svesti mogućnost ugrožavawa prava drugih. Naglašeno je da se u osporenom zakonu ne može naći nijedna odredba koja je suprotna Ustavu BiH, te je, stoga, teško naći povredu na koju ukazuje podnosilac zahtjeva. 53. U pogledu primjene Evropske povelje, izneseno je mišljenje da nije nužno da Ustavni sud daje svoje stanovište prema pitanju da li se ona direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini na osnovu Ustava Bosne i Hercegovine, ili je nužna ratifikacija da bi se ona primjewivala. Takođe je navedeno da, čak i ukoliko se prihvati tumačenje podnosioca zahtjeva da se Evropska povelja primjenjuje direktno u Bosni i Hercegovini, za primjenu garancija ovog međunarodnog instrumenta na jezike koji nisu mawinski nego "...zvanični jezici koji su u mawoj upotrebi" neophodno je da Bosna i Hercegovina svojim aktom, na osnovu činjenica koje moraju da obuhvate sve relevantne podatke koji ukazuju na to da je određeni zvanični jezik manje u upotrebi u određenom dijelu ili na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, odredi koji su to jezici. Istaknuto je da je za određivanje hrvatskog jezika kao jezika koji se manje upotrebljava na određenom dijelu ili na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine nužno rukovoditi se konkretnim činjenicama i parametrima, te da za takvu procjenu nije nadležan Ustavni sud. Zakqučeno je da bi tek ispuwavanjem ovog uslova nastala obaveza države da pruži garancije Evropske povelje i u odnosu na hrvatski jezik, ukqučujući i garancije iz člana 11 stav 1 alineje a-i) na koje je ukazao podnosilac zahtjeva. 54. U odnosu na navode podnosioca zahtjeva o nesaglasnosti osporenih odredbi sa članom II/1 i II/2 Ustava Bosne i Hercegovine, u iznesenim stanovištima je naglašeno da o wima ne treba posebno raspravljati budući da ovi navodi nisu ničim obrazloženi. B) ARGUMENTI PREMA KOJIMA OSPORE NI ZAKON NIJE U SKLADU SA USTAVOM BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐ UNARODNIM INSTRUMENTIMA 55. Izneseno je mišljenje da je u apstraktnom sudskom ispitivanju konkretnih odredbi koje je osporio podnosilac zahtjeva, pa i dodatne argumentacije podnosioca zahtjeva i u zahtjevu i na javnoj raspravi, bilo očekivano da Ustavni sud ne bi trebalo da bude vezan u cijelosti ograničewima iz Odluke broj U 10/05 i da će, vođen principima vladavine prava, doći do drugačijih zakqučaka. Takođe je izraženo mišljenje da je za razmatranje konkretnog predmeta bitno spoznati značaj i suštinu problema i predmetni zahtjev shvatiti, prvenstveno, kao prob lem zaštite qudskih prava. Zbog toga, pri rješavanju ovog zahtjeva ne bi se trebalo rukovoditi strogo formalnim pitanjem ustavnosti, što je glavna slabost suprotnog rezonovawa. 56. Dalje je ukazano na činjenicu da su legitimno izabrani predstavnici hrvatskog naroda od početka organizovawa Javnog RTV sistema iskazivali neslaganje sa tako organizovanim sistemom na svim nivoima, da nisu učestvovali u donošenju osporenog zakona, pa je, stoga, i postavljano pitanje demokratske pro ce dure prilikom donošewa takvog zakona. Navedeno je da je logika većine u konkretnom slučaju odlučila o jednom bitnom pitanju qudskih prava. Ukazano je na to da je hrvatski narod konstitutivan, ravnopravan narod sa ostala dva naroda, ali najmalobrojniji, te da je, s obzirom na tu činjenicu, a imajući u vidu ustavni položaj Hrvata, možda i teško sagledati prob lem Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda u BiH i naći za njega adekvatno rješenje. Zato nije ni čudno što, možda, Hrvati imaju jasnije izražene interese bitne za očuvanje etničkog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta. 57. Dalje je istaknuto da, iako je osporeni zakon deklaratorno odredio ravnopravnu upotrebu sva tri jezika, princip vladavine prava dozvoljava mogućnost, iako, generalno gledajući, nedostatak neke odredbe ne može da čini zakon neustavnim, da Ustavni sud, u skladu sa principom vladavine prava, može da ocijeni neku zakonsku odredbu kao neustavnu zbog pravne praznine pri regulisanju određenog odnosa koji, npr., dovodi do nejednakosti, odnosno diskriminiše određenu grupu. 58. Izneseno je i mišljenje da, gledano sa aspekta formalne i materijalne saglasnosti osporenih odredbi sa Ustavom Bosne i Hercegovine, prethodno iznesena stajališta mogu da imaju utemeljenje ali, da su osporene odredbe suprotne smislu ustavnih odredbi, odnosno odredbi Evropske konvencije i drugih međunarodnih dokumenata o qudskim pravima. Polazeći od iskustva drugih evropskih zemalja i načina na koji su one organizovale svoje sisteme, izneseno je stanovište, ukoliko zahtjev ne bude usvojen, da će se dodatno otvoriti mogućnost ograničewa za afirmaciju upotrebe hrvatskog jezika u okviru Javnog RTV sistema Bosne i Hercegovine. 59. U raspravi, u okviru ovih stanovišta, takođe je ukazano na model RTV servisa u Švajcarskoj, zemqi u kojoj su zvanični jezici njemački, francuski i italijanski. Navedeno je da je retoromanski, takođe, zvanični jezik Konfederacije kada se komunicira sa licima koja govore retoromanski jezik (odredba člana 70 Ustava Švajcarske, koja je, kako je navedeno, gotovo identična odredbi u Ustavu BiH, tri zvanična jezika i dva pisma). Ukazano je na to da javni RTV servis u Švajcarskoj koristi sve zvanične jezike bez obzira na razmjeru, tj. koliko qudi u državi govori bilo kojim od jezika (63,7 % je njemačko govorno područje, 20,4 % francusko, 6,5% italijansko i 0,5% retoromansko). 60. U ovom kontekstu je, dalje, navedeno da u Bosni i Hercegovini sva tri konstitutivna naroda moraju da imaju jednak pristup Javnom RTV servisu i jednaku mogućnost da iskažu svoje posebnosti (jezičke, kulturne, nacionalne, vjerske itd.). Prema ovim stanovištima, Zakon o Javnom RTV servisu u BiH to je postavio "perfidno", tako da su svima obezbijeđena prava. Međutim, u tom zakonu suštinski nema instrumenata kojima bi se, zaista, to pravo obezbijedilo. Takođe, naglašeno je da se treba posvetiti posebna pažwa navodu podnosioca zahtjeva iznesenom na javnoj raspravi, da se u javnim servisima Bosne i Hercegovine emituju emisije pod nazivom "Govorimo srpski", "Govorimo bosanski", ali da nema emisije pod nazivom "Govorimo hrvatski". 61. U ovom dijelu stanovištaje ukazano na Evropsku povequ i istaknuto da, iako ona još uvijek nije ratifikovana, u suštini, nema nikakve smetnje da se principi Povelje primjenjuju i u Bosni i Hercegovini, te da se ugrade u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine. Takođe je izneseno i stanovište da se ovaj međunarodni in stru ment direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini, u skladu sa Aneksom I na Ustav Bosne i Hercegovine. Posebno je naglašeno da, kada je u pitanju primjena Evropske povelje, nije dotaknut suštinski prob lem, to jest primjena ove povelje kao sastavnog dijela Ustava BiH u kontekstu njegovog člana II/4. Izneseno je, takođe, mišljenje da, sa aspekta primjene Evropske povelje u kontekstu člana II/4 Ustava BiH, nema mjesta stanovištu da osporene odredbe nisu suprotne ovoj poveqi. Kao prilog tom stanovištu ukazano je na prijašnje odluke Ustavnog suda u kojima se Sud, kad je riječ o ostalim međunarodnim dokumentima koji obavezuju Bosnu i Hercegovinu, pozivao na neke od ovih dokumenata bez obzira na to da li je taj dokumenat ratifikovan u BiH ili ne. Takođe, istaknuto je da činjenica da ova povelja garantuje sta tus nacionalnih mawina koje nemaju efikasnu zaštitu svojih prava na jezik, dakle, kojima dominiraju jezici većinskih grupa, tim prije važi za jezik jednog konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini. Stoga, prema iznesenom stanovištu, osnovani su navodi podnosioca zahtjeva u vezi sa neusklađenošću osporenog zakona sa Evropskom poveqom. C) DONOŠEWE ODLUKE 62. Nakon raspravljanja o meritumu predmetnog zahtjeva, Ustavni sud je pristupio donošenju odluke polazeći od člana 1 Odluke o izmjenama i dopunama Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji glasi: U Pravilima Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05 i 64/08) u članu 40 poslije stava 2 dodaju se novi st. 3 i 4 koji glase: "3. Izuzetno, kada u plenarnoj sjednici u donošenju odluke učestvuje manje od ukupnog broja od devet sudija, i to zbog razloga navedenih u članu 93 stav 1 ili članu 90 stav 6 ovih pravila, kao i kada nisu izabrane sve sudije, ili kada je sudija/sudije u dužem periodu, zbog bolesti, spriječen da vrši svoju funkciju, ukoliko najmanje pet sudija ne glasa identično o predlogu odluke o zahtjevu/apelaciji, smatra se da je donesena odluka kom se zahtjev/apelacija odbija. 4. Obrazloženje Odluke iz stava 3 ovog člana sadrži navode o svim pravnim stavovima koji su izneseni na sjednici." 63. Imajući u vidu da ni za jedan predlog odluke nije glasalo najmanje pet sudija identično, u skladu sa članom 40 stav 3 Pravi - la Ustavnog suda, smatra se da je zahtjev odbijen. Shodno članu 40 stav 4 Pravila Ustavnog suda, u obrazloženju ove odluke izneseni su svi pravni stavovi koji su saopšteni i na sjednici. VII. Zakqučak 64. Zahtjev Ive Mire Jovića, predsjedavajućeg Predsjedni - štva Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošewa zahtjeva, za ocjenu ustavnosti člana 1 stav 1, člana 2, posljedwa rečenica, člana 6 stav 3, člana 10 stav 4, člana 12 st. 1, 2 i 3, člana 13 stav 2 tačka f) i člana 18 stav 2 u dijelu kojim se predviđaju tri javna RTV servisa; člana 3, člana 7 stav 2, člana 8 stav 3, člana 9 stav 1, treća i četvrta rečenica u dijelu kojim se predviđaju dvije televizijske i dvije ra dio-stanice za teritoriju određenog entiteta, člana 12 stav 4 i člana 42 st. 1, 2 i 3 i člana 19 stav 2 Zakona o Javnom ra dio-televizijskom sistemu Bosne i Hercego - vine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 78/05) smatra se odbijenim, jer ni za jedan predlog odluke nije glasalo najmanje pet sudija identično. S obzirom na odustajanje podnosioca zahtjeva od zahtjeva za ocjenu ustavnosti člana 9 stav 2 i člana 26 stav 4 osporenog zakona, zahtjev podnosioca u ovom dijelu je odbačen kao nedopušten. 65. Na osnovu člana 17 stav 1 tačka 3 i člana 59 stav 2 alineja 2 Pravila Ustavnog suda i člana 1 Odluke o izmjenama i dopunama Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 66. U smislu člana 41 Pravila Ustavnog suda, aneks ove odluke čine i izuzeta mišljewa potpredsjednice Valerije Galić i sudije Mate Tadića. 67. Shodno članu VI/4 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Potpredsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Prof. dr Miodrag Simović Zajedničko izuzeto mišljenje Valerije Galić, potpredsjednice Ustavnog suda BiH, i Mate Tadića, sudije Ustavnog suda BiH, u predmetu broj U 5/06, suprotno argumentima prema kojima je Zakon o Javnom ra dio- televizijskom sistemu Bosne i Hercegovine u skladu sa Ustavom BiH i međunarodnim dokumentima Mi ne možemo da dijelimo mišljenje sudija Ustavnog suda BiH, izneseno u raspravi o meritumu zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o Javnom ra dio-televizijskom sistemu BiH, prema kom je osporeni zakon u skladu sa Ustavom BiH. Iako su naša suprotna stanovišta na odgovarajući način sadržana u Odluci pod B) tač. 55 do 61, želimo i ovom prilikom da podsjetimo na naše izuzeto mišljenje u predmetu broj U 10/05, u pogledu zahtjeva kojim se tražilo ispitivanje regularnosti postupka, odnosno utvrđivanje postojawa ili nepostojawa ustavnog osnova da se tada Predlog Zakona o Javnom ra - dio-televizijskom sistemu Bosne i Hercegovine smatra destruktivnim po vitalne interese hrvatskog naroda u BiH. Naši razlozi za neslaganje sa većinskom odlukom sudija Ustavnog suda u predmetu broj U 10/05, u principu, tiču se i pitawa merituma u ovom predmetu. Ukratko, smatramo da je zahtjev Ive Mire Jovića zasnovan na Ustavu BiH i međunarodnim dokumentima o qudskim pravima, posebno na Evropskoj poveqi za regionalne jezike i jezike mawina (1992). Bez obzira na to kakav je sta tus ove povelje sa aspekta instrumenata o njenoj ratifikaciji, ona se, na osnovu Ustava BiH, Aneks I, kao jedan od dodatnih sporazuma o qudskim pravima primjenjuje u BiH i principi iz Povelje su se trebali uzeti u obzir prilikom regulisawa Javnog RTV sistema. Želimo da podsjetimo da nema demokratskog društva ako pluralizam, tolerancija i širokoumnost ne nađu stvarni izraz u institucionalnom sistemu datog društva i ako taj sistem nije potčinjen vladavini prava, naročito ako ne obezbijedi poštivanje qudskih prava. U konkretnom slučaju smatramo da Javni RTV sistem u BiH, uređen osporenim zakonom, ne može biti nikako uspješan ako u okviru takvog sistema nisu stvoreni uslovi koji će hrvatskom narodu u BiH, kao najmalobrojnijem konstitutivnom narodu, omogućiti, kroz promovisanje hrvatskog jezika u okviru Javnog RTV sistema, izražavanje, zaštitu i razvoj njegovog identiteta. Potpredsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić, s. r. Sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić, s. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u predmetu broj U 5/06, rješavajući zahtjev Ive Mire Jovića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva, na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 17. stav 1. tačka 3. i člana 59. stav 2. alineja 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05 i 64/08) i člana 1. Odluke o izmjenama i dopunama Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 29. maja 2009. godine, u sastavu: Da vid Feldman, potpredsjednik Miodrag Simović, potpredsjednik Valerija Galić, potpredsjednica Tu dor Pantiru, sudija Mato Tadić, sudija Con stance Grenje, sutkinja Krstan Simić, sudija na sjednici održanoj 29. maja 2009. godine donio je ODLUKU O DOPUSTIV OSTI I MERITUMU 1 Smatra se odbijenim zahtjev Ive Mire Jovića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva, za ocjenu ustavnosti člana 1. stav 1, člana 2. posljednja rečenica, člana 6. stav 3, člana 10. stav 4, 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 66/09 člana 12. st. 1, 2. i 3, člana 13. stav 2. tačka f) i člana 18. stav 2. u dijelu kojim se predviđaju tri javna RTV servisa; člana 3, člana 7. stav 2, člana 8. stav 3, člana 9. stav 1. treća i četvrta rečenica, u dijelu kojim se predviđaju dvije televizijske i dvije radiostanice za teritoriju određenog entiteta, člana 12. stav 4. i člana 42. st. 1, 2. i 3. i člana 19. stav 2. Zakona o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 78/05). Odbacuje se zahtjev Ive Mire Jovića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva, za ocjenu ustavnosti člana 9. stav 2. i člana 26. stav 4. Zakona o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 78/05) zbog toga što je podnosilac zahtjeva odustao od zahtjeva. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i u "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine". OBRAZLOŽEN JE I. Uvod 1. Ivo Miro Jović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), podnio je 16. februara 2006. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 1. stav 1, člana 2. posljednja rečenica, člana 6. stav 3, člana 10. stav 4, člana 12. st. 1, 2. i 3, člana 13. stav 2. tačka f) i člana 18. stav 2. u dijelu kojim se predviđaju tri javna RTV servisa; člana 3, člana 7. stav 2, člana 8. stav 3, člana 9. stav 1. treća i četvrta rečenica, u dijelu kojim se predviđaju dvije televizijske i dvije radiostanice za teritoriju određenog entiteta i člana 9. stav 2, člana 12. stav 4, člana 26. stav 4. i člana 42. st. 1, 2. i 3. Zakona o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 78/05, u daljnjem tekstu: osporeni zakon). Podnosilac zahtjeva je zahtjev dopunio 19. maja 2006. godine. Također, podnosilac zahtjeva je zatražio da se donese privremena mjera kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu člana 42. st. 1. do 3. osporenog zakona sa obrazloženjem da, u protivnom, organizacija i konstituiranje tijela u skladu sa navedenim odredbama može izazvati štetne posljedice po zaštitu ustavnih prava hrvatskog naroda u okviru sistema javnog emitiranja u Bosni i Hercegovini. Podnosilac je predložio da Ustavni sud, u skladu sa članom 46. Pravila Ustavnog suda, održi javnu raspravu o ovom predmetu, navodeći da je to potrebno s obzirom na važnost pitanja koja su ovim zahtjevom pokrenuta za hrvatski narod. Podnosilac zahtjeva je 12. februara 2009. godine dostavio konačno opredijeljen zahtjev. II. Postupak pred Ustavnim sudom 2. Ustavni sud je Odlukom o privremenoj mjeri broj U 5-06 od 31. marta 2006. godine odbio kao neosnovan podnosiočev zahtjev za donošenje privremene mjere. 3. Na osnovu člana 22. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zatraženo je 15. juna 2007. godine da dostave odgovore na zahtjev. 4. Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 20. juna 2007. godine dostavio je odgovor na zahtjev, a Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije dostavio odgovor na zahtjev. 5. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovor na zahtjev je 3. septembra 2007. godine dostavljen podnosiocu zahtjeva. 6. Na osnovu člana 46. Pravila Ustavnog suda, na plenarnoj sjednici, održanoj 23. januara 2007. godine, Ustavni sud je odlučio da održi javnu raspravu na kojoj će se raspravljati o predmetnom zahtjevu pri čemu je utvrđena i lista učesnika. Na javnu raspravu su, prema utvrđenoj listi učesnika, pozvani podnosilac zahtjeva, predstavnici oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predstavnici upravnih odbora RTV Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Republike Srpske, ureda direktora RTV Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Republike Srpske, Sveučilišta u Mostaru, Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Fakulteta političkih nauka u Banjoj Luci, Udruženja "BH novinari", Asocijacije elektronskih medija, Udruge hrvatskih novinara, Institucije ombudsmana Federacije BiH i Predsjedništva BiH. 7. Ustavni sud, na osnovu člana 46. stav 1. Pravila Ustavnog suda, 30. januara 2009. godine održao je javnu raspravu. Javnoj raspravi je prisustvovao lično podnosilac zahtjeva, a u njegovo ime, također su prisustvovali diplomirani pravnik Anto Grbić i dr. sci. Božo Žepić. Od pozvanih eksperata javnoj raspravi su prisustvovali Zdravko Šavija, predstavnik RTVRS, prof. Hanka Vajzović i Mevludin Tanović iz Upravnog odbora RTV Federacije BiH. Nakon okončane javne rasprave podnosiocu zahtjeva je ostavljen rok od 15 dana da dostavi konačno opredijeljen zahtjev. 8. Podnosilac zahtjeva je 12. februara 2009. godine, u roku koji je određen na plenarnoj sjednici, dostavio podnesak u kojem je iznio svoj konačno opredijeljeni zahtjev. Podnesak je dostavljen Predstavničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 9. marta 2009. godine. 9. U skladu sa članom 93. stav 1. alineja 2. i stav 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je donio odluku o izuzimanju predsjednice Ustavnog suda Seade Palavrić i sudije Mirsada Ćemana u radu i odlučivanju o predmetnom zahtjevu, jer su učestvovali u donošenju osporenog zakona kao članovi Parlamentarne skupštine. III. Zahtjev a) Navodi iz zahtjeva 10. U zahtjevu podnosilac je naveo da član 1. stav 1, član 2. posljednja rečenica, član 6. stav 3, član 10. stav 4, član 12. st. 1, 2. i 3, član 13. stav 2. tačka f) i član 18. stav 2. u dijelu kojim se predviđaju tri javna RTV servisa; član 3, član 7. stav 2, član 8. stav 3, član 9. stav 1. treća i četvrta rečenica, u dijelu kojim se predviđaju dvije televizijske i dvije radiostanice za teritoriju određenog entiteta i član 9. stav 2, član 12. stav 4, član 26. stav 4. i član 42. st. 1, 2. i 3. osporenog zakona nisu saglasni čl. I/2, II/1, II/2. i II/3.h) i članu II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, čl. 10. i 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), te članu 19. stav 2. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. 11. U obrazloženju zahtjeva je navedeno da su dosadašnji uspostavljeni standardi, kao instrumenti pravne zaštite za ravnopravnu zaštitu prava konstitutivnih naroda i ravnopravnu upotrebu tri službena jezika u sistemu javnog emitiranja kako na entitetskom, tako i na državnom nivou za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini izuzetno nepovoljni, zbog čega se, putem ovog zahtjeva, ukazala potreba za normativnim i stvarnim očuvanjem etničkog, jezičkog, kulturnog, vjerskog i drugog identiteta. Podnosilac je, kao ar gu ment za podnošenje zahtjeva, ukazao i na okolnosti pod kojima je Zakon donesen, odnosno na činjenicu da nisu prihvaćeni amandmani predstavnika hrvatskog naroda u kojima se pokušala osigurati identična ili jednaka upotreba bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika na tri kanala jednog Javnog BHRT servisa ili tri javna RTV servisa na tri službena jezika. Neprihvaćanjem amandmana, prema mišljenju podnosioca, usvojen je zakon čija koncepcija zadržava na entitetskom nivou postojanje dva javna servisa, jedan u Republici Srpskoj, de facto, isključivo na srpskom jeziku i drugi u Federaciji, uglavnom, na bosanskom jeziku. Dakle, kako je navedeno, "zadržana je asimetričnost rješenja na štetu hrvatskog jezika i samim tim hrvatskog naroda u BiH". Suština ovog dijela navoda, u kojem se osporavaju odredbe kojima su regulirana tri javna RTV sistema, odnosi se na nemogućnost hrvatskog naroda da formira radiotelevizijski kanal na hrvatskom jeziku, zbog čega podnosilac smatra da osporene odredbe nisu saglasne sa članom II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 10. Evropske konvencije, a također, ni sa principom vladavine prava iz člana I/2. Ustava BiH. 12. Član 9. stav 2. osporenog zakona, prema mišljenju podnosioca, izuzetno je restriktivan s obzirom na garancije koje pruža član 10. stav 1. Evropske konvencije, jer nije jasno na koje se nove RTV kanale unutar Odbora Sistema ova norma odnosi, odnosno da li se odnosi na buduće privatne RTV kanale. Ovu odredbu podnosilac tumači kao političku kontrolu nad radiotelevizijskim sistemom u BiH i smatra da takvo rješenje nije ekvivalentno u odnosu na njihove zahtjeve u okviru sistema javnog emitiranja u BiH. 13. Podnosilac zahtjeva je, dalje, naveo da u osporenom članu 7. stav 2, članu 8. stav 3, kao i članu 26. stav 4. osporenog zakona "nije dana adekvatna naznaka da će predstavnici sva tri konstitutivna naroda biti jednakopravno zastupljeni u Odboru Sustava i da će sva tri službena jezika stvarno jednakopravno biti zastupljena u programima javnih RTV servisa. Naprotiv, postojeća rješenja sadržana u članku 7. stavak 2. i članku 8. stavak 3. otvaraju mogućnost da u njihovoj praktičnoj primjeni dođe do zloupotrebe prava konstitutivnih naroda u svezi sa njihovom jednakom zastupljenosti u Odboru Sustava". Podnosilac smatra da, s obzirom na nadležnosti Odbora Sistema, posebno u vezi sa programskim načelima koja se odnose na vitalni nacionalni interes svih konstitutivnih naroda i primjenu ovih principa u praksi, a slijedeći ustavni princip o konstitutivnosti naroda, osporenim zakonom treba precizno i jasno na odgovarajući način biti garantirana zastupljenost konstitutivnih naroda i "ostalih" u Odboru Sistema, odnosno osigurana jednaka zastupljenost konstitutivnih naroda. Dalje, prema mišljenju podnosioca zahtjeva, član 26. stav 4. osporenog zakona prilično općenito daje naznaku o zastupljenosti prava konstitutivnih naroda i jednakoj upotrebi tri službena jezika i dva pisma u okviru programa javnih RTV servisa. Takvo određivanje jednake zastupljenosti jezika, bez mehanizama provođenja, prema mišljenju podnosioca zahtjeva, za hrvatski narod je neprihvatljivo, jer predstavlja bojazan da će biti nastavljen neravnopravan tretman hrvatskog jezika u programima javnih servisa i samim tim nastavljeno ugrožavanje slobode izražavanja hrvatskog naroda u okviru programa javnih RTV sistema u BiH. Zbog navedenog, podnosilac zahtjeva je zabrinut za moguću otvoreniju i potpuniju diskriminaciju hrvatskog jezika u bosanskohercegovačkom medijskom prostoru, te mogućnost da će "Hrvati bez jednakog prava na svoj jezik, kao i Bošnjaci i Srbi u javnim RTV servisima, u budućnosti u Bosni i Hercegovini biti osuđeni na tihu, laganu, ali sigurnu asimilaciju, što je sudbina svakog jezika, kulture i tradicijske baštine kada se nađe u medijskoj izolaciji". Zbog svega navedenog, podnosilac zahtjeva smatra da član 7. stav 2, član 8. stav 3, kao i član 26. stav 4. osporenog zakona zahtijevaju posebnu preciznost bez mogućnosti diskrecijskih ovlaštenja kadrovskih struktura. 14. U dopuni zahtjeva od 19. maja 2006. godine podnosilac zahtjeva je ukazao i na nesaglasnost navedenih odredaba osporenog zakona sa članom 3. stav 1. i članom 11. stav 1. alinej? a-i Evropske povelje za regionalne jezike i jezike manjina (u daljnjem tekstu: Evropska povelja), navodeći da iako Hrvati u BiH nisu nacionalna manjina, a hrvatski jezik nije regionalni ni manjinski jezik, već službeni jezik, to ne isključuje obavezu BiH da uspostavi jedan televizijski kanal na "regionalnom ili jeziku manjine", tj. službenom jeziku koji se manje upotrebljava na određenoj teritoriji BiH. 15. Podnosilac zahtjeva je predložio da se donese privremena mjera kojom bi se obustavila primjena člana 42. st. 1, 2. i 3. osporenog zakona, o kojoj je Ustavni sud već donio odluku. 16. Podnosilac je predložio da Ustavni sud, u skladu sa članom 46. Pravila Ustavnog suda, održi javnu raspravu o ovom predmetu, navodeći da je to potrebno s obzirom na važnost pitanja koja su ovim zahtjevom pokrenuta za hrvatski narod. a.a) Navodi iz opredijeljenog zahtjeva nakon održane javne rasprave 17. U završnoj riječi podnosilac zahtjeva je istakao da ostaje pri zahtjevu za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona navedenih u zahtjevu, osim člana 9. stav 2. i člana 26. stav 4. u odnosu na koje odustaje od zahtjeva. U obrazloženju završne riječi u najvećoj mjeri su ponovljeni navodi iz zahtjeva, a apostrofirano je da se Evropska povelja u Bosni i Hercegovini primjenjuje direktno shodno Ustavu Bosne i Hercegovine i da je, stoga, irelevantan čin njena ratifikacija da bi se ona primijenila u Bosni i Hercegovini i u konkretnom slučaju. U završnoj riječi su ponovo naglašene "nužnost i opravdanost formiranja posebnog RTV kanala na hrvatskom jeziku" radi očuvanja identiteta i subjektiviteta hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. b) Odgovor na zahtjev 18. Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dostavio je odgovor, koji je potpisao Ilija Filipović, predsjedavajući Doma naroda. U odgovoru je navedeno da u cijelosti podržavaju zahtjev podnosioca, te da "iz istih razloga nemaju potrebe davati bilo kakve nove prijedloge ili dodatna obrazloženja". U suštini, smatraju da je pravo na osnivanje institucija na vlastitom jeziku jedno od osnovnih kolektivnih i individualnih ljudskih i ustavnih prava i sloboda, te da će Ustavni sud svojom odlukom pridonijeti daljnjem jačanju međusobnog povjerenja konstitutivnih naroda i građana, kao i stabilnosti države i društva. IV. Javna rasprava Stavovi podnosioca zahtjeva 19. Podnosilac zahtjeva je opširno izložio historijski kontekst ovog predmeta, ukazujući pri tome na nužnost očuvanja etničkog identiteta posebno hrvatskog naroda koji je, iako konstitutivan, u Bosni i Hercegovini u manjini. U izlaganju je ukazano na "majorizaciju" koja je provedena u postupku usvajanja osporenog zakona s obzirom na to da hrvatski zastupnici nisu glasali za predloženi zakon u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu je naglasio da je protivljenje hrvatskog naroda osporenom zakonu jasno izraženo i činjenicom da Hrvati u Ustavnom sudu nisu glasali za odluku kojom je odbijen kao neosnovan zahtjev da se utvrdi da je predloženi zakon destruktivan po hrvatski nacionalni interes. Podnosilac zahtjeva je iznio primjere koji, prema njegovom mišljenju, ukazuju na proces asimilacije hrvatskog naroda sa posebnim naglaskom na asimilaciju u pogledu korištenja hrvatskog jezika i običaja. U okviru obrazlaganja nezadovoljstva postojećim radiotelevizijskim sistemom iznesen je podatak o 83.000 Hrvata koji ne plaćaju pretplatu za javni RTV servis. U ostalom dijelu uvodnog izlaganja podnosioca zahtjeva u najvećoj mjeri su ponovljeni stavovi iz zahtjeva i zaključeno da u Bosni i Hercegovini "nedostaje 40% Hrvata, a da mediji za to snose veliku odgovornost i da zato postoji potreba za ovom vrstom borbe". 20. U izlaganju je, dalje, istaknuto da je pravo na jezik individualno i kolektivno pravo i da oduzimanje tog prava predstavlja i oduzimanje identiteta jednog naroda, što se dešava osporenim zakonom. Naglašeno je da je osporeni zakon trebalo da bude odraz volje svih građana, što nije slučaj s obzirom na način njegovog predlaganja i donošenja, a da on, ustvari, samo "proizvodi stanje nejednakopravnosti, jer ovaj zakon ne poznaje narode i proizvodi frustracije cijelog naroda". Navedeno je da je osporenim zakonom na diskriminirajući način predviđeno samo da entiteti imaju svoje RTV servise, a da to nemaju narodi, te pošto Hrvati žive u zajedničkom entitetu, oni nemaju pravo na svoj RTV kanal. Istaknuto je da se od Ustavnog suda traži da ide dalje od puke jurističke logike, odnosno da usvoji širi pristup kada bude razmatrao ovaj predmet. 21. U dijelu izlaganja o primjeni Evropske povelje dat je historijski osvrt na usvajanje i primjenu ovog međuna - rodnopravnog instrumenta, njenu hijerarhijsku lociranost u odnosu na ostale opće akte Vijeća Evrope, a posebno Evropsku konvenciju, pri čemu je sâm podnosilac ostavio otvorena određena pitanja primjene ovog instrumenta. Istaknuto je da se Evropska povelja krši u Bosni i Hercegovini određenim činjenjima organa vlasti u Bosni i Hercegovini, jer se pogrešno smatra da se Evropska povelja odnosi samo na manjinske jezike. U tom smislu je ukazano na član 3. Evropske povelje koji obuhvata službene jezike koji se manje upotrebljavaju na određenim područjima potpisnice Evropske povelje, te da se tako sva prava iz Evropske povelje primjenjuju. U ovom kontekstu je ukazano na to koja sve prava daje Evropska povelja. Navedeno je da je obaveza potpisnica Evropske povelje, pa tako i Bosne i Hercegovine, i omogućavanje formalnih pretpostavki za registraciju kod mjerodavnih organa institucija na jezicima na koje se Evropska povelja odnosi, ali i stvaranje materijalnih pretpostavki za uspostavljanje takvih institucija. Podnosilac zahtjeva je ukazao na to da ne samo da to nije tako u praksi nego se preduzimaju i radnje suprotne ovome kao što je slučaj sa zabranom Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine da se koriste etničke odrednice u službenim nazivima radijskih stanica sa hrvatskim predznakom. Podnosilac zahtjeva, na kraju, problematizirao je pitanje šta su to "europska načela" na kojima treba biti zasnovano uređenje radiotelevizijskog sistema u Bosni i Hercegovini, kako je to propisano u Studiji izvodljivosti za približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Prema mišljenju podnosioca zahtjeva, to su nesumnjivo i principi iz Evropske povelje kao evropskog međunarodnog instrumenta. 22. Na pitanje Ustavnog suda da li činjenica što se neki zakon ne primjenjuje, ili zato što nije podržan u zakonodavnoj proceduri čini zakon neustavnim, odgovoreno je da, strogo formalno, to vjerovatno nije slučaj, ali da se u praksi često događa da se primijeni "nešto što nekome odgovara, a prećutnim preglasavanjem se ne provodi ono što u zakonu piše". 23. Na pitanje Ustavnog suda da li misli da bi novi kanal na hrvatskom jeziku trebalo da bude na čistom književnom hrvatskom jeziku ili kolokvijalnom jeziku, nije konkretno odgovoreno, nego je ukazano na potrebu da se očuva identitet hrvatskog naroda putem jezika s obzirom na njegov postepeni nestanak u svakodnevnom govoru. 24. Na pitanje Ustavnog suda da li smatra da je prava uloga Ustavnog suda da razmotri valjanost zakona s obzirom na ono što nije, ili što jeste u zakonu, podnosilac zahtjeva je odgovorio da nije ideja da se primijeni nešto što u Ustavu nema, ali je ideja da se primijeni u praksi ono što se kaže u zakonu. 25. Na daljnji upit Ustavnog suda da li u osporenom zakonu ima nešto o TV kanalima na srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku, te da li je ideja da se naprave zasebni kanali na jezicima naroda u duhu multikulturnog društva o kojem govorimo, odgovoreno je da bi, upravo suprotno, formiranje ovakvih kanala unaprijedilo multikulturalnost društva. 26. Na posljednji upit Suda da se izjasni o tome da li se njegov zahtjev odnosi na pitanje implementacije osporenog zakona, ili na neustavnost njegovih odredaba, podnosiocu zahtjeva, uz njegovu saglasnost, ostavljen je rok od 15 dana da svoj konačni zahtjev opredijeli i dostavi Ustavnom sudu. Stavovi prof. Hanke Vajzović - Fakultet političkih nauka u Sarajevu, Odsjek žurnalistike 27. Na početku izlaganja izneseni su odgovori na pitanja koja je postavio Ustavni sud u okviru javne rasprave. Tako je navedeno mišljenje da se neuspostavljanjem javnog servisa ili kanala na hrvatskom jeziku ne ograničava sloboda izražavanja hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini, da hrvatski narod nije diskriminiran u odnosu na druga dva naroda u sadašnjim prilikama uz postojeći RTV servis, nego da se eventualno može govoriti o diskriminaciji "ostalih" u odnosu na konstitutivne narode. Također je navedeno da se neuspostavljanjem RTV servisa na hrvatskom jeziku ne krši Evropska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima, jer se ni u jednoj odredbi ne može naći usporedba sa našom jezičkom situacijom, te da za očuvanje kulturnog, jezičkog, vjerskog i drugog identiteta ni hrvatskog, niti ijednog od tri konstitutivna naroda, nije neophodan zaseban kanal u okviru postojećeg RTV sistema. U vezi sa pitanjem o navodnoj povredi prava na slobodu izražavanja, naglašeno je da svako može privatno i javno govoriti kako želi, a da je drugo pitanje šta svako mora slušati u kontekstu današnjeg vremena, te da se ne može govoriti o narušavanju slobode izražavanja, pa ni o eventualnoj ugroženosti jednog naroda, nego o ugroženosti svih zbog politike koja se vodi u novije vrijeme. S obzirom na ovaj kontekst, probleme treba rješavati njegovanjem tolerancije i podizanjem nivoa jezičkog znanja. Navedeno je da nema mjesta za pozivanje na Evropsku povelju s obzirom na to da se ona odnosi na jezike manjina, a da su Hrvati konstitutivan narod. Što se tiče stvarnog identiteta jezika (simbolička različitost jednog naspram drugih), naglašeno je da se on ne ignorira, već ravnopravno tretira u slobodi individualnog izbora u medijima čak i dosljednije nego što to nudi jezička praksa prosječnog korisnika ovog jezika u Bosni i Hercegovini. U prilog ovoj tezi rečeno je da je "dovoljno nabrojati i prebrojati voditelje i novinare hrvatske nacionalnosti (osobito na FTV), odnosno one koji govore ili nastoje govoriti hrvatskim jezikom". 28. Na pitanje Ustavnog suda upućeno prof. Hanki Vajzović da navede da li je detaljnije pročitala odredbe Evropske povelje prema kojima je, između ostalog, predviđeno da se primjenjuje i na službene jezike koji se manje upotrebljavaju, pri čemu je ukazano i na odredbu o mogućnosti da se osnuje poseban kanal, profesorica je odgovorila da se detaljnije pripremila za prethodnu javnu raspravu, koja je u međuvremenu otkazana. Prema njenom mišljenju, cijela priča je deplasirana u Bosni i Hercegovini, jer na nivou komunikacije objektivno nema problema, a smetnje postoje na nivou simboličkih, a ne komunikativnih vrijednosti. 29. Na pitanje Ustavnog suda da li postoji opasnost da se izgubi jezički identitet tako da generacije prestanu govoriti svoj jezik, npr., srpski jezik, zbog jezika koji se koristi u elektronskim medijima, te da li su u tom smislu obavljena istraživanja na fakultetu na kojem predaje, prof. Vajzović je odgovorila da ne postoji opasnost od stvaranja uniformnog jezika, jer je taj proces u Bosni i Hercegovini završen. U tom kontekstu je navela da je Bosna i Hercegovine bila potpuno otvorena prema tzv. varijantama i da se izgrađivao bogat sistem sinonimskih odnosa, te da su birane riječi koje su u određenim okolnostima potrebne, pa smo se i na taj način učili da budemo tolerantni. Stavovi Mevludina Tanovića - Upravni odbor RTV Federacije BiH 30. Na početku je iznesena teza, uz pozivanje na njen izvor, o tome da u Bosni i Hercegovini ne postoje tri različita jezika, nego da se, u suštini, govori o srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku na leksičkom nivou. U stavovima je izraženo da se podnesenim zahtjevom pokreće pitanje političkog, a ne jezičkog karaktera. Data su jezička zapažanja sa objašnjenjima da se, kada je riječ o jezicima koje govore narodi u Bosni i Hercegovini, često radi o jezičkoj sinonimiji. Također je rečeno da, kada je u pitanju radiotelevizijski sistem, prigovori koji se eventualno mogu objektivno iznijeti odnose se na pitanje da li su jednako afirmirana područja u javnom servisu, a ne na pitanje dovoljne zastupljenosti hrvatskog jezika. Iznesen je stav da bi na nivou Bosne i Hercegovine trebalo da postoji jedan RTV servis sa regionalnim dopisništvima na teritoriji BiH. 31. Na pitanje Ustavnog suda o tome da li je izneseni lingvistički pristup jeziku i njegovoj prirodi platforma na kojoj se zasniva rad javnog RTV servisa u kojem je zaposlen Mevludin Tanović je odgovorio da se, u principu, upotrebljavaju riječi koje se "u našem jeziku" najviše koriste tako da ih ljudi mogu razumjeti. Pri tome se, na upit Ustavnog suda o korištenju termina "našem jeziku", ispravio da je pod tim mislio na "naše jezike". Stavovi Zdravka Šavije -RTVRS 32. Kao član Komisije koja je radila na izradi osporenog zakona, iznio je stav da je već prilikom izrade Nacrta zakona bilo jasno da je Komisija bila ograničena principima koje su ugovorili entitetski premijeri, OHR i Evropska komisija. Također, prilikom izrade ovog zakona vodilo se računa o Evropskoj preporuci broj 96/10 koja govori o samostalnosti javnog RTV servisa, a koja se odnosi na pravljenje vijesti i predstavljanje programa. Prilikom izrade Nacrta zakona, kako je rečeno, bio je cilj da on bude usklađen i sa osnovnim međunarodnim dokumentima kojima je uređena ova oblast a to su Direktive Vijeća Evrope i Konvencija o prekograničnoj televiziji. U izlaganju je izražen stav da Upravni odbor RTVRS podržava zahtjev podnosioca koji traži da se uspostavi kanal na hrvatskom jeziku. Međutim, naglašeno je da se ne podržava stav koji se odnosi na sastav upravnih odbora s obzirom na to da su u svim servisima u upravnim odborima zastupljeni svi konstitutivni narodi. Iznio je stav da je suština problema u neprovođenju pojedinih odredaba Zakona, kao što su i osporene odredbe, te je predložio da se pokrene procedura izmjene Zakona. 33. Na pitanje Ustavnog suda da li je u okvirima zakonodavne vlasti pokrenuto pitanje procjene određenih aspekata osnivanja kanala na hrvatskom jeziku, uključujući njegovu prirodu i ciljeve, tehničke aspekte, potencijalni auditorij, kao i obaveze koje proizlaze iz međunarodnih instrumenata o ljudskim pravima, posebno za procjenu eventualne diskriminacije ili disproporcije u upotrebi hrvatskog jezika u okviru Javnog RTV sistema u BiH, odgovoreno je da je, kada je u pitanju eventualna diskriminacija, Vijeće Evrope u julu 2006. godine dalo pozitivno mišljenje o Zakonu. Dalje, u odnosu na drugi dio pitanja, istaknuto je da je u okviru resornog ministarstva u Vijeću ministara formirana komisija čiji je zadatak da sagleda sve aspekte za uspostavljanje takvog kanala, a uporište za njegovo uspostavljanje je zasnovano na članu 9. osporenog zakona. 34. Na sljedeće pitanje Ustavnog suda da li je povod za preispitivanje Zakona, kako bi sistem bio djelotvorniji, racionalniji i efikasniji, bio prigovor hrvatskog naroda o diskriminaciji, istaknuto je da je prvi prob lem u primjeni Zakona bilo to što nije uspostavljena Korporacija koju bi trebali činiti članovi upravnih odbora sva tri sistema, te da treba imati u vidu da nije imenovan Upravni odbor federalne televizije. Uspostavljanje Korporacije bi, kako je rečeno, doprinijelo boljem funkcioniranju Sistema, pri čemu je naglašeno da ovaj prob lem pokazuje da se ne provode zakoni koji se donesu. 35. Na pitanje Ustavnog suda da razjasni da li je suština problema u vezi sa osporenim zakonom njegova nepravilna primjena, ili same odredbe, odgovoreno je da je riječ o kašnjenju u donošenju odluka i podzakonskih akata, odnosno o neprovođenju Zakona. On je detaljnije objasnio u čemu su problemi u provođenju Zakona i ponovo istakao prob lem u vezi sa neformiranjem Korporacije. 36. Na sljedeće pitanje Ustavnog suda da li je član 26. osporenog zakona samo "gola norma na papiru", odnosno da li se implementira ono što je navedeno u toj odredbi Zakona, rečeno je da bi ona trebalo da se primjenjuje, ali da to nije tako u praksi. S tim u vezi, iznesen je podatak da je RTVRS dobila dozvolu Sistema Regulatorne agencije za komunikacije, a da RTVBiH i RTV Federacije BiH nisu, i to zbog kašnjenja u imenovanju člana Upravnog odbora. Također, potvrđeno je da je ova odredba "mrtvo slovo na papiru". U kontekstu iznošenja podataka o dobijanju dozvola Sistema, a na upit Ustavnog suda da li dobijanje dozvole Sistema znači da je RTVRS ispunila sve uvjete, uključujući i zastupljenost jezika i kultura drugih naroda, odgovoreno je da dobijanje dozvole Sistema znači da su samo dobijene norme koje tek treba da budu ispunjene, a ne da su svi uvjeti ispunjeni. IV. Relevantni propisi 37. Zakon o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 78/05 od 8. novembra 2005. godine): Član 1. stav 1. Ovim zakonom se uređuju: Javni radiotelevizijski sistem u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: JRTS Bosne i Hercegovine) i odnosi triju javnih RTV servisa i zajedničkog pravnog subjekta unutar tog sistema, kao i njegova djelatnost i organiziranje. Član 2. u relevantnom dijelu glasi: Š...Ć dozvola Sistema obuhvata pojedinačne dozvole tri javna RTV servisa. Član 3. 1. Sistem javnog emitiranja u Bosni i Hercegovini čine: a) Ra dio-televizija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BHRT) kao Javni RTV servis Bosne i Hercegovine; b) Ra dio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: RTFBiH) kao Javni RTV servis Federacije Bosne i Hercegovine; c) Ra dio-televizija Republike Srpske (u daljnjem tekstu: RTRS) kao Javni RTV servis Republike Srpske; d) Korporacija javnih RTV servisa Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Korporacija). 2. Zakoni o BHRT, RTFBiH i RTRS bit će usklađeni sa odredbama ovog zakona. 3. Promet robe i usluga između članova Sistema ne podliježe porezu na promet. Član 6. stav 3. u relevantnom dijelu glasi: Š...Ć 3) Korporacija u ime sva tri javna RTV servisa: Š...Ć Član 7. stav 2. 2. Odbor Sistema sastoji se od 12 članova. Odbor Sistema čine svi članovi upravnih odbora javnih RTV servisa (po četiri člana iz svakog javnog RTV servisa), koji su članovi Odbora Sistema po službenoj dužnosti. Član 8. stav 3. 3. Odbor Sistema može pravovaljano odlučivati ako je na sjednici prisutno najmanje sedam članova (kvorum) iz sva tri javna RTV servisa. Odbor Sistema odluke donosi većinom glasova prisutnih članova. U slučaju jednakog broja glasova, odlučujući glas je glas predsjednika Odbora Sistema. Član 9. stav 1. i stav 2. u relevantnom dijelu glase: 1. Regulatorna agencija dodjeljuje frekvencije javnim RTV servisima za jednu televizijsku i dvije radiostanice za cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine, za dvije televizijske i dvije radiostanice za teritoriju određenog entiteta, po cijenama koje utvrdi Regulatorna agencija Š...Ć. 2. Vijeće ministara BiH ima pravo pokrenuti postupak osnivanja novog RTV kanala unutar Sistema, nakon konsultiranja sa Regulatornom agencijom i Odborom Sistema. Vijeće ministara BiH razmotrit će inicijative nakon izrade nezavisne, transparentne i obimne analize koja obuhvata: pro - gram, spektar, tehničke, finansijske i druge informacije kojima se opravdava osnivanje novog kanala. Član 10. stav 4. u relevantnom dijelu glasi: Š...Ć 4. Dozvolom Sistema utvrđuje se komplementarni set obaveza za tri javna RTV servisa i obuhvata sljedeće: Š...Ć Član 12. 1. Korporacija je zajednička upravljačka struktura između javnih RTV servisa sa jednakim pravima i obavezama prema sva tri javna RTV servisa (BHRT, RTFBiH i RTRS). 2. Tri javna RTV servisa ovim zakonom uspostavljaju Korporaciju. 3. Korporacija ima obavezu da uvodi nove tehnologije, u dogovoru sa sva tri javna RTV servisa. 4. Korporacija ima organizacijske jedinice u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru. Član 13. stav 2. tačka f) Korporacija je odgovorna: Š...Ć f) za usklađivanje sistema, politike i pro ce dure između tri javna RTV servisa, kako je definirano članom 6. ovog zakona. Član 18. stav 2. Š...Ć 2) Organizacijske jedinice zadužene za taksu sva tri javna RTV servisa prate naplatu RTV takse i o tome obavještavaju Odbor Sistema. Š...Ć Član 26. stav 4. 4) Programi javnih RTV servisa uvažavat će prava konstitutivnih naroda i ostalih i bit će uređivani ravnopravno na sva tri službena jezika i dva pisma. Član 42. st. 1. do 3. 1) Konstituirajuća sjednica Odbora Sistema bit će sazvana u roku od 15 dana od imenovanja dovoljnog broja članova upravnih odbora javnih RTV servisa kako bi se imao kvorum Odbora Sistema. Do uspostavljanja Odbora Sistema i pojedinačnih odbora javnih RTV servisa postojeći upravni odbori obavljat će svoju dužnost. 2) Statut Korporacije odobrava Odbor Sistema u roku od 30 dana od dana održavanja prve sjednice. 3. Korporacija će biti registrirana prema Zakonu o registraciji pravnih lica čiji su osnivač institucije BiH (Zakon o registraciji, "Službeni glasnik BiH" broj 37/03) u roku od 45 dana od konstituirajuće sjednice. V. Dopustivost 38. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva u dijelu u kojem je podnosilac odustao od zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredaba člana 17. stav 1. tačka 3. Pravila Ustavnog suda. Član 17. stav 1. tačka 3. Pravila Ustavnog suda glasi: Zahtjev nije dopustiv ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 3. Podnosilac zahtjeva je odustao od zahtjeva; 39. Podnosilac zahtjeva u opredijeljenom zahtjevu, nakon održane javne rasprave, odustao je od dijela zahtjeva kojim je tražio da se ocijeni ustavnost člana 9. stav 2. i člana 26. stav 4. osporenog zakona. 40. Imajući u vidu odredbu člana 17. stav 1. tačka 3. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se zahtjev odbaciti kao nedopušten ukoliko je podnosilac zahtjeva odustao od zahtjeva, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 41. U pogledu ostalog dijela zahtjeva podnosioca, Ustavni sud naglašava da, prema članu VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud će imati isključivu jurisdikciju da odluči o bilo kojem sporu koji se javlja prema ovom ustavu i koji je nastao između entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog entiteta ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući i to da li je bilo koja odredba zakona jednog entiteta u skladu sa ovim ustavom. Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, inter alia, može ovakve sporove uputiti Ustavnom sudu. 42. Podnosilac zahtjeva je u vrijeme podnošenja zahtjeva bio predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i stoga je ovlašten da podnese predmetni zahtjev na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. 43. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 17. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da je predmetni zahtjev dopustiv, zato što ga je podnio ovlašteni subjekt, i da ne postoji nijedan formalni razlog iz člana 17. stav 1. Pravila Ustavnog suda zbog kojeg zahtjev nije dopustiv. VI. Meritum 44. Podnosilac zahtjeva je naveo da odredbe osporenog zakona nisu saglasne sa čl. I/2, II/1. i II/2. Ustava BiH, zatim, sa članom II/3.h) Ustava BiH i članom 10. Evropske konvencije, članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 14. Evropske konvencije, te članom 19. stav 2. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. U dopuni zahtjeva je navedeno da odredbe osporenog zakona nisu u skladu sa članom 3. stav 1. i članom 11. stav 1. alineje a-i Evropske povelje. Relevantne odredbe Ustava Bosne i Hercegovine, Evropske konvencije i Evropske povelje glase kako slijedi: Član I/2. Ustava Bosne i Hercegovine glasi: 2. Demokratski principi Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. Član II/1, II/2. i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine glasi: 1. Ljudska prava Bosna i Hercegovina i oba entiteta će osigurati najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. U tu svrhu postoji Komisija za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu, kao što je predviđeno u Aneksu 6. Općeg okvirnog sporazuma. 2. Međunarodni standardi Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima. 4. Nediskriminacija Uživanje prava i sloboda, predviđenih u ovom članu ili u međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog ustava, osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kom osnovu kao što su spol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno i socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi sta tus. Član II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje: ... h) slobodu izražavanja; Član 10. Evropske konvencije glasi: 1. Svako ima pravo na slobodu izražavanja. Ovo pravo uključuje slobodu mišljenja i slobodu primanja i prenošenja informacija i ideja, bez miješanje javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj član ne sprečava države da zahtijevaju dozvole za rad od ra dio, televizijskih i filmskih kompanija. 2. Ostvarivanje ovih sloboda, budući da uključuje obaveze i odgovornosti, može podlijegati takvim formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili sankcijama predviđenim zakonom i koje (su) neophodne u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti, sprečavanja nereda ili zločina, zaštite zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprečavanja širenja povjerljivih informacija, ili u interesu očuvanja autoriteta i nepristranosti suda. Član 19. stav 2. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima glasi: Svako ima pravo na slobodu izražavanja; ovo pravo podrazumijeva slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja svake vrste, bez obzira na granice, bilo usmeno, pismeno, putem štampe ili u umjetničkom obliku, ili ma kojim drugim sredstvom po svom izboru. Član 14. Evropske konvencije glasi: Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom konvencijom osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi sta tus. Evropska povelja Član 2. 1. Svaka stranka se obavezuje na primjenjivanje odredaba Dijela II za sve regionalne ili manjinske jezike koji se govore u okviru njenog područja, te na poštivanje definicija iz člana 1. 2. U pogledu svakog jezika specificiranog u vrijeme ratifikacije, prihvaćanja ili potvrde, u skladu sa članom 3, svaka stranka obavezuje se na primjenjivanje minimuma od 35 stavova ili podstavova odabranih između odredaba Dijela III ove povelje, uključujući najmanje tri stava odabrana iz svakog od čl. 8. i 12, te jednog između svakog od čl. 9, 10, 11. i 13. Član 3. Praktične upute 1. Svaka država ugovornica pobliže će odrediti u svojim ratifikacionim instrumentima, prihvaćanju ili potvrdi svaki od regionalnih ili manjinskih jezika ili službeni jezik koji je u manjoj upotrebi na cijelom ili dijelu područja na koji će se stavovi izabrani u skladu s članom 2. stav 2. primjenjivati. 2. Svaka stranka smije, naknadno, izvijestiti glavnog sekretara da prihvaća obaveze koje proizlaze iz odredaba bilo kojeg drugog stava Povelje do tada nenavedenog u njenim ratifikacionim instrumentima, prihvaćanju ili potvrdi. Ona može, također, izvijestiti da će primjenjivati stav 1. ovoga člana i na druge regionalne ili manjinske jezike, ili na druge službene jezike koji su u manjoj upotrebi na cijelom ili dijelu njenog područja. 3. Obaveze na koje se poziva gore navedeni stav smatrat će se sastavnim dijelom ratifikacije, prihvatanja ili potvrde i imat će isti učinak računajući od dana njihove notifikacije. Član 11. tačka 1. alineja a) 1. Ugovorne stranke se obavezuju da za korisnike regionalnih ili manjinskih jezika na područjima na kojima se oni govore u skladu sa stanjem svakog jezika, te zavisno od nadležnosti koju ima javna vlast direktno ili indirektno u toj oblasti, te poštivajući načelo nezavisnosti i autonomije medija: a) u mjeri u kojoj ra dio i televizija imaju karakter javne službe: i. osiguraju osnivanje bar jedne radiostanice i jednog televizijskog kanala na regionalnom ili manjinskom jeziku, ili....Š...Ć. PRAVNI ARGUMENTI I ZNESENI U MERITUMU RASPRAVE ZAHTJEVA A) ARGUMENTI PREMA KOJI MA JE OSPORENI ZAKON U SKLADU SA USTAVOM BOS NE I HERCEGOVINE I MEĐUNARODNI M INSTRUMENTIMA 45. U pogledu navoda o povredi prava na slobodu izražavanja i diskriminaciji u uživanju ovog prava, u raspravi je ukazano na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) koji u svojim presudama daje veliki značaj pravu na slobodu izražavanja iz člana 10. Evropske konvencije. Također je upućeno na relevantnu praksu tog suda kao što su predmeti Handyside (vidi, Evropski sud, presuda od 7. decembra 1976. godine, serija A-24), Jerasild (vidi, Evropski sud, presuda od 23. septembra 1994. godine, serija A-298) i The Ob server and Guard ian (vidi, Evropski sud, presuda od 26. novembra 1991. godine). Posebno je naglašen stav Evropskog suda da država mora voditi računa da u reguliranju javnog emitiranja ne povrijedi pravo lica da dobije informaciju (vidi, Evropski sud, Autronic AG, presuda od 22. maja 1990. godine, serija A-178). 46. U raspravi je, također, ukazano i na Odluku Ustavnog suda u predmetu broj U 10/05, u kojoj je odlučivano o zahtjevu predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da se utvrdi postojanje ustavne osnove da se Prijedlog Zakona o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine smatra destruktivnim po vitalne interese hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Naglašeno je da je Ustavni sud već razmatrao slične navode u vezi sa pitanjem ograničenja slobode izražavanja hrvatskog naroda u kontekstu tadašnjeg Prijedloga zakona, a sada usvojenog osporenog zakona. Konkretno, Ustavni sud je razmatrao da li se krše kolektivna i pojedinačna prava hrvatskog naroda zbog toga što mu se ne omogućava da ispolji slobodu izražavanja na hrvatskom jeziku, odnosno da zadovolji svoja kulturna, obrazovna i vjerska prava koja nesporno predstavljaju vitalni interes. Pozivanjem na stavove u ovoj odluci ukazano je na to da je relevantno pozvati se na argumentaciju koja je sumirana u stavu Ustavnog suda u odnosu na to da tadašnji Prijedlog osporenog zakona nije destruktivan po vitalni interes hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini u pogledu upotrebe hrvatskog jezika. Posebno je ukazano na stav iznesen u citiranoj odluci prema kojem predloženi Zakon ne isključuje bilo koji jezik konstitutivnih naroda, niti favorizira jezik jednog konstitutivnog naroda u odnosu na druge, već, upravo, u članu 26. stav 4. garantira jednakost sva tri službena jezika konstitutivnih naroda. Predloženi zakon ne sadrži odredbe koje bi očigledno (prima fa - cie) ili nužno ukazivale da hrvatski jezik neće biti ravnopravno zastupljen u odnosu na druga dva službena jezika konstitutivnih naroda, a član 26. stav 4. garantira jednaku zastupljenost hrvatskog jezika (vidi, Ustavni sud, Odluka broj U 10/05 od 22. jula 2005. godine, objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 64/05). Dalje, u raspravi je ukazano i na to da je Ustavni sud u citiranom predmetu zaključio da s obzirom na to da osporenim odredbama nije dat privilegirani sta tus niti jednom od konstitutivnih naroda na štetu nekog drugog naroda, u konkretnom slučaju hrvatskog naroda ne može se zaključiti niti da su osporene odredbe diskriminirajuće za hrvatski narod (vidi, st. 44. do 47. Odluke broj U 10/05). U ovim stavovima je, također, ukazano na to da se veći dio argumentacije koja je iznesena na javnoj raspravi upravo odnosio na pitanje statusa hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini u odnosu na jezike drugih konstitutivnih naroda. Također je iznesen stav da se argumentacija odnosila na korištenje jezika u medijima i obim zastupljenosti hrvatskog jezika u medijima u Bosni i Hercegovini pri čemu je podnosilac zahtjeva ukazao na mogućnost asimilacije hrvatskog naroda zbog nedovoljne zastupljenosti hrvatskog jezika u medijima. U ovim stavovima je zaključeno da podnosilac zahtjeva, u prilog svojoj iznesenoj tezi, nije iznio konzistentne analitičke, ni statističke parametre. Naglašeno je da se, u suštini, problemi koje apostrofira podnosilac zahtjeva odnose na primjenu osporenog zakona, a ne na odredbe Zakona kao takve, što je i sâm podnosilac zahtjeva naglasio u toku javne rasprave, a i eksperti koji su pozvani na javnu raspravu. Ukazano je na to da je nužno da se Ustavni sud ograniči na svoju nadležnost da ocijeni ustavnost odredaba čija se ocjena ustavnosti traži u zahtjevu. Također, ni argumentacija ponuđena na javnoj raspravi ne mijenja izneseni stav da osporeni zakon ne sadrži odredbe koje favoriziraju jezik nekog od konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini na štetu drugih, odnosno koje hrvatskom narodu onemogućavaju da ispolji slobodu izražavanja na hrvatskom jeziku, odnosno da zadovolji svoja kulturna, obrazovna i vjerska prava. 47. U pogledu, navodno, diskriminirajućeg karaktera osporenih odredaba, a u vezi sa pravom na slobodu izražavanja, u dijelu stavova je ukazano na eksplicitan stav koji je usvojio Ustavni sud u citiranoj Odluci broj U 10/05 prema kojem je za Ustavni sud, bez ikakve sumnje, jasno da predloženi Zakon ne daje bilo kakvog osnova da bi se moglo zaključiti da će Hrvati biti diskriminirani u odnosu na druga dva naroda u pogledu zastupljenosti hrvatskog jezika, kulture i tradicijske baštine na programima javnih radiotelevizijskih servisa. Naime, odredbe člana 26. st. 4. i 5. predloženog Zakona jasno propisuju da će u programima javnih RTV servisa ravnopravno biti zastupljeni službeni jezici sva tri konstitutivna naroda i dva pisma, te njihova kultura i tradicijska baština. Kao što je navedeno, zbog toga postoji velika razlika između ovog predmeta i Odluke broj U 8/04 od 25. juna 2004. godine, gdje relevantne odredbe navedenog zakona izričito navode mogućnost upotrebe samo jednog ili dva službena jezika kao zvaničnog jezika ili jezika u visokoškolskim ustanovama. Ništa na prvi pogled, u ovom slučaju, ne govori da je predloženi Zakon suštinski diskriminirajući, ili da će biti primijenjen na diskriminirajući način. Naprotiv, indikacije govore upravo suprotno. Ustavni sud napominje da se kao argumenti da je predloženi Zakon destruktivan po vitalne interese hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini ne mogu koristiti tvrdnje da su postojeće televizijske stanice Federacije BiH i Republike Srpske navodno, de facto, televizijske stanice na bosanskom i srpskom jeziku i da zadovoljavaju potrebe samo bošnjačkog i srpskog naroda. Ustavni sud ne prihvata taj ar gu - ment. Ustavni sud smatra da se programski principi i standardi definirani u čl. 26. i 27. (posebno naglašavajući ravnopravnu zastupljenost sva tri službena jezika, dva pisma, kao i kulture i tradicijske baštine konstitutivnih naroda u emitiranju programa) predloženog Zakona moraju primjenjivati na sve radiotelevizijske emitere na svim nivoima (državnom, entitetskom, kantonalnom, općinskom). 48. U odnosu na navode o povredi principa "konstitutivnosti naroda" u vezi sa odredbama kojima su propisani izbor, sastav i funkcioniranje Odbora Sistema, kao i odredbama o provođenju programskih principa, u iznesenim stavovima je naglašeno da je Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije BiH razmatralo Prijedlog Zakona o radiotelevizijskom servisu Federacije BiH, kao javnom servisu u sistemu javnog emitiranja u Bosni i Hercegovini. U svojoj Odluci broj U 11/06 od 19. jula 2006. godine Vijeće je zaključilo da se Prijedlogom Zakona o Javnom servisu Ra dio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine povređuje vitalni nacionalni interes konstitutivnog hrvatskog naroda zbog toga što pojedinim rješenjima nisu osigurane garancije da neće biti diskriminiran u ravnopravnom ostvarivanju prava utvrđenih Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Dalje, kako se apostrofira u ovim stavovima, u citiranoj odluci je zaključeno da treba da se jasno utvrde zakonski instrumenti zaštite za sva tri konstitutivna naroda i građane, na način da bi se eliminirala svaka mogućnost favoriziranja bilo kog naroda, a time i diskriminacija na ravnopravnu upotrebu jezika i pisma, uvažavanja nacionalnih, regionalnih, tradicijskih, vjerskih, kulturnih i drugih karakteristika konstitutivnih naroda i svih građana Bosne i Hercegovine. 49. U ovom kontekstu također je ponovo ukazano na stav Ustavnog suda, iznesen u Odluci broj U 10/05, da se za Odbor Sistema ne može reći niti da predstavlja predstavničko tijelo, koje je ovlašteno donositi pravno obavezujuće akte iz svoje nadležnosti, kao što je, naprimjer, bio slučaj kada se odlučivalo o ustavnosti izbora za konstituiranje Gradskog vijeća Grada Sarajeva. Zato se dolazi do zaključka da nije bilo neophodno u Zakonu normirati sastav Odbora Sistema u pogledu zastupljenosti konstitutivnih naroda i "ostalih". Za takav stav Ustavni sud je našao uporište u stavovima iz "odluke o konstitutivnosti" i drugih odluka o ustavnosti prema kojima je "efektivno učestvovanje konstitutivnih naroda u državnim organima" el e ment inherentan pojmu vitalnog interesa jednog konstitutivnog naroda (vidi, mu ta tis mu tan dis, Treću djelimičnu odluku Ustavnog suda broj U 5/98 III od 1. jula 2000. godine), ali da se "efektivno učestvovanje konstitutivnih naroda u vlasti, ako se prevazilazi ustavni okvir, nikad ne smije provoditi ili nametati na štetu efektivnog funkcioniranja države i njenih organa" (vidi, mu ta tis mu tan dis, Odluku Ustavnog suda broj U 8/04 od 25. juna 2004. godine). 50. U raspravi je naglašeno, kao i u prijašnjoj Odluci Ustavnog suda broj U 10/05, da je neophodno, zbog značaja koji javni radiotelevizijski sistem ima u Bosni i Hercegovini, da se dosljedno provode odredbe osporenog zakona kojima se garantira uvažavanje prava konstitutivnih naroda i "ostalih", posebno prava na ravnopravnost jezika, tradicije, kulture i vjere, kako nijedan od naroda ne bi bio diskriminiran. Ukazano je i na to da je nesporno da će stepen uvažavanja ovih prava zavisiti od implementacije osporenog zakona, od izbora članova Odbora Sistema, te načina na koji će oni djelovati u okviru svojih nadležnosti, a to nisu pitanja koja ulaze u okvir ove ocjene Ustavnog suda. 51. Dalje je iznesen stav da, iako se primjećuje da je hrvatski jezik najmanje zastupljen na teritoriji Bosne i Hercegovine, isto tako se primjećuje da nikada niko nije uskratio bilo kome pravo da govori tim jezikom (uz naglašavanje da je Bosna i Hercegovina specifična i po tome što se jedan jezik javlja u različitim varijacijama, te je u vezi s tim teško napraviti distinkciju). Također je iznesen stav da se jezik često koristi kao političko sredstvo. Posebno je istaknuto da problemi koji se iznose u zahtjevu postoje, ali da se oni ne nalaze u odredbama osporenog zakona, nego u njegovoj implementaciji, odnosno praksi, realizaciji odnosa u praksi i primjeni propisa. Naglašeno je da sa čisto formalnopravnog aspekta nema ništa sporno u osporenim odredbama, odnosno da je forma osporenog zakona takva da ne diskriminira hrvatski jezik. 52. Također je iznesen stav da je u konkretnom slučaju relevantno pitanje da li princip pravne sigurnosti, vladavine prava koju promovira Ustav BiH, obavezuje da se u zakonima koji se donose naprave takve norme koje će na najmanju moguću mjeru svesti mogućnost ugrožavanja prava drugih. Naglašeno je da se u osporenom zakonu ne može naći nijedna odredba koja je suprotna Ustavu BiH, te je, stoga, teško naći povredu na koju ukazuje podnosilac zahtjeva. 53. U pogledu primjene Evropske povelje, izneseno je mišljenje da nije nužno da Ustavni sud daje svoj stav prema pitanju da li se ona direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini na osnovu Ustava Bosne i Hercegovine, ili je nužna ratifikacija da bi se ona primjenjivala. Također je navedeno da, čak i ukoliko se prihvati tumačenje podnosioca zahtjeva da se Evropska povelja primjenjuje direktno u Bosni i Hercegovini, za primjenu garancija ovog međunarodnog instrumenta na jezike koji nisu manjinski nego "...službeni jezici koji su u manjoj upotrebi" neophodno je da Bosna i Hercegovina svojim aktom, na osnovu činjenica koje moraju obuhvatiti sve relevantne podatke koji ukazuju na to da je određeni službeni jezik manje u upotrebi u određenom dijelu ili na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, odredi koji su to jezici. Istaknuto je da je za određivanje hrvatskog jezika kao jezika koji se manje upotrebljava na određenom dijelu ili na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine nužno rukovoditi se konkretnim činjenicama i parametrima, te da za takvu procjenu nije nadležan Ustavni sud. Zaključeno je da bi tek ispunjavanjem ovog uvjeta nastala obaveza države da pruži garancije Evropske povelje i u odnosu na hrvatski jezik, uključujući i garancije iz člana 11. stav 1. alineje a-i) na koje je ukazao podnosilac zahtjeva. 54. U odnosu na navode podnosioca zahtjeva o nesaglasnosti osporenih odredaba sa članom II/1. i II/2. Ustava Bosne i Hercegovine, u iznesenim stavovima je naglašeno da o njima ne treba posebno raspravljati budući da ovi navodi nisu ničim obrazloženi. B) ARGUMENTI PREMA KOJI MA OSPORENI ZAKO N NIJE U SKLADU SA USTAVOM BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐUNARODNI M INSTRUMENTIMA 55. Izneseno je mišljenje da je u apstraktnom sudskom ispitivanju konkretnih odredaba koje je osporio podnosilac zahtjeva, pa i dodatne argumentacije podnosioca zahtjeva i u zahtjevu i na javnoj raspravi, bilo očekivano da Ustavni sud ne bi trebalo da bude vezan u cijelosti ograničenjima iz Odluke broj U 10/05 i da će, vođen principima vladavine prava, doći do drugačijih zaključaka. Također je izraženo mišljenje da je za razmatranje konkretnog predmeta bitno spoznati značaj i suštinu problema i predmetni zahtjev shvatiti, prvenstveno, kao prob lem zaštite ljudskih prava. Zbog toga, pri rješavanju ovog zahtjeva ne bi se trebalo rukovoditi strogo formalnim pitanjem ustavnosti, što je glavna slabost suprotnog rezoniranja. 56. Dalje je ukazano na činjenicu da su legitimno izabrani predstavnici hrvatskog naroda od početka organiziranja Javnog RTV sistema iskazivali neslaganje sa tako organiziranim sistemom na svim nivoima, da nisu učestvovali u donošenju osporenog zakona, pa je, stoga, i postavljano pitanje demokratske pro ce dure prilikom donošenja takvog zakona. Navedeno je da je logika većine u konkretnom slučaju odlučila o jednom bitnom pitanju ljudskih prava. Ukazano je na to da je hrvatski narod konstitutivan, ravnopravan narod sa ostala dva naroda, ali najmalobrojniji, te da je, s obzirom na tu činjenicu, a imajući u vidu ustavni položaj Hrvata, možda i teško sagledati prob lem Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda u BiH i naći za njega adekvatno rješenje. Zato nije ni čudno što, možda, Hrvati imaju jasnije izražene interese bitne za očuvanje etničkog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta. 57. Dalje je istaknuto da, iako je osporeni zakon deklaratorno odredio ravnopravnu upotrebu sva tri jezika, princip vladavine prava dopušta mogućnost, iako, generalno gledajući, nedostatak neke odredbe ne može činiti zakon neustavnim, da Ustavni sud, u skladu sa principom vladavine prava, može ocijeniti neku zakonsku odredbu kao neustavnu zbog pravne praznine pri reguliranju određenog odnosa koji, npr., dovodi do nejednakosti, odnosno diskriminira određenu grupu. 58. Izneseno je i mišljenje da, gledano sa aspekta formalne i materijalne saglasnosti osporenih odredaba sa Ustavom Bosne i Hercegovine, prethodno izneseni stavovi mogu imati utemeljenje ali, da su osporene odredbe suprotne smislu ustavnih odredaba, odnosno odredaba Evropske konvencije i drugih međunarodnih dokumenata o ljudskim pravima. Polazeći od iskustva drugih evropskih zemalja i načina na koji su one organizirale svoje sisteme, iznesen je stav, ukoliko zahtjev ne bude usvojen, da će se dodatno otvoriti mogućnost ograničenja za afirmaciju upotrebe hrvatskog jezika u okviru Javnog RTV sistema Bosne i Hercegovine. 59. U raspravi, u okviru ovih stavova, također je ukazano na model RTV servisa u Švajcarskoj, zemlji u kojoj su zvanični jezici njemački, francuski i talijanski. Navedeno je da je retoromanski, također, zvanični jezik Konfederacije kada se komunicira sa licima koja govore retoromanski jezik (odredba člana 70. Ustava Švajcarske, koja je, kako je navedeno, gotovo identična odredbi u Ustavu BiH, tri službena jezika i dva pisma). Ukazano je na to da javni RTV servis u Švajcarskoj koristi sve službene jezike bez obzira na omjer, tj. koliko ljudi u državi govori bilo kojim od jezika (63,7 % je njemačko govorno područje, 20,4 % francusko, 6,5% talijansko i 0,5% retoromansko). 60. U ovom kontekstu je, dalje, navedeno da u Bosni i Hercegovini sva tri konstitutivna naroda moraju imati jednak pristup Javnom RTV servisu i jednaku mogućnost da iskažu svoje posebnosti (jezičke, kulturne, nacionalne, vjerske itd.). Prema ovim stavovima, Zakon o Javnom RTV servisu u BiH to je postavio "perfidno", tako da su svima osigurana prava. Međutim, u tom zakonu suštinski nema instrumenata kojima bi se, zaista, to pravo osiguralo. Također, naglašeno je da se treba posvetiti posebna pažnja navodu podnosioca zahtjeva iznesenom na javnoj raspravi, da se u javnim servisima Bosne i Hercegovine emitiraju emisije pod nazivom "Govorimo srpski", "Govorimo bosanski", ali da nema emisije pod nazivom "Govorimo hrvatski". 61. U ovom dijelu stavova je ukazano na Evropsku povelju i istaknuto da, iako ona još uvijek nije ratificirana, u biti, nema nikakve smetnje da se principi Povelje primjenjuju i u Bosni i Hercegovini, te da se ugrade u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine. Također je iznesen i stav da se ovaj međunarodni in stru ment direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini, u skladu sa Aneksom I na Ustav Bosne i Hercegovine. Posebno je naglašeno da, kada je u pitanju primjena Evropske povelje, nije dotaknut suštinski prob lem, to jest primjena ove povelje kao sastavnog dijela Ustava BiH u kontekstu njegovog člana II/4. Izneseno je, također, mišljenje da, sa aspekta primjene Evropske povelje u kontekstu člana II/4. Ustava BiH, nema mjesta stavu da osporene odredbe nisu suprotne ovoj povelji. Kao prilog tom stavu ukazano je na prijašnje odluke Ustavnog suda u kojima se Sud, kad je riječ o ostalim međunarodnim dokumentima koji obavezuju Bosnu i Hercegovinu, pozivao na neke od ovih dokumenata bez obzira na to da li je taj dokument ratificiran u BiH ili ne. Također, istaknuto je da činjenica da ova povelja garantira sta tus nacionalnih manjina koje nemaju efikasnu zaštitu svojih prava na jezik, dakle, kojima dominiraju jezici većinskih grupa, tim prije važi za jezik jednog konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini. Stoga, prema iznesenom stavu, osnovani su navodi podnosioca zahtjeva u vezi sa neusklađenošću osporenog zakona sa Evropskom poveljom. C) DONOŠENJE ODLUKE 62. Nakon raspravljanja o meritumu predmetnog zahtjeva, Ustavni sud je pristupio donošenju odluke polazeći od člana 1. Odluke o izmjenama i dopunama Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji glasi: U Pravilima Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05 i 64/08) u članu 40. poslije stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase: "3. Izuzetno, kada u plenarnoj sjednici u donošenju odluke učestvuje manje od ukupnog broja od devet sudija, i to zbog razloga navedenih u članu 93. stav 1. ili članu 90. stav 6. ovih pravila, kao i kada nisu izabrane sve sudije, ili kada je sudija/sudije u dužem periodu, zbog bolesti, spriječen da vrši svoju funkciju, ukoliko najmanje pet sudija ne glasa identično o prijedlogu odluke o zahtjevu/apelaciji, smatra se da je donesena odluka kojom se zahtjev/apelacija odbija. 4. Obrazloženje Odluke iz stava 3. ovog člana sadrži navode o svim pravnim stavovima koji su izneseni na sjednici." 63. Imajući u vidu da ni za jedan prijedlog odluke nije glasalo najmanje pet sudija identično, u skladu sa članom 40. stav 3. Pravila Ustavnog suda, smatra se da je zahtjev odbijen. Prema članu 40. stav 4. Pravila Ustavnog suda, u obrazloženju ove odluke izneseni su svi pravni stavovi koji su saopćeni i na sjednici. VII. Zaključak 64. Zahtjev Ive Mire Jovića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva, za ocjenu ustavnosti člana 1. stav 1, člana 2. posljednja rečenica, člana 6. stav 3, člana 10. stav 4, člana 12. st. 1, 2. i 3, člana 13. stav 2. tačka f) i člana 18. stav 2. u dijelu kojim se predviđaju tri javna RTV servisa; člana 3, člana 7. stav 2, člana 8. stav 3, člana 9. stav 1, treća i četvrta rečenica u dijelu kojim se predviđaju dvije televizijske i dvije radiostanice za teritoriju određenog entiteta, člana 12. stav 4. i člana 42. st. 1, 2. i 3. i člana 19. stav 2. Zakona o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 78/05) smatra se odbijenim, jer ni za jedan prijedlog odluke nije glasalo najmanje pet sudija identično. S obzirom na odustajanje podnosioca zahtjeva od zahtjeva za ocjenu ustavnosti člana 9. stav 2. i člana 26. stav 4. osporenog zakona, zahtjev podnosioca u ovom dijelu je odbačen kao nedopušten. 65. Na osnovu člana 17. stav 1. tačka 3. i člana 59. stav 2. alineja 2. Pravila Ustavnog suda i člana 1. Odluke o izmjenama i dopunama Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 66. U smislu člana 41. Pravila Ustavnog suda, aneks ove odluke čine i izdvojena mišljenja potpredsjednice Valerije Galić i sudije Mate Tadića. 67. Prema članu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Potpredsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Prof. dr. Miodrag Simović, s. r. Zajedničko izdvojeno mišljenje Valerije Galić, potpredsjednice Ustavnog suda BiH, i Mate Tadića, sudije Ustavnog suda BiH, u predmetu broj U 5/06, suprotno argumentima prema kojima je Zakon o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine u skladu sa Ustavom BiH i međunarodnim dokumentima Mi ne možemo dijeliti mišljenje sudija Ustavnog suda BiH, izneseno u raspravi o meritumu zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o Javnom radiotelevizijskom sistemu BiH, prema kojem je osporeni zakon u skladu sa Ustavom BiH. Iako su naši suprotni stavovi na odgovarajući način sadržani u Odluci pod B) tač. 55. do 61, želimo i ovom prilikom podsjetiti na naše izdvojeno mišljenje u predmetu broj U 10/05, u pogledu zahtjeva kojim se tražilo ispitivanje regularnosti postupka, odnosno utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavnog osnova da se tada Prijedlog Zakona o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine smatra destruktivnim po vitalne interese hrvatskog naroda u BiH. Naši razlozi za neslaganje sa većinskom odlukom sudija Ustavnog suda u predmetu broj U 10/05, u načelu, tiču se i pitanja merituma u ovom predmetu. Ukratko, smatramo da je zahtjev Ive Mire Jovića zasnovan na Ustavu BiH i međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima, posebno na Evropskoj povelji za regionalne jezike i jezike manjina (1992). Bez obzira na to kakav je sta tus ove povelje sa aspekta instrumenata o njenoj ratifikaciji, ona se, na osnovu Ustava BiH, Aneks I, kao jedan od dodatnih sporazuma o ljudskim pravima primjenjuje u BiH i načela iz Povelje su se trebala uzeti u obzir prilikom reguliranja Javnog RTV sistema. Želimo podsjetiti da nema demokratskog društva ako pluralizam, tolerancija i širokoumnost ne nađu stvarni izraz u institucionalnom sistemu datog društva i ako taj sistem nije potčinjen vladavini prava, osobito ako ne osigura poštivanje ljudskih prava. U konkretnom slučaju smatramo da Javni RTV sistem u BiH, uređen osporenim zakonom, ne može biti nikako uspješan ako u okviru takvog sistema nisu stvoreni uvjeti koji će hrvatskom narodu u BiH, kao najmalobrojnijem konstitutivnom narodu, omogućiti, kroz promoviranje hrvatskog jezika u okviru Javnog RTV sistema, izražavanje, zaštitu i razvoj njegovog identiteta. Potpredsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić, s. r. Sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić, s. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnome sazivu u predmetu broj U 5/06, rješavajući zahtjev Ive Mire Jovića, predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva, na temelju članka VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 17. stavak 1. točka 3. i članka 59. stavak 2. alineja 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05 i 64/08) i članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 29. svibnja 2009. godine, u sastavu: Da vid Feldman, dopredsjednik Miodrag Simović, dopredsjednik Valerija Galić, dopredsjednica Tu dor Pantiru, sudac Mato Tadić, sudac Con stance Grenje, sutkinja Krstan Simić, sudac na sjednici održanoj 29. svibnja 2009. godine donio je ODLUKU O DOPUSTIV OSTI I MERITUMU 1 Smatra se odbijenim zahtjev Ive Mire Jovića, predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva, za ocjenu ustavnosti članka 1. stavak 1, članka 2. posljednja rečenica, članka 6. stavak 3, članka 10. stavak 4, članka 12. st. 1, 2. i 3, članka 13. stavak 2. točka f) i članka 18. stavak 2. u dijelu kojim se predviđaju tri javna RTV servisa; članka 3, članka 7. stavak 2, članka 8. stavak 3, članka 9. stavak 1. treća i četvrta rečenica, u dijelu kojim se predviđaju dvije televizijske i dvije radiopostaje za teritorij određenog entiteta, članka 12. stavak 4. i članka 42. st. 1, 2. i 3. i članka 19. stavak 2. Zakona o Javnom radiotelevizijskom sustavu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 78/05). Odbacuje se zahtjev Ive Mire Jovića, predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva, za ocjenu ustavnosti članka 9. stavak 2. i članka 26. stavak 4. Zakona o Javnom radiotelevizijskom sustavu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 78/05) zbog toga što je podnositelj zahtjeva odustao od zahtjeva. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i u "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine". OBRAZLOŽEN JE I. Uvod 1. Ivo Miro Jović, predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), podnio je 16. veljače 2006. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti članka 1. stavak 1, članka 2. posljednja rečenica, članka 6. stavak 3, članka 10. stavak 4, članka 12. st. 1, 2. i 3, članka 13. stavak 2. točka f) i članka 18. stavak 2. u dijelu kojim se predviđaju tri javna RTV servisa; članka 3, članka 7. stavak 2, članka 8. stavak 3, članka 9. stavak 1. treća i četvrta rečenica, u dijelu kojim se predviđaju dvije televizijske i dvije radiopostaje za teritorij određenog entiteta i članka 9. stavak 2, članka 12. stavak 4, članka 26. stavak 4. i članka 42. st. 1, 2. i 3. Zakona o Javnom radiotelevizijskom sustavu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 78/05, u daljnjem tekstu: pobijani zakon). Podnositelj zahtjeva je zahtjev dopunio 19. svibnja 2006. godine. Također, podnositelj zahtjeva je zatražio da se donese privremena mjera kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu članka 42. st. 1. do 3. pobijanog zakona sa obrazloženjem da, u protivnom, ustroj i konstituiranje tijela sukladno navedenim odredbama može izazvati štetne posljedice po zaštitu ustavnih prava hrvatskog naroda u okviru sustava javnog emitiranja u Bosni i Hercegovini. Podnositelj je predložio da Ustavni sud, sukladno članku 46. Pravila Ustavnog suda, održi javnu raspravu o ovom predmetu, navodeći da je to potrebno obzirom na važnost pitanja koja su ovim zahtjevom pokrenuta za hrvatski narod. Podnositelj zahtjeva je 12. veljače 2009. godine dostavio konačno opredijeljen zahtjev. II. Postupak pred Ustavnim sudom 2. Ustavni sud je Odlukom o privremenoj mjeri broj U 5-06 od 31. ožujka 2006. godine odbio kao neutemeljen podnositeljev zahtjev za donošenje privremene mjere. 3. Na temelju članka 22. stavak 1. Pravila Ustavnog suda, od Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zatraženo je 15. lipnja 2007. godine da dostave odgovore na zahtjev. 4. Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 20. lipnja 2007. godine dostavio je odgovor na zahtjev, a Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije dostavio odgovor na zahtjev. 5. Na temelju članka 26. stavak 2. Pravila Ustavnog suda, odgovor na zahtjev je 3. rujna 2007. godine dostavljen podnositelju zahtjeva. 6. Na temelju članka 46. Pravila Ustavnog suda, na plenarnoj sjednici, održanoj 23. siječnja 2007. godine, Ustavni sud je odlučio održati javnu raspravu na kojoj će se raspravljati o predmetnom zahtjevu pri čemu je utvrđena i lista sudionika. Na javnu raspravu su, prema utvrđenoj listi sudionika, pozvani podnositelj zahtjeva, predstavnici oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predstavnici upravnih odbora RTV Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Republike Srpske, ureda ravnatelja RTV Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Republike Srpske, Sveučilišta u Mostaru, Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Fakulteta političkih nauka u Banjaluci, Udruge "BH novinari", Asocijacije elektronskih medija, Udruge hrvatskih novinara, Institucije ombudsmana Federacije BiH i Predsjedništva BiH. 7. Ustavni sud, na temelju članka 46. stavak 1. Pravila Ustavnog suda, 30. siječnja 2009. godine održao je javnu raspravu. Javnoj raspravi je bio nazočan osobno podnositelj zahtjeva, a u njegovo ime, također su bili nazočni diplomirani pravnik Anto Grbić i dr. sci. Božo Žepić. Od pozvanih eksperata 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 66/09 javnoj raspravi su bili nazočni Zdravko Šavija, predstavnik RTVRS, prof. Hanka Vajzović i Mevludin Tanović iz Upravnog odbora RTV Federacije BiH. Nakon okončane javne rasprave podnositelju zahtjeva je ostavljen rok od 15 dana da dostavi konačno opredijeljen zahtjev. 8. Podnositelj zahtjeva je 12. veljače 2009. godine, u roku koji je određen na plenarnoj sjednici, dostavio podnesak u kojem je iznio svoj konačno opredijeljeni zahtjev. Podnesak je dostavljen Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 9. ožujka 2009. godine. 9. Sukladno članku 93. stavak 1. alineja 2. i stavak 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je donio odluku o izuzimanju predsjednice Ustavnog suda Seade Palavrić i suca Mirsada Ćemana u radu i odlučivanju o predmetnom zahtjevu, jer su sudjelovali u donošenju pobijanog zakona kao članovi Parlamentarne skupštine. III. Zahtjev a) Navodi iz zahtjeva 10. U zahtjevu podnositelj je naveo da članak 1. stavak 1, članak 2. posljednja rečenica, članak 6. stavak 3, članak 10. stavak 4, članak 12. st. 1, 2. i 3, članak 13. stavak 2. točka f) i članak 18. stavak 2. u dijelu kojim se predviđaju tri javna RTV servisa; članak 3, članak 7. stavak 2, članak 8. stavak 3, članak 9. stavak 1. treća i četvrta rečenica, u dijelu kojim se predviđaju dvije televizijske i dvije radiopostaje za teritorij određenog entiteta i članak 9. stavak 2, članak 12. stavak 4, članak 26. stavak 4. i članak 42. st. 1, 2. i 3. pobijanog zakona nisu suglasni čl. I/2, II/1, II/2. i II/3.h) i članku II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, čl. 10. i 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija), te članku 19. stavak 2. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. 11. U obrazloženju zahtjeva je navedeno da su dosadašnji uspostavljeni standardi, kao instrumenti pravne zaštite za jednakopravnu zaštitu prava konstitutivnih naroda i jednakopravnu upotrebu tri službena jezika u sustavu javnog emitiranja kako na entitetskoj, tako i na državnoj razini za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini iznimno nepovoljni, zbog čega se, putem ovog zahtjeva, ukazala potreba za normativnim i stvarnim očuvanjem etničkog, jezičnog, kulturnog, vjerskog i drugog identiteta. Podnositelj je, kao ar gu ment za podnošenje zahtjeva, ukazao i na okolnosti pod kojima je Zakon donesen, odnosno na činjenicu da nisu prihvaćeni amandmani predstavnika hrvatskog naroda u kojima se pokušala osigurati identična ili jednaka upotreba bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika na tri kanala jednog Javnog BHRT servisa ili tri javna RTV servisa na tri službena jezika. Neprihvaćanjem amandmana, prema mišljenju podnositelja, usvojen je zakon čija koncepcija zadržava na entitetskoj razini postojanje dva javna servisa, jedan u Republici Srpskoj, de facto, isključivo na srpskom jeziku i drugi u Federaciji, uglavnom, na bosanskom jeziku. Dakle, kako je navedeno, "zadržana je asimetričnost rješenja na štetu hrvatskog jezika i samim tim hrvatskog naroda u BiH". Bit ovog dijela navoda, u kojem se pobijaju odredbe kojima su regulirana tri javna RTV sustava, odnosi se na nemogućnost hrvatskog naroda da formira radiotelevizijski kanal na hrvatskom jeziku, zbog čega podnositelj smatra da pobijane odredbe nisu suglasne sa člankom II/3.(h) Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 10. Europske konvencije, a također, ni sa načelom vladavine prava iz članka I/2. Ustava BiH. 12. Članak 9. stavak 2. pobijanog zakona, prema mišljenju podnositelja, iznimno je restriktivan obzirom na garancije koje pruža članak 10. stavak 1. Europske konvencije, jer nije jasno na koje se nove RTV kanale unutar Odbora Sustava ova norma odnosi, odnosno odnosi li se na buduće privatne RTV kanale. Ovu odredbu podnositelj tumači kao političku kontrolu nad radiotelevizijskim sustavom u BiH i smatra da takvo rješenje nije ekvivalentno glede njihovih zahtjeva u okviru sustava javnog emitiranja u BiH. 13. Podnositelj zahtjeva je, dalje, naveo da u pobijanom članku 7. stavak 2, članku 8. stavak 3, kao i članku 26. stavak 4. pobijanog zakona "nije dana adekvatna naznaka da će predstavnici sva tri konstitutivna naroda biti jednakopravno zastupljeni u Odboru Sustava i da će sva tri službena jezika stvarno jednakopravno biti zastupljena u programima javnih RTV servisa. Naprotiv, postojeća rješenja sadržana u članku 7. stavak 2. i članku 8. stavak 3. otvaraju mogućnost da u njihovoj praktičnoj primjeni dođe do zlouporabe prava konstitutivnih naroda u svezi sa njihovom jednakom zastupljenosti u Odboru Sustava". Podnositelj smatra da, obzirom na mjerodavnosti Odbora Sustava, posebice u svezi sa programskim načelima koja se odnose na vitalni nacionalni interes svih konstitutivnih naroda i primjenu ovih načela u praksi, a slijedeći ustavno načelo o konstitutivnosti naroda, pobijanim zakonom treba precizno i jasno na odgovarajući način biti garantirana zastupljenost konstitutivnih naroda i "ostalih" u Odboru Sustava, odnosno osigurana jednaka zastupljenost konstitutivnih naroda. Dalje, prema mišljenju podnositelja zahtjeva, članak 26. stavak 4. pobijanog zakona prilično općenito daje naznaku o zastupljenosti prava konstitutivnih naroda i jednakoj upotrebi tri službena jezika i dva pisma u okviru programa javnih RTV servisa. Takvo određivanje jednake zastupljenosti jezika, bez mehanizama provedbe, prema mišljenju podnositelja zahtjeva, za hrvatski narod je neprihvatljivo, jer predstavlja bojazan da će biti nastavljen nejednakopravan tretman hrvatskog jezika u programima javnih servisa i samim tim nastavljeno ugrožavanje slobode izražavanja hrvatskog naroda u okviru programa javnih RTV sustava u BiH. Zbog navedenog, podnositelj zahtjeva je zabrinut za moguću otvoreniju i potpuniju diskriminaciju hrvatskog jezika u bosanskohercegovačkom medijskom prostoru, te mogućnost da će "Hrvati bez jednakog prava na svoj jezik, kao i Bošnjaci i Srbi u javnim RTV servisima, u budućnosti u Bosni i Hercegovini biti osuđeni na tihu, laganu, ali sigurnu asimilaciju, što je sudbina svakog jezika, kulture i tradicijske baštine kada se nađe u medijskoj izolaciji". Zbog svega navedenog, podnositelj zahtjeva smatra da članak 7. stavak 2, članak 8. stavak 3, kao i članak 26. stavak 4. pobijanog zakona zahtijevaju posebnu preciznost bez mogućnosti diskrecijskih ovlasti kadrovskih struktura. 14. U dopuni zahtjeva od 19. svibnja 2006. godine podnositelj zahtjeva je ukazao i na nesuglasnost navedenih odredaba pobijanog zakona sa člankom 3. stavak 1. i člankom 11. stavak 1. alinej? a-i Europske povelje za regionalne jezike i jezike manjina (u daljnjem tekstu: Europska povelja), navodeći da iako Hrvati u BiH nisu nacionalna manjina, a hrvatski jezik nije regionalni ni manjinski jezik, već službeni jezik, to ne isključuje obvezu BiH da uspostavi jedan televizijski kanal na "regionalnom ili jeziku manjine", tj. službenom jeziku koji se manje upotrebljava na određenom teritoriju BiH. 15. Podnositelj zahtjeva je predložio da se donese privremena mjera kojom bi se obustavila primjena članka 42. st. 1, 2. i 3. pobijanog zakona, o kojoj je Ustavni sud već donio odluku. 16. Podnositelj je predložio da Ustavni sud, sukladno članku 46. Pravila Ustavnog suda, održi javnu raspravu o ovom predmetu, navodeći da je to potrebno obzirom na važnost pitanja koja su ovim zahtjevom pokrenuta za hrvatski narod. a.a) Navodi iz opredijeljenog zahtjeva nakon održane javne rasprave 17. U završnoj riječi podnositelj zahtjeva je istaknuo da ostaje pri zahtjevu za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona navedenih u zahtjevu, osim članka 9. stavak 2. i članka 26. stavak 4. u odnosu na koje odustaje od zahtjeva. U obrazloženju završne riječi u najvećoj mjeri su ponovljeni navodi iz zahtjeva, a apostrofirano je da se Europska povelja u Bosni i Hercegovini primjenjuje izravno sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine i da je, stoga, irelevantan čin njezina ratifikacija da bi se ona primijenila u Bosni i Hercegovini i u konkretnom slučaju. U završnoj riječi su ponovno naglašene "nužnost i opravdanost formiranja posebnog RTV kanala na hrvatskom jeziku" radi očuvanja identiteta i subjektiviteta hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. b) Odgovor na zahtjev 18. Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dostavio je odgovor, koji je potpisao Ilija Filipović, predsjedatelj Doma naroda. U odgovoru je navedeno da u cijelosti podržavaju zahtjev podnositelja, te da "iz istih razloga nemaju potrebe davati bilo kakve nove prijedloge ili dodatna obrazloženja". U biti, smatraju da je pravo na osnutak institucija na vlastitom jeziku jedno od temeljnih kolektivnih i individualnih ljudskih i ustavnih prava i sloboda, te da će Ustavni sud svojom odlukom pridonijeti daljnjem jačanju međusobnog povjerenja konstitutivnih naroda i građana, kao i stabilnosti države i društva. IV. Javna rasprava Stajališta podnositelja zahtjeva 19. Podnositelj zahtjeva je opširno izložio povijesni kontekst ovog predmeta, ukazujući pri tomu na nužnost očuvanja etničkog identiteta posebice hrvatskog naroda koji je, iako konstitutivan, u Bosni i Hercegovini u manjini. U izlaganju je ukazano na "majorizaciju" koja je provedena u postupku usvajanja pobijanog zakona obzirom na to da hrvatski zastupnici nisu glasovali za predloženi zakon u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. U tome kontekstu je naglasio da je protivljenje hrvatskog naroda pobijanom zakonu jasno izraženo i činjenicom da Hrvati u Ustavnom sudu nisu glasovali za odluku kojom je odbijen kao neutemeljen zahtjev da se utvrdi da je predloženi zakon destruktivan po hrvatski nacionalni interes. Podnositelj zahtjeva je iznio primjere koji, prema njegovom mišljenju, ukazuju na proces asimilacije hrvatskog naroda sa posebnim naglaskom na asimilaciju glede uporabe hrvatskog jezika i običaja. U okviru obrazlaganja nezadovoljstva postojećim radiotelevizijskim sustavom iznesen je podatak o 83.000 Hrvata koji ne plaćaju pretplatu za javni RTV servis. U ostalome dijelu uvodnog izlaganja podnositelja zahtjeva u najvećoj mjeri su ponovljena stajališta iz zahtjeva i zaključeno da u Bosni i Hercegovini "nedostaje 40% Hrvata, a da mediji za to snose veliku odgovornost i da zato postoji potreba za ovom vrstom borbe". 20. U izlaganju je, dalje, istaknuto da je pravo na jezik individualno i kolektivno pravo i da oduzimanje toga prava predstavlja i oduzimanje identiteta jednog naroda, što se dešava pobijanim zakonom. Naglašeno je da je pobijani zakon trebao biti odraz volje svih građana, što nije slučaj obzirom na način njegovog predlaganja i donošenja, a da on, u stvari, samo "proizvodi stanje nejednakopravnosti, jer ovaj zakon ne poznaje narode i proizvodi frustracije cijelog naroda". Navedeno je da je pobijanim zakonom na diskriminirajući način predviđeno samo da entiteti imaju svoje RTV servise, a da to nemaju narodi, te pošto Hrvati žive u zajedničkom entitetu, oni nemaju pravo na svoj RTV kanal. Istaknuto je da se od Ustavnog suda traži da ide dalje od puke jurističke logike, odnosno da usvoji širi pristup kada bude razmatrao ovaj predmet. 21. U dijelu izlaganja o primjeni Europske povelje dan je historijski osvrt na usvajanje i primjenu ovog međunarodnopravnog instrumenta, njezinu hijerarhijsku lociranost u odnosu na ostale opće akte Vijeća Eu rope, a posebice Europsku konvenciju, pri čemu je sâm podnositelj ostavio otvorena određena pitanja primjene ovog instrumenta. Istaknuto je da se Europska povelja krši u Bosni i Hercegovini određenim činidbama tijela vlasti u Bosni i Hercegovini, jer se pogrešno smatra da se Europska povelja odnosi samo na manjinske jezike. U tome smislu je ukazano na članak 3. Europske povelje koji obuhvaća službene jezike koji se manje upotrebljavaju na određenim područjima potpisnice Europske povelje, te da se tako sva prava iz Europske povelje primjenjuju. U ovome kontekstu je ukazano na to koja sve prava daje Europska povelja. Navedeno je da je obveza potpisnica Europske povelje, pa tako i Bosne i Hercegovine, i omogućavanje formalnih pretpostavki za registraciju kod mjerodavnih tijela institucija na jezicima na koje se Europska povelja odnosi, ali i stvaranje materijalnih pretpostavki za uspostavu takvih institucija. Podnositelj zahtjeva je ukazao na to da ne samo da to nije tako u praksi nego se poduzimaju i radnje oprečne ovome kao što je slučaj sa zabranom Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine da se koriste etničke odrednice u službenim nazivima radijskih postaja sa hrvatskim predznakom. Podnositelj zahtjeva, na koncu, problematizirao je pitanje što su to "europska načela" na kojima treba biti utemeljeno uređenje radiotelevizijskog sustava u Bosni i Hercegovini, kako je to propisano u Studiji izvodljivosti za približavanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Prema mišljenju podnositelja zahtjeva, to su nedvojbeno i načela iz Europske povelje kao europskog međunarodnog instrumenta. 22. Na pitanje Ustavnog suda čini li činjenica što se neki zakon ne primjenjuje, ili zato što nije podržan u zakonodavnoj proceduri zakon neustavnim, odgovoreno je da, strogo formalno, to vjerojatno nije slučaj, ali da se u praksi često događa da se primijeni "nešto što nekome odgovara, a prećutnim preglasavanjem se ne provodi ono što u zakonu piše". 23. Na pitanje Ustavnog suda misli li da bi novi kanal na hrvatskom jeziku trebao biti na čistom književnom hrvatskom jeziku ili kolokvijalnom jeziku, nije konkretno odgovoreno, nego je ukazano na potrebu da se očuva identitet hrvatskog naroda putem jezika obzirom na njegov postupni nestanak u svakodnevnom govoru. 24. Na pitanje Ustavnog suda smatra li da je prava uloga Ustavnog suda da razmotri valjanost zakona obzirom na ono što nije, ili što jeste u zakonu, podnositelj zahtjeva je odgovorio da nije ideja da se primijeni nešto što u Ustavu nema, ali je ideja da se primijeni u praksi ono što se kaže u zakonu. 25. Na daljnji upit Ustavnog suda ima li u pobijanom zakonu nešto o TV kanalima na srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku, te je li ideja da se naprave zasebni kanali na jezicima naroda u duhu multikulturnog društva o kojem govorimo, odgovoreno je da bi, upravo oprečno, formiranje ovakvih kanala unaprijedilo multikulturalnost društva. 26. Na posljednji upit Suda da se izjasni o tomu odnosi li se njegov zahtjev na pitanje implementacije pobijanog zakona, ili na neustavnost njegovih odredaba, podnositelju zahtjeva, uz njegovu suglasnost, ostavljen je rok od 15 dana da svoj konačni zahtjev opredijeli i dostavi Ustavnom sudu. Stajališta prof. Hanke Vajzović - Fakultet političkih nauka u Sarajevu, Odsjek žurnalistike 27. Na početku izlaganja izneseni su odgovori na pitanja koja je postavio Ustavni sud u okviru javne rasprave. Tako je navedeno mišljenje da se neuspostavljanjem javnog servisa ili kanala na hrvatskom jeziku ne ograničava sloboda izražavanja hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini, da hrvatski narod nije diskriminiran glede druga dva naroda u sadašnjim prilikama uz postojeći RTV servis, nego da se eventualno može govoriti o diskriminaciji "ostalih" u odnosu na konstitutivne narode. Također je navedeno da se neuspostavljanjem RTV servisa na hrvatskom jeziku ne krši Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima, jer se ni u jednoj odredbi ne može naći usporedba sa našom jezičnom situacijom, te da za očuvanje kulturnog, jezičnog, vjerskog i drugog identiteta ni hrvatskog, niti ijednog od tri konstitutivna naroda, nije neophodan zaseban kanal u okviru postojećeg RTV sustava. U svezi sa pitanjem o navodnoj povredi prava na slobodu izražavanja, naglašeno je da svatko može privatno i javno govoriti kako želi, a da je drugo pitanje što svatko mora slušati u kontekstu današnjeg vremena, te da se ne može govoriti o narušavanju slobode izražavanja, pa ni o eventualnoj ugroženosti jednog naroda, nego o ugroženosti svih zbog politike koja se vodi u novije vrijeme. Obzirom na ovaj kontekst, probleme treba rješavati njegovanjem tolerancije i podizanjem razine jezičnog znanja. Navedeno je da nema mjesta za pozivanje na Europsku povelju obzirom na to da se ona odnosi na jezike manjina, a da su Hrvati konstitutivan narod. Što se tiče stvarnog identiteta jezika (simbolička različitost jednog naspram drugih), naglašeno je da se on ne ignorira, već jednakopravno tretira u slobodi individualnog izbora u medijima čak i dosljednije nego što to nudi jezična praksa prosječnog korisnika ovog jezika u Bosni i Hercegovini. U prilog ovoj tezi rečeno je da je "dovoljno nabrojati i prebrojati voditelje i novinare hrvatske nacionalnosti (osobito na FTV), odnosno one koji govore ili nastoje govoriti hrvatskim jezikom". 28. Na pitanje Ustavnog suda upućeno prof. Hanki Vajzović da navede je li detaljnije pročitala odredbe Europske povelje prema kojima je, između ostalog, predviđeno da se primjenjuje i na službene jezike koji se manje upotrebljavaju, pri čemu je ukazano i na odredbu o mogućnosti da se utemelji poseban kanal, profesorica je odgovorila da se detaljnije pripremila za prethodnu javnu raspravu, koja je u međuvremenu otkazana. Prema njezinom mišljenju, cijela priča je deplasirana u Bosni i Hercegovini, jer na razini komunikacije objektivno nema problema, a smetnje postoje na razini simboličkih, a ne komunikativnih vrijednosti. 29. Na pitanje Ustavnog suda postoji li opasnost da se izgubi jezični identitet tako da generacije prestanu govoriti svoj jezik, primjerice, srpski jezik, zbog jezika koji se koristi u elektronskim medijima, te jesu li u tome smislu obavljena istraživanja na fakultetu na kojem predaje, prof. Vajzović je odgovorila da ne postoji opasnost od stvaranja uniformnog jezika, jer je taj proces u Bosni i Hercegovini završen. U tome kontekstu je navela da je Bosna i Hercegovine bila potpuno otvorena prema tzv. varijantama i da se izgrađivao bogat sustav sinonimskih odnosa, te da su birane riječi koje su u određenim okolnostima potrebne, pa smo se i na taj način učili da budemo tolerantni. Stajališta Mevludina Tanovića - Upravni odbor RTV Federacije BiH 30. Na početku je iznesena teza, uz pozivanje na njezin izvor, o tomu da u Bosni i Hercegovini ne postoje tri različita jezika, nego da se, u biti, govori o srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku na leksičkoj razini. U stajalištima je izraženo da se podnesenim zahtjevom pokreće pitanje političkog, a ne jezičnog karaktera. Dana su jezična zapažanja sa objašnjenjima da se, kada je riječ o jezicima koje govore narodi u Bosni i Hercegovini, često radi o jezičnoj sinonimiji. Također je rečeno da, kada je u pitanju radiotelevizijski sustav, prigovori koji se eventualno mogu objektivno iznijeti odnose se na pitanje jesu li jednako afirmirana područja u javnom servisu, a ne na pitanje dostatne zastupljenosti hrvatskog jezika. Izneseno je stajalište da bi na razini Bosne i Hercegovine trebao postojati jedan RTV servis sa regionalnim dopisništvima na teritoriju BiH. 31. Na pitanje Ustavnog suda o tomu je li izneseni lingvistički pristup jeziku i njegovoj naravi platforma na kojoj se temelji rad javnog RTV servisa u kojem je uposlen Mevludin Tanović je odgovorio da se, u načelu, upotrebljavaju riječi koje se "u našem jeziku" najviše koriste tako da ih ljudi mogu razumjeti. Pri tomu se, na upit Ustavnog suda o uporabi termina "našem jeziku", ispravio da je pod tim mislio na "naše jezike". Stajališta Zdravka Šavije - RTVRS 32. Kao član Povjerenstva koje je radilo na izradi pobijanog zakona, iznio je stajalište da je već prigodom izrade Nacrta zakona bilo jasno da je Povjerenstvo bilo ograničeno načelima koje su ugovorili entitetski premijeri, OHR i Europsko povjerenstvo. Također, prigodom izrade ovog zakona vodilo se računa o Europskoj preporuci broj 96/10 koja govori o samostalnosti javnog RTV servisa, a koja se odnosi na pravljenje vijesti i predstavljanje programa. Prigodom izrade Nacrta zakona, kako je rečeno, bio je cilj da on bude usklađen i sa temeljnim međunarodnim dokumentima kojima je uređeno ovo područje a to su Direktive Vijeća Eu rope i Konvencija o prekograničnoj televiziji. U izlaganju je izraženo stajalište da Upravni odbor RTVRS podržava zahtjev podnositelja koji traži da se uspostavi kanal na hrvatskom jeziku. Međutim, naglašeno je da se ne podržava stajalište koje se odnosi na sastav upravnih odbora obzirom na to da su u svim servisima u upravnim odborima zastupljeni svi konstitutivni narodi. Iznio je stajalište da je bit problema u neprovedbi pojedinih odredaba Zakona, kao što su i pobijane odredbe, te je predložio da se pokrene procedura izmjene Zakona. 33. Na pitanje Ustavnog suda je li u okvirima zakonodavne vlasti pokrenuto pitanje procjene određenih aspekata utemeljenja kanala na hrvatskom jeziku, uključujući njegovu narav i ciljeve, tehničke aspekte, potencijalni auditorij, kao i obveze koje proizlaze iz međunarodnih instrumenata o ljudskim pravima, posebice za procjenu eventualne diskriminacije ili disproporcije u upotrebi hrvatskog jezika u okviru Javnog RTV sustava u BiH, odgovoreno je da je, kada je u pitanju eventualna diskriminacija, Vijeće Eu rope u srpnju 2006. godine dalo pozitivno mišljenje o Zakonu. Dalje, u odnosu na drugi dio pitanja, istaknuto je da je u okviru resornog ministarstva u Vijeću ministara formirano povjerenstvo čija je zadaća da sagleda sve aspekte za uspostavu takvog kanala, a uporište za njegovu uspostavu je utemeljeno na članku 9. pobijanog zakona. 34. Na sljedeće pitanje Ustavnog suda je li povod za preispitivanje Zakona, kako bi sustav bio učinkovitiji, racionalniji i efikasniji, bio prigovor hrvatskog naroda o diskriminaciji, istaknuto je da je prvi prob lem u primjeni Zakona bilo to što nije uspostavljena Korporacija koju bi trebali činiti članovi upravnih odbora sva tri sustava, te da treba imati u vidu da nije imenovan Upravni odbor federalne televizije. Uspostava Korporacije bi, kako je rečeno, doprinijela boljem funkcioniranju Sustava, pri čemu je naglašeno da ovaj prob lem pokazuje da se ne provode zakoni koji se donesu. 35. Na pitanje Ustavnog suda da razjasni je li bit problema u svezi sa pobijanim zakonom njegova nepravilna primjena, ili same odredbe, odgovoreno je da je riječ o kašnjenju u donošenju odluka i podzakonskih akata, odnosno o neprovedbi Zakona. On je detaljnije objasnio u čemu su problemi u provedbi Zakona i ponovno istaknuo prob lem u svezi sa neformiranjem Korporacije. 36. Na sljedeće pitanje Ustavnog suda je li članak 26. pobijanog zakona samo "gola norma na papiru", odnosno implementira li se ono što je navedeno u toj odredbi Zakona, rečeno je da bi se ona trebala primjenjivati, ali da to nije tako u praksi. S tim u svezi, iznesen je podatak da je RTVRS dobila dozvolu Sustava Regulatorne agencije za komunikacije, a da RTVBiH i RTV Federacije BiH nisu, i to zbog kašnjenja u imenovanju člana Upravnog odbora. Također, potvrđeno je da je ova odredba "mrtvo slovo na papiru". U kontekstu iznošenja podataka o dobivanju dozvola Sustava, a na upit Ustavnog suda znači li dobivanje dozvole Sustava da je RTVRS ispunila sve uvjete, uključujući i zastupljenost jezika i kultura drugih naroda, odgovoreno je da dobivanje dozvole Sustava znači da su samo dobivene norme koje tek trebaju biti ispunjene, a ne da su svi uvjeti ispunjeni. IV. Relevantni propisi 37. Zakon o Javnom radiotelevizijskom sustavu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 78/05 od 8. studenog 2005. godine): Članak 1. stavak 1. Ovim zakonom se uređuju: Javni radiotelevizijski sustav u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: JRTS Bosne i Hercegovine) i odnosi triju javnih RTV servisa i zajedničkog pravnog subjekta unutar tog sustava, kao i njegova djelatnost i ustroj. Članak 2. u relevantnom dijelu glasi: Š...Ć dozvola Sustava obuhvaća pojedinačne dozvole tri javna RTV servisa. Članak 3. 1. Sustav javnog emitiranja u Bosni i Hercegovini čine: a) Ra dio-televizija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BHRT) kao Javni RTV servis Bosne i Hercegovine; b) Ra dio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: RTFBiH) kao Javni RTV servis Federacije Bosne i Hercegovine; c) Ra dio-televizija Republike Srpske (u daljnjem tekstu: RTRS) kao Javni RTV servis Republike Srpske; d) Korporacija javnih RTV servisa Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Korporacija). 2. Zakoni o BHRT, RTFBiH i RTRS bit će usklađeni sa odredbama ovog zakona. 3. Promet robe i usluga između članova Sustava ne podliježe porezu na promet. Članak 6. stavak 3. u relevantnom dijelu glasi: Š...Ć 3) Korporacija u ime sva tri javna RTV servisa: Š...Ć Članak 7. stavak 2. 2. Odbor Sustava sastoji se od 12 članova. Odbor Sustava čine svi članovi upravnih odbora javnih RTV servisa (po četiri člana iz svakog javnog RTV servisa), koji su članovi Odbora Sustava po službenoj dužnosti. Članak 8. stavak 3. 3. Odbor Sustava može pravovaljano odlučivati ako je sjednici nazočno najmanje sedam članova (kvorum) iz sva tri javna RTV servisa. Odbor Sustava odluke donosi većinom glasova nazočnih članova. U slučaju jednakog broja glasova, odlučujući glas je glas predsjednika Odbora Sustava. Članak 9. stavak 1. i stavak 2. u relevantnom dijelu glase: 1. Regulatorna agencija dodjeljuje frekvencije javnim RTV servisima za jednu televizijsku i dvije radiopostaje za cijeli teritorij Bosne i Hercegovine, za dvije televizijske i dvije radiopostaje za teritorij određenog entiteta, po cijenama koje utvrdi Regulatorna agencija Š...Ć. 2. Vijeće ministara BiH ima pravo pokrenuti postupak utemeljenja novog RTV kanala unutar Sustava, nakon konzultiranja sa Regulatornom agencijom i Odborom Sustava. Vijeće ministara BiH razmotrit će inicijative nakon izrade neovisne, transparentne i opsežne analize koja obuhvaća: pro - gram, spektar, tehničke, financijske i druge informacije kojima se opravdava utemeljenje novog kanala. Članak 10. stavak 4. u relevantnom dijelu glasi: Š...Ć 4. Dozvolom Sustava utvrđuje se komplementarni set obveza za tri javna RTV servisa i obuhvaća sljedeće: Š...Ć Članak 12. 1. Korporacija je zajednička upravljačka struktura između javnih RTV servisa sa jednakim pravima i obvezama prema sva tri javna RTV servisa (BHRT, RTFBiH i RTRS). 2. Tri javna RTV servisa ovim zakonom uspostavljaju Korporaciju. 3. Korporacija ima obvezu uvoditi nove tehnologije, u dogovoru sa sva tri javna RTV servisa. 4. Korporacija ima organizacijske jedinice u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru. Članak 13. stavak 2. točka f) Korporacija je odgovorna: Š...Ć f) za usklađivanje sustava, politike i pro ce dure između tri javna RTV servisa, kako je definirano člankom 6. ovog zakona. Članak 18. stavak 2. Š...Ć 2) Organizacijske jedinice zadužene za pristojbu sva tri javna RTV servisa prate naplatu RTV pristojbe i o tomu obavještavaju Odbor Sustava. Š...Ć Članak 26. stavak 4. 4) Programi javnih RTV servisa uvažavat će prava konstitutivnih naroda i ostalih i bit će uređivani jednakopravno na sva tri službena jezika i dva pisma. Članak 42. st. 1. do 3. 1) Konstituirajuća sjednica Odbora Sustava bit će sazvana u roku od 15 dana od imenovanja dostatnog broja članova upravnih odbora javnih RTV servisa kako bi se imao kvorum Odbora Sustava. Do uspostave Odbora Sustava i pojedinačnih odbora javnih RTV servisa postojeći upravni odbori obavljat će svoju dužnost. 2) Statut Korporacije odobrava Odbor Sustava u roku od 30 dana od dana održavanja prve sjednice. 3. Korporacija će biti registrirana prema Zakonu o registraciji pravnih osoba čiji su utemeljivač institucije BiH (Zakon o registraciji, "Službeni glasnik BiH" broj 37/03) u roku od 45 dana od konstituirajuće sjednice. V. Dopustivost 38. Prigodom ispitivanja dopustivosti zahtjeva u dijelu u kojem je podnositelj odustao od zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredaba članka 17. stavak 1. točka 3. Pravila Ustavnog suda. Članak 17. stavak 1. točka 3. Pravila Ustavnog suda glasi: Zahtjev nije dopustiv ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 3. Podnositelj zahtjeva je odustao od zahtjeva; 39. Podnositelj zahtjeva u opredijeljenom zahtjevu, nakon održane javne rasprave, odustao je od dijela zahtjeva kojim je tražio da se ocijeni ustavnost članka 9. stavak 2. i članka 26. stavak 4. pobijanog zakona. 40. Imajući u vidu odredbu članka 17. stavak 1. točka 3. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se zahtjev odbaciti kao nedopušten ukoliko je podnositelj zahtjeva odustao od zahtjeva, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 41. Glede ostalog dijela zahtjeva podnositelja, Ustavni sud naglašava da, prema članku VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud će imati isključivu jurisdikciju da odluči o bilo kojem sporu koji se javlja prema ovom ustavu i koji je nastao između entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog entiteta ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući i to je li bilo koja odredba zakona jednog entiteta sukladna ovom ustavu. Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, inter alia, može ovakve sporove uputiti Ustavnom sudu. 42. Podnositelj zahtjeva je u vrijeme podnošenja zahtjeva bio predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine i stoga je ovlašten podnijeti predmetni zahtjev na temelju članka VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine. 43. Imajući u vidu odredbe članka VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 17. stavak 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da je predmetni zahtjev dopustiv, zato što ga je podnio ovlašteni subjekt, i da ne postoji nijedan formalni razlog iz članka 17. stavak 1. Pravila Ustavnog suda zbog kojeg zahtjev nije dopustiv. VI. Meritum 44. Podnositelj zahtjeva je naveo da odredbe pobijanog zakona nisu suglasne sa čl. I/2, II/1. i II/2. Ustava BiH, potom, sa člankom II/3.(h) Ustava BiH i člankom 10. Europske konvencije, člankom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 14. Europske konvencije, te člankom 19. stavak 2. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. U dopuni zahtjeva je navedeno da odredbe pobijanog zakona nisu sukladne članku 3. stavak 1. i članku 11. stavak 1. alineje a-i Europske povelje. Relevantne odredbe Ustava Bosne i Hercegovine, Europske konvencije i Europske povelje glase kako slijedi: Članak I/2. Ustava Bosne i Hercegovine glasi: 2. Demokratska načela Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcionira sukladno zakonu i na temelju slobodnih i demokratskih izbora. Članak II/1, II/2. i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine glasi: 1. Ljudska prava Bosna i Hercegovina i oba entiteta će osigurati najvišu razinu međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda. U tu svrhu postoji Povjerenstvo za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu, kao što je predviđeno u Aneksu 6. Općeg okvirnog sporazuma. 2. Međunarodni standardi Prava i slobode predviđeni u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i u njezinim protokolima se izravno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima. 4. Nediskriminacija Uživanje prava i sloboda, predviđenih u ovom članku ili u međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I. ovog ustava, osigurano je svim osobama u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što su spol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno i socijalno podrijetlo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi sta tus. Članak II/3.(h) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stavka 2. ovog članka, što uključuje: ... (h) slobodu izražavanja; Članak 10. Europske konvencije glasi: 1. Svatko ima pravo na slobodu izražavanja. Ovo pravo uključuje slobodu mišljenja i slobodu primanja i prenošenja informacija i ideja, bez miješanje javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj članak ne sprečava države da zahtijevaju dozvole za rad od ra dio, televizijskih i filmskih kompanija. 2. Ostvarivanje ovih sloboda, budući da uključuje obveze i odgovornosti, može podlijegati takvim formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili sankcijama predviđenim zakonom i koje (su) neophodne u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti, sprečavanja nereda ili zločina, zaštite zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprečavanja širenja povjerljivih informacija, ili u interesu očuvanja autoriteta i nepristranosti suda. Članak 19. stavak 2. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima glasi: Svatko ima pravo na slobodu izražavanja; ovo pravo podrazumijeva slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja svake vrste, bez obzira na granice, bilo usmeno, pismeno, putem tiska ili u umjetničkom obliku, ili ma kojim drugim sredstvom po svom izboru. Članak 14. Europske konvencije glasi: Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom konvencijom osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijed, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi sta tus. Europska povelja Članak 2. 1. Svaka stranka se obvezuje na primjenjivanje odredaba Dijela II. za sve regionalne ili manjinske jezike koji se govore u okviru njezinog područja, te na poštivanje definicija iz 1.članka. 2. Glede svakog jezika specificiranog u vrijeme ratifikacije, prihvaćanja ili potvrde, sukladno članku 3, svaka stranka obvezuje se na primjenjivanje minimuma od 35 stavaka ili podstavaka odabranih između odredaba Dijela III. ove povelje, uključujući najmanje tri stavka odabrana iz svakog od čl. 8. i 12, te jednog između svakog od čl. 9, 10, 11. i 13. Članak 3. Praktične upute 1. Svaka država ugovornica pobliže će odrediti u svojim ratifikacijskim instrumentima, prihvaćanju ili potvrdi svaki od regionalnih ili manjinskih jezika ili službeni jezik koji je u manjoj upotrebi na cijelom ili dijelu područja na koji će se stavci izabrani sukladno članku 2. stavak 2. primjenjivati. 2. Svaka stranka smije, naknadno, izvijestiti glavnog tajnika da prihvaća obveze koje proizlaze iz odredaba bilo kojeg drugog stavka Povelje do tada nenavedenog u njezinim ratifikacijskim instrumentima, prihvaćanju ili potvrdi. Ona može, također, izvijestiti da će primjenjivati stavak 1. ovoga članka i na druge regionalne ili manjinske jezike, ili na druge službene jezike koji su u manjoj upotrebi na cijelom ili dijelu njezinog područja. 3. Obveze na koje se poziva gore navedeni stavak smatrat će se sastavnim dijelom ratifikacije, prihvaćanja ili potvrde i imat će isti učinak računajući od dana njihove notifikacije. Članak 11. točka 1. alineja a) 1. Ugovorne stranke se obvezuju da za korisnike regionalnih ili manjinskih jezika na područjima na kojima se oni govore sukladno stanju svakog jezika, te ovisno o mjerodavnosti koju ima javna vlast izravno ili neizravno u toj oblasti, te poštivajući načelo neovisnosti i autonomije medija: a) u mjeri u kojoj ra dio i televizija imaju karakter javne službe: i. osiguraju utemeljenje bar jedne radiopostaje i jednog televizijskog kanala na regionalnom ili manjinskom jeziku, ili....Š...Ć. PRAVNI ARGUMENTI I ZNESENI U MERITUMU RASPRAVE ZAHTJEVA A) ARGUMENTI PREMA KOJI MA JE POBIJANI ZAKON SUKLADAN USTAVU BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐUNARODNI M INSTRUMENTIMA 45. Glede navoda o povredi prava na slobodu izražavanja i diskriminaciji u uživanju ovog prava, u raspravi je ukazano na praksu Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Europski sud) koji u svojim presudama daje veliki značaj pravu na slobodu izražavanja iz članka 10. Europske konvencije. Također je upućeno na relevantnu praksu toga suda kao što su predmeti Handyside (vidi, Europski sud, presuda od 7. prosinca 1976. godine, serija A-24), Jerasild (vidi, Europski sud, presuda od 23. rujna 1994. godine, serija A-298) i The Ob server and Guard ian (vidi, Europski sud, presuda od 26. studenog 1991. godine). Posebice je naglašeno stajalište Europskog suda da država mora voditi računa da u reguliranju javnog emitiranja ne povrijedi pravo osobe da dobije informaciju (vidi, Europski sud, Autronic AG, presuda od 22. svibnja 1990. godine, serija A-178). 46. U raspravi je, također, ukazano i na Odluku Ustavnog suda u predmetu broj U 10/05, u kojoj je odlučivano o zahtjevu predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da se utvrdi postojanje ustavne osnove da se Prijedlog Zakona o Javnom radiotelevizijskom sustavu Bosne i Hercegovine smatra destruktivnim po vitalne interese hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Naglašeno je da je Ustavni sud već razmatrao slične navode u svezi sa pitanjem ograničenja slobode izražavanja hrvatskog naroda u kontekstu tadašnjeg Prijedloga zakona, a sada usvojenog pobijanog zakona. Konkretno, Ustavni sud je razmatrao krše li se kolektivna i pojedinačna prava hrvatskog naroda zbog toga što mu se ne omogućava da ispolji slobodu izražavanja na hrvatskom jeziku, odnosno da zadovolji svoja kulturna, obrazovna i vjerska prava koja nepobitno predstavljaju vitalni interes. Pozivanjem na stajališta u ovoj odluci ukazano je na to da je relevantno pozvati se na argumentaciju koja je sumirana u stajalištu Ustavnog suda u odnosu na to da tadašnji Prijedlog pobijanog zakona nije destruktivan po vitalni interes hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini glede upotrebe hrvatskog jezika. Posebice je ukazano na stajalište izneseno u citiranoj odluci prema kojem predloženi Zakon ne isključuje bilo koji jezik konstitutivnih naroda, niti favorizira jezik jednog konstitutivnog naroda u odnosu na druge, već, upravo, u članku 26. stavak 4. garantira jednakost sva tri službena jezika konstitutivnih naroda. Predloženi zakon ne sadrži odredbe koje bi očigledno (prima fa - cie) ili nužno ukazivale da hrvatski jezik neće biti jednakopravno zastupljen u odnosu na druga dva službena jezika konstitutivnih naroda, a članak 26. stavak 4. garantira jednaku zastupljenost hrvatskog jezika (vidi, Ustavni sud, Odluka broj U 10/05 od 22. srpnja 2005. godine, objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 64/05). Dalje, u raspravi je ukazano i na to da je Ustavni sud u citiranom predmetu zaključio da obzirom na to da pobijanim odredbama nije dan privilegirani sta tus niti jednom od konstitutivnih naroda na štetu nekog drugog naroda, u konkretnom slučaju hrvatskog naroda ne može se zaključiti niti da su pobijane odredbe diskriminirajuće za hrvatski narod (vidi, st. 44. do 47. Odluke broj U 10/05). U ovim stajalištima je, također, ukazano na to da se veći dio argumentacije koja je iznesena na javnoj raspravi upravo odnosio na pitanje statusa hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini u odnosu na jezike drugih konstitutivnih naroda. Također je izneseno stajalište da se argumentacija odnosila na uporabu jezika u medijima i opseg zastupljenosti hrvatskog jezika u medijima u Bosni i Hercegovini pri čemu je podnositelj zahtjeva ukazao na mogućnost asimilacije hrvatskog naroda zbog nedostatne zastupljenosti hrvatskog jezika u medijima. U ovim stajalištima je zaključeno da podnositelj zahtjeva, u prilog svojoj iznesenoj tezi, nije iznio konzistentne analitičke, ni statističke parametre. Naglašeno je da se, u biti, problemi koje apostrofira podnositelj zahtjeva odnose na primjenu pobijanog zakona, a ne na odredbe Zakona kao takve, što je i sâm podnositelj zahtjeva naglasio u tijeku javne rasprave, a i eksperti koji su pozvani na javnu raspravu. Ukazano je na to da je nužno da se Ustavni sud ograniči na svoju mjerodavnost da ocijeni ustavnost odredaba čija se ocjena ustavnosti traži u zahtjevu. Također, ni argumentacija ponuđena na javnoj raspravi ne mijenja izneseno stajalište da pobijani zakon ne sadrži odredbe koje favoriziraju jezik nekog od konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini na štetu drugih, odnosno koje hrvatskom narodu onemogućavaju da ispolji slobodu izražavanja na hrvatskom jeziku, odnosno da zadovolji svoja kulturna, obrazovna i vjerska prava. 47. Glede, navodno, diskriminirajućeg karaktera pobijanih odredaba, a u svezi sa pravom na slobodu izražavanja, u dijelu stajališta je ukazano na eksplicitno stajalište koje je usvojio Ustavni sud u citiranoj Odluci broj U 10/05 prema kojem je za Ustavni sud, bez ikakve sumnje, jasno da predloženi Zakon ne daje bilo kakvu osnovu da bi se moglo zaključiti da će Hrvati biti diskriminirani u odnosu na druga dva naroda glede zastupljenosti hrvatskog jezika, kulture i tradicijske baštine na programima javnih radiotelevizijskih servisa. Naime, odredbe članka 26. st. 4. i 5. predloženog Zakona jasno propisuju da će u programima javnih RTV servisa jednakopravno biti zastupljeni službeni jezici sva tri konstitutivna naroda i dva pisma, te njihova kultura i tradicijska baština. Kao što je navedeno, zbog toga postoji velika razlika između ovog predmeta i Odluke broj U 8/04 od 25. lipnja 2004. godine, gdje relevantne odredbe navedenog zakona izričito navode mogućnost upotrebe samo jednog ili dva službena jezika kao službenog jezika ili jezika u visokoškolskim ustanovama. Ništa na prvi pogled, u ovom slučaju, ne govori da je predloženi Zakon bitno diskriminirajući, ili da će biti primijenjen na diskriminirajući način. Naprotiv, indikacije govore upravo oprečno. Ustavni sud napominje da se kao argumenti da je predloženi Zakon destruktivan po vitalne interese hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini ne mogu koristiti tvrdnje da su postojeće televizijske postaje Federacije BiH i Republike Srpske navodno, de facto, televizijske postaje na bosanskom i srpskom jeziku i da zadovoljavaju potrebe samo bošnjačkog i srpskog naroda. Ustavni sud ne prihvaća taj ar gu - ment. Ustavni sud smatra da se programska načela i standardi definirani u čl. 26. i 27. (posebice naglašavajući jednakopravnu zastupljenost sva tri službena jezika, dva pisma, kao i kulture i tradicijske baštine konstitutivnih naroda u emitiranju programa) predloženog Zakona moraju primjenjivati na sve radiotelevizijske emitere na svim razinama (državnoj, entitetskoj, kantonalnoj, općinskoj). 48. Glede navoda o povredi načela "konstitutivnosti naroda" u svezi sa odredbama kojima su propisani izbor, sastav i funkcioniranje Odbora Sustava, kao i odredbama o provedbi programskih načela, u iznesenim stajalištima je naglašeno da je Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije BiH razmatralo Prijedlog Zakona o radiotelevizijskom servisu Federacije BiH, kao javnom servisu u sustavu javnog emitiranja u Bosni i Hercegovini. U svojoj Odluci broj U 11/06 od 19. srpnja 2006. godine Vijeće je zaključilo da se Prijedlogom Zakona o Javnom servisu Ra dio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine povređuje vitalni nacionalni interes konstitutivnog hrvatskog naroda zbog toga što pojedinim rješenjima nisu osigurane garancije da neće biti diskriminiran u jednakopravnom ostvarivanju prava utvrđenih Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Dalje, kako se apostrofira u ovim stajalištima, u citiranoj odluci je zaključeno da se trebaju jasno utvrditi zakonski instrumenti zaštite za sva tri konstitutivna naroda i građane, na način da bi se eliminirala svaka mogućnost favoriziranja bilo kojeg naroda, a time i diskriminacija na jednakopravnu upotrebu jezika i pisma, uvažavanja nacionalnih, regionalnih, tradicijskih, vjerskih, kulturnih i drugih karakteristika konstitutivnih naroda i svih građana Bosne i Hercegovine. 49. U ovom kontekstu također je ponovno ukazano na stajalište Ustavnog suda, izneseno u Odluci broj U 10/05, da se za Odbor Sustava ne može reći niti da predstavlja predstavničko tijelo, koje je ovlašteno donositi pravno obvezujuće akte iz svoje mjerodavnosti, kao što je, primjerice, bio slučaj kada se odlučivalo o ustavnosti izbora za konstituiranje Gradskog vijeća Grada Sarajeva. Zato se dolazi do zaključka da nije bilo neophodno u Zakonu normirati sastav Odbora Sustava glede zastupljenosti konstitutivnih naroda i "ostalih". Za takvo stajalište Ustavni sud je našao uporište u stajalištima iz "odluke o konstitutivnosti" i drugih odluka o ustavnosti prema kojima je "efektivno sudjelovanje konstitutivnih naroda u državnim tijelima" el e ment inherentan pojmu vitalnog interesa jednog konstitutivnog naroda (vidi, mu ta tis mu tan dis, Treću djelomičnu odluku Ustavnog suda broj U 5/98 III od 1. srpnja 2000. godine), ali da se "efektivno sudjelovanje konstitutivnih naroda u vlasti, ako se prevazilazi ustavni okvir, nikad ne smije provoditi ili nametati na štetu efektivnog funkcioniranja države i njenih tijela" (vidi, mu ta tis mu tan dis, Odluku Ustavnog suda broj U 8/04 od 25. lipnja 2004. godine). 50. U raspravi je naglašeno, kao i u prijašnjoj Odluci Ustavnog suda broj U 10/05, da je neophodno, zbog značaja koji javni radiotelevizijski sustav ima u Bosni i Hercegovini, da se dosljedno provode odredbe pobijanog zakona kojima se garantira uvažavanje prava konstitutivnih naroda i "ostalih", posebice prava na jednakopravnost jezika, tradicije, kulture i vjere, kako nijedan od naroda ne bi bio diskriminiran. Ukazano je i na to da je nepobitno da će stupanj uvažavanja ovih prava ovisiti o implementaciji pobijanog zakona, izboru članova Odbora Sustava, te načinu na koji će oni djelovati u okviru svojih mjerodavnosti, a to nisu pitanja koja ulaze u okvir ove ocjene Ustavnog suda. 51. Dalje je izneseno stajalište da, iako se primjećuje da je hrvatski jezik najmanje zastupljen na teritoriju Bosne i Hercegovine, isto tako se primjećuje da nikada nitko nije uskratio bilo kome pravo da govori tim jezikom (uz naglašavanje da je Bosna i Hercegovina specifična i po tomu što se jedan jezik javlja u različitim varijacijama, te je u svezi s tim teško napraviti distinkciju). Također je izneseno stajalište da se jezik često koristi kao političko sredstvo. Posebice je istaknuto da problemi koji se iznose u zahtjevu postoje, ali da se oni ne nalaze u odredbama pobijanog zakona, nego u njegovoj implementaciji, odnosno praksi, realizaciji odnosa u praksi i primjeni propisa. Naglašeno je da sa čisto formalnopravnog aspekta nema ništa upitno u pobijanim odredbama, odnosno da je forma pobijanog zakona takva da ne diskriminira hrvatski jezik. 52. Također je izneseno stajalište da je u konkretnom slučaju relevantno pitanje obavezuje li načelo pravne sigurnosti, vladavine prava koju promovira Ustav BiH, da se u zakonima koji se donose naprave takve norme koje će na najmanju moguću mjeru svesti mogućnost ugrožavanja prava drugih. Naglašeno je da se u pobijanom zakonu ne može naći nijedna odredba koja je oprečna Ustavu BiH, te je, stoga, teško naći povredu na koju ukazuje podnositelj zahtjeva. 53. Glede primjene Europske povelje, izneseno je mišljenje da nije nužno da Ustavni sud daje svoje stajalište prema pitanju primjenjuje li se ona izravno u Bosni i Hercegovini na temelju Ustava Bosne i Hercegovine, ili je nužna ratifikacija da bi se ona primjenjivala. Također je navedeno da, čak i ukoliko se prihvati tumačenje podnositelja zahtjeva da se Europska povelja primjenjuje izravno u Bosni i Hercegovini, za primjenu garancija ovog međunarodnog instrumenta na jezike koji nisu manjinski nego "...službeni jezici koji su u manjoj upotrebi" neophodno je da Bosna i Hercegovina svojim aktom, na temelju činjenica koje moraju obuhvatiti sve relevantne podatke koji ukazuju na to da je određeni službeni jezik manje u upotrebi u određenom dijelu ili na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, odredi koji su to jezici. Istaknuto je da je za određivanje hrvatskog jezika kao jezika koji se manje upotrebljava na određenom dijelu ili na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine nužno rukovoditi se konkretnim činjenicama i parametrima, te da za takvu procjenu nije nadležan Ustavni sud. Zaključeno je da bi tek ispunjavanjem ovog uvjeta nastala obveza države da pruži garancije Europske povelje i u odnosu na hrvatski jezik, uključujući i garancije iz članka 11. stavak 1. alineje a-i) na koje je ukazao podnositelj zahtjeva. 54. U odnosu na navode podnositelja zahtjeva o nesuglasnosti pobijanih odredaba sa člankom II/1. i II/2. Ustava Bosne i Hercegovine, u iznesenim stajalištima je naglašeno da o njima ne treba posebice raspravljati budući da ovi navodi nisu ničim obrazloženi. B) ARGUMENTI PREMA KOJI MA POBIJANI ZAKON NIJE SUKLADAN USTAVU BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐUNARODNIM INSTRUMENTIMA 55. Izneseno je mišljenje da je u apstraktnom sudbenom ispitivanju konkretnih odredaba koje je pobio podnositelj zahtjeva, pa i dodatne argumentacije podnositelja zahtjeva i u zahtjevu i na javnoj raspravi, bilo očekivano da Ustavni sud ne bi trebao biti vezan u cijelosti ograničenjima iz Odluke broj U 10/05 i da će, vođen načelima vladavine prava, doći do drugačijih zaključaka. Također je izraženo mišljenje da je za razmatranje konkretnog predmeta bitno spoznati značaj i bit problema i predmetni zahtjev shvatiti, prvenstveno, kao prob lem zaštite ljudskih prava. Zbog toga, prigodom rješavanja ovog zahtjeva ne bi se trebalo rukovoditi strogo formalnim pitanjem ustavnosti, što je glavna slabost oprečnog rezoniranja. 56. Dalje je ukazano na činjenicu da su legitimno izabrani predstavnici hrvatskog naroda od početka organiziranja Javnog RTV sustava iskazivali neslaganje sa tako organiziranim sustavom na svim razinama, da nisu sudjelovali u donošenju pobijanog zakona, pa je, stoga, i postavljano pitanje demokratske pro ce dure prigodom donošenja takvog zakona. Navedeno je da je logika većine u konkretnom slučaju odlučila o jednom bitnom pitanju ljudskih prava. Ukazano je na to da je hrvatski narod konstitutivan, jednakopravan narod sa ostala dva naroda, ali najmalobrojniji, te da je, obzirom na tu činjenicu, a imajući u vidu ustavni položaj Hrvata, možda i teško sagledati prob lem Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda u BiH i naći za njega adekvatno rješenje. Zato nije ni čudno što, možda, Hrvati imaju jasnije izražene interese bitne za očuvanje etničkog, kulturnog, jezičnog i vjerskog identiteta. 57. Dalje je istaknuto da, iako je pobijani zakon deklaratorno odredio jednakopravnu upotrebu sva tri jezika, načelo vladavine prava dopušta mogućnost, iako, generalno gledajući, nedostatak neke odredbe ne može činiti zakon neustavnim, da Ustavni sud, sukladno načelu vladavine prava, može ocijeniti neku zakonsku odredbu kao neustavnu zbog pravne praznine prigodom reguliranja određenog odnosa koji, primjerice, dovodi do nejednakosti, odnosno diskriminira određenu skupinu. 58. Izneseno je i mišljenje da, gledano sa aspekta formalne i materijalne suglasnosti pobijanih odredaba sa Ustavom Bosne i Hercegovine, prethodno iznesena stajališta mogu imati utemeljenje ali, da su pobijane odredbe oprečne smislu ustavnih odredaba, odnosno odredaba Europske konvencije i drugih međunarodnih dokumenata o ljudskim pravima. Polazeći od iskustva drugih europskih zemalja i načina na koji su one organizirale svoje sustave, izneseno je stajalište, ukoliko zahtjev ne bude usvojen, da će se dodatno otvoriti mogućnost ograničenja za afirmaciju upotrebe hrvatskog jezika u okviru Javnog RTV sustava Bosne i Hercegovine. 59. U raspravi, u okviru ovih stajališta, također je ukazano na model RTV servisa u Švicarskoj, zemlji u kojoj su službeni jezici njemački, francuski i talijanski. Navedeno je da je retoromanski, također, službeni jezik Konfederacije kada se komunicira sa osobama koje govore retoromanski jezik (odredba članka 70. Ustava Švicarske, koja je, kako je navedeno, gotovo identična odredbi u Ustavu BiH, tri službena jezika i dva pisma). Ukazano je na to da javni RTV servis u Švicarskoj koristi sve službene jezike bez obzira na omjer, tj. koliko ljudi u državi govori bilo kojim od jezika (63,7 % je njemačko govorno područje, 20,4 % francusko, 6,5% talijansko i 0,5% retoromansko). 60. U ovom kontekstu je, dalje, navedeno da u Bosni i Hercegovini sva tri konstitutivna naroda moraju imati jednak pristup Javnom RTV servisu i jednaku mogućnost da iskažu svoje posebnosti (jezične, kulturne, nacionalne, vjerske itd.). Prema ovim stajalištima, Zakon o Javnom RTV servisu u BiH to je postavio "perfidno", tako da su svima osigurana prava. Međutim, u tom zakonu bitno nema instrumenata kojima bi se, odista, to pravo osiguralo. Također, naglašeno je da se treba posvetiti posebna pozornost navodu podnositelja zahtjeva iznesenom na javnoj raspravi, da se u javnim servisima Bosne i Hercegovine emitiraju emisije pod nazivom "Govorimo srpski", "Govorimo bosanski", ali da nema emisije pod nazivom "Govorimo hrvatski". 61. U ovom dijelu stajališta je ukazano na Europsku povelju i istaknuto da, iako ona još uvijek nije ratificirana, u biti, nema nikakve smetnje da se načela Povelje primjenjuju i u Bosni i Herce govini, te da se ugrade u zakonodavstvo Bosne i Hercego - vine. Također je izneseno i stajalište da se ovaj međunarodni in - stru ment izravno primjenjuje u Bosni i Hercegovini, sukladno Aneksu I. na Ustav Bosne i Hercegovine. Posebice je naglašeno da, kada je u pitanju primjena Europske povelje, nije dotaknut suštinski prob lem, to jest primjena ove povelje kao sastavnog dijela Ustava BiH u kontekstu njegovog članka II/4. Izneseno je, također, mišljenje da, sa aspekta primjene Europske povelje u kontekstu članka II/4. Ustava BiH, nema mjesta stajalištu da pobijane odredbe nisu oprečne ovoj povelji. Kao dodatak tome stajalištu ukazano je na prijašnje odluke Ustavnog suda u kojima se Sud, kad je riječ o ostalim međunarodnim dokumentima koji obvezuju Bosnu i Hercegovinu, pozivao na neke od ovih dokumenata bez obzira na to je li taj dokument ratificiran u BiH ili ne. Također, istaknuto je da činjenica da ova povelja garantira sta tus nacionalnih manjina koje nemaju efikasnu zaštitu svojih prava na jezik, dakle, kojima dominiraju jezici većinskih grupa, tim prije važi za jezik jednog konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini. Stoga, prema iznesenom stajalištu, utemeljeni su navodi podnositelja zahtjeva u svezi sa neusklađenošću pobijanog zakona sa Europskom poveljom. C) DONOŠENJE ODLUKE 62. Nakon raspravljanja o meritumu predmetnog zahtjeva, Ustavni sud je pristupio donošenju odluke polazeći od članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji glasi: U Pravilima Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05 i 64/08) u članku 40. poslije stavka 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase: "3. Iznimno, kada u plenarnoj sjednici u donošenju odluke sudjeluje manje od ukupnog broja od devet sudaca, i to zbog razloga navedenih u članku 93. stavak 1. ili članku 90. stavak 6. ovih pravila, kao i kada nisu izabrani svi suci, ili kada je sudac/suci u duljem razdoblju, zbog bolesti, spriječen vršiti svoju funkciju, ukoliko najmanje pet sudaca ne glasuje identično o prijedlogu odluke o zahtjevu/apelaciji, smatra se da je donesena odluka kojom se zahtjev/apelacija odbija. 4. Obrazloženje Odluke iz stavka 3. ovog članka sadrži navode o svim pravnim stajalištima koji su izneseni na sjednici." 63. Imajući u vidu da ni za jedan prijedlog odluke nije glasovalo najmanje pet sudaca identično, sukladno članku 40. stavak 3. Pravila Ustavnog suda, smatra se da je zahtjev odbijen. Prema članku 40. stavak 4. Pravila Ustavnog suda, u obrazloženju ove odluke iznesena su sva pravna stajališta koja su priopćena i na sjednici. VII. Zaključak 64. Zahtjev Ive Mire Jovića, predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva, za ocjenu ustavnosti članka 1. stavak 1, članka 2. posljednja rečenica, članka 6. stavak 3, članka 10. stavak 4, članka 12. st. 1, 2. i 3, članka 13. stavak 2. točka f) i članka 18. stavak 2. u dijelu kojim se predviđaju tri javna RTV servisa; članka 3, članka 7. stavak 2, članka 8. stavak 3, članka 9. stavak 1, treća i četvrta rečenica u dijelu kojim se predviđaju dvije televizijske i dvije radiopostaje za teritorij određenog entiteta, članka 12. stavak 4. i članka 42. st. 1, 2. i 3. i članka 19. stavak 2. Zakona o Javnom radiotelevizij - skom sustavu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 78/05) smatra se odbijenim, jer ni za jedan prijedlog odluke nije glasovalo najmanje pet sudaca identično. Obzirom na odustajanje podnositelja zahtjeva od zahtjeva za ocjenu ustavnosti članka 9. stavak 2. i članka 26. stavak 4. pobijanog zakona, zahtjev podnositelja u ovom dijelu je odbačen kao nedopušten. 65. Na temelju članka 17. stavak 1. točka 3. i članka 59. stavak 2. alineja 2. Pravila Ustavnog suda i članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 66. U smislu članka 41. Pravila Ustavnog suda, aneks ove odluke čine i izdvojena mišljenja dopredsjednice Valerije Galić i suca Mate Tadića. 67. Prema članku VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće. Dopredsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Prof. dr. Miodrag Simović, v. r. Zajedničko izdvojeno mišljenje Valerije Galić, dopredsjednice Ustavnoga suda BiH, i Mate Tadića, suca Ustavnoga suda BiH, u predmetu broj U 5/06, oprečno argumentima prema kojima je Zakon o Javnome radiotelevizijskom sustavu Bosne i Hercegovine sukladan Ustavu BiH i međunarodnim dokumentima Mi ne možemo dijeliti mišljenje sudaca Ustavnog suda BiH, izneseno u raspravi o meritumu zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o Javnome radiotelevizijskom sustavu BiH, prema kojemu je pobijani zakon sukladan Ustavu BiH. Iako su naša oprečna stajališta na odgovarajući način sadržana u Odluci pod B) toč. 55. do 61, želimo i ovom prigodom podsjetiti na naše izdvojeno mišljenje u predmetu broj U 10/05 glede zahtjeva kojim se tražilo ispitivanje regularnosti postupka, odnosno utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavnoga temelja da se tada Prijedlog Zakona o Javnome radiotelevizijskom sustavu Bosne i Hercegovine smatra destruktivnim po vitalne interese hrvatskoga naroda u BiH. Naši razlozi neslaganja sa većinskom odlukom sudaca Ustavnog suda u predmetu broj U 10/05, u načelu, tiču se i pitanja merituma u ovom predmetu. Ukratko, smatramo da je zahtjev Ive Mire Jovića utemeljen na Ustavu BiH i međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima, posebice na Europskoj povelji za regionalne jezike i jezike manjina (1992). Bez obzira kakav je sta tus ove povelje sa aspekta instrumenata o njezinoj ratifikaciji, ona se, na temelju Ustava BiH, Aneks I, kao jedan od dodatnih sporazuma o ljudskim pravima primjenjuje u BiH i načela iz Povelje su se trebala uzeti u obzir prigodom reguliranja Javnoga RTV sustava. Želimo podsjetiti da nema demokratskoga društva ako pluralizam, tolerancija i širokoumnost ne nađu stvarnoga izraza u institucionalnom sustavu danog društva i ako taj sustav nije potčinjen vladavini prava, osobito ako ne osigura poštivanje ljudskih prava. U konkretnom slučaju smatramo da Javni RTV sustav u BiH, uređen pobijanim zakonom, ne može biti nikako uspješan ako u okviru takvoga sustava nisu stvoreni uvjeti koji će hrvatskome narodu u BiH, kao najmalobrojnijem konstitutivnome narodu, omogućiti, kroz promicanje hrvatskoga jezika u okviru Javnoga RTV sustava, izražavanje, zaštitu i razvoj njegova identiteta. Dopredsjednica Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić, v. r. Sudac Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić, v. r. KONKURENCIJSKI SAVJET/VIJEĆE BOSNE I HERCEGOVINE Na osnovu čl. 25. stav (1) tačka e) i 42. stav (1) tačka d), a u vezi sa čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05 i 76/07), rješavajući po Prijavi namjere koncentracije privrednog subjekta Konzum trgovina na veliko i malo d.o.o. Sarajevo, Rajlovačka bb, Sarajevo, BiH, kojeg zastupa direktor Ismir Brkić i privrednog subjekta "Dujmović Com merce" d.o.o. Mostar, Blajbuških žrtava bb, Mostar, zaprimljenoj dana 10.06.2009. godine pod brojem: 01-01-26-022-II/09, Konkurencijski savjet, na 91. (devedesetprvoj) sjednici održanoj 21. jula 2009. godine, je donio RJEŠEWE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija na tržištu trgovine na malo mješovitom robom, prehrambenim proizvodima, pićem i proizvodima široke potrošnje za domaćinstvo u Bosni i Hercegovini, a koja će nastati dugoročnim zakupom poslovnih prostora privrednog subjekta "Dujmović Com merce" d.o.o. Mostar, Blajbuških žrtava bb, Mostar, od strane privrednog subjekta "Konzum" trgovina na veliko i malo d.o.o. Sarajevo, Rajlovačka bb, Sarajevo. 2.Ovo Rješenje o koncentraciji se upisuje u Registar koncentracija. 3.Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEWE Konkurencijski savjet je dana 10.06.2009. godine zaprimio Prijavu namjere koncentracije (dalje u tekstu: Prijava) sticanjem kontrole u privrednom subjektu "Dujmović Com - merce" d.o.o. Mostar, Blajbuških žrtava bb, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina (dalje u tekstu: "Dujmović Com merce") od strane privrednog subjekta "Konzum" trgovina na veliko i malo d.o.o. Sarajevo, Rajlovačka bb, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (dalje u tekstu: Konzum Sarajevo ili Podnosilac prijave), kojeg zastupa direktor Ismir Brkić. Uvidom u podnesenu Prijavu utvrđeno je da ista nije uredna i kompletna, u smislu člana 30. stav (1) Zakona o konkurenciji (u daqnjem tekstu: Zakon) i čl. 8., 9. i 10. Odluke o načinu podnošewa prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija privrednih subjekta ("Službeni glasnik BiH", broj 95/06), te 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 68/09 je Konkurencijski savjet, u skladu sa članom 31. Zakona, dopi - som broj: 01-01-26-022-1-II/09 od 22.06.2009. godine, zatražio dopu nu prijave. Podnosilac prijave je u skladu sa zahtjevom Konkurencij - skog savjeta, istu dopunio dana 26.06.2009. godine podneskom broj: 01-01-26-022-2-II/08. Nakon toga, Konkurencijski savjet je dana 30.06.2009. godi - ne Podnosiocu prijave izdao Potvrdu broj: 01-01-26-022-3-II/09 o prijemu uredne i kompletne prijave, u smislu člana 30. stav (3) Zakona. U skladu sa članom 30. stav (2) Zakona Podnosilac prijave navodi da nije podnio niti namjerava podnijeti zahtjev za ocjenu koncentracije nekom drugom tijelu ovlaštenom za ocjenu koncentracija izvan teritorije Bosne i Hercegovine, s obzirom da učesnici koncentracije posluju iskqučivo na teritoriji Bosne i Hercegovine. Konkurencijski savjet je utvrdio da je Prijava podnesena u propisanom roku, u smislu člana 16. stav (1) Zakona. 1. Učesnici koncentracije Učesnici koncentracije su privredni subjekti Konzum trgovina na veliko i malo d.o.o. Sarajevo, Rajlovačka bb, Sarajevo, BiH i "Dujmović Com merce" d.o.o. Mostar, Blajbuških žrtava bb, 88000 Mostar, BiH. 1.1. Privredni subjekt Konzum Sarajevo Privredni subjekt Konzum trgovina na veliko i malo d.o.o. Sarajevo je rješenjem Kantonalnog suda Sarajevo broj UF/I-340/04 od dana 08.03.2004. godine upisan u sudski registar pod nazivom "Veleprodajni centar" trgovina na veliko i malo d.o.o. Sarajevo, a nakon toga je Rješenjem Opštinskog suda u Sarajevu broj 065-0-Reg-07-003892 od dana 22.01.2008. godine, naziv ovog privrednog subjekta promijenjen u "Konzum" trgovina na veliko i malo d.o.o. Sarajevo, sa matičnim brojem 1-24542. Osnovna djelatnost privrednog subjekta Konzum Sarajevo je trgovina na veliko i malo prehrambenim proizvodima, pićima, duvanskim proizvodima te robom široke potrošnje za domaćinstvo. Osnivač i 100% vlasnik privrednog subjekta Konzum Sarajevo je privredni subjekt "Konzum" trgovina na veliko i malo d.d. Zagreb, Marijana Čavića 1/a, Zagreb, Republika Hrvatska (u daqnjem tekstu: "Konzum" d.d. Zagreb). Prema podacima iz Prijave većinski vlasnik privrednog subjekta "Konzum" d.d. Zagreb je privredni subjekt "Agrokor" d.d. Zagreb, Republika Hrvatska, sa (..)** 1 % učešća u vlasništvu, zatim privredni subjekt "Jamnica" d.d. Zagreb, Republika Hrvatska ima (..)**% učešća, te privredni subjekt "Investco vrijednosnice" d.o.o. Zagreb, Republika Hrvatska sa (..)**% učešća, dok ostali dioničari iz Republike Hrvatske imaju (..)**% učešća. Većinski vlasnik privrednog subjekta "Agrokor" d.d. Zagreb je fizičko lice Todorić Ivica iz Zagreba sa (..)** % vlasništva. 1.1.2. Povezana društva privrednog subjekta Agrokor d.d. Zagreb Privredni subjekt "Agrokor" d.d. Zagreb, kao većinski vlasnik privrednog subjekta "Konzum" d.d. Zagreb, većinski je vlasnik sljedećih privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini: "INIT" d.d. Sarajevo (glavna djelatnost: informatičke usluge) sa (..)** 2 % vlasničkog učešća, TP Distributivni centar d.d. Sarajevo (glavna djelatnost: trgovina na veliko) sa (..)** % vlasničkog učešća i "Agrokor-Zagreb" d.o.o. Grude (glavna djelatnost: uvoz i distribucija) sa (..)** % vlasničkog učešća. Privredni subjekt "Konzum" d.d. Zagreb, kao većinski vlasnik privrednog subjekta Konzum Sarajevo, takođe nema supsidijarnih društava na teritoriji Bosne i Hercegovine. Privredni subjekt Konzum Sarajevo nema učešća, dionica ili bilo kakvih glasačkih prava niti u jednom privrednom subjektu u Bosni i Hercegovini. Privredni subjekt "Agrokor" d.d. Zagreb, preko svojih supsidijarnih društava registrovanih u Republici Hrvatskoj, indirektno kontroliše sljedeće privredne subjekte u Bosni i Hercegovini: "Sarajevski Kiseljak" d.d. Sarajevo (glavna djelatnost: proizvodwa mineralnih voda i osvježavajućih pića) preko privrednog subjekta Jamnica d.d. Zagreb, sa (..)**% učešća, "Ledo" d.o.o. Čitluk ( glavna djelatnost: proizvodwa sladoleda i smrznutog voća i povrća) preko privrednog subjekta "Ledo" d.d. Zagreb sa (..)**% učešćem, zatim "Zvijezda" d.o.o. Sarajevo (glavna djelatnost: proizvodwa jestivog ulja i margarina) preko privrednog subjekta "Zvijezda" d.o.o. Zagreb sa (..)**% učešća i "PIK" Vrbovec BH d.o.o. Sarajevo (glavna djelatnost: trgovina mesnim prerađevinama) preko privrednog subjekta "PIK" Vrbovec, Vrbovec, sa (..)**% učešća. 1.2. Privredni subjekt "Dujmović-Com merce" Privredni subjekt "Dujmović-Com merce" sa sjedištem u Mostaru, Blajbuških žrtava bb, registrovan je dana 21.06.2000. godine i upisan pod brojem U/I-979/2000 u sudski registar Opštinskog suda u Mostaru, sa matičnim registarskim brojem 1-3584, za obavljanje unutrašnje i spoqne trgovine. Jedini osnivač i 100% vlasnik ovog privrednog subjekta je Dujmović Zoran iz (..)**, Ul. (..)**, JMBG (..)**. Prema podacima iz Prijave privredni subjekat "Dujmović-Com merce" ne posjeduje 10% ili više učešća u osnovnom kapitalu u bilo kojem drugom privrednom subjektu u Bosni i Hercegovini. 2. Obaveza prijave namjere koncentracije Obaveza prijave namjere koncentracije privrednih subjekata, u smislu odredbe člana 14. stav (1) Zakona, postoji ako ukupni godišwi prihod svakog od najmanje dva učesnika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi najmanje 5.000.000,00 KM, po završnom računu u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji. Ukupni prihodi učesnika koncentracije, na dan 31.12.2008. godine nakon odbijenog poreza na dodanu vrijednost i drugih poreza, koji se direktno odnose na promet i ra bat, u smislu člana 14. Zakona: Tabela 1. Red. br.Naziv privrednog subjekta Prihod u BiH (KM) 01. Konzum Sarajevo (..)** 02. Dujmović-Com merce (..)** Izvor: podaci iz Prijave Ukupni prihod učesnika koncentracije ostvaren prodajom roba na tržištu BiH iznosi preko 5.000.000,00 KM po završnom računu u godini koja je prethodila koncentraciji, odnosno, ukupni godišwi prihod privrednog subjekta Konzum u 2008. godini na nivou Bosne i Hercegovine iznosio je (..)** 3 KM, dok je privredni subjekt Dujmović-Com merce u istom periodu ostvario ukupni prihod u iznosu od (..)**KM. Iz navedenog proizilazi obaveza podnošewa prijave namjere koncentracije u smislu člana 16., a u vezi sa članom 14. stav (1) tačka a) Zakona. 1 (..)** podaci predstavljaju poslovnu tajnu 2 (..)** podaci predstavljaju poslovnu tajnu 3 (..)** podaci predstavljaju poslovnu tajnu 3. Pravni okvir ocjene koncentracije Konkurencijski savjet je u provođenju postupka ocjene dopuštenosti predmetne koncentracije primijenio odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), Odluke o načinu podnošewa prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija privrednih subjekata. 4. Pravni osnov i oblik koncentracije Pravni osnov predmetne koncentracije je Ugovor o poslovnoj saradwi, zakupu i podzakupu poslovnih prostora, zakqučen dana 03.06.2009. godine, između Zorana Dujmovića iz (..)**, (JMBG (..)**), nastanjenog u ulici (..)**, kao zakupodavca i privrednog subjekta Konzum Sarajevo, kojeg zastupa direktor Ismir Brkić (dalje u tekstu: Ugovor). Predmetnim Ugovorom privredni subjekt Konzum Sarajevo, uzima od Zorana Dujmovića u zakup 8 poslovnih prostora, koji se nalaze na području grada Mostara, na vremenski pe riod od 10 godina. Ovim ugovorom privredni subjekt Konzum Sarajevo uzima na korištenje trgovačku opremu, strojeve i uređaje koji se nalaze u poslovnim prostorima koji se uzimaju u zakup. Privredni subjekt Konzum Sarajevo će od privrednog subjekta Dujmović-Com merce (čiji je jedini osnivač i vlasnik zakupodavac) preuzeti i zalihe trgovačke robe, koja se zatekne u poslovnim prostorima na dan primopredaje, osim oštećene robe i robe sa isteklim rokom upotrebe. Ugovorom je takođe definisano da privredni subjekt Konzum Sarajevo može preuzeti radnike privrednog subjekta Dujmović-Com merce, čija su radna mjesta u poslovnim prostorima, koji se uzimaju u zakup. U skladu sa naprijed navedenim, a na osnovu člana 12. stav (1) tačka b) pod 3. Zakona, pravni oblik koncentracije je sticanje kontrole jednog privrednog subjekta nad drugim u skladu sa odredbama zakona, koje regulišu osnivanje privrednih subjekata i wihovo upravljanje. 5. Relevantno tržište Relevantno tržište, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda/usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom tržištu. Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta relevantno tržište proizvoda obuhvaća sve proizvode i/ili usluge za koje potrošači smatraju da su međusob no zamjewivi obzirom na wihove bitne karakteri - stike, kvalitet, namjenu, cijenu ili način upotrebe. Nadalje, prema članu 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta relevantno tržište u geografskom smislu obuhvaća cijelu ili dio teritorije Bosne i Hercegovine, na kojoj tržišni konkurenti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoqno ujednačenim uslovima koji to tržište bitno razlikuju od uslova tržišne konkurencije na susjednim geografskim tržištima. Prilikom analize relevantnog tržišta učesnika predmetne koncentracije Konkurencijski savjet je utvrdio da je relevantno tržište predmetne koncentracije tržište trgovine na malo mješovitom robom, prehrambenim proizvodima, pićem i proizvodima široke potrošnje za domaćinstvo. Prilikom određivawa relevantnog tržišta Konkuren - cij ski savjet je uzeo u obzir činjenicu da privredni subjekt Konzum Sarajevo posluje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenog, relevantnim tržištem predmetne koncentracije smatra se tržište trgovine na malo mješovitom robom, prehrambenim proizvodima, pićem i proizvodima široke potrošnje za domaćinstvo na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. 6. Analiza relevantnog tržišta Tržišna učešća privrednog subjekta Konzum Sarajevo i njegovih glavnih tržišnih konkurenata u 2008. godini su: Tabela 2. Red. broj Naziv privrednog subjekta Tržišno učešće (%) 01. Konzum d.o.o. Sarajevo 10,00 02. Interex d.o.o. Sarajevo 6,00 03. Bingo d.o.o. Tuzla 6,00 04. Merkator d.o.o. Sarajevo 5,00 05. Mims d.o.o. Sarajevo 4,00 06. Delta Maxi Bawaluka 4,00 07. Drvopromet Sarajevo 3,00 08. Ro bot Sarajevo 2,00 09. TUŠ d.o.o. Bihać 2,00 10. Ostali trgovački lanci 10,00 11. Mali trgovci 48,00 UKUPNO: 100,00 Izvor: podaci iz Prijave Podnosilac prijave u Prijavi procjenjuje da tržišno učešće privrednog subjekta Dujmović Com merce na relevantnom tržištu u Bosni i Hercegovini iznosi manje od 1%, uzimajući u obzir ostvareni godišwi prihod i broj maloprodajnih objekata (sedam poslovnih prostora u području grada Mostara). Na osnovu podataka iz Tabele 2. vidqivo je da najveće tržišno učešće na relevantnom tržištu od 10,0% ima privredni subjekt Konzum Sarajevo, a slijede ga privredni subjekti Interex - Sarajevo, sa 6,0 % i Bingo Tuzla sa 6,0% tržišnog učešća, te Merkator sa 5,00 % tržišnog učešća. Navedeni podaci pokazuju da je relevantno tržište slabo koncentrisano, jer postoji veliki broj privrednih subjekata sa relativno malim pojedinačnim tržišnim učešćima, koji onemogućavaju stvaranje dominatnog položaja. Preuzimanjem poslovnih prostora drugoročnim zakupom, privredni subjekt Konzum Sarajevo u p redmetnoj koncentraciji preuzima tržišno učešće privrednog subjekta Dujmović Com merce na relevantnom tržištu, koje iznosi manje od 1,0%, te je Konkurencijski savjet utvrdio da su zajednička tržišna učešća učesnika koncentracije na relevantnom tržištu znatno ispod tržišnog učešća od 40,0%, koje pretpostavlja da privredni subjekt može imati dominatni položaj, u smislu člana 9. Zakona. 7. Ocjena predmetne koncentracije Konkurencijski savjet je nakon procjene i analize podataka i činjenica u smislu člana 17. Zakona, u postupku donošewa predmetnog Rješewa utvrdio da koncentracija predmetnih privrednih subjekata ne sprečava, ograničava niti narušava tržišnu konkurenciju na tržištu trgovine na malo mješovitom robom, prehrambenim proizvodima, pićem i proizvodima široke potrošnje za domaćinstvo u Bosni i Hercegovini. Pri donošenju ove odluke Konkurencijski savjet posebno je imao u vidu da ova koncentracija nije značajno povećala tržišna učešća učesnika koncentracije na relevantnom tržištu. Predmetnom koncentracijom će se osigurati unapređenje distribucije robe, odnosno, skraćivanje tokova distribucije robe, te poboqšati snabdijevanje tržišta i proširiti asortiman robe, što može uticati na snižavanje cijena iste, a što sve za krajwi rezultat može imati dobrobit potrošača. Uzimajući u obzir sve navedene činjenice i podatke koji su prethodili donošenju odluke, Konkurencijski savjet je ocijenio predmetnu koncentraciju dopuštenom, u smislu člana 18. stav (2) pod a) Zakona, kao što je odlučeno u dispozitivu ovog Rješewa. 8. Administrativna taksa Na ovo Rješenje podnosilac Prijave, u skladu sa članom 2. tarifni broj 107. stav (1) tačka d) 1) Odluke o administra - tivnim taksama u vezi sa procesnim radwama pred Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), obavezan je platiti administrativnu taksu u iznosu od 2.500,00 KM u korist Buxeta institucija Bosne i Hercegovine. 9. Uputstvo o pravnom lijeku Protiv ovog Rješewa nije dozvoljena žalba. Nezadovoqna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema ovog Rješewa odnosno od dana njegovog objavqivawa. Broj 01-01-26-022-5-II/09 21. jula 2009. godine Sarajevo Predsjednik Dr Stjepo Prawić, s. r. Na osnovu čl. 25. stav (1) tačka e) i 42. stav (1) tačka d), a u vezi s čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05 i 76/07), rješavajući po Prijavi namjere koncentracije privrednog subjekta Konzum trgovina na veliko i malo d.o.o. Sarajevo, Rajlovačka bb, Sarajevo, BiH, kojeg zastupa direktor Ismir Brkić i privrednog subjekta "Dujmović Com merce" d.o.o. Mostar, Blajbuških žrtava bb, Mostar, zapri mlje noj dana 10.06.2009. godine pod brojem: 01-01-26-022-II/09, Konkuren - cij sko vijeće, na 91. (devedeset prvoj) sjednici održanoj 21. jula 2009. godine, je donijelo RJEŠENJE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija na tržištu trgovine na malo mješovitom robom, prehrambenim proizvodima, pićem i proizvodima široke potrošnje za domaćinstvo u Bosni i Hercegovini, a koja će nastati dugoročnim zakupom poslovnih prostora privrednog subjekta "Dujmović Com - merce" d.o.o. Mostar, Blajbuških žrtava bb, Mostar, od strane privrednog subjekta "Konzum" trgovina na veliko i malo d.o.o. Sarajevo, Rajlovačka bb, Sarajevo. 2.Ovo Rješenje o koncentraciji se upisuje u Registar koncen - tra cija. 3.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Konkurencijsko vijeće je dana 10.06.2009. godine zaprimilo Prijavu namjere koncentracije (dalje u tekstu: Prijava) sticanjem kontrole u privrednom subjektu "Dujmović Com merce" d.o.o. Mostar, Blajbuških žrtava bb, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina (dalje u tekstu: "Dujmović Com merce") od strane privrednog subjekta "Konzum" trgovina na veliko i malo d.o.o. Sarajevo, Rajlovačka bb, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (dalje u tekstu: Konzum Sarajevo ili Podnosilac prijave), kojeg zastupa direktor Ismir Brkić. Uvidom u podnesenu Prijavu utvrđeno je da ista nije uredna i kompletna, u smislu člana 30. stav (1) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon) i čl. 8., 9. i 10. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija privrednih subjekta ("Službeni glasnik BiH", broj 95/06), te je Konkurencijsko vijeće, u skladu sa članom 31. Zakona, dopisom broj: 01-01-26-022-1-II/09 od 22.06.2009. godine, zatražilo dopunu prijave. Podnosilac prijave je u skladu sa zahtjevom Konkurencij - skog vijeća, istu dopunio dana 26.06.2009. godine podneskom broj 01-01-26-022-2-II/08. Nakon toga, Konkurencijsko vijeće je dana 30.06.2009. godi - ne Podnosiocu prijave izdalo Potvrdu broj: 01-01-26-022-3-II/09 o prijemu uredne i kompletne prijave, u smislu člana 30. stav (3) Zakona. U skladu sa članom 30. stav (2) Zakona Podnosilac prijave navodi da nije podnio niti namjerava podnijeti zahtjev za ocjenu koncentracije nekom drugom tijelu ovlaštenom za ocjenu koncentracija izvan teritorije Bosne i Hercegovine, s obzirom da učesnici koncentracije posluju isključivo na teritoriji Bosne i Hercegovine. Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je Prijava podnesena u propisanom roku, u smislu člana 16. stav (1) Zakona. 1. Učesnici koncentracije Učesnici koncentracije su privredni subjekti Konzum trgovina na veliko i malo d.o.o. Sarajevo, Rajlovačka bb, Sarajevo, BiH i "Dujmović Com merce" d.o.o. Mostar, Blajbuških žrtava bb, 88000 Mostar, BiH. 1.1. Privredni subjekt Konzum Sarajevo Privredni subjekt Konzum trgovina na veliko i malo d.o.o. Sarajevo je rješenjem Kantonalnog suda Sarajevo broj UF/I-340/04 od dana 08.03.2004. godine upisan u sudski registar pod nazivom "Veleprodajni centar" trgovina na veliko i malo d.o.o. Sarajevo, a nakon toga je Rješenjem Općinskog suda u Sarajevu broj 065-0-Reg-07-003892 od dana 22.01.2008. godine, naziv ovog privrednog subjekta promijenjen u "Konzum" trgovina na veliko i malo d.o.o. Sarajevo, sa matičnim brojem 1-24542. Osnovna djelatnost privrednog subjekta Konzum Sarajevo je trgovina na veliko i malo prehrambenim proizvodima, pićima, duhanskim proizvodima te robom široke potrošnje za domaćinstvo. Osnivač i 100% vlasnik privrednog subjekta Konzum Sarajevo je privredni subjekt "Konzum" trgovina na veliko i malo d.d. Zagreb, Marijana Čavića 1/a, Zagreb, Republika Hrvatska (u daljnjem tekstu "Konzum" d.d. Zagreb). Prema podacima iz Prijave većinski vlasnik privrednog subjekta "Konzum" d.d. Zagreb je privredni subjekt "Agrokor" d.d. Zagreb, Republika Hrvatska, sa (..)** 2 % udjela u vlasništvu, zatim privredni subjekt "Jamnica" d.d. Zagreb, Republika Hrvatska ima (..)** % udjela, te privredni subjekt "Investco vrijednosnice" d.o.o. Zagreb, Republika Hrvatska sa (..)** % udjela, dok ostali dioničari iz Republike Hrvatske imaju (..)** % udjela. Većinski vlasnik privrednog subjekta "Agrokor" d.d. Zagreb je fizičko lice Todorić Ivica iz Zagreba sa (..)** % vlasništva. 1.1.2. Povezana društva privrednog subjekta Agrokor d.d. Zagreb Privredni subjekt "Agrokor" d.d. Zagreb, kao većinski vlasnik privrednog subjekta "Konzum" d.d. Zagreb, većinski je vlasnik slijedećih privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini: "INIT" d.d. Sarajevo (glavna djelatnost: informatičke usluge) sa (..)** % vlasničkog udjela, TP Distributivni centar d.d. Sarajevo (glavna djelatnost: trgovina na veliko) sa (..)** % vlasničkog udjela i "Agrokor-Zagreb" d.o.o. Grude (glavna djelatnost: uvoz i distribucija) sa (..)** 3 % vlasničkog udjela. Privredni subjekt "Konzum" d.d. Zagreb, kao većinski vlasnik privrednog subjekta Konzum Sarajevo, također nema supsidijarnih društava na teritoriji Bosne i Hercegovine. Privredni subjekt Konzum Sarajevo nema udjela, dionica ili bilo kakvih glasačkih prava niti u jednom privrednom subjektu u Bosni i Hercegovini. Privredni subjekt "Agrokor" d.d. Zagreb, preko svojih supsidijarnih društava registrovanih u Republici Hrvatskoj, indirektno kontroliše slijedeće privredne subjekte u Bosni i Hercegovini: "Sarajevski Kiseljak" d.d. Sarajevo (glavna djelatnost: proizvodnja mineralnih voda i osvježavajućih pića) preko privrednog subjekta Jamnica d.d. Zagreb, sa (..)**% udjela, "Ledo" d.o.o. Čitluk ( glavna djelatnost: proizvodnja sladoleda i 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 68/09 2 (..)** podaci predstavljaju poslovnu tajnu 3 (..)** podaci predstavljaju poslovnu tajnu smrznutog voća i povrća) preko privrednog subjekta "Ledo" d.d. Zagreb sa (..)**% udjelom, zatim "Zvijezda" d.o.o. Sarajevo (glavna djelatnost: proizvodnja jestivog ulja i margarina) preko privrednog subjekta "Zvijezda" d.o.o. Zagreb sa (..)**% udjela i "PIK" Vrbovec BH d.o.o. Sarajevo (glavna djelatnost: trgovina mesnim prerađevinama) preko privrednog subjekta "PIK" Vrbovec, Vrbovec, sa (..)**% udjela. 1.2. Privredni subjekt "Dujmović-Com merce" Privredni subjekt "Dujmović-Com merce" sa sjedištem u Mostaru, Blajbuških žrtava bb, registrovan je dana 21.06.2000. godine i upisan pod brojem U/I-979/2000 u sudski registar Općinskog suda u Mostaru, sa matičnim registarskim brojem 1-3584, za obavljanje unutrašnje i spoljne trgovine. Jedini osnivač i 100% vlasnik ovog privrednog subjekta je Dujmović Zoran nastanjen u(..)**, JMBG ((..)**). Prema podacima iz Prijave privredni subjekat "Dujmović-Com merce" ne posjeduje 10% ili više udjela u osnovnom kapitalu u bilo kojem drugom privrednom subjektu u Bosni i Hercegovini. 2. Obaveza prijave namjere koncentracije Obaveza prijave namjere koncentracije privrednih subjekata, u smislu odredbe člana 14. stav (1) Zakona, postoji ako ukupni godišnji prihod svakog od najmanje dva učesnika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi najmanje 5.000.000,00 KM, po završnom računu u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji. Ukupni prihodi učesnika koncentracije, na dan 31.12.2008. godine nakon odbijenog poreza na dodanu vrijednost i drugih poreza, koji se direktno odnose na promet i ra bat, u smislu člana 14. Zakona: Tabela 1. Red.br. Naziv privrednog subjekta Prihod u BiH (KM) 01. Konzum Sarajevo (..)** 02. Dujmović-Com merce (..)** Izvor: podaci iz Prijave Ukupni prihod učesnika koncentracije ostvaren prodajom roba na tržištu BiH iznosi preko 5.000.000,00 KM po završnom računu u godini koja je prethodila koncentraciji, odnosno, ukupni godišnji prihod privrednog subjekta Konzum u 2008. godini na nivou Bosne i Hercegovine iznosio je (..)** 1 KM, dok je privredni subjekt Dujmović-Com merce u istom periodu ostvario ukupni prihod u iznosu od (..)**KM. Iz navedenog proizilazi obaveza podnošenja prijave namjere koncentracije u smislu člana 16., a u vezi sa članom 14. stav (1) tačka a) Zakona. 3. Pravni okvir ocjene koncentracije Konkurencijsko vijeće je u provođenju postupka ocjene dopuštenosti predmetne koncentracije primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija privrednih subjekata. 4. Pravni osnov i oblik koncentracije Pravni osnov predmetne koncentracije je Ugovor o poslovnoj saradnji, zakupu i podzakupu poslovnih prostora, zaključen dana 03.06.2009. godine, između Zorana Dujmovića iz (..)**, (JMBG (..)**), nastanjenog u ulici (..)**, kao zakupodavca i privrednog subjekta Konzum Sarajevo, kojeg zastupa direktor Ismir Brkić (dalje u tekstu: Ugovor). Predmetnim Ugovorom privredni subjekt Konzum Sarajevo, uzima od Zorana Dujmovića u zakup 8 poslovnih prostora, koji se nalaze na području grada Mostara, na vremenski pe riod od 10 godina. Ovim ugovorom privredni subjekt Konzum Sarajevo uzima na korištenje trgovačku opremu, strojeve i uređaje koji se nalaze u poslovnim prostorima koji se uzimaju u zakup. Privredni subjekt Konzum Sarajevo će od privrednog subjekta Dujmović-Com merce (čiji je jedini osnivač i vlasnik zakupodavac) preuzeti i zalihe trgovačke robe, koja se zatekne u poslovnim prostorima na dan primopredaje, osim oštećene robe i robe s isteklim rokom upotrebe. Ugovorom je također definisano da privredni subjekt Konzum Sarajevo može preuzeti radnike privrednog subjekta Dujmović-Com merce, čija su radna mjesta u poslovnim prostorima, koji se uzimaju u zakup. U skladu sa naprijed navedenim, a na osnovu člana 12. stav (1) tačka b) pod 3. Zakona, pravni oblik koncentracije je sticanje kontrole jednog privrednog subjekta nad drugim u skladu sa odredbama zakona, koje regulišu osnivanje privrednih subjekata i njihovo upravljanje. 5. Relevantno tržište Relevantno tržište, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda/usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom tržištu. Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta relevantno tržište proizvoda obuhvaća sve proizvode i/ili usluge za koje potrošači smatraju da su međusobno zamjenjivi obzirom na njihove bitne karakteristike, kvalitet, namjenu, cijenu ili način upotrebe. Nadalje, prema članu 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta relevantno tržište u geografskom smislu obuhvaća cijelu ili dio teritorije Bosne i Hercegovine, na kojoj tržišni konkurenti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima koji to tržište bitno razlikuju od uslova tržišne konkurencije na susjednim geografskim tržištima. Prilikom analize relevantnog tržišta učesnika predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je relevantno tržište predmetne koncentracije tržište trgovine na malo mješovitom robom, prehrambenim proizvodima, pićem i proizvodima široke potrošnje za domaćinstvo. Prilikom određivanja relevantnog tržišta Konkurencijsko vijeće je uzelo u obzir činjenicu da privredni subjekt Konzum Sarajevo posluje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenoga, relevantnim tržištem predmetne koncentracije smatra se tržište trgovine na malo mješovitom robom, prehrambenim proizvodima, pićem i proizvodima široke potrošnje za domaćinstvo na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. 6. Analiza relevantnog tržišta Tržišni udjeli privrednog subjekta Konzum Sarajevo i njegovih glavnih tržišnih konkurenata u 2008. godini su: Tabela 2. Red.bro j Naziv privrednog subjekta Tržišni udio (%) 01. Konzum d.o.o. Sarajevo 10,00 02. Interex d.o.o. Sarajevo 6,00 03. Bingo d.o.o. Tuzla 6,00 04. Merkator d.o.o. Sarajevo 5,00 05. Mims d.o.o. Sarajevo 4,00 06. Delta Maxi Banjaluka 4,00 07. Drvopromet Sarajevo 3,00 08. Ro bot Sarajevo 2,00 09. TUŠ d.o.o. Bihać 2,00 10. Ostali trgovački lanci 10,00 11. Mali trgovci 48,00 UKUPNO: 100,00 Izvor: podaci iz Prijave Podnosilac prijave u Prijavi procjenjuje da tržišni udio privrednog subjekta Dujmović Com merce na relevantnom tržištu u Bosni i Hercegovini iznosi manje od 1%, uzimajući u 1 (..)** podaci predstavljaju poslovnu tajnu obzir ostvareni godišnji prihod i broj maloprodajnih objekata (sedam poslovnih prostora u području grada Mostara). Na osnovu podataka iz Tabele 2. vidljivo je da najveći tržišni udio na relevantnom tržištu od 10,0% ima privredni subjekt Konzum Sarajevo, a slijede ga privredni subjekti Interex - Sarajevo, sa 6,0 % i Bingo Tuzla sa 6,0% tržišnog udjela, te Merkator sa 5,00 % tržišnog udjela. Navedeni podaci pokazuju da je relevantno tržište slabo koncentrirano, jer postoji veliki broj privrednih subjekata s relativno malim pojedinačnim tržišnim udjelima, koji onemogućavaju stvaranje dominatnog položaja. Preuzimanjem poslovnih prostora drugoročnim zakupom, privredni subjekt Konzum Sarajevo u predmetnoj koncentraciji preuzima tržišne udjele privrednog subjekta Dujmović Com - merce na relevantnom tržištu, koji iznose manje od 1,0%, te je Konkurencijsko vijeće utvrdilo da su zajednički tržišni udjeli učesnika koncentracije na relevantnom tržištu znatno ispod tržišnog udjela od 40,0%, koji pretpostavlja da privredni subjekt može imati dominatni položaj, u smislu člana 9. Zakona. 7. Ocjena predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je nakon procjene i analize podataka i činjenica u smislu člana 17. Zakona, u postupku donošenja predmetnog Rješenja utvrdilo da koncentracija predmetnih privrednih subjekata ne spriječava, ograničava niti narušava tržišnu konkurenciju na tržištu trgovine na malo mješovitom robom, prehrambenim proizvodima, pićem i proizvodima široke potrošnje za domaćinstvo u Bosni i Hercegovini. Pri donošenju ove odluke Konkurencijsko vijeće posebno je imalo u vidu da ova koncentracija nije značajno povećala tržišne udjele učesnika koncentracije na relevantnom tržištu. Predmetnom koncentracijom će se osigurati unapređenje distribucije robe, odnosno, skraćivanje tokova distribucije robe, te poboljšati snabdijevanje tržišta i proširiti asortiman robe, što može uticati na snižavanje cijena iste, a što sve za krajni rezultat može imati dobrobit potrošača. Uzimajući u obzir sve navedene činjenice i podatke koji su prethodili donošenju odluke, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo predmetnu koncentraciju dopuštenom, u smislu člana 18. stav (2) pod a) Zakona, kao što je odlučeno u dispozitivu ovog Rješenja. 8. Administrativna taksa Na ovo Rješenje podnosilac Prijave, u skladu s članom 2. tarifni broj 107. stav (1) tačka d) 1) Odluke o administartivnim taksama u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), obavezan je platiti administrativnu taksu u iznosu od 2.500,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. 9. Uputstvo o pravnom lijeku Protiv ovog Rješenja nije dozvoljena žalba. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema ovog Rješenja odnosno od dana njegovog objavljivanja. Broj 01-01-26-022-5-II/09 21. jula 2009. godine Sarajevo Predsjednik Dr. Stjepo Pranjić, s. r. Na temelju čl. 25. stavak (1) točka e) i 42. stavak (1) točka d), a u svezi s čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05 i 76/07), rješavajući po Prijavi namjere koncentracije gospodarskog subjekta Konzum trgovina na veliko i malo d.o.o. Sarajevo, Rajlovačka bb, Sarajevo, BiH, kojeg zastupa direktor Ismir Brkić i gospodarskog subjekta "Dujmović Com merce" d.o.o. Mostar, Blajbuških žrtava bb, Mostar, zaprimljenoj dana 10.06.2009. godine pod brojem: 01-01-26-022-II/09, Konkurencijsko vijeće, na 91. (devedeset - prvoj) sjednici održanoj 21. srpnja 2009. godine, je donijelo RJEŠENJE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija na tržištu trgovine na malo mješovitom robom, prehrambenim proizvodima, pićem i proizvodima široke potrošnje za domaćinstvo u Bosni i Hercegovini, a koja će nastati dugoročnim zakupom poslovnih prostora gospodarskog subjekta "Dujmović Com - merce" d.o.o. Mostar, Blajbuških žrtava bb, Mostar, od strane gospodarskog subjekta "Konzum" trgovina na veliko i malo d.o.o. Sarajevo, Rajlovačka bb, Sarajevo. 2.Ovo Rješenje o koncentraciji se upisuje u Registar koncen - tra cija. 3.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Konkurencijsko vijeće je dana 10.06.2009. godine zaprimilo Prijavu namjere koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava) stjecanjem kontrole u gospodarskom subjektu "Dujmović Com - merce" d.o.o. Mostar, Blajbuških žrtava bb, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: "Dujmović Com - merce") od strane gospodarskog subjekta "Konzum" trgovina na veliko i malo d.o.o. Sarajevo, Rajlovačka bb, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: Konzum Sarajevo ili Podnositelj prijave), kojeg zastupa direktor Ismir Brkić. Uvidom u podnesenu Prijavu utvrđeno je da ista nije uredna i kompletna, u smislu članka 30. stavak (1) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon) i čl. 8., 9. i 10. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekta ("Službeni glasnik BiH", broj 95/06), te je Konkurencijsko vijeće, sukladno članku 31. Zakona, dopisom broj 01-01-26-022-1-II/09 od 22.06.2009. godine, zatražilo dopu nu prijave. Podnositelj prijave je sukladno zahtjevu Konkurencijskog vijeća, istu dopunio dana 26.06.2009. godine podneskom broj: 01-01-26-022-2-II/08. Nakon toga, Konkurencijsko vijeće je dana 30.06.2009. godine Podnositelju prijave izdalo Potvrdu broj 01-01-26-022-3-II/09 o prijemu uredne i kompletne prijave, u smislu članka 30. stavak (3) Zakona. Sukladno članku 30. stavak (2) Zakona Podnositelj prijave navodi da nije podnio niti namjerava podnijeti zahtjev za ocjenu koncentracije nekom drugom tijelu ovlaštenom za ocjenu koncentracija izvan teritorija Bosne i Hercegovine, s obzirom da sudionici koncentracije posluju isključivo na teritoriju Bosne i Hercegovine. Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je Prijava podnesena u propisanom roku, u smislu članka 16. stavak (1) Zakona. 1. Sudionici koncentracije Sudionici koncentracije su gospodarski subjekti Konzum trgovina na veliko i malo d.o.o. Sarajevo, Rajlovačka bb, Sarajevo, BiH i "Dujmović Com merce" d.o.o. Mostar, Blajbuških žrtava bb, 88000 Mostar, BiH. 1.1. Gospodarski subjekt Konzum Sarajevo Gospodarski subjekt Konzum trgovina na veliko i malo d.o.o. Sarajevo je rješenjem Županijskog suda Sarajevo broj UF/I-340/04 od dana 08.03.2004. godine upisan u sudski registar pod nazivom "Veleprodajni centar" trgovina na veliko i malo d.o.o. Sarajevo, a nakon toga je Rješenjem Općinskog suda u Sarajevu broj 065-0-Reg-07-003892 od dana 22.01.2008. godine, naziv ovog gospodarskog subjekta promijenjen u "Konzum" trgovina na veliko i malo d.o.o. Sarajevo, sa matičnim brojem 1-24542. Osnovna djelatnost gospodarskog subjekta Konzum Sarajevo je trgovina na veliko i malo prehrambenim proizvodima, pićima, duhanskim proizvodima te robom široke potrošnje za domaćinstvo. Utemeljitelj i 100% vlasnik gospodarskog subjekta Konzum Sarajevo je gospodarski subjekt 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 68/09 "Konzum" trgovina na veliko i malo d.d. Zagreb, Marijana Čavića 1/a, Zagreb, Republika Hrvatska (u daljnjem tekstu: "Konzum" d.d. Zagreb). Prema podacima iz Prijave većinski vlasnik gospodarskog subjekta "Konzum" d.d. Zagreb je gospodarski subjekt "Agrokor" d.d. Zagreb, Republika Hrvatska, sa (..)** 1 % udjela u vlasništvu, zatim gospodarski subjekt "Jamnica" d.d. Zagreb, Republika Hrvatska ima (..)** % udjela, te gospodarski subjekt "Investco vrijednosnice" d.o.o. Zagreb, Republika Hrvatska sa (..)** % udjela, dok ostali dioničari iz Republike Hrvatske imaju (..)** % udjela. Većinski vlasnik gospodarskog subjekta "Agrokor" d.d. Zagreb je fizička osoba Todorić Ivica iz Zagreba sa (..)** % vlasništva. 1.1.2. Povezana društva gospodarskog subjekta Agrokor d.d. Zagreb Gospodarski subjekt "Agrokor" d.d. Zagreb, kao većinski vlasnik gospodarskog subjekta "Konzum" d.d. Zagreb, većinski je vlasnik slijedećih gospodarskih subjekata u Bosni i Hercegovini: "INIT" d.d. Sarajevo (glavna djelatnost: informa - tičke usluge) sa (..)**% vlasničkog udjela, TP Distributivni centar d.d. Sarajevo (glavna djelatnost: trgovina na veliko) sa (..)** % vlasničkog udjela i "Agrokor-Zagreb" d.o.o. Grude (glavna djelatnost: uvoz i distribucija) sa (..)**% vlasničkog udjela. Gospodarski subjekt "Konzum" d.d. Zagreb, kao većinski vlasnik gospodarskog subjekta Konzum Sarajevo, također nema supsidijarnih društava na teritoriju Bosne i Hercegovine. Gospodarski subjekt Konzum Sarajevo nema udjela, dionica ili bilo kakvih glasačkih prava niti u jednom gospodarskom subjektu u Bosni i Hercegovini. Gospodarski subjekt "Agrokor" d.d. Zagreb, preko svojih supsidijarnih društava registriranih u Republici Hrvatskoj, indirektno kontroliše slijedeće gospodarske subjekte u Bosni i Hercegovini: "Sarajevski Kiseljak" d.d. Sarajevo (glavna djelatnost: proizvodnja mineralnih voda i osvježavajućih pića) preko gospodarskog subjekta Jamnica d.d. Zagreb, sa (..)** % udjela, "Ledo" d.o.o. Čitluk ( glavna djelatnost: proizvodnja sladoleda i smrznutog voća i povrća) preko gospodarskog subjekta "Ledo" d.d. Zagreb sa (..)** % udjelom, zatim "Zvijezda" d.o.o. Sarajevo (glavna djelatnost: proizvodnja jestivog ulja i margarina) preko gospodarskog subjekta "Zvijezda" d.o.o. Zagreb sa (..)** 2 % udjela i "PIK" Vrbovec BH d.o.o. Sarajevo (glavna djelatnost: trgovina mesnim prerađevinama) preko gospodarskog subjekta "PIK" Vrbovec, Vrbovec, sa (..)** % udjela. 1.2. Gospodarski subjekt "Dujmović-Com merce" Gospodarski subjekt "Dujmović-Com merce" sa sjedištem u Mostaru, Blajbuških žrtava bb, registriran je dana 21.06.2000. godine i upisan pod brojem U/I-979/2000 u sudski registar Općinskog suda u Mostaru, sa matičnim registracijskim brojem 1-3584, za obavljanje unutrašnje i spoljne trgovine. Jedini utemeljitelj i 100% vlasnik ovog gospodarskog subjekta je Dujmović Zoran iz (..)**, Ul. (..)**, JMBG (..)**. Prema podacima iz Prijave gospodarski subjekt "Dujmović- Com merce" ne posjeduje 10% ili više udjela u temeljnom kapitalu u bilo kojem drugom gospodarskom subjektu u Bosni i Hercegovini. 2. Obveza prijave namjere koncentracije Obveza prijave namjere koncentracije gospodarskih subjekata, u smislu odredbe članka 14. stavak (1) Zakona, postoji ako ukupni godišnji prihod svakog od najmanje dva sudionika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi najmanje 5.000.000,00 KM, po završnom računu u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji. Ukupni prihodi sudionika koncentracije, na dan 31.12.2008. godine nakon odbijenog poreza na dodanu vrijednost i drugih poreza, koji se izravno odnose na promet i ra bat, u smislu članka 14. Zakona: Tablica 1. Red. br.Naziv gospodarskog subjekta Prihod u BiH (KM) 01. Konzum Sarajevo (..)** 02. Dujmović-Com merce (..)** Izvor: podaci iz Prijave Ukupni prihod sudionika koncentracije ostvaren prodajom roba na tržištu BiH iznosi preko 5.000.000,00 KM po završnom računu u godini koja je prethodila koncentraciji, odnosno, ukupni godišnji prihod gospodarskog subjekta Konzum u 2008. godini na razini Bosne i Hercegovine iznosio je (..)** 3 KM, dok je gospodarski subjekt Dujmović-Com merce u istom periodu ostvario ukupni prihod u iznosu od (..)** KM. Iz navedenog proizilazi obveza podnošenja prijave namjere koncentracije u smislu članka 16., a u svezi s člankom 14. stavak (1) točka a) Zakona. 3. Pravni okvir ocjene koncentracije Konkurencijsko vijeće je u provođenju postupka ocjene dopuštenosti predmetne koncentracije primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekata. 4. Pravni temelj i oblik koncentracije Pravni temelj predmetne koncentracije je Ugovor o poslovnoj suradnji, zakupu i podzakupu poslovnih prostora, zaključen dana 03.06.2009. godine, između Zorana Dujmovića iz (..)**, (JMBG (..)**), nastanjenog u ulici (..)**, kao zakupodavca i gospodarskog subjekta Konzum Sarajevo, kojeg zastupa direktor Ismir Brkić (u daljnjem tekstu: Ugovor). Predmetnim Ugovorom gospodarski subjekt Konzum Sarajevo, uzima od Zorana Dujmovića u zakup 8 poslovnih prostora, koji se nalaze na području grada Mostara, na vremenski pe riod od 10 godina. Ovim ugovorom gospodarski subjekt Konzum Sarajevo uzima na korištenje trgovačku opremu, strojeve i uređaje koji se nalaze u poslovnim prostorima koji se uzimaju u zakup. Gospodarski subjekt Konzum Sarajevo će od gospodarskog subjekta Dujmović-Com merce (čiji je jedini utemeljitelj i vlasnik zakupodavac) preuzeti i zalihe trgovačke robe, koja se zatekne u poslovnim prostorima na dan primopredaje, osim oštećene robe i robe s isteklim rokom uporabe. Ugovorom je također definisano da gospodarski subjekt Konzum Sarajevo može preuzeti radnike gospodarskog subjekta Dujmović-Com - merce, čija su radna mjesta u poslovnim prostorima, koji se uzimaju u zakup. Sukladno naprijed navedenom, a na temelju članka 12. stavak (1) točka b) pod 3. Zakona, pravni oblik koncentracije je stjecanje kontrole jednog gospodarskog subjekta nad drugim sukladno odredbama zakona, koje regulišu utemeljenje gospodarskih subjekata i njihovo upravljanje. 5. Mjerodavno tržište Mjerodavno tržište, u smislu članka 3. Zakona, te čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda/usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenom zemljopisnom tržištu. Prema odredbi članka 4. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta mjerodavno tržište proizvoda obuhvaća sve proizvode i/ili usluge za koje potrošači smatraju da su međusobno zamjenjivi obzirom na njihove bitne značajke, kvalitetu, namjenu, cijenu ili način uporabe. 1 (..)** podaci predstavljaju poslovnu tajnu 2 (..)** podaci predstavljaju poslovnu tajnu 3 (..)** podaci predstavljaju poslovnu tajnu Nadalje, prema članku 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu obuhvaća cijeli ili dio teritorija Bosne i Hercegovine, na kojem tržišni konkurenti djeluju u prodaji i/ili kupovini mjerodavnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uvjetima koji to tržište bitno razlikuju od uvjeta tržišne konkurencije na susjednim zemljopisnim tržištima. Prilikom analize mjerodavnog tržišta sudionika predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je mjerodavno tržište predmetne koncentracije tržište trgovine na malo mješovitom robom, prehrambenim proizvodima, pićem i proizvodima široke potrošnje za domaćinstvo. Prilikom određivanja mjerodavnog tržišta Konkurencijsko vijeće je uzelo u obzir činjenicu da gospodarski subjekt Konzum Sarajevo posluje na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenoga, mjerodavnim tržištem predmetne koncentracije smatra se tržište trgovine na malo mješovitom robom, prehrambenim proizvodima, pićem i proizvodima široke potrošnje za domaćinstvo na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. 6. Analiza mjerodavnog tržišta Tržišni udjeli gospodarskog subjekta Konzum Sarajevo i njegovih glavnih tržišnih konkurenata u 2008. godini su: Tablica 2. Red. broj Naziv gospodarskog subjekta Tržišni udjel (%) 01. Konzum d.o.o. Sarajevo 10,00 02. Interex d.o.o. Sarajevo 6,00 03. Bingo d.o.o. Tuzla 6,00 04. Merkator d.o.o. Sarajevo 5,00 05. Mims d.o.o. Sarajevo 4,00 06. Delta Maxi Banjaluka 4,00 07. Drvopromet Sarajevo 3,00 08. Ro bot Sarajevo 2,00 09. TUŠ d.o.o. Bihać 2,00 10. Ostali trgovački lanci 10,00 11. Mali trgovci 48,00 UKUPNO: 100,00 Izvor: podaci iz Prijave Podnositelj prijave u Prijavi procjenjuje da tržišni udjel gospodarskog subjekta Dujmović Com merce na mjerodavnom tržištu u Bosni i Hercegovini iznosi manje od 1%, uzimajući u obzir ostvareni godišnji prihod i broj maloprodajnih objekata (sedam poslovnih prostora u području grada Mostara). Na temelju podataka iz Tablice 2. vidljivo je da najveći tržišni udjel na mjerodavnom tržištu od 10,0% ima gospodarski subjekt Konzum Sarajevo, a slijede ga gospodarski subjekti Interex - Sarajevo, sa 6,0 % i Bingo Tuzla sa 6,0% tržišnog udjela, te Merkator sa 5,00 % tržišnog udjela. Navedeni podaci pokazuju da je mjerodavno tržište slabo koncentrirano, jer postoji veliki broj gospodarskih subjekata s relativno malim pojedinačnim tržišnim udjelima, koji onemogućavaju stvaranje vladajućeg položaja. Preuzimanjem poslovnih prostora drugoročnim zakupom, gospodarski subjekt Konzum Sarajevo u predmetnoj koncentraciji preuzima tržišne udjele gospodarskog subjekta Dujmović Com merce na mjerodavnom tržištu, koji iznose manje od 1,0%, te je Konkurencijsko vijeće utvrdilo da su zajednički tržišni udjeli sudionika koncentracije na mjerodavnom tržištu znatno ispod tržišnog udjela od 40,0%, koji pretpostavlja da gospodarski subjekt može imati vladajući položaj, u smislu članka 9. Zakona. 7. Ocjena predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je nakon procjene i analize podataka i činjenica u smislu članka 17. Zakona, u postupku donošenja predmetnog Rješenja utvrdilo da koncentracija predmetnih gospodarskih subjekata ne spriječava, ograničava niti narušava tržišnu konkurenciju na tržištu trgovine na malo mješovitom robom, prehrambenim proizvodima, pićem i proizvodima široke potrošnje za domaćinstvo u Bosni i Hercegovini. Pri donošenju ove odluke Konkurencijsko vijeće posebice je imalo u vidu da ova koncentracija nije značajno povećala tržišne udjele sudionika koncentracije na mjerodavnom tržištu. Predmetnom koncentracijom će se osigurati unapređenje distribucije robe, odnosno, skraćivanje tokova distribucije robe, te poboljšati snabdijevanje tržišta i proširiti asortiman robe, što može utjecati na snižavanje cijena iste, a što sve za krajni rezultat može imati dobrobit potrošača. Uzimajući u obzir sve navedene činjenice i podatke koji su prethodili donošenju odluke, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo predmetnu koncentraciju dopuštenom, u smislu članka 18. stavak (2) pod a) Zakona, kao što je odlučeno u izreci ovog Rješenja. 8. Administrativna pristojba Na ovo Rješenje Podnositelj Prijave, sukladno članku 2. tarifni broj 107. stavak (1) točka d) 1) Odluke o administartivnim pristojbama u svezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), obvezan je platiti administrativnu pristojbu u iznosu od 2.500,00 KM u korist Proračuna institucija Bosne i Hercegovine. 9. Uputstvo o pravnom lijeku Protiv ovog Rješenja nije dozvoljen priziv. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema ovog Rješenja odnosno od dana njegove objave. Broj 01-01-26-022-5-II/09 21. srpnja 2009. godine Sarajevo Predsjednik Dr. Stjepo Pranjić, v. r. Na osnovu člana 25. stav (1) tačka e) i člana 42. stav (1) tačka d), u vezi sa čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05 i 76/07), rješavajući po Prijavi namjere koncentracije privrednog subjekta FABRIKA DUVANA SARA JEVO d.d. Sarajevo, Pofalićka 5, 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina, zastupanog po direktoru mr. Edinu Mulahasanoviću, i privrednog subjekta UNIVERZALPROMET d.d. Tuzla, M. Trifunovića Uče 7, 72000 Tuzla, Bosna i Hercegovina, zaprimljenoj dana 26. marta 2009. godine pod brojem: 01-02-26-011-II/09, Konkurencijski savjet, na 91. (devedesetprvoj) sjednici održanoj dana 21. jula 2009. godine, je donio RJEŠEWE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija na tržištu trgovine duvanskim priozvodima na veliko u Bosni i Hercegovini, koja nastaje sticanjem kontrole od strane privrednog subjekta FABRIKA DUVANA SARAJEVO d.d. Sarajevo, Pofalićka 5, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovi - na, nad privrednim subjektom UNIVERZALPROMET d.d. Tuzla, M. Trifunovića Uče 7, 72000 Tuzla, Bosna i Hercegovina, kupovinom većine dionica. 2.Ovo Rješenje o koncentraciji se upisuje u Registar koncentracija. 3.Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEWE Konkurencijski savjet je zaprimio, dana 26. marta 2009. godine pod brojem: 01-02-26-011-II/09 Prijavu namjere koncentracije (dalje u tekstu: Prijava) privrednog subjekta FABRIKA DUVANA SARA JEVO d.d. Sarajevo, Pofalićka 5, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (u daqnjem tekstu: FDS 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 68/09 Sarajevo ili Podnosilac prijave), kojom namjerava, steći kontrolu nad privrednim subjektom UNIVERZALPROMET d.d. Tuzla, M. Trifunovića Uče 7, 72000 Tuzla, Bosna i Hercegovina (u daqnjem tekstu: UNIVERZALPROMET), kupovinom većine dionica. Uvidom u podnesenu Prijavu utvrđeno je da ista nije kompletna, u smislu člana 30. Zakona o konkurenciji (u daqnjem tekstu: Zakon) i člana 8. i 10. Odluke o načinu podnošewa prijave i kriterijuma za ocjenu koncentracije privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH" broj 95/06), te je, u skladu sa članom 31. Zakona Konkurencijski savjet zatražio dopunu iste dana 08. aprila 2009. godine aktom broj 01-02-26-011-1-II/09. Podnosilac prijave je dopunio Prijavu traženom dokumentacijom dana 16. aprila 2009. godine podneskom broj 01-02-26-011-2-II/09. Po prijemu tražene dokumentacije Konkurencijski savjet je utvrdio da je Prijava kompletna i uredna i izdao Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave, dana 04. juna 2009. godine, broj 01-02-26-0113-II/09, u skladu sa članom 30. stav (3) Zakona. Podnosioc prijave, u smislu člana 30. stav (2) Zakona je naveo da nema obavezu podnijeti zahtjev za ocjenu koncentracije nekom drugom tijelu ovlaštenom za ocjenu koncentracije izvan teritorije Bosne i Hercegovine. Podnosilac prijave je Prijavu podnio u roku propisanom članom 16. stav (1) Zakona. Konkurencijski savjet u postupku ocjene predmetne koncentracije je utvrdio sljedeće činjenice: 1. Učesnici koncentracije Učesnici koncentracije su privredni subjekt FABRIKA DUVANA SARAJEVO d.d. Sarajevo, Pofalićka 5, Sarajevo, Bosna i Hercegovina i privredni subjekt UNIVERZALPRO - MET d.d. Tuzla, M. Trifunovića Uče 7, 72000 Tuzla, Bosna i Hercegovina 1.1. Privredni subjekt FDS Sarajevo Privredni subjekt FABRIKA DUVANA SARAJEVO je osnovan 1880. godine, a u registar Kantonalnog suda u Sarajevu pod nazivom FABRIKA DUVANA SARA JEVO d.d. Sarajevo, Pofalićka 5, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina upisan je pod brojem: 1-1366 (Rješenje broj: UF/I-1302/01) dana 08. novembra 2001. godine, sa osnovnim upisanim kapitalom od 128.171.200,00 KM, a Rješenjem broj: 03-19-223/01 od dana 13. septembra 2001. godine je upisan u registar Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine. Prema podacima iz Prijave vlasnička struktura privrednog subjekta FDS Sarajevo je Tabela 1. R.b. Naziv dioničara Učešće (%) 1.Federalno ministarstvo poqoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 39,9058 2.NLB d.d. Qubljana 2,9106 3.Raifeisen bank d.d. BiH 1,5708 4.IF "BO NUS" d.d. Sarajevo 1,4996 5.IF "PROF-PLUS" d.d. Sarajevo 1,2823 6.IF "FORTUNA FOND" D.D. Bihać 1,2619 7.HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Mostar 1,2211 8.POTEZA BPD 0,9188 9.Babić Sead 0,6827 10.IF CROBIH FOND d.d. Mostar 0,6248 11.Ostali 48,1205 UKUPNO 100,00 Izvor: podaci iz Prijave Federacija Bosne i Hercegovine ima 39,9058% ukupnog kapitala dok ostali dioničari imaju 60,0942% ukupnog kapitala. Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta FDS Sarajevo je proizvodwa i prodaja duvanskih proizvoda. Privredni subjekt FDS Sarajevo u Bosni i Hercegovini, pored Sarajeva, ima poslovne jedinice u Tuzli, Bihaću i Bawoj Luci koje se bave plasmanom njegovih proizvoda. Privredni subjekat FDS Sarajevo posjeduje učešća u osnovnom kapitalu: Tabela 2. R.b.Naziv privrednog subjekta Djelatnost Učešće (%) 1.FDS HO TEL BABANOVAC d.d. Vlašić Babanovac Turistička djelatnost100,00 2.FDS d.o.o. Beograd, Republika Srbija Prodaja duvanskih proizvoda 100,00 3.FDS d.o.o. Skopje, MakedonijaProdaja duvanskih proizvoda 100,00 4.VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo Finasijska institucija 19,7169 5.PRIVREDNA BANKA SARAJEVO d.d. Sarajevo Finasijska institucija 14,7141 6.REMONTMONTAŽA d.d. TuzlaRemont građ. objekata i opreme 13,7449 7.IF BO NUS d.d. Sarajevo Investicioni fond 12,0203 Izvor: podaci iz Prijave 1.2. Privredni subjekt UNIVERZALPROMET d.d. Tuzla Privredni subjekt UNIVERZALPROMET Tuzla osnovan je 1946. godine, a pod današwim nazivom UNIVERZALPRO - MET d.d. Tuzla posluje od dana 15. juna 2001. godine, registrovan je kod Kantonalnog suda u Tuzli pod brojem MBS: 1-310, sa osnovnim kapitalom od 13.281.400,00 KM, a Rješenjem broj: 03-19-325/01 od dana 22. novembra 2001. godine je upisan u registar Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine. Pretežne registrovane djelatnosti privrednog subjekta UNIVERZALPROMET su trgovina na veliko raznim robama široke potrošnje i duvanskim proizvodima. Prema podacima iz Prijave vlasnička struktura privred - nog subjekta UNIVERZALPROMET, prije provođewa koncen - tra cije: Tabela 3. R.b. Naziv privrednog subjekta Učešće (%) 1.FDS d.d .Sarajevo 29,2695 2.IF MI- GROUP d.d. Sarajevo 23,4139 3.Udruženje zaposlenih i dioničara "Univerzalpromet" 13,1522 4.Ostali 34,1644 UKUPNO 100,00 Izvor: podaci iz Prijava Prema podacima iz Prijave privredni subjekt UNIVERZALPROMET pojedinačno ili zajedno nema 10,0% ili više učešća u osnovnom kapitalu, odnosno 10,0% prava glasa u nekom privrednom subjektu u Bosni i Hercegovini. 2.Obaveza prijave namjere koncentracije Obaveza prijave namjere koncentracije privrednih subjekata, u smislu odredbe člana 14. stav (1) tačka b) Zakona, postoji ako ukupni godišwi prihod svakog od najmanje dva privredna subjekta učesnika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi najmanje 5.000.000,00 KM, po završnom računu u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji. Ukupni ostvareni godišwi prihodi privrednih subjekata učesnika predmetne koncentracije, na dan 31.12.2008. godine iznosili su: Tabela 4. Ukupni prihod (KM) FDS Sarajevo UNIVERZALPROMET Svijet (..)* 1 - Bosna i Hercegovina (..)* (..)* Izvor: podaci iz Prijave Ukupni godišwi prihod privrednog subjekta FDS dd Sarajevo ostvaren na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi (..)* KM, a privrednog subjekta UNIVERZALPROMET (..)* KM, po završnom računu u godini koja je prethodila koncentraciji. Budući da su učesnici koncentracije ispunili uslove u smislu člana 14. stav (1) tačka b) Zakona u pogledu ukupnog godišnjeg prihoda svakog od najmanje dva privredna subjekta učesnika koncentracije ostvarenog prodajom roba i/ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine, bili su obavezni podnijeti Prijavu. 3. Pravni okvir ocjene predmetne koncentracije Konkurencijski savjet je u provođenju postupka ocjene dopuštenosti predmetne koncentracije primijenio odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), te Odluke o načinu podnošewa prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija privrednih subjekata. 4. Pravni osnov i oblik predmetne koncentracije Na osnovu Odluke Uprave privrednog subjekta FDS Sarajevo broj: UD-17/09 od dana 05.03.2009.godine, privredni subjekt FDS Sarajevo je kupovinom 73.574 dionica na Sarajevskoj berzi, odnosno preuzimanjem 55,3963% učešća u ukupnom kapitalu dana 18. marta 2009. godine, stekao kontrolu na privrednim subjektom UNIVERZALPROMET, u smislu člana 16. stav (1) Zakona, te obavezu prijave koncentracije. Pravni oblik koncentracije je sticanje kontrole od strane privrednog subjekta FDS Sarajevo nad privrednim subjektom UNIVERZALPROMET kupovinom većine dionica, u skladu sa članom 12. stav (1) tačka b) alineja 1) Zakona. 5. Relevantno tržište predmetne koncentracije Relevantno tržište, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) čini tržište određenih proizvoda/usluga koji su predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom tržištu. Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno tržište proizvoda obuhvata sve proizvode i/ili usluge koje potrošači smatraju međusobno zamjewivim s obzirom na wihove bitne karakteristike, kvalitet, namjenu, cijenu ili način upotrebe. Prema članu 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno tržište u geografskom smislu obuhvata cijelu ili dio teritorije Bosne i Hercegovine, na kojoj su tržišni konkurenti aktivni u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoqno ujednačenim uslovima koji to tržište bitno razlikuju od uslova tržišne konkurencije na susjednim geografskim tržištima. Analizom relevantnog tržišta učesnika predmetne koncentracije Konkurencijski savjet je utvrdio da je relevantno tržište proizvoda u predmetnoj koncentraciji tržište trgovine duvanskim priozvodima na veliko. Relevantnim tržištem u geografskom smislu smatra se tržište Bosne i Hercegovine, s obzirom da učesnici koncentra - cije posluju na teritoriji čitave Bosne i Hercegovine. Slijedom gore navedenog, relevantnim tržištem predmet ne koncentracije smatra se tržište trgovine duvanskim priozvo - dima na veliko na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. 6. Analiza relevantnog tržišta Na osnovu podataka Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (dostavljenih u Prijavi) o broju izdatih poreskih markica u 2008. godini, privredni subjekt FDS Sarajevo ima tržišno učešće od 34,94%, na osnovu količine proizvodnje od (..)* kg duvanskih proizvoda, uzimajući u obzir ukupan broj izdatih poreskih markica za proizvodnju duvanskih proizvoda od (..)* kg. Prema podacima iz Prijave tržišno učešće privredng subjekta UNIVERZALPROMET u pro daji duvanskih proizvoda FDS Sarajevo je oko 0,359%. 7. Ocjena predmetne koncentracije Konkurencijski savjet je izvršio analizu pozitivnih i negativnih efekata namjeravane koncentracije, u skladu sa članom 17. Zakona, odnosno razmotrio sve relevantne činjenice, te utvrdio da predmetna koncentracija ne može imati za posljedicu sprečavanje, ograničavanje niti narušavanje postojeće tržišne konkurencije na relevantnom tržištu trgovine duvanskim priozvodima na veliko na teritoriji Bosne i Hercegovine, niti će dovesti do stvarawa i jačawa dominantnog položaja privrednog subjekta FDS Sarajevo. Uzimajući u obzir iznesene činjenice i podatke koji su prethodili donošenju predmetnog Rješewa, Konkurencijski savjet je ocijenio predmetnu koncentraciju dopuštenom, u smislu člana 18. stav (2) tačka a) Zakona, kao što je navedeno u dispozitivu ovoga Rješewa. 8. Administrativna taksa Na ovo Rješenje Podnosioci prijave, u skladu sa članom 2 stav (1) tarifni broj 107 tačka d) pod 1) Odluke o administrativnim taksama u vezi sa procesnim radwama pred Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) dužni su platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 2.500,00 KM u korist Buxeta institucija Bosne i Hercegovine. 9. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješewa nije dozvoljena žalba. Nezadovoqna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavqivawa ovoga Rješewa. Broj 01-02-26-011-4-II/09 21. jula 2009. godine Sarajevo Predsjednik Dr Stjepo Prawić, s. r. Na osnovu člana 25. stav (1) tačka e) i člana 42. stav (1) tačka d), u vezi s čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05 i 76/07), rješavajući po Prijavi namjere koncentracije privrednog subjekta FABRIKA DUHANA SARAJEVO d.d. Sarajevo, Pofalićka 5, 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina, zastupanog po direktoru mr. Edinu Mulahasa no - viću, i privrednog subjekta UNIVER ZALPRO MET d.d. Tuzla, M. Trifunovića Uče 7, 72000 Tuzla, Bosna i Hercegovina, zapri - mljenoj dana 26. marta 2009. godine pod brojem: 01-02-26- 011-II/09, Konkurencijsko vijeće, na 91. (devedesetprvoj) sjednici održanoj dana 21. jula 2009. godine, je donijelo RJEŠENJE 2 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija na tržištu trgovine duhanskim priozvodima na veliko u Bosni i Hercegovini, koja nastaje sticanjem kontrole od strane privrednog subjekta FABRIKA DUHANA SARAJEVO d .d. Sarajevo, Pofalićka 5, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, nad privrednim subjektom UNIVERZALPROMET d.d. Tuzla, M. Trifunovića Uče 7, 72000 Tuzla, Bosna i Hercegovina, kupovinom većine dionica. 1 (..)* podaci se smatraju poslovnom tajnom u smislu člana 38. Zakona o konkurenciji 2 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 68/09 2.Ovo Rješenje o koncentraciji se upisuje u Registar koncentracija. 3.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Konkurencijsko vijeće je zaprimilo, dana 26. marta 2009. godine pod brojem: 01-02-26-011-II/09 Prijavu namjere koncentra cije (dalje u tekstu: Prijava) privrednog subjekta FABRIKA DUHANA SARAJEVO d.d. Sarajevo, Pofalićka 5, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: FDS Sarajevo ili Podnosilac prijave), kojom namjerava, steći kontrolu nad privrednim subjektom UNIVERZALPROMET d.d. Tuzla, M. Trifunovića Uče 7, 72000 Tuzla, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: UNIVERZALPROMET), kupovinom većine dionica. Uvidom u podnesenu Prijavu utvrđeno je da ista nije kompletna, u smislu člana 30. Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon) i člana 8. i 10. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijuma za ocjenu koncentracije privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH" broj 95/06), te je, u skladu sa članom 31. Zakona Konkurencijsko vijeće zatražilo dopunu iste dana 08. aprila 2009. godine aktom broj 01-02-26-011-1-II/09. Podnosilac prijave je dopunio Prijavu traženom dokumentacijom dana 16. aprila 2009. godine podneskom broj 01-02-26-011-2-II/09. Po prijemu tražene dokumentacije Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je Prijava kompletna i uredna i izdalo Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave, dana 04. juna 2009. godine, broj: 01-02-26-0113-II/09, u skladu sa članom 30. stav (3) Zakona. Podnosioc prijave, u smislu člana 30. stav (2) Zakona je naveo da nema obavezu podnijeti zahtjev za ocjenu koncentracije nekom drugom tijelu ovlaštenom za ocjenu koncentracije izvan teritorije Bosne i Hercegovine. Podnosilac prijave je Prijavu podnio u roku propisanom članom 16. stav (1) Zakona. Konkurencijsko vijeće u postupku ocjene predmetne koncentracije je utvrdilo sljedeće činjenice: 1. Učesnici koncentracije Učesnici koncentracije su privredni subjekt FABRIKA DUHA - NA SARAJEVO d.d. Sarajevo, Pofalićka 5, Sarajevo, Bosna i Hercegovina i privredni subjekt UNIVERZALPROMET d.d. Tuzla, M. Trifunovića Uče 7, 72000 Tuzla, Bosna i Hercegovina 1.1. Privredni subjekt FDS Sarajevo Privredni subjekt FABRIKA DUHANA SARAJEVO je osnovan 1880. godine, a u registar Kantonalnog suda u Sarajevu pod nazivom FABRIKA DUHANA SARAJEVO d.d. Sarajevo, Pofalićka 5, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina upisan je pod brojem: 1-1366 (Rješenje broj UF/I-1302/01) dana 08. novembra 2001. godine, s osnovnim upisanim kapitalom od 128.171.200,00 KM, a Rješenjem broj: 03-19-223/01 od dana 13. septembra 2001. godine je upisan u registar Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine. Prema podacima iz Prijave vlasnička struktura privrednog subjekta FDS Sarajevo je Tabela 1. R.b. Naziv dioničara Udio (%) 1.Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 39,9058 2.NLB d.d. Ljubljana 2,9106 3.Raifeisen bank d.d. BiH 1,5708 4.IF "BO NUS" d.d. Sarajevo 1,4996 5.IF "PROF-PLUS" d.d. Sarajevo 1,2823 6.IF "FORTUNA FOND" D.D. Bihać 1,2619 7.HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Mostar 1,2211 8.POTEZA BPD 0,9188 9.Babić Sead 0,6827 10.IF CROBIH FOND d.d. Mostar 0,6248 11.Ostali 48,1205 UKUPNO 100,00 Izvor: podaci iz Prijave Federacija Bosne i Hercegovine ima 39,9058% ukupnog kapitala dok ostali dioničari imaju 60,0942% ukupnog kapitala. Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta FDS Sarajevo je proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda. Privredni subjekt FDS Sarajevo u Bosni i Hercegovini, pored Sarajeva, ima poslovne jedinice u Tuzli, Bihaću i Banjoj Luci koje se bave plasmanom njegovih proizvoda. Privredni subjekat FDS Sarajevo posjeduje udjele u osnovnom kapitalu: Tabela 2. R.b.Naziv privrednog subjekta Djelatnost Udio (%) 1.FDS HO TEL BABANOVAC d.d. Vlašić Babanovac Turistička djelatnost 100,00 2.FDS d.o.o. Beograd, Republika Srbija Prodaja duhanskih proizvoda 100,00 3.FDS d.o.o. Skopje, MakedonijaProdaja duhanskih proizvoda 100,00 4.VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo Finasijska institucija19,7169 5.PRIVREDNA BANKA SARAJEVO d.d. Sarajevo Finasijska institucija14,7141 6.REMONTMONTAŽA d .d. TuzlaRemont građ. objekata i opreme 13,7449 7.IF BO NUS d.d. Sarajevo Investicioni fond 12,0203 Izvor: podaci iz Prijave 1.2. Privredni subjekt UNIVERZALPROMET d.d. Tuzla Privredni subjekt UNIVERZALPROMET Tuzla osnovan je 1946. godine, a pod današnjim nazivom UNIVERZALPROMET d.d. Tuzla posluje od dana 15. juna 2001. godine, registrovan je kod Kantonalnog suda u Tuzli pod brojem MBS: 1-310, s osnovnim kapitalom od 13.281.400,00 KM, a Rješenjem broj: 03-19-325/01 od dana 22. novembra 2001. godine je upisan u registar Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine. Pretežne registrovane djelatnosti privrednog subjekta UNIVERZALPROMET su trgovina na veliko raznim robama široke potrošnje i duhanskim proizvodima. Prema podacima iz Prijave vlasnička struktura privrednog subjekta UNIVERZALPROMET, prije provođenja koncentracije: Tabela 3. R.b. Naziv privrednog subjekta Udio (%) 1.FDS d.d .Sarajevo 29,2695 2.IF MI- GROUP d.d. Sarajevo 23,4139 3.Udruženje zaposlenih i dioničara "Univerzalpromet" 13,1522 4.Ostali 34,1644 UKUPNO 100,00 Izvor: podaci iz Prijava Prema podacima iz Prijave privredni subjekt UNIVERZALPROMET pojedinačno ili zajedno nema 10,0% ili više udjela u osnovnom kapitalu, odnosno 10,0% prava glasa u nekom privrednom subjektu u Bosni i Hercegovini. 2. Obaveza prijave namjere koncentracije Obaveza prijave namjere koncentracije privrednih subjekata, u smislu odredbe člana 14. stav (1) tačka b) Zakona, postoji ako ukupni godišnji prihod svakog od najmanje dva privredna subjekta učesnika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi najmanje 5.000.000,00 KM, po završnom računu u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji. Ukupni ostvareni godišnji prihodi privrednih subjekata učesnika predmetne koncentracije, na dan 31.12.2008. godine iznosili su: Tabela 4. Ukupni prihod (KM) FDS Sarajevo UNIVERZALPROME T Svijet (..)* 1 - Bosna i Hercegovina (..)* (..)* Izvor: podaci iz Prijave Ukupni godišnji prihod privrednog subjekta FDS dd Sarajevo ostvaren na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi (..)* KM, a privrednog subjekta UNIVERZALPROMET (..)* KM, po završnom računu u godini koja je prethodila koncentraciji. Budući da su učesnici koncentracije ispunili uslove u smislu člana 14. stav (1) tačka b) Zakona u pogledu ukupnog godišnjeg prihoda svakog od najmanje dva privredna subjekta učesnika koncentracije ostvarenog prodajom roba i/ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine, bili su obavezni podnijeti Prijavu. 3. Pravni okvir ocjene predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je u provođenju postupka ocjene dopuštenosti predmetne koncentracije primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), te Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija privrednih subjekata. 4. Pravni osnov i oblik predmetne koncentracije Na osnovu Odluke Uprave privrednog subjekta FDS Sarajevo broj: UD-17/09 od dana 05.03.2009. godine, privredni subjekt FDS Sarajevo je kupovinom 73.574 dionica na Sarajevskoj berzi, odnosno preuzimanjem 55,3963% udjela u ukupnom kapitalu dana 18. marta 2009. godine, stekao kontrolu na privrednim subjektom UNIVERZALPROMET, u smislu člana 16. stav (1) Zakona, te obavezu prijave koncentracije. Pravni oblik koncentracije je stjecanje kontrole od strane privrednog subjekta FDS Sarajevo nad privrednim subjektom UNIVERZALPROMET kupovinom većine dionica, u skladu sa članom 12. stav (1) tačka b) alineja 1) Zakona. 5. Relevantno tržište predmetne koncentracije Relevantno tržište, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) čini tržište određenih proizvoda/usluga koji su predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom tržištu. Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno tržište proizvoda obuhvata sve proizvode i/ili usluge koje potrošači smatraju međusobno zamjenjivim s obzirom na njihove bitne karakteristike, kvalitet, namjenu, cijenu ili način upotrebe. Prema članu 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno tržište u geografskom smislu obuhvata cijelu ili dio teritorije Bosne i Hercegovine, na kojoj su tržišni konkurenti aktivni u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima koji to tržište bitno razlikuju od uslova tržišne konkurencije na susjednim geografskim tržištima. Analizom relevantnog tržišta učesnika predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je relevantno tržište proizvoda u predmetnoj koncentraciji tržište trgovine duhanskim priozvodima na veliko. Relevantnim tržištem u geografskom smislu smatra se tržište Bosne i Hercegovine, s obzirom da učesnici koncentracije posluju na teritoriji čitave Bosne i Hercegovine. Slijedom gore navedenog, relevantnim tržištem predmetne koncentracije smatra se tržište trgovine duhanskim priozvodima na veliko na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. 6. Analiza relevantnog tržišta Na osnovu podataka Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (dostavljenih u Prijavi) o broju izdatih poreskih markica u 2008. godini, privredni subjekt FDS Sarajevo ima tržišno udio od 34,94%, na osnovu količine proizvodnje od (..)* kg duhanskih proizvoda, uzimajući u obzir ukupan broj izdatih poreskih markica za proizvodnju duhanskih proizvoda od (..)* kg. Prema podacima iz Prijave tržišni udio privrednog subjekta UNIVERZALPROMET u prodaji duhanskih proizvoda FDS Sarajevo je oko 0,359%. 7. Ocjena predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je izvršilo analizu pozitivnih i negativnih efekata namjeravane koncentracije, u skladu sa članom 17. Zakona, odnosno razmotrilo sve relevantne činjenice, te utvrdilo da predmetna koncentracija ne može imati za posljedicu sprečavanje, ograničavanje niti narušavanje postojeće tržišne konkurencije na relevantnom tržištu trgovine duhanskim priozvodima na veliko na teritoriji Bosne i Hercegovine, niti će dovesti do stvaranja i jačanja dominantnog položaja privrednog subjekta FDS Sarajevo. Uzimajući u obzir iznesene činjenice i podatke koji su prethodili donošenju predmetnog Rješenja, Konkurencijsko vijeće je ocjenilo predmetnu koncentraciju dopuštenom, u smislu člana 18. stav (2) tačka a) Zakona, kao što je navedeno u dispozitivu ovoga Rješenja. 8. Administrativna taksa Na ovo Rješenje Podnosioci prijave, u skladu sa članom 2 stav (1) tarifni broj 107 tačka d) pod 1) Odluke o administrativnim taksama u vezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) dužni su platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 2.500,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. 9. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješenja nije dozvoljena žalba. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavljivanja ovoga Rješenja. Broj 01-02-26-011-4-II/09 21. jula 2009. godine Sarajevo Predsjednik Dr. Stjepo Pranjić, s. r. Na temelju članka 25. stavak (1) točka e) i članka 42. stavak (1) točka d), u svezi s čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05 i 76/07), rješavajući po Prijavi namjere koncentracije gospodarskog subjekta FABRIKA DUHANA SARAJEVO d.d. Sarajevo, Pofalićka 5, 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina, zastupanog po direktoru mr. Edinu Mulahasanoviću, i gospodarskog subjekta UNIVERZALPROMET d.d. Tuzla, M. Trifunovića Uče 7, 72000 Tuzla, Bosna i Hercegovina, zaprimljenoj dana 26. ožujka 2009. godine pod brojem 01-02-26-011-II/09, Konkurencijsko vijeće, na 91. (devedesetprvoj) sjednici održanoj dana 21. srpnja 2009. godine, je donijelo RJEŠENJE 2 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija na tržištu trgovine duhanskim priozvodima na veliko u Bosni i Hercegovini, koja nastaje stjecanjem kontrole od strane gospodarskog subjekta FABRIKA DUHANA SARAJEVO d.d. Sarajevo, Pofalićka 5, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, nad gospodarskim subjektom UNIVERZALPROMET d.d. Tuzla, M. Trifunovića Uče 7, 72000 Tuzla, Bosna i Hercegovina, kupovinom većine dionica. 2.Ovo Rješenje o koncentraciji se upisuje u Registar koncentracija. 1 (..)* podaci se smatraju poslovnom tajnom u smislu člana 38. Zakona o konkurenciji 2 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 68/09 3.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Konkurencijsko vijeće je zaprimilo, dana 26. ožujka 2009. godine pod brojem 01-02-26-011-II/09 Prijavu namjere koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava) gospodarskog subjekta FABRIKA DUHANA SARAJEVO d.d. Sarajevo, Pofalićka 5, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: FDS Sarajevo ili Podnositelj prijave), kojom namjerava, steći kontrolu nad gospodarskim subjektom UNIVERZALPROMET d.d. Tuzla, M. Trifunovića Uče 7, 72000 Tuzla, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: UNIVERZALPROMET), kupovinom većine dionica. Uvidom u podnesenu Prijavu utvrđeno je da ista nije kompletna, u smislu članka 30. Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon) i članka 8. i 10. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijuma za ocjenu koncentracije gospodarskih subjekata ("Službeni glasnik BiH" broj 95/06), te je, sukladno članku 31. Zakona Konkurencijsko vijeće zatražilo dopunu iste dana 08. travnja 2009. godine aktom broj 01-02-26-011-1-II/09. Podnositelj prijave je dopunio Prijavu traženom dokumentacijom dana 16. travnja 2009. godine podneskom broj 01-02-26-011-2-II/09. Po prijemu tražene dokumentacije Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je Prijava kompletna i uredna i izdalo Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave, dana 04. lipnja 2009. godine, broj: 01-02-26-0113-II/09, sukladno članku 30. stavak (3) Zakona. Podnositelj prijave, u smislu članka 30. stavak (2) Zakona je naveo da nema obvezu podnijeti zahtjev za ocjenu koncentracije nekom drugom tijelu ovlaštenom za ocjenu koncentracije izvan teritorija Bosne i Hercegovine. Podnositelj prijave je Prijavu podnio u roku propisanom člankom 16. stavak (1) Zakona. Konkurencijsko vijeće u postupku ocjene predmetne koncentracije je utvrdilo sljedeće činjenice: 1. Sudionici koncentracije Sudionici koncentracije su gospodarski subjekt FABRIKA DUHANA SARAJEVO d.d. Sarajevo, Pofalićka 5, Sarajevo, Bosna i Hercegovina i gospodarski subjekt UNIVERZALPRO - MET d.d. Tuzla, M. Trifunovića Uče 7, 72000 Tuzla, Bosna i Hercegovina 1.1. Gospodarski subjekt FDS Sarajevo Gospodarski subjekt FABRIKA DUHANA SARAJEVO je utemeljen 1880. godine, a u registar Županijskog suda u Sarajevu pod nazivom FABRIKA DUHANA SARAJEVO d.d. Sarajevo, Pofalićka 5, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina upisan je pod brojem: 1-1366 (Rješenje broj: UF/I-1302/01) dana 08. studenog 2001. godine, s temeljnim upisanim kapitalom od 128.171.200,00 KM, a Rješenjem broj: 03-19-223/01 od dana 13. rujna 2001. godine je upisan u registar Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine. Prema podacima iz Prijave vlasnička struktura gospodarskog subjekta FDS Sarajevo je Tablica 1. R.b. Naziv dioničara Udjel (%) 1.Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 39,9058 2.NLB d.d. Ljubljana 2,9106 3.Raifeisen bank d.d. BiH 1,5708 4.IF "BO NUS" d.d. Sarajevo 1,4996 5.IF "PROF-PLUS" d.d. Sarajevo 1,2823 6.IF "FORTUNA FOND" D.D. Bihać 1,2619 7.HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Mostar 1,2211 8.POTEZA BPD 0,9188 9.Babić Sead 0,6827 10.IF CROBIH FOND d.d. Mostar 0,6248 11.Ostali 48,1205 UKUPNO 100,00 Izvor: podaci iz Prijave Federacija Bosne i Hercegovine ima 39,9058% ukupnog kapitala dok ostali dioničari imaju 60,0942% ukupnog kapitala. Pretežita registrirana djelatnost gospodarskog subjekta FDS Sarajevo je proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda. Gospodarski subjekt FDS Sarajevo u Bosni i Hercegovini, pored Sarajeva, ima poslovne jedinice uTuzli, Bihaću i Banjoj Luci koje se bave plasmanom njegovih proizvoda. Gospodarski subjekat FDS Sarajevo posjeduje udjele u temeljnom kapitalu: Tablica 2. R.b.Naziv gospodarskog subjekta Djelatnost Udjel (%) 1.FDS HO TEL BABANOVAC d.d. Vlašić Babanovac Turistička djelatnost 100,00 2.FDS d.o.o. Beograd, Republika Srbija Prodaja duhanskih proizvoda 100,00 3.FDS d.o.o. Skopje, Makedonija Prodaja duhanskih proizvoda 100,00 4.VAKUFSKA BANKA d.d. SarajevoFinasijska institucija19,7169 5.GOSPODARSKA BANKA SARAJEVO d.d. Sarajevo Finasijska institucija14,7141 6.REMONTMONTAŽA d .d. TuzlaRemont građ. objekata i opreme 13,7449 7.IF BO NUS d.d. Sarajevo Investicioni fond 12,0203 Izvor: podaci iz Prijave 1.2. Gospodarski subjekt UNIVERZALPROMET d.d. Tuzla Gospodarski subjekt UNIVERZALPROME T Tuzla utemeljenje 1946. godine, a pod današnjim nazivom UNIVERZALPROMET d.d. Tuzla posluje od dana 15. lipnja 2001. godine, registriran je kod Županijskog suda u Tuzli pod brojem MBS: 1-310, s temeljnim kapitalom od 13.281.400,00 KM, a Rješenjem broj: 03-19-325/01 od dana 22. studenog 2001. godine je upisan u registar Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine. Pretite registrirane djelatnosti gospodarskog subjekta UNIVERZALPROMET su trgovina na veliko raznim robama široke potrošnje i duhanskim proizvodima. Prema podacima iz Prijave vlasnička struktura gospodarskog subjekta UNIVERZALPROMET, prije provođenja koncentra - cije: Tablica 3. R.b . Naziv gospodarskog subjekta Udjel (%) 1.FDS d.d .Sarajevo 29,2695 2.IF MI- GROUP d.d. Sarajevo 23,4139 3.Udruga zaposlenih i dioničara "Univerzalpromet" 13,1522 4.Ostali 34,1644 UKUPNO 100,00 Izvor: podaci iz Prijava Prema podacima iz Prijave gospodarski subjekt UNIVER - ZALPRO MET pojedinačno ili zajedno nema 10,0% ili više udjela u temeljnom kapitalu, odnosno 10,0% prava glasa u nekom gospodarskom subjektu u Bosni i Hercegovini. 2. Obveza prijave namjere koncentracije Obveza prijave namjere koncentracije gospodarskih subjekata, u smislu odredbe članka 14. stavak (1) točka b) Zakona, postoji ako ukupni godišnji prihod svakog od najmanje dva gospodarska subjekta sudionika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi najmanje 5.000.000,00 KM, po završnom računu u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji. Ukupni ostvareni godišnji prihodi gospodarskih subjekata sudionika predmetne koncentracije, na dan 31.12.2008. godine iznosili su: Tablica 4. Ukupni prihod (KM) FDS Sarajevo UNIVERZALPROME T Svijet (..)* 1 - Bosna i Hercegovina (..)* (..)* Izvor: podaci iz Prijave Ukupni godišnji prihod gospodarskog subjekta FDS dd Sarajevo ostvaren na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi (..)* KM, a gospodarskog subjekta UNIVERZALPROMET (..)* KM, po završnom računu u godini koja je prethodila koncentraciji. Budući da su sudionici koncentracije ispunili uvjete u smislu članka 14. stavak (1) točka b) Zakona u pogledu ukupnog godišnjeg prihoda svakog od najmanje dva gospodarska subjekta sudionika koncentracije ostvarenog prodajom roba i/ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine, bili su obvezni podnijeti Prijavu. 3. Pravni okvir ocjene predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je u provođenju postupka ocjene dopuštenosti predmetne koncentracije primjenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), te Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekata. 4. Pravni temelj i oblik predmetne koncentracije Na temelju Odluke Uprave gospodarskog subjekta FDS Sarajevo broj: UD-17/09 od dana 05.03.2009.godine, gospodarski subjekt FDS Sarajevo je kupovinom 73.574 dionica na Sarajevskoj burzi, odnosno preuzimanjem 55,3963% udjela u ukupnom kapitalu dana 18. ožujka 2009. godine, stekao kontrolu na gospodarskim subjektom UNIVERZALPROMET, u smislu članka 16. stavak (1) Zakona, te obvezu prijave koncentracije. Pravni oblik koncentracije je stjecanje kontrole od strane gospodarskog subjekta FDS Sarajevo nad gospodarskim subjektom UNIVERZALPROMET kupovinom većine dionica, sukladno članku 12. stavak (1) točka b) alineja 1) Zakona. 5. Mjerodavno tržište predmetne koncentracije Mjerodavno tržište, u smislu članka 3. Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) čini tržište određenih proizvoda/usluga koji su predmet obavljanja djelatnosti na određenom zemljopisnom tržištu. Prema odredbi članka 4. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, mjerodavno tržište proizvoda obuhvata sve proizvode i/ili usluge koje potrošači smatraju međusobno zamjenjivim s obzirom na njihove bitne značajke, kvalitetu, namjenu, cijenu ili način uporabe. Prema članku 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu obuhvata cijeli ili dio teritorija Bosne i Hercegovine, na kojem su tržišni konkurenti aktivni u prodaji i/ili kupovini mjerodavnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uvjetima koji to tržište bitno razlikuju od uvjeta tržišne konkurencije na susjednim zemljopi - snim tržištima. Analizom mjerodavnog tržišta sudionika predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je mjerodavno tržište proizvoda u predmetnoj koncentraciji tržište trgovine duhanskim priozvodima na veliko. Mjerodavnim tržištem u zemljopisnom smislu smatra se tržište Bosne i Hercegovine, s obzirom da sudionici koncentracije posluju na teritoriju čitave Bosne i Hercegovine. Slijedom gore navedenog, mjerodavnim tržištem predmetne koncentracije smatra se tržište trgovine duhanskim priozvodima na veliko na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. 6. Analiza mjerodavnog tržišta Na temelju podataka Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (dostavljenih u Prijavi) o broju izdatih poreskih markica u 2008. godini, gospodarski subjekt FDS Sarajevo ima tržišni udjel od 34,94%, na temelju količine proizvodnje od (..)* kg duhanskih proizvoda, uzimajući u obzir ukupan broj izdatih poreskih markica za proizvodnju duhanskih proizvoda od (..)* kg. Prema podacima iz Prijave tržišni udjel gospodarskog subjekta UNIVERZALPROMET u prodaji duhanskih proizvoda FDS Sarajevo je oko 0,359%. 7. Ocjena predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je izvršilo analizu pozitivnih i negativnih efekata namjeravane koncentracije, sukladno članku 17. Zakona, odnosno razmotrilo sve mjerodavne činjenice, te utvrdilo da predmetna koncentracija ne može imati za posljedicu sprječavanje, ograničavanje niti narušavanje postojeće tržišne konkurencije na mjerodavnom tržištu trgovine duhanskim priozvodima na veliko na teritoriju Bosne i Hercegovine, niti će dovesti do stvaranja i jačanja vladajućeg položaja gospodarskog subjekta FDS Sarajevo. Uzimajući u obzir iznesene činjenice i podatke koji su prethodili donošenju predmetnog Rješenja, Konkurencijsko vijeće je ocjenilo predmetnu koncentraciju dopuštenom, u smislu članka 18. stavak (2) točka a) Zakona, kao što je navedeno u izreci ovoga Rješenja. 8. Administrativna pristojba Na ovo Rješenje Podnositelji prijave, sukladno članku 2 stavak (1) tarifni broj 107 točka d) pod 1) Odluke o administrativnim pristojbama u svezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) dužni su platiti administrativnu pristojbu u ukupnom iznosu od 2.500,00 KM u korist Proračuna institucija Bosne i Hercegovine. 9. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješenja nije dozvoljen priziv. Nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objave ovoga Rješenja. Broj 01-02-26-011-4-II/09 21. srpnja 2009. godine Sarajevo Predsjednik Dr. Stjepo Pranjić, v. r. Na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1) tačka d), a u vezi sa čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05 i 76/07), rješavajući po Prijavi namjere koncentracije privrednog subjekta Blitz F09-acht GmbH, c/o Blitzstart Hold ing AG, Mainzer Landstrasse 47, 60329 Frank furt na Majni, Savezna Republika Wemačka i privrednog subjekta MIBRAG B.V., Handnjeg 159, 1185 TX Amstelveen, Kraljevina Holandija, podnesene od strane advokata Seada Miqkovića, Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo, zaprimljene dana 05.03.2009. godine pod brojem: 01-05-26-008-II/09, Konkurencijski savjet, na 91. (devedeset - prvoj) sjednici održanoj dana 21. jula 2009. godine, je donio RJEŠEWE 2 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja ima uticaj na tržište proizvodnje električne energije u Bosni i Hercegovini, i koja nastaje sticanjem kontrole privrednog subjekta Blitz F09-acht GmbH, c/o Blitzstart Hold ing AG, Mainzer Landstrasse 47, 60329 Frank furt na Majni, Savezna Republika Wemačka u privrednom subjektu MIBRAG B.V., Handnjeg 159, 1185 TX Amstelveen, Kraljevina Holandija, kupovinom 100,0% vlasničkog učešća. 1 (..)* podaci se smatraju poslovnom tajnom sukladno članku 38. Zakona o konkurenciji 2 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 68/09 2.Ovo Rješenje o koncentraciji se upisuje u Registar koncentracija. 3.Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEWE Konkurencijski savjet je zaprimio, dana 05.03.2009. godine pod brojem: 01-05-26-008-II/09, Prijavu namjere koncentracije (u daqnjem tekstu: Prijava) od strane privrednog subjekta ČEZ, a.s., Duhová 2/1444 Prag 4, Češka (u daqnjem tekstu: ČEZ), kao posrednog vlasnika privrednog subjekta Blitz F09-acht GmbH, c/o Blitzstart Hold ing AG, Mainzer Landstrasse 47, 60329 Frank furt na Majni, Wemačka (u daqnjem tekstu: Blitz F09-acht) i fizičkog lica Daniela Kretínský, (Češka Republika, broj pasoša (..)* 1 ). kao posrednog vlasnika privrednog subjekta MIBRAG B.V., Handnjeg 159, 1185 TX Amstelveen, Holandija (u daqnjem tekstu: MIBRAG), podnesenu po advokatu Seadu Miqković, Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina po kojoj privredni subjekt Blitz F09-acht namjerava steći kontrolu kupovinom 100,0% vlasničkog učešća u privrednom subjektu MIBRAG. Uvidom u podnesenu Prijavu utvrđeno je da ista nije potpuna i kompletna, u smislu člana 30. stav (1) Zakona o konkurenciji (u daqnjem tekstu: Zakon) i čl. 8., 9. i 10. Odluke o načinu podnošewa prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracija privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 95/06), te je u skladu sa članom 31. Zakona Konkurencijski savjet zatražio dopunu iste (akt broj: 01-05-26-008-1-II/09 dana 20.03.2009. godine, akt broj: 01-05-26-008-5-II/09 dana 07.05.2009. godine i akt broj: 01-05-26-008-7-II/09 dana 18.05.2009. godine). Podnosilac prijave je podnio, u smislu člana 31. stav (2) Zakona, zahtjeve za produženje roka za kompletiranje Prijave (podnesak broj: 01-05-26-008-2-II/09 dana 25.03.2009. godine i podnesak broj: 01-05-26-008-6-II/09 dana 15.05.2009. godine), koje je Konkurencijski savjet prihvatio i u smislu člana 31. stav (2) Zakona, odobrio dodatne rokove za dostavu tražene dokumentacije (akt broj: 01-05-26-008-3-II/09 dana 30.03.2009. godine i akt broj: 01-05-26-008-7-II/09 dana 18.05.2009. godine). Prijava je dopunjena traženom dokumentacijom (podnesak broj: 01-05-26-008-4-II/09 dana 20.04.2009. godine, podnesak broj: 01-05-26-008-6-II/09 dana 15.05.2009. godine, podnesak broj: 01-05-26-008-8-II/09 dana 29.05.2009. godine i podnesak broj: 01-05-26-008-9-II/09 dana 01.06.2009. godine). Po prijemu tražene dokumentacije Konkurencijski savjet je utvrdio Prijavu kompletnom i dana 15.06.2009. godine izdao Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave broj: 01-05-26-008-10-II/09, u skladu sa članom 30. stav (3) Zakona. Podnosilac prijave je naveo da je podnio zahtjev za ocjenu koncentracije tijelima ovlaštenim za ocjenu koncentracije u Republici Srbiji, Ukrajini i Evropskoj komisiji, u smislu člana 30. stav (2) Zakona. Konkurencijski savjet u postupku ocjene dopuštenosti koncentracije je utvrdio sljedeće činjenice: Prijava je podnesena u propisanom roku, u smislu člana 16. stav (1) Zakona. 1. Učesnici koncentracije Učesnici koncentracije su privredni subjekti Blitz F09-acht GmbH, c/o Blitzstart Hold ing AG, Mainzer Landstrasse 47, 60329 Frank furt na Majni, Wemačka i MIBRAG B.V., Handnjeg 159, 1185 TX Amstelveen, Holandija. 1.1. Privredni subjekt Blitz F09-acht Privredni subjekt Blitz F09-acht GmbH, c/o Blitzstart Hold ing AG, Mainzer Landstrasse 47, 60329 Frank furt na Majni, Wemačka registrovan je dana 22.01.2009. godine pod brojem HRB 84732 u Osnovnom sudu u Frankfurtu na Majni, kao društvo posebne namjene u ciqu sticawa vlasničkog učešća u privrednom subjektu MIBRAG. Vlasnici privrednog subjekta Blitz F09-acht su privredni subjekt Madhubla Eq ui ties Lim ited, Akropoleos 59-61, Savvides Centar ured 102, P.C. 2012 Nicosia, Republika Kipar (u daljem teksu: Madhubla) i privredni subjekt Severočeské doly, a.s., Chomutov, Boženy Nemcove 5359, 43001 Prag, Češka Republika (u daqnjem tekstu: Severočeské) sa po 50,0% vlasničkog učešća. Na tržištu Bosne i Hercegovine privredni subjekt Blitz F09-acht ne obavlja poslovne aktivnosti niti ima registrovanih povezanih društava. Privredni subjekt Madhubla je registrovan dana 08.09.2008. godine u Ministarstvu privrede, industrije i turizma, Odjel registra privrednih društava i službenog stečajnog upravnika, Nikozija, Kipar pod brojem HE 237612 i u 100,0% je vlasništvu fizičkog lica Dan iel Kretínskog (Češka Republika, broj pasoša 37254600). Privredni subjekt Madhubla nema registrovanih privrednih subjekata na tržištu Bosne i Hercegovine niti obavlja poslovne aktivnosti. Privredni subjekt Severočeské registrovan je dana 01.01.1994. godine u Registru privrednih društava kod Okružnog suda u Usti nad Labem, spis B, odjeljak 495 pod brojem 499 01 982 i u 100,0% je vlasništvu privrednog subjekta ČEZ. Osnovne registrovane djelatnosti privrednog subjekta Severočeské su iskopavanje, prerada i prodaja mrkog uglja i sekundarnih proizvoda. Privredni subjekt Severočeské nema registrovanih privrednih subjekata na tržištu Bosne i Hercegovine niti obavlja poslovne aktivnosti. 1.1.1. Povezana društva privrednog subjekta ČEZ u Bosni i Hercegovini Privredni subjekt ČEZ, a.s., Duhová 2/1444 Prag 4, poštanski pretinac broj: 140 53, identifikacijski broj: 45274649, registrovan je dana 06.05.1992. godine u Privrednom registru Opštinskog suda u Pragu pod registarskim brojem B.1581 ČEZ je matično društvo ČEZ Grupe koja predstavlja jedan od najvećih elektrokonglomerata u centralnoj i jugoistočnoj Evropi. Osnovne djelatnosti privrednog subjekta ČEZ su: razvoj električne opreme, revizija električnih postrojewa, proizvodwa i distribucija električne energije, proizvodwa i distribucija toplotne energije i trgovina električnom energijom. Povezana društva privrednog subjekta ČEZ u Bosni i Hercegovini su privredni subjekti Nove elektrane Republike Srpske d.o.o. za proizvodnju i prodaju električne energije Gacko (u daqnjem tekstu: NERS Gacko) i ČEZ Bosna i Hercegovina d.o.o. Sarajevo (u daqnjem tekstu: ČEZ BiH). Privredni subjekt NERS Gacko, Industrijska zona bb, Gacko, Bosna i Hercegovima registrovan je dana 22.12.2006. godine u Osnovnom sudu u Trebinju pod brojem rješewa: 095-0-REG-06-000281. Privredni subjekt NERS Gacko, Industrijska zona bb, Gacko, Bosna i Hercegovima osnovan je zajedničkim ulaganjem od strane privrednog subjekta ČEZ (koji posjeduje 51,0% osnivačkog kapitala) i Elektroprivrede Republike Srpske 1 (..)* - podaci predstavljaju poslovnu tajnu a.d. Trebinje (sa učešćem od 49,0% osnivačkog kapitala). Planirano je da NERS Gacko započne sa aktivnostima u 2013. godini. Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta NERS Gacko je proizvodwa i prodaja električne energije. Privredni subjekti NERS Gacko i ČEZ BiH još nisu započeli sa svojim poslovnim aktivnostima na tržištu Bosne i Hercegovine. Privredni subjekt ČEZ BiH, Fra Anđela Zvizdovića br.1, Sarajevo, Bosna i Hercegovina registrovan je dana 21.03.2008. godine u Opštinskom sudu u Sarajevu pod brojem: 65-01-0142-08 i u 100,0% je vlasništvu privrednog subjekta ČEZ. Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta ČEZ BiH je proizvodwa i prodaja električne energije. 1.2. Privredni subjekt MIBRAG Privredni subjekt MIBRAG B.V., Handnjeg 159, 1185 TX Amstelveen, Kraljevina Holandija registrovan je dana 09.12.1993. godine u Registru privrednih društava Kraljevine Holandije pod brojem: 33254246. Vlasničku strukturu privrednog subjekta MIBRAG čine privredni subjekti Lambique Beheer B.V., Keplerstraat 34, 1171 CD Badhoevedorp, Kraljevina Holandija i WGI Neth er - lands B.V., Nijvergouw 42, 1352 CD Almere, Kraljevina Holandija sa po 50,0% vlasničkog učešća. Privredni subjekt MIBRAG je 100,0% vlasnik privrednog subjekta Mitteldeutsche Braunkohlengesellschaft mbH, Theißen, Savezna Republika Wemačka čije su pretežne registrovane aktivnosti iskopavanje i prerada lignita i proizvodnje električne energije. MIBRAG, kao hold ing društvo ne obavlja poslovne aktivnosti, a sve aktivnosti grupacije obavlja putem privrednog subjekta Mitteldeutsche Braunkohlengesellschaft mbH i njegovih supsidijarnih društava. Privredni subjekt MIBRAG nema registrovanih privrednih subjekata niti obavlja poslovne aktivnosti u Bosni i Hercegovini. 2. Obaveza prijave namjere koncentracije Obaveza prijave namjere koncentracije privrednih subjekata, u smislu odredbe člana 14. stav (1) Zakona, postoji ako ukupni godišwi prihodi učesnika koncentracije ostvareni prodajom roba i/ili usluga na svjetskom tržištu iznose preko 100.000.000,00 KM, po završnom računu u godini koja je prethodila koncentraciji. Ukupni godišwi prihodi privrednih subjekata učesnika koncentracije (i wihovih povezanih privrednih subjekata), na osnovu podataka u Prijavi, na dan 31. decembar 2008. godine, su: Tabela 1. (KM) ČEZ Severočeské MIBRAG Svijet (..)* (..)* (..)* (..)* BiH (..)* - - - *Ukupan godišwi prihod povezanih društava ČEZ BiH i NERS **Podaci na osnovu preliminarnog godišnjeg finansijskog izvještaja ***Ukupan godišwi prihod za 2007. godine Budući da su učesnici koncentracije ispunili uslove u pogledu zajedničkog ukupnog godišnjeg prihoda i da je najmanje jedan privredni subjekt učesnik koncentracije registrovan na teritoriji Bosne i Hercegovine, u smislu člana 14. stav (1) tačka a) Zakona, bili su obavezni podnijeti Prijavu. Godišwi prihod učesnika koncentracije predstavlja ukupan prihod (bez poreza na dodanu vrijednost i drugih poreza koji se direktno odnose na učesnika koncentracije, na svjetskom i na tržištu Bosne i Hercegovine), u smislu člana 8. tačka h) Odluke o načinu podnošewa prijave i kriteriji za ocjenu koncentracija privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 95/06). 3. Pravni okvir ocjene koncentracije Konkurencijski savjet je u provođenju postupka ocjene dopuštenosti koncentracije primijenio odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), te Odluke o načinu podnošewa prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracija privrednih subjekata (Službeni glasnik BiH", broj 95/06). 4. Pravni osnov i oblik koncentracije Pravni osnov predmetne koncentracije, propisan je članom 16. stav (1) Zakona, a u vezi sa članom 30. stav (1) tačka a) Zakona i članom 8. tačka f) alineja 3. Odluke o načinu podnošewa prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracija privrednih subjekta. Pravni osnov koncentracije je Ugovor zakqučen dana 25. februara 2009. godine između privrednog subjekta Blitz F09-acht i privrednih subjekata Lambique Beheer B.V., Holandija i WGI Neth er lands B.V., Kraljevina Holandija, kao vlasnika privrednog subjekta MIBRAG, na osnovu kojeg Blitz F09-acht stiče 100,0% vlasničkog učešća u privrednom subjektu MIBRAG. Pravni oblik koncentracije predstavlja sticanje kontrole (od strane privrednog subjekta Blitz F09-acht), nad drugim privrednim subjektom (nad privrednim subjektom MIBRAG), u skladu sa članom 12. stav (1) pod b) Zakona. 5. Relevantna tržišta koncentracije Relevantno tržište, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda (usluga) koji su predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom tržištu. Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno tržište proizvoda obuhvata sve proizvode i/ili usluge koje potrošači smatraju međusobno zamjewivim s obzirom na wihove bitne karakteristike, kvalitet, namjenu, cijenu ili način upotrebe. Prema članu 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta relevantno tržište u geografskom smislu obuhvata cijelu ili dio teritorije Bosne i Hercegovine, na kojoj su tržišni konkurenti aktivni u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoqno ujednačenim uslovima koji to tržište bitno razlikuju od uslova tržišne konkurencije na susjednim geografskim tržištima. Obzirom na navedeno, a na osnovu provedene analize relevantnog tržišta učesnika koncentracije Konkurencij - ski savjet je utvrdio da je relevantno tržište proizvo - da/usluga koncentracije tržište proizvodnje električne energije. Relevantnim tržištem u geografskom smislu smatra se tržište Bosne i Hercegovine. Slijedom gore navedenog, relevantnim tržištem koncentracije smatra se tržište proizvodnje električne energije u Bosni i Hercegovini. 6. Analiza relevantnog tržišta u Bosni i Hercegovini U analizi relevantnog tržišta učesnika koncentracije i wihovih glavnih konkurenata, kao i procjenama tržišnih učešća korišteni su kao relevantni podaci Državne regulatorne komisije za električnu energiju Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: DERK) i podaci Podnosioca prijave. Procjena ukupne proizvodwa i potrošwa električne energije u Bosni i Hercegovini u 2008. godini je: Tabela 2. (GWh) EP BiH EP RS EP HZHB Brčko Distrikt BiH Proizvodwa 7.453,005.108,00 1.381,00 13.942,00 Proizvodwa u hidroelektranam a 1.501,001.942,00 1.375,00 4.818,00 Proizvodwa u termoelektranam a 5.837,003.096,00 8.933,00 Proizvodwa u malim i industrijskim elektranama 115,00 70,00 6,00 12.241,00 Potrošwa 4.855,003.484,00 3.300,00290,0012.241,00 Distributivna potrošwa 4.205,003.310,00 1.370,00290,008.855,00 Gubici prijenosa 312,00 Veliki kupci 650,00 160,00 1.930,00 2.740,00 Potrošwa rudnika 14,00 14,00 Izvor: Podaci DERK Prema podacima DERK-a, na tržištu proizvodnje električne energije u 2008. godini u Bosni i Hercegovini najveći tržišno učešće ima privredni subjekt Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo (EP BiH) sa 53,0%, privredni subjekt Elektroprivreda Republike Srpske a.d. Trebinje (EP RS) sa 37,0% te privredni subjekt Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar (EP ZHB) sa 10,0% tržišnog učešća. 7. Ocjena koncentracije Konkurencijski savjet je, nakon procjene i analize podataka i utvrđenih činjenica, u smislu člana 17. Zakona, u postupku donošewa Rješewa, ocijenio da se radi o eksteritorijalnoj koncentraciji te da provođenje iste na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine neće imati direktnog uticaja na tržištu proizvodnje elektične energije niti će doći do promjene tržišnih učešća na istome. Uzimajući u obzir sve iznesene činjenice i podatke koji su prethodili donošenju Rješewa, Konkurencijski savjet je ocijenio koncentraciju dopuštenom, u smislu člana 18. stav (2) tačka a) Zakona. Iz gore navedenih razloga, Konkurencijski savjet smatra da se predmetnom koncentracijom privrednih subjekata ne stvara i ne jača dominantan položaj na relevantnom tržištu, te je odlučio kao u dispozitivu ovog Rješewa. 8. Administrativna taksa Podnosilac Prijave na ovo Rješenje, u skladu sa članom 2. stav (1) tarifni broj 107. tačka d) pod 1) Odluke o administrativnim taksama u vezi sa procesnim radwama pred Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) je dužan platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 2.500,00 KM u korist Buxeta institucija Bosne i Hercegovine. 9. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješewa nije dozvoljena žalba. Nezadovoqna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavqivawa ovog Rješewa. Broj 01-05-26-008-12-II/09 21. jula 2009. godine Sarajevo Predsjednik Dr Stjepo Prawić, s. r. Na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1) tačka d), a u vezi sa čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05 i 76/07), rješavajući po Prijavi namjere koncentracije privrednog subjekta Blitz F09-acht GmbH, c/o Blitzstart Hold ing AG, Mainzer Landstrasse 47, 60329 Frank furt na Majni, Savezna Republika Njemačka i privrednog subjekta MIBRAG B.V., Handnjeg 159, 1185 TX Amstelveen, Kraljevina Nizozemska, podnesene od strane advokata Seada Miljkovića, Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo, zaprimljene dana 05.03.2009. godine pod brojem: 01-05-26-008-II/09, Konkurencijsko vijeće, na 91. (devedeset - prvoj) sjednici održanoj dana 21. jula 2009. godine, je donijelo RJEŠENJE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja ima utjecaj na tržište proizvodnje električne energije u Bosni i Hercegovini, i koja nastaje stjecanjem kontrole privrednog subjekta Blitz F09-acht GmbH, c/o Blitzstart Hold ing AG, Mainzer Landstrasse 47, 60329 Frank furt na Majni, Savezna Republika Njemačka u privrednom subjektu MIBRAG B.V., Handnjeg 159, 1185 TX Amstelveen, Kraljevina Nizozemska, kupovinom 100,0% vlasničkog udjela. 2.Ovo Rješenje o koncentraciji se upisuje u Registar koncentracija. 3.Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Konkurencijsko vijeće je zaprimilo, dana 05.03.2009. godine pod brojem: 01-05-26-008-II/09, Prijavu namjere koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava) od strane privrednog subjekta ČEZ, a.s., Duhová 2/1444 Prag 4, Češka (u daljnjem tekstu: ČEZ), kao posrednog vlasnika privrednog subjekta Blitz F09-acht GmbH, c/o Blitzstart Hold ing AG, Mainzer Landstrasse 47, 60329 Frank furt na Majni, Njemačka (u daljnjem tekstu: Blitz F09-acht) i fizičkog lica Daniela Kretínský, (Češka Republika, broj pasoša (..)* 2 ). kao posrednog vlasnika privrednog subjekta MIBRAG B.V., Handnjeg 159, 1185 TX Amstelveen, Nizozemska (u daljnjem tekstu: MIBRAG), podnesenu po advokatu Seadu Miljković, Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina po kojoj privredni subjekt Blitz F09-acht namjerava steći kontrolu kupovinom 100,0% vlasničkog udjela u privrednom subjektu MIBRAG. Uvidom u podnesenu Prijavu utvrđeno je da ista nije potpuna i kompletna, u smislu člana 30. stav (1) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon) i čl. 8., 9. i 10. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracija privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 95/06), te je u skladu sa članom 31. Zakona Konkurencijsko vijeće zatražilo dopunu iste (akt broj: 01-05-26-008-1-II/09 dana 20.03.2009. godine, akt broj: 01-05-26-008-5-II/09 dana 07.05.2009. godine i akt broj: 01-05-26-008-7-II/09 dana 18.05.2009. godine). Podnosioc prijave je podnio, u smislu člana 31. stav (2) Zakona, zahtjeve za produženje roka za kompletiranje Prijave (podnesak broj: 01-05-26-008-2-II/09 dana 25.03.2009. godine i podnesak broj: 01-05-26-008-6-II/09 dana 15.05.2009. godine), koje je Konkurencijsko vijeće prihvatilo i u smislu člana 31. stav (2) Zakona, odobrilo dodatne rokove za dostavu tražene dokumentacije (akt broj: 01-05-26-008-3-II/09 dana 30.03.2009. godine i akt broj: 01-05-26-008-7-II/09 dana 18.05.2009. godine). Prijava je dopunjena traženom dokumentacijom (podnesak broj: 01-05-26-008-4-II/09 dana 20.04.2009. godine, podnesak broj: 01-05-26-008-6-II/09 dana 15.05.2009. godine, podnesak 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 68/09 2 (..)* - podaci predstavljaju poslovnu tajnu broj: 01-05-26-008-8-II/09 dana 29.05.2009. godine i podnesak broj: 01-05-26-008-9-II/09 dana 01.06.2009. godine). Po prijemu tražene dokumentacije Konkurencijsko vijeće je utvrdilo Prijavu kompletnom i dana 15.06.2009. godine izdalo Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave broj: 01-05-26-008-10-II/09, u skladu sa članom 30. stav (3) Zakona. Podnosilac prijave je naveo da je podnio zahtjev za ocjenu koncentracije tijelima ovlaštenim za ocjenu koncentracije u Republici Srbiji, Ukrajini i Evropskoj komisiji, u smislu člana 30. stav (2) Zakona. Konkurencijsko vijeće u postupku ocjene dopuštenosti koncentracije je utvrdilo sljedeće činjenice: Prijava je podnesena u propisanom roku, u smislu člana 16. stav (1) Zakona. 1. Učesnici koncentracije Učesnici koncentracije su privredni subjekti Blitz F09-acht GmbH, c/o Blitzstart Hold ing AG, Mainzer Landstrasse 47, 60329 Frank furt na Majni, Njemačka i MIBRAG B.V., Handnjeg 159, 1185 TX Amstelveen, Nizozemska. 1.1. Privredni subjekt Blitz F09-acht Privredni subjekt Blitz F09-acht GmbH, c/o Blitzstart Hold - ing AG, Mainzer Landstrasse 47, 60329 Frank furt na Majni, Njemačka registrovan je dana 22.01.2009. godine pod brojem HRB 84732 u Osnovnom sudu u Frankfurtu na Majni, kao društvo posebne namjene u cilju sticanja vlasničkog udjela u privrednom subjektu MIBRAG. Vlasnici privrednog subjekta Blitz F09-acht su privredni subjekt Madhubla Eq ui ties Lim ited, Akropoleos 59-61, Savvides Centar ured 102, P.C. 2012 Nicosia, Republika Kipar (u daljnjem tekstu: Madhubla) i privredni subjekt Severočeské doly, a.s., Chomutov, Boženy Nemcove 5359, 43001 Prag, Češka Republika (u daljnjem tekstu: Severočeské) sa po 50,0% vlasničkog udjela. Na tržištu Bosne i Hercegovine privredni subjekt Blitz F09-acht ne obavlja poslovne aktivnosti niti ima registrovanih povezanih društava. Privredni subjekt Madhubla je registrovan dana 08.09.2008. godine u Ministarstvu privrede, industrije i turizma, Odjel registra privrednih društava i službenog stečajnog upravnika, Nicosia, Kipar pod brojem HE 237612 i u 100,0% je vlasništvu fizičkog lica Dan iel Kretínskog (Češka Republika, broj pasoša 37254600). Privredni subjekt Madhubla nema registrovanih privrednih subjekata na tržištu Bosne i Hercegovine niti obavlja poslovne aktivnosti. Privredni subjekt Severočeské registrovan je dana 01.01.1994. godine u Registru privrednih društava kod Okružnog suda u Usti nad Labem, spis B, odjeljak 495 pod brojem 499 01 982 i u 100,0% je vlasništvu privrednog subjekta ČEZ. Osnovne registrovane djelatnosti privrednog subjekta Severočeské su iskopavanje, prerada i prodaja mrkog uglja i sekundarnih proizvoda. Privredni subjekt Severočeské nema registrovanih privrednih subjekata na tržištu Bosne i Hercegovine niti obavlja poslovne aktivnosti. 1.1.1. Povezana društva privrednog subjekta ČEZ u Bosni i Hercegovini Privredni subjekt ČEZ, a.s., Duhová 2/1444 Prag 4, poštanski pretinac broj: 140 53, identifikacijski broj: 45274649, registrovan je dana 06.05.1992. godine u Privrednom registru Općinskog suda u Pragu pod registarskim brojem B.1581 ČEZ je matično društvo ČEZ Grupe koja predstavlja jedan od najvećih elektrokonglomerata u centralnoj i jugoistočnoj Evropi. Osnovne djelatnosti privrednog subjekta ČEZ su: razvoj električne opreme, revizija električnih postrojenja, proizvodnja i distribucija električne energije, proizvodnja i distribucija toplotne energije i trgovina električnom energijom. Povezana društva privrednog subjekta ČEZ u Bosni i Hercegovini su privredni subjekti Nove elektrane Republike Srpske d.o.o. za proizvodnju i prodaju električne energije Gacko (u daljnjem tekstu: NERS Gacko) i ČEZ Bosna i Hercegovina d.o.o. Sarajevo (u daljnjem tekstu: ČEZ BiH). Privredni subjekt NERS Gacko, Industrijska zona bb, Gacko, Bosna i Hercegovima registrovan je dana 22.12.2006. godine u Osnovnom sudu u T rebinju pod brojem rješenja: 095-0-REG-06-000281. Privredni subjekt NERS Gacko, Industrijska zona bb, Gacko, Bosna i Hercegovima osnovan je zajedničkim ulaganjem od strane privrednog subjekta ČEZ (koji posjeduje 51,0% osnivačkog kapitala) i Elektroprivrede Republike Srpske a.d. Trebinje (sa učešćem od 49,0% osnivačkog kapitala). Planirano je da NERS Gacko započne sa aktivnostima u 2013. godini. Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta NERS Gacko je proizvodnja i prodaja električne energije. Privredni subjekti NERS Gacko i ČEZ BiH još nisu započeli sa svojim poslovnim aktivnostima na tržištu Bosne i Hercegovine. Privredni subjekt ČEZ BiH, Fra Anđela Zvizdovića br.1, Sarajevo, Bosna i Hercegovina registrovan je dana 21.03.2008. godine u Općinskom sudu u Sarajevu pod brojem: 65-01-0142-08 i u 100,0% je vlasništvu privrednog subjekta ČEZ. Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta ČEZ BiH je proizvodnja i prodaja električne energije. 1.2. Privredni subjekt MIBRAG Privredni subjekt MIBRAG B.V., Handnjeg 159, 1185 TX Amstelveen, Kraljevina Nizozemska registrovan je dana 09.12.1993. godine u Registru privrednih društava Kraljevine Nizozemske pod brojem: 33254246. Vlasničku strukturu privrednog subjekta MIBRAG čine privredni subjekti Lambique Beheer B.V., Keplerstraat 34, 1171 CD Badhoevedorp, Kraljevina Nizozemska i WGI Neth er lands B.V., Nijvergouw 42, 1352 CD Almere, Kraljevina Nizozemska sa po 50,0% vlasničkih udjela. Privredni subjekt MIBRAG je 100,0% vlasnik privrednog subjekta Mitteldeutsche Braunkohlengesellschaft mbH, Theißen, Savezna Republika Njemačka čije su pretežne registrovane aktivnosti iskopavanje i prerada lignita i proizvodnje električne energije. MIBRAG, kao hold ing društvo ne obavlja poslovne aktivnosti, a sve aktivnosti grupacije obavlja putem privrednog subjekta Mitteldeutsche Braunkohlengesellschaft mbH i njegovih supsidijarnih društava. Privredni subjekt MIBRAG nema registrovanih privrednih subjekata niti obavlja poslovne aktivnosti u Bosni i Hercegovini. 2. Obaveza prijave namjere koncentracije Obaveza prijave namjere koncentracije privrednih subjekata, u smislu odredbe člana 14. stav (1) Zakona, postoji ako ukupni godišnji prihodi učesnika koncentracije ostvareni prodajom roba i/ili usluga na svjetskom tržištu iznose preko 100.000.000,00 KM, po završnom računu u godini koja je prethodila koncentraciji. Ukupni godišnji prihodi privrednih subjekata učesnika koncentracije (i njihovih povezanih privrednih subjekata), na osnovu podataka u Prijavi, na dan 31. decembar 2008. godine, su: Tabela 1. (KM) ČEZ Severočeské MIBRAG Svijet (..)* (..)* (..)* (..)* BiH (..)* - - - *Ukupan godišnji prihod povezanih društava ČEZ BiH i NERS **Podaci na osnovu preliminarnog godišnjeg finansijskog izvještaja ***Ukupan godišnji prihod za 2007. godine Budući da su učesnici koncentracije ispunili uslove u pogledu zajedničkog ukupnog godišnjeg prihoda i da je najmanje jedan privredni subjekt učesnik koncentracije registrovan na teritoriji Bosne i Hercegovine, u smislu člana 14. stav (1) tačka a) Zakona, bili su obavezni podnijeti Prijavu. Godišnji prihod učesnika koncentracije predstavlja ukupan prihod (bez poreza na dodanu vrijednost i drugih poreza koji se direktno odnose na učesnika koncentracije, na svjetskom i na tržištu Bosne i Hercegovine), u smislu člana 8. tačka h) Odluke o načinu podnošenja prijave i kriteriji za ocjenu koncentracija privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 95/06). 3. Pravni okvir ocjene koncentracije Konkurencijsko vijeće je u provođenju postupka ocjene dopuštenosti koncentracije primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), te Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracija privrednih subjekata (Službeni glasnik BiH", broj 95/06). 4. Pravni osnov i oblik koncentracije Pravni osnov predmetne koncentracije, propisan je članom 16. stav (1) Zakona, a u vezi s članom 30. stav (1) tačka a) Zakona i članom 8. tačka f) alineja 3. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracija privrednih subjekta. Pravni osnov koncentracije je Ugovor zaključen dana 25. februara 2009. godine između privrednog subjekta Blitz F09-acht i privrednih subjekata Lambique Beheer B.V., Nizozemska i WGI Neth er lands B.V., Kraljevina Nizozemska, kao vlasnika privrednog subjekta MIBRAG, na osnovu kojeg Blitz F09-acht stiče 100,0% vlasničkog udjela u privrednom subjektu MIBRAG. Pravni oblik koncentracije predstavlja sticanje kontrole (od strane privrednog subjekta Blitz F09-acht), nad drugim privrednim subjektom (nad privrednim subjektom MIBRAG), u skladu sa članom 12. stav (1) pod b) Zakona. 5. Relevantna tržišta koncentracije Relevantno tržište, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda (usluga) koji su predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom tržištu. Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno tržište proizvoda obuhvata sve proizvode i/ili usluge koje potrošači smatraju međusobno zamjenjivim s obzirom na njihove bitne karakteristike, kvalitet, namjenu, cijenu ili način upotrebe. Prema članu 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta relevantno tržište u geografskom smislu obuhvata cijelu ili dio teritorije Bosne i Hercegovine, na kojoj su tržišni konkurenti aktivni u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima koji to tržište bitno razlikuju od uslova tržišne konkurencije na susjednim geografskim tržištima. Obzirom na navedeno, a na osnovu provedene analize relevantnog tržišta učesnika koncentracije Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je relevantno tržište proizvoda/usluga koncentracije tržište proizvodnje električne energije. Relevantnim tržištem u geografskom smislu smatra se tržište Bosne i Hercegovine. Slijedom gore navedenog, relevantnim tržištem koncentracije smatra se tržište proizvodnje električne energije u Bosni i Hercegovini. 6. Analiza relevantnog tržišta u Bosni i Hercegovini U analizi relevantnog tržišta učesnika koncentracije i njihovih glavnih konkurenata, kao i procjenama tržišnih udjela korišteni su kao relevantni podaci Državne regulatorne komisije za električnu energiju bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: DERK) i podaci Podnosioca prijave. Procjena ukupne proizvodnja i potrošnja električne energije u Bosni i Hercegovini u 2008. godini je: Tabela 2. (GWh) EP BiH EP RS EP HZHBBrčko Distrikt BiH Proizvodnja 7.453,005.108,001.381,00 13.942,00 Proizvodnja u hidroelektranama 1.501,001.942,001.375,00 4.818,00 Proizvodnja u termoelektranama 5.837,003.096,00 8.933,00 Proizvodnja u malim i industrijskim elektranama 115,00 70,00 6,00 12.241,00 Potrošnja 4.855,003.484,003.300,00290,0012.241,00 Distributivna potrošnja 4.205,003.310,001.370,00290,008.855,00 Gubici prijenosa 312,00 Veliki kupci 650,00 160,001.930,00 2.740,00 Potrošnja rudnika 14,00 14,00 Izvor: Podaci DERK Prema podacima DERK-a, na tržištu proizvodnje električne energije u 2008. godini u Bosni i Hercegovini najveći tržišni udio ima privredni subjekt Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo (EP BiH) sa 53,0%, privredni subjekt Elektroprivreda Republike Srpske a.d. Trebinje (EP RS) sa 37,0% te privredni subjekt Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar (EP ZHB) sa 10,0% tržišnog udjela. 7. Ocjena koncentracije Konkurencijsko vijeće je, nakon procjene i analize podataka i utvrđenih činjenica, u smislu člana 17. Zakona, u postupku donošenja Rješenja, ocijenilo da se radi o eksteritorijalnoj koncentraciji te da provođenje iste na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine neće imati direktnog uticaja na tržištu proizvodnje elektične energije niti će doći do promjene tržišnih udjela na istome. Uzimajući u obzir sve iznesene činjenice i podatke koji su prethodili donošenju Rješenja, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo koncentraciju dopuštenom, u smislu člana 18. stav (2) tačka a) Zakona. Iz gore navedenih razloga, Konkurencijsko vijeće smatra da se predmetnom koncentracijom privrednih subjekata ne stvara i ne jača dominantan položaj na relevantnom tržištu, te je odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješenja. 8. Administrativna taksa Podnosilac Prijave na ovo Rješenje, u skladu sa članom 2. stav (1) tarifni broj 107. tačka d) pod 1) Odluke o administrativnim taksama u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) je dužan platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 2.500,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. 9. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješenja nije dozvoljena žalba. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavljivanja ovog Rješenja. Broj 01-05-26-008-12-II/09 21. jula 2009. godine Sarajevo Predsjednik Dr. Stjepo Pranjić, s. r. Na temelju članka 25. stavak (1) točka e), članka 42. stavak (1) točka d), a u svezi s čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05 i 76/07), rješavajući po Prijavi namjere koncentracije gospodarskog subjekta Blitz F09-acht GmbH, c/o Blitzstart Hold ing AG, Mainzer Landstrasse 47, 60329 Frank furt na Majni, Savezna Republika Njemačka i gospodarskog subjekta MIBRAG B.V., Handnjeg 159, 1185 TX Amstelveen, Kraljevina Nizozemska, podnesene od strane odvjetnika Seada Miljkovića, Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo, zaprimljene dana 05.03.2009. godine pod brojem: 01-05-26-008-II/09, Konkurencijsko vijeće, na 91. (devedesetprvoj) sjednici održanoj dana 21. srpnja 2009. godine, je donijelo RJEŠENJE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja ima utjecaj na tržište proizvodnje električne energije u Bosni i Hercegovini, i koja nastaje stjecanjem kontrole gospodarskog subjekta Blitz F09-acht GmbH, c/o Blitzstart Hold ing AG, Mainzer Landstrasse 47, 60329 Frank furt na Majni, Savezna Republika Njemačka u gospodarskom subjektu MIBRAG B.V., Handnjeg 159, 1185 TX Amstelveen, Kraljevina Nizozemska, kupovinom 100,0% vlasničkog udjela. 2.Ovo Rješenje o koncentraciji se upisuje u Registar koncentracija. 3.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Konkurencijsko vijeće je zaprimilo, dana 05.03.2009. godine pod brojem: 01-05-26-008-II/09, Prijavu namjere koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava) od strane gospodarskog subjekta ČEZ, a.s., Duhová 2/1444 Prag 4, Češka (u daljnjem tekstu: ČEZ), kao posrednog vlasnika gospodarskog subjekta Blitz F09-acht GmbH, c/o Blitzstart Hold ing AG, Mainzer Landstrasse 47, 60329 Frank furt na Majni, Njemačka (u daljnjem tekstu: Blitz F09-acht) i fizičke osobe Daniela Kretínský, (Češka Republika, broj pasoša (..)* 2 ). kao posrednog vlasnika gospodarskog subjekta MIBRAG B.V., Handnjeg 159, 1185 TX Amstelveen, Nizozemska (u daljnjem tekstu: MIBRAG), podnesenu po odvjetniku Seadu Miljkoviću, Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina po kojoj gospodarski subjekt Blitz F09-acht namjerava steći kontrolu kupovinom 100,0% vlasničkog udjela u gospodarskom subjektu MIBRAG. Uvidom u podnesenu Prijavu utvrđeno je da ista nije potpuna i kompletna, u smislu članka 30. stavak (1) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon) i čl. 8., 9. i 10. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 95/06), te je sukladno članku 31. Zakona Konkurencijsko vijeće zatražilo dopunu iste (akt broj: 01-05-26-008-1-II/09 dana 20.03.2009. godine, akt broj: 01-05-26-008-5-II/09 dana 07.05.2009. godine i akt broj: 01-05-26-008-7-II/09 dana 18.05.2009. godine). Podnositelj prijave je podnio, u smislu članka 31. stavak (2) Zakona, zahtjeve za produljenje roka za kompletiranje Prijave (podnesak broj: 01-05-26-008-2-II/09 dana 25.03.2009. godine i podnesak broj: 01-05-26-008-6-II/09 dana 15.05.2009. godine), koje je Konkurencijsko vijeće prihvatilo i u smislu članka 31. stavak (2) Zakona, odobrilo dodatne rokove za dostavu tražene dokumentacije (akt broj: 01-05-26-008-3-II/09 dana 30.03.2009. godine i akt broj: 01-05-26-008-7-II/09 dana 18.05.2009. godine). Prijava je dopunjena traženom dokumentacijom (podnesak broj: 01-05-26-008-4-II/09 dana 20.04.2009. godine, podnesak broj: 01-05-26-008-6-II/09 dana 15.05.2009. godine, podnesak broj: 01-05-26-008-8-II/09 dana 29.05.2009. godine i podnesak broj: 01-05-26-008-9-II/09 dana 01.06.2009. godine). Po prijemu tražene dokumentacije Konkurencijsko vijeće je utvrdilo Prijavu kompletnom i dana 15.06.2009. godine izdalo Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave broj: 01-05-26-008-10-II/09, sukladno članku 30. stavak (3) Zakona. Podnositelj prijave je naveo da je podnio zahtjev za ocjenu koncentracije tijelima ovlaštenim za ocjenu koncentracije u Republici Srbiji, Ukrajini i Europskoj komisiji, u smislu članka 30. stavak (2) Zakona. Konkurencijsko vijeće u postupku ocjene dopuštenosti koncentracije je utvrdilo sljedeće činjenice: Prijava je podnesena u propisanom roku, u smislu članka 16. stavak (1) Zakona. 1. Sudionici koncentracije Sudionici koncentracije su gospodarski subjekti Blitz F09-acht GmbH, c/o Blitzstart Hold ing AG, Mainzer Landstrasse 47, 60329 Frank furt na Majni, Njemačka i MIBRAG B.V., Handnjeg 159, 1185 TX Amstelveen, Nizozemska. 1.1. Gospodarski subjekt Blitz F09-acht Gospodarski subjekt Blitz F09-acht GmbH, c/o Blitzstart Hold ing AG, Mainzer Landstrasse 47, 60329 Frank furt na Majni, Njemačka registriran je dana 22.01.2009. godine pod brojem HRB 84732 u Osnovnom sudu u Frankfurtu na Majni, kao društvo posebne namjene u cilju stjecanja vlasničkog udjela u gospodarskom subjektu MIBRAG. Vlasnici gospodarskog subjekta Blitz F09-acht su gospodarski subjekt Madhubla Eq ui ties Lim ited, Akropoleos 59-61, Savvides Centar ured 102, P.C. 2012 Nicosia, Republika Kipar (u daljnjem teksu: Madhubla) i gospodarski subjekt Severočeské doly, a.s., Chomutov, Boženy Nemcove 5359, 43001 Prag, Češka Republika (u daljnjem tekstu: Severočeské) sa po 50,0% vlasničkog udjela. Na tržištu Bosne i Hercegovine gospodarski subjekt Blitz F09-acht ne obavlja poslovne aktivnosti niti ima registriranih povezanih društava. Gospodarski subjekt Madhubla je registriran dana 08.09.2008. godine u Ministarstvu gospodarstva, industrije i turizma, Odjel registra gospodarskih društava i službenog stečajnog upravnika, Nicosia, Kipar pod brojem HE 237612 i u 100,0% je vlasništvu fizičke osobe Dan iel Kretínskog (Češka Republika, broj pasoša 37254600). Gospodarski subjekt Madhubla nema registriranih gospodarskih subjekata na tržištu Bosne i Hercegovine niti obavlja poslovne aktivnosti. Gospodarski subjekt Severočeské registriran je dana 01.01.1994. godine u Registru gospodarskih društava kod Okružnog suda u Usti nad Labem, spis B, odjeljak 495 pod brojem 499 01 982 i u 100,0% je vlasništvu gospodarskog subjekta ČEZ. Osnovne registrirane djelatnosti gospodarskog subjekta Severočeské su iskopavanje, prerada i prodaja mrkog uglja i sekundarnih proizvoda. Gospodarski subjekt Severočeské nema registriranih gospodarskih subjekata na tržištu Bosne i Hercegovine niti obavlja poslovne aktivnosti. 1.1.1. Povezana društva gospodarskog subjekta ČEZ u Bosni i Hercegovini Gospodarski subjekt ČEZ, a.s., Duhová 2/1444 Prag 4, poštanski pretinac broj: 140 53, identifikacijski broj: 45274649, registriran je dana 06.05.1992. godine u Gospodarskom registru Općinskog suda u Pragu pod registracijskim brojem B.1581 ČEZ je matično društvo ČEZ Grupe koja predstavlja jedan od najvećih elektrokonglomerata u centralnoj i jugoistočnoj Europi. Osnovne djelatnosti gospodarskog subjekta ČEZ su: razvoj električne opreme, revizija električnih postrojenja, proizvodnja i distribucija električne energije, proizvodnja i distribucija toplotne energije i trgovina električnom energijom. Povezana društva gospodarskog subjekta ČEZ u Bosni i Hercegovini su gospodarski subjekti Nove elektrane Republike Srpske d.o.o. za proizvodnju i prodaju električne energije Gacko (u daljnjem tekstu: NERS Gacko) i ČEZ Bosna i Hercegovina d.o.o. Sarajevo (u daljnjem tekstu: ČEZ BiH). Gospodarski subjekt NERS Gacko, Industrijska zona bb, Gacko, Bosna i Hercegovima registriran je dana 22.12.2006. 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 68/09 2 (..)* podaci predstavljaju poslovnu tajnu godine u Osnovnom sudu u Trebinju pod brojem rješenja: 095-0-REG-06-000281. Gospodarski subjekt NERS Gacko, Industrijska zona bb, Gacko, Bosna i Hercegovima osnovan je zajedničkim ulaganjem od strane gospodarskog subjekta ČEZ (koji posjeduje 51,0% osnivačkog kapitala) i Elektrogospodarstva Republike Srpske a.d. Trebinje (sa udjelom od 49,0% osnivačkog kapitala). Planirano je da NERS Gacko započne sa aktivnostima u 2013. godini. Pretežita registrirana djelatnost gospodarskog subjekta NERS Gacko je proizvodnja i prodaja električne energije. Gospodarski subjekti NERS Gacko i ČEZ BiH još nisu započeli sa svojim poslovnim aktivnostima na tržištu Bosne i Hercegovine. Gospodarski subjekt ČEZ BiH, Fra Anđela Zvizdovića br.1, Sarajevo, Bosna i Hercegovina registriran je dana 21.03.2008. godine u Općinskom sudu u Sarajevu pod brojem: 65-01-0142-08 i u 100,0% je vlasništvu gospodarskog subjekta ČEZ. Pretežita registrirana djelatnost gospodarskog subjekta ČEZ BiH je proizvodnja i prodaja električne energije. 1.2. Gospodarski subjekt MIBRAG Gospodarski subjekt MIBRAG B.V., Handnjeg 159, 1185 TX Amstelveen, Kraljevina Nizozemska registriran je dana 09.12.1993. godine u Registru gospodarskih društava Kraljevine Nizozemske pod brojem: 33254246. Vlasničku strukturu gospodarskog subjekta MIBRAG čine gospodarski subjekti Lambique Beheer B.V., Keplerstraat 34, 1171 CD Badhoevedorp, Kraljevina Nizozemska i WGI Neth er - lands B.V., Nijvergouw 42, 1352 CD Almere, Kraljevina Nizozemska sa po 50,0% vlasničkih udjela. Gospodarski subjekt MIBRAG je 100,0% vlasnik gospodarskog subjekta Mitteldeutsche Braunkohlengesellschaft mbH, Theißen, Savezna Republika Njemačka čije su pretežite registrirane aktivnosti iskopavanje i prerada lignita i proizvodnje električne energije. MIBRAG, kao hold ing društvo ne obavlja poslovne aktivnosti, a sve aktivnosti grupacije obavlja putem gospodarskog subjekta Mitteldeutsche Braunkohlengesellschaft mbH i njegovih supsidijarnih društava. Gospodarski subjekt MIBRAG nema registriranih gospodarskih subjekata niti obavlja poslovne aktivnosti u Bosni i Hercegovini. 2. Obveza prijave namjere koncentracije Obveza prijave namjere koncentracije gospodarskih subjekata, u smislu odredbe članka 14. stavak (1) Zakona, postoji ako ukupni godišnji prihodi sudionika koncentracije ostvareni prodajom roba i/ili usluga na svjetskom tržištu iznose preko 100.000.000,00 KM, po završnom računu u godini koja je prethodila koncentraciji. Ukupni godišnji prihodi gospodarskih subjekata sudionika koncentracije (i njihovih povezanih gospodarskih subjekata), na temelju podataka u Prijavi, na dan 31. decembar 2008. godine, su: Tablica 1. (KM) ČEZ Severočeské MIBRAG Svijet (..)* (..)* (..)* (..)* BiH (..)* - - - *Ukupan godišnji prihod povezanih društava ČEZ BiH i NERS **Podaci na temelju preliminarnog godišnjeg financijskog izvješća ***Ukupan godišnji prihod za 2007. godine Budući da su sudionici koncentracije ispunili uvjete u pogledu zajedničkog ukupnog godišnjeg prihoda i da je najmanje jedan gospodarski subjekt sudionik koncentracije registriran na teritoriju Bosne i Hercegovine, u smislu članka 14. stavak (1) točka a) Zakona, bili su obvezni podnijeti Prijavu. Godišnji prihod sudionika koncentracije predstavlja ukupan prihod (bez poreza na dodanu vrijednost i drugih poreza koji se izravno odnose na sudionika koncentracije, na svjetskom i na tržištu Bosne i Hercegovine), u smislu članka 8. točka h) Odluke o načinu podnošenja prijave i kriteriji za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 95/06). 3. Pravni okvir ocjene koncentracije Konkurencijsko vijeće je u provođenju postupka ocjene dopuštenosti koncentracije primjenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), te Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekata (Službeni glasnik BiH", broj 95/06). 4. Pravni temelj i oblik koncentracije Pravni temelj predmetne koncentracije, propisan je člankom 16. stavak (1) Zakona, a u svezi s člankom 30. stavak (1) točka a) Zakona i člankom 8. točka f) alineja 3. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekta. Pravni temelj koncentracije je Ugovor zaključen dana 25. veljače 2009. godine između gospodarskog subjekta Blitz F09-acht i gospodarskih subjekata Lambique Beheer B.V., Nizozemska i WGI Neth er lands B.V., Kraljevina Nizozemska, kao vlasnika gospodarskog subjekta MIBRAG, na temelju kojeg Blitz F09-acht stiče 100,0% vlasničkog udjela u gospodarskom subjektu MIBRAG. Pravni oblik koncentracije predstavlja stjecanje kontrole (od strane gospodarskog subjekta Blitz F09-acht), nad drugim gospodarskim subjektom (nad gospodarskim subjektom MIBRAG), sukladno članku 12. stavak (1) pod b) Zakona. 5. Mjerodavno tržišta koncentracije Mjerodavno tržište, u smislu članka 3. Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda (usluga) koji su predmet obavljanja djelatnosti na određenom zemljopisnom tržištu. Prema odredbi članka 4. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, mjerodavno tržište proizvoda obuhvata sve proizvode i/ili usluge koje potrošači smatraju međusobno zamjenjivim s obzirom na njihove bitne značajke, kvalitetu, namjenu, cijenu ili način uporabe. Prema članku 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu obuhvata cijeli ili dio teritorija Bosne i Hercegovine, na kojem su tržišni konkurenti aktivni u prodaji i/ili kupovini mjerodavnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uvjetima koji to tržište bitno razlikuju od uvjeta tržišne konkurencije na susjednim zemljopisnim tržištima. Obzirom na navedeno, a na temelju provedene analize mjerodavnog tržišta sudionika koncentracije Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je mjerodavno tržište proizvoda/usluga koncentracije tržište proizvodnje električne energije. Mjerodavnim tržištem u zemljopisnom smislu smatra se tržište Bosne i Hercegovine. Slijedom gore navedenog, mjerodavnim tržištem koncentracije smatra se tržište proizvodnje električne energije u Bosni i Hercegovini. 6. Analiza mjerodavnog tržišta u Bosni i Hercegovini U analizi mjerodavnog tržišta sudionika koncentracije i njihovih glavnih konkurenata, kao i procjenama tržišnih udjela korišteni su kao relevantni podaci Državne regulatorne komisije za električnu energiju bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: DERK) i podaci Podnositelja prijave. Procjena ukupne proizvodnja i potrošnja električne energije u Bosni i Hercegovini u 2008. godini je: Tablica 2. (GWh) EP BiH EP RS EP HZHBBrčko Distrikt BiH Proizvodnja 7.453,005.108,001.381,00 13.942,00 Proizvodnja u hidroelektranama 1.501,001.942,001.375,00 4.818,00 Proizvodnja u termoelektranama 5.837,003.096,00 8.933,00 Proizvodnja u malim i industrijskim elektranama 115,00 70,00 6,00 12.241,00 Potrošnja 4.855,003.484,003.300,00290,0012.241,00 Distributivna potrošnja 4.205,003.310,001.370,00290,008.855,00 Gubici prijenosa 312,00 Veliki kupci 650,00 160,001.930,00 2.740,00 Potrošnja rudnika 14,00 14,00 Izvor: Podaci DERK Prema podacima DERK-a, na tržištu proizvodnje električne energije u 2008. godini u Bosni i Hercegovini najveći tržišni udjel ima gospodarski subjekt Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo (EP BiH) sa 53,0%, gospodarski subjekt Elektroprivreda Republike Srpske a.d. Trebinje (EP RS) sa 37,0% te gospodarski subjekt Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar (EP ZHB) sa 10,0% tržišnog udjela. 7. Ocjena koncentracije Konkurencijsko vijeće je, nakon procjene i analize podataka i utvrđenih činjenica, u smislu članka 17. Zakona, u postupku donošenja Rješenja, ocijenilo da se radi o eksteritorijalnoj koncentraciji te da provođenje iste na mjerodavnom tržištu Bosne i Hercegovine neće imati izravnog utjecaja na tržištu proizvodnje elektične energije niti će doći do promjene tržišnih udjela na istome. Uzimajući u obzir sve iznesene činjenice i podatke koji su prethodili donošenju Rješenja, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo koncentraciju dopuštenom, u smislu članka 18. stavak (2) točka a) Zakona. Iz gore navedenih razloga, Konkurencijsko vijeće smatra da se predmetnom koncentracijom gospodarskih subjekata ne stvara i ne jača vladajući položaj na mjerodavnom tržištu, te je odlučilo kao u izreci ovog Rješenja. 8. Administrativna pristojba Podnositelj Prijave na ovo Rješenje, sukladno članku 2. stavak (1) tarifni broj 107. točka d) pod 1) Odluke o administrativnim pristojbama u svezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) je dužan platiti administrativnu pristojbu u ukupnom iznosu od 2.500,00 KM u korist Proračuna institucija Bosne i Hercegovine. 9. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješenja nije dozvoljen priziv. Nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objave ovog Rješenja. Broj 01-05-26-008-12-II/09 21. srpnja 2009. godine Sarajevo Predsjednik Dr. Stjepo Pranjić, v. r. Na osnovu člana 42. tačka g), a u vezi sa članom 4. stav (1) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05 i 76/07) u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pokretanje postupka, Udružewa samostalnih privrednika Olovo, Branilaca bb, 71340 Olovo, Bosna i Hercegovina, putem opunomoćnika advokata Hoxić Osmana, Branilaca bb, 71340 Olovo, Bosna i Hercegovina, zaprimljenom dana 17.11.2008. godine pod brojem: 01-05-26-050-II/08, protiv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Alipašina 41, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Konkurencijski savjet na 91. (devedesetprvoj) sjednici održanoj dana 21. jula 2009. godine, je donio RJEŠEWE 1 1.Odbija se Zahtjev Udružewa samostalnih privrednika Olovo, Branilaca bb, 71340 Olovo, Bosna i Hercegovina, protiv Vlade Federacije BiH, Alipašina 41, Bosna i Hercegovina, radi utvrđivawa postojawa zabranjenog sporazuma, u smilu člana 4. stav (1) Zakona o konkurenciji, kao neosnovan. 2.Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEWE Konkurencijski savjet je zaprimio, dana 17.11.2008. godine pod brojem 01-05-26-050-II/08, Zahtjev za pokretanje postupka (u daqnjem tekstu: Zahtjev) od strane Udružewa samostalnih privrednika Olovo, Branilaca bb, 71340 Olovo, Bosna i Hercegovina, zastupanog po advokatu Hoxić Osmanu, Branilaca bb, 71340 Olovo, Bosna i Hercegovina (u daqnjem tekstu: Podnosilac zahtjeva ili Udruženje), u kojem je zahtjevano od Konkurencijskig savjeta da pokrene postupak protiv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Alipašina 41, 71000 Sarajevo, (u daqnjem tekstu: Vlada Federacije BiH), radi narušavawa tržišne konkurencije u iskorišćavawa šuma i šumskih proizvoda na tržištu Bosne i Hercegovine Udruženje samostalnih privrednika Olovo, Branilaca bb, 71340 Olovo, upisano je dana 29.07.1997. godine u registar udružewa građana Ministarstva pravde Zeničko-dobojskog kantona, pod brojem: 08-72-88/97, sa registrovanom djelatnosti - poslovno povezivanje i komuniciranje između članova udružewa i drugih privrednih subjekata u Federaciji BiH, izrada programa razvoja pojedinih djelatnosti, predstavljanje i zastupanje članova udružewa u odnosima sa privrednim i drugim subjektima i organima vlasti itd. Zahtjev za pokretanje postupka Uvidom u dostavljeni Zahtjev i priloženu dokumentaciju, Konkurencijski savjet je utvrdio da je Zahtjev kompletan i uredan u smislu člana 28. stav (1) Zakona o konkurenciji (u daqnjem tekstu: Zakon), te je dana 13.01.2009. godine dopisom broj: 01-05-26-050-3-II/08, Podnosiocu zahtjeva, izdao Potvrdu o prijemu urednog i kompletnog Zahtjeva, u skladu sa članom 28. stav (3) Zakona. Podnosilac zahtjeva u istom opisuje činjenično stanje i okolnosti koje su navele na podnošenje Zahtjeva i uglavnom navodi sljedeće: -da Vlada Federacije BiH, Odlukom o učešću u finansiranju obezbjeđewa drvnih sortimenata po Ugovoru o zajedničkom ulaganju između privrednog subjekta IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići i privrednog subjekta Ferimpex d.o.o. Zavidovići, broj: 809/08 od dana 24.09.2008. godine ("Službene novine FBiH", broj 60/08) i Odlukom o davanju saglasnosti na prijedlog ugovora o zajedničkom ulaganju sačinjenom između ulagača privrednog subjekta IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići i privrednog subjekta Ferimpex d.o.o. Zavidovići, broj: 810/08 od dana 24.09.2008. godine ("Službene novine FBiH", broj 60/08), krši Zakon narušavanjem tržišne konkurencije na relevantnom tržištu; -da se Odlukom broj: 809/08 Vlada Federacije BiH obavezala da će Zeničko-dobojski kanton (u daqnjem tekstu: ZE-DO kanton) obezbijediti novoosnovanom Društvu, odnosno privrednom subjektu IP Krivaja 1884 d.o.o. Zavidovići (u daqnjem tekstu: IP Krivaja 1884) čiji su osnivači privredni subjekt IP Krivaja d.o.o. Zavidovići (u daqnjem 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 68/09 tekstu: IP Krivaja) i privredni subjekt Ferimpex d.o.o. Zavidovići (u daqnjem tekstu: Ferimpex), isporuku 8.000 m3 drvnih šumskih sortimenata mjesečno, za pe riod od 6 godina, od dana registracije privrednog subjekta IP Krivaja 1884, i da će snositi polovinu razlike između ugovorene i pune tržišne cijene drvnih sortimenata koje isporuči ZE-DO kanton privrednom subjektu IP Krivaja 1884, u prosječnom mjesečnom iznosu od cca 100.000,00 KM; Takođe, navedenom Odlukom Vlada Federacije BiH se obavezala da će obezbijediti da Srednjebosanski kanton isporuči privrednom subjektu IP Krivaja 1884 2.000 m 3 drvnih šumskih sortimenata mjesečno, za pe riod od 6 godina, pod istim uslovima u pogledu cijene i sortimenata kao i ZE-DO kanton, i da će snositi razliku između ugovorene i pune tržišne cijene drvnih asortimenata koje isporuči Srednjebosanski kanton privrednom subjektu IP Krivaja 1884, u prosječnom mjesečnom iznosu od cca 50.000,00 KM. -da je Odlukom broj: 810/08 Vlada Federacije BiH dala saglasnost na Prijedlog ugovora o zajedničkom ulaganju sačinjenom između ulagača, privrednog subjekta IP Krivaja i privrednog subjekta Ferimpex, kojim se, između ostalog, osniva novi privredni subjekt IP Krivaja 1884; -da Vlada Federacije BiH svojim Odlukama br: 809/08 i 810/08 od dana 24.09.2008. godine narušava tržišnu konkurenciju na štetu drugih privrednih subjekata kojim ograničava konkurenciju favoriziranjem privrednog subjekta IP Krivaja 1884, i dovodeći isti u povoqniji položaj u odnosu na druge učesnike na relevantnom tržištu; -da je na osnovu Odluke broj: 809/08 privredni subjekt JP Šumsko privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona d.o.o. Zavidovići (u daqnjem tekstu: ŠPD Zavidovići), čiji je osnivač Skupština ZE-DO kantona, potpisao Ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa privrednom subjektom IP Krivaja 1884, početkom novembra 2008. godine, pod uslovima koji se znatno razlikuju od uslova za identične transakcije sa drugim privrednim subjektima dovodeći ih u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju; -da je Skupština ZE-DO kantona Odlukom broj: 01-26-23181/03 od dana 29.10.2003. godine ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 15/03) osnovala privredni subjekt ŠPD Zavidovići, kome je prenijela osnivačka prava sa 9 privrednih subjekata sa područja ZE-DO kantona, a koji su obavljali djelatnost eksploatacije šuma i šumskog zemqišta na području ZE-DO kantona i to: ŠIP "S tupčanica" Olovo, "Šumarstvo" d.o.o. Vareš, JP "Šumska uprava" Visoko, "Šumarstvo Ribnica" Kakaw, IP "Krivaja" Zavidovići - D.C. "Šumarstvo" Zavidovići, JP "HB Šume" Mostar - Šumarija Žepče, "Nat ron" d.d. Maglaj - Šumarija Maglaj, JP "Šumarstvo Tešaw" Tešaw i "Promtes" d.d. Teslić, po kome je izvršila zabranjenu koncentracija kršeći član 13. Zakona, a koja ima za posljedicu narušavawa tržišne konkurencije na znatnom dijelu relevantnog tržišta Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenog, Podnosilac zahtjeva traži od Konkurencijskog savjeta utvrđivanje da je Vlada Federacije BiH Odlukama br: 809/08 i 810/08 od dana 24.09.2008. godine, kao i Ugovorom o prodaji drvnih sortimenata potpisanim između privrednog subjekta ŠPD Zavidovići i privrednog subjekta IP Krivaja 1884 prekršila Zakon, te zahtjeva pokretanje postupaka protiv Vlade Federacije BiH radi povrede Zakona. Analizirajući Zahtjev i dokumentaciju koju je Podnosilac zahtjeva dostavio uz isti, Konkurencijski savjet je ocijenio da nije moguće bez provedenog postupka utvrditi postojanje povreda Zakona na koje Podnosilac zahtjeva ukazuje, te je na 81. sjednici održanoj dana 27.01.2009. godine donio, u skladu sa članom 32. stav (2) Zakona, Zakqučak o pokretanju postupka (u daqnjem tekstu: Zakqučak), radi utvrđivawa povrede člana 4. stav (1) Zakona. U skladu sa članom 33. stav (1) Zakona, Konkurencijski savjet je dana 03.02.2009. godine, broj: 01-05-26-050-10-II/08 dostavio Zahtjev i Zakqučak na odgovor Vladi Federacije BiH i Pravobranilaštvu Federacije BiH, kao ovlaštenom zastupniku Vlade Federacije BiH. Vlada Federacije BiH je dana 25.02.2009. godine podneskom broj: 01-05-26-050-12-II/08 dostavila odgovor na Zakqučak, u smislu člana 33. st. (2) i (3) Zakona, u kome navodi: -da se član 4. stav (1) Zakona odnosi na privredne subjekte i udružewa privrednih subjekata i da se ne može primijeniti na Vladu Federacije BiH; -da su Odluke Vlade Federacije BiH broj 809/08 i 810/08 u skladu sa članom 4. stav (3) Zakona, koji propisuje da sporazumi iz stava (1) ovog člana nisu zabranjeni ukoliko doprinose unapređenju proizvodnje ili distribucije roba i/ili usluga unutar Bosne i Hercegovine, ili promociji tehničkog i ekonomskog razvoja, pri čemu potrošačima omogućavaju pravično učešće u koristi koja iz wih proizilazi, a koji nameću samo ograničewa neophodna za postizanje ciljeva i ne omogućavaju iskqučivanje konkurencije u bitnom dijelu predmetnih proizvoda ili usluga; -da relevantno geografsko tržište predstavlja cijela teritorija Bosne i Hercegovine; -da Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 809/08 ne utvrđuje cijene drvnih šumskih sortimenata po kojima će privredni subjekt IP Krivaja 1884 kupovati drvne šumske sortimente od šumskih privrednih društava ZE-DO kantona i Srednjebosanskog kantona, već se utvrđuje da će Vlada Federacije BiH sufinansirati polovinu razlike između utvrđene i tržišne cijene i da je navedenom Odlukom Vlada Federacije BiH ispoštovala odredbe Ugovora o zajedničkom ulaganju sačinjenog između ulagača, privrednog subjekta IP Krivaja i privrednog subjekta Ferimpex, kojim se, između ostalog, osniva privredni subjekt IP Krivaja 1884; -da količina drvnih šumskih sortimenata za koju se Vlade Federacije BiH Odlukom broj: 809/08 obavezala obezbjediti za privredni subjekt IP Krivaja 1884 ne predstavlja značajnu količinu u odnosu na ukupnu količinu istih na tržištu Bosne i Hercegovine; -da su državne šume u vlasništvu Federacije BiH, u skladu sa članom 44. stav (2) Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 20/02, 29/03 i 37/04), a da wima upravlja Federalna i kantonalne uprave, u skladu sa članom 48. stav (1) Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine; -da član 49. Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine propisuje da se poslovi gospodarewa šumama i šumskim zemqištem prenose sa Federalnog ministarstva poqoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na kantonalna ministarstva, a kantonalna ministarstva prenose na šumsko-privredna društva, koja u svakom kantonu Federacije BiH osniva skupština kantona, tako da su poslovi gospodarewa šumama i šumskim zemqištem u nadležnosti kantona; -da su se osnivanjem privrednih subjekata JP Šumska Privredna Društva ispoštovala zakonska i ustavna načela i da se ne narušavaju odredbe Zakona, jer se nije radilo o spajanju ili povezivanju više nezavisnih privrednih subjekata već o osnivanju potpuno novog privrednog društva, u skladu sa Zakonom o šumama Federacije Bosne i Hercegovine i na taj način je osnovano 10 (deset) kantonalnih šumsko-privrednih društava na teritoriji Federacije BiH. Konkurencijski savjet je dana 23.04.2009. godine broj: 01-05-26-050-28-II/08 donio Zakqučak o produženju roka za donošenje rješewa, za dodatna tri mjeseca, iz razloga što je ocijenio, obzirom da se radi o osjetqivom tržištu, u ciqu utvrđivawa činjenica i ocjene dokaza, da je potrebno izvršiti neposredan uvid u određenu dokumentaciju, pribaviti mišljewa i podatke od trećih lica koja nisu strane u postupku, i izvršiti dodatno vještačenje i analize, . U daljem toku postupka, budući da se radi o predmetu sa stranama sa suprotnim interesima, Konkurencijski savjet, u smislu člana 39. Zakona je zakazao usmenu javnu raspravu, koja je održana dana 19.06.2009. godine u prostorijama Konkurencij - skog savjeta, na kojoj su prisustvovali opunomoćeni prestavnici svih strana u postupku. Na usmenoj javnoj raspravi strane su uglavnom ostale pri svojim navodima datim prilikom podnošewa Zahtjeva ili izjašnjenja na Zahtjev. Podnosilac zahtjeva je posebno istakao da se, u odnosu na prethodne godine, ponuda ugovorenih količina proizvoda od ŠPD Zavidovići prema članicama Udružewa se prepolovila, ali da glavni prob lem i dalje ostaje to što je navedenim Odlukama Vlada Federacije Bosne i Hercegovine omogućila jednom privrednom subjektu, IP Krivaji 1884, nabavku sirovine po nižoj cijeni za 25,0%, odnosno 30-35 KM m 3 sirovine na bazi današwih cijena, u odnosu na ostale kupce privredne subjekte na tržištu. Na taj način je omogućila da privredni subjekt IP Krivaja 1884 , za taj iznos, snizi cijenu u odnosu na ostale konkurente a posebno što se proizvodi od ove sirovine plasiraju na inostrano tržište, pa se dio prirodnog bogatstva preliva prema kupcima u inostranstvu. Tokom usmene javne rasprave stranke su se saglasile da relevantno geografsko tržište predstavlja tržište teritorije Bosne i Hercegovine. Takođe, Podnosilac zahtjeva je istakao da je zainteresovan i da je kupovao samo četinare, a ne i lišćare koje privredni subjekt IP Krivaja 1884 uglavnom kupuje od privrednog subjekta ŠPD Zavidovići. Konkurencijski savjet je u provođenju postupka prikupio i podatke o ukupnoj proizvodwi i prodaji drvnih šumskih sortimenata (četinari i lišćari) od Federalnog zavoda za statistiku i Agencije za statistiku BiH. Konkurencijski savjet je prikupio i podatke od Vlada ZE-DO kantona i Srednjebosanskog kantona, kao i privrednih subjekata ŠPD Zavidovići i JP Šumsko privredno društvo Sredwobosanske šume d.o.o. Dowi Vakuf (u daqnjem tekstu: ŠPD Dowi Vakuf), o tome da li su, u skladu sa Odlukom Vlade Federacije BiH broj 809/08, šumska privredna društva navedenih kantona potpisala Ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa privrednim subjektom IP Krivaja 1884. Privredni subjekt ŠPD Zavidovići dostavio je Ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa privrednim subjektom IP Krivaja 1884, potpisan dana 05.12.2008. godine, broj GD-19/08, prema kojem se isti obavezao da isporučuje privrednom subjektu IP Krivaji 1884 mjesečno 8.000 m 3 , odnosno godišnje 96.000 m 3 drvnih šumskih sortimenata, od čega 67.200 m 3 lišćara i 28.800 m 3 četinara, za pe riod 6 godina, po cijenama koje iznose 75,0% od cijena utvrđenih važećim Cjenovnikom Prodavca, pod uslovima odgođenog plaćawa i uz obezbijeđenu bankarsku garanciju. Privredni subjekt ŠPD Dowi Vakuf je obavijestio Konkurencijski savjet da do dana 11.06.2009. godine nije potpisao ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa privrednim subjektom IP Krivaja 1884, u skladu sa Odlukom Vlade Federacije BiH broj 809/08. Takođe, Vlada Srednjebosanskog kantona je obavijestila Konkurencijski savjet da nije donijela pravni akt kojim se nalaže privrednom subjektu ŠPD Dowi Vakuf da potpiše ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa privrednim subjektom IP Krivaja 1884. Utvrđivanje i analiza relevantnog tržišta U skladu sa članom 3. Zakona i čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) relevantno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjewivim, pod prihvatqivim uslovima, imajući u vidu naročito wihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajenu namjenu, način upotrebe, islove prodaje i cijene. Relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupnu ili značajan dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoqno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim tržištima. Relevantno tržište proizvoda predmetnog postupka je tržište proizvodnje i prodaje drvnih šumskih sortimenata (četinari i lišćari). Relevantno geografsko tržište predstavlja tržište cijele Bosne i Hercegovine budući da se drvni šumski sortimenti proizvode i prodaju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine Slijedom navedenog, relevantno tržište predmetnog postupka predstavlja tržište proizvodnje i prodaje drvnih šumskih sortimenata (četinari i lišćari) na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Na osnovu podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine i Federalnog zavoda za statistiku, proizvodwa i prodaja drvnih šumskih sortimenata (četinari i lišćari) u 2007. godini iznosi: Tabela 1. Proizvodwa i prodaja u 2007 (m 3 ) Bosna i Hercegovina ŠPD Zavidović i % ŠPD Dowi Vakuf % Proizvodwa-četinari1.591.946159.66110,03 170.88710,73 Proizvodwa-lišćari 2.160.990174.6898,08 206.0969,54 Ukupno proizvodwa 3.752.936334.3508,91 376.98310,14 Prodaja-četinari 1.679.738163.2659,72 175.69810,46 Prodaja-lišćari 2.116.353176.1578,32 208.9939,88 Ukupno prodaja 3.796.091339.4228,94 384.69110,17 Na osnovu navedenih podataka (Tabela 1.) može se zakqučiti da tržišno učešće ZE-DO kantona iznosi oko 8,9%, a tržišno učešće Sredwobosanskog kantona oko 10,1% je u odnosu na proizvodnju kao i prodaju drvnih asortimenata na nivou Bosne i Hercegovine u 2007. godini. Prema Odluci broj: 809/08 ukupna isporuka drvnih sortinemata za privredni subjekt IP Krivaja 1884, iz ZE-DO kantona i Srednjebosanskog kantona, iznosi ukupno 120.000 m3 , što iznosi 3,16% od ukupne prodaje drvnih sortimenata na nivou Bosne i Hercegovine, u 2007. godini. Relevantne činjenice predmetnog postupka Konkurencijski savjet je razmatrao i analizirao dokaze dostavljene od strana u postupku, kao i podatke i činjenice relevantnih institucija i trećih lica, do kojih je isti došao tokom provođewa postupka, i utvrdio sljedeće: -da se Vlada Federacije BiH Odlukom o učešću u finansiranju obezbjeđewa drvnih sortimenata po Ugovoru o zajedničkom ulaganju između privrednih subjekata IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići i Ferimpex d.o.o. Zavidovići, broj: 809/08 od 24.09.2008. godine obavezala; 1.u tački I, da će snositi polovinu razlike između ugovorene i pune tržišne cijene drvnih šumskih sortimenata, za količinu od 8.000 m3 mjesečno, za period od 6 godina, počev od dana registracije, koje ZE-DO kanton isporuči novonastalom društvu, čiji su osnivači IP Krivaja zavidovići i Freimpex Zavidovići, odnosno privrednom subjektu IP Krivaja 1884, u prosječnom mjesečnom iznosu od 100.000.00 KM, 2.u tački II, da će obezbijediti da Srednjebosanski kanton isporuči privrednom subjektu IP Krivaja 1884 2000 m3 drvenih sortimenata mjesečno, za period od 6 godina, počev od dana registracije novonastalog društva, pod istim uslovima u pogledu cijene i sortimenata kao i ZE-DO kanton, i da će snositi punu razliku između ugovorene i pune tržišne cijene, u prosječnom mjesečnom iznosu od cca 50.000.00 KM. -da je Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 810/08 od dana 24.09.2008. godine dala saglasnost na prijedlog Ugovora o zajedničkom ulaganju za osnivanje novog privrednog društva, sačinjenog između ulagača, privrednog subjekta IP Krivaja i privrednog subjekta Ferimpex d.o.o. Zavidovići i odredila potpisnike navedenog Ugovora, u ime Vlade Federacije BiH, te da je u članu 6. navedenog Ugovora uglavnom propisana ista obaveza kao i Odlukom Vlade Federacije BiH broj: 809/08, s tim da je preciznije propisano da će Vlada ZE-DO kantona, koja vrši ovlašćewa Skupštine u ŠPD Zavidovići, osigurati isporuku 8.000 m 3 drvnih sortimenata, za novi privredni subjekt IP Krivaja 1884; -da je Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 225/09 od dana 25.03.2009. godine, na osnovu Odluke o usvajanju Programa utroška sa kriterijima za raspodjelu sredstava Tekući grantovi "Podsticaj proizvodwi i prestruktuiranju industrije i rudarstva, Konsolidacija rudnika uglja u Federaciji BiH i Konsolidacija "Krivaja Zavidovići", utvrđenim u Buxetu Federacije BiH za 2009. godinu, Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije ("Službeni novine F BiH", broj 16/09), dala saglasnost na raspodjelu djela sredstava Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije Tekući grantovi - Konsolidacija Krivaja Zavidovći, za učešće u finansiranju po razlici u cijeni drvnih sortimenata; -da je Vlada ZE-DO kantona dana 10.10.2008. godine broj: 02-26-31817/08 donijela Zakqučak kojim se nalaže Nadzornom odboru i Upravi privrednog subjekta ŠPD Zavidovići da zakquče Ugovor o prodaji drvnih sortimenata, na pe riod od 6 godina sa privrednim subjektom IP Krivaja 1884, pod uslovima utvrđenim u Ugovoru potpisanom između privrednih subjekata ŠPD Zavidovići i IP Krivaja broj: GD 200/06 od 04.04.2006. godine i Aneksu tog Ugovora broj: GD 297/od 22.05.2006. godine. Nadzorni odbor privrednog subjekta ŠPD Zavidovići je dana 04.12.2008. godine donio Odluku kojom nalaže Upravi privrednog subjekta ŠPD Zavidivići da zakquči ugovor sa privrednim subjektom IP Krivaja 1884; -da je, nakon toga, privredni subjekt ŠPD Zavidovići potpisao Ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa privrednim subjektom IP Krivaja 1884, dana 05.12.2008. godine, broj GD-19/08, prema kojem se privredni subjekt ŠPD Zavidovići, obavezao da isporučuje privrednom subjektu IP Krivaji 1884 mjesečno 8.000 m3 , odnosno godišnje 96.000 m3 drvnih šumskih sortimenata, od čega 67.200 m3 lišćara i 28.800 m3 četinara, za pe riod 6 godina, po cijenama koje iznose 75,0% od cijena utvrđenih važećim Cjenovnikom Prodavca, pod uslovima odgođenog plaćawa uz obezbjeđenu bankarsku garanciju. U istom je navedeno da će razliku cijene u visini od 25,0% snositi Vlada Federacije BiH 12,5%, shodno Odluci o učešću u finansiranju obezbjeđewa drvenih sortimenata po ugovoru o zajedničkom ulaganju između IP Krivaja d.o.o. Zavidovići i Ferimpex d.o.o. Zavidovići broj: 809/08 od dana 24.09.2008. godine i Vlada ZE-DO kantona snositi 12,5%, shodno Odluci o učešću u sufinansiranju sa Vladom Federacije BiH razlike cijene drvnih sortimenata po Ugovoru o zajedničkom ulaganju između privrednog subjekta IP Krivaja d.o.o. Zavidovići i privrednog subjekta Ferimpex d.o.o. Zavidovići broj: 02-14-33464/08 od dana 24.10.2008.godine; -da tačka II Odluka Vlade Federacije BiH broj 809/08 od dana 24.09.2009. godine nije provedena, obzirom da ŠPD Dowi Vakuf nije potpisao Ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa privrednim subjektom IP Krivaja 1884, kao i da Srednjebosanski kanton, odnosno Vlada Srednjebosanskog kantona nije donijela pravni akt kojim se nalaže privrednom subjektu ŠPD Dowi Vakuf da potpiše ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa privrednim subjektom IP Krivaja.; -da Vlada Federacije BiH, kao izvršni or gan Federacije BiH, u čijem su vlasništvu, u skladu sa članom 44. stav (1). Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine, državne šume Federacije BiH, putem Vlada ZE-DO kantona i Sredwobosanskog kantona, koji, u skladu sa članom 48. stav (1). Zakona, zajedno sa Federalnom upravom, upravlja državnim šumama, i da Vlade kantona imaju ulogu Skupština ŠPD, a na koje je u skladu sa članom 49. St. (1). i (2), istog Zakona, preneseno upravljanje i gospodarenje šumama, odnosno promet šumskih drvenih sortimenata. Analizom svih navedenih utvrđenih činjenica Konkurencijski savjet smatra da se Vlada Federacije BiH Odlukama broj : 809/08 i 810/08 od dana 24.09.2008. godine, putem Vlada ZE-DO kantona i Sredwobosanskog kantona, koje istovremeno imaju funkciju Skupština ŠPD Zavidovići i ŠPD Dowi Vakuf, obavezala na: -obezbjeđenje redovne i sukcesivne isporuke drvnih šumskih sortimenata za potrebe novog privrednog subjekta IP Krivaja 1884, te da ukupna godišwa količina, koja iznosi 3,1 % ukupne prodaje drvnih šumskih sortimenata u Bosni i Hercegovini, koje privredni subjekt IP Krivaja 1884 kupuje od privrednog subjekta ŠPD, i koje bi mogla kupiti od ŠPD Dowi Vakuf, nije značajna na relevantnom tržištu; -plaćanje isporučiocima određene razlike cijene, kao subvenciju privrednom subjektu IP Krivaja 1884, a koja bi mu mogla umawiti troškove proizvodnje i učinit ga profitabilnijim i konkurentnijim u poređenju sa njegovim konkurentima na relevantnom tržištu, predstavlja jedan od oblika državne pomoći, za koji ne postoji pravni osnov za njegovu primjenu i sankcionisanje. Nadalje, analizirajući navedene Odluke broj: 809/08 i 810/08 od dana 24.09.2008. godine, po kojima su privrednom subjektu IP Krivaji 1884 dati povoqniji uslovi, i olakšan pristup sirovini pod povoqnijim cijenama, i razmatrajući da li navedene Odluke predstavljaju zabranjeni sporazum iz člana 4. stav (1) Zakona, koji za ciq i posljedicu imaju sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišne konkurencije na relevantnom tržištu, Konkurencijski savjet smatra da se wima ne povređuje navedena odredba Zakona, jer se istim Odlukama ne utvrđuju cijene drvnih šumskih sortimenata, po kojima IP Krivaja 1884 treba kupovati drvne šumske sortimente, niti drugi trgovački uslovi, ne ograničava niti se kontroliše proizvodwa, tržište, tehnički razvoj ili ulaganje, niti dijeli tržište ili izvor snabdijevawa. Takođe, Konkurencijski savjet smatra da se, zbog navedenih Odluka Vlade Federacije BiH, kojima su utvrđeni uslovi u pogledu isporuke količine drvnih šumskih sortimenata, koji se obezbjeđuju za privredni subjekt IP Krivaja 1884, ne sprečava, ograničava ili narušava trzišna konkurencija na tržištu proizvodnje i prodaje drvnih šumskih sortimenata (četinari i lišćari) u Bosni i Hercegovini, jer navedene isporuke ne predstavljaju značajnu količinu, u odnosu na ukupnu količinu istih na relevantnom tržištu. Uzimajući u obzir i činjenicu da su Ugovorom zakqučenim, između privrednog subjekta ŠPD Zavidovići i privrednog subjekta IP Krivaja 1884 broj: GD-19/08 od dana 05.12.2008. godine, utvrđeni i drugi uslovi u pogledu obezjeđewa finansijskih sredstava, načina plaćawa i sl. Konkurencijski savjet se u ovom postupku ograničio samo na istragu protiv Odluka Vlade Federacije BiH broj: 809/08 i 810/08 od dana 24.09.2008. godine, u skladu sa Zakqučkom o pokretanju postupka od dana 27.01.2009. godine. Za daqu i detaqnu analizu navedenog Ugovora od dana 05.12.2008. godine kojom bi se utvrdilo da li se wime krši član 4 stav (1) Zakona,odnosno da li su navedenim Ugovorom dati različiti uslovi u odnosu na uslove date drugim konkurentima, Konkurencijski savjet je dana 04.06.2009. godine broj: 01-05-26-019-II/09 donio Zakqučak za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, protiv privrednog subjekta ŠPD Zavidovići. Konkurencijski savjet je utvrdio da je Skupština ZE-DO kantona osnovala privredni subjekt Šumsko privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona d.o.o. Zavidovići, Odlukom broj: 01-26-23181/03 od dana 29.10.2003. godine ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 15/03), u skladu sa članom 49. stav 3. Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine, u vrijeme kada je na snazi važio Zakon o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH",broj 30/01), koji nije propisivao sankcije za kršenje odredaba tog Zakona, kao i da u to vrijeme nije bio ustanovljen Konkurencijski savjet, te radi toga ne postoji povreda člana 13. Zakona, niti postoji razlog za donošenje privremene mjere, u skladu sa a članom 19. Zakona. Nakon sagledavawa svih relevantnih činjenica i dokaza Konkurencijski savjet je odlučio kao u dispozitivu ovog Rješewa. Pouka o pravnom lijeku Ovo Rješenje je konačno i protiv istog nije dozvoljena žalba. Nezadovoqna strana može pokrenuti upravni spor pred sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavqivawa ovog Rješewa. Broj 01-05-26-050-53-II/08 21. jula 2009. godine Sarajevo Predsjednik Dr Stjepo Prawić, s. r. Na osnovu člana 42. tačka g), a u vezi sa članom 4. stav (1) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05 i 76/07) u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pokretanje postupka, Udruženja samostalnih privrednika Olovo, Branilaca bb, 71340 Olovo, Bosna i Hercegovina, putem opunomoćnika advokata Hodžić Osmana, Branilaca bb, 71340 Olovo, Bosna i Hercegovina, zaprimljenom dana 17.11.2008. godine pod brojem: 01-05-26-050-II/08, protiv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Alipašina 41, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Konkurencijsko vijeće na 91. (devedesetprvoj) sjednici održanoj dana 21. jula 2009. godine, je donijelo RJEŠENJE 1 1.Odbija se Zahtjev Udruženja samostalnih privrednika Olovo, Branilaca bb, 71340 Olovo, Bosna i Hercegovina, protiv Vlade Federacije BiH, Alipašina 41, Bosna i Hercegovina, radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma, u smilu člana 4. stav (1) Zakona o konkurenciji, kao neosnovan. 2.Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Konkurencijsko vijeće je zaprimilo, dana 17.11.2008. godine pod brojem 01-05-26-050-II/08, Zahtjev za pokretanje postupka (u daljnjem tekstu: Zahtjev) od strane Udruženja samostalnih privrednika Olovo, Branilaca bb, 71340 Olovo, Bosna i Hercegovina, zastupanog po advokatu Hodžić Osmanu, Branilaca bb, 71340 Olovo, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: Podnosilac zahtjeva ili Udruženje), u kojem je zahtjevano od Konkurencijskog vijeća da pokrene postupak protiv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Alipašina 41, 71000 Sarajevo, (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije BiH), radi narušavanja tržišne konkurencije u iskorišćavanja šuma i šumskih proizvoda na tržištu Bosne i Hercegovine Udruženje samostalnih privrednika Olovo, Branilaca bb, 71340 Olovo, upisano je dana 29.07.1997. godine u registar udruženja građana Ministarstva pravde Zeničko-dobojskog kantona, pod brojem: 08-72-88/97, s registrovanom djelatnosti - poslovno povezivanje i komuniciranje između članova udruženja i drugih privrednih subjekata u Federaciji BiH, izrada programa razvoja pojedinih djelatnosti, predstavljanje i zastupanje članova udruženja u odnosima sa privrednim i drugim subjektima i organima vlasti itd. Zahtjev za pokretanje postupka Uvidom u dostavljeni Zahtjev i priloženu dokumentaciju, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je Zahtjev kompletan i uredan u smislu člana 28. stav (1) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon), te je dana 13.01.2009. godine dopisom broj: 01-05-26-050-3-II/08, Podnosiocu zahtjeva, izdalo Potvrdu o prijemu urednog i kompletnog Zahtjeva, u skladu sa članom 28. stav (3) Zakona. Podnosilac zahtjeva u istom opisuje činjenično stanje i okolnosti koje su navele na podnošenje Zahtjeva i uglavnom navodi sljedeće: -da Vlada Federacije BiH, Odlukom o učešću u finansiranju obezbjeđenja drvnih sortimenata po Ugovoru o zajedničkom ulaganju između privrednog subjekta IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići i privrednog subjekta Ferimpex d.o.o. Zavidovići, broj: 809/08 od dana 24.09.2008. godine ("Službene novine FBiH", broj 60/08) i Odlukom o davanju saglasnosti na prijedlog ugovora o zajedničkom ulaganju sačinjenom između ulagača privrednog subjekta IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići i privrednog subjekta Ferimpex d.o.o. Zavidovići, broj: 810/08 od dana 24.09.2008. godine ("Službene novine FBiH", broj 60/08), krši Zakon narušavanjem tržišne konkurencije na relevantnom tržištu; -da se Odlukom broj: 809/08 Vlada Federacije BiH obavezala da će Zeničko-dobojski kanton (u daljnjem tekstu: ZE-DO kanton) obezbijediti novoosnovanom Društvu, odnosno privrednom subjektu IP Krivaja 1884 d.o.o. Zavidovići (u daljnjem tekstu: IP Krivaja 1884) čiji su osnivači privredni subjekt IP Krivaja d.o.o. Zavidovići (u daljnjem tekstu: IP Krivaja) i privredni subjekt Ferimpex d.o.o. Zavidovići (u daljnjem tekstu: Ferimpex), isporuku 8.000 m 3 drvnih šumskih sortimenata mjesečno, za pe riod od 6 godina, od dana registracije privrednog subjekta IP Krivaja 1884, i da će snositi polovinu razlike između ugovorene i pune tržišne cijene drvnih sortimenata koje isporuči ZE-DO kanton privrednom subjektu IP Krivaja 1884, u prosječnom mjesečnom iznosu od cca 100.000,00 KM; Također, navedenom Odlukom Vlada Federacije BiH se obavezala da će obezbijediti da Srednjebosanski kanton isporuči privrednom subjektu IP Krivaja 1884 2.000 m 3 drvnih šumskih sortimenata mjesečno, za pe riod od 6 godina, pod istim uslovima u pogledu cijene i sortimenata kao i ZE-DO kanton, i da će snosit razliku između ugovorene i pune tržišne cijene drvnih asortimenata koje isporuči Srednjebosanski kanton privrednom subjektu IP Krivaja 1884, u prosječnom mjesečnom iznosu od cca 50.000,00 KM. -da je Odlukom broj: 810/08 Vlada Federacije BiH dala saglasnost na Prijedlog ugovora o zajedničkom ulaganju sačinjenom između ulagača, privrednog subjekta IP Krivaja i privrednog subjekta Ferimpex, kojim se, između ostalog, osniva novi privredni subjekt IP Krivaja 1884; -da Vlada Federacije BiH svojim Odlukama br: 809/08 i 810/08 od dana 24.09.2008. godine narušava tržišnu konkurenciju na štetu drugih privrednih subjekata kojima ograničava konkurenciju favoriziranjem privrednog subjekta IP Krivaja 1884, i dovodeći isti u povoljniji položaj u odnosu na druge učesnike na relevantnom tržištu; -da je na osnovu Odluke broj: 809/08 privredni subjekt JP Šumsko privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona d.o.o. Zavidovići (u daljnjem tekstu: ŠPD Zavidovići), čiji je osnivač Skupština ZE-DO kantona, potpisao Ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa privrednom subjektom IP Krivaja 1884, početkom novembra 2008. godine, pod uslovima koji se znatno razlikuju od uslova za identične transakcije s drugim privrednim subjektima dovodeći ih u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju; -da je Skupština ZE-DO kantona Odlukom broj 01-26-23181/03 od dana 29.10.2003. godine ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 15/03) osnovala 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 68/09 privredni subjekt ŠPD Zavidovići, kome je prenijela osnivačka prava sa 9 privrednih subjekata sa područja ZE-DO kantona, a koji su obavljali djelatnost eksploatacije šuma i šumskog zemljišta na području ZE-DO kantona i to: ŠIP "Stupčanica" Olovo, "Šumarstvo" d.o.o. Vareš, JP "Šumska uprava" Visoko, "Šumarstvo Ribnica" Kakanj, IP "Krivaja" Zavidovići - D.C. "Šumarstvo" Zavidovići, JP "HB Šume" Mostar - Šumarija Žepče, "Nat ron" d.d. Maglaj - Šumarija Maglaj, JP "Šumarstvo Tešanj" Tešanj i "Promtes" d.d. Teslić, po kome je izvršila zabranjenu koncentracija kršeći član 13. Zakona, a koja ima za posljedicu narušavanja tržišne konkurencije na znatnom dijelu relevantnog tržišta Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenog, Podnosilac zahtjeva traži od Konkurencijsko vijeće utvrđivanje da je Vlada Federacije BiH Odlukom br: 809/08 i 810/08 od dana 24.09.2008. godine, kao i Ugovorom o prodaji drvnih sortimenata potpisanim između privrednog subjekta ŠPD Zavidovići i privrednog subjekta IP Krivaja 1884 prekršila Zakon, te zahtjeva pokretanje postupaka protiv Vlade Federacije BiH radi povrede Zakona. Analizirajući Zahtjev i dokumentaciju koju je Podnosilac zahtjeva dostavio uz isti, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da nije moguće bez provedenog postupka utvrditi postojanje povreda Zakona na koje Podnosilac zahtjeva ukazuje, te je na 81. sjednici održanoj dana 27.01.2009. godine donijelo, u skladu s članom 32. stav (2) Zakona, Zaključak o pokretanju postupka (u daljnjem tekstu: Zaključak), radi utvrđivanja povrede člana 4. stav (1) Zakona. U skladu s članom 33. stav (1) Zakona, Konkurencijskio vijeće je dana 03.02.2009. godine, broj: 01-05-26-050-10-II/08 dostavilo Zahtjev i Zaključak na odgovor Vladi Federacije BiH i Pravobranilaštvu Federacije BiH, kao ovlaštenom zastupniku Vlade Federacije BiH. Vlada Federacije BiH je dana 25.02.2009. godine podneskom broj: 01-05-26-050-12-II/08 dostavila odgovor na Zaključak, u smislu člana 33. st. (2) i (3) Zakona, u kome navodi: -da se član 4. stav (1) Zakona odnosi na privredne subjekte i udruženja privrednih subjekata i da se ne može primjeniti na Vladu Federacije BiH; -da su Odluke Vlade Federacije BiH broj 809/08 i 810/08 u skladu sa članom 4. stav (3) Zakona, koji propisuje da sporazumi iz stava (1) ovog člana nisu zabranjeni ukoliko doprinose unapređenju proizvodnje ili distribucije roba i/ili usluga unutar Bosne i Hercegovine, ili promociji tehničkog i ekonomskog razvoja, pri čemu potrošačima omogućavaju pravičan udio koristi koja iz njih proizilazi, a koji nameću samo ograničenja neophodna za postizanje ciljeva i ne omogućavaju isključivanje konkurencije u bitnom dijelu predmetnih proizvoda ili usluga; -da relevantno geografsko tržište predstavlja cijela teritorija Bosne i Hercegovine; -da Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 809/08 ne utvrđuje cijene drvnih šumskih sortimenata po kojima će privredni subjekt IP Krivaja 1884 kupovati drvne šumske sortimente od šumskih privrednih društava ZE-DO kantona i Srednjebosanskog kantona, već se utvrđuje da će Vlada Federacije BiH sufinansirati polovinu razlike između utvrđene i tržišne cijene i da je navedenom Odlukom Vlada Federacije BiH ispoštovala odredbe Ugovora o zajedničkom ulaganju sačinjenog između ulagača, privrednog subjekta IP Krivaja i privrednog subjekta Ferimpex, kojim se, između ostalog, osniva privredni subjekt IP Krivaja 1884; -da količina drvnih šumskih sortimenata za koju se Vlade Federacije BiH Odlukom broj: 809/08 obavezala obezbjediti za privredni subjekt IP Krivaja 1884 ne predstavlja značajnu količinu u odnosu na ukupnu količinu istih na tržištu Bosne i Hercegovine; -da su državne šume u vlasništvu Federacije BiH, u skladu s članom 44. stav (2) Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 20/02, 29/03 i 37/04), a da njima upravlja Federalna i kantonalne uprave, u skladu sa članom 48. stav (1) Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine; -da član 49. Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine propisuje da se poslovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištem prenose sa Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na kantonalna ministarstva, a kantonalna ministarstva prenose na šumsko-privredna društva, koja u svakom kantonu Federacije BiH osniva skupština kantona, tako da su poslovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u nadležnosti kantona; -da su se osnivanjem privrednih subjekata JP Šumska Privredna Društva ispoštovala zakonska i ustavna načela i da se ne narušavaju odredbe Zakona, jer se nije radilo o spajanju ili povezivanju više nezavisnih privrednih subjekata već o osnivanju potpuno novog privrednog društva, u skladu sa Zakonom o šumama Federacije Bosne i Hercegovine i na taj način je osnovano 10 (deset) kantonalnih šumsko-privrednih društava na teritoriji Federacije BiH. Konkurencijsko vijeće je dana 23.04.2009. godine broj: 01-05-26-050-28-II/08 donijelo Zaključak o produženju roka za donošenje rješenja, za dodatna tri mjeseca, iz razloga što je ocijenilo, obzirom da se radi o osjetljivom tržištu, u cilju utvrđivanja činjenica i ocjene dokaza, da je potrebno izvršiti neposredan uvid u određenu dokumentaciju, pribaviti mišljenja i podatke od trećih lica koja nisu stranke u postupku, i izvršiti dodatno vještačenje i analize, . U daljem toku postupka, budući da se radi o predmetu sa strankama sa suprotnim interesima, Konkurencijsko vijeće, u smislu člana 39. Zakona je zakazalo usmenu javnu raspravu, koja je održana dana 19.06.2009. godine u prostorijama Konkurencijskog vijeća, na kojoj su prisustvovali opunomoćeni prestavnici svih stranaka u postupku. Na usmenoj javnoj raspravi stranke su uglavnom ostale pri svojim navodima datim prilikom podnošenja Zahtjeva ili izjašnjenja na Zahtjev. Podnosilac zahtjeva je posebno istakao da se, u odnosu na prethodne godine, ponuda ugovorenih količina proizvoda od ŠPD Zavidovići prema članicama Udruženja se prepolovila, ali da glavni prob lem i dalje ostaje to što je navedenim Odlukama Vlada Federacije Bosne i Hercegovine omogućila jednom privrednom subjektu, IP Krivaji 1884, nabavku sirovine po nižoj cijeni za 25,0%, odnosno 30-35 KM m 3 sirovine na bazi današnjih cijena, u odnosu na ostale kupce privredne subjekte na tržištu. Na taj način je omogućila da privredni subjekt IP Krivaja 1884 , za taj iznos, snizi cijenu u odnosu na ostale konkurente a posebno što se proizvodi od ove sirovine plasiraju na inostrano tržište, pa se dio prirodnog bogatstva preliva prema kupcima u inostranstvu. Tokom usmene javne rasprave stranke su se saglasile da relevantno geografsko tržište predstavlja tržište teritorije Bosne i Hercegovine. Također, Podnosilac zahtjeva je istakao da je zainteresovan i da je kupovao samo četinare, a ne i lišćare koje privredni subjekt IP Krivaja 1884 uglavnom kupuje od privrednog subjekta ŠPD Zavidovići. Konkurencijsko vijeće je u provođenju postupka prikupilo i podatke o ukupnoj proizvodnji i prodaji drvnih šumskih sortimenata (četinari i lišćari) od Federalnog zavoda za statistiku i Agencije za statistiku BiH. Konkurencijsko vijeće je prikupilo i podatke od Vlada ZE-DO kantona i Srednjebosanskog kantona, kao i privrednih subjekata ŠPD Zavidovići i JP Šumsko privredno društvo Srednjobosanske šume d.o.o. Donji Vakuf (u daljnjem tekstu: ŠPD Donji Vakuf), o tome da li su, u skladu sa Odlukom Vlade Federacije BiH broj 809/08, šumska privredna društva navedenih kantona potpisala Ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa privrednim subjektom IP Krivaja 1884. Privredni subjekt ŠPD Zavidovići dostavio je Ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa privrednim subjektom IP Krivaja 1884, potpisan dana 05.12.2008. godine, broj GD-19/08, prema kojem se isti obavezao da isporučuje privrednom subjektu IP Krivaji 1884 mjesečno 8.000 m 3 , odnosno godišnje 96.000 m 3 drvnih šumskih sortimenata, od čega 67.200 m 3 lišćara i 28.800 m 3 četinara, za pe riod 6 godina, po cijenama koje iznose 75,0% od cijena utvrđenih važećim Cjenovnikom Prodavca, pod uslovima odgođenog plaćanja i uz obezbijeđenu bankarsku garanciju. Privredni subjekt ŠPD Donji Vakuf je obavijestio Konkurencijsko vijeće da do dana 11.06.2009. godine nije potpisao ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa privrednim subjektom IP Krivaja 1884, u skladu s Odlukom Vlade Federacije BiH broj 809/08. Također, Vlada Srednjebosanskog kantona je obavijestila Konkurencijsko vijeće da nije donijela pravni akt kojim se nalaže privrednom subjektu ŠPD Donji Vakuf da potpiše ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa privrednim subjektom IP Krivaja 1884. Utvrđivanje i analiza relevantnog tržišta U skladu s članom 3. Zakona i čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) relevantno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u vidu naročito njihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajenu namjenu, način upotrebe, islove prodaje i cijene. Relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupnu ili značajan dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim tržištima. Relevantno tržište proizvoda predmetnog postupka je tržište proizvodnje i prodaje drvnih šumskih sortimenata (četinari i lišćari). Relevantno geografsko tržište predstavlja tržište cijele Bosne i Hercegovine budući da se drvni šumski sortimenti proizvode i prodaju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine Slijedom navedenog, relevantno tržište predmetnog postupka predstavlja tržište proizvodnje i prodaje drvnih šumskih sortimenata (četinari i lišćari) na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Na osnovu podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine i Federalnog zavoda za statistiku, proizvodnja i prodaja drvnih šumskih sortimenata (četinari i lišćari) u 2007. godini iznosi: Tabela 1. Proizvodnja i prodaja u 2007 (m 3 ) Bosna i Hercegovina ŠPD Zavidovići % ŠPD Donji Vakuf % Proizvodnja-četinar i 1.591.946159.66110,03 170.88710,73 Proizvodnja-lišćari 2.160.990174.6898,08 206.0969,54 Ukupno proizvodnja 3.752.936334.3508,91 376.98310,14 Prodaja-četinari 1.679.738163.2659,72 175.69810,46 Prodaja-lišćari 2.116.353176.1578,32 208.9939,88 Ukupno prodaja 3.796.091339.4228,94 384.69110,17 Na osnovu navedenih podataka (Tabela 1.) može se zaključiti da tržišni udio ZE-DO kantona iznosi oko 8,9%, a tržišni udio Srednjobosanskog kantona oko 10,1% je u odnosu na proizvodnju kao i prodaju drvnih asortimenata na nivou Bosne i Hercegovine u 2007. godini. Prema Odluci broj: 809/08 ukupna isporuka drvnih sortinemata za privredni subjekt IP Krivaja 1884, iz ZE-DO kantona i Srednjebosanskog kantona, iznosi ukupno 120.000 m3 , što iznosi 3,16% od ukupne prodaje drvnih sortimenata na nivou Bosne i Hercegovine, u 2007. godini. Relevantne činjenice predmetnog postupka Konkurencijsko vijeće je razmatro i analizirao dokaze dostavljene od stranaka u postupku, kao i podatke i činjenice relevantnih institucija i trećih lica, do kojih je isti došao tokom provođenja postupka, i utvrdio sljedeće: -da se Vlada Federacije BiH Odlukom o učešću u finansiranju obezbjeđenja drvnih sortimenata po Ugovoru o zajedničkom ulaganju između privrednih subjekata IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići i Ferimpex d.o.o. Zavidovići, broj: 809/08 od 24.09.2008. godine obavezala; 1.u tački I, da će snositi polovinu razlike između ugovorene i pune tržišne cijene drvnih šumskih sortimenata, za količinu od 8.000 m 3 mjesečno, za period od 6 godina, počev od dana registracije, koje ZE-DO kanton isporuči novonastalom društvu, čiji su osnivači IP Krivaja zavidovići i Freimpex Zavidovići, odnosno privrednom subjektu IP Krivaja 1884, u prosječnom mjesečnom iznosu od 100.000.00 KM, 2.u tački II, da će obezbijediti da Srednjebosanski kanton isporuči privrednom subjektu IP Krivaja 1884 2000 m3 drvenih sortimenata mjesečno, za period od 6 godina, počev od dana registracije novonastalog društva, pod istim uslovima u pogledu cijene i sortimenata kao i ZE-DO kanton, i da će snositi punu razliku između ugovorene i pune tržišne cijene, u prosječnom mjesečnom iznosu od cca 50.000.00 KM. -da je Vlade Federacije BiH Odlukom broj: 810/08 od dana 24.09.2008. godine dala saglasnost na prijedlog Ugovora o zajedničkom ulaganju za osnivanje novog privrednog društva, sačinjenog između ulagača, privrednog subjekta IP Krivaja i privrednog subjekta Ferimpex d.o.o. Zavidovići i odredila potpisnike navedenog Ugovora, u ime Vlade Federacije BiH, te da je u članu 6. navedenog Ugovora uglavnom propisana ista obaveza kao i Odlukom Vlade Federacije BiH broj: 809/08, s tim da je preciznije propisano da će Vlada ZE-DO kantona, koja vrši ovlašćenja Skupštine u ŠPD Zavidovići, osigurati isporuku 8.000 m3 drvnih sortimenata, za novi privredni subjekt IP Krivaja 1884; -da je Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 225/09 od dana 25.03.2009. godine, na osnovu Odluke o usvajanju Programa utroška sa kriterijima za raspodjelu sredstava Tekući grantovi "Podsticaj proizvodnji i prestruktuiranju industrije i rudarstva, Konsolidacija rudnika uglja u Federaciji BiH i Konsolidacija "Krivaja Zavidovići", utvrđenim u Budžetu Federacije BiH za 2009. godinu, Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije ("Službeni novine F BiH", broj 16/09), dala saglasnost na raspodjelu djela sredstava Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije Tekući grantovi - Konsolidacija Krivaja Zavidovći, za udio u finansiranju po razlici u cijeni drvnih sortimenata; -da je Vlada ZE-DO kantona dana 10.10.2008. godine broj: 02-26-31817/08 donijela Zaključak kojim se nalaže Nadzornom odboru i Upravi privrednog subjekta ŠPD Zavidovići da zaključe Ugovor o prodaji drvnih sortimenata, na pe riod od 6 godina sa privrednim subjektom IP Krivaja 1884, pod uslovima utvrđenim u Ugovoru potpisanom između privrednih subjekata ŠPD Zavidovići i IP Krivaja broj: GD 200/06 od 04.04.2006. godine i Aneksu tog Ugovora broj: GD 297/od 22.05.2006. godine. Nadzorni odbor privrednog subjekta ŠPD Zavidovići je dana 04.12.2008. godine donio Odluku kojom nalaže Upravi privrednog subjekta ŠPD Zavidivići da zaključi ugovor sa privrednim subjektom IP Krivaja 1884; -da je, nakon toga, privredni subjekt ŠPD Zavidovići potpisao Ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa privrednim subjektom IP Krivaja 1884, dana 05.12.2008. godine, broj GD-19/08, prema kojem se privredni subjekt ŠPD Zavidovići, obavezao da isporučuje privrednom subjektu IP Krivaji 1884 mjesečno 8.000 m 3 , odnosno godišnje 96.000 m 3 drvnih šumskih sortimenata, od čega 67.200 m 3 lišćara i 28.800 m 3 četinara, za pe riod 6 godina, po cijenama koje iznose 75,0% od cijena utvrđenih važećim Cjenovnikom Prodavca, pod uslovima odgođenog plaćanja uz obezbjeđenu bankarsku garanciju. U istom je navedeno da će razliku cijene u visini od 25,0% snositi Vlada Federacije BiH 12,5%, shodno Odluci o učešću u finansiranju obezbjeđenja drvenih sortimenata po ugovoru o zajedničkom ulaganju između IP Krivaja d.o.o. Zavidovići i Ferimpex d.o.o. Zavidovići broj: 809/08 od dana 24.09.2008. godine i Vlada ZE-DO kantona snositi 12,5%, shodno Odluci o učešću u sufinansiranju sa Vladom Federacije BiH razlike cijene drvnih sortimenata po Ugovoru o zajedničkom ulaganju između privrednog subjekta IP Krivaja d.o.o. Zavidovići i privrednog subjekta Ferimpex d.o.o. Zavidovići broj: 02-14-33464/08 od dana 24.10.2008.godine; -da tačka II Odluka Vlade Federacije BiH broj 809/08 od dana 24.09.2009. godine nije provedena, obzirom da ŠPD Donji Vakuf nije potpisao Ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa privrednim subjektom IP Krivaja 1884, kao i da Srednjebosanski kanton, odnosno Vlada Srednjebosanskog kantona nije donijela pravni akt kojim se nalaže privrednom subjektu ŠPD Donji Vakuf da potpiše ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa privrednim subjektom IP Krivaja.; -da Vlada Federacije BiH, kao izvršni or gan Federacije BiH, u čijem su vlasništvu, u skladu sa članom 44. stav (1). Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine, državne šume Federacije BiH, putem Vlada ZE-DO kantona i Srednjobosanskog kantona, koji, u skladu sa članom 48. stav (1). Zakona, zajedno sa Federalnom upravom, upravlja državnim šumama, i da Vlade kantona imaju ulogu Skupština ŠPD, a na koje je u skladu sa članom 49. St. (1). i (2), istog Zakona, preneseno upravljanje i gospodarenje šumama, odnosno promet šumskih drvenih sortimenata. Analizom svih navedenih utvrđenih činjenica Konkurencijsko vijeće smatra da se Vlada Federacije BiH Odlukama broj : 809/08 i 810/08 od dana 24.09.2008. godine, putem Vlada ZE-DO kantona i Srednjobosanskog kantona, koje istovremeno imaju funkciju Skupština ŠPD Zavidovići i ŠPD Donji Vakuf, obavezala na: -obezbjeđenje redovne i sukcesivne isporuke drvnih šumskih sortimenata za potrebe novog privrednog subjekta IP Krivaja 1884, te da ukupna godišnja količina, koja iznosi 3,1 % ukupne prodaje drvnih šumskih sortimenata u Bosni i Hercegovini, koje privredni subjekt IP Krivaja 1884 kupuje od privrednog subjekta ŠPD, i koje bi mogla kupiti od ŠPD Donji Vakuf, nije značajna na relevantnom tržištu; -plaćanje isporučiocima određene razlike cijene, kao subvenciju privrednom subjektu IP Krivaja 1884, a koja bi mu mogla umanjiti troškove proizvodnje i učinit ga profitabilnijim i konkurentnijim u poređenju sa njegovim konkurentima na relevantnom tržištu, predstavlja jedan od oblika državne pomoći, za koji ne postoji pravni osnov za njegovu primjenu i sankcionisanje. Nadalje, analizirajući navedene Odluke broj: 809/08 i 810/08 od dana 24.09.2008. godine, po kojima su privrednom subjektu IP Krivaji 1884 dati povoljniji uslovi, i olakšan pristup sirovini pod povoljnijim cijenama, i razmatrajući da li navedene Odluke predstavljaju zabranjeni sporazum iz člana 4. stav (1) Zakona, koji za cilj i posljedicu imaju sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišne konkurencije na relevantnom tržištu, Konkurencijsko vijeće smatra da se njima ne povređuje navedena odredba Zakona, jer se istim Odlukama ne utvrđuju cijene drvnih šumskih sortimenata, po kojima IP Krivaja 1884 treba kupovati drvne šumske sortimente, niti drugi trgovački uslovi, ne ograničava niti se kontroliše proizvodnja, tržište, tehnički razvoj ili ulaganje, niti dijeli tržište ili izvor snabdijevanja. Također, Konkurencijsko vijeće smatra da se, zbog navedenih Odluka Vlade Federacije BiH, kojima su utvrđeni uslovi u pogledu isporuke količine drvnih šumskih sortimenata, koji se obezbjeđuju za privredni subjekt IP Krivaja 1884, ne sprečava, ograničava ili narušava trzišna konkurencija na tržištu proizvodnje i prodaje drvnih šumskih sortimenata (četinari i lišćari) u Bosni i Hercegovini, jer navedene isporuke ne predstavljaju značajnu količinu, u odnosu na ukupnu količinu istih na relevantnom tržištu. Uzimajući u obzir i činjenicu da su Ugovorom zaključenim, između privrednog subjekta ŠPD Zavidovići i privrednog subjekta IP Krivaja 1884 broj: GD-19/08 od dana 05.12.2008. godine, utvrđeni i drugi uslovi u pogledu obezjeđenja finansijskih sredstava, načina plaćanja i sl. Konkurencijsko vijeće se u ovom postupku ograničilo samo na istragu protiv Odluka Vlade Federacije BiH broj: 809/08 i 810/08 od dana 24.09.2008. godine, u skladu sa Zaključkom o pokretanju postupka od dana 27.01.2009. godine. Za dalju i detaljnu analizu navedenog Ugovora od dana 05.12.2008. godine kojom bi se utvrdilo da li se njime krši član 4 stav (1) Zakona,odnosno da li su navedenim Ugovorom dati različiti uslovi u odnosu na uslove date drugim konkurentima, Konkurencijsko vijeće je dana 04.06.2009. godine broj: 01-05-26-019-II/09 donijelo Zaključak za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, protiv privrednog subjekta ŠPD Zavidovići. Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je Skupština ZE-DO kantona osnovala privredni subjekt Šumsko privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona d.o.o. Zavidovići, Odlukom broj: 01-26-23181/03 od dana 29.10.2003. godine ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 15/03), u skladu sa članom 49. stav 3. Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine, u vrijeme kada je na snazi važio Zakon o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH",broj 30/01), koji nije propisivao sankcije za kršenje odredaba tog Zakona, kao i da u to vrijeme nije bilo ustanovljeno Konkurencijsko vijeće, te radi toga ne postoji povreda člana 13. Zakona, niti postoji razlog za donošenje privremene mjere, u skladu sa a članom 19. Zakona. Nakon sagledavanja svih relevantnih činjenica i dokaza Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješenja. Pouka o pravnom lijeku Ovo Rješenje je konačno i protiv istog nije dozvoljena žalba. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavljivanja ovog Rješenja. Broj 01-05-26-050-53-II/08 21. jula 2009. godine Sarajevo Predsjednik Dr. Stjepo Pranjić, s. r. Na temelju članka 42. točka g), a u svezi s člankom 4. stavak (1) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05 i 76/07) u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pokretanje postupka, Udruge samostalnih gospodarstvenika Olovo, Branilaca bb, 71340 Olovo, Bosna i Hercegovina, putem opunomoćnika odvjetnika Hodžić Osmana, Branilaca bb, 71340 Olovo, Bosna i Hercegovina, zaprimljenom dana 17.11.2008. godine pod brojem: 01-05-26-050-II/08, protiv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Alipašina 41, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Konkurencijsko vijeće na 91. (devedesetprvoj) sjednici održanoj dana 21. srpnja 2009. godine, je donijelo RJEŠENJE 1 1.Odbija se Zahtjev Udruge samostalnih gospodarstvenika Olovo, Branilaca bb, 71340 Olovo, Bosna i Hercegovina, protiv Vlade Federacije BiH, Alipašina 41, Bosna i Hercegovina, radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma, u smilu članka 4. stavak (1) Zakona o konkurenciji, kao neutemeljen. 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 68/09 2.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Konkurencijsko vijeće je zaprimilo, dana 17.11.2008. godine pod brojem 01-05-26-050-II/08, Zahtjev za pokretanje postupka (u daljnjem tekstu: Zahtjev) od strane Udruge samostalnih gospodarstvenika Olovo, Branilaca bb, 71340 Olovo, Bosna i Hercegovina, zastupanog po odvjetniku Hodžić Osmanu, Branilaca bb, 71340 Olovo, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: Podnositelj zahtjeva ili Udruga), u kojem je zahtjevano od Konkurencijskog vijeća da pokrene postupak protiv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Alipašina 41, 71000 Sarajevo, (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije BiH), radi narušavanja tržišne konkurencije u iskorišćavanja šuma i šumskih proizvoda na tržištu Bosne i Hercegovine Udruga samostalnih gospodarstvenika Olovo, Branilaca bb, 71340 Olovo, upisana je dana 29.07.1997. godine u registar Udruge građana Ministarstva pravde Zeničko-dobojske Županije, pod brojem: 08-72-88/97, s registriranom djelatnosti - poslovno povezivanje i komuniciranje između članova Udruge i drugih gospodarskih subjekata u Federaciji BiH, izrada programa razvoja pojedinih djelatnosti, predstavljanje i zastupanje članova Udruge u odnosima sa gospodarskim i drugim subjektima i organima vlasti itd. Zahtjev za pokretanje postupka Uvidom u dostavljeni Zahtjev i priloženu dokumentaciju, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je Zahtjev kompletan i uredan u smislu članka 28. stavak (1) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon), te je dana 13.01.2009. godine dopisom broj: 01-05-26-050-3-II/08, Podnositelju zahtjeva, izdalo Potvrdu o prijemu urednog i kompletnog Zahtjeva, sukladno članku 28. stavak (3) Zakona. Podnositelj zahtjeva u istom opisuje činjenično stanje i okolnosti koje su navele na podnošenje Zahtjeva i uglavnom navodi sljedeće: -da Vlada Federacije BiH, Odlukom o sudjelovanju u financiranju obezbjeđenja drvnih sortimenata po Ugovoru o zajedničkom ulaganju između gospodarskog subjekta IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići i gospodarskog subjekta Ferimpex d.o.o. Zavidovići, broj: 809/08 od dana 24.09.2008. godine ("Službene novine FBiH", broj 60/08) i Odlukom o davanju suglasnosti na prijedlog ugovora o zajedničkom ulaganju sačinjenom između ulagača gospodarskog subjekta IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići i gospodarskog subjekta Ferimpex d.o.o. Zavidovići, broj: 810/08 od dana 24.09.2008. godine ("Službene novine FBiH", broj 60/08), krši Zakon narušavanjem tržišne konkurencije na mjerodavnom tržištu; -da se Odlukom broj: 809/08 Vlada Federacije BiH obvezala da će Zeničko-dobojska županija (u daljnjem tekstu: ZE-DO županija) obezbijediti novoutemeljenoj Udruzi, odnosno gospodarskom subjektu IP Krivaja 1884 d.o.o. Zavidovići (u daljnjem tekstu: IP Krivaja 1884) čiji su utemeljitelji gospodarski subjekt IP Krivaja d.o.o. Zavidovići (u daljnjem tekstu: IP Krivaja) i gospodarski subjekt Ferimpex d.o.o. Zavidovići (u daljnjem tekstu: Ferimpex), isporuku 8.000 m 3 drvnih šumskih sortimenata mjesečno, za pe riod od 6 godina, od dana registriranja gospodarskog subjekta IP Krivaja 1884, i da će snositi polovinu razlike između ugovorene i pune tržišne cijene drvnih sortimenata koje isporuči ZE-DO županija gospodarskom subjektu IP Krivaja 1884, u prosječnom mjesečnom iznosu od cca 100.000,00 KM; Također, navedenom Odlukom Vlada Federacije BiH se obvezala da će obezbijediti da Srednjebosanska županija isporuči gospodarskom subjektu IP Krivaja 1884 2.000 m 3 drvnih šumskih sortimenata mjesečno, za pe riod od 6 godina, pod istim uvjetima u pogledu cijene i sortimenata kao i ZE-DO županija, i da će snosit razliku između ugovorene i pune tržišne cijene drvnih asortimenata koje isporuči Srednjebosanska županija gospodarskom subjektu IP Krivaja 1884, u prosječnom mjesečnom iznosu od cca 50.000,00 KM. -da je Odlukom broj: 810/08 Vlada Federacije BiH dala suglasnost na Prijedlog ugovora o zajedničkom ulaganju sačinjenom između ulagača, gospodarskog subjekta IP Krivaja i gospodarskog subjekta Ferimpex, kojim se, između ostalog, utemeljuje novi gospodarski subjekt IP Krivaja 1884; -da Vlada Federacije BiH svojim Odlukama br: 809/08 i 810/08 od dana 24.09.2008. godine narušava tržišnu konkurenciju na štetu drugih gospodarskih subjekata kojima ograničava konkurenciju favoriziranjem gospodarskog subjekta IP Krivaja 1884, i dovodeći isti u povoljniji položaj u odnosu na druge sudionike na mjerodavnom tržištu; -da je na temelju Odluke broj: 809/08 gospodarski subjekt JP Šumsko gospodarsko društvo Zeničko-dobojske Županije d.o.o. Zavidovići (u daljnjem tekstu: ŠPD Zavidovići), čiji je utemeljitelj Skupština ZE-DO Županije, potpisao Ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa gospodarskom subjektom IP Krivaja 1884, početkom studenog 2008. godine, pod uvjetima koji se znatno razlikuju od uvjeta za identične transakcije s drugim gospodarskim subjektima dovodeći ih u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju; -da je Skupština ZE-DO Županije Odlukom broj: 01-26-23181/03 od dana 29.10.2003. godine ("Službene novine Zeničko-dobojske Županije", broj 15/03) utemeljila gospodarski subjekt ŠPD Zavidovići, kome je prenijela osnivačka prava sa 9 gospodarskih subjekata sa područja ZE-DO Županije, a koji su obavljali djelatnost eksploatacije šuma i šumskog zemljišta na području ZE-DO Županije i to: ŠIP "Stupčanica" Olovo, "Šumarstvo" d.o.o. Vareš, JP "Šumska uprava" Visoko, "Šumarstvo Ribnica" Kakanj, IP "Krivaja" Zavidovići - D.C. "Šumarstvo" Zavidovići, JP "HB Šume" Mostar - Šumarija Žepče, "Nat ron" d.d. Maglaj - Šumarija Maglaj, JP "Šumarstvo Tešanj" Tešanj i "Promtes" d.d. Teslić, po kome je izvršila zabranjenu koncentracija kršeći članak 13. Zakona, a koja ima za posljedicu narušavanja tržišne konkurencije na znatnom dijelu mjerodavnog tržišta Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenog, Podnositelj zahtjeva traži od Konkurencijsko vijeće utvrđivanje da je Vlada Federacije BiH Odlukama br: 809/08 i 810/08 od dana 24.09.2008. godine, kao i Ugovorom o prodaji drvnih sortimenata potpisanim između gospodarskog subjekta ŠPD Zavidovići i gospodarskog subjekta IP Krivaja 1884 prekršila Zakon, te zahtjeva pokretanje postupaka protiv Vlade Federacije BiH radi povrede Zakona. Analizirajući Zahtjev i dokumentaciju koju je Podnositelj zahtjeva dostavio uz isti, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da nije moguće bez provedenog postupka utvrditi postojanje povreda Zakona na koje Podnositelj zahtjeva ukazuje, te je na 81. sjednici održanoj dana 27.01.2009. godine donijelo, sukladno članku 32. stavak (2) Zakona, Zaključak o pokretanju postupka (u daljnjem tekstu: Zaključak), radi utvrđivanja povrede članka 4. stavak (1) Zakona. Sukladno članku 33. stavak (1) Zakona, Konkurencijskio vijeće je dana 03.02.2009. godine, broj: 01-05-26-050-10-II/08 dostavilo Zahtjev i Zaključak na odgovor Vladi Federacije BiH i Pravobranilaštvu Federacije BiH, kao ovlaštenom zastupniku Vlade Federacije BiH. Vlada Federacije BiH je dana 25.02.2009. godine podneskom broj: 01-05-26-050-12-II/08 dostavila odgovor na Zaključak, u smislu članka 33. st. (2) i (3) Zakona, u kome navodi: -da se članak 4. stavak (1) Zakona odnosi na gospodarske subjekte i Udruge gospodarskih subjekata i da se ne može primjeniti na Vladu Federacije BiH; -da su Odluke Vlade Federacije BiH broj 809/08 i 810/08 sukladne članku 4. stavak (3) Zakona, koji propisuje da sporazumi iz stavka (1) ovog članka nisu zabranjeni ukoliko doprinose unapređenju proizvodnje ili distribucije roba i/ili usluga unutar Bosne i Hercegovine, ili promociji tehničkog i ekonomskog razvoja, pri čemu potrošačima omogućavaju pravičan udjel koristi koja iz njih proizilazi, a koji nameću samo ograničenja neophodna za postizanje ciljeva i ne omogućavaju isključivanje konkurencije u bitnom dijelu predmetnih proizvoda ili usluga; -da mjerodavno zemljopisno tržište predstavlja cijeli teritorij Bosne i Hercegovine; -da Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 809/08 ne utvrđuje cijene drvnih šumskih sortimenata po kojima će gospodarski subjekt IP Krivaja 1884 kupovati drvne šumske sortimente od šumskih gospodarskih društava ZE-DO Županije i Srednjebosanske Županije, već se utvrđuje da će Vlada Federacije BiH sufinancirati polovinu razlike između utvrđene i tržišne cijene i da je navedenom Odlukom Vlada Federacije BiH ispoštovala odredbe Ugovora o zajedničkom ulaganju sačinjenog između ulagača, gospodarskog subjekta IP Krivaja i gospodarskog subjekta Ferimpex, kojim se, između ostalog, utemeljuje gospodarski subjekt IP Krivaja 1884; -da količina drvnih šumskih sortimenata za koju se Vlade Federacije BiH Odlukom broj: 809/08 obvezala obezbijediti za gospodarski subjekt IP Krivaja 1884 ne predstavlja značajnu količinu u odnosu na ukupnu količinu istih na tržištu Bosne i Hercegovine; -da su državne šume u vlasništvu Federacije BiH, sukladno članku 44. stavak (2) Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 20/02, 29/03 i 37/04), a da njima upravlja Federalna i Županijske uprave, sukladno članku 48. stavak (1) Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine; -da članak 49. Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine propisuje da se poslovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištem prenose sa Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na Županijska ministarstva, a Županijska ministarstva prenose na šumsko-gospodarska društva, koja u svakoj županiji Federacije BiH utemeljuje skupština Županije, tako da su poslovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u nadležnosti Županije; -da su se utemeljenjem gospodarskih subjekata JP Šumska Gospodarska Društva ispoštovala zakonska i ustavna načela i da se ne narušavaju odredbe Zakona, jer se nije radilo o spajanju ili povezivanju više neovisnih gospodarskih subjekata već o utemeljenju potpuno novog gospodarskog društva, sukladno Zakonu o šumama Federacije Bosne i Hercegovine i na taj način je utemeljeno 10 (deset) Županijskih šumsko-gospodarskih društava na teritoriju Federacije BiH. Konkurencijsko vijeće je dana 23.04.2009. godine broj: 01-05-26-050-28-II/08 donijelo Zaključak o produženju roka za donošenje rješenja, za dodatna tri mjeseca, iz razloga što je ocijenilo, obzirom da se radi o osjetljivom tržištu, u cilju utvrđivanja činjenica i ocjene dokaza, da je potrebno izvršiti neposredan uvid u određenu dokumentaciju, pribaviti mišljenja i podatke od trećih lica koja nisu stranke u postupku, i izvršiti dodatno vještačenje i analize. U daljnjem toku postupka, budući da se radi o predmetu sa strankama sa suprotnim interesima, Konkurencijsko vijeće, u smislu članka 39. Zakona je zakazalo usmenu javnu raspravu, koja je održana dana 19.06.2009. godine u prostorijama Konkurencijskog vijeća, na kojoj su prisustvovali opunomoćeni prestavnici svih stranaka u postupku. Na usmenoj javnoj raspravi stranke su uglavnom ostale pri svojim navodima datim prilikom podnošenja Zahtjeva ili izjašnjenja na Zahtjev. Podnositelj zahtjeva je posebno istakao da se, u odnosu na prethodne godine, ponuda ugovorenih količina proizvoda od ŠPD Zavidovići prema članicama Udruge se prepolovila, ali da glavni prob lem i dalje ostaje to što je navedenim Odlukama Vlada Federacije Bosne i Hercegovine omogućila jednom gospodarskom subjektu, IP Krivaji 1884, nabavku sirovine po nižoj cijeni za 25,0%, odnosno 30-35 KM m 3 sirovine na bazi današnjih cijena, u odnosu na ostale kupce gospodarske subjekte na tržištu. Na taj način je omogućila da gospodarski subjekt IP Krivaja 1884 ima, za taj iznos, snizi cijenu u odnosu na ostale konkurente a posebno što se proizvodi od ove sirovine plasiraju na inostrano tržište, pa se dio prirodnog bogatstva preliva prema kupcima u inostranstvu. Tokom usmene javne rasprave stranke su se usuglasile da mjerodavno zemljopisno tržište predstavlja tržište teritorija Bosne i Hercegovine. Također, Podnositelj zahtjeva je istakao da je zainteresovan i da je kupovao samo četinare, a ne i lišćare koje gospodarski subjekt IP Krivaja 1884 uglavnom kupuje od gospodarskog subjekta ŠPD Zavidovići. Konkurencijsko vijeće je u provođenju postupka prikupilo i podatke o ukupnoj proizvodnji i prodaji drvnih šumskih sortimenata (četinari i lišćari) od Federalnog zavoda za statistiku i Agencije za statistiku BiH. Konkurencijsko vijeće je prikupilo i podatke od Vlada ZE-DO Županije i Srednjebosanske Županije, kao i gospodarskih subjekata ŠPD Zavidovići i JP Šumsko gospodarsko društvo Srednjobosanske šume d.o.o. Donji Vakuf (u daljnjem tekstu: ŠPD Donji Vakuf), o tome da li su, sukladno Odluci Vlade Federacije BiH broj 809/08, šumska gospodarska društva navedenih Županija potpisala Ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa gospodarskim subjektom IP Krivaja 1884. Gospodarski subjekt ŠPD Zavidovići dostavio je Ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa gospodarskim subjektom IP Krivaja 1884, potpisan dana 05.12.2008. godine, broj GD-19/08, prema kojem se isti obvezao da isporučuje gospodarskom subjektu IP Krivaji 1884 mjesečno 8.000 m 3 , odnosno godišnje 96.000 m 3 drvnih šumskih sortimenata, od čega 67.200 m 3 lišćara i 28.800 m 3 četinara, za pe riod 6 godina, po cijenama koje iznose 75,0% od cijena utvrđenih važećim Cjenovnikom Prodavca, pod uvjetima odgođenog plaćanja i uz obezbijeđenu bankarsku garanciju. Gospodarski subjekt ŠPD Donji Vakuf je obavijestio Konkurencijsko vijeće da do dana 11.06.2009. godine nije potpisao ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa gospodarskim subjektom IP Krivaja 1884, sukladno Odluci Vlade Federacije BiH broj 809/08. Također, Vlada Srednjebosanske Županije je obavijestila Konkurencijsko vijeće da nije donijela pravni akt kojim se nalaže gospodarskom subjektu ŠPD Donji Vakuf da potpiše ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa gospodarskim subjektom IP Krivaja 1884. Utvrđivanje i analiza mjerodavnog tržišta Sukladno članku 3. Zakona i čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) mjerodavno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uvjetima, imajući u vidu naročito njihove bitne značajke, kvalitetu, uobičajenu namjenu, način uporabe, uvjete prodaje i cijene. Mjerodavno zemljopisno tržište obuhvata cjelokupn ili značajan dio teritorija Bosne i Hercegovine na kojem gospodarski subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini mjerodavnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uvjetima i koji to tržište bitno razlikuju od uvjeta konkurencije na susjednim zemljopisnim tržištima. Mjerodavno tržište proizvoda predmetnog postupka je tržište proizvodnje i prodaje drvnih šumskih sortimenata (četinari i lišćari). Mjerodavno zemljopisno tržište predstavlja tržište cijele Bosne i Hercegovine budući da se drvni šumski sortimenti proizvode i prodaju na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine Slijedom navedenog, mjerodavno tržište predmetnog postupka predstavlja tržište proizvodnje i prodaje drvnih šumskih sortimenata (četinari i lišćari) na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. Na temelju podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine i Federalnog zavoda za statistiku, proizvodnja i prodaja drvnih šumskih sortimenata (četinari i lišćari) u 2007. godini iznosi: Tablica 1. Proizvodnja i prodaja u 2007 (m3) Bosna i Hercegovin a ŠPD Zavidovići % ŠPD Donji Vakuf % Proizvodnja-četinari1.591.946159.66110,03170.88710,73 Proizvodnja-lišćari 2.160.990174.6898,08206.0969,54 Ukupno proizvodnja3.752.936334.3508,91376.98310,14 Prodaja-četinari 1.679.738163.2659,72175.69810,46 Prodaja-lišćari 2.116.353176.1578,32208.9939,88 Ukupno prodaja 3.796.091339.4228,94384.69110,17 Na temelju navedenih podataka (Tablica 1.) može se zaključiti da tržišni udjel ZE-DO Županije iznosi oko 8,9%, a tržišni udjel Srednjobosanske Županije oko 10,1% je u odnosu na proizvodnju kao i prodaju drvnih asortimenata na razini Bosne i Hercegovine u 2007. godini. Prema Odluci broj: 809/08 ukupna isporuka drvnih sortinemata za gospodarski subjekt IP Krivaja 1884, iz ZE-DO Županije i Srednjebosanske Županije, iznosi ukupno 120.000 m 3 , što iznosi 3,16% od ukupne prodaje drvnih sortimenata na razini Bosne i Hercegovine, u 2007. godini. Mjerodavne činjenice predmetnog postupka Konkurencijsko vijeće je razmatralo i analiziralo dokaze dostavljene od stranaka u postupku, kao i podatke i činjenice mjerodavnih institucija i trećih lica, do kojih je isto došlo tijekom provođenja postupka, i utvrdio sljedeće: -da se Vlada Federacije BiH Odlukom o sudjelovanju u financiranju obezbjeđenja drvnih sortimenata po Ugovoru o zajedničkom ulaganju između gospodarskih subjekata IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići i Ferimpex d.o.o. Zavidovići, broj: 809/08 od 24.09.2008. godine obvezala; 1.u točki I, da će snositi polovinu razlike između ugovorene i pune tržišne cijene drvnih šumskih sortimenata, za količinu od 8.000 m 3 mjesečno, za period od 6 godina, počev od dana registriranja, koje ZE-DO županija isporuči novoutemeljenojUdruzi, čiji su utemeljitelji IP Krivaja zavidovići i Freimpex Zavidovići, odnosno gospodarskom subjektu IP Krivaja 1884, u prosječnom mjesečnom iznosu od 100.000.00 KM, 2.u točki II, da će obezbijediti da Srednjebosanska županija isporuči gospodarskom subjektu IP Krivaja 1884 2000 m3 drvenih sortimenata mjesečno, za period od 6 godina, počev od dana registriranja novonastalog društva, pod istim uvjetima u pogledu cijene i sortimenata kao i ZE-DO županija, i da će snositi punu razliku između ugovorene i pune tržišne cijene, u prosječnom mjesečnom iznosu od cca 50.000.00 KM. -da je Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 810/08 od dana 24.09.2008. godine dala suglasnost na prijedlog Ugovora o zajedničkom ulaganju za utemeljenje novog gospodarskog društva, sačinjenog između ulagača, gospodarskog subjekta IP Krivaja i gospodarskog subjekta Ferimpex d.o.o. Zavidovići i odredila potpisnike navedenog Ugovora, u ime Vlade Federacije BiH, te da je u članku 6. navedenog Ugovora uglavnom propisana ista obveza kao i Odluci Vlade Federacije BiH broj: 809/08, s tim da je preciznije propisano da će Vlada ZE-DO Županije, koja vrši ovlašćenja Skupštine u ŠPD Zavidovići, osigurati isporuku 8.000 m 3 drvnih sortimenata, za novi gospodarski subjekt IP Krivaja 1884; -da je Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 225/09 od dana 25.03.2009. godine, na temelju Odluke o usvajanju Programa utroška sa kriterijima za raspodjelu sredstava Tekući grantovi "Podsticaj proizvodnji i prestruktuiranju industrije i rudarstva, Konsolidacija rudnika uglja u Federaciji BiH i Konsolidacija "Krivaja Zavidovići", utvrđenim u Proračunu Federacije BiH za 2009. godinu, Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije ("Službeni novine F BiH", broj 16/09), dala suglasnost na raspodjelu djela sredstava Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije Tekući grantovi - Konsolidacija Krivaja Zavidovći, za sudjelovanje u financiranju po razlici u cijeni drvnih sortimenata; -da je Vlada ZE-DO Županije dana 10.10.2008. godine broj: 02-26-31817/08 donijela Zaključak kojim se nalaže Nadzornom odboru i Upravi gospodarskog subjekta ŠPD Zavidovići da zaključe Ugovor o prodaji drvnih sortimenata, na pe riod od 6 godina sa gospodarskim subjektom IP Krivaja 1884, pod uvjetima utvrđenim u Ugovoru potpisanom između gospodarskih subjekata ŠPD Zavidovići i IP Krivaja broj: GD 200/06 od 04.04.2006. godine i Aneksu tog Ugovora broj: GD 297/od 22.05.2006. godine. Nadzorni odbor gospodarskog subjekta ŠPD Zavidovići je dana 04.12.2008. godine donio Odluku kojom nalaže Upravi gospodarskog subjekta ŠPD Zavidivići da zaključi ugovor sa gospodarskim subjektom IP Krivaja 1884; -da je, nakon toga, gospodarski subjekt ŠPD Zavidovići potpisao Ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa gospodarskim subjektom IP Krivaja 1884, dana 05.12.2008. godine, broj GD-19/08, prema kojem se gospodarski subjekt ŠPD Zavidovići, obvezao da isporučuje gospodarskom subjektu IP Krivaji 1884 mjesečno 8.000 m 3 , odnosno godišnje 96.000 m3 drvnih šumskih sortimenata, od čega 67.200 m3 lišćara i 28.800 m3 četinara, za pe riod 6 godina, po cijenama koje iznose 75,0% od cijena utvrđenih važećim Cjenovnikom Prodavca, pod uvjetima odgođenog plaćanja uz obezbjeđenu bankarsku garanciju. U istom je navedeno da će razliku cijene u visini od 25,0% snositi Vlada Federacije BiH 12,5%, shodno Odluci o sudjelovanju u financiranju obezbjeđenja drvenih sortimenata po ugovoru o zajedničkom ulaganju između IP Krivaja d.o.o. Zavidovići i Ferimpex d.o.o. Zavidovići broj: 809/08 od dana 24.09.2008. godine i Vlada ZE-DO Županije snositi 12,5%, shodno Odluci o sudjelovanju u sufinanciranju sa Vladom Federacije BiH razlike cijene drvnih sortimenata po Ugovoru o zajedničkom ulaganju između gospodarskog subjekta IP Krivaja d.o.o. Zavidovići i gospodarskog subjekta Ferimpex d.o.o. Zavidovići broj: 02-14-33464/08 od dana 24.10.2008.godine; -da točka II Odluke Vlade Federacije BiH broj 809/08 od dana 24.09.2009. godine nije provedena, obzirom da ŠPD Donji Vakuf nije potpisao Ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa gospodarskim subjektom IP Krivaja 1884, kao i da Srednjebosanska županija, odnosno Vlada Srednjebosanske Županije nije donijela pravni akt kojim se nalaže gospodarskom subjektu ŠPD Donji Vakuf da potpiše ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa gospodarskim subjektom IP Krivaja.; -da Vlada Federacije BiH, kao izvršni or gan Federacije BiH, u čijem su vlasništvu, sukladno članku 44. stavak (1). Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine, državne šume Federacije BiH, putem Vlada ZE-DO Županije i Srednjobosanske Županije, koji, sukladno članku 48. stavak (1). Zakona, zajedno sa Federalnom upravom, upravlja državnim šumama, i da Vlade Županija imaju ulogu Skupština ŠPD, a na koje je sukladno članku 49. St. (1). i (2), istog Zakona, preneseno upravljanje i gospodarenje šumama, odnosno promet šumskih drvenih sortimenata. Analizom svih navedenih utvrđenih činjenica Konkurencijsko vijeće smatra da se Vlada Federacije BiH Odlukama broj : 809/08 i 810/08 od dana 24.09.2008. godine, putem Vlada ZE-DO Županije i Srednjobosanske Županije, koje istovremeno imaju funkciju Skupština ŠPD Zavidovići i ŠPD Donji Vakuf, obvezala na: -obezbjeđenje redovne i sukcesivne isporuke drvnih šumskih sortimenata za potrebe novog gospodarskog subjekta IP Krivaja 1884, te da ukupna godišnja količina, koja iznosi 3,1 % ukupne prodaje drvnih šumskih sortimenata u Bosni i Hercegovini, koje gospodarski subjekt IP Krivaja 1884 kupuje od gospodarskog subjekta ŠPD, i koje bi mogla kupiti od ŠPD Donji Vakuf, nije značajna na mjerodavnom tržištu; -plaćanje isporučiocima određene razlike cijene, kao subvenciju gospodarskom subjektu IP Krivaja 1884, a koja bi mu mogla umanjiti troškove proizvodnje i učinit ga profitabilnijim i konkurentnijim u poređenju sa njegovim konkurentima na mjerodavnom tržištu, predstavlja jedan od oblika državne pomoći, za koji ne postoji pravni temelj za njegovu primjenu i sankcioniranje. Nadalje, analizirajući navedene Odluke broj: 809/08 i 810/08 od dana 24.09.2008. godine, po kojima su gospodarskom subjektu IP Krivaji 1884 dati povoljniji uvjeti, i olakšan pristup sirovini pod povoljnijim cijenama, i razmatrajući da li navedene Odluke predstavljaju zabranjeni sporazum iz članka 4. stavak (1) Zakona, koji za cilj i posljedicu imaju sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišne konkurencije na mjerodavnom tržištu, Konkurencijsko vijeće smatra da se njima ne povređuje navedena odredba Zakona, jer se istim Odlukama ne utvrđuju cijene drvnih šumskih sortimenata, po kojima IP Krivaja 1884 treba kupovati drvne šumske sortimente, niti drugi trgovinski uvjeti, ne ograničava niti se kontroliše proizvodnja, tržište, tehnički razvoj ili ulaganje, niti dijeli tržište ili izvor snabdijevanja. Također, Konkurencijsko vijeće smatra da se, zbog navedenih Odluka Vlade Federacije BiH, kojima su utvrđeni uvjeti u pogledu isporuke količine drvnih šumskih sortimenata, koji se obezbjeđuju za gospodarski subjekt IP Krivaja 1884, ne sprečava, ograničava ili narušava trzišna konkurencija na tržištu proizvodnje i prodaje drvnih šumskih sortimenata (četinari i lišćari) u Bosni i Hercegovini, jer navedene isporuke ne predstavljaju značajnu količinu, u odnosu na ukupnu količinu istih na mjerodavnom tržištu. Uzimajući u obzir i činjenicu da su Ugovorom zaključenim, između gospodarskog subjekta ŠPD Zavidovići i gospodarskog subjekta IP Krivaja 1884 broj: GD-19/08 od dana 05.12.2008. godine, utvrđeni i drugi uvjeti u pogledu obezjeđenja financijskih sredstava, načina plaćanja i sl. Konkurencijsko vijeće se u ovom postupku ograničilo samo na istragu protiv Odluka Vlade Federacije BiH broj: 809/08 i 810/08 od dana 24.09.2008. godine, sukladno Zaključku o pokretanju postupka od dana 27.01.2009. godine. Za dalju i detaljnu analizu navedenog Ugovora od dana 05.12.2008. godine kojom bi se utvrdilo da li se njime krši članak 4 stavak (1) Zakona,odnosno da li su navedenim Ugovorom dati različiti uvjeti u odnosu na uvjete date drugim konkurentima, Konkurencijsko vijeće je dana 04.06.2009. godine broj: 01-05-26-019-II/09 donijelo Zaključak za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, protiv gospodarskog subjekta ŠPD Zavidovići. Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je Skupština ZE-DO Županije utemeljila gospodarski subjekt Šumsko gospodarsko društvo Zeničko-dobojske Županije d.o.o. Zavidovići, Odlukom broj: 01-26-23181/03 od dana 29.10.2003. godine ("Službene novine Zeničko-dobojske Županije", broj 15/03), sukladno članku 49. stavak 3. Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine, u vrijeme kada je na snazi važio Zakon o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH",broj 30/01), koji nije propisivao sankcije za kršenje odredaba tog Zakona, kao i da u to vrijeme nije bilo ustanovljeno Konkurencijsko vijeće, te radi toga ne postoji povreda članka 13. Zakona, niti postoji razlog za donošenje privremene mjere, sukladno članku 19. Zakona. Nakon sagledavanja svih mjerodavnih činjenica i dokaza Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u izreci ovog Rješenja. Pouka o pravnom lijeku Ovo Rješenje je konačno i protiv istog nije dozvoljen priziv. Nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objave ovog Rješenja. Broj: 01-05-26-050-53-II/08 21. srpnja 2009. godine Sarajevo Predsjednik Dr. Stjepo Pranjić, v. r. Na osnovu člana 42. tačka c), člana 11., a u vezi sa članom 10. stav (2) tačke b) i c) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05 i 76/07), člana 193. stav (1) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04 i 88/07) u postupku pokrenutom na osnovu Zahtjeva za pokretanje postupka podnesenom od privrednog subjekta M.R.M. ex port-im - port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Qubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Qubuški, putem punomoćenika Zajedničke advokatske kancelarije PALAMETA & PALAMETA, Kralja Zvonimira 15., 88000 Mostar, protiv privrednog subjekta Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo, postupajući po Presudi Suda Bosne i Hercegovine broj: U-41/09 od dana 7. maja 2009. godine, Konkurencijski savjet, na 91. (devedesetprvoj) sjednici održanoj dana 21. jula 2009. godine, je donio RJEŠEWE 1 I.Utvrđuje se da je privredni subjekt Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo, zloupotrebio dominantan položaj na tržištu veleprodaje proizvoda marke Volks - wagen ovlaštenim trgovcima u Bosni i Hercegovini, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uslova prema privrednom subjektu M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Qubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Qubuški, za istu ili sličnu vrstu poslova u odnosu na ostale ovlaštene trgovce koji vrše prodaju i servisiranje proizvoda marke Volks wagen u Bosni i Hercegovini, u skladu sa članom 10. stav (2) tačke b) i c) Zakona o konkurenciji. II.Nalaže se privrednom subjektu Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo, u vremenskom roku od 30 (trideset) dana od prijema ovoga Rješewa, zakqučivanje Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks - wagen (privredni i putnički pro gram) sa privrednim subjektom M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket - ing i usluge Qubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Qubuški, na vremensko razdoblje od najmanje 5 (pet) godina, odnosno pod jednakim uslovima utvrđenim u zaqučenim ugovorima o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen sa ostalim ovlaštenim trgovcima u Bosni i Hercegovini, te dostavljanje dokaza o istom Konkurencijskom savjetu, u vremenskom roku od 8 (osam) dana od dana zakqučivawa predmetnog Ugovora. III.Izriče se novčana kazna privrednom subjektu Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo, u visini od 150.000,00 KM (stopedesethiljada), radi zloupotrebe dominantnog položaja, u skladu sa članom 10. stav (2) tačke b) i c) Zakona o konkurenciji, koju je dužan platiti u vremenskom roku od 8 dana, od dana prijema ovoga Rješewa. IV.Odbija se Zahtjev privrednog subjeta M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Qubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Qubuški za donošenje rješewa o privremenoj mjeri, kao neosnovan. V.Usvaja se dio zahtjeva za plaćanje troškova postupka podnesen od privrednog subjekta M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Qubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Qubuški, u iznosu od 10.436,40 KM. VI.Nalaže se privrednom subjektu Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 68/09 Selimovića 16, 71000 Sarajevo, da u roku od 15 (petnaest) dana od dostavljanja ovoga Rješewa izvrši uplatu trškova postupka, iz tačke V. dispozitiva ovog Rješewa, privred - nom subjektu M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar - ket ing i usluge Qubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Qubuški. VII.Odbija se zahtjev privrednog subjekta Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo za plaćanje troškova postupka u iznosu od 43.824,00 KM, kao neosnovan. VIII.Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasnicima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEWE Ovim Rješenjem izvršava se Presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: U-41/09 (u daqnjem tekstu: Presuda) od dana 7. maja 2009. godine, kojom je Sud Bosne i Hercegovine uvažio Tužbu privrednog subjekta Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo (u daqnjem tekstu: ASA AUTO) i poništio Rješenje Konkurencijskog savjeta, broj: 01-06-26-027-29-II/08 od dana 13. januara 2009. godine (u daqnjem tekstu: poništeno Rješenje), te naložio Konkurencijskom savjetu da po ovom predmetnu donese novo rješenje, u smislu pravnog shvatawa i primjedbi u pogledu postupka navedenih u Presudi. Konkurencijski savjet Presudu Suda Bosne i Hercegovine je zaprimio dana 26. maja 2009. godine pod brojem: 01-06-26-027-80-II/08. Prema članu 62. Zakona o upravnim sporovima ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04 i 88/07) kada sud poništi akt protiv kojega je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraća u stanje u kojemu se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen, te je pri donošenju novog rješewa tijelo vezano pravnim shvatawima suda i primjedbama suda u vezi sa postupkom. Privredni subjekt ASA AUTO je dana 28. maja 2009. godine podneskom zaprimljenim pod brojem 01-06-26-027-85-II/08, dos - ta vio zahtjev Konkurencijskom savjetu za poduzimanje radwi u smislu Presude, a u vezi sa obavezom povrata plaćene novčane kazne od 150.000,00 KM, i zahtjev za davanje naloga Podnosiocu zahtjeva privrednom subjektu M.R.M. za povrat uplaćenih troškova postupka u novčanom iznosu od 7.698,00 KM. Konkurencijski savjet na 90. (devedesetoj) sjednici održanoj dana 16. juna 2009. godine, donio je Rješenje o povratu novčanih sredstava privrednom subjektu ASA AUTO u iznosu od 150.000,00 KM, broj: 01-06-26-027-115-II/08, i Rješenje o odbijanju zahtjeva privrednog subjeta ASA AUTO za nalaganje privrednom subjektu M.R.M. povrat troškova postupka u iznosu od 7.698,00 KM, broj: 01-06-027-117-II/08, budući da je privredni subjekt M.R.M. izvršio povrat navedenog novčanog iznosa u propisanom roku, dana 5. juna 2009. godine (podnesak o potvrdi uplate dostavljen je Konkurencijskom savjetu dana 6. juna 2009. godine broj: 01-06-26-027-93-II/08). Konkurencijski savjet je utvrdio da privredni subjekt ASA AUTO nije izvršio obavezu tačke II. dispozitiva poništenog Rješewa, odnosno nije zakqučio Ugovor o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen (privredni i putnički pro gram) sa privrednim subjektom M.R.M. ex port-im - port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Qubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Qubuški (u daqnjem tekstu: M.R.M.). Presudom Suda Bosne i Hercegovine je potvrđeno da je Konkurencijski savjet u poništenom Rješenju pravilno utvrdio relevantno tržište i da privredni subjekt ASA AUTO ima dominantan položaj na tržištu veleprodaje proizvoda marke Volks wagen ovlaštenim trgovcima u Bosni i Hercegovini. Punomoćenik privrednog subjekta ASA AUTO na usmenoj raspravi održanoj dana 11. juna 2009. godine je priložio Zahtjev za izuzeće odgovornog člana Konkurencijskog savjeta u ovom predmetu (dodatak Zapisniku broj: 01-06-26-027-118-56-II/08), u smislu člana 37. Zakona o upravnom postupku, kao razlog navodeći druge okolnosti koje dovode u sumnju nepristrasnost službene osobe,a koje nisu utvrđene u članu 35. istog Zakona. Konkurencijski savjet, u skladu sa odredbama Zakona o konkurenciji i Zakona o upravnom postupku je donio, dana 16. juna 2009. godine broj: 01-06-26-027-120-II/08), Zakqučak o odbijanju Zahtjeva privrednog subjekta ASA AUTO za izuzeće odgovornog člana Konkurencijskog savjeta (u daqnjem tekstu: Odgovorni član), podnesenog na usmenoj raspravi dana 11. juna 2009. godine, kao neosnovan jer Konkurencijski savjet nije utvrdio nepravilnosti Odgovornog člana u procesnim radwama predmetnog postupka, kako to navodi Punomoćenik privrednog subjekta ASA AUTO, budući da je isti postupao i djelovao na prikupljanju podataka od strana u postupku i drugih pravnih lice, u skladu sa članom 35. Zakona, te da je prema čuvanju poslovne tajne dostavljene od strana u postupku, postupao u skladu sa članom 38. Zakona. Pokretanje postupka Konkurencijskom savjetu podnesen je Zahtjev za pokretanje postupka (u daqnjem tekstu: Zahtjev), dana 9. jula 2008. godine broj: 01-06-26-027-II/08, od privrednog subjekta M.R.M., putem punomoćenika (punomoć izdata od privrednog subjekta M.R.M. dana 11. aprila 2008. godine) Zajedničke advokatske kancelarije PALAMETA & PALAMETA, Kralja Zvonimira 15., 88000 Mostar (u daqnjem tekstu: Podnosilac zahtjeva ili Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M.) protiv privrednog subjekta ASA AUTO, zastupanog po punomoćeniku Mehmedu Spaho, Advokatska kancelarija Spaho, Muhameda Kantarxića 3, 71000 Sarajevo (punomoć izdata dana 25. septembra 2008. godine od privrednog subjekta ASA AUTO) (u daqnjem tekstu: Punomoćenik privrednog subjekta ASA AUTO). Konkurencijski savjet uvidom u Zahtjev i priloženu dokumentaciju je utvrdio da isti nije kompletan i uredan, u skladu sa članom 28. stav (1) Zakona o konkurenciji (u daqnjem tekstu: Zakon), te je zatražio dopunu Zahtjeva, u skladu sa članom 31. Zakona, aktom broj: 01-06-26-027-1-II/08 od dana 14. jula 2008. godine, koju je Podnosilac zahtjeva dostavio, dana 18. jula 2008. godine broj: 01-06-26-027-2-II/08. Konkurencijski savjet nakon kompletirawa Zahtjeva, u skladu sa članom 28. stav (3) Zakona, Podnosiocu zahtjeva izdao je Potvrdu o prijemu kompletnog i urednog Zahtjeva, dana 16. septembra 2008. godine broj: 01-06-26-027-3-II/08. Strane u postupku Privredni subjekt M.R.M. Privredni subjekt M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Qubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Qubuški, upisan u registar Opštinskog suda u Širokom Brijegu pod matičnim brojem: 1-2101 dana 3. novembra 1994. godine, sa osnovnim kapitalom od 1.592.500,00 KM, sa vlasničkom strukturom: fizičko lice Manuela Leko, Qubuški sa 17,74% vlasničkog učešća, fizičko lice Blago Rupčić, Qubuški sa 19,46%, fizičko lice Emilija Bilić, Qubuški sa 31,4% i privredni subjekt Andrea Giovanni d.o.o. Čitluk sa 31,4% vlasničkog učešća. Pretežne registrovane djelatnosti privrednog subjekta M.R.M. su trgovina na malo motornim vozilima i rezervnim dijelovima, održavanje, popravak i servisiranje motornih vozila. Privredni subjekt ASA AUTO Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 15, 71000 Sarajevo, upisano u registar Opštinskog suda Sarajevo pod matičnim brojem 1-15750, dana 30. decembra 1995. godine, sa osnovnim kapitalom od 50.000,00 KM, i sa vlasničkom strukturom: privredni subjekt ASA HOLD ING d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 15, 71000 Sarajevo sa 90,0% vlasničkog učešća i fizičko lice Nihad Imamović, Husrefa Rexića 21/III, 71000 Sarajevo, sa 10,0% vlasničkog učešća. Pretežne registrovane djelatnosti privrednog subjekta ASA AUTO su trgovina na veliko i malo motornim vozilima i rezervnim dijelovima, posredovanje u trgovini motornim vozilima, održavanje i popravak motornih vozila, proizvodwa motornih vozila. Pravni okvir predmetnog postupka Konkurencijski savjet u predmetnom postupku je primijenio odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), Odluke o definisanju kategorije dominantnog položaja ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), Odluke o grupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila ("Službeni glasnik BiH", broj 16/06). U provođenu postupka utvrđivawa činjeničnog stawa Konkurencijski savjet je primijenio odredbe Zakona, koji je lex specicialis, te odredbe Zakona o upravnom postupku, koji se kao lex generalis primjenjuje u pojedinim pitawima koja nisu obuhvaćena Zakonom. Konkurencijski savjet, na osnovu člana 43. stav (7) Zakona, koristio je sudsku praksu Evropskog suda i odluke Evropske komisije, i to: Uredbu Evropske komisije (EZ) broj: 2790/1999 o primjeni člana 81(3) Ugovora o osnivanju Evropske zajednice, na kategorije vertikalnih sporazuma i usklađeno djelovanje, Smjernice za vertikalna ograničewa Evropske komisije (Službeni list C 291, 13/10/2000), Saopštenje Evropske komisije o definisanju relevantnog tržišta (97/ C 372/03), Uredbu Komisije (EZ) broj: 1400/2002 o primjeni člana 81(3) Ugovora na kategorije vertikalnih sporazuma i usklađenu praksu u sektoru motornih vozila. Zahtjev za pokretanje postupka Zahtjev je podnesen od privrednog subjekta M.R.M., u skladu sa članom 28. Zakona, radi utvrđivawa sprečavawa, ograniča - vawa ili narušavawa slobodne tržišne konkurencije zloupotrebom dominantnog položaja od strane privrednog subjekta ASA AUTO, u skladu sa članom 10. stav (2) tačke b) i c) Zakona. Podnosilac zahtjeva u bitnom je naveo sljedeće: -da je privredni subjekt M.R.M. dostavio privrednom subjektu ASA AUTO, dana 15. marta 2007. godine, prijedlog za proširenje poslovne saradnje na prodaju i servisiranje vozila marke Volks wagen, navodeći da je poslovna saradwa započela na osnovu dugoročnog Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Seat zakqučenog između privrednog subjekta ASA AUTO i privrednog subjekta M.R.M dana 23. decembra 2003. godine; -da je privredni subjekt ASA AUTO prihvatio proširenje poslovne saradnje, te je potpisano Pismo namjere broj: 01/EK-79/07 (u daqnjem tekstu: Pismo namjere), dana 16. maja 2007. godine u Sarajevu, između privrednog subjekta ASA AUTO, zastupanog po direktoru g-dinu Harisu Avdić, i privrednog subjekta M.R.M. zastupanog po direktoru g-dinu Robertu Grubišić (dokaz - dokumentacija dostavljena uz Zahtjev); -da je Pismom namjere privredni subjekt M.R.M., kao kandidat za ovlaštenog trgovca, bio obavezan, u smisli tačke 8. Pisma namjere, izgraditi prodajno-servisni sa lon i skladište za originalne dijelove vozila marke Volks - wagen na lokaciji Hrašljani bb Qubuški do dana 1. maja 2008. godine (Dodatak C Pisma namjere), prema Projektu odobrenom od nadležnih lice Koncerna Volks wagen AG (dokazi dostavqni uz Zahtjev - projektna dokumentacija, skice i smjernice od dana 8. maja 2007. godine potpisane od strane g-đe Sprisch, arhitektice Koncerna Volks wagen AG); -da je privredni subjekt M.R.M. u 2007. godini i početkom 2008. godine ispuwavao preuzete obaveze utvrđene u Pismu namjere, što potvrđuju i materijalni dokazi, koji se odnose na: -isporuku primarnih Volkswagen Cl elemenata (oznaka) za identifkaciju prodajno-servisnog salona, u smislu tačke 15. alineja 6. Pisma namjere (dokazi dokumenta - cija dostavljena uz Zahtjev - zahtjev privrednog subjekta M.R.M. od dana 20. septembra 2007. godine dostavljen privrednom subjektu ASA AUTO za isporuku primarnih Volkswagen Cl elemenata (oznaka); ponuda privrednog subjekta Volkswagen AG broj: 307537 za isporuku Cl elemenata od dana 2. oktobra 2007. godine dostavljena privrednom subjektu ASA AUTO; ponuda privrednog subjekta ASA AUTO od dana 5. oktobra 2007. godine za isporuku Cl elemenata dostavljena privrednom subjektu M.R.M.; međunarodni tovarni list od dana 30. novembra 2007. godine broj: 554969 kojim je izvršena isporuka Cl elemenata za privredni subjekt ASA AUTO; otpremnica privrednog subjekta ASA AUTO od dana 30. novembra 2007. godine broj: 049-AB/07-03 kojom je izvršena isporuka Cl elemenata za privredni subjekt M.R.M.; račun privrednog subjekta ASA AUTO od dana 7. decembra 2007. godine broj: 35014744 za isporuku Cl elemenata dostavljen privrednom subjektu M.R.M.); -isporuku uređaja VAS 5051X od strane privrednog subjekta ASA AUTO privrednom subjektu M.R.M., u smislu tačke 9. Pisma namjere (dokazi - dokumentacija dostavljena uz Zahtjev - zahtjev privrednog subjekta M.R.M. od dana 29. novembra 2007. godine privrednom subjektu ASA AUTO za isporuku uređaja i specijalnih alata za marku vozila Volkswagen; potvrda naruxbe ni - ce od strane privrednog subjekta M.R.M. dana 6. decembra 2007. godine za uređaj VAS 5051 privrednom subjektu ASA AUTO); -dostavljen Sistem bonusa i plan prodaje vozila marke Volkswagen za 2008. godinu (minimalni i ambiciozni) privrednog subjekta ASA AUTO za privredni subjekt M.R.M. (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev - dopis privrednog subjekta ASA AUTO od dana 11. decembra 2007. godine za privredni subjekt M.R.M. i dopis privrednog subjekta ASA AUTO sa planom prodaje dijelova i opreme za vozila marke Volkswagen i vozila marke Seat za 2008. godinu dostavljen privrednom subjektu M.R.M.); -dostavljenje od strane privrednog subjekta ASA AUTO Plana treninga radnika (mehaničara) svih ovlaštenih trgovaca vozilima marke Volkswagen, ukqučujući i mehaničare privrednog subjektu M.R.M., u smislu tački 6. i 12. Pisma namjere, (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev - dopis privrednog subjekta ASA AUTO od dana 16. januara 2008. godine sa rasporedom treninga za privredni subjekt M.R.M.); -posjeta predstavnika privrednog subjekta ASA AUTO i privrednog subjekta Volkswagen AG privrednom subjektu M.R.M. dana 5. decembra 2007. godine (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev - dopis privrednog subjekta ASA AUTO od dana 4. decembra 2007. godine privrednom subjektu M.R.M.). -da je privredni subjekt M.R.M. dana 14. aprila 2008. godine, izgradio prodajno-servisni sa lon, u smislu tačke 7. Pisma namjere i Termin plana Dodatak C Pisma namjere (dokazi dokumentacija dostavljena uz Zahtjev - Rješenje o izdavanju upotrebne dozvole doneseno od službe za prostorno uređenje i imovinsko pravne poslove Opštine Qubuški broj: 04/1-23-124/08), te da je na osnovu tačke 13. Dodatak A Pisma stekao pravo na zakqučivanje Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen; -da je punomoćenik privrednog subjekta ASA AUTO, četrnaest dana nakon izgradnje prodajno-servisnog salona, aktom broj: 18/17 od dana 28. aprila 2008. godine, obavijestio privredni subjekt M.R.M. o odustajanju privrednog subjekta ASA AUTO od Pisma namjere, odnosno daqnje poslovne saradnje navodeći da je prekršio odredbe tačke 15. alineje 6., 7., 9. i 10. Pisma namjere (dokaz dostavljen uz Zahtjev); -da su navedeni razlozi privrednog subjekta ASA AUTO za raskidanje Pisma namjere neosnovani, jer privredni subjekt M.R.M. smatra da je u potpunosti ispunio obaveze, instrukcije i smjerenice utvrđene u Pismu namjere, što pored dostavljenih materialnih dokaza potvrđuje i Izjava, data pod punom moralnom i krivičnom odgovornošću, od dana 26. maja 2008. godine g-dina Harisa Avdić, direktora privrednog subjekta ASA AUTO u razdobqu od dana 1. juna 2005. godine do dana 31. decembra 2007. godine (u vrijeme zakqučivawa i implementacije obaveza iz Pisma namjere), da je privredni subjekt M.R.M. ispunio odredbe Pisma namjere (dokaz dostavljen uz Zahtjev); -da privredni subjekt ASA AUTO od potpisivawa Pisma namjere dana 16. maja 2007. godine do dana 28. aprila 2008. godine, nije u pisanom obliku obavijestio niti upozorio privredni subjekt M.R.M. na kršenje odredbi tačke 15. alineje 6., 7., 9. i 10. Pisma namjere; -da je privredni subjekt ASA AUTO odustajanjem od Pisma namjere i zakqučivawa Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen zloupotrebio dominantan položaj, u skladu sa članom 10. st. (1) i (2) tačke b) i c) Zakona, jer je ograničio proizvodnju, tržište ili tehnički razvoj na štetu potrošača, odnosno primijenio različite uslove za iste ili slične poslove i na taj način doveo privredni subjekt M.R.M. u neravnopravan i nepovoljan položaj u odnosu na ostale kandidate za ovlaštenog trgovca na relevantnom tržištu prodaje vozila marke Volks wagen u Bosni i Hercegovini; -da privredni subjekt ASA AUTO ima dominantan položaj na tržištu prodaje vozila marke Volks wagen, jer je zakqučivanjem ekskluzivnog ugovora sa privrednim subjektom Volks wagen AG (Savezna Republika Wemačka) postao jedini ovlašteni (ekskluzivni) im porter proizvoda marke Volks wagen za područje Bosne i Hercegovine; -da je privredni subjekt ASA AUTO prekršio odredbe člana 4. stav (2) Odluke o definisanju kategorija dominantnog položaja na način da je svojim postupkom zatvorio tržište i odbio pristup drugim privrednim subjektima na relevantno tržište, te narušio efikasnu tržišnu konkurenciju i prekršio član 9. stav (1) tačku h) iste Odluke. Slijedom navedenog privredni subjekt M.R.M. je tražio od Konkurencijskog savjeta donošenje rješewa o zloupotrebi dominantnog položaja sprječavanjem, ograničavanjem ili narušavanjem slobodne konkurencije od strane privrednog subjekta ASA AUTO na tržištu prodaje vozila marke Volks - wagen, u smislu člana 10. st. (1) i (2) tačke b) i c) Zakona, donošenje privremene mjere kojom se privredni subjekt ASA AUTO obavezuje na isporuku svih naručenih vozila, rezervnih dijelova i dodatne opreme marke Volks wagen, te nadoknadu troškova postupka od strane privrednog subjekta ASA AUTO. Konkurencijski savjet je ocijenio da bez provođewa postupka nije moguće utvrditi postojanje povrede Zakona od strane privrednog subjekta ASA AUTO, navedeno u Zahtjevu, te je na 72. (sedamdestdrugoj) sjednici, održanoj dana 18. septembra 2008. godine, donio Zakqučak o pokretanju postupka, broj: 01-06-26-027-5-II/08 (u daqnjem tekstu: Zakqučak), u smislu člana 32. stav (2) Zakona. Konkurencijski savjet je dostavio, u skladu sa članom 33. stav (1) Zakona, privrednom subjektu ASA AUTO Zahtjev i Zakqučak, da iznese pismeno mišljenje, dana 19. septembra 2008. godine broj: 01-06-26-027-6-II/08, sa zahtjevom za dostavlje - nje dokumentacije u vezi predmetnog postupka. Punomoćenik privrednog subjekta ASA AUTO je dostavio, u smislu člana 33. st. (2) i (3) Zakona, pismeno mišljenje sa traženom dokumentacijom u ostavljenom vremenskom roku, dana 3. oktobra 2008. godine broj: 01-06-26-027-7-II/08, navodeći u bitnom sljedeće: -da su privredni subjekt Volks wagen AG (Isporučilac) i privredni subjekt ASA AUTO (im porter) zakqučili Ugovor za im portera za putnički pro gram, dana 30. juna 2004. godine i Ugovor za im porter-a za privredni pro gram, dana 1. aprila 2008. godine (u daqnjem tekstu: Ugovori za Im - porter-a), te da je privredni subjekt ASA AUTO na osnovu predmetnih Ugovora za im portera, kao i na osnovu ranijih ugovora zakqučenih 1999. godine, jedini ovlašteni (ekskluzivni) uvoznik proizvoda marke Volks wagen za područje Bosne i Hercegovine; -da privredni subjekt ASA AUTO u prodajno servisnoj mreži je zakqučio Ugovore o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen sa 11 (jedanaest) ovlaštenih trgovaca u Bosni i Hercegovini (Tabela 1.); -da je privredni subjekt ASA AUTO, u skladu sa tačkom 14. Dodatak A Pisma namjere, odustao od Pisma namjere, dana 28. aprila 2008. goodine, odnosno od zakqučivawa Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda markeVolks wagen sa privrednim subjektom M.R.M., navodeći da je privredni subjekt M.R.M. prekršio tačku 15. alineje 6., 7., 9. i 10. Dodatak A Pisma namjere neovlaštenim uvozom i prodajom novih vozila marke Volks wagen, neovlaštenim oglašava - njem kao dis trib uter vozila marke Volks wagen, neovlaštenim korištenjem zaštitnog znaka Volks wagen i neovlaštenim učestvovanjem na javnim tenderima nudeći vozila markeVolks wagen; -da privredni subjekt ASA AUTO u ovom predmetu smatra mjerodavnim tržištem prodaju svih novih vozila u Bosni i Hercegovini, i da se ne može izdvajati proizvod, odnosno određena marka vozila, jer za svako vozilo marke Volks - wagen postoji odgovarajući supstitut /zamjensko vozilo neke druge marke na tržištu Bosne i Hercegovine u okviru Koncerna Volks wagen AG, kao što su: Škoda, Audi, Seat ili kod drugih proizvođača vozila Renault, Ford, Gen eral Mo tors, Hyndai & KIA; -da privredni subjekt ASA AUTO nema dominantan položaj niti je zloupotrebio isti, budući da je njegovo tržišno učešće ispod 40,0% na relevantnom tržištu prodaje svih novih vozila u Bosni i Hercegovini (vozila marke Škoda, Volks wagen, Seat itd), i da poslovno djelovanje istoga ne krši Zakon, te da je usklađeno sa Odlukom o grupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila; -da je Zahtjev u cjelosti zasnovan na netačnim informaci - jama i pogrešnom tumačenju Zakona i drugih propisa o zaštiti konkurencije (Odluka o definisanju kategorije dominantnog položaja, Odluka o grupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila), te da je kao takav neosnovan. Slijedom navedenoga privredni subjekt ASA AUTO je tražio od Konkurencijskog savjeta donošenje rješewa kojim se odbija Zahtjev privrednog subjekta M.R.M. kao neosnovan, odbijanje prijedloga za donošenje privremene mjere, izricanje novčane kazne Podnosiocu zahtjeva radi davawa netačnih informacija u Zahtjevu i nalaganje plaćawa troškova postupka privrednom subjektu M.R.M.. Budući da se u predmetnom postupku radi o strankama sa suprotnim interesima, u smislu člana 39. Zakona, a radi ostvarivawa načela materijalne istine, u smislu člana 9. Zakona o upravnom postupku, i u svrhu utvrđivawa pravnog stawa stvari, Konkurencijski savjet je zakazao usmenu raspravu. Usmena rasprava zakazana za dan 4. novembra 2008. godine odgođena je na zahtjev strana u postupku, te je održana dana 17. novembra 2008. godine, u prostorijama Konkurencijskog savjeta, uz prisustvo advokata Zorana Palamete, punomoćenika privrednog subjekta M.R.M. i advokata Mehmeda Spahe, punomoćenika privrednog subjekta ASA AUTO. Strane u postupku tokom usmene rasprave su ostale pri svojim navodima iznijetim u Zahtjevu, odnosno u pismenom mišljenju o Zahtjevu i Zakqučku. Na usmenoj raspravi, na osnovu člana 105. stav (4) Zakona o upravnom postupka, strane su upozorene na podnošenje zahtjeva za naknadu troškova postupka. Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M. u Zapisnik (broj: 01-06-26-027-18-II/08) sa usmene rasprave je naveo vrijednost predmetnog spora od 6.500.000,00 KM. Budući da tokom usmene rasprave, stranke u postupku nisu međusobno dobile tražene podatke i odgovore, te radi utvrđivawa dodatnih činjenica i okolnosti koje nisu raspravljene, a koje strane smatraju bitnim za postupak, kao i razloga da je privredni subjekt ASA AUTO zatražio uvid u spis predmeta, zakazna je nova usmena raspravu za dan 1. decembra 2008. godine. Punomoćenik privrednog subjekts ASA AUTO, postupajući po zakqučku sa usmene rasprave održane dana 17. novembra 2008. godine, je podnio zahtjev za uvid u spis predmeta, u smislu člana 37. stav (3) Zakona, koji je Konkurencijski savjet odobrio, dana 18. novembra 2008. godine (akt broj: 01-06-26-027-20/08 i broj: 01-06-26-027-21/08), te je isti dan izvršen uvid u spis predmeta od Punomoćenika privrednog subjekta ASA AUTO. Nadalje, Punomoćenik privrednog subjekta ASA AUTO, postupajući po zakqučku sa usmene rasprave održane dana 17. novembra 2008. godine, u odgovoru na upit Podnosioca zahtjeva u vezi sa pojašnjenjem razloga za odustajanje od Pisma namjere, ponovio je navode iznesene u pismenom mišljenju o Zahtjevu, navodeći da je privredni subjekt M.R.M. neovlašteno koristio zaštitni znak Volks wagen na svome memorandumu i davao ponude za vozila marke Volks wagen (dokaz dostavljen uz podnesak broj: 01-06-26-027-22/08 od dana 20. novembra 2008. godine - ponuda privrednog subjekta M.R.M. za fizičko lice iz Tomislavgrada od dana 21. avgusta 2008. godine.). Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M., na usmenoj raspravi, održanoj dana 1. decembra 2008. godine, je dao mišljenje o dokumentaciji dostavljenoj od privrednog subjekta ASA AUTO (podnesak broj: 01-06-26-027-22/08 od dana 20. novembra 2008. godine), u vezi sa ponudom za vozilo marke Volks wagen na memorandumu privrednog subjekta M.R.M., sa znakom Volks wagen, navodeći da je privredni subjekt M.R.M. učestvovao na nekoliko javnih tendera za ponudu vozila marke Volks wagen uz saglasnost privrednog subjekta ASA AUTO, što potvrđuje i Izjava, od dana 26. maja 2008. godine g-dina Harisa Avdić, direktora privrednog subjekta ASA AUTO u vrijeme navedenih aktivnosti, odnosno implementacije obaveza iz Pisma namjere (u daqnjem tekstu: Izjava). Punomoćenik privrednog subjekta ASA AUTO, tokom usmene rasprave, održane dana 1. decembra 2008. godine, u skladu sa članom 105. Zakona o upravnom postupku u spis predmeta, je priložio zahtjev za naknadu troškova postupka u iznosu od 43.824,00 KM (Dodatak uz Zapisnik broj: 01-06-26-027-25-II/08). Konkurencijski savjet, na usmenoj raspravi održanoj dana 1. decembra 2008. godine, je zatražio od privrednog subjekta ASA AUTO dodatne podatke o svim ovlaštenim trgovcima i ukupnoj prodaji novih vozila marke Volks wagen u Bosni i Hercegovini, radi utvrđivawa relevantnog tržišta, te dostavljanje kompletnog Ugovora o im porter-u (zakqučenog između privrednog subjekta ASA AUTO i privrednog subjekta Volks wagen AG, dana 30. juna 2004. godine), a od privrednog subjekta M.R.M. je zatraženo dostavljanje Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Seat (zakqučen između privrednog subjekta ASA AUTO i privrednog subjekta M.R.M.), kojim je privredni subjekt M.R.M. postao jedan od ovlaštenih trgovaca za vozila marke Seat za Bosnu i Hercegovinu. Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M. postupajući po zakqučku sa usmene rasprave održane dana 1. decembra 2008. godine, podneskom od dana 3. decembra 2008. godine broj: 01-06-26-027-27/08, je dostavio Ugovor o prodaji i servisiranju proizvoda marke Seat, te specifikaciju o ukupnoj vrijednosti spora od 6.438.600,00 KM, kao i zahtjev za naknadu troškova postupka od 49.303,80 KM. Punomoćenik privrednog subjekta ASA A UTO, postupajući po zakqučku sa usmene rasprave od dana 1. decembra 2008. godine, je podneskom dana 9. decembra 2008. godine broj: 01-06-26-027-28/08, dostavio dodatke na Ugovor o im porteru, zakqučen između privrednog subjekta ASA AUTO i privrednog subjekta Volks wagen AG, dana 30. juna 2004. godine kojima su precizno određene ovlaštewa i obaveze privrednog subjekt ASA AUTO kao jedinog ovlaštenog (ekskluzivnog) uvoznika vozila marke Volks wagen za Bosnu i Hercegovinu. Nastavak postupka u skladu sa pravnim shvatanjem i primjedbama iz Presude Suda Bosne i Hercegovine Konkurencijski savjet je dostavio Presudu Podnosiocu zahtjeva privrednom subjektu M.R.M., dana 27. maja 2009. godine broj: 01-06-027-84-II/08, sa zahtjevom za dostavljanje dodatne dokumentacije, u skladu sa članom 38. Zakona, i u smislu pravnog shvatawa i primjedbi iz Presude, koja potvrđuje da je privredni subjekt ASA AUTO odustajanjem od Pisma namjere i zakqučivawa Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen, zloupotrebio dominantan položaj na relevantnom tržištu veleprodaje proizvoda marke Volks - wagen ovlaštenim trgovcima u Bosni i Hercegovini, u skladu sa članom 10. st. (1) i (2) tačke b) i c) Zakona, kako je navedeno u Zahtjevu. Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M., u odgovoru na zahtjev Konkurencijskog savjeta je dostavio, podneskom dana 1. juna 2009. godine broj: 01-06-027-92-II/08, dodatnu dokumentaciju koja potvrđuje da su neosnovane i netačne tvrdnje privrednog subjekta ASA AUTO da se neovlašteno reklamirao kao ovlašteni trgovac vozila marke Volks wagen, navodeći da je Autoportal.ba dana 27. avgusta 2007. godine na svojoj veb stranici greškom, i bez odobrewa privrednog subjekta M.R.M., objavio informaciju "da je privredni subjekt M.R.M. dobio licencu za Volks wagen" (dokazi - dopis od dana 28. avgusta 2007. godine privrednog subjekta ASA AUTO prema info-službi Autoportal.ba kojim se traži uklawanje netačne informacije, dopis privrednog subjekt M.R.M. od dana 28. avgusta 2007. godine prema privrednom subjektu ASA AUTO kojim obavještavaju da je netačna informacija objavljena na Autoportal.ba, dopis privrednog subjekta ASA AUTO od dana 28. avgusta 2007. godine prema privrednom subjektu M.R.M. potvrdi korekcije netačne informacije i dopis nadležne osobe Autoportal.ba od dana 28. avgusta 2007. godine privrednom subjektu M.R.M. kojim potvrđuje da je informacija objavljena greškom). Punomoćenik privrednog subjekta ASA AUTO, u podnesku od dana 8. juna 2009. godine zaprimljenom pod brojem: 01-06-26-027-105-II/08, je ponovio da je privredni subjekt M.R.M. neovlašteno na svom memorandumu koristio zaštitni znak Volks wagen, i da je nelegalno uvozio i prodavao vozila Volks - wagen u Bosnu i Hercegovinu u 2007. godini, budući da privredni subjekt ASA AUTO, kao jedini ovlašteni uvoznik nije isporučivao niti prodavao vozila marke Volks wagen privrednom subjektu M.R.M.. Konkurencijski savjet je radi omogućavawa stranama u postupku izvođenje novih materijalnih dokaza u smislu pravnog shvatawa i primjedbi iz Presude Suda Bosne i Hercegovine, održao usmenu raspravu dana 11. juna 2009. godine. Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M. je ponovio da u cijelosti ostaje kod predmetnog Zahtjeva, tražeći da Konkurencijski savjet naloži zakqučivanje Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen (privredni i putnički pro gram) pod jednakim uslovima utvrđenim u zakqučenom Ugovoru o prodaji i servisiranju vozila marke Volks wagen, odnosno prema planovima prodaje dogovorenim sa ovlaštenim trgovcem sa sjedištem u Širokom Brijegu, jer su opštine Široki Brijeg i Qubuški u istom Kantonu Federacije Bosne i Hercegovine i imaju slične uslove (broj stanovnika), te će na taj način ovlašteni trgovci imati iste tržišne uslove prodaje i servisirawa vozila marke Volks - wagen. Nadalje, Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M. je naveo da je netačna tvrdwa da privredni subjekt ASA AUTO nije isporučivao vozila marke Volks wagen privrednom subjektu M.R.M., tokom implementacije Pisma namjere, te je priložio veliki broj dokumenata između ovlaštenih lice privrednog subjekta ASA AUTO i privrednog subjekta M.R.M., koji potvrđuju međusobnu poslovnu saradnju u vezi sa nabavkom i isporukom raznih vrsta vozila marke Volks wagen (dokazi dostavljeni na usmernoj raspravi - Dodatak Zapisniku broj: 01-06-26-027-118-II/08 od dana 11. juna 2009. godine - ponuda privrednog subjekta ASA AUTO od dana 14. februara 2007. godine broj: VW-NFZ-064/07 privrednom subjektu M.R.M. u vezi sa nabavkom vozila marke Caddy Furgon 2.0; dopis privrednog subjekta ASA AUTO od dana 7. avgusta 2007. godine privrednom subjektu M.R.M. u vezi sa nabavkom vozila marke Passat 1,9 TDI; dopis privrednog subjekta ASA AUTO od dana 7. avgusta 2007. godine za privredni subjekt M.R.M. kojim je u dodatku dostavljen račun - otpremnica broj: 35006048 za putničko vozilo Golf 2.0 TDI; dopis privrednog subjekta ASA AUTO od dana 24. septembra 2007. godine za privredni subjekt M.R.M. kojim je u dodatku dostavljena ponuda broj: 5087/07 za putničko vozilo Touareg; dopis privrednog subjekta ASA AUTO od dana 6. decembra 2007. godine privrednom subjektu M.R.M. za nabavku vozila marke Passat 1,9 TDI; naruxbenica privrednog subjekta M.R.M. od dana 12. decembra 2007. godine za vozilo marke Golf 5 TDI dostavljena privrednom subjektu ASA AUTO). Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M., na usmenoj raspravi, je priložio dokumentaciju koja potvrđuje da je privredni subjekt M.R.M. učestvovao na nekoliko javnih tendera za ponudu vozila marke Volks wagen (Passat 1,9 TDI za fizičko lice iz Tomislavgrada i Golf 2,0 TDI za fizičko lice Dragu Petkovića, Qubuški) uz saglasnost privrednog subjekta ASA AUTO, i isporuku vozila Volks wagen od strane privrednog subjekta ASA AUTO što je potvrdio dostavljanjem korespodencije između ovlaštenih predstavnika privrednog subjekta ASA AUTO i privrednog subjekta M.R.M. koja potvrđuje dogovor o cijenama, vrsti i način isporuke vozila marke Volks wagen (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev i Dodatak Zapisniku broj: 01-06-26-027-118-II/08 sa usmene rasprave od dana 11. juna 2009. godine - dopis privrednog subjekta ASA AUTO od dana 7. avgusta 2007. godine privrednom subjektu M.R.M. u vezi sa nabavkom vozila marke Passat 1,9 TDI; dopis privrednog subjekta ASA AUTO od dana 7. avgusta 2007. godine za privredni subjekt M.R.M. kojim je u dodatku dostavljen račun - otpremnica broj: 35006048 za putničko vozilo Golf 2.0 TDI; dopis privrednog subjekta ASA AUTO od dana 24. septembra 2007. godine za privredni subjekt M.R.M. kojim je u dodatku dostavljen ponuda broj: 5087/07 za putničko vozilo marke Volks wagen - Touareg); Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M., na usmenoj raspravi je ponovio da su navodi privrednog subjekta ASA AUTO da je nelegalno uvozio i prodavao vozila marke Volks - wagen u Hercegovini neosnovani, što je potvrdio i dostavljanjem Izvještaja sudske pisarnice Opštinskog suda Qubuški broj: 063-0-Kr-09-000381 od dana 26. maja 2009. godine i Izvještaj Kantonalnog suda u Širokom Brijegu broj:063-0-Kr-09-000683 od dana 27. maja 2009. godine, da se ne vode postupci za privredni prestup u zadwih pet godina protiv privrednog subjekta M.R.M. (dokaz - Dodatak uz Zapisnik sa usmene rasprave broj: 01-06-26-027-118-1-II/08). Nadalje, Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M., navode privrednog subjekta ASA AUTO da je prekršio tačku 15. alineja 7. Pisma namjere, odnosno da je prodavao vozila druge marke u Bosni i Hercegovini bez pisane saglasnosti privrednog subjekta ASA AUTO, smatra neosnovanim, budući da nije prodavao vozila druge marke, što potvrđuje i predmetna Izjava direktora Harisa Avdića, ali je kao ovlašteni trgovac u Bosni i Hercegovini vršio prodaju vozila marke Seat, prema Ugovoru o prodaji i servisiranju proizvoda marke Seat zakqučenim sa privrednim subjektom ASA AUTO (dana 23. decembra 2003. godine), koji je važio do dana 31. decembra 2007. godine. Punomoćenik privrednog subjekt ASA AUTO je ostao pri ranijem stavu navedenom u pismenom mišljenju o Zahtjevu i ponovio da je privredni subjekt M.R.M. nakon potpisivawa Pisma namjere nelegalno uvozio i prodavao vozila marke Volks wagen i druga vozila u Bosni i Hercegovini, te da će dati mišljenje o materijalnim dokazima koja je priložio Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M. tokom usmene rasprave (da je privredni subjekt ASA AUTO tokom implementacije Pisma namjere isporučivao vozila marke Volks wagen privrednom subjektu M.R.M.; da se privredni subjekt M.R.M. nije neovlašteno reklamirao kao ovlašteni trgovac za vozila marke Volks wagen; da privredni subjektu M.R.M. nije neovlašteno koristio zaštitni znak Volks - wagen), kao i na zahtjev privrednog subjekta M.R.M. kojim traži zakqučivanje Ugovora o prodaji i servisiranju vozila marke Volks wagen pod jednakim uslovima kako je to utvrđeno između privrednog subjekta ASA AUTO i ovlaštenog trgovca sa sjedištem u Širokom Brijegu, naknadno u odobrenom roku, u skladu sa zakqučkom sa usmene rasprave. Konkurencijski savjet na usmenoj raspravi je zatražio, u smislu pravnih shvatawa i primjedbi Suda Bosne i Hercegovine navedenih u Presudi i u ciqu utvrđivawa materijalne istine, u skladu sa članom 9. Zakona o upravnom postupku, dostavljanje od strane privrednog subjekta ASA AUTO materijalnih dokaza koji potvrđuju da je privredni subjekt M.R.M. prekršio tačku 15. alineje 6., 7., 9. i 10. Pisma namjere (odnosno da je nelegalno uvozio vozila marke Volks - wagen u Bosnu i Hercegovinu, da je nelegalno plasirao na tržište Bosne i Hercegovine druge marke vozila, da se neovlašteno reklamirao kao ovlašteni trgovac za vozila marke Volks wagen, da je neovlašteno koristio zaštitni znak Volks wagen, da je neovlašteno učestvovao na javnim tenderima za ponudu vozila marke Volks wagen, da se nije pridržavao identifikacije i standarda ugradnje primarnih Cl Volks wagen elemenata u prodajno-servisnom salonu), te dostavljanje svih pisanih smjernica i instrukcija, koje su predviđene tačkom 5. i tačkom 15. alineje 9. i 10. Pisma namjere i koje je privredni subjekt ASA AUTO dostavio privrednom subjektu M.R.M. tokom izvršavawa obaveza iz Pisma namjere, koje nisu precizno utvrđene Pismom namjere. U pismenom mišljenju privredni subjekt ASA AUTO, dana 19. juna 2009. godine broj: 01-06-26-027-129-II/08, o navodima privrednog subjekta M.R.M. sa usmene rasprave održane dana 11. juna 2009. godine je naveo da se protivi preciziranju zahtjeva kojim privredni subjekt M.R.M. od Konkurencijskog savjeta traži zakqučivanje Ugovora o prodaji i servisiranju vozila marke Volks wagen pod jednakim uslovima kako je to utvrđeno sa ovlaštenim trgovcem sa sjedištem u Širokom Brijegu. Punomoćenik privrednog subjekta ASA AUTO podnesenu dokumentaciju od privrednog subjekta M.R.M., na usmenoj raspravi održanoj dana 11. juna 2009. godine, smatra nerelevantnom za utvrđivanje činjeničnog stawa predmetnog postupka, te naglašava da dokumentacija koja se odnosi na aktivnosti oko isporuke vozila marke Volks wagen privred - nom subjektu M.R.M. od strane privrednog subjekta ASA AUTO samo potvrđuje da su stranke razmjewivale podatke o pojedinim vozilima marke Volks wagen, koji će biti predmet kasnijeg Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen, te da nema dokumenata o isporuci vozilu marke Volks wagen privrednom subjektu M.R.M. od strane privrednog subjekta ASA AUTO. Nadalje, Punomoćenik privrednog subjekta ASA AUTO je ponovio navedeno u pismenom mišljenju o Zahtjevu, u pogledu odustajawa od Pisma namjere, da je privredni subjekt M.R.M. nezakonito uvozio vozila marke Volks wagen, što je potvrdio dokumentom - neovjerena kopija Aneksa Ugovora o finansij - skom lizingu Hypo Alpe Adria Leas ing Sarajevo u kojem se privredni subjekt M.R.M. pojavquje kao Isporučilac vozila marke Volks wagen. Konkurencijski savjet u smislu pravnih shvatawa i primjedbi utvrđenih u Presudi, a u ciqu utvrđivawa materijalne istine zatražio dokumentaciju od svih ovlaštenih trgovaca za prodaju i servisiranje vozila marke Volks wagen u Bosni i Hercegovini (Tabela 1.) o provedenim procedurama u postupku prije zakqučivawa Ugovora o prodaji servisiranju vozila marke Volks wagen sa privrednim subjektom ASA AUTO, a posebno obavezama kandidata za ovlaštenog trgovca iz zakqučenih pisama namjere. Konkurencijski savjet je analizirao odredbe nekoliko pisama namjere zaqučenih između privrednog subjekta ASA AUTO i kandidata za ovlaštene trgovce - privrednog subjekta BERLINA d.o.o. Bihać, privrednog subjekta ICM Trade d.o.o. Bawa Luka, privrednog subjekta ACŠ AUTO CENTAR ŠKOQIĆ d.o.o. Tešaw i privrednog subjekta NIPEX d.o.o. Tuzla -Pismo namjere kandidata za ovlaštenog trgovca - privrednog subjekta ICM Trade d.o.o. Bawa Luka (zakqučeno dana 24. decembra 2004. godine - za razdoblje primjene 1. januar 2005. godine - 31. decembar 2005. godine): -tačka 9. Kandidat za ovlaštenog trgovca dužan je importer-u (ASA AUTO) dostavljati mjesečne izvještaje o prodaji automobila Volswagen (privredni i putnički program); -tačka 14. Kandidat za ovlaštenog trgovca (ICM Trade) dužan je ostvariti po određenoj dinamici broj prodatih vozila iz priloženog biznis plana; -tačka 15. Impotrer (ASA AUTO) u principu isporučuje Volkswagen proizvode (privredni i putnički program) kandidatu za ovlaštenog trgovca; -tačka 18. Impotrer ima pravo da otkaže ovo Pismo namjere u pisanom obliku u roku od 3 mjeseca računajući od dana uručewa otkaza; -tačka 19. alineja 5. Impotrer ima pravo da otkaže ovo Pismo namjere ako kandidat za ovlaštenog trgovca uprkos opomenama u znatnoj mjeri ne postiže dogovorene ciljeve u vezi sa plasmanom i učešćem na tržištu u skladu sa točkom 16. ovoga Pisma namjere. -Pismo namjere kandidata za ovlaštenog trgovca - privrednog subjekta ACŠ AUTO CENTAR ŠKOQIĆ d.o.o. Tešaw (zakqučeno dana 13. decembra 2002. godine - za razdoblje primjene 1. januara 2003. godine - 31. decembra 2003. godine, sadrži: -tačka 9. Kandidat za ovlaštenog trgovca (ACŠ AUTO CENTAR ŠKOQIĆ d.o.o. Tešaw) dužan je dostavljati mjesečne izvještaje o prodaji vozila Volswagen (privredni i putnički program) privrednom subjektu ASA AUTO; -tačka 14. Kandidat za ovlaštenog trgovca dužan je ostvariti po određenoj dinamici broj prodanih vozila iz priloženog biznis plana Volswagen (privredni i putnički program); -tačka 15. Direktni trgovac (ASA AUTO) u principu isporučuje Volkswagen proizvode (privredni i putnički program) (kandidatu za ovlaštenog trgovca ACŠ AUTO CENTAR ŠKOQIĆ d.o.o. Tešaw); -tačka 18. Direktni kupac (ASA AUTO) ima pravo da otkaže ovo Pismo namjere u pisanom obliku od 3 mjeseca računajući od dana uručewa otkaza. -Pismo namjere kandidata za ovlaštenog trgovca - privrednog subjekta BERLINA d.o.o. Bihać (zakqučeno 19. decembra 2001. godine - razdoblje primjene 1. januara 2002. godine - 31. decembra 2002. godine) sadrži: -tačka 10. Kandidat za ovlaštenog trgovca (BERLINA d.o.o. Bihać) dužan je ostvariti po određenoj dinamici broj prodanih vozila iz priloženog biznis plana Volswagen (privredni i putnički program); -tačka 14. firma ASA AUTO d.o.o. Sarajevo isporučuje Volkswagen proizvode (privredni i putnički program), samo uz plaćanje unaprijed (kandidatu za ovlaštenog trgovca BERLINA d.o.o. Bihać); -tačka 18. firma ASA AUTO d.o.o. Sarajevo ima pravo da otkaže ovo Pismo namjere u pisanom obliku u otkaznom roku od 3 mjeseca računajući od dana uručewa otkaza. -Pismo namjere kandidata za ovlaštenog trgovca - privrednog subjekta NIPEX d.o.o. Tuzla (zakqučeno dana 23. marta 1999. godine - za razdoblje primjene 23. marta 1999. godine - 31. decembra 1999. godine) sadrži: -tačka 10. firmi NIPEX se dozvoljava da za vrijeme trajawa dogovora koristi zaštitni znak marke Volkswagen u formi koju odobri Direktni trgovac (ASA AUTO); -tačka 12. Trgovac (firma NIPEX) se obavezuje da će Direktnom trgovcu dostaviti plan prodaje proizvoda i te da će isti u potpunosti ispuniti; -tačka 13. Direktni trgovac (ASA AUTO) isporučuje Trgovcu (NIPEX) proizvode Volkswagen (putnički i privredni program) u principu samo uz plaćanje unaprijed. Relevantno tržište U skladu sa članom 3. Zakona i čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH,", broj 18/06) relevantno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda koji su predmet obavljanja djelatnosti privrednih subjekata na određenom geografskom području. Relevantno tržište proizvoda obuhvata sve proizvode koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjewivim, pod prihvatqivim uslovima, imajući u vidu osobito wihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajnu namjenu, način uptrebe, uslove prodaje i cijene. Relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupnu ili značajan dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoqno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim tržištima. Relevantno tržište proizvoda predmetnog postupka je tržište veleprodaje proizvoda marke Volks wagen ovlaštenim trgovcima. Relevantno geografsko tržište predmetnog postupka je tržište Bosne i Hercegovine, budući da privredni subjekt djeluje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. U smislu navedenog Konkurencijski savjet za relevantno tržište predmetnog postupka je utvrdio tržište veleprodaje proizvoda marke Volks wagen ovlaštenim trgovcima na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Konkurencijski savjet pojam "proizvod marke Volkwfagen" preuzelo iz Dodatka 3. (ugovorni proizvodi) Ugovora za im - porter-e, u kojem je navedeno da se to odnosi na rezervne dijelove, dodatnu opremu i nova vozila marke Volks wagen. Konkurencijski savjet prilikom utvrđivawa relevantnog proizvoda, u sektoru ekskluzivne distribucije, uzeo u obzir da svaka marka vozila (ukqučujući rezervne dijelove i dodatnu opremu) ima međusobno značajne razlike i ne može se smatrati zamjenskim proizvodom, te svaka marka vozila ima posebno relevantno tržište, na kojem se trebaju primjewivati mjere zaštite slobodne tržišne konkurencije. Takođe, Konkurencijski savjet u postupku utvrđivawa relevantnog tržišta je analizirao i kriterije iz člana 6. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržištu, u smislu zamjewivosti potražnje i ponude, postojanje potencijalnih tržišnih konkurenata i barijera posebno prvnih i administartivnih za pristup tržištu. Konkurencijski savjet je u postupku utvrđivawa relevantnog tržišta koristio i propise i praksu Evropske komisije iz oblasti tržišne konkurencije u auto-industriji (propisi navedeni gore u Pravnom okviru predmetnog postupka). Privredni subjekt ASA AUTO je zakqučio Ugovore o prodaju i servisiranju proizvoda marke Volks wagen (za privredni i putnički pro gram) u Bosni i Hercegovini, sa: Tabela 1. R.b.Ovlašteni trgovac Adresa 1.ASA PVC Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo 2.AC Quattro Put života, 71000 Sarajevo 3.Auto kuća Jelić Alojza Stepinca 4, 88220 Široki Brijeg 4.Jelić auto Rodoč bb, 88000 Mostar 5.Nipex Qepunica bb, 72000 Tuzla 6.Berlina Zagrebačka 57, 75000 Bihač 7.Brčko gas Bawalučka 8, 76100 Brčko 8.Servis Vidović Prote Nikole Kostića 1, 78000 Bawa Luka 9.I.C.M. Trade Glamočani bb, 78250 Laktaši 10.ACŠ Auto centar Škoqić Marin Han bb, 74260 Tešaw 11.MIRAKIS Nikole Bojovića 13,73309 Brod kod Foče Izvor: podaci privrednog subjekta ASA AUTO Prodaja novih vozila (privredni i putnički pro gram) marke Volks wagen od strane ovlaštenih trgovaca, odnosno privrednih subjekta sa kojima je privredni subjekt ASA AUTO zakqučio Ugovor o prodaju i servisiranju proizvoda marke Volks wagen u Bosni i Hecegovini, je iznosila 2.175 vozila u 2007. godini. Pored prodaje vozila marke Volks wagen privredni subjekt ASA AUTO distribuira u Bosni i Hercegovini i vozila marke Škoda, Seat i druga, te pokriva oko 37,0-40,0% tržišta svih novih vozila u Bosni i Hercegovini u 2007. godini. Presudne činjenice predmetnog postupka Prema članu 36. Zakona za primjenu važećih odredbi o konkurenciji propisano je da u postupku zaštite tržišne konkurencije teret dokazivawa je na strani koja je podnijela zahtjev za pokretanje postupka, te je u konkretnom slučaju privredni subjekt M.R.M. dokazao zloupotrebu dominantnog položaja privrednog subjeka ASA AUTO, u smislu člana 10. stav (2) tačke b) i c) Zakona. Konkurencijski savjet je subsidijarno prijewivao načelo materijalne istine, u smislu člana 9. Zakona o upravnom postupku, te pravno shvatanje i primjedbe iz Presude Suda Bosne i Hercegovine, kada je teret dokazivawa na strani koja je u postupku iznosila određene tvrdnje, koje se ne odnose na član 36. Zakona, odnosno ne odnose na odredbe o konkurenciji. Konkurencijski savjet za dokazivanje pravno relevantnih činjenica u predmetnom postupku je koristio različite pisane isprave stranaka u postupku (pisanu korespodenciju - pisma, dopise, e-mail-ove, izjave svjedoka, različite ugovore, tehničku dokumentaciju i slično), vještačewa urađena od nadležnih institucija, te dokumentaciju pribavljenu od drugih pravnih lice koja je sadržajem i oblikom u smislu odredbi Zakona o upravnom postupku. Konkurencijski savjet u postupku uzeo u obzir sljedeće presudne činjenice: -da je privredni subjekt ASA AUTO (im porter) na osnovu Ugovor za im porter-a za putnički progran sa privrednim subjektom Volks wagen AG, Savezna Republika Wemačka (Isporučilac), zakqučenog u 1999. godini, odnosno dana 30. juna 2004. godine i Ugovor za im porter-a za privredni pro - gram, od dana 1. aprila 2008. godine, jedini ovlašteni (ekskluzivni) im porter (uvoznik) proizvoda marke Volks - wagen u Bosnu i Hercegovinu (za privredni i putnički pro gram); -da je obaveza Im porter-a na osnovu Ugovora za im porter-a izvršavanje plana prodajno servisne mreže prema standardima propisanim od Isporučioca (Volks wagen AG) na način da osigura efikasne usluge u sektoru prodaje vozila i servisnih službi, te osiguranje konkurentnog prisustva proizvoda marke Volks wagen na cijelom području Bosne i Hercegovine; -da privredni subjekt ASA AUTO na osnovu Ugovora za im - porter-a ima dominantan položaj jer nema konkurenata na tržištu veleprodaje vozila marke Volks wagen, budući da se ista iskqučivo mogu nabaviti od privrednog subjekta ASA AUTO, odnosno da drugi privredni subjekti iz Bosne i Hercegovine ne mogu uvoziti i prodavati vozila marke Volks wagen iz neke druge zemlje Evrope, jer proizvođač vozila (Volks wagen AG) ne dozvoljava uvoz za daqnju prodaju vozila osim preko im porter-a, u ovom slučaju privrednog subjekta ASA AUTO; -da su privredni subjekt M.R.M. i privredni subjekt ASA AUTO zakqučili Pismo namjere, dana 16. maja 2007. godine, kojim su utvrđene osnovne obaveze i prava ugovornih strana (Dodaci A i C Pisma namjere); -da su privredni subjekt ASA AUTO i privredni subjekt M.R.M. tokom 2007. godine izvršavali sve preuzete obaveze iz Pisma namjere, te da nije bilo pisanih primjedbi od strane privrednog subjekta ASA AUTO, odnosno g-dina Harisa Avdića, direktora privrednog subjekta ASA AUTO na provođenje obaveza iz Pisma namjere od strane privrednog subjekta M.R.M.; -da je kandidat za ovlaštenog trgovca privredni subjekt M.R.M. izgradio prodajno-servisni sa lon u roku prema Tremin planu Dodatak C Pisma namjere (dokazi dokumentacija dostavljena uz Zahtjev, navedena na stranici 6. stav 7. ovoga Rješewa) i prema Projektu odobrenom od ovlaštenih lice privrednog subjekta ASA AUTO i privrednog subjekta Volks wagen AG; -da je privredni subjekt ASA AUTO četrnaest dana nakon izgradnje prodajno-servisnog salona, dopisom dana 28. aprila 2008. godine, odustao od Pisma namjere, odnosno od obaveze zakqučivawa Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen sa privrednim subjektom M.R.M. navodeći da je privredni subjekt M.R.M. prekršio tačku 15. alineje 6., 7., 9. i 10. Pisma namjere; -da je kandidat za ovlaštenog trgovca privredni subjekt M.R.M. dokazao da je ispunio tačku 15. alineja 6. Pisma namjere, odnosno da se pridržavao principa i standarda identifikacije prodajno-servisnog salona sa primarnim Cl Volks wagen elementima, te nisu osnovani navodi privrednog subjekta ASA AUTO (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev, navedena na stranici 6. stav 3. ovoga Rješewa); Elaborat o procjeni vrijednosti objekta prodajno-ser - visnog salona urađen od strane sudskog vještaka građevinske i finansijske struke, dana 16. juna 2008. godine, potvrđuje da su u predmetni objekat ugrađeni primarni Volks wagen Cl elementima (oznake) prema utvrđenim standardima za marku Volks wagen (dokumentacija dostavljena uz Zahtjev). -da je kandidat za ovlaštenog trgovca privredni subjekt M.R.M. dokazao da je ispunio tačku 15. alineja 7. Pisma namjere, odnosno da je na osnovu saglasnosti Impotrer-a provodio aktivnosti plasmana na tržištu Bosne i Hercegovine vozila druge marke, te nisu osnovane tvrdnje privrednog subjekta ASA AUTO o nezakonitom uvozu drugih vozila od strane privrednog subjekta M.R.M.; Privredni subjekt M.R.M. na osnovu Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Seat zaqučenog sa privrednim subjektom ASA AUTO, dana 23. decembra 2003. godine, je dokazao da je kao ovlašteni trgovac uvozio i prodavao samo vozila marke Seat u Bosnu i Hercegovinu u 2007. godini, odnosno u vrijeme implementacije Pisma namjere (dokaz - podnesak privrednog subjekta M.R.M. dana 9. decembra 2008. godine broj: 01-06-26-027-28/08). Takođe, Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M. je dostavio Izvještaj sudske pisarnice Opštinskog suda Qubuški broj: 063-0-Kr-09-000381 od dana 26. maja 2009. godine, i Izvještaj Kantonalnog suda u Širokom Brijegu broj: 063-0-Kr-09-000683 od dana 27. maja 2009. godine, koji potvrđuje da se protiv privrednog subjekta M.R.M. ne vodi postupak za privredni prestup u zadwih pet godina, što potvrđuje da su netačni navodi privrednog subjekta ASA AUTO o nezakonitom uvozu vozila marke Volks wagen u Bosnu i Hercegovinu (dokumentacija uz Zapisnik sa usmene rasprave broj: 01-06-26-027-118-II/08 od dana 11. juna 2009. godine). Konkurencijski savjet je utvrdio da dokumentacija dostavljena od Punomoćenika privrednog subjekta ASA AUTO podneskom dana 19. juna 2009. godine broj: 01-06-26-027-137-II/08, a koja se odnosi na kopiju Aneksa Ugovora o lizingu Hypo Alpe Adria Leas ing Sarajevo, od dana 3. januara 2007. godine, dopunjen dana 7. januara 2009. godine, i e-mail korespodenciju od dana 16. juna 2009. godine između ovlaštenih lice privrednog subjekta ASA AUTO i privrednog subjekta Volks wagen, Republika Slovenija u vezi sa isporukom jednog vozila marke Volks wagen (Passat) iz Republike Slovenije u Bosnu i Hercegovinu, nije relevantan dokaz, jer se predmetni Aneks Ugovora o lizingu odnosi na razdoblje prije potpisivawa Pisma namjere (prije dana 16. maja 2007. godine) i razdoblje za 2009. godinu, odnosno nakon raskidawa Pisma namjere (poslije dana 28. aprila 2008. godine), te da navedena e-mail korespodencija potvrđuje da se ne radi o uvozu i porodaji novih vozila Volks wagen, odnosno da se radi o prodaji polovnih vozila u Bosnu i Hercegovinu, koji nisu predmet ovoga postupka, što je utvrđeno Pismom namjere i Ugovorom za im porter-a; -da je kandidat za ovlaštenog trgovca privredni subjekt M.R.M. dokazao da je ispunio sve smjernice i instrukcija iz tačke 15. alineja 9. i 10. Pisma namjere, odnosno da je izvršio identifikaciju prodajno-servisnog salona sa primarnim Cl Volks wagen elementima, izvršio nabavku alata i uređaja VAS 5051X od privrednog subjekta ASA AUTO, učestvovao u pripremanju Plana servisnih treninga za 2008. godinu, učestvovao u pripremanju instrukcije oko plana prodaje i Sistema bonusa (minimalni i ambiciozni) za 2008. godinu (dokumentacija dostavljena uz Zahtjev i uz Zakqučak sa usmene rasprave broj: 01-06-26-027-118-II/08), te nisu tačni navodi da se privredni subjekt nije pridržavao obaveza i smjernica iz Pisma namjere (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev broj: 01-06-26-027-II/08 od dana 9. jula 2008. godine, navedena na stranici 6. stav 3., 4., 5. i 6. ovoga Rješewa); -da je kandidat za ovlaštenog trgovca privredni subjekt M.R.M. dokazao da je učestvovao na javnim tenderima za vozila iz programa Volks wagen, na osnovu odobrewa privrednog subjekta ASA AUTA (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev broj: 01-06-26-027-II/08 dana 9. jula 2008. godine, uz Dodatak Zapisniku sa usmene rasprave od dana 11. juna 2009. godine broj: 01-06-26-027-118-II/08 i navedena na stranici 11. stav 5. ovoga Rješewa), što potvrđuje i Izjava g-dina Haris Avdića, direktora privrednog subjekta ASA AUTO, u vrijeme realizacije obaveza iz Pisma namjere (dokumrnzacija dostavljena uz Zahtjev broj: 01-06-26-027-II/08 od dana 9. jula 2008. godine); -da je kandidat za ovlaštenog trgovca privredni subjekt M.R.M., koristio zaštitni znak znak Volks wagen na svome memorandumu u nekoliko slučajeva, iskqučivo u svrhu reklamirawa u namjeri povećawa prodaje vozila marke Volks wagen na području Hercegovine, u skladu sa panašanjem dobrog privrednika i da takvo njegovo postupanje i djelovanje nema štetnih posljedica za privredni subjekt ASA AUTO; Konkurencijski savjet je utvrdio da privredni subjekt ASA AUTO nije identično utvrdio način korištenje zaštitnog znaka Volks wagen u pismima namjere prema drugim kandidatima za ovlaštenog trgovca, što potvrđuje i tačka 10. Pisma namjere zakqučenog sa privrednim subjektom NIPEX d.o.o. Tuzla (podnesak broj: 01-06-26-027-110-II/08 od dana 15. juna 2009. godine), kojom je omogućeno korištenje zaštitnog znaka Volks wagen, kandidatu za ovlaštenog trgovca privrednom subjektu NIPEX d.o.o. Tuzla, dok je korištenje zaštitnog znaka Volks wagen od privrednog subjekta M.R.M. smatrao razlogom za odustajanje od Pisma namjere. Privredni subjekt ASA AUTO svojim postupanjem i djelovanjem u ovom slučaju je primjenio različite uslove za istu vrstu poslova u odnosu na ostale, te je doveo privredni subjekt M.R.M. u neravnopravan, nepovoljan i diskriminirajući položaj u odnosu ostale kandidate za ovlaštenog trgovca, u smislu člana 10. stav (2) tačka c) Zakona; Nadalje, Konkurencijski savjet u ocjeni korištewa zaštitnog znaka Volks wagen od strane privrednog subjekta M.R.M. uzeo u obzir da primarni Volks wagen Cl elementi sa zaštitnim znakom Volks wagen, ugrađeni u prodajno-servisni sa lon privrednog subjekta M.R.M. (nakon isporuke od strane privrednog ASA AUTA) imaju istu namjenu, odnosno reklamiranje znaka i vozila marke Volks wagen, kao što je bila i namjera privrednog subjekta M.R.M. korištenjem toga znaka na vlastitom memorandumu. -da se kandidat za ovlaštenog trgovca privredni subjekt M.R.M. nije neovlašteno reklamirao kao ovlašteni trgovac budući da je Autoportal.ba greškom objavio tu informaciju, bez odobrewa i provjere sa privrednim subjektom M.R.M. (dokaz dokumentacija dostavljena podneskom dana 1. juna 2009. godine broj: 01-06-027-92-II/08, navedena na stranici 11. stav 5. ovoga Rješewa); -da privredni subjekt ASA AUTO, na zahtjev Konkurencijskog savjeta (sa usmene rasprave održane dana 11. juna 2009. godine - Zapisnik broj: 01-06-26-027-118-II/08) nije dostavio niti jednu pisanu instrukciju i smjernicu iz tačke 5. i tačke 15. alineja 9. i 10. Pisma namjere, koje se odnose na preciziranje obaveza kandidata za ovlaštenog trgovca privrednog subjekta M.R.M. koje nisu utvrđene u Pismu namjere (npr. način korištewa zaštitnog znaka Volks wagen, način učestvovawa na javnim tenderima za vozila marke Volks wagen, upozorenje na sankcije u slučaju kršenje instrukcija i smjernica itd), te je Konkurencijski savjet utvrdio da iste ne postoje; -da pisma namjere zakqučena između privrednog subjekta ASA AUTO i kandidata za ovlašteno g trgovca - privrednog subjekta ICM Trade d.o.o. Bawa Luka (podnesak broj: 01-06-26-027-111-II/08 od dana 15. juna 2009. godine), privrednog subjekta ACŠ AUTO CENTAR ŠKOQIĆ d.o.o. Tešaw (podnesak broj: 01-06-26-027-112-II/08 od dana 15. juna 2009. godine), privrednog subjekta BERLINA d.o.o. Bihać (podnesak broj: 01-06-26-027-109-II/08 od dana 15. juna 2009. godine) i privrednog subjekta NIPEX d.o.o. Tuzla (podnesak broj: 01-06-26-027-110-II/08 od dana 15. juna 2009. godine), se suštinski razlikuju od Pisma namjere zakqučenog sa privrednim subjektom M.R.M., i to: -da su sva četiri kandidata za ovlaštenog trgovca imala odredbu u svome Pismu namjere koja je istima omogućavala prodaju vozila marke Volkswagen direktno isporučenih od privrednog subjekta ASA AUTO, što je istima omogučavalo učestvovanje na javnim tenderima za vozila marke Volkswagen, dok u Pismu namjere zakqučenim sa privrednim subjektom M.R.M. takva odredba nije postojala; -da je privrednom subjektu NIPEX d.o.o. Tuzla, kao kandidatu za ovlaštenog trgovca, u tački 10. Pisma namjere omogućeno korištenje zaštitnog znaka Volkswagen, dok u Pismu namjere zakqučenim sa privrednim subjektom M.R.M. takva odredba nije postojala; -da obaveze utvrđene u tački 15. alineje 6. i 7. Pisma namjere privrednog subjekta M.R.M. (kao kandidata za ovlaštenog trgovca) koje se odnose na principe identifikacije objekta standardima za marku Volkswagen, odnosno da kandidat bez pisane saglasnosti importer-a ne može provoditi aktivnosti u vezi sa plasmanom na tržište Bosne i Hercegovine druge marke vozila, nisu nikako utvrđene u pismima namjere za navedena četeri kandidata za ovlaštenog trgovca; -da se Pismo namjere zakqučeno sa privrednim subjektom M.R.M. razlikuje - ima otkazni rok 7 dana, dok je u pismima namjere za gore navedene kandidate za ovlaštenog trgovca otkazni rok bio 3 mjeseca. Konkurencijski savjet analizom svih presudnih činjenice stranaka u postupku, i prikupljenih relevantnih dokaza od ostalih ovlaštenih trgovaca u Bosni i Hercegovini, te savjesne i brižqive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno je utvrdio: -da privredni subjekt ASA AUTO svojim postupanjem i djelovanjem, neosnovano odustao od Pisma namjere i zakqučivawa Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen sa privrednim subjektom M.R.M., iako je isti ispunio sve obaveze iz Pisma namjere, sa ponašannjem dobrog privrednika, kao i standardima propisanim pravilima, što je potvrđeno materijalnim dokazima dostavljenih od privrednog subjekta M.R.M.; -da je privredni subjekt ASA AUTO nametanjem dodatnih obaveza privrednom subjektu M.R.M., kandidatu za ovlaštenog trgovca, koje se odnose na ograničavawa isporuke vozila marke Volks wagen u Bosni i Hercegovinu od privrednog subjekta ASA AUTO, učestvovanje na tenderima za punude vozila marke Volks wagen, identifikaciju prodajno-servisnog salona sa primarnim Cl Volks wagen elementima i korištenje zaštitnog znaka Volks wagen, a posebno imajući u vidu da ista ograničewa nisu utvrđene smjernicama i instrukcijama u Pismu namjere, posebno da nisu utvrđena niti u pismima namjere zakqučenim sa ostalim kandidatima za ovlaštenog trgovca za prodaju vozila marke Volks wagen u Bosni i Hercegovini, narušio slobodnu tržišnu konkurenciju i zloupotrebio svoj dominantan položaj na relevantnom tržištu primjenom različitih uslova za istu ili sličnu vrstu poslova u odnosu na ostale, čime je doveo privredni subjekt M.R.M. u neravnopravan i nepovoljan konkurencij - ski položaj, u skladu sa članom 10. stav (2) tačka c) Zakona; -da Pismo namjere zakqučeno između privrednog subjekta ASA AUTO i privrednog subjekta M.R.M. se suštinski razlikuje od pisama namjere zakqučenih između privrednog subjekta ASA AUTO i kandidata za ovlaštenog trgovca - privrednog subjekta BERLINA d.o.o. Bihać, privrednog subjekta ICM Trade d.o.o. Bawa Luka, privrednog subjekta ACŠ AUTO CENTAR ŠKOQIĆ d.o.o. Tešaw i privrednog subjekta NIPEX d.o.o. Tuzla, što potvrđuje da je privredni subjekt ASA AUTO postupao selektivno i da nije primjewivao identične standarde i kriterije za sve privredne subjekte kandidate za ovlaštenog trgovca, i da je privredni subjekt ASA AUTO naknadno iste mijewao i selektivno primjewivao prema novim kandidatima za ovlaštenog trgovca, u ovom slučaju prema privrednom subjektu M.R.M, a isto nije dozvoljeno za ekskluzivne uvoznike, kakav sta tus ima privredni subjekt ASA AUTO za prodaju vozila marke Volks wagen u Bosni i Hercegovini, na taj nije je prekršio Odluku o grupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila odnosno povrijedio odredbe člana 10. stav (2) tačka c) Zakona. -da privredni subjekt ASA AUTO nije primjewivao identične proceduru za sve privredne subjekte, budući da nije sa svim ovlaštenim trgovcima zakqučio prvo Pismo namjere (npr. privredni subjekt Jelić Auto d.o.o. Mostar - podnesak broj: 01-06-26-027-125-II/08 od dana 19. juna 2009. godine, privredni subjekt Auto kuća Jelić d.o.o. Široki Brijeg - podnesak broj: 01-06-26-027-122-II/08 od dana 19. juna 2009. godine, privredni subjekt Servis Vidović d.o.o. Bawa Luka - podnesak broj: 01-06-26-027-136-II/08 od dana 29. juna 2009. godine, privredni subjekt Brčko gas d.o.o. Brčko - podnesak broj: 01-06-26-027-123-II/08 od dana 18. juna 2009. godine, itd), prije zakqučivawa Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen, te je primjenom različitih uslova za istu ili sličnu vrstu poslova u odnosu na ostale, povrijedio odredbe člana 10. stav (2) tačka c) Zakona; -da je privredni subjekt ASA AUTO zloupotrebio dominantan položaj ograničavanjem tržišta, jer je pravnom zaprekom, odnosno odustajanjem od zakqučivawa Ugovora o prodaju i servisiranju prozvoda marke Volks - wagen onemogućio ulazak privrednom subjektu M.R.M na relevantno tržište prodaje prozvoda marke Volks wagen ovlaštenim trgovcima, te je privredni subjekt ASA AUTO ograničavanjem broja ovlaštenih trgovaca na relevantnom tržištu prodaje i servisirawa vozila marke Volks wagen u Bosni i Hercegovini, ograničio tržište i tehnički razvoj tržišta na štetu potrošača, u skladu sa članom 10. stav (2) tačka b) Zakona, budući da je ograničio broj ovlaštenih trgovaca i na taj način slobodnu konkurenciju u smislu mogućnosti izbora za krajnje kupce kupovine vozila marke Volks wagen od više ovlaštenih trgovaca; -da privredni subjekt ASA AUTO je svojim djelovanjem i postupanjem zloupotrebio dominantan položaj i omogućio monopolsku poziciju privrednom subjektu Jelić Auto d.o.o. Mostar i privrednom subjektu Auto kuća Jelić d.o.o. Široki Brijeg, kao ovlaštenim trgovcima za prodaju vozila marke Volks wagen, odnosno omogućio samo jednom nezavisnom privrednom subjektu, jer se radi o povezanim društvima, u skladu sa članom 2. Zakona, budući da imaju istu vlasničku strukturi, odnosno da su u 100,0% vasništvu g-dina Žeqka Jelića, iskqučivo djelovanje na cijelom području Hercegovine. Konkurencijski savjet je uzeo u obzir da je privredni subjekt M.R.M. uložio značajna novčana sredstva za ispuwavanje obaveza iz Pisma namjere - ukupna investicija 6.218.600,00 KM - procjena sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina g-dina Nenada Krčuma, Ante Starčevića bb, 88000 Mostar, od dana 16. juna 2008. godine (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev) da su Ugovori o prodaji i servisiranju proizvoda markeVolks wagen potpisani od strane privrednog subjekta ASA AUTO sa drugim ovlaštenim trgovcima u Bosni i Hercegovini (npr. sa privrednim subjektom ACŠ AUTO CENTAR ŠKOQIĆ d.o.o. Tešaw, privrednim subjektom AC Quattro d.o.o. Sarajevo, privrednim subjektom Brčko-gas d.o.o. Brčko) potpisani u decembru 2003. godine na neodređeno vrijeme, te da su na snazi već 5 (pet) godina, te u ciqu primjene istih uslova na sve ovlaštene trgovce za prodaju i servisiranje proizvoda marke Volks wagen privredni subjekt ASA AUTO treba zakqučiti i sa privrednim subjektom M.R.M. Ugovor o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen u trajanju od najmanje 5 (pet) godina. Takođe, sklapanje predmetnog ugovora na razdoblje od najmanje pet godina je sa obavezom da će svaka strana u ugovoru obavijestiti drugu stranku najmanje šest mjeseci unaprijed o svojoj namjeri da neće obnoviti ugovor, je u skladu sa članom 8. stav (1) tačka a) Odluka o grupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila. Konkurencijski savjet u utvrđivanju trajawa roka predmetnog Ugovora, u skladu sa članom 43. stav (7) Zakona, u obzir je uzeo i ugovore o poslovnoj saradwi zasnovane na komparativnom pravu tržišne konkurencije Evropske unije (Uredba Komisije /EZ broj 1400/2002) kojima je propisano da se ugovori između disrtibutra i ovlaštenog trgovaca trebaju zakqučiti na vremensko razdoblje ne kraće od 5 (pet) godina. Konkurencijski savjet smatra da privredni subjekt ASA AUTO treba da zakquči Ugovor o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen (privredni i putnički pro gram) sa privrednim subjektom M.R.M. pod istim uslovima kako je zakqučen predmetni Ugovor sa ovlaštenim trgovcem sa sjedištem u Širokom Brijegu, jer su opštine Široki Brijeg i Qubuški u istom Kantonu, imaju približan broj stanovnika i ekonomski razvoj, i na taj način će se osigurati da prodaja i servisirawa vozila marke Volks wagen bude pod jednakim uslovima tržišne konkurencije. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u tačkama I. i II. dispozitiva ovoga Rješewa Budući da je, u tački I dispozitiva ovoga Rješewa, utvrđeno da je privredni subjekt ASA AUTO zloupotrebio dominantan položaja na relevantnom tržištu veleprodaje proizvoda marke Volks wagen ovlaštenim trgovcima u Bosni i Hercegovini, u smislu člana 10. stav (2) tačke b) i c) Zakona, Konkurencijski savjet može izreći, u smislu člana 48. stav (1) tačka b) Zakona, novčanu kaznu privrednom subjektu do 10,0% (deset) vrijednosti ukupnog godišnjeg prihoda, iz godine koja je prethodila godini u kojoj je nastupila povreda Zakona, radi zloupotrebe dominantnog položaja, prema odredbama člana 10. Zakona. Konkurencijski savjet, u smislu člana 48. stav (1) tačka b) Zakona, privrednom subjektu ASA AUTO izriće novčanu kaznu u iznosu od 150.000,00 KM (što predstavlja 0,072% ukupnog prihoda privrednog subjekta ASA AUTO u 2007. godini), jer je utvrđeno da je prekšio odredbe člana 10. stav (2) tačke b) i c) Zakona. Prilikom određivawa visine novčane kazne Konkurencijski savjet je utvrdio da narušavanje slobodne tržišne konkurencije na relevantnom tržištu od privrednog subjekta ASA AUTO zloupotrebom dominantnog položaja imalo negativan efekat na poslovanje privrednog subjekta M.R.M. u 2008. godini, te da je isti ograničio tehnički razvoj relevantnog tržišta na štetu krajwih potrošača. Visinom izrećene novčane kazne Konkurencijski savjet je imao prvenstveno za ciq sankcionisati privredni subjekt ASA AUTO radi kršenje Zakona, te upozoriti na obavezu poštivawa pravila tržišne konkurencije utvrđenih Zakonom. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u tački III. dispozitiva ovoga Rješewa Podnosilac zahtjeva je tražio donošenje rješewa o privremenoj mjeri, u smislu člana 40. Zakona, kojim se privredni subjekt ASA AUTO obavezuje isporučiti rezervne dijelove, dodatnu opremu i sva naručena vozila marke Volks - wagen. Konkurencijski savjet je odbio zahtjev za donošenjem rješewa o privremenoj mjeri kao neosnovan, jer nisu dostavljeni relevantni dokazi koji bi potvrdili navode o direktnim štetnim efektima za privredni subjekt M.R.M., u smislu člana 40. Zakona. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u tački IV. dispozitiva ovoga Rješewa Konkurencijski savjet prilikom računawa ukupnih troškova postupka, uzeo u obzir odredbe Zakona o upravnom postupku, Zakona o advokaturi (Službene novine Federacije BiH, br. 40/02 i 18/05), i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad advokata (Službene novine Federacije BiH, br. 22/04 i 24/04) (u daqnjem tekstu: Tarifa). Prema članu 105. stav (2) Zakona o upravnom postupku kada u postupku učestvuju dvije ili više strana sa suprotnim interesima, strana koja je izazvala postupak, a na čiju je štetu postupak okončan, dužna je protivnoj strani nadoknaditi opravdane troškove koji su toj strani nastali učestvovanjem u postupku. Prema članu 105. stav (3) Zakona o upravnom postupku troškovi za pravno zastupanje nadoknađuju se samo u slučajevima kad je takvo zastupanje bilo nužno i opravdano. U skladu sa članom 105. Zakona o upravnom postupku, punomoćenik privrednog subjekta M.R.M. je dana 3. decembra 2008. godine podneskom zaprimljenim pod brojem 01-06-26-027-27-II708 dostavio specifikaciju o vrijednosti spora od 6.438.600,00 KM (građevinskog zemqišta u vrijednosti od 1.502.700,00 KM; prodajno-servisni sa lon u vrijednosti objekta od 4.715.900,00 KM; izgubljena dobit za 2008. godinu od 220.000,00 KM) i zahtjev za nadoknadu troškova postupka od 49.303,80 KM. Konkurencijski savjet nije prihvatilo navedenu vrijednost spora utvrđenu u iznosu 6.438.600,00 KM, budući da vrijednost predmetnog spora mora iskqučivo biti u vezi sa štetom koja je nastala kršenjem člana 10. stav (2) tačka b) i c) Zakona. U skladu sa navedenim Konkurencijski savjet je utvrdio vrijednost spora od 220.000,00 KM, odnosno u vrijednosti izgubljene dobiti privrednog subjekta M.R.M. u 2008. godini, što predstavlja jednu osminu ukupnog prihoda ostvarenog u 2007. godini (ukupan prihod u 2007. godini iznosi 1.620.797,00 KM). Takođe, pri utvrđivanju vrijednosti spora u obzir je uzet i vremenski pe riod od dana sticawa uslova za zakqučenje ugovora od strane privrednog subjekta M.R.M. iz Pisma namjere (dana 1. maja 2008. godine) do dana podnešewa Zahtjeva, dana 9. jula 2008. godine. Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M. je na usmenoj raspravi održanoj dana 11. juna 2009. godine, dostavio novu specifikaciju troškova postupka u iznosu od 28.782,00 KM. Konkurencijski savjet je djelimično prihvatio zahtjev privrednog subjekta M.R.M. za naknadu troškova, uzimajući u obzir sljedeće: -troškove postupka odobrene Zakqučkom Konkurencijskog savjeta u iznosu od 7.698,60 KM, povećalo za troškove koji su nastali u ponovnom rješavanju po predmetnom postupku u smislu Presude Suda Bosne i Hercegovine, u iznosu od 2.340,00 KM, odnosno 2.737,80 KM s porezom na dodanu vrijednost, i to za: -novčani iznos od 780,00 KM za usmenu raspravu održanu dana 11. juna 2009. godine, utvrđen je na osnovu člana 13. Tarife, te odredbe člana 1. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o advokaturi u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema kojem pojedinačne radnje u postupku ne mogu prelaziti jednomjesečni prosječni lični dohodak u Federaciji Bosne i Hercegovine; -novčani iznos od 1.560,00 KM za dostavljene podneske, utvrđen je na osnovu člana 13. Tarife, te odredbe člana 1. Zakona o izmjenam Zakona o advokaturi u Federaciji Bosne i Hercegovine. Budući da se radi o nužnim i opravdanim troškovima, u smislu člana 105. Zakona o upravnom postupku, privredni subjekt ASA AUTO kao strana na čiju štetu je isti okončan dužan je Podnosiocu zahtjeva nadoknaditi troškove nastale učestvovanjem u postupku u iznosu od 10.436,40 KM. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u tački V i VI. dispozitiva ovoga Rješewa Privredni subjekt ASA AUTO nije dostavio novu specifikaciju troškova postupka, te je Konkurencijski savjet ranije dostavljenu specifikaciju troškova postupka u iznosu od 43.824,00 KM utvrdio kao važeću. Konkurencijski savjet je odbio zahtjev privrednog subjekta ASA AUTO za naknadu troškova postupka u novčanom iznosu od 43.824,00 KM, budući da je navedeni postupak privredni subjekt ASA AUTO izazvao svojim postupanjem i djelovanjem i da je završen na njegovu štetu, te nema pravo na nadoknadu troškova postupka, u smislu Zakona o upravnom postupku. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u tački VII. dispozitiva ovoga Rješewa Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješewa nije dopuštena žalba. Nezadovoqna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavqivawa ovog Rješewa. Broj 01-06-26-027-140-II/08 21. jula 2009. godine Sarajevo Predsjednik Dr Stjepo Prawić, s. r. Na osnovu člana 42. tačka c), člana 11., a u vezi sa članom 10. stav (2) tačke b) i c) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05 i 76/07), člana 193. stav (1) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04 i 88/07) u postupku pokrenutom na osnovu Zahtjeva za pokretanje postupka podnesenom od privrednog subjekta M.R.M. ex - port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Ljubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Ljubuški, putem punomoćenika Zajedničke advokatske kancelarije PALAMETA & PALAMETA, Kralja Zvonimira 15., 88000 Mostar, protiv privrednog subjekta Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo, postupajući po Presudi Suda Bosne i Hercegovine broj: U-41/09 od dana 7. maja 2009. godine, Konkurencijsko vijeće, na 91. (devedesetprvoj) sjednici održanoj dana 21. jula 2009. godine, je donijelo RJEŠENJE 1 I.Utvrđuje se da je privredni subjekt Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo, zloupotrebio dominantan položaj na tržištu veleprodaje proizvoda marke Volks wagen ovlaštenim trgovcima u Bosni i Hercegovini, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uslova prema privrednom subjektu M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Ljubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Ljubuški, za istu ili sličnu vrstu poslova u odnosu na ostale ovlaštene trgovce koji vrše prodaju i servisiranje proizvoda marke Volks wagen u Bosni i Hercegovini, u skladu sa članom 10. stav (2) tačke b) i c) Zakona o konkurenciji. II.Nalaže se privrednom subjektu Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo, u vremenskom roku od 30 (trideset) dana od prijema ovoga Rješenja, zaključivanje Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks - wagen (privredni i putnički pro gram) sa privrednim subjektom M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket - ing i usluge Ljubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Ljubuški, na vremensko razdoblje od najmanje 5 (pet) godina, odnosno pod jednakim uslovima utvrđenim u zaljučenim ugovorima o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen sa ostalim ovlaštenim trgovcima u Bosni i Hercegovini, te dostavljanje dokaza o istome Konkurencijskom vijeću, u vremenskom roku od 8 (osam) dana od dana zaključivanja predmetnog Ugovora. III.Izriče se novčana kazna privrednom subjektu Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo, u visini od 150.000,00 KM (stopedesethiljada), radi zloupotrebe dominantnog položaja, u skladu sa članom 10. stav (2) tačke b) i c) Zakona o konkurenciji, koju je dužan platiti u vremenskom roku od 8 dana, od dana prijema ovoga Rješenja. IV.Odbija se Zahtjev privrednog subjeta M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Ljubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Ljubuški za donošenje rješenja o privremenoj mjeri, kao neosnovan. V.Usvaja se dio zahtjeva za plaćanje troškova postupka podnesen od privrednog subjekta M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Ljubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Ljubuški, u iznosu od 10.436,40 KM. VI.Nalaže se privrednom subjektu Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo, da u roku od 15 (petnaest) dana od dostavljanja ovoga Rješenja izvrši uplatu trškova postupka, iz tačke V. dispozitiva ovog Rješenja, privrednom subjektu M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Ljubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Ljubuški. VII.Odbija se zahtjev privrednog subjekta Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo za plaćanje troškova postupka u iznosu od 43.824,00 KM, kao neosnovan. VIII.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entitita i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Ovim Rješenjem izvršava se Presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: U-41/09 (u daljnjem tekstu: Presuda) od dana 7. maja 2009. godine, kojom je Sud Bosne i Hercegovine uvažio Tužbu privrednog subjekta Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo (u daljnjem tekstu: ASA AUTO) i poništio Rješenje Konkurencijskog vijeća, broj: 01-06-26-027-29-II/08 od dana 13. januara 2009. godine (u daljnjem tekstu: poništeno Rješenje), te naložio Konkurencijskom vijeću da po ovom predmetnu donese novo rješenje, u smislu pravnog shvatanja i primjedbi u pogledu postupka navedenih u Presudi. Konkurencijsko vijeće Presudu Suda Bosne i Hercegovine je zaprimilo dana 26. maja 2009. godine pod brojem: 01-06-26-027-80-II/08. Prema članu 62. Zakona o upravnim sporovima ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04 i 88/07) kada sud poništi akt protiv kojega je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraća u stanje u kojemu se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen, te je pri donošenju novog rješenja tijelo vezano pravnim shvatanjima suda i primjedbama suda u vezi sa postupkom. Privredni subjekt ASA AUTO je dana 28. maja 2009. godine podneskom zaprimljenim pod brojem: 01-06-26-027-85-II/08, dostavio zahtjev Konkurencijskom vijeću za poduzimanje radnji u smislu Presude, a u vezi obaveze povrata plaćene novčane kazne od 150.000,00 KM, i zahtjev za davanje naloga Podnosiocu zahtjeva privrednom subjektu M.R.M. za povrat uplaćenih troškova postupka u novčanom iznosu od 7.698,00 KM. Konkurencijsko vijeće na 90. (devedesetoj) sjednici održanoj dana 16. juna 2009. godine, donijelo Rješenje o povratu novčanih sredstava privrednom subjektu ASA AUTO u iznosu od 150.000,00 KM, broj: 01-06-26-027-115-II/08, i Rješenje o odbijanju zahtjeva privrednog subjeta ASA AUTO za nalaganje privrednom subjektu M.R.M. povrat troškova postupka u iznosu od 7.698,00 KM, broj: 01-06-027-117-II/08, budući da je privredni subjekt M.R.M. izvršio povrat navedenog novčanog iznosa u propisanom roku, dana 5. juna 2009. godine (podnesak o potvrdi uplate dostavljen je Konkurencijskom vijeću dana 6. juna 2009. godine broj: 01-06-26-027-93-II/08). Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da privredni subjekt ASA AUTO nije izvršio obavezu tačke II. dispozitiva poništenog Rješenja, odnosno nije zaključio Ugovor o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen (privredni i putnički pro gram) sa 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 68/09 privrednim subjektom M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Ljubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Ljubuški (u daljnjem tekstu: M.R.M.). Presudom Suda Bosne i Hercegovine je potvrđeno da je Konkurencijsko vijeće u poništenom Rješenju pravilno utvrdilo relevantno tržište i da privredni subjekt ASA AUTO ima dominantan položaj na tržištu veleprodaje proizvoda marke Volks wagen ovlaštenim trgovcima u Bosni i Hercegovini. Punomoćenik privrednog subjekta ASA AUTO na usmenoj raspravi održanoj dana 11. juna 2009. godine je priložio Zahtjev za izuzeće odgovornog člana Konkurencijskog vijeća u ovom predmetu (dodatak Zapisniku broj: 01-06-26-027-118-56-II/08), u smislu člana 37. Zakona o upravnom postupku, kao razlog navodeći druge okolnosti koje dovode u sumnju nepristrasnost službene osobe, a koje nisu utvrđene u članu 35. istoga Zakona. Konkurencijsko vijeće, u skladu sa odredbama Zakona o konkurenciji i Zakona o upravnom postupku je donijelo, dana 16. juna 2009. godine broj: 01-06-26-027-120-II/08), Zaključak o odbijanju Zahtjeva privrednog subjekta ASA AUTO za izuzeće odgovornog člana Konkurencijskog vijeće (u daljnjem tekstu: Odgovorni član), podnesenog na usmenoj raspravi dana 11. juna 2009. godine, kao neosnovan jer Konkurencijsko vijeće nije utvrdilo nepravilnosti Odgovornog člana u procesnim radnjama predmetnog postupka, kako to navodi Punomoćenik privrednog subjekta ASA AUTO, budući da je isti postupao i djelovao na prikupljanju podataka od stranaka u postupku i drugih pravnih lice, u skladu sa članom 35. Zakona, te da je prema čuvanju poslovne tajne dostavljene od stranaka u postupku, postupao u skladu sa članom 38. Zakona. Pokretanje postupka Konkurencijskom vijeću podnesen je Zahtjev za pokretanje postupka (u daljnjem tekstu: Zahtjev), dana 9. jula 2008. godine broj: 01-06-26-027-II/08, od privrednog subjekta M.R.M., putem punomoćenika (punomoć izdata od privrednog subjekta M.R.M. dana 11. aprila 2008. godine) Zajedničke advokatske kancelarije PALAMETA & PALAMETA, Kralja Zvonimira 15., 88000 Mostar (u daljnjem tekstu: Podnosilac zahtjeva ili Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M.) protiv privrednog subjekta ASA AUTO, zastupanog po punomoćeniku Mehmedu Spaho, Advokatska kancelarija Spaho, Muhameda Kantardžića 3, 71000 Sarajevo (punomoć izdata dana 25. septembra 2008. godine od privrednog subjekta ASA AUTO) (u daljnjem tekstu: Punomoćenik privrednog subjekta ASA AUTO). Konkurencijsko vijeće uvidom u Zahtjev i priloženu dokumentaciju je utvrdilo da isti nije kompletan i uredan, u skladu sa članom 28. stav (1) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon), te je zatražilo dopunu Zahtjeva, u skladu sa članom 31. Zakona, aktom broj: 01-06-26-027-1-II/08 od dana 14. jula 2008. godine, koju je Podnosilac zahtjeva dostavio, dana 18. jula 2008. godine broj: 01-06-26-027-2-II/08. Konkurencijsko vijeće nakon kompletiranja Zahtjeva, u skladu sa članom 28. stav (3) Zakona, Podnosiocu zahtjeva izdalo je Potvrdu o prijemu kompletnog i urednog Zahtjeva, dana 16. septembra 2008. godine broj: 01-06-26-027-3-II/08. Stranke u postupku Privredni subjekt M.R.M. Privredni subjekt M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Ljubuški, Bana Jelačića b.b., 88320 Ljubuški, upisan u registar Općinskog suda u Širokom Brijegu pod matičnim brojem: 1-2101 dana 3. novembra 1994. godine, sa osnovnim kapitalom od 1.592.500,00 KM, sa vlasničkom strukturom: fizičko lice Manuela Leko, Ljubuški sa 17,74% vlasničkog udjela, fizičko lice Blago Rupčić, Ljubuški sa 19,46%, fizičko lice Emilija Bilić, Ljubuški sa 31,4% i privredni subjekt Andrea Giovanni d.o.o. Čitluk sa 31,4% vlasničkog udjela. Pretežne registrovane djelatnosti privrednog subjekta M.R.M. su trgovina na malo motornim vozilima i rezervnim dijelovima, održavanje, popravak i servisiranje motornih vozila. Privredni subjekt ASA AUTO Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 15, 71000 Sarajevo, upisano u registar Opštinskog suda Sarajevo pod matičnim brojem 1-15750, dana 30. decembra 1995. godine, sa osnovnim kapitalom od 50.000,00 KM, i sa vlasničkom strukturom: privredni subjekt ASA HOLD ING d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo sa 90,0% vlasničkog udjela i fizičko lice Nihad Imamović, Husrefa Redžića 21/III, 71000 Sarajevo, sa 10,0% vlasničkog udjela. Pretežne registrovane djelatnosti privrednog subjekta ASA AUTO su trgovina na veliko i malo motornim vozilima i rezervnim dijelovima, posredovanje u trgovini motornim vozilima, održavanje i popravak motornih vozila, proizvodnja motornih vozila. Pravni okvir predmetnog postupka Konkurencijsko vijeće u predmetnom postupku je primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), Odluke o definisanju kategorije dominantnog položaja ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), Odluke o grupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila ("Službeni glasnik BiH", broj 16/06). U provođenu postupka utvrđivanja činjeničnog stanja Konkurencijsko vijeće je primijenilo odredbe Zakona, koji je lex specicialis, te odredbe Zakona o upravnom postupku, koji se kao lex generalis primjenjuje u pojedinim pitanjima koja nisu obuhvaćena Zakonom. Konkurencijsko vijeće, na osnovu člana 43. stav (7) Zakona, koristilo je sudsku praksu Evropskog suda i odluke Evropske komisije, i to: Uredbu Evropske komisije (EZ) broj: 2790/1999 o primjeni člana 81(3) Ugovora o osnivanju Evropske zajednice, na kategorije vertikalnih sporazuma i usklađeno djelovanje, Smjernice za vertikalna ograničenja Evropske komisije (Službeni list C 291, 13/10/2000), Saopćenje Evropske komisije o definisanju relevantnog tržišta (97/ C 372/03), Uredbu Komisije (EZ) broj: 1400/2002 o primjeni člana 81(3) Ugovora na kategorije vertikalnih sporazuma i usklađenu praksu u sektoru motornih vozila. Zahtjev za pokretanje postupka Zahtjev je podnesen od privrednog subjekta M.R.M., u skladu sa članom 28. Zakona, radi utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja slobodne tržišne konkurencije zloupotrebom dominantnog položaja od strane privrednog subjekta ASA AUTO, u skladu sa članom 10. stav (2) tačke b) i c) Zakona. Podnosilac zahtjeva u bitnom je naveo sljedeće: -da je privredni subjekt M.R.M. dostavio privrednom subjektu ASA AUTO, dana 15. marta 2007. godine, prijedlog za proširenje poslovne saradnje na prodaju i servisiranje vozila marke Volks wagen, navodeći da je poslovna saradnja započela na osnovu dugoročnog Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Seat zaključenog između privrednog subjekta ASA AUTO i privrednog subjekta M.R.M dana 23. decembra 2003. godine; -da je privredni subjekt ASA AUTO prihvatio proširenje poslovne saradnje, te je potpisano Pismo namjere broj: 01/EK-79/07 (u daljnjem tekstu: Pismo namjere), dana 16. maja 2007. godine u Sarajevu, između privrednog subjekta ASA AUTO, zastupanog po direktoru g-dinu Harisu Avdić, i privrednog subjekta M.R.M. zastupanog po direktoru g-dinu Robertu Grubišić (dokaz - dokumentacija dostavljena uz Zahtjev); -da je Pismom namjere privredni subjekt M.R.M., kao kandidat za ovlaštenog trgovca, bio obavezan, u smisli tačke 8. Pisma namjere, izgraditi prodajno-servisni sa lon i skladište za originalne dijelove vozila marke Volks wagen na lokaciji Hrašljani bb Ljubuški do dana 1. maja 2008. godine (Dodatak C Pisma namjere), prema Projektu odobrenom od nadležnih lice Koncerna Volks wagen AG (dokazi dostavljni uz Zahtjev - projektna dokumentacija, skice i smjernice od dana 8. maja 2007. godine potpisane od strane g-đe Sprisch, arhitektice Koncerna Volks wagen AG); -da je privredni subjekt M.R.M. u 2007. godini i početkom 2008. godine ispunjavao preuzete obaveze utvrđene u Pismu namjere, što potvrđuju i materijalni dokazi, koji se odnose na: -isporuku primarnih Volkswagen Cl elemenata (oznaka) za identifkaciju prodajno-servisnog salona, u smislu tačke 15. alineja 6. Pisma namjere (dokazi dokumentacija dostavljena uz Zahtjev - zahtjev privrednog subjekta M.R.M. od dana 20. septembra 2007. godine dostavljen privrednom subjektu ASA AUTO za isporuku primarnih Volkswagen Cl elemenata (oznaka); ponuda privrednog subjekta Volkswagen AG broj: 307537 za isporuku Cl elemenata od dana 2. oktobra 2007. godine dostavljena privrednom subjektu ASA AUTO; ponuda privrednog subjekta ASA AUTO od dana 5. oktobra 2007. godine za isporuku Cl elemente dostavljena privrednom subjektu M.R.M.; međunarodni tovarni list od dana 30. novembra 2007. godine broj: 554969 kojim je izvršena isporuka Cl elemenata za privredni subjekt ASA AUTO; otpremnica privrednog subjekta ASA AUTO od dana 30. novembra 2007. godine broj: 049-AB/07-03 kojom je izvršena isporuka Cl elemenata za privredni subjekt M.R.M.; račun privrednog subjekta ASA AUTO od dana 7. decembra 2007. godine broj: 35014744 za isporuku Cl elemenata dostavljen privrednom subjektu M.R.M.); -isporuku uređaja VAS 5051X od strane privrednog subjekta ASA AUTO privrednom subjektu M.R.M., u smislu tačke 9. Pisma namjere (dokazi - dokumentacija dostavljena uz Zahtjev - zahtjev privrednog subjekta M.R.M. od dana 29. novembra 2007. godine privrednom subjektu ASA AUTO za isporuku uređaja i specijalnih alata za marku vozila Volkswagen; potvrda narudžbenice od strane privrednog subjekta M.R.M. dana 6. decembra 2007. godine za uređaj VAS 5051 privrednom subjektu ASA AUTO); -dostavljen Sistem bonusa i plan prodaje vozila marke Volkswagen za 2008. godinu (minimalni i ambiciozni) privrednog subjekta ASA AUTO za privredni subjekt M.R.M. (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev - dopis privrednog subjekta ASA AUTO od dana 11. decembra 2007. godine za privredni subjekt M.R.M. i dopis privrednog subjekta ASA AUTO sa planom prodaje dijelova i opreme za vozila marke Volkswagen i vozila marke Seat za 2008. godinu dostavljen privrednom subjektu M.R.M.); -dostavljenje od strane privrednog subjekta ASA AUTO Plana treninga radnika (mehaničara) svih ovlaštenih trgovaca vozilima marke Volkswagen, uključujući i mehaničare privrednog subjektu M.R.M., u smislu tački 6. i 12. Pisma namjere, (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev - dopis privrednog subjekta ASA AUTO od dana 16. januara 2008. godine sa rasporedom treninga za privredni subjekt M.R.M.); -posjeta predstavnika privrednog subjekta ASA AUTO i privrednog subjekta Volkswagen AG privrednom subjektu M.R.M. dana 5. decembra 2007. godine (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev - dopis privrednog subjekta ASA AUTO od dana 4. decembra 2007. godine privrednom subjektu M.R.M.). -da je privredni subjekt M.R.M. dana 14. aprila 2008. godine, izgradio prodajno-servisni sa lon, u smislu tačke 7. Pisma namjere i Termin plana Dodatak C Pisma namjere (dokazi dokumentacija dostavljena uz Zahtjev - Rješenje o izdavanju upotrebne dozvole doneseno od službe za prostorno uređenje i imovinsko pravne poslove Opštine Ljubuški broj: 04/1-23-124/08), te da je na osnovu tačke 13. Dodatak A Pisma stekao pravo na zaključivanje Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen; -da je punomoćenik privrednog subjekta ASA AUTO, četrnaest dana nakon izgradnje prodajno-servisnog salona, aktom broj: 18/17 od dana 28. aprila 2008. godine, obavijestio privredni subjekt M.R.M. o odustajanju privrednog subjekta ASA AUTO od Pisma namjere, odnosno daljnje poslovne saradnje navodeći da je prekršio odredbe tačke 15. alineje 6., 7., 9. i 10. Pisma namjere (dokaz dostavljen uz Zahtjev); -da su navedeni razlozi privrednog subjekta ASA AUTO za raskidanje Pisma namjere neosnovani, jer privredni subjekt M.R.M. smatra da je u potpunosti ispunio obaveze, instrukcije i smjerenice utvrđene u Pismu namjere, što pored dostavljenih materialnih dokaza potvrđuje i Izjava, data pod punom moralnom i krivičnom odgovornošću, od dana 26. maja 2008. godine g-dina Harisa Avdić, direktora privrednog subjekta ASA AUTO u razdoblju od dana 1. juna 2005. godine do dana 31. decembra 2007. godine (u vrijeme zaključivanja i implementacije obaveza iz Pisma namjere), da je privredni subjekt M.R.M. ispunio odredbe Pisma namjere (dokaz dostavljen uz Zahtjev); -da privredni subjekt ASA AUTO od potpisivanja Pisma namjere dana 16. maja 2007. godine do dana 28. aprila 2008. godine, nije u pisanom obliku obavijestio niti upozorio privredni subjekt M.R.M. na kršenje odredbi tačke 15. alineje 6., 7., 9. i 10. Pisma namjere; -da je privredni subjekt ASA AUTO odustajanjem od Pisma namjere i zaključivanja Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen zloupotrebio dominantan položaj, u skladu sa članom 10. st. (1) i (2) tačke b) i c) Zakona, jer je ograničio proizvodnju, tržište ili tehnički razvoj na štetu potrošača, odnosno primijenio različite uslove za iste ili slične poslove i na taj način doveo privredni subjekt M.R.M. u neravnopravan i nepovoljan položaj u odnosu na ostale kandidate za ovlaštenog trgovca na relevantnom tržištu prodaje vozila marke Volks wagen u Bosni i Hercegovini; -da privredni subjekt ASA AUTO ima dominantan položaj na tržištu prodaje vozila marke Volks wagen, jer je zaključivanjem ekskluzivnog ugovora sa privrednim subjektom Volks wagen AG (Savezna Republika Njemačka) postao jedini ovlašteni (ekskluzivni) Im porter proizvoda marke Volks wagen za područje Bosne i Hercegovine; -da je privredni subjekt ASA AUTO prekršio odredbe člana 4. stav (2) Odluke o definisanju kategorija dominantnog položaja na način da je svojim postupkom zatvorio tržište i odbio pristup drugim privrednim subjektima na relevantno tržište, te narušio efikasnu tržišnu konkurenciju i prekršio član 9. stav (1) tačku h) iste Odluke. Slijedom navedenog privredni subjekt M.R.M. je tražio od Konkurencijskog vijeća donošenje rješenja o zloupotrebi dominantnog položaja sprječavanjem, ograničavanjem ili narušavanjem slobodne konkurencije od strane privrednog subjekta ASA AUTO na tržištu prodaje vozila marke Volks - wagen, u smislu člana 10. st. (1) i (2) tačke b) i c) Zakona, donošenje privremene mjere kojom se privredni subjekt ASA AUTO obavezuje na isporuku svih naručenih vozila, rezervnih dijelova i dodatne opreme marke Volks wagen, te nadoknadu troškova postupka od strane privrednog subjekta ASA AUTO. Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da bez provođenja postupka nije moguće utvrditi postojanje povrede Zakona od strane privrednog subjekta ASA AUTO, navedeno u Zahtjevu, te je na 72. (sedamdestdrugoj) sjednici, održanoj dana 18. septembra 2008. godine, donijelo Zaključak o pokretanju postupka, broj: 01-06-26-027-5-II/08 (u daljnjem tekstu: Zaključak), u smislu člana 32. stav (2) Zakona. Konkurencijsko vijeće je dostavilo, u skladu sa članom 33. stav (1) Zakona, privrednom subjektu ASA AUTO Zahtjev i Zaključak, da iznese pismeno mišljenje, dana 19. septembra 2008. godine broj: 01-06-26-027-6-II/08, sa zahtjevom za dostavljenje dokumentacije u vezi predmetnog postupka. Punomoćenik privrednog subjekta ASA AUTO je dostavio, u smislu člana 33. st. (2) i (3) Zakona, pismeno mišljenje sa traženom dokumentacijom u ostavljenom vremenskom roku, dana 3. oktobra 2008. godine broj: 01-06-26-027-7-II/08, navodeći u bitnom sljedeće: -da su privredni subjekt Volks wagen AG (Isporučilac) i privredni subjekt ASA AUTO (Im porter) zaključili Ugovor za Importera za putnički pro gram, dana 30. juna 2004. godine i Ugovor za Importera za privredni pro gram, dana 1. aprila 2008. godine (u daljnjem tekstu: Ugovori za Importera), te da je privredni subjekt ASA AUTO na osnovu predmetnih Ugovora za Importera, kao i na osnovu ranijih ugovora zaključenih 1999. godine, jedini ovlašteni (ekskluzivni) uvoznik proizvoda marke Volks wagen za područje Bosne i Hercegovine; -da privredni subjekt ASA AUTO u prodajno servisnoj mreži je zaključio Ugovore o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen sa 11 (jedanaest) ovlaštenih trgovaca u Bosni i Hercegovini (Tabela 1.); -da je privredni subjekt ASA AUTO, u skladu sa tačkom 14. Dodatak A Pisma namjere, odustao od Pisma namjere, dana 28. aprila 2008. goodine, odnosno od zaključivanja Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen sa privrednim subjektom M.R.M., navodeći da je privredni subjekt M.R.M. prekršio tačku 15. alineje 6., 7., 9. i 10. Dodatak A Pisma namjere neovlaštenim uvozom i prodajom novih vozila marke Volks wagen, neovlaštenim oglašava - njem kao dis trib uter vozila marke Volks wagen, neovlašte - nim korištenjem zaštitnog znaka Volks wagen i neovlaštenim sudjelovanjem na javnim tenderima nudeći vozila marke Volks wagen; -da privredni subjekt ASA AUTO u ovom predmetu smatra mjerodavnim tržištem prodaju svih novih vozila u Bosni i Hercegovini, i da se ne može izdvajati proizvod, odnosno određena marka vozila, jer za svako vozilo marke Volks - wagen postoji odgovarajući supstitut /zamjensko vozilo neke druge marke na tržištu Bosne i Hercegovine u okviru Koncerna Volks wagen AG, kao što su: Škoda, Audi, Seat ili kod drugih proizvođača vozila Renault, Ford, Gen eral Mo - tors, Hyndai & KIA; -da privredni subjekt ASA AUTO nema dominantan položaj niti je zloupotrebio isti, budući da je njegov tržišni udio ispod 40,0% na relevantnom tržištu prodaje svih novih vozila u Bosni i Hercegovini (vozila marke Škoda, Volks - wagen, Seat itd), i da poslovno djelovanje istoga ne krši Zakon, te da je usklađeno sa Odlukom o grupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila; -da je Zahtjev u cjelosti zasnovan na netačnim informacijama i pogrešnom tumačenju Zakona i drugih propisa o zaštiti konkurencije (Odluka o definisanju kategorije dominantnog položaja, Odluka o grupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila), te da je kao takav neosnovan. Slijedom navedenoga privredni subjekt ASA AUTO je tražio od Konkurencijskog vijeća donošenje rješenja kojim se odbija Zahtjev privrednog subjekta M.R.M. kao neosnovan, odbijanje prijedloga za donošenje privremene mjere, izricanje novčane kazne Podnosiocu zahtjeva radi davanja netačnih informacija u Zahtjevu i nalaganje plaćanja troškova postupka privrednom subjektu M.R.M.. Budući da se u predmetnom postupku radi o strankama sa suprotnim interesima, u smislu člana 39. Zakona, a radi ostvarivanja načela materijalne istine, u smislu člana 9. Zakona o upravnom postupku, i u svrhu utvrđivanja pravnog stanja stvari, Konkurencijsko vijeće je zakazalo usmenu raspravu. Usmena rasprava zakazana za dan 4. novembra 2008. godine odgođena je na zahtjev stranaka u postupku, te je održana dana 17. novembra 2008. godine, u prostorijama Konkurencijskog vijeća, uz prisustvo advokata Zorana Palamete, punomoćenika privrednog subjekta M.R.M. i advokata Mehmeda Spahe, punomoćenika privrednog subjekta ASA AUTO. Stranke u postupku tokom usmene rasprave su ostale pri svojim navodima iznijetim u Zahtjevu, odnosno u pismenom mišljenju o Zahtjevu i Zaključku. Na usmenoj raspravi, na osnovu člana 105. stav (4) Zakona o upravnom postupka, stranke su upozorene na podnošenje zahtjeva za naknadu troškova postupka. Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M. u Zapisnik (broj: 01-06-26-027-18-II/08) sa usmene rasprave je naveo vrijednost predmetnog spora od 6.500.000,00 KM. Budući da tokom usmene rasprave, stranke u postupku nisu međusobno dobile tražene podatke i odgovore, te radi utvrđivanja dodatnih činjenica i okolnosti koje nisu raspravljene, a koje stranke smatraju bitnim za postupak, kao i razloga da je privredni subjekt ASA AUTO zatražio uvid u spis predmeta, zakazna je nova usmena raspravu za dan 1. decembra 2008. godine. Punomoćenik privrednog subjekts ASA AUTO, postupajući po zaključku sa usmene rasprave održane dana 17. novembra 2008. godine, je podnio zahtjev za uvid u spis predmeta, u smislu člana 37. stav (3) Zakona, koji je Konkurencijsko vijeće odobrilo, dana 18. novembra 2008. godine (akt broj: 01-06-26-027-20/08 i broj: 01-06-26-027-21/08), te je isti dan izvršen uvid u spis predmeta od Punomoćenika privrednog subjekta ASA AUTO. Nadalje, Punomoćenik privrednog subjekta ASA AUTO, postupajući po zaključku sa usmene rasprave održane dana 17. novembra 2008. godine, u odgovoru na upit Podnosioca zahtjeva u vezi sa pojašnjenjem razloga za odustajanje od Pisma namjere, ponovio je navode iznesene u pismenom mišljenju o Zahtjevu, navodeći da je privredni subjekt M.R.M. neovlašteno koristio zaštitni znak Volks wagen na svome memorandumu i davao ponude za vozila marke Volks wagen (dokaz dostavljen uz podnesak broj: 01-06-26-027-22/08 od dana 20. novembra 2008. godine - ponuda privrednog subjekta M.R.M. za fizičko lice iz Tomislavgrada od dana 21. avgusta 2008. godine.). Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M., na usmenoj raspravi, održanoj dana 1. decembra 2008. godine, je dao mišljenje o dokumentaciji dostavljenoj od privrednog subjekta ASA AUTO (podnesak broj: 01-06-26-027-22/08 od dana 20. novembra 2008. godine), u vezi sa ponudom za vozilo marke Volks wagen na memorandumu privrednog subjekta M.R.M., sa znakom Volks wagen, navodeći da je privredni subjekt M.R.M. sudjelovao na nekoliko javnih tendera za ponudu vozila marke Volks wagen uz saglasnost privrednog subjekta ASA AUTO, što potvrđuje i Izjava, od dana 26. maja 2008. godine g-dina Harisa Avdić, direktora privrednog subjekta ASA AUTO u vrijeme navedenih aktivnosti, odnosno implementacije obaveza iz Pisma namjere (u daljnjem tekstu: Izjava). Punomoćenik privrednog subjekta ASA AUTO, tokom usmene rasprave, održane dana 1. decembra 2008. godine, u skladu sa članom 105. Zakona o upravnom postupku u spis predmeta, je priložio zahtjev za naknadu troškova postupka u iznosu od 43.824,00 KM (Dodatak uz Zapisnik broj: 01-06-26-027-25-II/08). Konkurencijsko vijeće, na usmenoj raspravi održanoj dana 1. decembra 2008. godine, je zatražilo od privrednog subjekta ASA AUTO dodatne podatke o svim ovlaštenim trgovcima i ukupnoj prodaji novih vozila marke Volks wagen u Bosni i Hercegovini, radi utvrđivanja relevantnog tržišta, te dostavljanje kompletnog Ugovora o Importeru (zaključenog između privrednog subjekta ASA AUTO i privrednog subjekta Volks wagen AG, dana 30. juna 2004. godine), a od privrednog subjekta M.R.M. je zatraženo dostavljanje Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Seat (zaključen između privrednog subjekta ASA AUTO i privrednog subjekta M.R.M.), kojim je privredni subjekt M.R.M. postao jedan od ovlaštenih trgovaca za vozila marke Seat za Bosnu i Hercegovinu. Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M. postupajući po zaključku sa usmene rasprave održane dana 1. decembra 2008. godine, podneskom od dana 3. decembra 2008. godine broj: 01-06-26-027-27/08, je dostavio Ugovor o prodaji i servisiranju proizvoda marke Seat, te specifikaciju o ukupnoj vrijednosti spora od 6.438.600,00 KM, kao i zahtjev za naknadu troškova postupka od 49.303,80 KM. Punomoćenik privrednog subjekta ASA AUTO, postupajući po zaključku sa usmene rasprave od dana 1. decembra 2008. godine, je podneskom dana 9. decembra 2008. godine broj: 01-06-26-027-28/08, dostavio dodatke na Ugovor o Importeru, zaključen između privrednog subjekta ASA AUTO i privrednog subjekta Volks wagen AG, dana 30. juna 2004. godine kojima su precizno određene ovlaštenja i obaveze privrednog subjekt ASA AUTO kao jedinog ovlaštenog (ekskluzivnog) uvoznika vozila marke Volks wagen za Bosnu i Hercegovinu. Nastavak postupka u skladu sa pravnim shvatanjem i primjedbama iz Presude Suda Bosne i Hercegovine Konkurencijsko vijeće je dostavilo Presudu Podnosiocu zahtjeva privrednom subjektu M.R.M., dana 27. maja 2009. godine broj: 01-06-027-84-II/08, sa zahtjevom za dostavljanje dodatne dokumentacije, u skladu sa članom 38. Zakona, i u smislu pravnog shvatanja i primjedbi iz Presude, koja potvrđuje da je privredni subjekt ASA AUTO odustajanjem od Pisma namjere i zaključivanja Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen, zloupotrebio dominantan položaj na relevantnom tržištu veleprodaje proizvoda marke Volks wagen ovlaštenim trgovcima u Bosni i Hercegovini, u skladu sa članom 10. st. (1) i (2) tačke b) i c) Zakona, kako je navedeno u Zahtjevu. Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M., u odgovoru na zahtjev Konkurencijskog vijeća je dostavio, podneskom dana 1. juna 2009. godine broj: 01-06-027-92-II/08, dodatnu dokumen - ta ciju koja potvrđuje da su neosnovane i netačne tvrdnje privrednog subjekta ASA AUTO da se neovlašteno reklamirao kao ovlašteni trgovac vozila marke Volksvagen, navodeći da je Autoportal.ba dana 27. avgusta 2007. godine na svojoj njeb stranici greškom, i bez odobrenja privrednog subjekta M.R.M., objavio informaciju "da je privredni subjekt M.R.M. dobio licencu za Volks wagen" (dokazi - dopis od dana 28. avgusta 2007. godine privrednog subjekta ASA AUTO prema info-službi Autoportal.ba kojim se traži uklanjanje netačne informacije, dopis privrednog subjekt M.R.M. od dana 28. avgusta 2007. godine prema privrednom subjektu ASA AUTO kojim obavještavaju da je netačna informacija objavljena na Autopotral.ba, dopis privrednog subjekta ASA AUTO od dana 28. avgusta 2007. godine prema privrednom subjektu M.R.M. potvrdi korekcije netačne informacije i dopis nadležne osobe Autoportal.ba od dana 28. avgusta 2007. godine privrednom subjektu M.R.M. kojim potvrđuje da je informacija objavljena greškom). Punomoćenik privrednog subjekta ASA AUTO, u podnesku od dana 8. juna 2009. godine zaprimljenom pod brojem: 01-06-26-027-105-II/08, je ponovio da je privredni subjekt M.R.M. neovlašteno na svom memorandumu koristio zaštitni znak Volks wagen, i da je nelegalno uvozio i prodavao vozila Volks wagen u Bosnu i Hercegovinu u 2007. godini, budući da privredni subjekt ASA AUTO, kao jedini ovlašteni uvoznik nije isporučivao niti prodavao vozila marke Volks wagen privrednom subjektu M.R.M.. Konkurencijsko vijeće je radi omogućavanja strankama u postupku izvođenje novih materijalnih dokaza u smislu pravnog shvatanja i primjedbi iz Presude Suda Bosne i Hercegovine, održalo usmenu raspravu dana 11. juna 2009. godine. Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M. je ponovio da u cijelosti ostaje kod predmetnog Zahtjeva, tražeći da Konkurencijsko vijeće naloži zaključivanje Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen (privredni i putnički pro gram) pod jednakim uslovima utvrđenim u zaključenom Ugovoru o prodaji i servisiranju vozila marke Volks wagen, odnosno prema planovima prodaje dogovorenim sa ovlaštenim trgovcem sa sjedištem u Širokom Brijegu, jer su općine Široki Brijeg i Ljubuški u istom Kantonu Federacije Bosne i Hercegovine i imaju slične uslove (broj stanovnika), te će na taj način ovlašteni trgovci imati iste tržišne uslove prodaje i servisiranja vozila marke Volks wagen. Nadalje, Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M. je naveo da je netačna tvrdnja da privredni subjekt ASA AUTO nije isporučivao vozila marke Volks wagen privrednom subjektu M.R.M., tokom implementacije Pisma namjere, te je priložio veliki broj dokumenata između ovlaštenih lice privrednog subjekta ASA AUTO i privrednog subjekta M.R.M., koji potvrđuju međusobnu poslovnu saradnju u vezi sa nabavkom i isporukom raznih vrsta vozila marke Volks wagen (dokazi dostavljeni na usmernoj raspravi - Dodatak Zapisniku broj: 01-06-26-027-118-II/08 od dana 11. juna 2009. godine - ponuda privrednog subjekta ASA AUTO od dana 14. februara 2007. godine broj: VW-NFZ-064/07 privrednom subjektu M.R.M. u vezi sa nabavkom vozila marke Caddy Furgon 2.0; dopis privrednog subjekta ASA AUTO od dana 7. avgusta 2007. godine privrednom subjektu M.R.M. u vezi sa nabavkom vozila marke Passat 1,9 TDI; dopis privrednog subjekta ASA AUTO od dana 7. avgusta 2007. godine za privredni subjekt M.R.M. kojim je u dodatku dostavljen račun - otpremnica broj: 35006048 za putničko vozilo Golf 2.0 TDI; dopis privrednog subjekta ASA AUTO od dana 24. septembra 2007. godine za privredni subjekt M.R.M. kojim je u dodatku dostavljena ponuda broj: 5087/07 za putničko vozilo Touareg; dopis privrednog subjekta ASA AUTO od dana 6. decembra 2007. godine privrednom subjektu M.R.M. za nabavku vozila marke Pasat 1,9 TDI; narudžbenica privred - nog subjekta M.R.M. od dana 12. decembra 2007. godine za vozilo marke Golf 5 TDI dostavljena privrednom subjektu ASA AUTO). Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M., na usmenoj raspravi, je priložio dokumentaciju koja potvrđuje da je privredni subjekt M.R.M. sudjelovao na nekoliko javnih tendera za ponudu vozila marke Volks wagen (Passat 1,9 TDI za fizičko lice iz Tomislavgrada i Golf 2,0 TDI za fizičko lice Dragu Petkovića, Ljubuški) uz saglasnost privrednog subjekta ASA AUTO, i isporuku vozila Volks wagen od strane privrednog subjekta ASA AUTO što je potvrdio dostavljanjem korespodencije između ovlaštenih predstavnika privrednog subjekta ASA AUTO i privrednog subjekta M.R.M. koja potvrđuje dogovor o cijenama, vrsti i način isporuke vozila marke Volks wagen (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev i Dodatak Zapisniku broj: 01-06-26-027-118-II/08 sa usmene rasprave od dana 11. juna 2009. godine - dopis privrednog subjekta ASA AUTO od dana 7. avgusta 2007. godine privrednom subjektu M.R.M. u vezi sa nabavkom vozila marke Passat 1,9 TDI; dopis privrednog subjekta ASA AUTO od dana 7. avgusta 2007. godine za privredni subjekt M.R.M. kojim je u dodatku dostavljen račun - otpremnica broj: 35006048 za putničko vozilo Golf 2.0 TDI; dopis privrednog subjekta ASA AUTO od dana 24. septembra 2007. godine za privredni subjekt M.R.M. kojim je u dodatku dostavljen ponuda broj: 5087/07 za putničko vozilo marke Volks wagen - Touareg); Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M., na usmenoj raspravi je ponovio da su navodi privrednog subjekta ASA AUTO da je nelegalno uvozio i prodavao vozila marke Volks - wagen u Hercegovini neosnovani, što je potvrdio i dostavljanjem Izvještaja sudske pisarnice Općinskog suda Ljubuški broj: 063-0-Kr-09-000381 od dana 26. maja 2009. godine i Izvještaj Kantonalnog suda u Širokom Brijegu broj:063-0-Kr-09-000683 od dana 27. maja 2009. godine, da se ne vode postupci za privredni prestup u zadnjih pet godina protiv privrednog subjekta M.R.M. (dokaz - Dodatak uz Zapisnik sa usmene rasprave broj: 01-06-26-027-118-1-II/08). Nadalje, Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M., navode privrednog subjekta ASA AUTO da je prekršio tačku 15. alineja 7. Pisma namjere, odnosno da je prodavao vozila druge marke u Bosni i Hercegovini bez pisane saglasnosti privrednog subjekta ASA AUTO, smatra neosnovanim, budući da nije prodavao vozila druge marke, što potvrđuje i predmetna Izjava direktora Harisa Avdića, ali je kao ovlašteni trgovac u Bosni i Hercegovini vršio prodaju vozila marke Seat, prema Ugovoru o prodaji i servisiranju proizvoda marke Seat zaključenim sa privrednim subjektom ASA AUTO (dana 23. decembra 2003. godine), koji je važio do dana 31. decembra 2007. godine. Punomoćenik privrednog subjekt ASA AUTO je ostao pri ranijem stavu navedenom u pismenom mišljenju o Zahtjevu i ponovio da je privredni subjekt M.R.M. nakon potpisivanja Pisma namjere nelegalno uvozio i prodavao vozila marke Volks - wagen i druga vozila u Bosni i Hercegovini, te da će dati mišljenje o materijalnim dokazima koja je priložio Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M. tokom usmene rasprave (da je privredni subjekt ASA AUTO tokom implementacije Pisma namjere isporučivao vozila marke Volks wagen privrednom subjektu M.R.M.; da se privredni subjekt M.R.M. nije neovlašteno reklamirao kao ovlašteni trgovac za vozila marke Volks wagen; da privredni subjektu M.R.M. nije neovlašteno koristio zaštitni znak Volks wagen), kao i na zahtjev privrednog subjekta M.R.M. kojim traži zaključivanje Ugovora o prodaji i servisiranju vozila marke Volks wagen pod jednakim uslovima kako je to utvrđeno između privrednog subjekta ASA AUTO i ovlaštenog trgovca sa sjedištem u Širokom Brijegu, naknadno u odobrenom roku, u skladu sa zaključkom sa usmene rasprave. Konkurencijsko vijeće na usmenoj raspravi je zatražilo, u smislu pravnih shvatanja i primjedbi Suda Bosne i Hercegovine navedenih u Presudi i u cilju utvrđivanja materijalne istine, u skladu sa članom 9. Zakona o upravnom postupku, dostavljanje od strane privrednog subjekta ASA AUTO materijalnih dokaza koji potvrđuju da je privredni subjekt M.R.M. prekršio tačku 15. alineje 6., 7., 9. i 10. Pisma namjere (odnosno da je nelegalno uvozio vozila marke Volks wagen u Bosnu i Hercegovinu, da je nelegalno plasirao na tržište Bosne i Hercegovine druge marke vozila, da se neovlašteno reklamirao kao ovlašteni trgovac za vozila marke Volks wagen, da je neovlašteno koristio zaštitni znak Volks wagen, da je neovlašteno sudjelovao na javnim tenderima za ponudu vozila marke Volks wagen, da se nije pridržavao identifikacije i standarda ugradnje primarnih Cl Volks wagen elemenata u prodajno-servisnom salonu), te dostavljanje svih pisanih smjernica i instrukcija, koje su predviđene tačkom 5. i tačkom 15. alineje 9. i 10. Pisma namjere i koje je privredni subjekt ASA AUTO dostavio privrednom subjektu M.R.M. tokom izvršavanja obaveza iz Pisma namjere, koje nisu precizno utvrđene Pismom namjere. U pismenom mišljenju privredni subjekt ASA AUTO, dana 19. juna 2009. godine broj: 01-06-26-027-129-II/08, o navodima privrednog subjekta M.R.M. sa usmene rasprave održane dana 11. juna 2009. godine je naveo da se protivi preciziranju zahtjeva kojim privredni subjekt M.R.M. od Konkurencijskog vijeća traži zaključivanje Ugovora o prodaji i servisiranju vozila marke Volks wagen pod jednakim uslovima kako je to utvrđeno sa ovlaštenim trgovcem sa sjedištem u Širokom Brijegu. Punomoćenik privrednog subjekta ASA AUTO podnesenu dokumentaciju od privrednog subjekta M.R.M., na usmenoj raspravi održanoj dana 11. juna 2009. godine, smatra nerelevantnom za utvrđivanje činjeničnog stanja predmetnog postupka, te naglašava da dokumentacija koja se odnosi na aktivnosti oko isporuke vozila marke Volks wagen privrednom subjektu M.R.M. od strane privrednog subjekta ASA AUTO samo potvrđuje da su stranke razmjenjivale podatke o pojedinim vozilima marke Volks wagen, koji će biti predmet kasnijeg Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen, te da nema dokumenata o isporuci vozilu marke Volks wagen privrednom subjektu M.R.M. od strane privrednog subjekta ASA AUTO. Nadalje, Punomoćenik privrednog subjekta ASA AUTO je ponovio navedeno u pismenom mišljenju o Zahtjevu, u pogledu odustajanja od Pisma namjere, da je privredni subjekt M.R.M. nezakonito uvozio vozila marke Volks wagen, što je potvrdio dokumentom - neovjerena kopija Aneksa Ugovora o finansij - skom leasingu Hypo Alpe Adria Leas ing Sarajevo u kojem se privredni subjekt M.R.M. pojavljuje kao Isporučilac vozila marke Volks wagen. Konkurencijsko vijeće u smislu pravnih shvatanja i primjedbi utvrđenih u Presudi, a u cilju utvrđivanja materijalne istine zatražilo dokumentaciju od svih ovlaštenih trgovaca za prodaju i servisiranje vozila marke Volks wagen u Bosni i Hercegovini (Tabela 1.) o provedenim procedurama u postupku prije zaključivanja Ugovora o prodaji servisiranju vozila marke Volks wagen sa privrednim subjektom ASA AUTO, a posebno obavezama kandidata za ovlaštenog trgovca iz zaključenih pisama namjere. Konkurencijsko vijeće je analiziralo odredbe nekoliko pisama namjere zaljučenih između privrednog subjekta ASA AUTO i kandidata za ovlaštene trgovce - privrednog subjekta BERLINA d.o.o. Bihać, privrednog subjekta ICM Trade d.o.o. Banja Luka, privrednog subjekta ACŠ AUTO CENTAR ŠKOLJIĆ d.o.o. Tešanj i privrednog subjekta NIPEX d.o.o. Tuzla -Pismo namjere kandidata za ovlaštenog trgovca - privrednog subjekta ICM Trade d.o.o. Banja Luka (zaključeno dana 24. decembra 2004. godine - za razdoblje primjene 1. januar 2005. godine - 31. decembar 2005. godine): -tačka 9. Kandidat za ovlaštenog trgovca dužan je Importeru (ASA AUTO) dostavljati mjesečne izvještaje o prodaji automobila Volswagen (privredni i putnički program); -tačka 14. Kandidat za ovlaštenog trgovca (ICM Trade) dužan je ostvariti po određenoj dinamici broj prodatih vozila iz priloženog biznis plana; -tačka 15. Importer (ASA AUTO) u principu isporučuje Volkswagen proizvode (privredni i putnički program) kandidatu za ovlaštenog trgovca; -tačka 18. Impotrer ima pravo da otkaže ovo Pismo namjere u pisanom obliku u roku od 3 mjeseca računajući od dana uručenja otkaza; -tačka 19. alineja 5. Impotrer ima pravo da otkaže ovo Pismo namjere ako kandidat za ovlaštenog trgovca uprkos opomenama u znatnoj mjeri ne postiže dogovorene ciljeve u vezi sa plasmanom i učešćem na tržištu u skladu sa točkom 16. ovoga Pisma namjere. -Pismo namjere kandidata za ovlaštenog trgovca - privrednog subjekta ACŠ AUTO CENTAR ŠKOLJIĆ d.o.o. Tešanj (zaključeno dana 13. decembra 2002. godine - za razdoblje primjene 1. januara 2003. godine - 31. decembra 2003. godine, sadrži: -tačka 9. Kandidat za ovlaštenog trgovca (ACŠ AUTO CENTAR ŠKOLJIĆ d.o.o. Tešanj) dužan je dostavljati mjesečne izvještaje o prodaji vozila Volswagen (privredni i putnički program) privrednom subjektu ASA AUTO; -tačka 14. Kandidat za ovlaštenog trgovca dužan je ostvariti po određenoj dinamici broj prodanih vozila iz priloženog biznis plana Volswagen (privredni i putnički program); -tačka 15. Direktni trgovac (ASA AUTO) u principu isporučuje Volkswagen proizvode (privredni i putnički program) (kandidatu za ovlaštenog trgovca ACŠ AUTO CENTAR ŠKOLJIĆ d.o.o. Tešanj); -tačka 18. Direktni kupac (ASA AUTO) ima pravo da otkaže ovo Pismo namjere u pisanom obliku od 3 mjeseca računajući od dana uručenja otkaza. -Pismo namjere kandidata za ovlaštenog trgovca - privrednog subjekta BERLINA d.o.o. Bihać (zaključeno 19. decembra 2001. godine - razdoblje primjene 1. januara 2002. godine - 31. decembra 2002. godine) sadrži: -tačka 10. Kandidat za ovlaštenog trgovca (BERLINA d.o.o. Bihać) dužan je ostvariti po određenoj dinamici broj prodanih vozila iz priloženog biznis plana Volswagen (privredni i putnički program); -tačka 14. Firma ASA AUTO d.o.o. Sarajevo isporučuje Volkswagen proizvode (privredni i putnički program), samo uz plaćanje unaprijed (kandidatu za ovlaštenog trgovca BERLINA d.o.o. Bihać); -tačka 18. Firma ASA AUTO d.o.o. Sarajevo ima pravo da otkaže ovo Pismo namjere u pisanom obliku u otkaznom roku od 3 mjeseca računajući od dana uručenja otkaza. -Pismo namjere kandidata za ovlaštenog trgovca - privrednog subjekta NIPEX d.o.o. Tuzla (zaključeno dana 23. marta 1999. godine - za razdoblje primjene 23. marta 1999. godine - 31. decembra 1999. godine) sadrži: -tačka 10. Firmi NIPEX se dozvoljava da za vrijeme trajanja dogovora koristi zaštitni znak marke Volkswagen u formi koju odobri Direktni trgovac (ASA AUTO); -tačka 12. Trgovac (Tvrtka NIPEX) se obavezuje da će Direktnom trgovcu dostaviti plan prodaje proizvoda i te da će isti u potpunosti ispuniti; -tačka 13. Direktni trgovac (ASA AUTO) isporučuje Trgovcu (NIPEX) proizvode Volkswagen (putnički i privredni program) u principu samo uz plaćanje unaprijed. Relevantno tržište U skladu sa članom 3. Zakona i čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH,", broj 18/06) relevantno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda koji su predmet obavljanja djelatnosti privrednih subjekata na određenom geografskom području. Relevantno tržište proizvoda obuhvata sve proizvode koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u vidu osobito njihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajnu namjenu, način uptrebe, uslove prodaje i cijene. Relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupnu ili značajan dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim tržištima. Relevantno tržište proizvoda predmetnog postupka je tržište veleprodaje proizvoda marke Volks wagen ovlaštenim trgovci - ma. Relevantno geografsko tržište predmetnog postupka je tržište Bosne i Hercegovine, budući da privredni subjekt djeluje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. U smislu navedenog Konkurencijsko vijeće za relevantno tržište predmetnog postupka je utvrdilo tržište veleprodaje proizvoda marke Volks wagen ovlaštenim trgovcima na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Konkurencijsko vijeće pojam "proizvod marke Volks wagen" preuzelo iz Dodatka 3. (ugovorni proizvodi) Ugovora za Importere, u kojem je navedeno da se to odnosi na rezervne dijelove, dodatnu opremu i nova vozila marke Volks wagen. Konkurencijsko vijeće prilikom utvrđivanja relevantnog proizvoda, u sektoru ekskluzivne distribucije, uzelo u obzir da svaka marka vozila (uključujući rezervne dijelove i dodatnu opremu) ima međusobno značajne razlike i ne može se smatrati zamjenskim proizvodom, te svaka marka vozila ima posebno relevantno tržište, na kojem se trebaju primjenjivati mjere zaštite slobodne tržišne konkurencije. Također, Konkurencijsko vijeće u postupku utvrđivanja relevantnog tržišta je analiziralo i kriterije iz člana 6. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržištu, u smislu zamjenjivosti potražnje i ponude, postojanje potencijalnih tržišnih konkurenata i barijera posebno prvnih i administartivnih za pristup tržištu. Konkurencijsko vijeće je u postupku utvrđivanja relevantnog tržišta koristilo i propise i praksu Evropske komisije iz oblasti tržišne konkurencije u auto-industriji (propisi navedeni gore u Pravnom okviru predmetnog postupka). Privredni subjekt ASA AUTO je zaključio Ugovore o prodaju i servisiranju proizvoda marke Volks wagen (za privredni i putnički pro gram) u Bosni i Hercegovini, sa: Tabela 1. R.b.Ovlašteni trgovac Adresa 1.ASA PVC Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo 2.AC Quattro Put života, 71000 Sarajevo 3.Auto kuća Jelić Alojza Stepinca 4, 88220 Široki Brijeg 4.Jelić auto Rodoč bb, 88000 Mostar 5.Nipex Ljepunica bb, 72000 Tuzla 6.Berlina Zagrebačka 57, 75000 Bihač 7.Brčko gas Banjalučka 8, 76100 Brčko 8.Servis Vidović Prote Nikole Kostića 1, 78000 Banja Luka 9.I.C.M. Trade Glamočani bb, 78250 Laktaši 10.ACŠ Auto centar Školjić Marin Han bb, 74260 Tešanj 11.MIRAKIS Nikole Bojovića 13,73309 Brod kod Foče Izvor: podaci privrednog subjekta ASA AUTO Prodaja novih vozila (privredni i putnički pro gram) marke Vlokswagen od strane ovlaštenih trgovaca, odnosno privrednih subjekta sa kojima je privredni subjekt ASA AUTO zaključio Ugovor o prodaju i servisiranju proizvoda marke Volks wagen u Bosni i Hecegovini, je iznosila 2.175 vozila u 2007. godini. Pored prodaje vozila marke Volks wagen privredni subjekt ASA AUTO distribuira u Bosni i Hercegovini i vozila marke Škoda, Seat i druga, te pokriva oko 37,0-40,0% tržišta svih novih vozila u Bosni i Hercegovini u 2007. godini. Presudne činjenice predmetnog postupka Prema članu 36. Zakona za primjenu važećih odredbi o konkurenciji propisano je da u postupku zaštite tržišne konkurencije teret dokazivanja je na stranci koja je podnijela zahtjev za pokretanje postupka, te je u konkretnom slučaju privredni subjekt M.R.M. dokazao zloupotrebu dominantnog položaja privrednog subjeka ASA AUTO, u smislu člana 10. stav (2) tačke b) i c) Zakona. Konkurencijsko vijeće je subsidijarno prijenjivalo načelo materijalne istine, u smislu člana 9. Zakona o upravnom postupku, te pravno shvatanje i primjedbe iz Presude Suda Bosne i Hercegovine, kada je teret dokazivanja na stranci koja je u postupku iznosila određene tvrdnje, koje se ne odnose na član 36. Zakona, odnosno ne odnose na odredbe o konkurenciji. Konkurencijsko vijeće za dokazivanje pravno relevantnih činjenica u predmetnom postupku je koristilo različite pisane isprave stranaka u postupku (pisanu korespodenciju - pisma, dopise, e-mailove, izjave svjedoka, različite ugovore, tehničku dokumentaciju i slično), vještačenja urađena od nadležnih institucija, te dokumentaciju pribavljenu od drugih pravnih lice koja je sadržajem i oblikom u smislu odredbi Zakona o upravnom postupku. Konkurencijsko vijeće u postupku uzelo u obzir sljedeće presudne činjenice: -da je privredni subjekt ASA AUTO (Im porter) na osnovu Ugovor za Importera za putnički progran sa privrednim subjektom Volks wagen AG, Savezna Republika Njemačka (Isporučilac), zaključenog u 1999. godini, odnosno dana 30. juna 2004. godine i Ugovor za Importera za privredni pro - gram, od dana 1. aprila 2008. godine, jedini ovlašteni (ekskluzivni) Im porter (uvoznik) proizvoda marke Volks - wagen u Bosnu i Hercegovinu (za privredni i putnički pro - gram); -da je obaveza Importera na osnovu Ugovora za Importera izvršavanje plana prodajno servisne mreže prema standardima propisanim od Isporučioca (Volks wagen AG) na način da osigura efikasne usluge u sektoru prodaje vozila i servisnih službi, te osiguranje konkurentnog prisustva proizvoda marke Volks wagen na cijelom području Bosne i Hercegovine; -da privredni subjekt ASA AUTO na osnovu Ugovora za Importera ima dominantan položaj jer nema konkurenata na tržištu veleprodaje vozila marke Volks wagen, budući da se ista isključivo mogu nabaviti od privrednog subjekta ASA AUTO, odnosno da drugi privredni subjekti iz Bosne i Hercegovine ne mogu uvoziti i prodavati vozila marke Volks wagen iz neke druge zemlje Evrope, jer proizvođač vozila (Volks wagen AG) ne dozvoljava uvoz za daljnju prodaju vozila osim preko Importera, u ovom slučaju privrednog subjekta ASA AUTO; -da su privredni subjekt M.R.M. i privredni subjekt ASA AUTO zaključili Pismo namjere, dana 16. maja 2007. godine, kojim su utvrđene osnovne obaveze i prava ugovornih strana (Dodaci A i C Pisma namjere); -da su privredni subjekt ASA AUTO i privredni subjekt M.R.M. tokom 2007. godine izvršavali sve preuzete obaveze iz Pisma namjere, te da nije bilo pisanih primjedbi od strane privrednog subjekta ASA AUTO, odnosno g-dina Harisa Avdića, direktora privrednog subjekta ASA AUTO na provođenje obaveza iz Pisma namjere od strane privrednog subjekta M.R.M.; -da je kandidat za ovlaštenog trgovca privredni subjekt M.R.M. izgradio prodajno-servisni sa lon u roku prema Tremin planu Dodatak C Pisma namjere (dokazi dokumentacija dostavljena uz Zahtjev, navedena na stranici 6. stav 7. ovoga Rješenja) i prema Projektu odobrenom od ovlaštenih lica privrednog subjekta ASA AUTO i privrednog subjekta Volks wagen AG; -da je privredni subjekt ASA AUTO četrnaest dana nakon izgradnje prodajno-servisnog salona, dopisom dana 28. aprila 2008. godine, odustao od Pisma namjere, odnosno od obaveze zaključivanja Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen sa privrednim subjektom M.R.M. navodeći da je privredni subjekt M.R.M. prekršio tačku 15. alineje 6., 7., 9. i 10. Pisma namjere; -da je kandidat za ovlaštenog trgovca privredni subjekt M.R.M. dokazao da je ispunio tačku 15. alineja 6. Pisma namjere, odnosno da se pridržavao principa i standarda identifikacije prodajno-servisnog salona sa primarnim Cl Volks wagen elementima, te nisu osnovani navodi privred - nog subjekta ASA AUTO (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev, navedena na stranici 6. stav 3. ovoga Rješenja); Elaborat o procjeni vrijednosti objekta prodajno-servisnog salona urađen od strane sudskog vještaka građevinske i finansijske struke, dana 16. juna 2008. godine, potvrđuje da su u predmetni objekat ugrađeni primarni Volks wagen Cl elementima (oznake) prema utvrđenim standardima za marku Volks wagen (dokumentacija dostavljena uz Zahtjev). -da je kandidat za ovlaštenog trgovca privredni subjekt M.R.M. dokazao da je ispunio tačku 15. alineja 7. Pisma namjere, odnosno da je na osnovu saglasnosti Impotrera provodio aktivnosti plasmana na tržištu Bosne i Hercegovine vozila druge marke, te nisu osnovane tvrdnje privrednog subjekta ASA AUTO o nezakonitom uvozu drugih vozila od strane privrednog subjekta M.R.M.; Privredni subjekt M.R.M. na osnovu Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Seat zaljučenog sa privrednim subjektom ASA AUTO, dana 23. decembra 2003. godine, je dokazao da je kao ovlašteni trgovac uvozio i prodavao samo vozila marke Seat u Bosnu i Hercegovinu u 2007. godini, odnosno u vrijeme implementacije Pisma namjere (dokaz - podnesak privrednog subjekta M.R.M. dana 9. decembra 2008. godine broj: 01-06-26-027-28/08). Također, Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M. je dostavio Izvještaj sudske pisarnice Općinskog suda Ljubuški broj: 063-0-Kr-09-000381 od dana 26. maja 2009. godine, i Izvještaj Kantonalnog suda u Širokom Brijegu broj: 063-0-Kr-09-000683 od dana 27. maja 2009. godine, koji potvrđuje da se protiv privrednog subjekta M.R.M. ne vodi postupak za privredni prestup u zadnjih pet godina, što potvrđuje da su netačni navodi privrednog subjekta ASA AUTO o nezakonitom uvozu vozila marke Volks wagen u Bosnu i Hercegovinu (dokumentacija uz Zapisnik sa usmene rasprave broj: 01-06-26-027-118-II/08 od dana 11. juna 2009. godine). Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da dokumentacija dosta - vlje na od Punomoćenika privrednog subjekta ASA AUTO podnes kom dana 19. juna 2009. godine broj: 01-06-26-027-137-II/08, a koja se odnosi na kopiju Aneksa Ugovora o leasingu Hypo Alpe Adria Leas ing Sarajevo, od dana 3. januara 2007. godine, dopunjen dana 7. januara 2009. godine, i e-mail korespodenciju od dana 16. juna 2009. godine između ovlaštenih lice privrednog subjekta ASA AUTO i privrednog subjekta Volks wagen, Republika Slovenija u vezi sa isporukom jednog vozila marke Volks - wagen (Passat) iz Republike Slovenije u Bosnu i Hercego - vinu, nije relevantan dokaz, jer se predmetni Aneks Ugovora o leasingu odnosi na razdoblje prije potpisivanja Pisma namjere (prije dana 16. maja 2007. godine) i razdoblje za 2009. godinu, odnosno nakon raskidanja Pisma namjere (poslije dana 28. aprila 2008. godine), te da navedena e-mail korespodencija potvrđuje da se ne radi o uvozu i porodaji novih vozila Volks wagen, odnosno da se radi o prodaji polovnih vozila u Bosnu i Hercegovinu, koji nisu predmet ovoga postupka, što je utvrđeno Pismom namjere i Ugovorom za Importera; -da je kandidat za ovlaštenog trgovca privredni subjekt M.R.M. dokazao da je ispunio sve smjernice i instrukcija iz tačke 15. alineja 9. i 10. Pisma namjere, odnosno da je izvršio identifikaciju prodajno-servisnog salona sa primarnim Cl Volks wagen elementima, izvršio nabavku alata i uređaja VAS 5051X od privrednog subjekta ASA AUTO, sudjelovao u pripremanju Plana servisnih treninga za 2008. godinu, sudjelovao u pripremanju instrukcije oko plana prodaje i Sistema bonusa (minimalni i ambiciozni) za 2008. godinu (dokumentacija dostavljena uz Zahtjev i uz Zaklju čak sa usmene rasprave broj: 01-06-26-027-118-II/08), te nisu tačni navodi da se privredni subjekt nije pridržavao obaveza i smjernica iz Pisma namjere (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev broj: 01-06-26-027-II/08 od dana 9. jula 2008. godine, navedena na stranici 6. stav 3., 4., 5. i 6. ovoga Rješenja); -da je kandidat za ovlaštenog trgovca privredni subjekt M.R.M. dokazao da je sudjelovao na javnim tenderima za vozila iz programa Volks wagen, na osnovu odobrenja privrednog subjekta ASA AUTA (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev broj: 01-06-26-027-II/08 dana 9. jula 2008. godine, uz Dodatak Zapisniku sa usmene rasprave od dana 11. juna 2009. godine broj: 01-06-26-027-118-II/08 i navedena na stranici 11. stav 5. ovoga Rješenja), što potvrđuje i Izjava g-dina Haris Avdića, direktora privrednog subjekta ASA AUTO, u vrijeme realizacije obaveza iz Pisma namjere (dokumrnzacija dostavljena uz Zahtjev broj: 01-06-26-027-II/08 od dana 9. jula 2008. godine); -da je kandidat za ovlaštenog trgovca privredni subjekt M.R.M., koristio zaštitni znak znak Volks wagen na svome memorandumu u nekoliko slučaja, isključivo u svrhu reklamiranja u namjeri povećanja prodaje vozila marke Volks wagen na području Hercegovine, u skladu sa ponašanjem dobrog privrednika i da takvo njegovo postupanje i djelovanje nema štetnih posljedica za privredni subjekt ASA AUTO; Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da privredni subjekt ASA AUTO nije identično utvrdio način korištenje zaštitnog znaka Volks wagen u pismima namjere prema drugim kandidatima za ovlaštenog trgovca, što potvrđuje i tačka 10. Pisma namjere zaključenog sa privrednim subjektom NIPEX d.o.o. Tuzla (podnesak broj: 01-06-26-027-110-II/08 od dana 15. juna 2009. godine), kojom je omogućeno korištenje zaštitnog znaka Volks - wagen, kandidatu za ovlaštenog trgovca privrednom subjektu NIPEX d.o.o. Tuzla, dok je korištenje zaštitnog znaka Volks - wagen od privrednog subjekta M.R.M. smatrao razlogom za odustajanje od Pisma namjere. Privredni subjekt ASA AUTO svojim postupanjem i djelovanjem u ovom slučaju je primjenio različite uslove za istu vrstu poslova u odnosu na ostale, te je doveo privredni subjekt M.R.M. u neravnopravan, nepovoljan i diskriminirajući položaj u odnosu ostale kandidate za ovlaštenog trgovca, u smislu člana 10. stav (2) tačka c) Zakona; Nadalje, Konkurencijsko vijeće u ocjeni korištenja zaštitnog znaka Volks wagen od strane privrednog subjekta M.R.M. uzelo u obzir da primarni Volks wagen Cl elementi sa zaštitnim znakom Volks wagen, ugrađeni u prodajno-servisni sa lon privrednog subjekta M.R.M. (nakon isporuke od strane privrednog ASA AUTA) imaju istu namjenu, odnosno reklamiranje znaka i vozila marke Volks wagen, kao što je bila i namjera privrednog subjekta M.R.M. korištenjem toga znaka na vlastitom memorandumu. -da se kandidat za ovlaštenog trgovca privredni subjekt M.R.M. nije neovlašteno reklamirao kao ovlašteni trgovac budući da je Autoportal.ba greškom objavio tu informaciju, bez odobrenja i provjere sa privrednim subjektom M.R.M. (dokaz dokumentacija dostavljena podneskom dana 1. juna 2009. godine broj: 01-06-027-92-II/08, navedena na stranici 11. stav 5. ovoga Rješenja); -da privredni subjekt ASA AUTO, na zahtjev Konkurencij - skog vijeća (sa usmene rasprave održane dana 11. juna 2009. godine - Zapisnik broj: 01-06-26-027-118-II/08) nije dostavio niti jednu pisanu instrukciju i smjernicu iz tačke 5. i tačke 15. alineja 9. i 10. Pisma namjere, koje se odnose na preciziranje obaveza kandidata za ovlaštenog trgovca privrednog subjekta M.R.M. koje nisu utvrđene u Pismu namjere (npr. način korištenja zaštitnog znaka Volks wagen, način sudjelovanja na javnim tenderima za vozila marke Volks wagen, upozorenje na sankcije u slučaju kršenje instrukcija i smjernica itd), te je Konkurencijsko vijeće utvrdilo da iste ne postoje; -da pisma namjere zaključena između privrednog subjekta ASA AUTO i kandidata za ovlaštenog trgovca - privrednog subjekta ICM Trade d.o.o. Banja Luka (podnesak broj: 01-06-26-027-111-II/08 od dana 15. juna 2009. godine), privrednog subjekta ACŠ AUTO CENTAR ŠKOLJIĆ d.o.o. Tešanj (podnesak broj: 01-06-26-027-112-II/08 od dana 15. juna 2009. godine), privrednog subjekta BERLINA d.o.o. Bihać (podnesak broj: 01-06-26-027-109-II/08 od dana 15. juna 2009. godine) i privrednog subjekta NIPEX d.o.o. Tuzla (podnesak broj: 01-06-26-027-110-II/08 od dana 15. juna 2009. godine), se suštinski razlikuju od Pisma namjere zaključenog sa privrednim subjektom M.R.M., i to: -da su sva četiri kandidata za ovlaštenog trgovca imala odredbu u svome Pismu namjere koja je istima omogućavala prodaju vozila marke Volkswagen izravno isporučenih od privrednog subjekta ASA AUTO, što je istima omogučavalo sudjelovanje na javnim tenderima za vozila marke Volkswagen, dok u Pismu namjere zaključenim sa privrednim subjektom M.R.M. takva odredba nije postojala; -da je privrednom subjektu NIPEX d.o.o. Tuzla, kao kandidatu za ovlaštenog trgovca, u tački 10. Pisma namjere omogućeno korištenje zaštitnog znaka Volkswagen, dok u Pismu namjere zaključenim sa privrednim subjektom M.R.M. takva odredba nije postojala; -da obaveze utvrđene u tački 15. alineje 6. i 7. Pisma namjere privrednog subjekta M.R.M. (kao kandidata za ovlaštenog trgovca) koje se odnose na principe identifikacije objekta standardima za marku Volkswagen, odnosno da kandidat bez pisane saglasnosti Importera ne može provoditi aktivnosti u vezi sa plasmanom na tržište Bosne i Hercegovine druge marke vozila, nisu nikako utvrđene u pismima namjere za navedena četeri kandidata za ovlaštenog trgovca; -da se Pismo namjere zaključeno sa privrednim subjektom M.R.M. razlikuje - ima otkazni rok 7 dana, dok je u pismima namjere za gore navedene kandidate za ovlaštenog trgovca otkazni rok bio 3 mjeseca. Konkurencijsko vijeće analizom svih presudnih činjenice stranaka u postupku, i prikupljenih relevantnih dokaza od ostalih ovlaštenih trgovaca u Bosni i Hercegovini, te savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno je utvrdilo: -da privredni subjekt ASA AUTO svojim postupanjem i djelovanjem, neosnovano odustao od Pisma namjere i zaključivanja Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen s privrednim subjektom M.R.M., iako je isti ispunio sve obaveze iz Pisma namjere, s pažnjom dobrog privrednika, kao i standardima propisanim pravilima, što je potvrđeno materijalnim dokazima dostavljenih od privrednog subjekta M.R.M.; -da je privredni subjekt ASA AUTO nametanjem dodatnih obaveza privrednom subjektu M.R.M., kandidatu za ovlaštenog trgovca, koje se odnose na ograničavanja isporuke vozila marke Volks wagen u Bosni i Hercegovinu od privrednog subjekta ASA AUTO, sudjelovanje na tenderima za punude vozila marke Volks wagen, identifikaciju prodajno-servisnog salona sa primarnim Cl Volks wagen elementima i korištenje zaštitnog znaka Volks - wagen, a posebno imajući u vidu da ista ograničenja nisu utvrđene smjernicama i instrukcijama u Pismu namjere, posebno da nisu utvrđena niti u pismima namjere zaključenim sa ostalim kandidatima za ovlaštenog trgovca za prodaju vozila marke Volks wagen u Bosni i Hercegovini, narušio slobodnu tržišnu konkurenciju i zloupotrebio svoj dominantan položaj na relevantnom tržištu primjenom različitih uslova za istu ili sličnu vrstu poslova u odnosu na ostale, čime je doveo privredni subjekt M.R.M. u neravnopravan i nepovoljan konkurencijski položaj, u skladu sa članom 10. stav (2) tačka c) Zakona; -da Pismo namjere zaključeno između privrednog subjekta ASA AUTO i privrednog subjekta M.R.M. se suštinski razlikuje od pisama namjere zaključenih između privrednog subjekta ASA AUTO i kandidata za ovlaštenog trgovca - privrednog subjekta BERLINA d.o.o. Bihać, privrednog subjekta ICM Trade d.o.o. Banja Luka, privrednog subjekta ACŠ AUTO CENTAR ŠKOLJIĆ d.o.o. Tešanj i privrednog subjekta NIPEX d.o.o. Tuzla, što potvrđuje da je privredni subjekt ASA AUTO postupao selektivno i da nije primjenjivao identične standarde i kriterije za sve privredne subjekte kandidate za ovlaštenog trgovca, i da je privredni subjekt ASA AUTO naknadno iste mijenjao i selektivno primjenjivao prema novim kandidatima za ovlaštenog trgovca, u ovom slučaju prema privrednom subjektu M.R.M, a isto nije dozvoljeno za ekskluzivne uvoznike, kakav sta tus ima privredni subjekt ASA AUTO za prodaju vozila marke Volks wagen u Bosni i Hercegovini, na taj nije je prekršio Odluku o grupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila odnosno povrijedio odredbe člana 10. stav (2) tačka c) Zakona. -da privredni subjekt ASA AUTO nije primjenjivao identične proceduru za sve privredne subjekte, budući da nije sa svim ovlaštenim trgovcima zaključio prvo Pismo namjere (npr. privredni subjekt Jelić Auto d.o.o. Mostar - podnesak broj: 01-06-26-027-125-II/08 od dana 19. juna 2009. godine, privredni subjekt Auto kuća Jelić d.o.o. Široki Brijeg - podnesak broj: 01-06-26-027-122-II/08 od dana 19. juna 2009. godine, privredni subjekt Servis Vidović d.o.o. Banja Luka - podnesak broj: 01-06-26-027-136-II/08 od dana 29. juna 2009. godine, privredni subjekt Brčko gas d.o.o. Brčko - podnesak broj: 01-06-26-027-123-II/08 od dana 18. juna 2009. godine, itd), prije zaključivanja Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen, te je primjenom različitih uslova za istu ili sličnu vrstu poslova u odnosu na ostale, povrijedio odredbe člana 10. stav (2) tačka c) Zakona; -da je privredni subjekt ASA AUTO zloupotrebio dominantan položaj ograničavanjem tržišta, jer je pravnom zaprekom, odnosno odustajanjem od zaključivanja Ugovora o prodaju i servisiranju prozvoda marke Volks wagen onemogućio ulazak privrednom subjektu M.R.M na relevantno tržište prodaje prozvoda marke Volks wagen ovlaštenim trgovcima, te je privredni subjekt ASA AUTO ograničavanjem broja ovlaštenih trgovaca na relevantnom tržištu prodaje i servisiranja vozila marke Volks wagen u Bosni i Hercegovini, ograničio tržište i tehnički razvoj tržišta na štetu potrošača, u skladu sa članom 10. stav (2) tačka b) Zakona, budući da je ograničio broj ovlaštenih trgovaca i na taj način slobodnu konkurenciju u smislu mogućnosti izbora za krajnje kupce kupovine vozila marke Volks wagen od više ovlaštenih trgovaca; -da privredni subjekt ASA AUTO je svojim djelovanjem i postupanjem zloupotrebio dominantan položaj i omogućio monopolsku poziciju privrednom subjektu Jelić Auto d.o.o. Mostar i privrednom subjektu Auto kuća Jelić d.o.o. Široki Brijeg, kao ovlaštenim trgovcima za prodaju vozila marke Volks wagen, odnosno omogućio samo jednom nezavisnom privrednom subjektu, jer se radi o povezanim društvima, u skladu sa članom 2. Zakona, budući da imaju istu vlasničku strukturi, odnosno da su u 100,0% vasništvu g-dina Željka Jelića, isključivo djelovanje na cijelom području Hercegovine. Konkurencijsko vijeće je uzelo u obzir da je privredni subjekt M.R.M. uložio značajna novčana sredstva za ispunjavanje obaveza iz Pisma namjere - ukupna investicija 6.218.600,00 KM - procjena sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina g-dina Nenada Krčuma, Ante Starčevića bb, 88000 Mostar, od dana 16. juna 2008. godine (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev) da su Ugovori o prodaji i servisiranju proizvoda markeVolkswagen potpisani od strane privrednog subjekta ASA AUTO sa drugim ovlaštenim trgovcima u Bosni i Hercegovini (npr. sa privrednim subjektom ACŠ AUTO CENTAR ŠKOLJIĆ d.o.o. Tešanj, privrednim subjektom AC Quattro d.o.o. Sarajevo, privrednim subjektom Brčko-gas d.o.o. Brčko) potpisani u decembru 2003. godine na neodređeno vrijeme, te da su na snazi već 5 (pet) godina, te u cilju primjene istih uslova na sve ovlaštene trgovce za prodaju i servisiranje proizvoda marke Volks wagen privredni subjekt ASA AUTO treba zaključiti i sa privrednim subjektom M.R.M. Ugovor o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen u trajanju od najmanje 5 (pet) godina. Također, sklapanje predmetnog ugovora na razdoblje od najmanje pet godina je sa obavezom da će svaka stranka u ugovoru obavijestiti drugu stranku najmanje šest mjeseci unaprijed o svojoj namjeri da neće obnoviti ugovor, je u skladu sa članom 8. stav (1) tačka a) Odluka o grupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila. Konkurencijsko vijeće u utvrđivanju trajanja roka predmetnog Ugovora, u skladu sa članom 43. stav (7) Zakona, u obzir je uzelo i ugovore o poslovnoj saradnji zasnovane na komparativnom pravu tržišne konkurencije Evropske unije (Uredba Komisije /EZ broj 1400/2002) kojima je propisano da se ugovori između disrtibutra i ovlaštenog trgovaca trebaju zaključiti na vremensko razdoblje ne kraće od 5 (pet) godina. Konkurencijsko vijeće smatra da privredni subjekt ASA AUTO treba da zaključi Ugovor o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen (privredni i putnički pro gram) sa privrednim subjektom M.R.M. pod istim uslovima kako je zaključen predmetni Ugovor sa ovlaštenim trgovcem sa sjedištem u Širokom Brijegu, jer su opštine Široki Brijeg i Ljubuški u istom Kantonu, imaju približan broj stanovnika i ekonomski razvoj, i na taj način će se osigurati da prodaja i servisiranja vozila marke Wolksvagen bude pod jednakim uslovima tržišne konkurencije. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u tačkama I. i II. dispozitiva ovoga Rješenja Budući da je, u tački I. dispozitiva ovoga Rješenja, utvrđeno da je privredni subjekt ASA AUTO zloupotrebio dominantan položaja na relevantnom tržištu veleprodaje proizvoda marke Volks wagen ovlaštenim trgovcima u Bosni i Hercegovini, u smislu člana 10. stav (2) tačke b) i c) Zakona, Konkurencijsko vijeće može izreći, u smislu člana 48. stav (1) tačka b) Zakona, novčanu kaznu privrednom subjektu do 10,0% (deset) vrijednosti ukupnog godišnjeg prihoda, iz godine koja je prethodila godini u kojoj je nastupila povreda Zakona, radi zloupotrebe dominantnog položaja, prema odredbama člana 10. Zakona. Konkurencijsko vijeće, u smislu člana 48. stav (1) tačka b) Zakona, privrednom subjektu ASA AUTO izriće novčanu kaznu u iznosu od 150.000,00 KM (što predstavlja 0,072% ukupnog prihoda privrednog subjekta ASA AUTO u 2007. godini), jer je utvrđeno da je prekšio odredbe člana 10. stav (2) tačke b) i c) Zakona. Prilikom određivanja visine novčane kazne Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da narušavanje slobodne tržišne konkurencije na relevantnom tržištu od privrednog subjekta ASA AUTO zloupotrebom dominantnog položaja imalo negativan efekat na poslovanje privrednog subjekta M.R.M. u 2008. godini, te da je isti ograničio tehnički razvoj relevantnog tržišta na štetu krajnjih potrošača. Visinom izrećene novčane kazne Konkurencijsko vijeće je imalo prvenstveno za cilj sankcionisati privredni subjekt ASA AUTO radi kršenje Zakona, te upozoriti na obavezu poštivanja pravila tržišne konkurencije utvrđenih Zakonom. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u tački III. dispozitiva ovoga Rješenja Podnosilac zahtjeva je tražio donošenje rješenja o privremenoj mjeri, u smislu člana 40. Zakona, kojim se privredni subjekt ASA AUTO obavezuje isporučiti rezervne dijelove, dodatnu opremu i sva naručena vozila marke Volks wagen. Konkurencijsko vijeće je odbilo zahtjev za donošenjem rješenja o privremenoj mjeri kao neosnovan, jer nisu dostavljeni relevantni dokazi koji bi potvrdili navode o direktnim štetnim efektima za privredni subjekt M.R.M., u smislu člana 40. Zakona. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u tački IV. dispozitiva ovoga Rješenja Konkurencijsko vijeće prilikom računanja ukupnih troškova postupka, uzelo u obzir odredbe Zakona o upravnom postupku, Zakona o advokaturi (Službene novine Federacije BiH, br. 40/02 i 18/05), i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad advokata (Službene novine Federacije BiH, br. 22/04 i 24/04) (u daljnjem tekstu: Tarifa). Prema članu 105. stav (2) Zakona o upravnom postupku kada u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na čiju je štetu postupak okončan, dužna je protivnoj strani nadoknaditi opravdane troškove koji su toj stranci nastali sudjelovanjem u postupku. Prema članu 105. stav (3) Zakona o upravnom postupku troškovi za pravno zastupanje nadoknađuju se samo u slučajevima kad je takvo zastupanje bilo nužno i opravdano. U skladu sa članom 105. Zakona o upravnom postupku, punomoćenik privrednog subjekta M.R.M. je dana 3. decembra 2008. godine podneskom zaprimljenim pod brojem 01-06-26-027-27-II708 dostavio specifikaciju o vrijednosti spora od 6.438.600,00 KM (građevinskog zemljišta u vrijednosti od 1.502.700,00 KM; prodajno-servisni sa lon u vrijednosti objekta od 4.715.900,00 KM; izgubljena dobit za 2008. godinu od 220.000,00 KM) i zahtjev za nadoknadu troškova postupka od 49.303,80 KM. Konkurencijsko vijeće nije prihvatilo navedenu vrijednost spora utvrđenu u iznosu 6.438.600,00 KM, budući da vrijednost predmetnog spora mora isključivo biti u vezi sa štetom koja je nastala kršenjem člana 10. stav (2) tačka b) i c) Zakona. U skladu sa navedenim Konkurencijsko vijeće je utvrdilo vrijednost spora od 220.000,00 KM, odnosno u vrijednosti izgubljene dobiti privrednog subjekta M.R.M. u 2008. godini, što predstavlja jednu osminu ukupnog prihoda ostvarenog u 2007. godini (ukupan prihod u 2007. godini iznosi 1.620.797,00 KM). Također, pri utvrđivanju vrijednosti spora u obzir je uzet i vremenski pe riod od dana sticanja uslova za zaključenje ugovora od strane privrednog subjekta M.R.M. iz Pisma namjere (dana 1. maja 2008. godine) do dana podnešenja Zahtjeva, dana 9. jula 2008. godine. Punomoćenik privrednog subjekta M.R.M. je na usmenoj raspravi održanoj dana 11. juna 2009. godine, dostavio novu specifikaciju troškova postupka u iznosu od 28.782,00 KM. Konkurencijsko vijeće je djelimično prihvatilo zahtjev privrednog subjekta M.R.M. za naknadu troškova, uzimajući u obzir sljedeće: -troškove postupka odobrene Zaključkom Konkurencijskog vijeća u iznosu od 7.698,60 KM, povećalo za troškove koji su nastali u ponovnom rješavanju po predmetnom postupku u smislu Presude Suda Bosne i Hercegovine, u iznosu od 2.340,00 KM, odnosno 2.737,80 KM s porezom na dodanu vrijednost, i to za: -novčani iznos od 780,00 KM za usmenu raspravu održanu dana 11. juna 2009. godine, utvrđen je na osnovu člana 13. Tarife, te odredbe člana 1. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o advokaturi u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema kojem pojedinačne radnje u postupku ne mogu prelaziti jednomjesečni prosječni lični dohodak u Federaciji Bosne i Hercegovine; -novčani iznos od 1.560,00 KM za dostavljene podneske, utvrđen je na osnovu člana 13. Tarife, te odredbe člana 1. Zakona o izmjenam Zakona o advokaturi u Federaciji Bosne i Hercegovine. Budući da se radi o nužnim i opravdanim troškovima, u smislu člana 105. Zakona o upravnom postupku, privredni subjekt ASA AUTO kao stranka na čiju štetu je isti okončan dužan je Podnosiocu zahtjeva nadoknaditi troškove nastale sudjelovanjem u postupku u iznosu od 10.436,40 KM. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u tački V.i VI. dispozitiva ovoga Rješenja Privredni subjekt ASA AUTO nije dostavio novu specifikaciju troškova postupka, te je Konkurencijsko vijeće ranije dostavljenu specifikaciju troškova postupka u iznosu od 43.824,00 KM utvrdilo kao važeću. Konkurencijsko vijeće je odbilo zahtjev privrednog subjekta ASA AUTO za naknadu troškova postupka u novčanom iznosu od 43.824,00 KM, budući da je navedeni postupak privredni subjekt ASA AUTO izazvao svojim postupanjem i djelovanjem i da je završen na njegovu štetu, te nema pravo na nadoknadu troškova postupka, u smislu Zakona o upravnom postupku. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u tački VII. dispozitiva ovoga Rješenja Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješenja nije dopuštena žalba. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objave ovoga Rješenja. Broj 01-06-26-027-140-II/08 21. jula 2009. godine Sarajevo Predsjednik Dr. Stjepo Pranjić, s. r. Na temelju članka 42. točka c), članka 11., a u svezi s člankom 10. stavak (2) točke b) i c) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05 i 76/07), članka 193. Stavak (1) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04 i 88/07) u postupku pokrenutom na temelju Zahtjeva za pokretanjem postupka podnesenom od gospodar - skog subjekta M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket - ing i usluge Ljubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Ljubuški, putem punomoćenika Zajedničkog odvjetničkog uredu PALAMETA & PALAMETA, Kralja Zvonimira 15., 88000 Mostar, protiv gospodarskog subjekta Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo, postupajući po Presudi Suda Bosne i Hercegovine broj U-41/09 od dana 7. svibnja 2009. godine, Konkurencijsko vijeće, na 91. (devedesetprvoj) sjednici održanoj dana 21. srpnja 2009. godine, je donijelo RJEŠENJE 1 I.Utvrđuje se da je gospodarski subjekt Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo, zlouporabio vladajući položaj na tržištu veleprodaje proizvoda marke Volks wagen ovlaštenim trgovcima u Bosni i Hercegovini, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uvjeta prema gospodarskom subjektu M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Ljubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Ljubuški, za istu ili sličnu vrstu poslova u odnosu na ostale ovlaštene trgovce koji vrše prodaju i servisiranje proizvoda marke Volks wagen u Bosni i Hercegovini, sukladno članku 10. stavak (2) točke b) i c) Zakona o konkurenciji. II.Nalaže se gospodarskom subjektu Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo, u vremenskom roku od 30 (trideset) dana od primitka ovoga Rješenja, zaključivanje Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks - wagen (gospodarski i putnički pro gram) sa gospodarskim subjektom M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket - ing i usluge Ljubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Ljubuški, na vremensko razdoblje od najmanje 5 (pet) godina, odnosno pod jednakim uvjetima utvrđenim u zaljučenim ugovorima o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen s ostalim ovlaštenim trgovcima u Bosni i Hercegovini, te dostavljanje dokaza o istome Konkurencijskom vijeću, u vremenskom roku od 8 (osam) dana od dana zaključivanja predmetnog Ugovora. III.Izriče se novčana kazna gospodarskom subjektu Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo, u visini od 150.000,00 KM (stopedesettisuća), radi zlouporabe vladajućeg položaja, sukladno članku 10. stavak (2) točke b) i c) Zakona o konkurenciji, koju je dužan platiti u vremenskom roku od 8 dana, od dana primitka ovoga Rješenja. IV.Odbija se Zahtjev gospodarskog subjeta M.R.M. ex port-im - port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Ljubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Ljubuški za donošenje rješenja o privremenoj mjeri, kao neutemeljen. V.Usvaja se dio zahtjeva za plaćanje troškova postupka podnesen od gospodarskog subjekta M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Ljubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Ljubuški, u iznosu od 10.436,40 KM. VI.Nalaže se gospodarskom subjektu Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo, da u roku od 15 (petnaest) dana od dostavljanja ovoga Rješenja izvrši uplatu trškova postupka, iz točke V. izreke ovoga Rješenja, gospodarskom subjektu M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Ljubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Ljubuški. VII.Odbija se zahtjev gospodarskog subjekta Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo za plaćanje troškova postupka u iznosu od 43.824,00 KM, kao neutemeljen VIII.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Ovim Rješenjem izvršava se Presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj U-41/09 (u daljnjem tekstu: Presuda) od dana 7. svibnja 2009. godine, kojom je Sud Bosne i Hercegovine uvažio Tužbu gospodarskog subjekta Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo (u daljnjem tekstu: ASA AUTO) i poništio Rješenje Konkurencijskog vijeća, broj: 01-06-26-027-29-II/08 od dana 13. siječnja 2009. godine (u daljnjem tekstu: poništeno Rješenje), te naložio Konkurencijskom vijeću da po ovom 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 68/09 predmetnu donese novo rješenje, u smislu pravnog shvatanja i primjedbi u pogledu postupka navedenih u Presudi. Konkurencijsko vijeće Presudu Suda Bosne i Hercegovine je zaprimilo dana 26. svibnja 2009. godine pod brojem 01-06-26-027-80-II/08. Prema članku 62. Zakona o upravnim sporovima ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04 i 88/07) kada sud poništi akt protiv kojega je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraća u stanje u kojemu se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen, te je pri donošenju novog rješenja tijelo vezano pravnim shvatanjima suda i primjedbama suda u svezi s postupkom. Gospodarski subjekt ASA AUTO je dana 28. svibnja 2009. godi - ne podneskom zaprimljenim pod brojem 01-06-26-027-85-II/08, dostavio zahtjev Konkurencijskom vijeću za podu zima nje radnji u smislu Presude, a u svezi obveze povrata plaćene novčane kazne od 150.000,00 KM, i zahtjev za davanje naloga Podnositelju zahtjeva gospodarskom subjektu M.R.M. za povrat uplaćenih troškova postupka u novčanom iznosu od 7.698,00 KM. Konkurencijsko vijeće na 90. (devedesetoj) sjednici održanoj dana 16. lipnja 2009. godine, donijelo Rješenje o povratu novčanih sredstava gospodarskom subjektu ASA AUTO u iznosu od 150.000,00 KM, broj: 01-06-26-027-115-II/08, i Rješenje o odbijanju zahtjeva gospodarskog subjeta ASA AUTO za nalaganje gospodarskom subjektu M.R.M. povrat troškova postupka u iznosu od 7.698,00 KM, broj: 01-06-027-117-II/08, budući da je gospodarski subjekt M.R.M. izvršio povrat navedenog novčanog iznosa u propisanom roku, dana 5. lipnja 2009. godine (podnesak o potvrdi uplate dostavljen je Konkurencijskom vijeću dana 6. lipnja 2009. godine broj: 01-06-26-027-93-II/08). Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da gospodarski subjekt ASA AUTO nije izvršio obvezu točke II. izreke poništenog Rješenja, odnosno nije zaključio Ugovor o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen (gospodarski i putnički pro gram) s gospodarskim subjektom M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Ljubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Ljubuški (u daljnjem tekstu: M.R.M.). Presudom Suda Bosne i Hercegovine je potvrđeno da je Konkurencijsko vijeće u poništenom Rješenju pravilno utvrdilo mjerodavno tržište i da gospodarski subjekt ASA AUTO ima vladajući položaj na tržištu veleprodaje proizvoda marke Volks - wagen ovlaštenim trgovcima u Bosni i Hercegovini. Punomoćenik gospodarskog subjekta ASA AUTO na usmenoj raspravi održanoj dana 11. lipnja 2009. godine je priložio Zahtjev za izuzeće odgovornog člana Konkurencijskog vijeća u ovom predmetu (privitak Zapisniku broj: 01-06-26-027-118-56-II/08), u smislu članka 37. Zakona o upravnom postupku, kao razlog navodeći druge okolnosti koje dovode u sumnju nepristrasnost službene osobe,a koje nisu utvrđene u članku 35. istoga Zakona. Konkurencijsko vijeće, sukladno odredbama Zakona o konkurenciji i Zakona o upravnom postupku je donijelo, dana 16. lipnja 2009. godine broj: 01-06-26-027-120-II/08), Zaključak o odbijanju Zahtjeva gospodarskog subjekta ASA AUTO za izuzeće odgovornog člana Konkurencijskog vijeće (u daljnjem tekstu: Odgovorni član), podnesenog na usmenoj raspravi dana 11. lipnja 2009. godine, kao neutemeljen jer Konkurencijsko vijeće nije utvrdilo nepravilnosti Odgovornog člana u procesnim radnjama predmetnog postupka, kako to navodi Punomoćenik gospodarskog subjekta ASA AUTO, budući da je isti postupao i djelovao na prikupljanju podataka od stranaka u postupku i drugih pravnih osoba, sukladno članku 35. Zakona, te da je prema čuvanju poslovne tajne dostavljene od stranaka u postupku, postupao sukladno članku 38. Zakona. Pokretanje postupka Konkurencijskom vijeću podnesen je Zahtjev za pokretanje postupka (u daljnjem tekstu: Zahtjev), dana 9. srpnja 2008. godine broj: 01-06-26-027-II/08, od gospodarskog subjekta M.R.M., putem punomoćenika (punomoć izdana od gospodarskog subjekta M.R.M. dana 11. travnja 2008. godine) Zajedničkog odvjetničkog ureda PALAMETA & PALAMETA, Kralja Zvonimira 15., 88000 Mostar (u daljnjem tekstu: Podnositelj zahtjeva ili Punomoćenik gospodarskog subjekta M.R.M.) protiv gospodarskog subjekta ASA AUTO, zastupanog po punomoćeniku Mehmedu Spaho, Odvjetnički ured Spaho, Muhameda Kantardžića 3, 71000 Sarajevo (punomoć izdana dana 25. rujna 2008. godine od gospodarskog subjekta ASA AUTO) (u daljnjem tekstu: Punomoćenik gospodarskog subjekta ASA AUTO). Konkurencijsko vijeće uvidom u Zahtjev i priloženu dokumentaciju je utvrdilo da isti nije kompletan i uredan, sukladno članku 28. stavak (1) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon), te je zatražilo dopunu Zahtjeva, sukladno članku 31. Zakona, aktom broj: 01-06-26-027-1-II/08 od dana 14. srpnja 2008. godine, koju je Podnositelj zahtjeva dostavio, dana 18. srpnja 2008. godine broj: 01-06-26-027-2-II/08. Konkurencijsko vijeće nakon kompletiranja Zahtjeva, sukladno članku 28. stavak (3) Zakona, Podnositelju zahtjeva izdalo je Potvrdu o prijemu kompletnog i urednog Zahtjeva, dana 16. rujna 2008. godine broj: 01-06-26-027-3-II/08. Stranke u postupku Gospodarski subjekt M.R.M. Gospodarski subjekt M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Ljubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Ljubuški, upisan u registar Općinskog suda u Širokom Brijegu pod matičnim brojem: 1-2101 dana 3. studenoga 1994. godine, s temeljnim kapitalom od 1.592.500,00 KM, s vlasničkom strukturom: fizička osoba Manuela Leko, Ljubuški sa 17,74% vlasničkog udjela, fizička osoba Blago Rupčić, Ljubuški sa 19,46%, fizička osoba Emilija Bilić, Ljubuški sa 31,4% i gospodarski subjekt Andrea Giovanni d.o.o. Čitluk sa 31,4% vlasničkog udjela. Pretežite registrirane djelatnosti gospodarskog subjekta M.R.M. su trgovina na malo motornim vozilima i rezervnim dijelovima, održavanje, popravak i servisiranje motornih vozila. Gospodarski subjekt ASA AUTO Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 15, 71000 Sarajevo, upisano u registar Općinskog suda Sarajevo pod matičnim brojem 1-15750, dana 30. prosinca 1995. godine, s temeljnim kapitalom od 50.000,00 KM, i s vlasničkom strukturom: gospodarski subjekt ASA HOLD ING d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 15, 71000 Sarajevo sa 90,0% vlasničkog udjela i fizička osoba Nihad Imamović, Husrefa Redžića 21/III, 71000 Sarajevo, sa 10,0% vlasničkog udjela. Pretežite registrirane djelatnosti gospodarskog subjekta ASA AUTO su trgovina na veliko i malo motornim vozilima i rezervnim dijelovima, posredovanje u trgovini motornim vozilima, održavanje i popravak motornih vozila, proizvodnja motornih vozila. Pravni okvir predmetnog postupka Konkurencijsko vijeće u predmetnom postupka je primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), Odluke o definiranju kategorije vladajućeg položaja ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), Odluke o skupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila ("Službeni glasnik BiH", broj 16/06). U provođenu postupka utvrđivanja činjeničnog stanja Konkurencijsko vijeće je primijenilo odredbe Zakona, koji je lex specicialis, te odredbe Zakona o upravnom postupku, koji se kao lex generalis primjenjuje u pojedinim pitanjima koja nisu obuhvaćena Zakonom. Konkurencijsko vijeće, na temelju članka 43. stavak (7) Zakona, koristilo je sudsku praksu Europskog suda i odluke Europske komisije, i to: Uredbu Europske komisije (EZ) broj: 2790/1999 o primjeni članka 81(3) Ugovora o osnivanju Europske zajednice, na kategorije vertikalnih sporazuma i usklađeno djelovanje, Smjernice za vertikalna ograničenja Europske komisije (Služeni list C 291, 13/10/2000), Priopćenje Europske komisije o definiranju mjerodavnog tržišta (97/ C 372/03), Uredbu Komisije (EZ) broj: 1400/2002 o primjeni članka 81(3) Ugovora na kategorije vertikalnih sporazuma i usklađenu praksu u sektoru motornih vozila. Zahtjev za pokretanje postupka Zahtjev je podnesen od gospodarskog subjekta M.R.M., sukladno članku 28. Zakona, radi utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja slobodne tržišne konkurencije zlouporabom vladajućeg položaja od strane gospodarskog subjekta ASA AUTO, sukladno članku 10. stavak (2) točke b) i c) Zakona. Podnositelj zahtjeva u bitnom je naveo sljedeće: -da je gospodarski subjekt M.R.M. dostavio gospodarskom subjektu ASA AUTO, dana 15. ožujka 2007. godine, prijedlog za proširenje poslovne suradnje na prodaju i servisiranje vozila marke Volks wagen, navodeći da je poslovna suradnja započela na temelju dugoročnog Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Seat zaključenog između gospodarskog subjekta ASA AUTO i gospodarskog subjekta M.R.M dana 23. prosinca 2003. godine; -da je gospodarski subjekt ASA AUTO prihvatio proširenje poslovne suradnje, te je potpisano Pismo namjere broj: 01/EK-79/07 (u daljnjem tekstu: Pismo namjere), dana 16. svibnja 2007. godine u Sarajevu, između gospodarskog subjekta ASA AUTO, zastupanog po direktoru g-dinu Harisu Avdić, i gospodarskog subjekta M.R.M. zastupanog po direktoru g-dinu Robertu Grubišić (dokaz - dokumentacija dostavljena uz Zahtjev); -da je Pismom namjere gospodarski subjekt M.R.M., kao kandidat za ovlaštenog trgovca, bio obvezan, u smisli točke 8. Pisma namjere, izgraditi prodajno-servisni sa lon i skladište za originalne dijelove vozila marke Volks wagen na lokaciji Hrašljani bb Ljubuški do dana 1. svibnja 2008. godine (Privitak C Pisma namjere), prema Projektu odobre - nom od nadležnih osoba Koncerna Volks wagen AG (dokazi dostavljni uz Zahtjev - projektna dokumentacija, skice i smjernice od dana 8. svibnja 2007. godine potpisane od strane g-đe Sprisch, arhitektice Koncerna Volks wagen AG); -da je gospodarski subjekt M.R.M. u 2007. godini i početkom 2008. godine ispunjavao preuzete obveze utvrđene u Pismu namjere, što potvrđuju i materijalni dokazi, koji se odnose na: -isporuku primarnih Volkswagen Cl elemenata (oznaka) za identifkaciju prodajno-servisnog salona, u smislu točke 15. alineja 6. Pisma namjere (dokazi dokumentacija dostavljena uz Zahtjev - zahtjev gospodarskog subjekta M.R.M. od dana 20. rujna 2007. godine dostavljen gospodarskom subjektu ASA AUTO za isporuku primarnih Volkswagen Cl elemenata (oznaka); ponuda gospodarskog subjekta Volkswagen AG broj: 307537 za isporuku Cl elemenata od dana 2. listopada 2007. godine dostavljena gospodarskom subjektu ASA AUTO; ponuda gospodarskog subjekta ASA AUTO od dana 5. listopada 2007. godine za isporuku Cl elemente dostavljena gospodarskom subjektu M.R.M.; međunarodni tovarni list od dana 30. studenoga 2007. godine broj: 554969 kojim je izvršena isporuka Cl elemenata za gospodarski subjekt ASA AUTO; otpremnica gospodarskog subjekta ASA AUTO od dana 30. studenoga 2007. godine broj: 049-AB/07-03 kojom je izvršena isporuka Cl elemenata za gospodarski subjekt M.R.M.; račun gospodarskog subjekta ASA AUTO od dana 7. prosinca 2007. godine broj: 35014744 za isporuku Cl elemenata dostavljen gospodarskom subjektu M.R.M.); -isporuku uređaja VAS 5051X od strane gospodarskog subjekta ASA AUTO gospodarskom subjektu M.R.M., u smislu točke 9. Pisma namjere (dokazi - dokumentacija dostavljena uz Zahtjev - zahtjev gospodarskog subjekta M.R.M. od dana 29. studenoga 2007. godine gospodarskom subjektu ASA AUTO za isporuku uređaja i specijalnih alata za marku vozila Volkswagen; potvrda narudžbenice od strane gospodarskog subjekta M.R.M. dana 6. prosinca 2007. godine za uređaj VAS 5051 gospodarskom subjektu ASA AUTO); -dostavljen Sustav bonusa i plan prodaje vozila marke Volkswagen za 2008. godinu (minimalni i ambiciozni) gospodarskog subjekta ASA AUTO za gospodarski subjekt M.R.M. (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev - dopis gospodarskog subjekta ASA AUTO od dana 11. prosinca 2007. godine za gospodarski subjekt M.R.M. i dopis gospodarskog subjekta ASA AUTO s planom prodaje dijelova i opreme za vozila marke Volkswagen i vozila marke Seat za 2008. godinu dostavljen gospodarskom subjektu M.R.M.); -dostavljenje od strane gospodarskog subjekta ASA AUTO Plana treninga djelatnika (mehaničara) svih ovlaštenih trgovcima vozila marke Volkswagen, uključujući i mehaničare gospodarskog subjektu M.R.M., u smislu točki 6. i 12. Pisma namjere, (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev - dopis gospodarskog subjekta ASA AUTO od dana 16. siječnja 2008. godine sa rasporedom treninga za gospodarski subjekt M.R.M.); -posjeta predstavnika gospodarskog subjekta ASA AUTO i gospodarskog subjekta Volkswagen AG gospodarskom subjektu M.R.M. dana 5. prosinca 2007. godine (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev - dopis gospodarskog subjekta ASA AUTO od dana 4. prosinca 2007. godine gospodarskom subjektu M.R.M.). -da je gospodarski subjekt M.R.M. dana 14. travnja 2008. godine, izgradio prodajno-servisni sa lon, u smislu točke 7. Pisma namjere i Termin plana Privitak C Pisma namjere (dokazi dokumentacija dostavljena uz Zahtjev - Rješenje o izdavanju uporabne dozvole doneseno od službe za prostorno uređenje i imovinsko pravne poslove općine Ljubuški broj: 04/1-23-124/08), te da je temeljem točke 13. Privitak A Pisma stekao pravo na zaključivanje Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen; -da je punomoćenik gospodarskog subjekta ASA AUTO, četrnaest dana nakon izgradnje prodajno-servisnog salona, aktom broj: 18/17 od dana 28. travnja 2008. godine, obavijestio gospodarski subjekt M.R.M. o odustajanju gospodarskog subjekta ASA AUTO od Pisma namjere, odnosno daljnje poslovne suradnje navodeći da je prekršio odredbe točke 15. alineje 6., 7., 9. i 10. Pisma namjere (dokaz dostavljen uz Zahtjev); -da su navedeni razlozi gospodarskog subjekta ASA AUTO za raskidanje Pisma namjere neutemeljeni, jer gospodarski subjekt M.R.M. smatra da je u potpunosti ispunio obveze, instrukcije i smjerenice utvrđene u Pismu namjere, što pored dostavljenih materijalnih dokaza potvrđuje i Izjava, dana pod punom moralnom i krivičnom odgovornošću, od dana 26. svibnja 2008. godine g-dina Harisa Avdić, direktora gospodarskog subjekta ASA AUTO u razdoblju od dana 1. lipnja 2005. godine do dana 31. prosinca 2007. godine (u vrijeme zaključivanja i implementacije obveza iz Pisma namjere), da je gospodarski subjekt M.R.M. ispunio odredbe Pisma namjere (dokaz dostavljen uz Zahtjev); -da gospodarski subjekt ASA AUTO od potpisivanja Pisma namjere dana 16. svibnja 2007. godine do dana 28. travnja 2008. godine, nije u pisanom obliku obavijestio niti upozorio gospodarski subjekt M.R.M. na kršenje odredbi točke 15. alineje 6., 7., 9. i 10. Pisma namjere; -da je gospodarski subjekt ASA AUTO odustajanjem od Pisma namjere i zaključivanja Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen zlouporabio vladajući položaj, sukladno članku 10. st. (1) i (2) točke b) i c) Zakona, jer je ograničio proizvodnju, tržište ili tehnički razvoj na štetu potrošača, odnosno primijenio različite uvjete za iste ili slične poslove i na taj način doveo gospodarski subjekt M.R.M. u neravnopravan i nepovoljan položaj u odnosu na ostale kandidate za ovlaštenog trgovca na mjerodavnom tržištu prodaje vozila marke Volks wagen u Bosni i Hercegovini; -da gospodarski subjekt ASA AUTO ima vladajući položaj na tržištu prodaje vozila marke Volks wagen, jer je zaključivanjem ekskluzivnog ugovora s gospodarskim subjektom Volks wagen AG (Savezna Republika Njemačka) postao jedini ovlašteni (ekskluzivni) Im porter proizvoda marke Volks wagen za područje Bosne i Hercegovine; -da je gospodarski subjekt ASA AUTO prekršio odredbe članka 4. stavak (2) Odluke o definiranju kategorija vladajućeg položaja na način da je svojim postupkom zatvorio tržište i odbio pristup drugim gospodarskim subjektima na mjerodavno tržište, te narušio efikasnu tržišnu konkurenciju i prekršio članak 9. stavak (1) točku h) iste Odluke. Slijedom navedenoga gospodarski subjekt M.R.M. je tražio od Konkurencijskog vijeća donošenje rješenja o zlouporabi vladajućeg položaja sprječavanjem, ograničavanjem ili narušavanjem slobodne konkurencije od strane gospodarskog subjekta ASA AUTO na tržištu prodaje vozila marke Volks - wagen, u smislu članka 10. st. (1) i (2) točke b) i c) Zakona, donošenje privremene mjere kojom se gospodarski subjekt ASA AUTO obvezuje na isporuku svih naručenih vozila, rezervnih dijelova i dodatne opreme marke Volks wagen, te nadoknadu troškova postupka od strane gospodarskog subjekta ASA AUTO. Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da bez provođenja postupka nije moguće utvrditi postojanje povrede Zakona od strane gospodarskog subjekta ASA AUTO, navedeno u Zahtjevu, te je na 72. (sedamdestdrugoj) sjednici, održanoj dana 18. rujna 2008. godine, donijelo Zaključak o pokretanju postupka, broj: 01-06-26-027-5-II/08 (u daljnjem tekstu: Zaključak), u smislu članka 32. stavak (2) Zakona. Konkurencijsko vijeće je dostavilo, sukladno članku 33. stavak (1) Zakona, gospodarskom subjektu ASA AUTO Zahtjev i Zaključak, na pisano očitovanje, dana 19. rujna 2008. godine broj: 01-06-26-027-6-II/08, sa zahtjevom za dostavljenje dokumentacije u svezi predmetnog postupka. Punomoćenik gospodarskog subjekta ASA AUTO je dostavio, u smislu članka 33. st. (2) i (3) Zakona, pisano očitovanje sa traženom dokumentacijom u ostavljenom vremenskom roku, dana 3. listopada 2008. godine broj: 01-06-26-027-7-II/08, navodeći u bitnom sljedeće: -da su gospodarski subjekt Volks wagen AG (Isporučitelj) i gospodarski subjekt ASA AUTO (Im porter) zaključili Ugovor za Importera za putnički pro gram, dana 30. lipnja 2004. godine i Ugovor za Importera za gospodarski pro - gram, dana 1. travnja 2008. godine (u daljnjem tekstu: Ugovori za Importera), te da je gospodarski subjekt ASA AUTO na temelju predmetnih Ugovora za Importera, kao i na temelju ranijih ugovora zaključenih 1999. godine, jedini ovlašteni (ekskluzivni) uvoznik proizvoda marke Volks - wagen za područje Bosne i Hercegovine; -da gospodarski subjekt ASA AUTO u prodajno servisnoj mreži je zaključio Ugovore o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen s 11 (jedanaest) ovlaštenih trgovaca u Bosni i Hercegovini (Tablica 1.); -da je gospodarski subjekt ASA AUTO, sukladno točki 14. Privitak A Pisma namjere, odustao od Pisma namjere, dana 28. travnja 2008. goodine, odnosno od zaključivanja Ugovo - ra o prodaji i servisiranju proizvoda markeVolkswagen s gospodarskim subjektom M.R.M., navodeći da je gospodarski subjekt M.R.M. prekršio točku 15. alineje 6., 7., 9. i 10. Privitak A Pisma namjere neovlaštenim uvozom i prodajom novih vozila marke Volks wagen, neovlaštenim oglašavanjem kao dis trib uter vozila marke Volks wagen, neovlaštenim korištenjem zaštitnog znaka Volks wagen i neovlaštenim sudjelovanjem na javnim tenderima nudeći vozila markeVolkswagen; -da gospodarski subjekt ASA AUTO u ovom predmetu smatra mjerodavnim tržištem prodaju svih novih vozila u Bosni i Hercegovini, i da se ne može izdvajati proizvod, odnosno određena marka vozila, jer za svako vozilo marke Volks wagen postoji odgovarajući supstitut /zamjensko vozilo neke druge marke na tržištu Bosne i Hercegovine u okviru Koncerna Volks wagen AG, kao što su: Škoda, Audi, Seat ili kod drugih proizvođača vozila Renault, Ford, Gen - eral Mo tors, Hyndai & KIA; -da gospodarski subjekt ASA AUTO nema vladajući položaj niti je zlouporabio isti, budući da je njegov tržišni udjel ispod 40,0% na mjerodavnom tržištu prodaje svih novih vozila u Bosni i Hercegovini (vozila marke Škoda, Volks - wagen, Seat itd), i da poslovno djelovanje istoga ne krši Zakon, te da je usklađeno sa Odlukom o skupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila; -da je Zahtjev u cjelosti zasnovan na netočnim informacijama i pogrešnom tumačenju Zakona i drugih propisa o zaštiti konkurencije (Odluka o definiranju kategorije vladajućeg položaja, Odluka o skupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila), te da je kao takav neutemeljen. Slijedom navedenoga gospodarski subjekt ASA AUTO je tražio od Konkurencijskog vijeća donošenje rješenja kojim se odbija Zahtjev gospodarskog subjekta M.R.M. kao neutemeljen, odbijanje prijedloga za donošenje privremene mjere, izricanje novčane kazne Podnositelju zahtjeva radi davanja netočnih informacija u Zahtjevu i nalaganje plaćanja troškova postupka gospodarskom subjektu M.R.M.. Budući da se u predmetnom postupku radi o strankama sa oprečnim interesima, u smislu članku 39. Zakona, a radi ostvarivanja načela materijalne istine, u smislu članka 9. Zakona o upravnom postupku, i u svrhu utvrđivanja pravnog stanja stvari, Konkurencijsko vijeće je zakazalo usmenu raspravu. Usmena rasprava zakazana za dan 4. studenoga 2008. godine odgođena je na zahtjev stranaka u postupku, te je održana dana 17. studenoga 2008. godine, u prostorijama Konkurencijskog vijeća, uz prisustvo odvjetnika Zorana Palamete, punomoćenika gospodarskog subjekta M.R.M. i odvjetnika Mehmeda Spahe, punomoćenika gospodarskog subjekta ASA AUTO. Stranke u postupku tijekom usmene rasprave su ostale pri svojim navodima iznijetim u Zahtjevu, odnosno u pisanom očitovanju na Zahtjev i Zaključak. Na usmenoj raspravi, temeljem članka 105. stavak (4) Zakona o upravnom postupka, stranke su upozorene na podnošenje zahtjeva za naknadu troškova postupka. Punomoćenik gospodarskog subjekta M.R.M. u Zapisnik (broj: 01-06-26-027-18-II/08) s usmene rasprave je naveo vrijednost predmetnog spora od 6.500.000,00 KM. Budući da tijekom usmene rasprave, stranke u postupku nisu međusobno dobile tražene podatke i odgovore, te radi utvrđivanja dodatnih činjenica i okolnosti koje nisu raspravljene, a koje stranke smatraju bitnim za postupak, kao i razloga da je gospodarski subjekt ASA AUTO zatražio uvid u spis predmeta, zakazna je nova usmena raspravu za dan 1. prosinca 2008. godine. Punomoćenik gospodarskog subjekts ASA AUTO, postupajući po zaključku sa usmene rasprave održane dana 17. studenoga 2008. godine, je podnio zahtjev za uvid u spis predmeta, u smislu članka 37. stavak (3) Zakona, koji je Konkurencijsko vijeće odobrilo, dana 18. studenoga 2008. godine (akt broj: 01-06-26-027-20/08 i broj: 01-06-26-027- 21/08), te je isti dan izvršen uvid u spis predmeta od Punomoćenika gospodarskog subjekta ASA AUTO. Nadalje, Punomoćenik gospodarkog subjekta ASA AUTO, postupajući po zaključku sa usmene rasprave održane dana 17. studenoga 2008. godine, u odgovoru na upit Podnositelja zahtjeva u svezi pojašnjenja razloga za odustajanje od Pisma namjere, ponovio je navode iznesene u pisanom očitovanju na Zahtjev, navodeći da je gospodarski subjekt M.R.M. neovlašteno koristio zaštitni znak Volks wagen na svome memorandumu i davao ponude za vozila marke Volks wagen (dokaz dostavljen uz podnesak broj: 01-06-26-027-22/08 od dana 20. studenoga 2008. godine - ponuda gospodarskog subjekta M.R.M. za fizičku osobu iz Tomislavgrada od dana 21. kolovoza 2008. godine.). Punomoćenik gospodarskog subjekta M.R.M., na usmenoj raspravi, održanoj dana 1. prosinca 2008. godine, se očitovao na dokumentaciju dostavljenu od gospodarskog subjekta ASA AUTO (podnesak broj: 01-06-26-027-22/08 od dana 20. studenoga 2008. godine), u svezi ponude za vozilo marke Volks - wagen na memorandumu gospodarskog subjekta M.R.M., sa znakom Volks wagen, navodeći da je gospodarski subjekt M.R.M. sudjelovao na nekoliko javnih tendera za ponudu vozila marke Volks wagen uz suglasnost gospodarskog subjekta ASA AUTO, što potvrđuje i Izjava, od dana 26. svibnja 2008. godine g-dina Harisa Avdić, direktora gospodarskog subjekta ASA AUTO u vrijeme navedenih aktivnosti, odnosno implementacije obveza iz Pisma namjere (u daljnjem tekstu: Izjava). Punomoćenik gospodarskog subjekta ASA AUTO, tijekom usmene rasprave, održane dana 1. prosinca 2008. godine, sukladno članku 105. Zakona o upravnom postupku u spis predmeta, je priložio zahtjev za naknadom troškova postupka u iznosu od 43.824,00 KM (privitak uz Zapisnik broj: 01-06-26-027-25-II/08). Konkurencijsko vijeće, na usmenoj raspravi održanoj dana 1. prosinca 2008. godine, je zatražilo od gospodarskog subjekta ASA AUTO dodatne podatke o svim ovlaštenim trgovcima i ukupnoj prodaji novih vozila marke Volks wagen u Bosni i Hercegovini, radi utvrđivanja mjerodavnog tržišta, te dostavljanje kompletnog Ugovora o Importeru (zaključenog između gospodarskog subjekta ASA AUTO i gospodarskog subjekta Volks wagen AG, dana 30. lipnja 2004. godine), a od gospodarskog subjekta M.R.M. je zatraženo dostavljanje Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Seat (zaključen između gospodarskog subjekta ASA AUTO i gospodarskog subjekta M.R.M.), kojim je gospodarski subjekt M.R.M. postao jedan od ovlaštenih trgovaca za vozila marke Seat za Bosnu i Hercegovinu. Punomoćenik gospodarskog subjekta M.R.M. postupajući po zaključku sa usmene rasprave održane dana 1. prosinca 2008. godine, podneskom od dana 3. prosinca 2008. godine broj: 01-06-26-027-27/08, je dostavio Ugovor o prodaji i servisiranju proizvoda marke Seat, te specifikaciju o ukupnoj vrijednosti spora od 6.438.600,00 KM, kao i zahtjev za naknadom troškova postupka od 49.303,80 KM. Punomoćenik gospodarskog subjekta ASA AUTO, postupajući po zaključku sa usmene rasprave od dana 1. prosinca 2008. godine, je podneskom dana 9. prosinca 2008. godine broj: 01-06-26-027-28/08, dostavio privitke na Ugovor o Importeru, zaključen između gospodarskog subjekta ASA AUTO i gospodarskog subjekta Volks wagen AG, dana 30. lipnja 2004. godine kojima su precizno određene ovlasti i obveze gospodarskog subjekt ASA AUTO kao jedinog ovlaštenog (ekskluzivnog) uvoznika vozila marke Volks wagen za Bosnu i Hercegovinu. Nastavak postupka sukladno pravnom shvatanju i primjedbama iz Presude Suda Bosne i Hercegovine Konkurencijsko vijeće je dostavilo Presudu Podnositelju zahtjeva gospodarskom subjektu M.R.M., dana 27. svibnja 2009. godine broj: 01-06-027-84-II/08, sa zahtjevom za dostavljanje dodatne dokumentacije, sukladno članku 38. Zakona, i u smislu pravnog shvatanja i primjedbama iz Presude, koja potvrđuje da je gospodarski subjekt ASA AUTO odustajanjem od Pisma namjere i zaključivanja Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen, zlouporabio vladajući položaj na mjerodavnom tržištu veleprodaje proizvoda marke Volks wagen ovlaštenim trgovcima u Bosni i Hercegovini, sukladno članku 10. st. (1) i (2) točke b) i c) Zakona, kako je navedeno u Zahtjevu. Punomoćenik gospodarskog subjekta M.R.M., u odgovoru na zahtjev Konkurencijskog vijeća je dostavio, podneskom dana 1. lipnja 2009. godine broj: 01-06-027-92-II/08, dodatnu dokumentaciju koja potvrđuje da su neutemeljene i netočne tvrdnje gospodarskog subjekta ASA AUTO da se neovlašteno reklamirao kao ovlašteni trgovac vozila marke Volksvagen, navodeći da je Autoportal.ba dana 27. kolovoza 2007. godine na svojoj njeb stranici greškom, i bez odobrenja gospodarskog subjekta M.R.M., objavio informaciju "da je gospodarski subjekt M.R.M. dobio licencu za Volks wagen" (dokazi - dopis od dana 28. kolovoza 2007. godine gospodarskog subjekta ASA AUTO prema info-službi Autoportal.ba kojim se traži uklanjanje netočne informacije, dopis gospodarskog subjekt M.R.M. od dana 28. kolovoza 2007. godine prema gospodarskom subjektu ASA AUTO kojim informiraju da je netočna informacija objavljena na Autopotral.ba, dopis gospodarskog subjekta ASA AUTO od dana 28. kolovoza 2007. godine prema gospodarskom subjektu M.R.M. potvrdi korekcije netočne informacije i dopis nadležne osobe Autoportal.ba od dana 28. kolovoza 2007. godine gospodarskom subjektu M.R.M. kojim potvrđuje da je informacija objavljena greškom). Punomoćenik gospodarskog subjekta ASA AUTO, u podnesku od dana 8. lipnja 2009. godine zaprimljenom pod brojem: 01-06-26-027-105-II/08, je ponovio da je gospodarski subjekt M.R.M. neovlašteno na svom memorandumu koristio zaštitni znak Volks wagen, i da je nelegalno uvozio i prodavao vozila Volks wagen u Bosnu i Hercegovinu u 2007. godini, budući da gospodarski subjekt ASA AUTO, kao jedini ovlašteni uvoznik nije isporučivao niti prodavao vozila marke Volks wagen gospodarskom subjektu M.R.M.. Konkurencijsko vijeće je radi omogućavanja strankama u postupku izvođenje novih materijalnih dokaza u smislu pravnog shvatanja i primjedaba iz Presude Suda Bosne i Hercegovine, održalo usmenu raspravu dana 11. lipnja 2009. godine. Punomoćenik gospodarskog subjekta M.R.M. je ponovio da u cijelosti ostaje kod predmetnog Zahtjeva, tražeći da Konkurencijsko vijeće naloži zaključivanje Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen (gospodarski i putnički pro gram) pod jednakim uvjetima utvrđenim u zaključenom Ugovoru o prodaji i servisiranju vozila marke Volks wagen, odnosno prema planovima prodaje dogovorenim s ovlaštenim trgovcem sa sjedištem u Širokom Brijegu, jer su općine Široki Brijeg i Ljubuški u istoj Županiji Federacije Bosne i Hercegovine i imaju slične uvjete (broj stanovnika), te će na taj način ovlašteni trgovci imati iste tržišne uvjete prodaje i servisiranja vozila marke Volks wagen. Nadalje, Punomoćenik gospodarskog subjekta M.R.M. je naveo da je netočna tvrdnja da gospodarski subjekt ASA AUTO nije isporučivao vozila marke Volks wagen gospodarskom subjektu M.R.M., tijekom implementacije Pisma namjere, te je priložio veliki broj dokumenata između ovlaštenih osoba gospodarskog subjekta ASA AUTO i gospodarskog subjekta M.R.M., koji potvrđuju međusobnu poslovnu suradnju u svezi nabave i isporuke raznih vrstu vozila marke Volks wagen (dokazi dostavljeni na usmernoj raspravi - privitak Zapisniku broj: 01-06-26-027-118-II/08 od dana 11. lipnja 2009. godine - ponuda gospodarskog subjekta ASA AUTO od dana 14. veljače 2007. godine broj: VW-NFZ-064/07 gospodarskom subjektu M.R.M. u svezi nabave vozila marke Caddy Furgon 2.0; dopis gospodarskog subjekta ASA AUTO od dana 7. kolovoza 2007. godine gospodarskom subjektu M.R.M. u svezi nabavke vozila marke Passat 1,9 TDI; dopis gospodarskog subjekta ASA AUTO od dana 7. kolovoza 2007. godine za gospodarski subjekt M.R.M. kojim je u privitku dostavljen račun - otpremnica broj: 35006048 za putničko vozilo Golf 2.0 TDI; dopis gospodarskog subjekta ASA AUTO od dana 24. rujna 2007. godine za gospodarski subjekt M.R.M. kojim je u privitku dostavljena ponuda broj: 5087/07 za putničko vozilo Touareg; dopis gospodarskog subjekta ASA AUTO od dana 6. prosinca 2007. godine gospodarskom subjektu M.R.M. za nabavku vozila marke Pasat 1,9 TDI; narudžbenica gospodarskog subjekta M.R.M. od dana 12. prosinca 2007. godine za vozilo marke Golf 5 TDI dostavljena gospodarskom subjektu ASA AUTO). Punomoćenik gospodarskog subjekta M.R.M., na usmenoj raspravi, je priložio dokumentaciju koja potvrđuje da je gospodarski subjekt M.R.M. sudjelovao na nekoliko javnih tendera za ponudu vozila marke Volks wagen (Passat 1,9 TDI za fizičku osobu iz Tomislavgrada i Golf 2,0 TDI za fizičku osobu Dragu Petkovića, Ljubuški) uz suglasnost gospodarskog subjekta ASA AUTO, i isporuku vozila Volks wagen od strane gospodarskog subjekta ASA AUTO što je potvrdio dostavljanjem korespodencije između ovlaštenih predstavnika gospodarskog subjekta ASA AUTO i gospodarskog subjekta M.R.M. koja potvrđuje dogovor o cijenama, vrsti i način isporuke vozila marke Volks wagen (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev i privitak Zapisniku broj: 01-06-26-027-118-II/08 sa usmene rasprave od dana 11. lipnja 2009. godine - dopis gospodarskog subjekta ASA AUTO od dana 7. kolovoza 2007. godine gospodarskom subjektu M.R.M. u svezi nabavke vozila marke Passat 1,9 TDI; dopis gospodarskog subjekta ASA AUTO od dana 7. kolovoza 2007. godine za gospodarski subjekt M.R.M. kojim je u privitku dostavljen račun - otpremnica broj: 35006048 za putničko vozilo Golf 2.0 TDI; dopis gospodarskog subjekta ASA AUTO od dana 24. rujna 2007. godine za gospodarski subjekt M.R.M. kojim je u privitku dostavljena ponuda broj: 5087/07 za putničko vozilo marke Volks wagen - Touareg); Punomoćenik gospodarskog subjekta M.R.M., na usmenoj raspravi je ponovio da su navodi gospodarskog subjekta ASA AUTO da je nelegalno uvozio i prodavao vozila marke Volks - wagen u Hercegovini neutemeljeni, što je potvrdio i dostavljanjem Izvještaja sudske pisarnice Općinskog suda Ljubuški broj: 063-0-Kr-09-000381 od dana 26. svibnja 2009. godine i Izvještaj Županijskog suda u Širokom Brijegu broj 063-0-Kr-09-000683 od dana 27. svibnja 2009. godine, da se ne vode postupci za gospodarski prijestup u zadnjih pet godina protiv gospodarskog subjekta M.R.M. (dokaz - privitak uz Zapisnik sa usmene rasprave broj: 01-06-26-027-118-1-II/08). Nadalje, Punomoćenik gospodarskog subjekta M.R.M., navode gospodarskog subjekta ASA AUTO da je prekršio točku 15. alineja 7. Pisma namjere, odnosno da je prodavao vozila druge marke u Bosni i Hercegovini bez pisane suglasnosti gospodarskog subjekta ASA AUTO, smatra neutemeljenim, budući da nije prodavao vozila druge marke, što potvrđuje i predmetna Izjava direktora Harisa Avdića, ali je kao ovlašteni trgovac u Bosni i Hercegovini vršio prodaju vozila marke Seat, prema Ugovoru o prodaji i servisiranju proizvoda marke Seat zaključenim s gospodarskim subjektom ASA AUTO (dana 23. prosinca 2003. godine), koji je važio do dana 31. prosinca 2007. godine. Punomoćenik gospodarskog subjekt ASA AUTO je ostao pri ranijem stavu navedenom u pisanom očitovanju na Zahtjev i ponovio da je gospodarski subjekt M.R.M. nakon potpisivanja Pisma namjere nelegalno uvozio i prodavao vozila marke Volks - wagen i druga vozila u Bosni i Hercegovini, te da će se očitovati na materijalne dokaze koja je priložio Punomoćenik gospodarskog subjekta M.R.M. tijekom usmene rasprave (da je gospodarski subjekt ASA AUTO tijekom implementacije Pisma namjere isporučivao vozila marke Volks wagen gospodarskom subjektu M.R.M.; da se gospodarski subjekt M.R.M. nije neovlašteno reklamirao kao ovlašteni trgovac za vozila marke Volks wagen; da gospodarski subjekt M.R.M. nije neovlašteno koristio zaštitni znak Volks wagen), kao i na zahtjev gospodarskog subjekta M.R.M. kojim traži zaključivanje Ugovora o prodaji i servisiranju vozila marke Volks wagen pod jednakim uvjetima kako je to utvrđeno između gospodarskog subjekta ASA AUTO i ovlaštenog trgovca sa sjedištem u Širokom Brijegu, naknadno u odobrenom roku, sukladno zaključku sa usmene rasprave. Konkurencijsko vijeće na usmenoj raspravi je zatražilo, u smislu pravnih shvatanja i primjedaba Suda Bosne i Hercegovine navedenih u Presudi i u cilju utvrđivanja materijalne istine, sukladno članku 9. Zakona o upravnom postupku, dostavljanje od strane gospodarskog subjekta ASA AUTO materijalnih dokaze koji potvrđuju da je gospodarski subjekt M.R.M. prekršio točku 15. alineje 6., 7., 9. i 10. Pisma namjere (odnosno da je nelegalno uvozio vozila marke Volks wagen u Bosnu i Hercegovinu, da je nelegalno plasirao na tržište Bosne i Hercegovine druge marke vozila, da se neovlašteno reklamirao kao ovlašteni trgovac za vozila marke Volks wagen, da je neovlašteno koristio zaštitni znak Volks wagen, da je neovlašteno sudjelovao na javnim tenderima za ponudu vozila marke Volks - wagen, da se nije pridržavao identifikacije i standarda ugradnje primarnih Cl Volks wagen elemenata u prodajno-servisnom salona), te dostavljanje svih pisanih smjernica i instrukcija, koje su predviđene točkom 5. i točkom 15. alineje 9. i 10. Pisma namjere i koje je gospodarski subjekt ASA AUTO dostavio gospodarskom subjektu M.R.M. tijekom izvršavanja obveza iz Pisma namjere, koje nisu precizno utvrđene Pismom namjere. U pisanom očitovanju gospodarski subjekt ASA AUTO, dana 19. lipnja 2009. godine broj: 01-06-26-027-129-II/08, na navode gospodarskog subjekta M.R.M. sa usmene rasprave održane dana 11. lipnja 2009. godine je naveo da se protivi preciziranju zahtjeva kojim gospodarski subjekt M.R.M. od Konkurencijskog vijeća traži zaključivanje Ugovora o prodaji i servisiranju vozila marke Volks wagen pod jednakim uvjetima kako je to utvrđeno s ovlaštenim trgovcem sa sjedištem u Širokom Brijegu. Punomoćenik gospodarskog subjekta ASA AUTO podnesenu dokumentaciju od gospodarskog subjekta M.R.M., na usmenoj raspravi održanoj dana 11. lipnja 2009. godine, smatra nerelevantnom za utvrđivanje činjeničnog stanja predmetnog postupka, te naglašava da dokumentacija koja se odnosi na aktivnosti oko isporuke vozila marke Volks wagen gospodarskom subjektu M.R.M. od strane gospodarskog subjekta ASA AUTO samo potvrđuje da su stranke razmjenjivale podatke o pojedinim vozilima marke Volks wagen, koji će biti predmet kasnijeg Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen, te da nema dokumenata o isporuci vozilu marke Volks wagen gospodarskom subjektu M.R.M. od strane gospodarskog subjekta ASA AUTO. Nadalje, Punomoćenik gospodarskog subjekta ASA AUTO je ponovio navedene u pisanom očitovanju na Zahtjev, glede odustajanja od Pisma namjere, da je gospodarski subjekt M.R.M. nezakonito uvozio vozila marke Volks wagen, što je potvrdio dokumentom - neovjereni preslik Aneksa Ugovora o financijskom leasingu Hypo Alpe Adria Leas ing Sarajevo u kojem se gospodarski subjekt M.R.M. pojavljuje kao isporučitelj vozila marke Volks wagen. Konkurencijsko vijeće u smislu pravnih shvatanja i primjedaba utvrđenih u Presudi, a u cilju utvrđivanja materijalne istine zatražilo dokumentaciju od svih ovlaštenih trgovaca za prodaju i servisiranje vozila marke Volks wagen u Bosni i Hercegovini (Tablica 1.) o provedenim procedurama u postupku prije zaključivanja Ugovora o prodaji servisiranju vozila marke Volks wagen s gospodarskim subjektom ASA AUTO, a posebice obvezama kandidata za ovlaštenog trgovca iz zaključenih pisama namjere. Konkurencijsko vijeće je analiziralo odredbe nekoliko pisama namjere zaljučenih između gospodarskog subjekta ASA AUTO i kandidata za ovlaštene trgovce - gospodarskog subjekta BERLINA d.o.o. Bihać, gospodarskog subjekta ICM Trade d.o.o. Banja Luka, gospodarskog subjekta ACŠ AUTO CENTAR ŠKOLJIĆ d.o.o. Tešanj i gospodarskog subjekta NIPEX d.o.o. Tuzla -Pismo namjere kandidata za ovlaštenog trgovca - gospodarskog subjekta ICM Trade d.o.o. Banja Luka (zaključeno dana 24. prosinca 2004. godine - za razdoblje primjene 1. siječanj 2005. godine - 31. prosinac 2005. godine): -točka 9. Kandidat za ovlaštenog trgovca dužan je Importeru (ASA AUTO) dostavljati mjesečne izvješća o prodaji automobila Volswagen (gospodarski i putnički program); -točka 14. Kandidat za ovlaštenog trgovca (ICM Trade) dužan je ostvariti po određenoj dinamici broj prodanih vozila iz priloženog biznis plana; -točka 15. Importer (ASA AUTO) u principu isporučuje Volkswagen proizvode (gospodarski i putnički program) kandidatu za ovlaštenog trgovca; -točka 18. Impotrer ima pravo da otkaže ovo Pismo namjere u pisanom obliku u roku od 3 mjeseca računajući od dana uručenja otkaza; -točka 19. alineja 5. Impotrer ima pravo da otkaže ovo Pismo namjere ako kandidat za ovlaštenog trgovca uprkos opomenama u znatnoj mjeri ne postiže dogovorene ciljeve u svezi plasmana i učešća na tržištu sukladno točki 16. ovoga Pisma namjere. -Pismo namjere kandidata za ovlaštenog trgovca - gospodarskog subjekta ACŠ AUTO CENTAR ŠKOLJIĆ d.o.o. Tešanj (zaključeno dana 13. prosinca 2002. godine - za razdoblje primjene 1. siječnja 2003. godine - 31. prosinca 2003. godine, sadrži: -točka 9. Kandidat za ovlaštenog trgovca (ACŠ AUTO CENTAR ŠKOLJIĆ d.o.o. Tešanj) dužan je dostavljati mjesečna izvješća o prodaji vozila Volswagen (gospodarski i putnički program) gospodarskom subjektu ASA AUTO; -točka 14. Kandidat za ovlaštenog trgovca dužan je ostvariti po određenoj dinamici broj prodanih vozila iz priloženog biznis plana Volswagen (gospodarski i putnički program); -točka 15. Direktni trgovac (ASA AUTO) u principu isporučuje Volkswagen proizvode (gospodarski i putnički program) (kandidatu za ovlaštenog trgovca ACŠ AUTO CENTAR ŠKOLJIĆ d.o.o. Tešanj); -točka 18. Direktni kupac (ASA AUTO) ima pravo da otkaže ovo Pismo namjere u pisanom obliku od 3 mjeseca računajući od dana uručenja otkaza. -Pismo namjere kandidata za ovlaštenog trgovca - gospodarskog subjekta BERLINA d.o.o. Bihać (zaključeno 19. prosinca 2001. godine - razdoblje primjene 1. siječnja 2002. godine - 31. prosinca 2002. godine) sadrži: -točka 10. Kandidat za ovlaštenog trgovca (BERLINA d.o.o. Bihać) dužan je ostvariti po određenoj dinamici broj prodanih vozila iz priloženog biznis plana Volswagen (gospodarski i putnički program); -točka 14. Tvrtka ASA AUTO d.o.o. Sarajevo isporučuje Volkswagen proizvode (privredni i putnički program), samo uz plaćanje unaprijed (kandidatu za ovlaštenog trgovca BERLINA d.o.o. Bihać); -točka 18. Tvrtka ASA AUTO d.o.o. Sarajevo ima pravo da otkaže ovo Pismo namjere u pisanoj formi u otkaznom roku od 3 mjeseca računajući od dana uručenja otkaza. -Pismo namjere kandidata za ovlaštenog trgovca - gospodarskog subjekta NIPEX d.o.o. Tuzla (zaključeno dana 23. ožujka 1999. godine - za razdoblje primjene 23. ožujka 1999. godine - 31. prosinca 1999. godine) sadrži: -točka 10. Tvrtki NIPEX se dozvoljava da za vrijeme trajanja dogovora koristi zaštitni znak marke Volkswagen u formi koju odobri Direktni trgovac (ASA AUTO); -točka 12. Trgovac (Tvrtka NIPEX) se obvezuje da će Direktnom trgovcu dostaviti plan prodaje proizvoda i te da će isti u potpunosti ispuniti; -točka 13. Direktni trgovac (ASA AUTO) isporučuje Trgovcu (NIPEX) proizvode Volkswagen (putnički i gospodarski program) u principu samo uz plaćanje unaprijed. Mjerodavno tržište Sukladno članku 3. Zakona i čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH,", broj 18/06) mjerodavno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda koji su predmet obavljanja djelatnosti gospodarskih subjekata na određenom zemljopisnom području. Mjerodavno tržište proizvoda obuhvata sve proizvode koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uvjetima, imajući u vidu osobito njihove bitne značajke, kvalitetu, uobičajnu namjenu, način uporabe, uvjeta prodaje i cijene. Mjerodavno zemljopisno tržište obuhvata cjelokupan ili značajan dio teritorija Bosne i Hercegovine na kojem gospodar - ski subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini mjerodavnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uvjetima i koji to tržište bitno razlikuju od uvjeta konkurencije na susjednim zemljopisnim tržištima. Mjerodavno tržište proizvoda predmetnog postupka je tržište veleprodaje proizvoda marke Volks wagen ovlaštenim trgovcima. Mjerodavno zemljopisno tržište predmetnog postupka je tržište Bosne i Hercegovine, budući da gospodarski subjekt djeluje na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. U smislu navedenoga Konkurencijsko vijeće za mjerodavno tržište predmetnog postupka je utvrdilo tržište veleprodaje proizvoda marke Volks wagen ovlaštenim trgovcima na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. Konkurencijsko vijeće pojam "proizvod marke Volkwfagen" preuzelo iz Privitka 3. (ugovorni proizvodi) Ugovora za Importere, u kojem je navedeno da se to odnosi na rezervne dijelove, dodatnu opremu i nova vozila marke Volks wagen. Konkurencijsko vijeće prilikom utvrđivanja mjerodavnog proizvoda, u sektoru ekskluzivne distribucije, uzelo u obzir da svaka marka vozila (uključujući rezervne dijelove i dodatnu opremu) ima međusobno značajne razlike i ne može se smatrati zamjenskim proizvodom, te svaka marka vozila ima posebno mjerodavno tržište, na kojem se trebaju primjenjivati mjere zaštite slobodne tržišne konkurencije. Također, Konkurencijsko vijeće u postupku utvrđivanja mjerodavnog tržišta je analiziralo i kriterije iz članka 6. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržištu, u smislu zamjenjivosti potražnje i ponude, postojanje potencijalnih tržišnih konkurenata i zapreka posebice prvnih i administartivnih za pristup tržištu. Konkurencijsko vijeće je u postupku utvrđivanja mjerodav - nog tržišta koristilo i propise i praksu Europske komisije iz oblasti tržišne konkurencije u auto-industriji (propisi navedeni gore u Pravnom okviru predmetnog postupka). Gospodarski subjekt ASA AUTO je zaključio Ugovore o prodaju i servisiranju proizvoda marke Volks wagen (za gospodarski i putnički pro gram) u Bosni i Hercegovini, sa: Tablica 1. R.b.Ovlašteni trgovac Adresa 1.ASA PVC Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo 2.AC Quattro Put života, 71000 Sarajevo 3.Auto kuća Jelić Alojza Stepinca 4, 88220 Široki Brijeg 4.Jelić auto Rodoč bb, 88000 Mostar 5.Nipex Ljepunica bb, 72000 Tuzla 6.Berlina Zagrebačka 57, 75000 Bihać 7.Brčko gas Banjalučka 8, 76100 Brčko 8.Servis Vidović Prote Nikole Kostića 1, 78000 Banja Luka 9.I.C.M. Trade Glamočani bb, 78250 Laktaši 10.ACŠ Auto centar ŠkoljićMarin Han bb, 74260 Tešanj 11.MIRAKIS Nikole Bojovića 13,73309 Brod kod Foče Izvor: podaci gospodarskog subjekta ASA AUTO Prodaja novih vozila (gospodarski i putnički pro gram) marke Volks wagen od strane ovlaštenih trgovaca, odnosno gospodarskih subjekta s kojima je gospodarski subjekt ASA AUTO zaključio Ugovor o prodaju i servisiranju proizvoda marke Volks wagen u Bosni i Hecegovini, je iznosila 2.175 vozila u 2007. godini. Pored prodaje vozila marke Volks wagen gospodarski subjekt ASA AUTO distribuira u Bosni i Hercegovini i vozila marke Škoda, Seat i druga, te pokriva oko 37,0-40,0% tržišta svih novih vozila u Bosni i Hercegovini u 2007. godini. Odlučne činjenice predmetnog postupka Prema članku 36. Zakona za primjenu važećih odredbi o konkurenciji propisano je da u postupku zaštite tržišne konkurencije teret dokazivanja je na stranci koja je koja je podnijela zahtjev za pokretanje postupka, te je u konkretnom slučaju gospodarski subjekt M.R.M. dokazao zlouporabu vladajućeg položaja gospodarskog subjeka ASA AUTO, u smislu članka 10. stavak (2) točke b) i c) Zakona. Konkurencijsko vijeće je supsidijarno primjenjivalo načelo materijalne istine, u smislu članka 9. Zakona o upravnom postupku, te pravna shvatanje i primjedbe iz Presude Suda Bosne i Hercegovine, kada je teret dokazivanja na stranci koja je u postupku iznosila određene tvrdnje, koje se ne odnose na članak 36. Zakona, odnosno ne odnose na odredbe o konkurenciji. Konkurencijsko vijeće za dokazivanje pravno relevantnih činjenica u predmetnom postupku je koristilo različite pisane isprave stranaka u postupku (pisanu korespondenciju - pisma, dopise, e-mailove, izjave svjedoka, različite ugovore, tehničku dokumentaciju i slično), vještačenja urađena od nadležnih institucija, te dokumentaciju pribavljenu od drugih pravnih osoba koja je sadržajem i oblikom u smislu odredbi Zakona o upravnom postupku. Konkurencijsko vijeće u postupku uzelo u obzir sljedeće odlučne činjenice: -da je gospodarski subjekt ASA AUTO (Im porter) na temelju Ugovor za Importera za putnički progran sa gospodarskim subjektom Volks wagen AG, Savezna Republika Njemačka (Isporučitelj), zaključenog u 1999. godini, odnosno dana 30. lipnja 2004. godine i Ugovor za Importera za gospodarski pro gram, od dana 1. travnja 2008. godine, jedini ovlašteni (ekskluzivni) Im porter (uvoznik) proizvoda marke Volks - wagen u Bosnu i Hercegovinu (za gospodarski i putnički pro gram); -da je obveza Importera na temelju Ugovora za Importera izvršavanje plana prodajno servisne mreže prema standardima propisanim od Isporučitelja (Volks wagen AG) na način da osigura učinkovite usluge u sektoru prodaje vozila i servisnih službi, te osiguranje konkurentnog prisustva proizvoda marke Volks wagen na cijelom području Bosne i Hercegovine; -da gospodarski subjekt ASA AUTO na temelju Ugovora za Importera ima vladajući položaj jer nema konkurenata na tržištu veleprodaje vozila marke Volks wagen, budući da se ista isključivo mogu nabaviti od gospodarskog subjekta ASA AUTO, odnosno da drugi gospodarski subjekti iz Bosne i Hercegovine ne mogu uvoziti i prodavati vozila marke Volks wagen iz neke druge zemlje Eu rope, jer proizvođač vozila (Volks wagen AG) ne dozvoljava uvoz za daljnju prodaju vozila osim preko Importera, u ovom slučaju gospodarskog subjekta ASA AUTO; -da su gospodarski subjekt M.R.M. i gospodarski subjekt ASA AUTO zaključili Pismo namjere, dana 16. svibnja 2007. godine, kojim su utvrđene temeljne obveze i prava ugovornih strana (Privitci A i C Pisma namjere); -da su gospodarski subjekt ASA AUTO i gospodarski subjekt M.R.M. tijekom 2007. godine izvršavali sve preuzete obveze iz Pisma namjere, te da nije bilo pisanih primjedbi od strane gospodarskog subjekta ASA AUTO, odnosno g-dina Harisa Avdića, direktora gospodarskog subjekta ASA AUTO na provođenje obveza iz Pisma namjere od strane gospodarskog subjekta M.R.M.; -da je kandidat za ovlaštenog trgovca gospodarski subjekt M.R.M. izgradio prodajno-servisni sa lon u roku prema Tremin planu Privitak C Pisma namjere (dokazi dokumentacija dostavljena uz Zahtjev, navedena na stranici 6. stavak 7. ovoga Rješenja) i prema Projektu odobrenom od ovlaštenih osoba gospodarskog subjekta ASA AUTO i gospodarskog subjekta Volks wagen AG; -da je gospodarski subjekt ASA AUTO četrnaest dana nakon izgradnje prodajno-servisnog salona, dopisom dana 28. travnja 2008. godine, odustao od Pisma namjere, odnosno od obveze zaključivanja Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen sa gospodarskim subjektom M.R.M. navodeći da je gospodarski subjekt M.R.M. prekršio točku 15. alineje 6., 7., 9. i 10. Pisma namjere; -da je kandidat za ovlaštenog trgovca gospodarski subjekt M.R.M. dokazao da je ispunio točku 15. alineja 6. Pisma namjere, odnosno da se pridržavao principa i standarda identifikacije prodajno-servisnog salona sa primarnim Cl Volks wagen elementima, te nisu utemeljeni navodi gospodarskog subjekta ASA AUTO (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev, navedena na stranici 6. stavak 3. ovoga Rješenja); Elaborat o procjeni vrijednosti objekta prodajno-servisnog salona urađen od strane sudskog vještaka građevinske i financijske struke, dana 16. lipnja 2008. godine, potvrđuje da su u predmetni objekat ugrađeni primarni Volks wagen Cl elementima (oznake) prema utvrđenim standardima za marku Volks wagen (dokumentacija dostavljena uz Zahtjev). -da je kandidat za ovlaštenog trgovca gospodarski subjekt M.R.M. dokazao da je ispunio točku 15. alineja 7. Pisma namjere, odnosno da je na temelju suglasnosti Impotrera provodio aktivnosti plasmana na tržištu Bosne i Hercegovine vozila druge marke, te nisu utemeljene tvrdnje gospodarskog subjekta ASA AUTO o nezakonitom uvozu drugih vozila od strane gospodarskog subjekta M.R.M.; Gospodarski subjekt M.R.M. na temelju Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Seat zaljučenog s gospodarskim subjektom ASA AUTO, dana 23. prosinca 2003. godine, je dokazao da je kao ovlašteni trgovac uvozio i prodavao samo vozila marke Seat u Bosnu i Hercegovinu u 2007. godini, odnosno u vrijeme implementacije Pisma namjere (dokaz - podnesak gospodarskog subjekta M.R.M. dana 9. prosinca 2008. godine broj: 01-06-26-027-28/08). Također, Punomoćenik gospodarskog subjekta M.R.M. je dostavio Izvještaj sudske pisarnice Općinskog suda Ljubuški broj: 063-0-Kr-09-000381 od dana 26. svibnja 2009. godine, i Izvještaj Županijskog suda u Širokom Brijegu broj: 063-0-Kr-09-000683 od dana 27. svibnja 2009. godine, koji potvrđuje da se protiv gospodarskog subjekta M.R.M. ne vodi postupak za gospodarski prijestup u zadnjih pet godina, što potvrđuje da su netočni navodi gospodarskog subjekta ASA AUTO o nezakonitom uvozu vozila marke Volks - wagen u Bosnu i Hercegovinu (dokumentacija uz Zapisnik s usmene rasprave broj: 01-06-26-027-118-II/08 od dana 11. lipnja 2009. godine). Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da dokumentacija dostavljena od Punomoćenika gospodarskog subjekta ASA AUTO podneskom dana 19. lipnja 2009. godine broj: 01-06-26-027-137-II/08, a koja se odnosi na preslik Aneksa Ugovora o leasingu Hypo Alpe Adria Leas ing Sarajevo, od dana 3. siječnja 2007. godine, dopunjen dana 7. siječnja 2009. godine, i e-mail korespodenciju od dana 16. lipnja 2009. godine između ovlaštenih osoba gospodarskog subjekta ASA AUTO i gospodarskog subjekta Volks wagen, Republika Slovenija u svezi isporuke jednog vozila marke Volks wagen (Passat) iz Republike Slovenije u Bosnu i Hercegovinu, nije relevantan dokaz, jer se predmetni Aneks Ugovora o leasingu odnosi na razdoblje prije potpisivanja Pisma namjere (prije dana 16. svibnja 2007. godine) i razdoblje za 2009. godinu, odnosno nakon raskidanja Pisma namjere (poslije dana 28. travnja 2008. godine), te da navedena e-mail korespondencija potvrđuje da se ne radi o uvozu i porodaji novih vozila Volks wagen, odnosno da se radi o prodaji polovnih vozila u Bosnu i Hercegovinu, koji nisu predmetom ovoga postupka, što je utvrđeno Pismom namjere i Ugovorom za Importera; -da je kandidat za ovlaštenog trgovca gospodarski subjekt M.R.M. dokazao da je ispunio sve smjernice i instrukcija iz točke 15. alineja 9. i 10. Pisma namjere, odnosno da je izvršio identifikaciju prodajno-servisnog salona s primarnim Cl Volks wagen elementima, izvršio nabavu alata i uređaja VAS 5051X od gospodarskog subjekta ASA AUTO, sudjelovao u pripremanju Plana servisnih treninga za 2008. godinu, sudjelovao u pripremanju instrukcije oko plana prodaje i sustava bonusa (minimalni i ambiciozni) za 2008. godinu (dokumentacija dostavljena uz Zahtjev i uz Zaključak s usmene rasprave broj: 01-06-26-027-118-II/08), te nisu tačni navodi da se gospodarski subjekt nije pridržavao obveza i smjernica iz Pisma namjere (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev broj: 01-06-26-027-II/08 od dana 9. srpnja 2008. godine, navedena na stranici 6. stavak 3., 4., 5. i 6. ovoga Rješenja); -da je kandidat za ovlaštenog trgovca gospodarski subjekt M.R.M. dokazao da je sudjelovao na javnim tenderima za vozila iz programa Volks wagen, na temelju odobrenja gospodarskog subjekta ASA AUTA (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev broj: 01-06-26-027-II/08 dana 9. srpnja 2008. godine, uz privitak Zapisniku s usmene rasprave od dana 11. lipnja 2009. godine broj: 01-06-26-027-118-II/08 i navedena na stranici 11. stavak 5. ovoga Rješenja), što potvrđuje i Izjava g-dina Haris Avdića, direktora gospodarskog subjekta ASA AUTO, u vrijeme realizacije obveza iz Pisma namjere (dokumentacija dostavljena uz Zahtjev broj: 01-06-26-027-II/08 od dana 9. srpnja 2008. godine); -da je kandidat za ovlaštenog trgovca gospodarski subjekt M.R.M., koristio zaštitni znak znak Volks wagen na svome memorandumu u nekoliko slučaja, isključivo u svrhu reklamiranja u namjeri povećanja prodaje vozila marke Volks wagen na području Hercegovine, sukladno pažnji dobrog gospodarstvenika i da takvo njegovo postupanje i djelovanje nema štetnih posljedica za gospodarski subjekt ASA AUTO; Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da gospodarski subjekt ASA AUTO nije identično utvrdio način korištenje zaštitnog znaka Volks wagen u pismima namjere prema drugim kandidatima za ovlaštenog trgovca, što potvrđuje i točka 10. Pisma namjere zaključenog s gospodarskim subjektom NIPEX d.o.o. Tuzla (podnesak broj: 01-06-26-027-110-II/08 od dana 15. lipnja 2009. godine), kojom je omogućeno korištenje zaštitnog znaka Volks wagen, kandidatu za ovlaštenog trgovca gospodarskim subjektom NIPEX d.o.o. Tuzla, dok je korištenje zaštitnog znaka Volks wagen od gospodarskog subjekta M.R.M. smatrao razlogom za odustajanje od Pisma namjere. Gospodarski subjekt ASA AUTO svojim postupanjem i djelovanjem u ovom slučaju je primjenio različite uvjete za istu vrstu poslova u odnosu na ostale, te je doveo gospodarski subjekt M.R.M. u neravnopravan, nepovoljan i diskriminirajući položaj u odnosu ostale kandidate za ovlaštenog trgovca, u smislu članka 10. stavak (2) točka c) Zakona; Nadalje, Konkurencijsko vijeće u ocjeni korištenja zaštitnog znaka Volks wagen od strane gospodarskog subjekta M.R.M. uzelo u obzir da primarni Volks wagen Cl elementi sa zaštitnim znakom Volks wagen, ugrađeni u prodajno-servisni sa lon gospodarskog subjekta M.R.M. (nakon isporuke od strane gospodarskog ASA AUTA) imaju istu namjenu, odnosno reklamiranje znaka i vozila marke Volks wagen, kao što je bila i namjera gospodarskog subjekta M.R.M. korištenjem toga znaka na vlastitom memorandumu. -da se kandidat za ovlaštenog trgovca gospodarski subjekt M.R.M. nije neovlašteno reklamirao kao ovlašteni trgovac budući da je Autoportal.ba greškom objavio tu informaciju, bez odobrenja i provjere s gospodarkim subjektom M.R.M. (dokaz dokumentacija dostavljena podneskom dana 1. lipnja 2009. godine broj: 01-06-027-92-II/08, navedena na stranici 11. stavak 5. ovoga Rješenja); -da gospodarski subjekt ASA AUTO, na zahtjev Konkurencij - skog vijeća (sa usmene rasprave održane dana 11. lipnja 2009. godine - Zapisnik broj: 01-06-26-027-118-II/08) nije dostavio niti jednu pisanu instrukciju i smjernicu iz točke 5. i točke 15. alineja 9. i 10. Pisma namjere, koje se odnose na preciziranje obveza kandidata za ovlaštenog trgovca gospodarskog subjekta M.R.M. koje nisu utvrđene u Pismu namjere (npr. način korištenja zaštitnog znaka Volks wagen, način sudjelovanja na javnim tenderima za vozila marke Volks - wagen, upozorenje na sankcije u slučaju kršenje instrukcija i smjernica itd), te je Konkurencijsko vijeće utvrdilo da iste ne postoje; -da pisma namjere zaključena između gospodarskog subjekta ASA AUTO i kandidata za ovlaštenog trgovca - gospodarskog subjekta ICM Trade d.o.o. Banja Luka (podnesak broj: 01-06-26-027-111-II/08 od dana 15. lipnja 2009. godine), gospodarskog subjekta ACŠ AUTO CENTAR ŠKOLJIĆ d.o.o. Tešanj (podnesak broj: 01-06-26-027-112-II/08 od dana 15. lipnja 2009. godine), gospodarskog subjekta BERLINA d.o.o. Bihać (podnesak broj: 01-06-26-027-109-II/08 od dana 15. lipnja 2009. godine) i gospodarskog subjekta NIPEX d.o.o. Tuzla (podnesak broj: 01-06-26-027-110-II/08 od dana 15. lipnja 2009. godine), se suštinski razlikuju od Pisma namjere zaključenog s gospodarskim subjektom M.R.M., i to: -da su sva četiri kandidata za ovlaštenog trgovca imala odredbu u svome Pismu namjere koja je istima omogućavala prodaju vozila marke Volkswagen izravno isporučenih od gospodarskog subjekta ASA AUTO, što je istima omogučavalo sudjelovanje na javnim tenderima za vozila marke Volkswagen, dok u Pismu namjere zaključenim s gospodarskim subjektom M.R.M. takva odredba nije postojala; -da je gospodarskom subjektu NIPEX d.o.o. Tuzla, kao kandidatu za ovlaštenog trgovca, u točki 10. Pisma namjere omogućeno korištenje zaštitnog znaka Volkswagen, dok u Pismu namjere zaključenim s gospodarskim subjektom M.R.M. takva odredba nije postojala; -da obveze utvrđene u točki 15. alineje 6. i 7. Pisma namjere gospodarskog subjekta M.R.M. (kao kandidata za ovlaštenog trgovca) koje se odnose na principe identifikacije objekta standardima za marku Volkswagen, odnosno da kandidat bez pisane suglasnosti Importera ne može provoditi aktivnosti u svezi plasmana na tržište Bosne i Hercegovine druge marke vozila, nisu nikako utvrđene u pismima namjere za navedena četiri kandidata za ovlaštenog trgovca; -da se Pismo namjere zaključeno s gospodarskim subjektom M.R.M. razlikujeima otkazni rok 7 dana, dok je u pismima namjere za gore navedene kandidate za ovlaštenog trgovca otkazni rok bio 3 mjeseca. Konkurencijsko vijeće analizom svih odlučnih činjenica stranaka u postupku, i prikupljenih relevantnih dokaza od ostalih ovlaštenih trgovaca u Bosni i Hercegovini, te savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno je utvrdilo: -da gospodarski subjekt ASA AUTO svojim postupanjem i djelovanjem, neutemeljeno odustao od Pisma namjere i zaključivanja Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen s gospodarskim subjektom M.R.M., iako je isti ispunio sve obveze iz Pisma namjere, u pažnji dobrog gospodarstvenika, kao i standardima propisanim pravilima, što je potvrđeno materijalnim dokazima dostavljenih od gospodarskog subjekta M.R.M.; -da je gospodarski subjekt ASA AUTO nametanjem dodatnih obveza gospodarskom subjektu M.R.M., kandidatu za ovlaštenog trgovca, koje se odnose na ograničavanja isporuke vozila marke Volks wagen u Bosni i Hercegovinu od gospodarskog subjekta ASA AUTO, sudjelovanje na tenderima za punude vozila marke Volks wagen, identifikaciju prodajno-servisnog salona sa primarnim Cl Volks wagen elementima i korištenje zaštitnog znaka Volks - wagen, a posebno imajući u vidu da ista ograničenja nisu utvrđene smjernicama i instrukcijama u Pismu namjere, posebice da nisu utvrđena niti u pismima namjere zaključenim sa ostalim kandidatima za ovlaštenog trgovca za prodaju vozila marke Volks wagen u Bosni i Hercegovini, narušio slobodnu tržišnu konkurenciju i zlouporabio svoj vladajući položaj na mjerodavnom tržištu primjenom različitih uvjeta za istu ili sličnu vrstu poslova u odnosu na ostale, čime je doveo gospodarski subjekt M.R.M. u neravnopravan i nepovoljan konkurencijski položaj, sukladno članku 10. stavak (2) točka c) Zakona; -da Pismo namjere zaključeno između gospodarskog subjekta ASA AUTO i gospodarskog subjekta M.R.M. se suštinski razlikuje od pisama namjere zaključenih između gospodarskog subjekta ASA AUTO i kandidata za ovlaštenog trgovca - gospodarskog subjekta BERLINA d.o.o. Bihać, gospodarskog subjekta ICM Trade d.o.o. Banja Luka, gospodarskog subjekta ACŠ AUTO CENTAR ŠKOLJIĆ d.o.o. Tešanj i gospodarskog subjekta NIPEX d.o.o. Tuzla, što potvrđuje da je gospodarski subjekt ASA AUTO postupao selektivno i da nije primjenjivao identične standarde i kriteriji za sve gospodarske subjekte kandidate za ovlaštenog trgovca, i da je gospodarski subjekt ASA AUTO naknadno iste mijenjao i selektivno primjenjivao prema novim kandidatima za ovlaštenog trgovca, u ovom slučaju prema gospodarskom subjektu M.R.M, a isto nije dozvoljeno za ekskluzivne uvoznike, kakav sta tus ima gospodarski subjekt ASA AUTO za prodaju vozila marke Volks wagen u Bosni i Hercegovini, na taj nije je prekršio Odluku o skupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila odnosno povrijedio odredbe članka 10. stavak (2) točka c) Zakona. -da gospodarski subjekt ASA AUTO nije primjenjivao identične proceduru za sve gospodarske subjekte, budući da nije sa svim ovlaštenim trgovcima zaključio prvo Pismo namjere (npr. gospodarski subjekt Jelić Auto d.o.o. Mostar - podnesak broj: 01-06-26-027-125-II/08 od dana 19. lipnja 2009. godine, gospodarski subjekt Auto kuća Jelić d.o.o. Široki Brijeg - podnesak broj: 01-06-26-027-122-II/08 od dana 19. lipnja 2009. godine, gospodarski subjekt Servis Vidović d.o.o. Banja Luka - podnesak broj: 01-06-26-027-136-II/08 od dana 29. lipnja 2009. godine, gospodarski subjekt Brčko gas d.o.o. Brčko - podnesak broj: 01-06-26-027-123-II/08 od dana 18. lipnja 2009. godine, itd), prije zaključivanja Ugovora o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen, te je primjenom različitih uvjeta za istu ili sličnu vrstu poslova u odnosu na ostale, povrijedio odredbe članka 10. stavak (2) točka c) Zakona; -da je gospodarski subjekt ASA AUTO zlouporabio vladajući položaj ograničavanjem tržišta, jer je pravnom zaprekom, odnosno odustajanjem od zaključivanja Ugovora o prodaju i servisiranju prozvoda marke Volks wagen onemogućio ulazak gospodarskom subjektu M.R.M na mjerodavno tržište prodaje prozvoda marke Volks wagen ovlaštenim trgovcima, te je gospodarski subjekt ASA AUTO ograničavanjem broja ovlaštenih trgovaca na mjerodavnom tržištu prodaje i servisiranja vozila marke Volks wagen u Bosni i Hercegovini, ograničio tržište i tehnički razvoj tržišta na štetu potrošača, sukladno članku 10. stavak (2) točka b) Zakona, budući da je ograničio broj ovlaštenih trgovaca i na taj način slobodnu konkurenciju u smislu mogućnosti izbora za krajnje kupce kupovine vozila marke Volks wagen od više ovlaštenih trgovaca; -da gospodarski subjekt ASA AUTO je svojim djelovanjem i postupanjem zlouporabio vladajući položaj i omogućio monopolsku poziciju gospodarskom subjektu Jelić Auto d.o.o. Mostar i gospodarskom subjektu Auto kuća Jelić d.o.o. Široki Brijeg, kao ovlaštenim trgovcima za prodaju vozila marke Volks wagen, odnosno omogućio samo jednom neovisnom gospodarskom subjektu, jer se radi o povezanim društvima, sukladno članka 2. Zakona, budući da imaju istu vlasničku strukturi, odnosno da su u 100,0% vasništvu g-dina Željka Jelića, isključivo djelovanje na cijelom području Hercegovine. Konkurencijsko vijeće je uzelo u obzir da je gospodarski subjekt M.R.M. uložio značajna novčana sredstva za ispunja - vanje obveza iz Pisma namjere - ukupna investicija 6.218.600,00 KM - procjena sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina g-dina Nenad Krčuma, Ante Starčevića bb, 88000 Mostar, od dana 16. lipnja 2008. godine (dokaz dokumentacija dostavljena uz Zahtjev) da su Ugovori o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen potpisani od strane gospodarskog subjekta ASA AUTO s drugim ovlaštenim trgovcima u Bosni i Hercegovini (npr. sa gospodarskim subjektom ACŠ AUTO CENTAR ŠKOLJIĆ d.o.o. Tešanj, gospodarskim subjektom AC Quattro d.o.o. Sarajevo, gospodarskim subjektom Brčko-gas d.o.o. Brčko) potpisani u prosincu 2003. godine na neodređeno vrijeme, te da su na snazi već 5 (pet) godina, te u cilju primjene istih uvjeta na sve ovlaštene trgovce za prodaju i servisiranje proizvoda marke Volks wagen gospodarski subjekt ASA AUTO treba zaključiti i sa gospodarskim subjektom M.R.M. Ugovor o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen u trajanju od najmanje 5 (pet) godina. Također, sklapanje predmetnog ugovora na razdoblje od najmanje pet godina je s obvezom da će svaka stranka u ugovoru obavijestiti drugu stranku najmanje šest mjeseci unaprijed o svojoj namjeri da neće obnoviti ugovor, je sukladno članku 8. stavak (1) točka a) Odluka o skupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila. Konkurencijsko vijeće u utvrđivanju trajanja roka predmetnog Ugovora, sukladno članku 43. stavak (7) Zakona, u obzir je uzelo i ugovore o poslovnoj suradnji utemeljene na komparativnom pravu tržišne konkurencije Europske unije (Uredba Komisije /EZ broj 1400/2002) kojima je propisano da se ugovori između disrtibutra i ovlaštenog trgovaca trebaju zaključiti na vremensko razdoblje ne kraće od 5 (pet) godina. Konkurencijsko vijeće smatra da gopodarski subjekt ASA AUTO treba da zaključi Ugovor o prodaji i servisiranju proizvoda marke Volks wagen (gospodarski i putnički pro gram) sa gospodarskim subjektom M.R.M. pod istim uvjetima kako je zaključen predmetni Ugovor sa ovlaštenim trgovcem sa sjedištem u Širokom Brijegu, jer su općine Široki Brijeg i Ljubuški u istoj Županiji, imaju približan broj stanovnika i ekonomski razvoj, i na taj način će se osigurati da prodaja i servisiranja vozila marke Wolksvagen bude pod jednakim uvjetima tržišne konkurencije. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u točkama I. i II. izreke ovoga Rješenja Budući da je, u točki I. izreke ovoga Rješenja, utvrđeno da je gospodarski subjekt ASA AUTO zlouporabio vladajući položaj na mjerodavnom tržištu veleprodaje proizvoda marke Volks - wagen ovlaštenim trgovcima u Bosni i Hercegovini, u smislu članka 10. stavak (2) točke b) i c) Zakona, Konkurencijsko vijeće može izreći, u smislu članka 48. stavak (1) točka b) Zakona, novčanu kaznu gospodarskom subjektu do 10,0% (deset) vrijednosti ukupnog godišnjeg prihoda, iz godine koja je prethodila godini u kojoj je nastupila povreda Zakona, radi zlouporabe vladajućeg položaja, prema odredbama članka 10. Zakona. Konkurencijsko vijeće, u smislu članka 48. stavak (1) točka b) Zakona, gospodarskom subjektu ASA AUTO izriće novčanu kaznu u iznosu od 150.000,00 KM (što predstavlja 0,072% ukupnog prihoda gospodarskog subjekta ASA AUTO u 2007. godini), jer je utvrđeno da je prekšio odredbe članka 10. stavak (2) točke b) i c) Zakona. Prilikom određivanja visine novčane kazne Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da narušavanje slobodne tržišne konkurencije na mjerodavnom tržištu od gospodarskog subjekta ASA AUTO zlouporabom vladajućeg položaja imalo negativan učinak na poslovanje gospodarskog subjekta M.R.M. u 2008. godini, te da je isti ograničio tehnički razvoj mjerodavnog tržišta na štetu krajnjih potrošača. Visinom izrečene novčane kazne Konkurencijsko vijeće je imalo prvenstveno za cilj sankcionirati gospodarski subjekt ASA AUTO radi kršenje Zakona, te upozoriti na obvezu poštivanja pravila tržišne konkurencije utvrđenih Zakonom. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u točki III. izreke ovoga Rješenja Podnositelj zahtjeva je tražio donošenje rješenja o privre - menoj mjeri, u smislu članka 40. Zakona, kojim se gospodarski subjekt ASA AUTO obvezuje isporučiti rezervne dijelove, dodatnu opremu i sva naručena vozila marke Volks wagen. Konkurencijsko vijeće je odbilo zahtjev za donošenjem rješenja o privremenoj mjeri kao neutemeljen, jer nisu dostavljeni relevantni dokazi koji bi potvrdili navode o izravnom štetnim učincima za gospodarski subjekt M.R.M., u smislu članka 40. Zakona. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u točki IV. izreke ovoga Rješenja Konkurencijsko vijeće prilikom izračuna ukupnih troškova postupka, uzelo u obzir odredbe Zakona o upravnom postupku, Zakona o odvjetništvu (Službene novine Federacije BiH, br. 40/02 i 18/05), i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Službene novine Federacije BiH, br. 22/04 i 24/04) (u daljnjem tekstu: Tarifa). Prema članku 105. stavak (2) Zakona o upravnom postupku kada u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na čiju je štetu postupak okončan, dužna je protivnoj stranci nadoknaditi opravdane troškove koji su toj stranci nastali sudjelovanjem u postupku. Prema članku 105. stavak (3) Zakona o upravnom postupku troškovi za pravno zastupanje nadoknađuju se samo u slučajevima kad je takvo zastupanje bilo nužno i opravdano. Sukladno članku 105. Zakona o upravnom postupku, punomoćenik gospodarskog subjekta M.R.M. je dana 3. prosinca 2008. godine podneskom zaprimljenim pod brojem 01-06-26- 027- 27-II708 dostavio specifikaciju o vrijednosti spora od 6.438.600,00 KM (građevinskog zemljišta u vrijednosti od 1.502.700,00 KM; prodajno-servisni sa lon u vrijednosti objekta od 4.715.900,00 KM; izgubljena dobit za 2008. godinu od 220.000,00 KM) i zahtjev za nadoknadu troškova postupka od 49.303,80 KM. Konkurencijsko vijeće nije prihvatilo navedenu vrijednost spora utvrđenu u iznosu 6.438.600,00 KM, budući da vrijednost predmetnog spora mora isključivo biti u svezi sa štetom koja je nastala kršenjem članka 10. stavak (2) točka b) i c) Zakona. Sukladno navedenom Konkurencijsko vijeće je utvrdilo vrijednost spora od 220.000,00 KM, odnosno u vrijednosti izgubljene dobiti gospodarskog subjekta M.R.M. u 2008. godini, što predstavlja jednu osminu ukupnog prihoda ostvarenog u 2007. godini (ukupan prihod u 2007. godini iznosi 1.620.797,00 KM). Također, pri utvrđivanju vrijednosti spora u obzir je uzeto i vremensko razdoblje od dana sticanja uvjeta za zaključenje ugovora od strane gospodarskog subjekta M.R.M. iz Pisma namjere (dana 1. svibnja 2008. godine) do dana podnešenja Zahtjeva, dana 9. srpnja 2008. godine. Punomoćenik gospodarskog subjekta M.R.M. je na usmenoj raspravi održanoj dana 11. lipnja 2009. godine, dostavio novu specifikaciju troškova postupka u iznosu od 28.782,00 KM. Konkurencijsko vijeće je djelimično prihvatilo zahtjev gospodarskog subjekta M.R.M. za naknadu troškova, uzimajući u obzir sljedeće: -troškove postupka odobrene Zaključkom Konkurencijskog vijeća u iznosu od 7.698,60 KM, povećalo za troškove koji su nastali u ponovnom rješavanju po predmetnom postupku u smislu Presude Suda Bosne i Hercegovine, u iznosu od 2.340,00 KM, odnosno 2.737,80 KM s porezom na dodanu vrijednost, i to za: -novčani iznos od 780,00 KM za usmenu raspravu održanu dana 11. lipnja 2009. godine, utvrđen je na temelju članka 13. Tarife, te odredbe članka 1. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o odvjetništvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema kojem pojedinačne radnje u postupku ne mogu prelaziti jednomjesečni prosječni osobni dohodak u Federaciji Bosne i Hercegovine; -novčani iznos od 1.560,00 KM za dostavljene podneske, utvrđen je na temelju članka 13. Tarife, te odredbe članka 1. Zakona o izmjenam Zakona o odvjetništvu u Federaciji Bosne i Hercegovine. Budući da se radi o nužnim i opravdanim troškovima, u smislu članka 105. Zakona o upravnom postupku, gospodarski subjekt ASA AUTO kao stranka na čiju štetu je isti okončan dužan je Podnositelju zahtjeva naknaditi troškove nastale sudjelovanjem u postupku u iznosu od 10.436,40 KM. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u točki V.i VI. izreke ovoga Rješenja Gospodarski subjekt ASA AUTO nije dostavio novu specifikaciju troškova postupka, te je Konkurencijsko vijeće ranije dostavljenu specifikaciju troškova postupka u iznosu od 43.824,00 KM utvrdilo kao važećom. Konkurencijsko vijeće je odbilo zahtjev gospodarskog subjekta ASA AUTO za naknadu troškova postupka u novčanom iznosu od 43.824,00 KM, budući da je navedeni postupak gospodarski subjekt ASA AUTO izazvao svojim postupanjem i djelovanjem i da je završen na njegovu štetu, te nema pravo na naknadu troškova postupka, u smislu Zakona o upravnom postupku. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u točki VII. izreke ovoga Rješenja Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješenja nije dopušten priziv. Nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objave ovoga Rješenja. Broj 01-06-26-027-140-II/08 21. srpnja 2009. godine Sarajevo Predsjednik Dr. Stjepo Pranjić, v. r. Na osnovu člana 42. tačka g) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05 i 76/07), i člana 18. st. 2. i 3. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 19/02, 88/07 i 83/08) u vezi Zahtjeva za odgađanje izvršewa konačno g Rješewa Konkurencijskog savjeta, broj: 01-06-26-027-140-II/08 od dana 21. jula 2009. godine, donesenog u postupku pokrenutom na osnovu Zahtjeva za pokretanje postupka podnesenog od privrednog subjekta M.R.M. eksport-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Qubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Qubuški, podnesenog putem opunomoćenika Zajedničke advokatske kancelarije PALAMETA & PALAMETA, Kralja Zvonimira 15., 88000 Mostar, protiv privrednog subjekta Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo, kojeg zastupa Advokatska kancelarija Spaho, Muhameda Kantarxića 3, 71000 Sarajevo, Konkurencijski savjet, na 92. (devedesetdrugoj) sjednici održanoj dana 13. avgusta 2009. godine, je donio RJEŠEWE 1 1.Odbija se Zahtjev za odgađanje izvršewa pobijenog konačnog Rješewa Konkurencijskog savjeta, broj: 01-06-26-027-140-II/08 od dana 21. jula 2009. godine, podnesen od privrednog subjekta Društva za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo, kao neosnovan. 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 68/09 2.Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasnicima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEWE Konkurencijski savjet je zaprimio, dana 11. avgusta 2009. godine pod brojem: 01-06-26-027-150-II/07, od Suda Bosne i Hercegovine (upravni spor broj:U-383/09) Tužbu, podnesenu od Društva za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo (u daqnjem tekstu: Tužilac ili ASA AUTO), kojeg zastupa advokatska kancelarija Spaho, Muhameda Kantarxića 3, 71000 Sarajevo, kojom je pokrenut upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Tužba), protiv Rješewa Konkurencijskog savjeta broj: 01-06-26-027-140-II/08 od dana 21. jula 2009. godine (u daqnjem tekstu: Rješenje), donesenog u postupku pokrenutom na osnovu Zahtjeva za pokretanje postupka podnesenog od privrednog subjekta M.R.M. eksport-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Qubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Qubuški (u daqnjem tekstu: M.R.M.) protiv privrednog subjekta ASA AUTO. U Tužbi Tužilac je istakao i Zahtjev za odgađanje izvršewa pobijanog konačnog Rješewa Suda Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Zahtjev), u smislu člana 18. stav 4. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Zakon o upravnim sporovima). Sud Bosne i Hercegovine je dostavio predmetni Zahtjev Konkurencijskom savjetu i naložio da odluči o istom u roku od 3 dana, u skladu sa članom 18. Zakona o upravnom postupku. U predmetnom Zahtjevu, Tužilac traži odlaganje izvršewa konačnog Rješewa do donošewa konačne odluke Suda Bosne i Hercegovine jer smatra da bi izvršenje pobijanog Rješewa Tužiocu nanijelo štetu koja se teško može popraviti, a da odgađanje nije protivno javnom interesu niti bi se wime nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj strani. Konkurencijski savjet je u ocjeni predmetnoga Zahtjeva uzeo u obzir odredbe člana 18. Zakona o upravnim sporovima, i to: -stav 2. koji glasi "Po zahtjevu Tužioca, mjerodavna institucija za provođenje izvršewa pobijenog konačnoga upravnoga akta, odgodiće izvršenje do konačne sudske odluke, ako bi izvršenje nanijelo Tužiocu štetu koja bi se teško mogla popraviti, a odgađanje nije protivno javnom interesu niti bi se wime nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci...."; i -stav 3. koji glasi "Mjerodavna institucija iz stava 2. ovoga člana može i iz drugih razloga odgoditi izvršenje pobijenog konačnog upravnog akta do konačne sudske odluke, ako to javni interes dozvoljava." Prema članu 18. Zakona o upravnim sporovima nadležna institucija može odgoditi izvršenje pobijenog konačnoga upravnoga akta (konačnog Rješewa) kada utvrdi da su ispunjeni kumulativni uslovi propisani članom 18. stav 2. Zakonu o upravnim sporovima, a prema stavu 3. istoga Zakona nije obavezna odgoditi izvršenje ukoliko ne nađe da za odgađanje postoje drugi razlozi osim onih navedenih u stavu 2. Zakona o upravnim sporovima. U postupku odlučivawa po Zahtjevu za odgađanje izvršewa pobijanog konačnog Rješewa utvrđeno je da u Zahtjevu nisu navedene činjenice koje bi Konkurencijski savjet smatrao opravdanim za donošenje odluke o odgađanju izvršewa pobijenoga Rješewa, u smislu člana 18. stav 2. Zakona o upravnim sporovima, izuzev paušalnih navoda Tužioca o postojanju štete koja bi se teško može popraviti, a da odgađanje nije protivno javnom interesu niti bi se wime nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj strani. Konkurencijski savjet je prilikom odlučivawa o predmetnom Zahtjevu uzeo u obzir i činjenicu da maksimalna novčana kazna propisana članom 48. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji može da iznosi do 10% ukupnog prihoda u prethodnoj godini. Novčana kazna od 150.000,00 KM, koju je izrekao Konkurencijski savjet u konačnom Rješenju iznosi približno 0,072% ukupnog prihoda, ostvarenog od Tužioca u 2007. godini, te izrečena novčana kazna ne može imati negativne posljedice na poslovanje Tužioca. Slijedom navedenog uzimajući u obzir pravni osnov podnesenog Zahtjeva i druge navedene relevantne činjenice Konkurencijski savjet je ocijenio da nema stvarnih razloga za donošenje odluke o odlaganju izvršewa pobijenog Rješewa, u smislu člana 18. st. 2. i 3. Zakona o upravnim sporovima, te je odlučio kao u dispozitivu ovog Rješewa. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješewa nije dopuštena žalba. Nezadovoq - na strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema odnosno objavqivawa ovog Rješewa. Broj 01-06-26-027-151-II/08 13. avgusta 2009. godine Sarajevo Predsjednik Dr Stjepo Prawić, s. r. Na osnovu člana 42. tačka g) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05 i 76/07), i člana 18. st. 2. i 3. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 19/02, 88/07 i 83/08) u vezi Zahtjeva za odgađanje izvršenja konačnog Rješenja Konkurencijskog vijeća, broj: 01-06-26-027-140-II/08 od dana 21. jula 2009. godine, donesenog u postupku pokrenutim na osnovu Zahtjeva za pokretanje postupka podnesenog od privrednog subjekta M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Ljubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Ljubuški, podnesenog putem opunomoćenika Zajedničke advokatske kancelarije PALAMETA & PALAMETA, Kralja Zvonimira 15., 88000 Mostar, protiv privrednog subjekta Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo, kojeg zastupa Advokatska kancelarija Spaho, Muhameda Kantardžića 3, 71000 Sarajevo, Konkurencij - sko vijeće, na 92. (devedesetdrugoj) sjednici održanoj dana 13. augusta 2009. godine, je donijelo RJEŠENJE 1 1.Odbija se Zahtjev za odgađanje izvršenja pobijenog kona č nog Rješenja Konkurencijskog vijeća, broj: 01-06-26-027-140-II/08 od dana 21. jula 2009. godine, podnesen od privrednog subjekta Društva za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo, kao neosnovan. 2.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Konkurencijsko vijeće je zaprimilo, dana 11. augusta 2009. godine pod brojem: 01-06-26-027-150-II/07, od Suda Bosne i Hercegovine (upravni spor broj:U-383/09) Tužbu, podnesenu od Društva za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo (u daljnjem tekstu: Tužilac ili ASA AUTO), kojeg zastupa advokatska kancelarija Spaho, Muhameda Kantardžića 3, 71000 Sarajevo, kojom je pokrenut upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Tužba), protiv Rješenja Konkurencijskog vijeća broj: 01-06-26-027-140-II/08 od dana 21. jula 2009. godine (u daljnjem tekstu: Rješenje), donesenog u postupku pokrenutom na osnovu Zahtjeva za pokretanje postupka podnesenog od privrednog subjekta M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Ljubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Ljubuški (u daljnjem tekstu: M.R.M.) protiv privrednog subjekta ASA AUTO. 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 68/09 U Tužbi Tužilac je istakao i Zahtjev za odgađanje izvršenja pobijanog konačnog Rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zahtjev), u smislu člana 18. stav 4. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o upravnim sporovima). Sud Bosne i Hercegovine je dostavio predmetni Zahtjev Konkurencijskom vijeću i naložio da odluči o istom u roku od 3 dana, u skladu sa članom 18. Zakona o upravnom postupku. U predmetnom Zahtjevu, Tužilac traži odlaganje izvršenja konačnog Rješenja do donošenja konačne odluke Suda Bosne i Hercegovine jer smatra da bi izvršenje pobijanog Rješenja Tužiocu nanijelo štetu koja se teško može popraviti, a da odgađanje nije protivno javnom interesu niti bi se njime nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci. Konkurencijsko vijeće je u ocjeni predmetnoga Zahtjeva uzelo u obzir odredbe člana 18. Zakona o upravnim sporovima, i to: -stav 2. koji glasi "Po zahtjevu Tužioca, mjerodavna institucija za provođenje izvršenja pobijenog konačnoga upravnoga akta, odgodit će izvršenje do konačne sudske odluke, ako bi izvršenje nanijelo Tužiocu štetu koja bi se teško mogla popraviti, a odgađanje nije protivno javnom interesu niti bi se njime nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci...."; i -stav 3. koji glasi "Mjerodavna institucija iz stava 2. ovoga člana može i iz drugih razloga odgoditi izvršenje pobijenog konačnog upravnog akta do konačne sudske odluke, ako to javni interes dozvoljava." Prema članu 18. Zakona o upravnim sporovima nadležna institucija može odgoditi izvršenje pobijenog konačnoga upravnoga akta (konačnog Rješenja) kada utvrdi da su ispunjeni kumulativni uslovi propisani članom 18. stav 2. Zakonu o upravnim sporovima, a prema stavu 3. istoga Zakona nije obavezna odgoditi izvršenje ukoliko ne nađe da za odgađanje postoje drugi razlozi osim onih navedenih u stavu 2. Zakona o upravnim sporovima. U postupku odlučivanja po Zahtjevu za odgađanje izvršenja pobijanog konačnog Rješenja utvrđeno je da u Zahtjevu nisu navedene činjenice koje bi Konkurencijsko vijeće smatralo opravdanim za donošenje odluke o odgađanju izvršenja pobijenoga Rješenja, u smislu člana 18. stav 2. Zakona o upravnim sporovima, izuzev paušalnih navoda Tužioca o postojanju štete koja bi se teško može popraviti, a da odgađanje nije protivno javnom interesu niti bi se njime nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci. Konkurencijsko vijeće je prilikom odlučivanja o predmetnom Zahtjevu uzelo u obzir i činjenicu da maksimalna novčana kazna propisana članom 48. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji može da iznosi do 10% ukupnog prihoda u prethodnoj godini. Novčana kazna od 150.000,00 KM, koju je izreklo Konkurencijsko vijeće u konačnom Rješenju iznosi približno 0,072% ukupnog prihoda, ostvarenog od Tužioca u 2007. godini, te izrečena novčana kazna ne može imati negativne posljedice na poslovanje Tužioca. Slijedom navedenog uzimajući u obzir pravni osnov podnesenog Zahtjeva i druge navedene relevantne činjenice Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da nema stvarnih razloga za donošenje odluke o odlaganju izvršenja pobijenog Rješenja, u smislu člana 18. st. 2. i 3. Zakona o upravnim sporovima, te je odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješenja. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješenja nije dopuštena žalba. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema odnosno objave ovoga Rješenja. Broj 01-06-26-027-151-II/08 13. augusta 2009. godine Sarajevo Predsjednik Dr. Stjepo Pranjić, s. r. Na temelju članka 42. točka g) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05 i 76/07), i članka 18. st. 2. i 3. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 19/02, 88/07 i 83/08) u svezi Zahtjeva za odgađanje izvršenja konačnog Rješenja Konkurencijskog vijeća, broj 01-06-26-027-140-II/08 od dana 21. srpnja 2009. godine, donesenog u postupku pokrenutom na temelju Zahtjeva za pokretanje postupka podnesenog od gospodarskog subjekta M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Ljubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Ljubuški, podnesenoga putem punomoćenika Zajedničkog odvjetničkog uredu PALAMETA & PALAMETA, Kralja Zvonimira 15., 88000 Mostar, protiv gospodarskog subjeta Društvo za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo, Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo, kojeg zastupa Odvjetnički ured Spaho, Muhameda Kantardžića 3, 71000 Sarajevo, Konkurencijsko vijeće, na 92. (devedesetdrugoj) sjednici održanoj dana 13. kolovoza 2009. godine, je donijelo RJEŠENJE 1 1.Odbija se Zahtjev za odgađanje izvršenja pobijenog kona - čnog Rješenja Konkurencijskog vijeća, broj 01-06-26-027- 140-II/08 od dana 21. srpnja 2009. godine, podnesen od gospodarskog subjekta Društva za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo, kao neutemeljen. 2.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Konkurencijsko vijeće je zaprimilo, dana 11. kolovoza 2009. godine pod brojem: 01-06-26-027-150-II/07, od Suda Bosne i Hercegovine (upravni spor broj U-383/09) Tužbu, podnesenu od Društva za zastupanje i trgovinu ASA AUTO d.o.o. Sarajevo Bulevar Meše Selimovića 16, 71000 Sarajevo (u daljnjem tekstu: Tužitelj ili ASA AUTO), kojeg zastupa odvjetnički ured Spaho, Muhameda Kantardžića 3, 71000 Sarajevo, kojom je pokrenut upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Tužba), protiv Rješenja Konkurencijskog vijeća broj: 01-06-26-027-140-II/08 od dana 21. srpnja 2009. godine (u daljnjem tekstu: Rješenje), donesenog u postupku pokrenutom na temelju Zahtjeva za pokretanje postupka podnesenog od gospodarskog subjekta M.R.M. ex port-im port d.o.o. za trgovinu, mar ket ing i usluge Ljubuški, Bana Jelaćića b.b., 88320 Ljubuški (u daljnjem tekstu: M.R.M.) protiv gospodarskog subjekta ASA AUTO. U Tužbi Tužitelj je istakao i Zahtjev za odgađanje izvršenja pobijanog konačnog Rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zahtjev), u smislu članka 18. stav 4. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o upravnim sporovima). Sud Bosne i Hercegovine je dostavio predmetni Zahtjev Konkurencijskom vijeću i naložio da odluči o istom u roku od 3 dana, sukladno članku 18. Zakona o upravnom postupku. U predmetnom Zahtjevu, Tužitelj traži odlaganje izvršenja konačnog Rješenja do donošenja konačne odluke Suda Bosne i Hercegovine jer smatra da bi izvršenje pobijanog Rješenja Tužitelju nanijelo štetu koja se teško može popraviti, a da odgađanje nije protivno javnom interesu niti bi se njime nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci. Konkurencijsko vijeće je u ocjeni predmetnoga Zahtjeva uzelo u obzir odredbe članka 18. Zakona o upravnim sporovima, i to: -stavak 2. koji glasi "Po zahtjevu tužitelja, mjerodavna institucija za provođenje izvršenja pobijenog konačnoga upravnoga akta, odgodit će izvršenje do konačne sudske odluke, ako bi izvršenje nanijelo tužitelju štetu koja bi se 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 68/09 teško mogla popraviti, a odgađanje nije protivno javnom interesu niti bi se njime nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci...."; i -stavak 3. koji glasi "Mjerodavna institucija iz stavka 2. ovoga članka može i iz drugih razloga odgoditi izvršenje pobijenog konačnog upravnog akta do konačne sudske odluke, ako to javni interes dozvoljava." Prema članku 18. Zakona o upravnim sporovima nadležna institucija može odgoditi izvršenje pobijenog konačnoga upravnoga akta (konačnog Rješenja) kada utvrdi da su ispunjeni kumulativni uvjeti propisani člankom 18. stavak 2. Zakonu o upravnim sporovima, a prema stavku 3. istoga Zakona nije obvezna odgoditi izvršenje ukoliko ne nađe da za odgađanje postoje drugi razlozi osim onih navedenih u stavku 2. Zakona o upravnim sporovima. U postupku odlučivanja po Zahtjevu za odgađanje izvršenja pobijanog konačnog Rješenja utvrđeno je da u Zahtjevu nisu navedene činjenice koje bi Konkurencijsko vijeće smatralo opravdanim za donošenje odluke o odgađanju izvršenja pobijenog Rješenja, u smislu članka 18. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima, izuzev paušalnih navoda Tužitelja o postojanju štete koja bi se teško može popraviti, a da odgađanje nije protivno javnom interesu niti bi se njime nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci. Konkurencijsko vijeće je prilikom odlučivanja o predmetnom Zahtjevu uzelo u obzir i činjenicu da maksimalna novčana kazna propisana člankom 48. stavak (1) točka b) Zakona o konkurenciji može da iznosi do 10% ukupnog prihoda u prethodnoj godini. Novčana kazna od 150.000,00 KM, koju je izreklo Konkurencijsko vijeće u konačnom Rješenju iznosi približno 0,072% ukupnog prihoda, ostvarenog od Tužitelja u 2007. godini, te izrečena novčana kazna ne može imati negativan učinak na poslovanje Tužitelja. Slijedom navedenog uzimajući u obzir pravni temelj podnesenog Zahtjeva i druge navedene relevantne činjenice Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da nema stvarnih razloga za donošenje odluke o odlaganju izvršenja pobijenog Rješenja, u smislu članka 18. st. 2. i 3. Zakona o upravnim sporovima, te je odlučilo kao u izreci ovog Rješenja. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješenja nije dopušten priziv. Nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana primitka odnosno objave ovog Rješenja. Broj 01-06-26-027-151-II/08 13. kolovoza 2009. godine Sarajevo Predsjednik Dr. Stjepo Pranjić, v. r. OPĆINA ZENICA Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03) i člana 36. i 117. Statuta općine Zenica ("Službene novine općine Zenica", broj 4/08), načelnik Općine Zenica donosi RJEŠENJE O RAZRJEŠENJU I IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANA NADZORNOG ODBORA JP "VETERINARSK A STANICA" ZENICA I. NIHAD FEJZIĆ, dipl. veterinar, razrješava se dužnosti predsjednika Nadzornog odbora JP "Veterinarska stanica", zbog podnošenja ostavke. II. MUHAMED ISLAMOVIĆ, dipl. ing. metalurgije, dosadašnji član Nadzornog odbora JP "Veterinarska stanica", imenuje se za njegovog predsjednika. III. SEAD AJETI, dr.vet.med, imenuje se za člana NO JP "Veterinarska stanica", umjesto dosadašnjeg člana Muhameda Islamovića. IV. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama općine Zenica". Broj 02-05-8387-1/08 2. septembra/rujna 2009. godine Zenica Načelnik Općine Husejin Smajlović, s. r. JAVNO PREDUZEĆE NACIONALNI PARK "UNA" DOO BIHAĆ Temeljem članka 317. stavak 2. Zakona o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02 i 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 23/09) članka 6. Zakona o javnim poduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 8/05, 81/08, 22/09) članka 35. Odluke o osnivanju Javnog poduzeća Nacionalni park "UNA" društvo sa ograničenom odgovornošću Bihać ("Službene novine Federacije BiH", broj 71/08), Skupština društva donosi STATUT JAVNOG PODUZEĆA NACIO NALNI PARK "UNA" DRUŠTVO SA OGRANI ČENOM ODGOVORNOŠĆU BIHAĆ I - OPĆE ODREDBE Članak 1. Statutom Javnog poduzeća Nacionalni park "Una" d.o.o. Bihać (u daljnjem tekstu: Društvo), utvrđuju se: tvrtka i sjedište Društva, djelatnosti koje Društvo obavlja, osnovni kapital, fond rezerve, prava obveze i odgovornosti u pravnom prometu, prava i obveze Osnivača, vođenje poslovanja i zastupanje Društva, način utvrđivanja i diobe dobiti i način pokrića gubitaka, organizacija Društva, organi Društva, njihov izbor, opoziv i djelokrug, odbor za reviziju, izvještavanje i ograničenja ovlaštenja, prava zaposlenih, usvajanje i primjena etičkog kodeksa, poslovna tajna, postupak nabavke, planiranje poslovanja Društva, osnivanje i kupovina drugih Društva, promjena oblika i prestanak Društva, opći akti Društva, primjena knjigovodstvenih, financijskih i računovodstvenih standarda, zaštita okoliša, zabranjene i ograničene aktivnosti Društva, zabrana konkurencije i prijelazne i završne odredbe. Članak 2. Društvo je upisano kod Općinskog suda u Bihaću, broj 017-0-REG-08-000777, od 16. 1. 2009. godine, MBS: 17-05-0001-09, JIB:4263553380001, na osnovu Odluke o osnivanju Javnog društva Nacionalni park "UNA" od 12.12.2008.godine OPU broj 1915/2008 od 23.10.2008.godine. II - TVRTKA I SJEDIŠTE DRUŠTVA Članak 3. Društvo će poslovati pod nazivom: Javno poduzeće Nacional ni park "UNA" društvo s ograničenom odgovornošću Bihać. Skraćeni naziv: J.P. Nacionalni park "UNA" d.o.o. Bihać Sjedište Društva je u Bihaću, Kulturni centar, 502 Viteške bri gade br.11. Društvo može mijenjati naziv i sjedište uz suglasnost osnivača. Članak 4. Društvo ima znak čiji izgled te način njegovog korištenja propisuje ravnatelj uz suglasnost Nadzornog odbora. Članak 5. Društvo ima pečat koji je standardiziranog okruglog oblika, čiji tekst glasi: JP Nacionalni park "UNA" d.o.o. Bihać. Članak 6. Društvo ima štambilj koji je pravokutnog oblika, a koji sadrži naziv tvrtke i sjedište s ostavljenim prostorom za broj akta, da tum akta i raspored akta. Članak 7. Evidentiranje, broj, uporaba i čuvanje pečata uređuje se posebnom odlukom ravnatelja Društva. III - DJELATNOST DRUŠTVA Članak 8. Djelatnost Društva je: zaštita, održavanje i promicanje Nacionalnog parka "UNA" u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, te nadzor nad provođe - njem uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja u skladu sa zakonom. Članak 9. Djelatnost Društva je: 01.121 Gajenje povrća, cvijeća i ukrasnog bilja 01.412 Uređivanje i održavanje parkova, zelenih i rekreacionih površina 02.011 Uzgoj i zaštita šuma 02.02 02.020 Uslužne djelatnosti u šumarstvu i iskorištavanju šuma 05.02 05.020 Uzgoj ribe 22.11 22.110 Izdavanje knjiga 22.12 22.120 Izdavanje novina 22.13 22.130 Izdavanje časopisa i sličnih periodičnih izdanja 22.14 22.140 Izdavanje zvučnih zapisa 22.15 22.150 Ostala izdavačka djelatnost 22.21 22.210 Štampanje novina 22.22 22.220 Štampanje, d.n. 52.485 Trgovina na malo cvijećem 55.212 Planinarski domovi i kuće 55.22 55.220 Kampovi i logorišta 55.231 Ostali smještaj za boravak turista 55.234 Ostali smještaj , d.n. 55.30 55.300 Restorani 70.11 70.110 Stvaranje novih nekretnina za prodaju 70.12 70.120 Kupovina i prodaja nekretnina za vlastiti račun 70.20 70.200 Iznajmljivanje nekretnina za vlastiti račun 70.31 70.310 Agencije za nekretnine 92.32 92.320 Djelatnost objekata za kulturne priredbe 92.33 92.330 Vašarske djelatnosti i djelatnosti zabavnih parkova 92.34 92.340 Ostale zabavne djelatnosti, d.n. 93.04 93.040 Djelatnosti za poboljšanje fizičkog stanja i raspoloženja Nacionalni park može bez upisa u Registar da vrši i druge djelatnosti koje služe djelatnosti u manjem obimu ili povremeno ili koje doprinose potpunijem iskorištavanju kapaciteta Nacionalnog parka. IV - IZNOS OSNOVNOG KAPITALA Članak 10. Osnovni kapital izražen u novcu iznosi 100.000,00 KM (slovima: stotinu tisuća KM). Osnovna glavnica se uvećava za ulog u stvarima i opremi čija će vrijednost biti procijenjena od strane stručne komisije koju formira osnivač. Procjena iz stava 2. ovog članaka obvezno uključuje opis, način iskazivanja i procijenjenu vrijednost uloga. Članak 11. Osnovni kapital se ne može smanjiti ispod minimuma osnovnog kapitala propisanog zakonom. Osnovni kapital osnivač može povećavati ili smanjivati. Osnovni kapital osnivač može povećavati u novcu, stvarima i pravima. Povećanje ili smanjenje kapitala osnivač vrši izmjenama i dopunama ove Odluke. V - FOND REZERVE Članak 12. Društvo može formirati fond rezerve. Fond rezerve formira se iz dobiti i drugih izvora u skladu sa važećim propisima. VI - PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOST U PRAVNOM PROMETU Članak 13. Društvo je pravna osoba. Društvo u pravnom prometu zaključuje ugovore i vrši druge pravne poslove. Članak 14. Društvo odgovara za svoje obveze cjelokupnom imovinom. Članak 15. Imovinu Društva čine stvari, prava i novčana sredstva koja su pribavljena od osnivača i stečena radom i poslovanjem Društva ili pribavljanjem iz drugih izvora. VII - PRAVA I OBVEZE OSNIVAČA Članak 16. Osnivačka prava u Nacionalnom parku "Una", u ime Federacije Bosne i Hercegovine, obavlja Vlada Federacije BiH. Ovlaštenja Skupštine Nacionalnog parka "UNA", obavlja osnivač. Ovlaštenja Skupštine Nacionalnog parka "UNA", osnivač ostvaruje putem Federalnog ministarstva okoliša i turizma. VIII - VOĐENJE POSLOVANJA I ZASTUPANJE DRUŠTVA Članak 17. Poslovanje Nacionalnog parka "UNA" vodi Uprava koja organizira rad i upravlja poslovanjem Društva. Upravu Nacionalnog parka čini ravnatelj i izvršni ravnatelji. Ravnatelj Nacionalnog parka, pored mjerodavnosti određe - nih u Zakonu o gospodarskim društvima, mjerodavan je, i za obveze iz članka 14. Odluke o osnivanju Javnog društva, Nacionalni park "Una". IX - NAČIN UTVRĐIVANJA DOBITI, RASPODJELA DOBITI I NAČIN POKRIĆA GUBITKA Članak 18. Utvrđivanje prihoda, rashoda i rezultata poslovanja vrši se polugodišnjim i godišnjim obračunom, u skladu s važećim propisima. Odluku o utvrđivanju i raspoređivanju dobiti, odnosno pokriću gubitka donosi Skupština, nakon usvajanja godišnjeg obračuna na istoj Skupštini, većinom glasova prisutnih. Članak 19. Prijedlog odluke o raspoređivanju dobiti priprema Uprava, uz mišljenje Odbora za reviziju i Nadzornog odbora. Prilikom pripreme prijedloga za raspoređivanje dobiti Uprava prioritetno vodi računa o sljedećim prioritetima: –pokriću gubitka iz prethodnih godina, –prioritetima i potrebama tekućeg poslovanja –investicijama –poboljšanju materijalnog položaja zaposlenih. Članak 20. Ukoliko Društvo na kraju godine iskaže gubitak, isti se može pokriti: –iz akumulirane dobiti, –povećanjem ili smanjenjem osnovnog kapitala –te na druge načine utvrđene zakonom, a u skladu s odlukom Skupštine. Članak 21. Za izmirenje tekućih obveza, Društvo može u toku poslovne godine uzimati kratkoročne kredite od poslovnih banaka. Odluku o kreditnom zaduženju donosi Nadzorni odbor. Kredit se ne može uzimati po kamatnoj stopi koja je iznad tržišnih uvjeta. Članak 22. U svrhu investiranja u razvojne projekte, Društvo može uzimati dugoročne kredite. Odluku o uzimanju kredita donosi Skupština. X - ORGANIZACIJA DRUŠTVA Članak 23. Unutarnja organizacija Društva utvrđuje se Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji Društva. Pravilnikom iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se organiza - cio ne jedinice, djelokrug tih jedinica, sistematizacija radnih mjesta, rukovođenje Društvom, organizacionim jedinicama, odgovor nost i druga pitanja od značaja za organizaciju i rad Društva. Pravilnik iz stavka 1. ovog članka donosi Nadzorni odbor Društva na prijedlog ravnatelja Društva. XI - ORGANI DRUŠTVA, NJIHOV IZBOR, OPOZIV I DJELOKRUG Članak 24. Organi Društva su: 1.Skupština, 2.Nadzorni odbor, 3.Uprava i 4.Odbor za reviziju. Skupština Društva Članak 25. Ovlaštenja Skupštine Društva "UNA" obavlja osnivač. Ovlaštenja Skupštine Društva, osnivač ostvaruje putem Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Skupština obvezno odlučuje o: –godišnjem obračunu, –raspodjeli dobiti, –pokriću gubitka, –planu poslovanja. Članak 26. Skupština Društva je nadležna da: 1.donosi statut i izmjene i dopune statuta; 2.donosi etički kodeks Društva; 3.odlučuje o povećanju i smanjenju osnovnog kapitala; 4.usvaja godišnji izvještaj Društva, koji uključuje financijski izvještaj i izvještaje revizora, Nadzornog odbora i odbora za reviziju; 5.odlučuje o rasporedu dobiti; 6.odlučuje o načinu pokrića gubitaka; 7.odlučuje o spajanju s drugim društvima i pripajanju drugih društava Društvu; 8.odlučuje o promjeni oblika i podjeli Društva; 9.odlučuje o prestanku Društva sa provođenjem likvidacije i o odobravanju početne likvidacijske bilance i završnog računa po okončanju postupka likvidacije; 10.odlučuje o kupovini, prodaji, razmjeni, uzimanju ili davanju u lizing, uzimanju ili davanju kredita i drugim transakcijama, direktno ili posredstvom supsidijarnih društava, u toku poslovne godine u obimu većem od trećine knjigovodstvene vrijednosti imovine Društva po bilanci stanja na kraju prethodne godine, kao i o takvoj transakciji u manjem obimu za čije odobrenje je ovlašten Nadzorni odbor, ako on takvu predloženu transakciju nije odobrio jednoglasnom odlukom; 11.odlučuje o izboru i razrješenju članova Nadzornog odbora pojedinačno; 12.odlučuje o izboru i razrješenju članova odbora za reviziju; 13.odlučuje o osnivanju, reorganizaciji i likvidaciji supsidijarnih društava, i odobravanju njihovih statuta; 14.odlučuje o naknadama članovima Nadzornog odbora i odbora za reviziju; 15.odlučuje o poslovniku o radu Skupštine, Nadzornog odbora i odbora za reviziju na prijedlog Nadzornog odbora; 16.odobrava trogodišnji plan poslovanja odnosno odobrava revidirani plan poslovanja; 17.odlučuje o ostvarivanju zahtjeva Društva prema člano - vima Uprave i Nadzornog odbora u vezi sa naknadom štete nastale pri osnivanju, kupovini ili vođenju poslovanja Društva; 18.odlučuje o zastupanju Društva u sudskim postupcima koji se vode protiv članova Uprave društva ili eventualnim postupcima protiv članova drugih organa Društva; 19.odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim zakonom i Statutom. Članak 27. Skupština se saziva po potrebi, a najmanje jedanput godišnje (redovna skupština). Skupština se saziva i u toku godine kada Društvo ostvari gubitak veći od petine osnovnog kapitala prema posljednjem godišnjem obračunu Skupštinu saziva Uprava ili član ili članovi čiji udjeli čine najmanje desetinu osnovnog kapitala Poziv za skupštinu dostavlja se preporučenom pošiljkom, najmanje 15 (petnaest) dana prije datuma održavanja. U izuzetnim slučajevima poziv za Skupštinu može se dostaviti i najkasnije 2 (dva) dana prije održavanja Skupštine. Članak 28. Dnevni red Skupštine dostavlja se istovremeno sa saziva - njem Skupštine. Uz poziv na Skupštinu, za svaku točku dnevnog reda o kojoj Skupština odlučuje, uz dostavljeni dnevni red, učesnicima se dostavljaju i prijedlozi odluka. Članak 29. Skupština odlučuje dvotrećinskom većinom: 1.o izmjenama i dopunama statuta; 2.o povećanju i smanjenju osnovnog kapitala; 3.o statusnim promjenama Društva; 4.o izboru i opozivu predsjednika i članova Nadzornog odbora; 5.o promjeni oblika i prestanku Društva; 6.o raspodjeli dobiti. O drugim odlukama iz svog djelokruga, Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih članova. Članak 30. Skupština je dužna najkasnije 6 (šest) mjeseci od završetka poslovne godine odlučiti o godišnjem izvještaju Društva, koji uključuje financijski izvještaj i izvještaje revizora, Nadzornog odbora i Odbora za reviziju, te o rasporedu dobiti ili načinu pokrića gubitka za tu poslovnu godinu. Skupština, odlučuje javnim glasanjem. Članak 31. Rad Skupštine, pripremanje sjednica, sazivanje, način rada i odlučivanja, uredit će se Poslovnikom o radu Skupštine. Stručno-administrativne poslove za potrebe Skupštine vrši stručna služba Društva u skladu sa Poslovnikom i općim aktima Društva. Nadzorni odbor Članak 32. Nadzorni odbor Društva ima 5 članova koje imenuje i razrješava osnivač, a na prijedlog federalnog ministra okoliša i turizma. Nadzorni odbor imenuje i razrješava Skupština Društva sukladno Zakonu o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima F BiH i sukladno Zakonu o sukobu interesa u Federaciji BiH. Članovi Nadzornog odbora, pored općih uvjeta propisanih Zakonom, trebaju ispunjavati i posebne uvjete: najmanje VSS - stručna sprema, te najmanje 5 godina radnog staža u struci. Članak 33. Nadzorni odbor nadležan je da: 1.nadzire poslovanje Društva; 2.priprema poslovnike i predlaže ih Skupštini; 3.priprema etički kodeks i predlaže ga Skupštini; 4.vrši izbor kandidata odbora za reviziju i podnosi prijedlog za njegovo imenovanje Skupštini; 5.razmatra provedbeni propis za postupak nabavki i nadzire njegovo provođenje; 6.daje mišljenje Skupštini o prijedlogu Uprave za raspodjelu dobiti; 7.predlaže način pokrića gubitaka; 8.imenuje i razrješava članove Uprave u skladu sa postu - pcima utvrđenim u poslovniku odnosno poslovnicima te važećim propisima; 9.daje ovlaštenja za aktivnosti koje su ograničene propisima Zakona o javnim poduzećima; 10.daje upute ravnatelju za provođenje preporuka u vezi sa uočenim nepravilnostima; 11.usvaja izvješće Uprave o poslovanju po polugodišnjem i godišnjem obračunu, sa bilancom stanja i bilancom uspjeha i izvještajem revizije; 12.podnosi Skupštini godišnji izvještaj o poslovanju Društva, koji obvezno uključuje izvještaj revizora, izvještaj o radu Nadzornog odbora i odbora za reviziju, i plan poslovanja za narednu poslovnu godinu u okvirima postojećeg plana i revidiranog plana; 13.saziva Skupštinu Društva; 14.nadzire Upravu u provođenju preporuka danih od strane Odbora za reviziju te vanjskog revizora sa specificiranim rokovima; 15.vrši sistematski nadzor nad poslovanjem i zakonitošću poslovanja Društva; 16.redovno izvještavanje Skupštine Društva o svom radu; 17.daje instrukcije organima Društva radi otklanjanja nepravilnosti u radu; 18.prisustvuje sjednicama Skupštine Društva i učešće u raspravi bez prava glasa; 19.pregleda poslovnih knjiga i dokumentacije Društva; 20.vrši druge poslove predviđene zakonom. Članak 34. Nadzorni odbor ima obvezu i odgovornost osigurati: 1.donošenje poslovnika kojim se utvrđuju operativni i funkcionalni aspekti rada Nadzornog odbora i Uprave u skladu sa Zakonom o javnim poduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine, te Zakonom o privrednim društvima i Statutom i Etičkim kodeksom; 2.da je zakonitost poslovnika potvrđena od strane kvalificiranih, nezavisnih pravnih savjetnika; 3.da poslovnici sadrže detaljne odredbe o pravičnom postupku smjenjivanja za odgovorna lica koja su postupala nesavjesno i nepošteno ili su stupila u sukob interesa ili su osuđena zbog krivičnog djela ili novčano kažnjena u skladu sa kaznama utvrđenim zakonom; 4.da navedeni poslovnici sadrže odredbe o trajnom isključenju sa posla iz Društva na period od najmanje 10 (deset) godina za lica koja su smijenjena na način opisan u ovom stavu, uključujući i dužnost Uprave da za tu svrhu vodi adekvatne kadrovske evidencije; 5.da se sjednice Nadzornog odbora održavaju najmanje jednom u 3 (tri) mjeseca; 6.da poslove iz svog djelokruga, Nadzorni odbor obavlja na osobnu inicijativu; 7.izradu vjerodostojnih računovodstvenih evidencija i financijskih iskaza, sačinjenih u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima i Međunarodnim standardima revizije kako se predviđa na osnovu Zakona o računovodstvenim i revizorskim standardima Fede - racije Bosne i Hercegovine, iz kojih je vidljiv financijski status Društva, te koje se daju na uvid svim licima koja imaju legitiman interes u poslovanju Društva. Nadzorni odbor neće delegirati ovu dužnost; 8.Nadzorni odbor ima obvezu i odgovornost izraditi nacrt Etičkog kodeksa koji će sadržavati obvezujuće odredbe. Nadzorni odbor neće delegirati ovu dužnost. 9.Svako kršenje pravila Etičkog kodeksa, predstavlja osnovu za opoziv člana Nadzornog odbora. Članak 35. Za predsjednika i člana Nadzornog odbora ne može biti imenovana osoba kod koje postoje zapreke iz odredbi Zakona o privrednim društvima. Članak 36. Nadzorni odbor se imenuje na pe riod od 4 (četiri) godine. Skupština Društva može razriješiti predsjednika i članove Nadzornog odbora prije isteka perioda od 4 (četiri) godine. Članak 37. Predsjednik i članovi Nadzornog odbora sa Društvom zaključuju ugovor koji odobrava Skupština Društva. Ugovor u ime Društva potpisuje ravnatelj u skladu sa odobrenjem Skupštine. Članak 38. Nadzorni odbor, u cilju izvršavanja poslova iz svoje nadležnosti, donosi odluke, zaključke, upustva, daje preporuke i zauzima stavove. Članak 39. Rad Nadzornog odbora, pripremanje sjednica, sazivanje, način rada i odlučivanja bliže će se urediti poslovnikom o radu Nadzornog odbora. Uprava Članak 40. Poslovanje Društva vodi i Društvo zastupa Uprava. Upravu Društva čini ravnatelj i izvršni ravnatelji. Ravnatelj Društva, pored mjerodavnosti utvrđenih u Zakonu o gospodarskim društvima, mjerodavan je i za: –izvještavanje nadzornog odbora na zahtjev nadzornog odbora; –provedbu etičkog kodeksa; –izradu i nadgledanje realizacije planova poslovanja; –izradu provedbenih propisa za postupak nabavke i provedbu Zakona o javnim nabavama BiH –pripremu prijedloga o raspodjeli dobita; –zapošljavanje i otpuštanje zaposlenika, sukladno postupcima određenim u općim aktima Društva, te važećim zakonima, –obavlja i druge poslove, sukladno zakonu i statutu Društva. Članak 41. Djelokrug Uprave je: 1.organizacija i vođenje poslova Društva; 2.izvještavanje Nadzornog odbora Društva na zahtjev Nadzornog odbora; 3.provedba statuta i etičkog kodeksa; 4.izrada i nadgledanje realizacije planova poslovanja; 5.izrada provedbenih propisa za postupak nabavki i provedba važećih zakona i propisa o postupku nabavki; 6.priprema prijedloga o raspodjeli dobiti; 7.priprema prijedlog cijena usluga; 8.zapošljavanje i otpuštanje zaposlenika u skladu sa postupcima utvrđenim u poslovniku ili poslovnicima te važećim zakonima; 9.zastupanje Društva prema trećim licima; 10.staranje i odgovornost za zakonitost rada Društva; 11.distribucija i implementacija etičkog kodeksa u Društvu; 12.osiguranje postupanja svih odgovornih lica u skladu sa etičkim kodeksom tako što će se protiv lica koja krše navedeni kodeks provesti disciplinski postupak; 13.drugi poslovi neophodni za nesmetano odvijanje organizacije i vođenja poslovanja Društva; 14.Jedino je uprava nadležna zaključivati ugovore u ime Društva; 15.Pojedinačni član Uprave nema ovlaštenje zaključiti ugovor ili niz vezanih ugovora čija stvarna ili procijenjena vrijednost je veća od KM 10.000,00; 16.Uprava nema ovlaštenje zaključivati ugovore ili niz vezanih ugovora čija stvarna ili procijenjena vrijednost je veća od 50.000,00 KM, bez prethodno pribavljene pismene suglasnosti Nadzornog odbora; 17.Uprava može obavljanje dužnosti iz točke 11. i 12. ovog članka delegirati uz prethodnu pismenu suglasnost Nadzornog odbora, ali ostaje odgovorna za realizaciju istih; 18.Članovi Uprave obavljaju poslove iz svog djelokruga u interesu Društva i u vođenju poslova iz svog djelokruga postupaju s pažnjom dobrog privrednika te u skladu sa etičkim kodeksom; 19.Svako kršenje pravila etičkog kodeksa osnova je za otkaz članu Uprave. Članak 42. Uprava Društva ima obvezu i odgovornost osigurati da: 1.osobi koja je otpuštena iz razloga kršenja odredaba ovog statuta ili pravila Etičkog kodeksa i ispraćeno van poslovnih prostorija u pratnji osiguranja Društva na dan suspenzije/raskida ugovora bude spriječen ponovni ulazak u bilo kojem svojstvu u prostorije Društva; 2.trajno onemogući ponovno zapošljavanje takve osobe na bilo koju poziciju u periodu koji ne može biti kraći od 10 (deset) godina; 3.se osigura odgovarajuća arhiva o zaposlenicima sa detaljnim podacima o otpuštanju navedenih osoba za period od 10 (deset) godina; 4.se navedenim otpuštenim osobama, od momenta izvršenog kršenja radne dužnosti ne vrše isplate bilo u novcu ili umjesto toga u stvarima; 5.Uprava može delegirati bilo koju od obveza navedenu u točki 1. ovog članka pod uvjetom jednoglasne pismene odluke Nadzornog odbora, ali će ista ostati odgovorna za izvršenje svih navedenih obveza i odgovornosti. Članak 43. Osim nadležnosti i odgovornosti iz prethodnog članka, članovi Uprave su nadležni i odgovorni za slijedeće: Ravnatelj Društva: –predsjedava Upravom, –organizira i rukovodi procesom rada i poslovanja Društva, –zastupa i predstavlja Društvo u unutrašnjem i vanjskotrgovinskom prometu, bez ograničenja, –predlaže razvojnu i poslovnu politiku, –predlaže planove rada i pro gram razvoja i poduzima mjere za njihovo provođenje, –usvojeni plan poslovanja dostavlja resornom ministarstvu, –predlaže organizaciju Društva, –odgovoran je za zakonitost rada u Društvu, –podnosi izvještaje o poslovanju i godišnji obračun, –donosi pojedinačne akte u skladu sa Statutom i općim aktima Društva, –izvršava i organizira provođenje odluka organa Društva, –utvrđuje prijedloge općih akata Društva, –odlučuje o potrebi za radom i raspoređivanju radnika, –odlučuje o pravima i odgovornostima radnika u skladu sa Zakonom, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu, –poduzima radnje vezane za registraciju Društva, –zaključuje ugovore i poduzima i druge pravne radnje. Zastupnik Društva može, u okviru svojih ovlaštenja, dati drugom licu pismeno punomoćje za zastupanje Društva samo uz pismenu suglasnost Nadzornog odbora. Izvršni ravnatelji Društva organizira rad, zastupaju i predstavljaju Društvo i odgovaraju za zakonitost poslovanja u obimu koji im odredi ravnatelj Društva, a što se utvrđuje posebnim rješenjem, kojeg donosi ravnatelj Društva. Članak 44. Odluku o raspisivanju konkursa za imenovanje Uprave donosi Nadzorni odbor i to najkasnije 3 (tri) mjeseca prije isteka mandata na koji su imenovani. Članak 45. Natječaj za imenovanje ravnatelja i izvršnih ravnatelja sadrži: opis upražnjene pozicije uključujući i pojedinosti o ulozi potencijalnog kandidata, opće i posebne uvjete utvrđene ovim Statutom, spisak potrebnih dokumenata, rok za podnošenje prijave na konkurs, adresu na koju se prijava dostavlja, naznaku da ovi podnosioci sa kojima se ne stupi u kontakt u određenom roku, a nakon roka za podnošenje prijava, neće biti uzete u razmatranje u daljem procesu imenovanja. Članak 46. Ukoliko mjesto ravnatelja Društva ili izvršnog ravnatelja ostane upražnjena, odnosno nepopunjeno, do popune istog imenuje se vršilac dužnosti ravnatelja, odnosno izvršnog ravnatelja Društva. Vršioca dužnosti ravnatelja Društva, odnosno izvršnog ravnatelja imenuje Nadzorni odbor uz suglasnost osnivača na pe - riod od 2 (dva) mjeseca. Vršilac dužnosti ravnatelja Društva, odnosno vršilac dužnosti ravnatelja ima sva prava i obaveze, koje ima ravnatelj, odnosno izvršni ravnatelj Društva. Članak 47. Ravnatelja Društva, uz suglasnost osnivača, imenuje Nadzorni odbor većinom glasova, temeljem javnog natječaja iz reda kandidata koji po menadžerskim i stručnim znanjima i iskustvu najbolje odgovara obavljanju operativnih i poslovnih potreba Društva. Ravnatelja Društva može, uz suglasnost osnivača, imenovati i Skupština. Postupak imenovanja i razrješenja ravnatelja obavlja se sukladno Zakonu o javnim poduzećima. Članak 48. Za ravnatelja Društva i izvršnog ravnatelja ne mogu biti imenovane osobe koje su: –osuđivane za krivično djelo i za privredni prestup nespojiv s dužnošću u Upravi, –kojima je presudom Suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadležnosti Uprave, –starija od 65 (šezdeset i pet) godina na dan imenovanja, –koja vrše funkciju u političkoj stranci. Članak 49. Za ravnatelja može biti imenovano lice, koje pored općih uvjeta, propisanih Zakonom, ispunjava i slijedeće uvjete: –da ima završenu visoku stručnu spremu (VSS), prirodno matematički fakultet, fakultet biotehničkih nauka, ekonomski, pravni ili drugi tehnički fakultet, –da ima najmanje 8 (osam) godina radnog iskustva u struci, od čega najmanje 5 (pet) godina na rukovodnim poslovima, –da ponudi pro gram rada i razvoja Društva u mandatnom periodu, –da ima stručna znanja iz oblasti potrebnih za rad nacionalnog parka. Članak 50. Za izvršne ravnatelje mogu biti imenovane osobe, koja pored oćih uvjeta, propisanih Zakonom, ispunjavaju i slijedeće uvjete: –da ima završenu visoku stručnu spremu (VSS) –da ima najmanje 5 (pet) godina radnog iskustva u struci, od čega najmanje 3 (tri) na rukovodnim poslovima. Članak 51. Nadzorni odbor istovremeno sa donošenjem odluke o raspisivanju natječaja donosi odluku o imenovanju povjerenstva za izbor. Povjerenstvo za izbor ima 3 (tri) člana. U povjerenstvo za izbor se imenuju članovi koji posjeduju stručno znanje u odgovarajućim oblastima. Članak 52. Mandat ravnatelja i izvršnih ravnatelja traje 4 (četiri) godine. Mandat ravnatelja i izvršenih ravnatelja može prestati prije isteka perioda imenovanja i to: –ostavkom, –razrješenjem, –prestanka radnog odnosa po drugom osnovu, –nastupanjem smetnji za obavljanje funkcije članova Uprave u skladu sa Zakonom. Članak 53. Položaj, ovlaštenja, odgovornosti i prava ravnatelja Društva uređuju se ugovorom između Nadzornog odbora i ravnatelja Društva. Plaća i druga materijalna prava izvršnih ravnatelja uređuju se ugovorom između ravnatelja Društva i izvršnih ravnatelja, uz prethodno odobrenje Nadzornog odbora. Ravnatelja Društva zamjenjuje izvršni ravnatelj, u slučaju spriječenosti obavljanja funkcije i to u obimu kojim ga ovlasti ravnatelj pismeno. Članak 54. Ako ravnatelj Društva, odnosno izvršni ravnatelj podnese ostavku dužan je nastaviti obavljanje poslova u otkaznom roku, koji utvrđuje Nadzorni odbor, a koji ne može biti kraći od 30 (trideset) dana XII - ODBOR ZA REVIZIJU Članak 55. Društvo je dužno formirati Odbor za reviziju. Odbor za reviziju je tijelo sastavljeno od predsjednika i 2 (dva) člana. Član odbora za reviziju ne može biti lice koje ima financijski i drugi interes u Društvu. Članak 56. Odbor za reviziju ima obvezu i odgovornost utvrđene odredbama Zakona o privrednim društvima i Zakona o javnim poduzećima. Članak 57. Predsjednika i članove Odbora za reviziju imenuje Skupština Društva. Članak 58. Za članove Odbora za reviziju mogu biti imenovane osobe koje ispunjavaju opće uvjete utvrđene Zakonom, posebne uvjete, koja imaju sposobnost za savjesno, odlučno i odgovorno obavljanje dužnosti na poziciji člana Odbora za reviziju, te: –VSS, ekonomskog ili drugog društvenog smjera, –Najmanje 3 (tri) godine radnog iskustva na poslovima računovodstva. Članak 59. Uprava je dužna i odgovorna: 1.za osiguranje adekvatnih objekata s ciljem da se omogući da Odbor za reviziju funkcionira i da mu se omogući da neometano obavlja svoj posao; 2.da osigura da bez izuzetka Odbor za reviziju ima potpuni i cjelovit uvid u svu evidenciju Društva potreban za obavljanje poslova. XIII - IZVJEŠTAVANJE I OGRANIČENJA OVLAŠTENJA Članak 60. 1.Povezana osoba ne smije stupati u stvarne ili očigledne sukobe interesa sa Društvom u osobnim i li profesionalnim odnosima. 2.Povezana osoba će omogućiti Nadzornom odboru uvid u sve transakcije ili odnose za koje povezana osoba opravdano očekuje da bi mogle dovesti do stvarnog ili očiglednog sukoba interesa sa Društvom. 3.Društvu nije dozvoljeno da prilikom poslovanja povezanim osobama nudi povoljnije uvjete od onih koje nudi drugim osobama koje nisu povezane sa Društvom. 4.Slijedeće osobe se imaju smatrati povezanim osobama: 5.Članovi Uprave i članovi Nadzornog odbora su povezane osobe u smislu svakog postupka poduzetog u skladu sa Zakonom o javnim nabavama Bosne i Hercegovine, 6.Članovi uže porodice povezanih osoba do trećeg stepena krvnog srodstva ili tazbine, odnosno osoba koja žive u zajedničkom kućanstvu sa povezanim osobama, 7.Pravne osobe u kojima je povezana osoba, ili članovi uže obitelji kako je navedeno u prethodnim odredbama, član Nadzornog odbora ili Uprave. 8.Ako povezana osoba zna ili je morala znati da je neka druga povezana osoba djelovala u suprotnosti sa odredbama članka 1. ovog statuta, ta povezana osoba je o tome dužna odmah obavijestiti upravu i Nadzorni odbor ili drugi nadzorni organ i druge nadležne organe. 9.Struktura izvještavanja u Društvu će biti kako slijedi: 10.Članovi Uprave imaju obvezu izvještavati Nadzorni odbor; 11.Nadzorni odbor će vršiti nadzor nad upravom i može zahtijevati od Uprave dostavljanje pismenog izvještaja o konkretnim aspektima operacija Društva ili o određenim transakcijama; uprava je dužna osigurati takav izvještaj u roku od 15 dana od dana stavljenog zahtjeva; 12.Uprava je dužna pismeno izvijestiti Nadzorni odbor o svim informacijama koje uprava pribavi o neuobičaje - nom, nedjelotvornom ili nezakonitom ponašanju koje direktno ili indirektno utječe na poslovanje Društva. 13.Nijedan od organa upravljanja Društvom neće delegirati svoje dužnosti koje se tiču nadzora. 14.Nadležnost za smjenjivanje imaju organi kako slijedi: 15.Nadzorni odbor ima ovlaštenje opozvati člana Uprave; 16.Skupština ima ovlaštenje opozvati članove Nadzornog odbora; 17.Uprava može otkazati ugovore o radu zaposlenicima. 18.Bilo koji od, u članku 29. ovog statuta, navedenih organa upravljanja može opozvati članove ili otkazati pojedine ugovore isključivo u skladu sa odgovarajućom procedurom utvrđenom u relevantnom poslovniku. 19.Nadzornom odboru i Upravi Društva prestaje mandat ukoliko Skupština iz opravdanih razloga ne prihvati izvještaj o poslovanju Društva. XIV - PRAVA ZAPOSLENIH Članak 61. Zaposlenici Društva imaju prava, obveze i odgovornosti utvrđene Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i Ugovorom o radu. Članak 62. Zaposlenici u Društvu mogu organizirati Sindikat u skladu sa Zakonom, Kolektivnim ugovorom i pravilima Sindikata, te ostvarivati zaštitu svojih prava putem organizacije Sindikata. XV - USVAJANJE I PRIMJENA ETIČKOG KODEKSA Članak 63. Društvo je dužno usvojiti etički kodeks koji predstavlja integralni dio obveza i odgovornosti članova Uprave i Nadzor - nog odbora za cijelo vrijeme trajanja njihovog angažmana u Društvu. Etički kodeks Društva sadržavat će najmanje pravila o konfliktu interesa, povezanim osobama, povjerljivosti, fer postupanju, zaštiti i ispravnoj upotrebi sredstava Društva, postupanju u skladu sa važećim propisima kao i internim aktima Društva, prijavljivanju nezakonitog ili neetičkog ponašanja, unutrašnjoj trgovini, odobravanju kredita povezanim osobama i članovima Nadzornog odbora, upoznavanju sa pravilima etičkog kodeksa Društva te nemogućnosti odricanja od istih. Kršenje pravila usvojenog etičkog kodeksa Društva predstavljat će osnovu za opoziv odnosno otkaz pojedine funkcije na osnovu provedenog disciplinskog postupka. Pravila disciplinskog postupka, te utvrđivanja odgovornosti u istom, biće utvrđena poslovnikom o radu pojedinog organa. XVI - POSLOVNA TAJNA Članak 64. Poslovnom tajnom smatraju se isprave i podaci utvrđene općim aktom, čije bi saopćavanje ili davanje na uvid neovlaštenoj osobi, bilo protivno poslovanju Društva i štetilo njegovim interesima i poslovnom ugledu. Dužnost čuvanja poslovne tajne traje i poslije prestanka radnog odnosa u Društvu, odnosno prestanka članstva u Upravi ili Nadzornom odboru. XVII - POSTUPAK NABAVE Članak 65. Svi postupci nabave od strane Društva bit će provođeni uz strogo poštivanje odredaba Zakona o javnim nabavama Bosne i Hercegovine. Uprava Društva dužna je: 1.donijeti uputstvo i pravilnik koji će regulirati postupak nabave u skladu sa važećim propisima; 2.nadzirati zaposlenike Društva u implementaciji propisa o nabavi, te odredaba uputstva i pravilnika o nabavi Društva; 3.učestvovati u radu Komisije za nabavu za sve nabave propisane odredbama važećih propisa o nabavi; 4.pripremati izvještaje o postupcima nabave zahtijevanim prema važećim propisima o nabavi; 5.podnositi izvještaj o nabavi Odboru za reviziju i Nadzornom odboru u roku od 15 (petnaest) dana od dana zaključenja ugovora o nabavi. Članak 66. U postupku nabave Nadzorni odbor ima obvezu i odgovornost kako slijedi: 1.pregled uputstava i pravilnika za postupak nabave u smislu usuglašenosti istog sa važećim propisima o nabavi; 2.nadzora nad radom Uprave i zaposlenika u pogledu primjene uputstva i pravilnika o postupku nabave u Društvu; 3.pregled izvještaja o nabavi te pripreme izvještaja o mogućoj prevari ili zloupotrebi od strane nadležnih tijela Društva. Članak 67. U postupku nabave Odbor za reviziju odgovoran je za: 1.mjesečni pregled izvještaja o nabavi te pismeno izvješta - vanje Skupštine ili drugog nadležnog tijela Društva o bilo kakvom kršenju važećih propisa o nabavama. 2.Odbor za reviziju ne može delegirati svoje obveze drugim tijelima Društva. Članak 68. Članovi Uprave i Nadzornog odbora su sa Društvom povezane osobe u pogledu postupaka i ciljeva važećih propisa o nabavi. Ukoliko na bazi Izvještaja o nabavi/ama ili na bazi druge informacije, Nadzorni odbor nađe da je došlo do kršenja etičkog kodeksa ili važećih propisa o nabavama ili uputstva i pravilnika Društva o nabavama, Društvo bez odlaganja mora poduzeti korake za suspendiranje sa posla odgovorne osobe te provođenje pune istrage. Ukoliko Nadzorni odbor nađe da je došlo do kršenja važećih propisa o nabavama ili Etičkog kodeksa, odbor će preporučiti trenutno otpuštanje odgovorne osobe. Za provođenje mjera predloženih od strane Nadzornog odbora, predviđenih u prethodnim stavcima ovog članaka, odgovorna je Uprava Društva. XVIII - PLANIRANJE POSLOVANJA DRUŠTVA Članak 69. Uprava Društva, koristeći se dobrom poslovnom praksom će planirati razvoj Društva pripremom trogodišnjeg plana poslovanja. Nakon usvajanja trogodišnjeg plana poslovanja isti će biti predočen glavnom revizoru i nadležnom Ministarstvu Plan poslovanja Društva će sadržavati najmanje kako slijedi: 1.predviđanje prihoda i rashoda; 2.kapitalne izdatke predložene za period koji plan poslovanja obuhvata; 3.izvor financija predloženih za navedene kapitalne izdatke, te druge poslovne ciljeve; 4.sve zajmove i kredite čije je uzimanje planirano u periodu koji plan poslovanja obuhvata; 5.garancije čije je davanje predloženo za osiguranje tih zajmova odnosno kredita; 6.prijedloge za korištenje viška prihoda/dobiti za period obuhvaćen planom poslovanja; 7.predviđene financijske izvještaje, funkcionalni i glavni proračun sa polugodišnjim analizama i proračun obrtnog kapitala; proračuni moraju odražavati planirane aktivnosti Društva i sa tim aktivnostima povezane prihode i rashode; 8.zapošljavanje kao i predviđene troškove za isto; 9.Plan poslovanja će za period za koji je donesen, predstavljati osnovu poslovnih aktivnosti Društva. Bez obzira na prednje, Uprava će godišnje usuglašavati plan poslovanja te u slučaju potrebe, a u skladu sa ciljevima istog, revidirati i usuglasiti isti radi prilagođavanja plana poslovanja tržišnim uvjetima. XIX - PROMJENA OBLIKA I PRESTANAK DRUŠTVA Članak 70. Društvo može promijeniti oblik organiziranja na osnovu Odluke Osnivača, a u skladu sa Zakonom. Članak 71. Društvo može prestati postojati: –odlukom Osnivača, –u slučajevima predviđenim Zakonom. XX - OPĆI AKTI DRUŠTVA Članak 72. Osnovni opći akt Društva je Statut. Društvo donosi i sljedeće opće akte: –Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji, –Pravilnik o radu, –Poslovnik o radu Nadzornog odbora, –druge opće akte potrebne za rad i djelatnost Društva. Članak 73. Statut je osnovni opći akt Društva. Ostali opći akti moraju biti u suglasnosti sa odredbama Statuta. Članak 74. Izmjene i dopune općih akata vrše se po postupku predviđenom za njihovo donošenje. XXI - PRIMJENA KNJIGOVODSTVENIH, FINANCIJSKIH I RAČUNOVODSTVENIH S TANDARDA Članak 75. Nadzorni odbor Društva ima obvezu i odgovornost da: 1.organizira pripremu istinitih računovodstvenih izvještaja i financijskih iskaza, sačinjenih u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima, kao i propisima o računovodstvenim i revizorskim standardima Federacije Bosne i Hercegovine, iz kojih su vidljive financijske pozicije Društva te koje su otvorene za pregled od strane svih osoba koje imaju pravni interes u poslovanju Društva; 2.nadzire Odbor za reviziju te interne revizore u njihovom radu, zadacima i izvještajima; 3.nadzire Upravu u primjeni preporuka danih od strane revizora u danim rokovima; 4.pregled završnog izvještaja revizora. Uprava ima obvezu i odgovornost da izvršava preporuke revizora u danim rokovima za izvršenje. XXII - ZAŠTITA OKOLIŠA Članak 76. Društvo je, u obavljanju svoje djelatnosti i poslova dužno poduzimati sve mjere zaštite i unapređenja radne i životne sredine u skladu sa važećim propisima. Društvo je dužno da se pridržava mjera zaštite i unapređenja životne sredine i da u skladu s tim mjerama donese Pravilnik o mjerama zaštite radne i životne sredine u uvjetima ekološkog okruženja u kome posluje. XXIV - ZABRANJENE I OGRANIČENE AKTIVNOSTI DRUŠTVA Članak 77. Društvu nije dopušteno: 1.davanje kredita ili pozajmica zaposlenicima Društva ili trećim licima ili davanje garancija ili osiguranja za kredite; 2.davanja putem donacija u suprotnosti sa odredbama važećih propisa o dodjeli sredstava ili donacijama; 3.isplate plaća zaposlenicima na bilo kakvoj listi čekanja; 4.isplata plaća zaposlenicima protivno odredbama važećih zakona o penzijskom i zdravstvenom osiguranju; 5.učešće u postupku nabavke u svojstvu ponuđača bilo kojeg lica koje je pripremilo poziv za tender; 6.vršenje izmjena ili dopuna bilo kojem već zaključenom ugovoru o nabavci, osim ako nisu izvršene u skladu sa važećim zakonima o nabavci; 7.prihvat plaćanja sredstvom koje zamjenjuje novac, plaćanja u naturi ili gotovinskom ekvivalentu; 8.investiranje tekućih sredstava Društva, osim kada se radi o odobrenim investicijama prema definiciji danoj u važećim zakonima o investiranju javnih fondova; 9.zaključenje ugovora o raspolaganju sa ukupnom vrijednošću većom od 10.000,00 KM, bez potpisa ravnatelja i odgovornog članaka Uprave; 10.obnavljanje ili materijalno mijenjanje postojećih zajmova dodijeljenih povezanim licima ili trećim stranama. Članak 78. Društvo može poduzimati slijedeće aktivnosti, isključivo uz pismeno ovlaštenje Nadzornog odbora: 1.izmirenje duga prema povjeriocu Društva plaćanjem trećem licu (ugovor o cesiji duga); 2.prebijanje duga prema nekoj strani sa dugovima te iste strane koja je iz tog razloga istovremeno i povjerilac i dužnik Društva (ugovori o prostoj kompenzaciji); 3.učešće u aranžmanu višestrukog prebijanja dugova između više strana bilo da je isti aranžman organizirala vlada ili drugi organ (ugovori o multilateralnoj odnosno višestranoj kompenzaciji); 4.izmirenje duga prema Društvu u slučaju da dužnik plaća povjeriocu Društva; 5.otpis dugovanja. XXV - ZABRANA KONKURENCIJE Članak 79. Zaposlenicima Društva zabranjeno je obavljanje poslova za svoj račun iz okvira registrirane djelatnosti Društva, bez odobrenja Uprave. XXVI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 80. Opći akti Društva bit će doneseni u skladu sa odredbama Statuta Društva u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Statuta. Na pitanja koja nisu regulirana odredbama ovog Statuta shodno se primjenjuju odredbe Zakona o javnim poduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakona o gospodarskim društvima. Ovaj Statut stu pa na snagu danom usvajanja istog od strane Skupštine Društva. Broj S-01/2009 27. svibnja/maja 2009. godine Sarajevo Predsjedavajuća Skupštine Kasema Čatović, v. r. JAVNO KOMUNALNO PREDUZEĆE "VODOSTAN" ILIJAŠ Na osnovu člana 12. stav 3. i člana 13. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03, 34/03), članova 19. i 22. Statuta JKP "Vodostan" doo Ilijaš ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 10/06), člana 34. Odluke o usklađivanju statusa Javnog komunalnog preduzeća "Vodostan" doo Ilijaš sa Zako nom o javnim preduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 32/05), Skupština Javnog komunalnog preduzeća "Vodostan" doo Ilijaš donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA NADZORNOG ODBORA JKP "VODOSTAN" DOO ILIJAŠ Član l. Za predsjednika i članove Nadzornog odbora JKP "Vodostan" doo Ilijaš imenuju se: –ALMIN MALIŠEVIĆ, dipl. ing. mašinstva - predsjednik –BELMA ZUKIĆ, dipl. pravnik - član –SANJA FILIPOVIĆ, dipl. ecc. - član Član 2. Mandat predsjednika i članova Nadzornog odbora traje 4 godine od dana stupanja na snagu ovog Rješenja. Član 3. Protiv ovog Rješenja može uputiti prigovor bilo koji član javnosti. Prigovor se podnosi Skupštini JKP "Vodostan" doo Ilijaš, a kopija prigovora ombudsmenu za ljudska prava Federacije Bosne i Hercegovine. Član 4. Ovo Rješenje stu pa na snagu 1.10. 2009. godine, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01/2-05-727/09 2. septembra/rujna 2009. godine Sarajevo Skupština JKP "Vodostan" doo Ilijaš Nusret Mašić, s. r. JU OSNOVNA ŠKOLA "SANICA" SANICA Na osnovu člana 13. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službe - ne novine Federacije BiH", broj 12/03), Školski odbor JU Osnovne škole "Sanica", Sanica daje sljedeću OBAVIJEST O KONAČNOM IMENOVANJU DI REKTORA JU OSNOVNE ŠKOLE "SANICA" SANICA Školski odbor JU Osnovne škole "Sanica" Sanica je, Odlukom broj 465-02/09 od 24.08.2009. godine za direktora ove škole imenovao FERIDA HARAMBAŠIĆA, nastavnika fizičke kulture, na mandat od četiri godine. Na navedeno imenovanje saglasnost je dao ministar Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK broj 10-34-5845-2/09 od 09.06.2009. godine. Broj 471/09 1. septembra/rujna 2009. godine Predsjednica Školskog odbora Dr. Nermina Medić, s. r. SADRŽAJ VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 943Uredba o inspekcijskom nadzoru nad provođenjem Zako - na o turističkoj djelatnosti koji provodi Federalna uprava za inspekcijske poslove (srpski jezik) 1 Uredba o inspekcijskom nadzoru nad provođenjem Zakona o turističkoj djelatnosti koji provodi Federalna uprava za inspekcijske poslove (bosanski jezik) 1 Uredba o inspekcijskom nadzoru nad provedbom Zakona o turističkoj djelatnosti koji provodi Federalna uprava za inspekcijske poslove (hrvatski jezik) 1 944Odluka o davanju na privremeno korištenje poslovnog prostora u ulici Ismeta Mujezinovića br. 26 u Sarajevu, Općini Centar-Regionalnom odboru HO "Merhamet" MDD Sarajevo (bosanski jezik) 2 Odluka o davanju na privremeno korištenje poslovnog prostora u ulici Ismeta Mujezinovića br. 26 u Sarajevu, Općini Centar-Regionalnom odboru HO "Merhamet" MDD Sarajevo (hrvatski jezik) 2 945Odluka o izdvajanju šumskog zemqišta iz šumsko- privrednog područja "Trnovsko" na području Kantona Sarajevo, opština Trnovo, radi prevođewa istog u građevinsko na lokalitetu "Tušila", odnosno radi provođewa Prostornog plana Kantona Sarajevo za pe - riod 2003. - 2023. godine (srpski jezik) 2 Odluka o izdvajanju šumskog zemljišta iz šumsko- privrednog područja "Trnovsko" na području Kantona Sarajevo, općina Trnovo, radi prevođenja istog u građevinsko na lokalitetu "Tušila", odnosno radi provođenja Prostornog plana Kantona Sarajevo za pe - riod 2003. - 2023. godine (bosanski jezik) 3 Odluka o izdvajanju šumskog zemljišta iz šumsko- gospodarskog područja "Trnovsko" na području Kantona Sarajevo, općina Trnovo, radi prevođenja istog u građevinsko na lokalitetu "Tušila", odnosno radi provođenja Prostornog plana Kantona Sarajevo za pe - riod 2003. - 2023. godine (hrvatski jezik) 3 946Odluka o davanju saglasnosti za produženje misije pripadniku bosanskohercegovačkog kontingenta civil - ne policije s područja Federacije Bosne i Hercegovine u Mirovnoj misiji UN-a u Sudanu (srpski jezik) 4 Odluka o davanju saglasnosti za produženje misije pripadniku bosanskohercegovačkog kontingenta civilne policije s područja Federacije Bosne i Hercegovine u Mirovnoj misiji UN-a u Sudanu (bosanski jezik)4 Odluka o davanju suglasnosti za produženje misije pripadniku bosanskohercegovačkog kontingenta civilne policije s područja Federacije Bosne i Hercegovine u Mirovnoj misiji UN-a u Sudanu (hrvatski jezik)4 947Odluka o poništavanju Javnog oglasa za izbor i imenovanje člana Nadzornog odbora Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine 4 948Odluka o izmjeni Odluke o davanju na privremeno korištenje nekretnina na kojima je nosilac prava upravljanja i korištewa prijašnje Federalno ministarstvo odbrane/obrane i Vojska Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 4 Odluka o izmjeni Odluke o davanju na privremeno korištenje nekretnina na kojima je nosilac prava upravljanja i korištenja prijašnje Federalno ministarstvo odbrane/obrane i Vojska Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 5 Odluka o izmjeni Odluke o davanju na privremeno korištenje nekretnina na kojima je nositelj prava upravljanja i korištenja prijašnje Federalno ministarstvo obrane/odbrane i Vojska Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 5 949Odluka o poništenju javnih konkursa za izbor direktora i predsjednika i članova Upravnog odbora Direkcije za upravljanje pasivnim podbilansom preduzeća i banaka (srpski jezik) 5 Odluka o poništenju javnih konkursa za izbor direktora i predsjednika i članova Upravnog odbora Direkcije za upravljanje pasivnim podbilansom preduzeća i banaka (bosanski jezik) 5 Odluka o poništenju javnih natječaja za izbor direktora i predsjedatelja i članova Upravnog odbora Direkcije za upravljanje pasivnom podbilancom poduzeća i banaka (hrvatski jezik) 6 950Odluka o ponovnom raspisivanju javnog konkursa za izbor direktora i predsjednika i članova Upravnog odbora Direkcije za upravljanje pasivnim podbilansom preduzeća i banaka (srpski jezik) 6 Odluka o ponovnom raspisivanju javnog konkursa za izbor direktora i predsjednika i članova Upravnog odbora Direkcije za upravljanje pasivnim podbilansom preduzeća i banaka (bosanski jezik) 8 Odluka o ponovnom raspisivanju javnog natječaja za izbor direktora i predsjedatelja i članova Upravnog odbora Direkcije za upravljanje pasivnom podbilancom poduzeća i banaka (hrvatski jezik) 9 951Odluka o odobravanju izdvajawa sredstava iz Buxeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2009. godinu za sufinansiranje Projekta "Restrukturiranje preduzeća u BiH", za III kvartal 2009. godine (srpski jezik) 11 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2009. godinu za sufinansiranje Projekta "Restrukturiranje preduzeća u BiH", za III. kvartal 2009. godine (bosanski jezik)11 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2009. godinu za sufinanciranje Projekta "Restrukturiranje preduzeća u BiH", za III. kvartal 2009. godine (hrvatski jezik)12 952Odluka o odobravanju izdvajawa sredstava iz Buxeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2009. godinu za sufinansiranje Projekta "Razvoj zajednica CDP dodat no finansiranje", za III kvartal 2009. godine (srpski jezik)12 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2009. godinu za sufinansiranje Projekta "Razvoj zajednica CDP dodatno finansiranje", za III. kvartal 2009. godine (bosanski jezik) 12 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2009. godinu za sufinanciranje Projekta "Razvoj zajednica CDP dodatno financiranje", za III. kvartal 2009. godine (hrvatski jezik) 13 953Odluka o odobravanju izdvajawa sredstava iz Buxeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2009. godinu kazneno popravnim zavodima (srpski jezik) 13 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2009. godinu kazneno popravnim zavodima (bosanski jezik) 13 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2009. godinu kazneno popravnim zavodima (hrvatski jezik) 14 954Rješenje broj 03/05-31-820/09-4 14 955Rješenje broj 03/05-31-820/09-5 14 956Rješenje broj 03/05-31-820/09-6 15 957Rješenje broj 03/05-31-820/09-7 15 958Rješenje broj 03/05-31-820/09-8 15 959Rješenje broj 03/05-31-820/09-18 16 960Rješenje broj 03/05-31-820/09-19 16 961Rješenje broj 03/05-31-820/09-20 16 962Rješenje broj 03/05-31-820/09-21 16 963Rješenje broj 03/05-31-820/09-22 17 964Rješenje broj 03/05-31-820/09-23 17 965Rješenje broj 03/05-31-820/09-24 17 966Rješenje broj 03/05-31-820/09-25 17 967Rješenje broj 03/05-31-820/09-26 18 968Rješenje broj 03/05-31-820/09-27 18 969Rješenje broj 03/05-31-820/09-28 18 970Rješenje broj 03/05-31-820/09-29 19 971Rješenje broj 03/05-31-820/09-30 19 972Rješenje broj 03/05-31-835/09-1 19 973Rješenje broj 03/05-31-835/09-2 19 974Rješenje broj 03/05-31-835/09-3 20 975Rješenje broj 03/05-31-835/09-4 20 976Rješenje broj 03/05-31-835/09-5 20 977Rješenje broj 03/05-31-835/09-6 21 978Rješenje broj 03/05-31-835/09-7 21 979Rješenje broj 03/05-31-835/09-8 21 980Rješenje broj 03/05-31-835/09-9 21 981Rješenje broj 03/05-31-835/09-10 22 982Rješenje broj 03/05-31-835/09-11 22 983Rješenje broj 03/05-31-835/09-12 22 984Rješenje broj 03/05-31-835/09-13 23 985Rješenje broj 03/05-31-835/09-14 23 986Rješenje broj 03/05-31-835/09-15 23 987Rješenje broj 03/05-31-835/09-16 23 988Rješenje broj 03/05-31-820/09-1 23 989Rješenje broj 03/05-31-820/09-2 24 990Rješenje broj 03/05-31-820/09-3 24 991Rješenje broj 03/05-31-820/09-9 24 992Rješenje broj 03/05-31-820/09-10 24 993Rješenje broj 03/05-31-820/09-11 25 994Rješenje broj 03/05-31-820/09-12 25 995Rješenje broj 03/05-31-820/09-13 25 996Rješenje broj 03/05-31-820/09-14 25 997Rješenje broj 03/05-31-820/09-15 26 998Rješenje broj 03/05-31-820/09-16 26 999Rješenje broj 03/05-31-820/09-17 26 1000Rješenje broj 03/05-31-820/09-31 27 1001Rješenje broj 03/05-31-820/09-32 27 1002Rješenje broj 03/05-31-820/09-33 27 1003Rješenje broj 03/05-31-820/09-34 27 1004Rješenje broj 03/05-31-820/09-35 28 1005Rješenje broj 03/05-31-820/09-36 28 1006Rješenje broj 03/05-31-820/09-37 28 1007Rješenje broj 03/05-31-820/09-38 28 1008Rješenje broj 03/05-31-820/09-39 29 1009Rješenje broj 03/05-31-820/09-40 29 1010Rješenje broj 03/05-31-820/09-41 29 1011Rješenje broj 03/05-31-820/09-42 29 1012Rješenje broj 03/05-31-820/09-43 30 1013Rješenje broj 03/05-31-820/09-44 30 1014Rješenje broj 03/05-31-820/09-45 30 1015Rješenje broj 03/05-31-820/09-46 30 1016Rješenje broj 03/05-31-820/09-47 31 1017Rješenje broj 03/05-31-820/09-48 31 1018Rješenje broj 03/05-31-820/09-49 31 1019Rješenje broj 03/05-31-820/09-50 31 1020Rješenje broj 03/05-31-820/09-51 32 1021Rješenje broj 03/05-31-820/09-52 32 1022Rješenje broj 03/05-31-820/09-53 32 1023Rješenje broj 03/05-31-820/09-54 33 1024Rješenje broj 03/05-31-820/09-55 33 1025Rješenje broj 03/05-31-820/09-56 33 1026Rješenje broj 03/05-31-820/09-57 33 1027Rješenje broj 03/05-31-820/09-58 34 1028Rješenje broj 03/05-31-820/09-59 34 1029Rješenje broj 03/05-31-820/09-60 34 1030Rješenje o imenovanju Odbora za nadzor realizacije projekta izgradnje autoceste na trasi Koridora 5C (srpski jezik) 35 Rješenje o imenovanju Odbora za nadzor realiziranja projekta izgradnje autoceste na trasi koridora 5C (bosanski jezik) 35 Rješenje o imenovanju Odbora za nadzor realizacije projekta izgradnje autoceste na trasi koridora 5C (hrvatski jezik) 35 1031Rješenje o imenovanju Federalne komisije za procjenu štete (srpski jezik) 36 Rješenje o imenovanju Federalne komisije za procjenu štete (bosanski jezik) 36 Rješenje o imenovanju Federalnog povjerenstva za procjenu štete (hrvatski jezik) 36 1032Rješenje o privremenom imenovanju Nadzornog odbora Javnog preduzeća "Bosanskohercegovačke šume" Sarajevo (srpski jezik) 37 Rješenje o privremenom imenovanju Nadzornog odbora Javnog preduzeća "Bosanskohercegovačke šume" Sarajevo (bosanski jezik) 37 Rješenje o privremenom imenovanju Nadzornog odbora Javnog poduzeća "Bosanskohercegovačke šume" Sarajevo (hrvatski jezik) 37 1033Rješenje o privremenom imenovanju direktora Javnog preduzeća "Bosanskohercegovačke šume" Sarajevo (srpski jezik) 38 Rješenje o privremenom imenovanju direktora Javnog preduzeća "Bosanskohercegovačke šume" Sarajevo (bosanski jezik) 38 Rješenje o privremenom imenovanju direktora Javnog poduzeća "Bosanskohercegovačke šume" Sarajevo (hrvatski jezik) 38 1034Rješenje o privremenom imenovanju direktora Javnog preduzeća "Šume Herceg-Bosne" d.o.o. Mostar (srpski jezik) 38 Rješenje o privremenom imenovanju direktora Javnog preduzeća "Šume Herceg-Bosne" d.o.o. Mostar (bosanski jezik) 39 Rješenje o privremenom imenovanju direktora Javnog poduzeća "Šume Herceg-Bosne" d.o.o. Mostar (hrvatski jezik) 39 1035Rješenje o privremenom imenovanju Nadzornog odbora Javnog preduzeća "Šume Herceg-Bosne" d.o.o. Mostar (srpski jezik) 39 Rješenje o privremenom imenovanju Nadzornog odbora Javnog preduzeća "Šume Herceg-Bosne" d.o.o. Mostar (bosanski jezik) 39 Rješenje o privremenom imenovanju Nadzornog odbora Javnog poduzeća "Šume Herceg-Bosne" d.o.o. Mostar (hrvatski jezik) 40 1036Rješenje o nominovanju članova Nadzornog odbora JP "Međunarodni aerodrom Sarajevo" d.o.o. Sarajevo (srpski jezik) 40 Rješenje o nominovanju članova Nadzornog odbora JP "Međunarodni aerodrom Sarajevo" d.o.o. Sarajevo (bosanski jezik) 40 Rješenje o nominiranju članova Nadzornog odbora JP "Međunarodni aerodrom Sarajevo" d.o.o. Sarajevo (hrvatski jezik) 41 1037Rješenje o imenovanju Komisije za provođenje Javnog konkursa za izbor direktora i predsjednika i članova Upravnog odbora Direkcije za upravljanje pasivnim podbilansom preduzeća i banaka (srpski jezik) 41 Rješenje o imenovanju Komisije za provođenje Javnog konkursa za izbor direktora i predsjednika i članova Upravnog odbora Direkcije za upravljanje pasivnim podbilansom preduzeća i banaka (bosanski jezik) 41 Rješenje o imenovanju Komisije za provođenje Javnog natječaja za izbor direktora i predsjedatelja i članova Upravnog odbora Direkcije za upravljanje pasivnom podbilancom poduzeća i banaka (hrvatski jezik)42 1038Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Komisije i supotpisnicima za sredstva plasirana iz malezijske donacije i japanskih grantova (projekti 2KR i projekti Non pro ject grant-AID) 42 1039Rješenje o izmjeni Rješenja o formiranju Radnog tijela za analizu postojećih propisa iz oblasti fiskalnih kasa, te izradu novih propisa u vezi sa fiskalnim kasama42 1040Zaključak o davanju saglasnosti na Odluku o utvrđivanju visine naknada za obavljanje nadzora nad radom Razvojne banke Federacije BiH 42 FEDERALNO MINISTARSTVO UNUTRAŠW IH/ UNUTARWIH POSLOVA 1041Uputstvo o sadržaju obrasca zahtjeva za dobijanje odobrewa za rad agencija za zaštitu qudi i imovine i saglasnosti za akt o organizovanju službe zaštite i odobrewa za rad pravnih lica koja su organizovala službu zaštite (srpski jezik) 43 Uputstvo o sadržaju obrasca zahtjeva za dobijanje odobrenja za rad agencija za zaštitu ljudi i imovine i saglasnosti za akt o organiziranju službe zaštite i odobrenja za rad pravnih lica koja su organizirala službu zaštite (bosanski jezik) 47 Naputak o sadržaju obrasca zahtjeva za dobivanje odobrenja za rad agencija za zaštitu ljudi i imovine i suglasnosti za akt o ustrojavanju zaštitarske službe i odobrenja za rad pravnih osoba koje su ustrojile zaštitarsku službu (hrvatski jezik) 51 FEDERALNO MINISTA RSTVO PRAVDE 1042Pravilnik o utvrđivanju kriterija za postavljanje branitelja po službenoj dužnosti zbog slabog imovnog stanja u općinskim i kantonalnim sudovima i Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine 55 FEDERALNO MINISTARSTVO POQOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA 1043Uputstvo o izmjenama i dopunama Uputstva za ostva - renje novčanih podrški u primarnoj poqoprivrednoj proizvodwi (srpski jezik) 65 Uputstvo o izmjenama i dopunama Uputstva za ostva - renje novčanih podrški u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji (bosanski jezik) 65 Naputak o izmjenama i dopunama Naputka za ostvarenje novčanih potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvod - nji (hrvatski jezik) 65 FEDERALNO MINISTARSTVO RADA I SOCIJA LNE POLITIKE 1044Pro gram obilježavawa "Dječije nedjelje" u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2009. godinu (srpski jezik) 65 Pro gram obilježavanja "Dječije nedjelje" u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2009. godinu (bosanski jezik)66 Pro gram obilježavanja "Dječijeg tjedna" u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2009. godinu (hrvatski jezik)67 FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA/ŠPORTA 1045Rješenje o formiranju Stručne radne grupe za predla - ganje programa predstavljanja nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine u okviru manifestacije Dani europskog naslijeđa 2009. godine u Sarajevu 68 KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Rješenje o dozvoli za obavljanje poslova agenta emisije68 Rješenje broj 04/1-19-383/09 68 Rješenje o oduzimanju dozvole za obavljanje dilerskih poslova u prometovanju vrijednosnim papirima68 Rješenje o oduzimanju dozvole za obavljanje dilerskih poslova u prometovanju vrijednosnim papirima69 FEDERALNA DIREKCIJ A ZA CIVILNU AVIJACIJU/ ZRAKOPLOVSTVO Rješenje o imenovanju Komisije za proces provođenja pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci 69 Rješenje o imenovanju Komisije za proces provođenja pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci 69 Rješenje o imenovanju Komisije za javne nabavke 70 MINISTARSTVO KOMUNIKACIJA I TRA NSPORTA/ PROMETA BOSNE I HERCEGOVINE Pravilnik o registrovanju vozila (srpski jezik) 70 Pravilnik o registriranju vozila (bosanski jezik) 109 Pravilnik o registriranju vozila (hrvatski jezik) 147 USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE Odluka broj U 5/06 (srpski jezik) 185 Odluka broj U 5/06 (bosanski jezik) 194 Odluka broj U 5/06 (hrvatski jezik) 202 KONKURENCIJSKI SAVJET/VIJ EĆE BOSNE I HERCEGOVINE Rješenje broj 01-01-26-022-5-II/09 (srpski jezik) 210 Rješenje broj 01-01-26-022-5-II/09 (bosanski jezik)213 Rješenje broj 01-01-26-022-5-II/09 (hrvatski jezik)215 Rješenje broj 01-02-26-011-4-II/09 (srpski jezik) 217 Rješenje broj 01-02-26-011-4-II/09 (bosanski jezik)219 Rješenje broj 01-02-26-011-4-II/09 (hrvatski jezik)221 Rješenje broj 01-05-26-008-12-II/09 (srpski jezik) 223 Rješenje broj 01-05-26-008-12-II/09 (bosanski jezik)226 Rješenje broj 01-05-26-008-12-II/09 (hrvatski jezik)228 Rješenje broj 01-05-26-050-53-II/08 (srpski jezik) 231 Rješenje broj 01-05-26-050-53-II/08 (bosanski jezik)235 Rješenje broj 01-05-26-050-53-II/08 (hrvatski jezik)238 Rješenje broj 01-06-26-027-140-II/08 (srpski jezik) 242 Rješenje broj 01-06-26-027-140-II/08 (bosanski jezik)253 Rješenje broj 01-06-26-027-140-II/08 (hrvatski jezik)263 Rješenje broj 01-06-26-027-151-II/08 (srpski jezik) 273 Rješenje broj 01-06-26-027-151-II/08 (bosanski jezik)274 Rješenje broj 01-06-26-027-151-II/08 (hrvatski jezik)275 OPĆINA ZENICA Rješenje o razrješenju i imenovanju predsjednika i člana Nadzornog odbora JP "Veterinarska stanica" Zenica276 JAVNO PREDUZEĆE NACIONA LNI PARK "UNA" DOO BIHAĆ Statut Javnog poduzeća Nacionalni park "UNA" društvo sa ograničenom odgovornošću Bihać 276 JAVNO KOMUNALNO PREDUZEĆE "VODOSTA N" ILIJAŠ Rješenje o konačnom imenovanju članova Nadzornog odbora JKP "Vodostan" d.o.o. Ilijaš 283 JU OSNOVNA ŠKOLA "SANICA" SANICA Obavijest o konačnom imenovanju direktora JU Osnovne škole "Sanica" Sanica 284 Izdavač: Javno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list BiH - Sarajevo, ulica Magribija 3 - Poštanski fah 3 - Direktor i odgovorni urednik: Dragan Prusina - Telefon - Direktor: 554-150 - Pretplata: 554-570, faks: 554-571 - Oglasni odjel 554-111, faks: 554-110 - Pravna služba: 554-151 - Računovodstvo: 558-440, 558-441 - Centrala: 554-160, 554-161 - Pretplata se utvrđuje polugodišnje, a uplata se vrši UNAPRIJED u korist računa: UNICREDIT BANK DD 338 320 22000052 11 - VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo 160 200 00005746 51 - HYPO-ALPE-ADRIA-BANK A.D. Bawa Luka filijala Brčko 552-000-00000017-12 - RAIFFEISEN BANK d.d. BiH Sarajevo 161-000- 00071700-57 - Grafička priprema: JP NIO Službeni list BiH Sarajevo - Štampa: GIK "OKO" d. d. Sarajevo - Za štampariju: Fehim Škaqić - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista. "Službene novine Federacije BiH", su upisane u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 414. Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF 2168/97 od 10.07.1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Porezni broj 01071019. - PDV broj 200226120002. Molimo pretplatnike da obavezno dostave svoj PDV broj radi izdavawa poreske fakture. Izdanje na srpskom, bosanskom i hrvatskom jeziku. Pretplata za II polugodište 2009. godine na "Službene novine Federacije BiH" 110,00 KM. Pretplata za II polugodište 2009. godine na "Službeni glasnik BiH" i "Međunarodne ugovore" 120,00 KM, Web izdanje: http: //www.sluzbenenovine.ba - godišwa pretplata 200,00 KM po korisniku