Aktio

O imenovanju povj erenstva za

175 Na temelju čl. 56. i 70. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), i točke II-IV Odluke o načinu obrazovanja i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i rukovoditelja federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/07, 84/07 i 6/08), federalni ministar okoliša i turizma donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU POVJ ERENSTVA ZA ORGANIZIRANJE EDUKACI JE I STRUČNOG ISPITA ZA TURISTIČKE VODIČE ZA 2009. GODINU I. Imenuje se Povjerenstvo za organiziranje edukacije i stručnog ispita za turističke vodiče za 2009. godinu, u sastavu: 1.NEDJELJKO BABIĆ, predsjednik 2.ANTO MATIĆ, član 3.BISERA HOTIĆ, član 4.MAJO HARMANDIĆ, član EDINA ĐONKO, tajnik Povjerenstva II. Zadatak Povjerenstva je: –izrada projektnog zadatka i programa edukacije turističkih vodiča, –promocija važnosti edukacije i certificiranja turističkih vodiča, –organiziranje edukacije turističkih vodiča, –organiziranje stručnog ispita za turističke vodiče i –organiziranje dodjele i promocije dodjele uvjerenja za turističke vodiče. Povjerenstvo će navedene zadatke izvršavati u 2009. godini. Po izvršenju navedenih zadataka Povjerenstvo je dužno podnositi izvješće o radu federalnom ministru okoliša i turizma. III. Za učešće u radu Povjerenstva, predsjedniku, članovima i tajniku pripada naknada sukladno točki V. Odluke o načinu obrazovanja i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i rukovoditelja federalnih organa državne službe. Visinu naknade posebnim rješenjem utvrđuje federalni ministar okoliša i turizma na prijedlog predsjednika Povjerenstva. IV. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06-22-321/09 17. veljače/februara 2009. godine Sarajevo Ministar Dr. sc. Nevenko Herceg, v. r. USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Širokom Brijegu, za utvrđivanje ustavnosti Odluke o opštinskim porezima i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o opštinskim porezima Opštinskog vijeća Široki Brijeg, na osnovu člana IV.C.10. (4) Ustava Federacije Bosne i Herce - govine, u vezi sa Amandmanima LII i XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 16. decembra 2008. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da član 5. Odluke o opštinskim porezima ("Službeni glasnik Opštine Široki Brijeg", broj 4/02) i član 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o opštinskim porezima ("Službeni glasnik Opštine Široki Brijeg", broj 8/05) nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Opštine Široki Brijeg". OBRAZLOŽEWE Kantonalni sud u Širokom Brijegu (u daqnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), u postupku rješavawa upravnog spora po tužbi tužioca "BIN RIČINA" d.o.o. Posušje, protiv rješewa Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija Sarajevo, broj 07-15-1454/07, predočio je dana 15.7.2008. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Ustavni sud Federacije), ustavno pitanje u vezi sa utvrđivanjem ustavnosti Odluke o opštinskim porezima broj: 01-02-791/02-3 od 19.12.2002. godine i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o opštinskim porezima broj: 01-02-691/05-3 od 29.11.2005. godine (u daqnjem tekstu: odluke). U zahtjevu se navodi da podnosilac zahtjeva predočava ustavno pitanje Ustavnom sudu Federacije iz razloga što je Amandmanom VIII d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano da je donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije Bosne i Hercegovine i fiskalna politika Federacije u iskqučivoj nadležnosti Federacije. Na osnovu ove ustavne odredbe, ističe se, da je Federacija donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/96 i 32/98), kojim je uređena pripadnost javnih prihoda, koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, kao i odnosi u oblasti sistema finansirawa Ustavom utvrđenih funkcija Federacije i kantona. Podnosilac zahtjeva se poziva na član 8. stav 1. navedenog zakona, kojim je propisano da opštinama pripadaju javni prihodi u skladu sa kantonalnim propisima, zatim na stav 2. istog člana, kojim je propisano da Opštinska vijeća donose propise o opštinskim taksama. Nadalje, ističe se da je u konkretnom slučaju osporenim odlukama visina godišnjeg iznosa poreza na firmu ili naziv određana u bitno različitim iznosima, bez bilo kakvih utvrđenih kriterija, zbog čega imaoci firmi nisu u jednakom položaju, čime je povrijeđena odredba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine iz člana II.2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano, između ostalog, da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom. Kantonalni sud u Širokom Brijegu predlaže Ustavnom sudu Federacije da nakon održane rasprave donese presudu kojom će utvrditi da osporene odluke nisu u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije pozvao je dana 22.7.2008. godine u skladu sa članom 16. u vezi sa članom 39. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 6/95 i 37/03) "BIN RIČINA"d.o.o. Posušje, Federaln o ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo financija Sarajevo i Opštinsko vijeće Široki Brijeg, da kao stranke u postupku, dostave odgovor na zahtjev Kantonalnog suda u Širokom Brijegu za utvrđivanje ustavnosti navedenih odluka. U odgovoru na zahtjev od 8.8.2008. godine Opštinsko vijeće Široki Brijeg između ostalog navodi da su osporene odluke donesene na osnovu odredaba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine iz člana VI.4. b), kojim je propisano da Opštinsko vijeće usvaja opštinski buxet i donosi propise o oporezivanju i na drugi način osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast. Pozivaju se i na član 8. stav 2. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je bilo propisano da Opštinska vijeća donose propise o opštinskim taksama, kao i propise o oporezivanju. Ističu da je članom 7. stav 1. tačka 2. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Kantonu Zapadnohercegovačkom i finansiranju Kantona Zapadno - hercego vačkog ("Narodne novine Kantona Zapadnohercego - vačkog", broj 3/97), propisano da u opštinske poreze spadaju, između ostalog, porezi na firmu ili naziv. Na osnovu izloženog Opštinsko vijeće Široki Brijeg smatra da opštine kao jedinice lokalne samouprave imaju pravo i obavezu da donose odluke o porezu na firmu ili naziv. Mišljewa su, da je osporenim odlukama propisan godišwi iznos poreza na firmu ili naziv u različitim iznosima, zavisno od djelatnosti firme, koja je utvrđena prema Standardnoj klasifikaciji djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Tako svi obaveznici poreza na firmu ili naziv imaju jednake obaveze ako se bave istom djelatnošću. Na taj način su, prema wihovom mišljenju, svi imaoci firmi koji se bave istom djelatnošću u jednakom položaju pred zakonom, što je u skladu sa principom pravičnosti, obzirom da se ravnomjerno opterećuju poreski obaveznici. Bez ovog kriterija, smatraju da bi propisivanje poreza na firmu ili naziv u istom iznosu, bilo suprotno odredbi člana VI.4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Predlažu da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će utvrditi da su osporene odluke, u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. "BIN RIČINA" d.o.o. Posušje i Federal no ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo financija Sarajevo nisu dostavili odgovor na zahtjev. U ovom predmetu održana je javna rasprava dana 16.12.2008. godine, kojoj nisu prisustvovale pozvane stranke u postupku. Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude iz sljedećih razloga: Razmatrajući pitanje ustavnosti odluka o porezu na firmu u svjetlu stavova ovog suda u vezi sa ustavnim pitawima koja su se odnosila na ocjenu ustavnosti odluka opštinskih vijeća o taksi na firmu (npr. U-1/06, U-2/07, U-10/08), Ustavni sud Federacije je mišljewa da se i kod poreza na firmu i kod takse na firmu radi o suštinski identičnoj obavezi plaćawa fizičkih i pravnih lica za isticanje firme. Amandmanom VIII tačka d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da je u iskqučivoj nadležnosti Federacije donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije. Na osnovu ovog ustavnog ovlašćewa Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06). Članom 13. stav 1. ovog zakona propisano je da jedinicama lokalne samouprave, pored ostalog, pripadaju javni prihodi i to: naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave (tačka c), te drugi prihodi predviđeni zakonom i drugim propisima Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave (tačka h). Članom VI.4.b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da opštinsko vijeće usvaja opštinski buxet i donosi propise o oporezivanju i na drugi način osigurava finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast. Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/06) propisano je da "u zakonom propisanim okvirima, jedinice lokalne samouprave donose propise o naknadama i taksama, kao i provedbene propise o oporezivanju (član 36.), te da jedinicama lokalne samouprave pripadaju između ostalog, "lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje vijeće, u skladu sa zakonom" (član 37.) Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Kantonu Zapadnohercegovačkom i finansiranju Kantona Zapadno - hercego vačkog propisano je da su opštinski porezi, između ostalog, i porezi na firmu ili naziv (član 7. stav 1. tačka 2.), a da je opština dužna donijeti propise o visini opštinskih poreza u roku od 30 dana od dana stupawa na snagu ovog Zakona (član 8. stav 2.). Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Ustavni sud Federacije ocijenio je da je u konkretnom slučaju Opštinsko vijeće Široki Brijeg ovlašćeno donositi odluke o porezima na firmu ili naziv, na svom području. Ali kad su u pitanju dijelovi osporenih odluka koji se odnose na visinu poreza na firmu ili naziv (član 5. Odluke o opštinskim porezima i član 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o opštinskim porezima), Ustavni sud Federacije utvrdio je da iste u tom dijelu nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, članom II.2.(1). c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, propisano je, da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom. U konkretnom slučaju navedenim odlukama Opštinskog vijeća Široki Brijeg, kojim se utvrđuje visina poreza na istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na poslovnim ili drugim prostorijama i objektima kojim se označava da određeno pravno ili fizičko lice obavlja izvjesnu djelatnost ili zanimanje, visina godišnjeg poreza određena je u bitno različitim iznosima, iskqučivo zavisno od djelatnosti, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđenu visinu poreza (npr. područje grada u kojem je istaknuta firma, veličina istaknute firme i sl.). Zbog toga, Ustavni sud Federacije cijeni da, s obzirom na način kako je to propisano navedenim odlukama, imaoci istaknutih firmi nisu u jednakom položaju pri utvrđivanju visine godišnjeg poreza po tom osnovu, što po ocjeni Ustavnog suda Federacije nije u skladu sa pomenutom odredbom Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je propisana jednakost pred zakonom. S obzirom na navedeno odlučeno je kao u izreci presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, u sastavu: mr Kata Sewak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr Ranka Cvijić, Domin Malbašić, prof. dr Kasim Trnka i mr Faris Vehabović, sudije Suda. Broj U-17/08 16. decembra 2008. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine Mr Kata Sewak, s. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Širokom Brijegu, za utvrđivanje ustavnosti Odluke o općinskim porezima i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim porezima Općinskog vijeća Široki Brijeg, na osnovu člana IV.C.10. (4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa Amandmanima LII i XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 16. decembra 2008. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da član 5. Odluke o općinskim porezima ("Službeni glasnik Općine Široki Brijeg", broj 4/02) i član 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim porezima ("Službeni glasnik Općine Široki Brijeg", broj 8/05) nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Općine Široki Brijeg". OBRAZLOŽEN JE Kantonalni sud u Širokom Brijegu (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), u postupku rješavanja upravnog spora po tužbi tužioca "BIN RIČINA" d.o.o. Posušje, protiv rješenja Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija Sarajevo, broj 07-15-1454/07, predočio je dana 15.7.2008. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije), ustavno pitanje u vezi sa utvrđivanjem ustavnosti Odluke o općinskim porezima broj: 01-02-791/02-3 od 19.12.2002. godine i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim porezima broj: 01-02-691/05-3 od 29.11.2005. godine (u daljnjem tekstu: odluke). U zahtjevu se navodi da podnosilac zahtjeva predočava ustavno pitanje Ustavnom sudu Federacije iz razloga što je Amandmanom VIII d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano da je donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije Bosne i Hercegovine i fiskalna politika Federacije u isključivoj nadležnosti Federacije. Na osnovu ove ustavne odredbe, ističe se, da je Federacija donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/96 i 32/98), kojim je uređena pripadnost javnih prihoda, koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, kao i odnosi u oblasti sistema finansiranja Ustavom utvrđenih funkcija Federacije i kantona. Podnosilac zahtjeva se poziva na član 8. stav 1. navedenog zakona, kojim je propisano da općinama pripadaju javni prihodi u skladu sa kantonalnim propisima, zatim na stav 2. istog člana, kojim je propisano da Općinska vijeća donose propise o općinskim taksama. Nadalje, ističe se da je u konkretnom slučaju osporenim odlukama visina godišnjeg iznosa poreza na firmu ili naziv određana u bitno različitim iznosima, bez bilo kakvih utvrđenih kriterija, zbog čega imaoci firmi nisu u jednakom položaju, čime je povrijeđena odredba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine iz člana II.2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano, između ostalog, da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom. Kantonalni sud u Širokom Brijegu predlaže Ustavnom sudu Federacije da nakon održane rasprave donese presudu kojom će utvrditi da osporene odluke nisu u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije pozvao je dana 22.7.2008. godine u skladu sa članom 16. u vezi sa članom 39. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) "BIN RIČINA"d.o.o. Posušje, Federalno ministarstvo finansija/ Federalno ministarstvo financija Sarajevo i Općinsko vijeće Široki Brijeg, da kao stranke u postupku, dostave odgovor na zahtjev Kantonalnog suda u Širokom Brijegu za utvrđivanje ustavnosti navedenih odluka. U odgovoru na zahtjev od 8.8.2008. godine Općinsko vijeće Široki Brijeg između ostalog navodi da su osporene odluke donesene na osnovu odredaba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine iz člana VI.4. b), kojim je propisano da Općinsko vijeće usvaja općinski budžet i donosi propise o oporezivanju i na drugi način osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast. Pozivaju se i na član 8. stav 2. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je bilo propisano da Općinska vijeća donose propise o općinskim taksama, kao i propise o oporezivanju. Ističu da je članom 7. stav 1. tačka 2. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Kantonu Zapadnohercegovačkom i finansiranju Kantona Zapadnohercegovačkog ("Narodne novine Kantona Zapadno - herce go vačkog", broj 3/97), propisano da u općinske poreze spadaju, između ostalog, porezi na firmu ili naziv. Na osnovu izloženog Općinsko vijeće Široki Brijeg smatra da općine kao jedinice lokalne samouprave imaju pravo i obavezu da donose odluke o porezu na firmu ili naziv. Mišljenja su, da je osporenim odlukama propisan godišnji iznos poreza na firmu ili naziv u različitim iznosima, zavisno od djelatnosti firme, koja je utvrđena prema Standardnoj klasifikaciji djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Tako svi obaveznici poreza na firmu ili naziv imaju jednake obaveze ako se bave istom djelatnošću. Na taj način su, prema njihovom mišljenju, svi imaoci firmi koji se bave istom djelatnošću u jednakom položaju pred zakonom, što je u skladu sa principom pravičnosti, obzirom da se ravnomjerno opterećuju poreski obaveznici. Bez ovog kriterija, smatraju da bi propisivanje poreza na firmu ili naziv u istom iznosu, bilo suprotno odredbi člana VI.4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Predlažu da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će utvrditi da su osporene odluke, u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. "BIN RIČINA" d.o.o. Posušje i Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo financija Sarajevo nisu dostavili odgovor na zahtjev. U ovom predmetu održana je javna rasprava dana 16.12.2008. godine, kojoj nisu prisustvovale pozvane stranke u postupku. Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude iz sljedećih razloga: Razmatrajući pitanje ustavnosti odluka o porezu na firmu u svjetlu stavova ovog suda u vezi sa ustavnim pitanjima koja su se odnosila na ocjenu ustavnosti odluka općinskih vijeća o taksi na firmu (npr. U-1/06, U-2/07, U-10/08), Ustavni sud Federacije je mišljenja da se i kod poreza na firmu i kod takse na firmu radi o suštinski identičnoj obavezi plaćanja fizičkih i pravnih lica za isticanje firme. Amandmanom VIII tačka d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da je u isključivoj nadležnosti Federacije donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije. Na osnovu ovog ustavnog ovlaštenja Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06). Članom 13. stav 1. ovog zakona propisano je da jedinicama lokalne samouprave, pored ostalog, pripadaju javni prihodi i to: naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave (tačka c), te drugi prihodi predviđeni zakonom i drugim propisima Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave (tačka h). Članom VI.4.b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da općinsko vijeće usvaja općinski budžet i donosi propise o oporezivanju i na drugi način osigurava finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast. Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/06) propisano je da "u zakonom propisanim okvirima, jedinice lokalne samouprave donose propise o naknadama i taksama, kao i provedbene propise o oporezivanju (član 36.), te da jedinicama lokalne samouprave pripadaju između ostalog, "lokalne takse i naknade čije iznose utvrđuje vijeće, u skladu sa zakonom" (član 37.) Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Kantonu Zapadno - hercegovačkom i finansiranju Kantona Zapadnohercegovačkog propisano je da su općinski porezi, između ostalog, i porezi na firmu ili naziv (član 7. stav 1. tačka 2.), a da je općina dužna donijeti propise o visini općinskih poreza u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona (član 8. stav 2.). Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Ustavni sud Federacije ocijenio je da je u konkretnom slučaju Općinsko vijeće Široki Brijeg ovlašteno donositi odluke o porezima na firmu ili naziv, na svom području. Ali kad su u pitanju dijelovi osporenih odluka koji se odnose na visinu poreza na firmu ili naziv (član 5. Odluke o općinskim porezima i član 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim porezima), Ustavni sud Federacije utvrdio je da iste u tom dijelu nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, članom II.2.(1). c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, propisano je, da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom. U konkretnom slučaju navedenim odlukama Općinskog vijeća Široki Brijeg, kojim se utvrđuje visina poreza na istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na poslovnim ili drugim prostorijama i objektima kojim se označava da određeno pravno ili fizičko lice obavlja izvjesnu djelatnost ili zanimanje, visina godišnjeg poreza određena je u bitno različitim iznosima, isključivo zavisno od djelatnosti, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđenu visinu poreza (npr. područje grada u kojem je istaknuta firma, veličina istaknute firme i sl.). Zbog toga, Ustavni sud Federacije cijeni da, s obzirom na način kako je to propisano navedenim odlukama, imaoci istaknutih firmi nisu u jednakom položaju pri utvrđivanju visine godišnjeg poreza po tom osnovu, što po ocjeni Ustavnog suda Federacije nije u skladu sa pomenutom odredbom Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je propisana jednakost pred zakonom. S obzirom na navedeno odlučeno je kao u izreci presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Domin Malbašić, prof. dr. Kasim Trnka i mr. Faris Vehabović, sudije Suda. Broj U-17/08 16. decembra 2008. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine Mr. Kata Senjak, s. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Širokom Brijegu, za utvrđivanje ustavnosti Odluke o općinskim porezima i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim porezima Općinskog vijeća Široki Brijeg, na temelju članka IV.C.10. (4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u svezi s Amandmanima LII i XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj dana 16. prosinca 2008. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da članak 5. Odluke o općinskim porezima ("Službeni glasnik Općine Široki Brijeg", broj 4/02) i članak 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim porezima ("Službeni glasnik Općine Široki Brijeg", broj 8/05) nisu sukladni Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Općine Široki Brijeg". OBRAZLOŽEN JE Kantonalni sud u Širokom Brijegu (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), u postupku rješavanja upravnog spora po tužbi tužitelja "BIN RIČINA" d.o.o. Posušje, protiv rješenja Federalnog ministarstva financija/Federalnog ministarstva finansija Sarajevo, broj 07-15-1454/07, predočio je dana 15.7.2008. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije), ustavno pitanje u svezi s utvrđivanjem ustavnosti Odluke o općinskim porezima broj 01-02-791/02-3 od 19.12.2002. godine i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim porezima broj: 01-02-691/05-3 od 29.11.2005. godine (u daljenjem tekstu: odluke). U zahtjevu se navodi da podnositelj zahtjeva predočava ustavno pitanje Ustavnom sudu Federacije iz razloga što je Amandmanom VIII d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano da je donošenje propisa o financijama i financijskim institucijama Federacije Bosne i Hercegovine i fiskalna politika Federacije u isključivoj nadležnosti Federacije. Na temelju ove ustavne odredbe, ističe se, da je Federacija donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i financiranju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/96 i 32/98), kojim je uređena pripadnost javnih prihoda, koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, kao i odnosi u oblasti sustava financiranja Ustavom utvrđenih funkcija Federacije i kantona. Podnositelj zahtjeva se poziva na članak 8. stavak 1. navedenog zakona, kojim je propisano da općinama pripadaju javni prihodi sukladno kantonalnim propisima, zatim na stavak 2. istog članka, kojim je propisano da Općinska vijeća donose propise o općinskim pristojbama. Nadalje, ističe se da je u konkretnom slučaju osporenim odlukama visina godišnjeg iznosa poreza na tvrtku ili naziv određana u bitno različitim iznosima, bez bilo kakvih utvrđenih kriterija, zbog čega imatelji tvrtki nisu u jednakom položaju, čime je povrijeđena odredba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine iz članka II.2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano, između ostalog, da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom. Kantonalni sud u Širokom Brijegu predlaže Ustavnom sudu Federacije da nakon održane rasprave donese presudu kojom će utvrditi da osporene odluke nisu u suglasnosti s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije pozvao je dana 22.7.2008. godine sukladno članku 16. u svezi s člankom 39. stavak 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) "BIN RIČINA"d.o.o. Posušje, Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo financija Sarajevo i Općinsko vijeće Široki Brijeg, da kao stranke u postupku, dostave odgovor na zahtjev Kantonalnog suda u Širokom Brijegu za utvrđivanje ustavnosti navedenih odluka. U odgovoru na zahtjev od 8.8.2008. godine Općinsko vijeće Široki Brijeg između ostalog, navodi da su osporene odluke donesene na temelju odredaba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine iz članka VI.4. b), kojim je propisano da Općinsko vijeće usvaja općinski proračun i donosi propise o oporezivanju i na drugi način osigurava potrebno financiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast. Pozivaju se i na članak 8. stavak 2. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i financiranju Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je bilo propisano da Općinska vijeća donose propise o općinskim pristojbama, kao i propise o oporezivanju. Ističu da je člankom 7. stavak 1. točka 2. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Kantonu Zapadnohercegovačkom i financiranju Kantona Zapadnohercegovačkog ("Narodne novine Kantona Zapadnohercegovačkog", broj 3/97), propisano da u općinske poreze spadaju, između ostalog, porezi na tvrtku ili naziv. Na temelju izloženog Općinsko vijeće Široki Brijeg smatra da općine kao jedinice lokalne samouprave imaju pravo i obvezu da donose odluke o porezu na tvrtku ili naziv. Mišljenja su, da je osporenim odlukama propisan godišnji iznos poreza na tvrtku ili naziv u različitim iznosima, zavisno od djelatnosti tvrtke, koja je utvrđena prema Standardnoj klasifikaciji djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Tako svi obveznici poreza na tvrtku ili naziv imaju jednake obveze ako se bave istom djelatnošću. Na taj način su, prema njihovom mišljenju, svi imatelji tvrtki koji se bave istom djelatnošću u jednakom položaju pred zakonom, što je sukladno načelu pravičnosti, obzirom da se ravnomjerno opterećuju poreski obveznici. Bez ovog kriterija, smatraju da bi propisivanje poreza na tvrtku ili naziv u istom iznosu, bilo suprotno odredbi članka VI.4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Predlažu da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom će utvrditi da su osporene odluke, sukladne Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine. "BIN RIČINA" d.o.o. Posušje i Federalno ministarstvo financija/Federalno ministarstvo finansija Sarajevo nisu dostavili odgovor na zahtjev. U ovom predmetu održana je javna rasprava dana 16.12.2008. godine, kojoj nisu prisustvovale pozvane stranke u postupku. Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude iz sljedećih razloga: Razmatrajući pitanje ustavnosti odluka o porezu na tvrtku u svjetlu stavova ovog suda u svezi sa ustavnim pitanjima koja su se odnosila na ocjenu ustavnosti odluka općinskih vijeća o pristojbi na tvrtku (npr. U-1/06, U-2/07, U-10/08), Ustavni sud Federacije je mišljenja da se i kod poreza na tvrtku i kod pristojbe na tvrtku radi o suštinski istovjetnoj obvezi plaćanja fizičkih i pravnih osoba za isticanje tvrtke. Amandmanom VIII točka d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da je u isključivoj nadležnosti Federacije donošenje propisa o financijama i financijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije. Na temelju ovog ustavnog ovlaštenja Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06). Člankom 13. stavak 1. ovog zakona propisano je da jedinicama lokalne samouprave, pored ostalog, pripadaju javni prihodi i to: naknade i pristojbe sukladno propisima jedinica lokalne samouprave (točka c), te drugi prihodi predviđeni zakonom i drugim propisima Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave (točka h). Člankom VI.4.b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da općinsko vijeće usvaja općinski proračun i donosi propise o oporezivanju i na drugi način osigurava financiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast. Zakonom o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/06) propisano je da "u zakonom propisanim okvirima, jedinice lokalne samouprave donose propise o naknadama i pristojbama, kao i provedbene propise o oporezivanju (članak 36.), te da jedinicama lokalne samouprave pripadaju između ostalog, "lokalne pristojbe i naknade čije iznose utvrđuje vijeće, sukladno zakonu" (članak 37.) Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Kantonu Zapadno - herce govačkom i financiranju Kantona Zapadnohercegovačkog propisano je da su općinski porezi, između ostalog, i porezi na tvrtku ili naziv (članak 7. stavak 1. točka 2.), a da je općina dužna donijeti propise o visini općinskih poreza u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona (članak 8. stavak 2.). Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Ustavni sud Federacije ocijenio je da je u konkretnom slučaju Općinsko vijeće Široki Brijeg ovlašteno donositi odluke o porezima na tvrtku ili naziv, na svom području. Ali kad su u pitanju dijelovi osporenih odluka koji se odnose na visinu poreza na tvrtku ili naziv (članak 5. Odluke o općinskim porezima i članak 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim porezima), Ustavni sud Federacije utvrdio je da iste u tom dijelu nisu sukladne Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, člankom II.2.(1). c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, propisano je, da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom. U konkretnom slučaju navedenim odlukama Općinskog vijeća Široki Brijeg, kojim se utvrđuje visina poreza na istaknutu tvrtku, oznaku, obilježje ili natpis na poslovnim ili drugim prostorijama i objektima kojim se označava da određena pravna ili fizička osoba obavlja izvjesnu djelatnost ili zanimanje, visina godišnjeg poreza određena je u bitno različitim iznosima, isključivo zavisno od djelatnosti, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđenu visinu poreza (npr. područje grada u kojem je istaknuta tvrtka, veličina istaknute tvrtke i sl.). Stoga, Ustavni sud Federacije cijeni da, s obzirom na način kako je to propisano navedenim odlukama, imatelji istaknutih tvrtki nisu u jednakom položaju pri utvrđivanju visine godišnjeg poreza po tom osnovu, što po ocjeni Ustavnog suda Federacije nije sukladno pomenutoj odredbi Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je propisana jednakost pred zakonom. S obzirom na navedeno odlučeno je kao u izreci presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Domin Malbašić, prof. dr. Kasim Trnka i mr. Faris Vehabović, suci Suda. Broj U-17/08 16. prosinca 2008. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine Mr. Kata Senjak, v. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Zenici za utvrđivanje ustavnosti Odluke o izmjeni Odluke o komunalnim taksama Opštinskog vijeća Breza, na osnovu člana IV.C.10. (4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa Amandmanima LII i XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj dana 27. januara 2009. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da Odluka o izmjeni Odluke o komunalnim taksama ("Službeni glasnik Opštine Breza", broj 9/05) u vrijeme važewa nije bila u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Opštine Breza". OBRAZLOŽEWE Kantonalni sud u Zenici (u daqnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) u postupku rješavawa upravnog spora broj: 004-0-U-07-000 068 po tužbi tužioca "Pre mier World Sport", d.o.o. Čitluk protiv rješewa tuženog Federalnog ministar - stva finansija/ Federalnog ministarstva financija Sarajevo, broj: 07-15-890/06 od 19.12.2006. godine, na osnovu člana IV.C.10. (4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine predočio je dana 31.7.2008. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) ustavno pitanje u vezi utvrđivawa ustavnosti Odluke o izmjeni Odluke o komunalnim taksama Opštinskog vijeća Breza, broj: 01/1-02-2256/05 od 22.12.2005. godine (u daqnjem tekstu: osporena odluka). U zahtjevu je navedeno da se ovo ustavno pitanje predočava Ustavnom sudu Federacije iz razloga što je članom II.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano, pored ostalog, da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom, a da je u Tarifi osporene odluke visina godišnje takse određena u bitno različitim iznosima, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđene iznose, što upućuje na njenu neusklađenost sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije pozvao je u skladu sa članom 16. u vezi sa članom 39. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03) "Pre mier World Sport" d.o.o. Čitluk, Federalno ministarstvo finansija/Federalno mini - star stvo financija Sarajevo i Opštinsko vijeće Breza, da kao stranke u postupku dostave odgovor na zahtjev Kantonalnog suda u Zenici za ocjenu ustavnosti osporene odluke. U odgovoru na zahtjev od 8.9.2008. godine Opštinsko vijeće Breza, zastupano po Opštinskom pravobranilaštvu Breza, navodi da je na sjednici Opštinskog vijeća održanoj dana 28.12.2006. godine, donesena nova odluka i tarifa o komunalnim taksama, koja je objavljena u "Službenom glasniku Opštine Breza", broj 9/06. Ističe se da je nova odluka u skladu sa odredbama člana II.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Nadalje, navode da je stupanjem na snagu nove odluke, prestala da važi, između ostalih i osporena odluka, koja je predmet ocjene ustavnosti u ovom predmetu. Iz navedenih razloga smatraju da nije potrebno utvrđivati ustavnost osporene odluke, s obzirom da je prestala da važi. Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministar - stvo financija Sarajevo, umjesto odgovora na zahtjev dana 9.9.2008. godine obavijestilo je Ustavni sud Federacije da je za odgovor na navode iz zahtjeva nadležno Ministarstvo finansija Zeničko-dobojskog kantona, budući da se radi o kantonalnim propisima. "Pre mier World Sport", d.o.o. Čitluk u ostavljenom roku nije dostavio odgovor na zahtjev. U ovom predmetu održana je javna rasprava 27.1.2009. godine kojoj je od pozvanih stranaka prisustvovao punomoćnik "Pre - mier World Sport", d.o.o. Čitluk, gosp. Dario Barbarić. Punomoćnik tužioca je na javnoj raspravi, između ostalog izjavio da osporena odluka, u dijelu koji se odnosi na tarifu opštinskih komunalnih taksi, nije u saglasnosti s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, jer je visina takse za istaknutu firmu, oznaku ili natpis na poslovnim prosto - rijama i objektima određena iskqučivo prema djelatnosti u bitno različitim iznosima, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđene iznose - visine takse (npr. područje grada gdje je istaknuta firma, dimenzije - veličine istaknute firme i sl.), radi čega imaoci istaknutih firmi na području Opštine Breza nisu u jednakom položaju pri određivanju visine godišnje takse na istaknutu firmu. Istakao je da je zahtjev za ocjenu ustavnosti osporene odluke osnovan i nužan radi zakonitog rješavawa upravnog spora koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Zenici. I na kraju, predložio je Ustavnom sudu Federacije da utvrdi da osporena odluka u vrijeme važewa nije bila u skladu sa odredbama člana II.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije utvrdio je da je osporenom odlukom izmijenjen Tarifni broj 3. Tarife komunalnih taksi, kojim je utvrđena godišwa visina takse za svaku istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na objektima, upravnim zgradama, poslovnim jedinicama i sl., kojim se označava da određeno pravno ili fizičko lice obavlja izvjesnu djelatnost ili zanimanje i to iskqučivo ovisno od vrste djelatnosti koju to lice obavlja. Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude iz sljedećih razloga: Amandmanom VIII tačka d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da je u iskqučivoj nadležnosti Federacije donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama i fiskalna politika Federacije. Na osnovu ovog ustavnog ovlašćewa Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06). Članom 13. stav 1. tačka c.) ovog zakona propisano je da jedinicama lokalne samouprave pripadaju kao javni prihodi naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave. Stavom 3. istog člana propisano je da opštinska vijeća donose propise kojima se utvrđuje "visina drugih naknada, novčanih kazni i taksa u wihovoj nadležnosti". Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Ustavni sud Federacije ocijenio je da je u konkretnom slučaju Opštinsko vijeće Breza ovlašćeno donositi odluke o uvođenju taksi na svom području. Međutim, kada je u pitanju osporena odluka, Ustavni sud Federacije utvrdio je da ista u vrijeme važewa nije bila u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, članom II.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je, da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom. U konkretnom slučaju, osporenom odlukom visina godišnje takse bila je određena u bitno različitim iznosima, iskqučivo zavisno od vrste djelatnosti koju firma obavlja, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđenu visinu takse (npr. područje grada u kojem je istaknuta firma, veličina istaknute firme i sl.). Zbog toga Ustavni sud Federacije cijeni da, s obzirom na način kako je to propisano osporenom odlukom, imaoci istaknutih firmi nisu u jednakom položaju pri utvrđivanju visine komunalne takse po tom osnovu, što po ocjeni Ustavnog suda Federacije nije u skladu sa pomenutom odredbom Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je propisana jednakost osoba pred zakonom. Prilikom donošewa ove presude Ustavni sud Federacije je imao u vidu da način rješavawa konkretnog upravnog spora pred Kantonalnim sudom u Zenici zavisi od odlučewa da li je osporena odluka, u vrijeme svog važewa bila u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. S obzirom na navedeno odlučeno je kao u izreci presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: mr Kata Sewak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr Ranka Cvijić, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović, prof. dr Kasim Trnka i mr Faris Vehabović, sudije Suda. Broj U-19/08 27. januara 2009. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine Mr Kata Sewak, s. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Zenici za utvrđivanje ustavnosti Odluke o izmjeni Odluke o komunalnim taksama Općinskog vijeća Breza, na osnovu člana IV.C.10. (4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa Amandmanima LII i XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 27. januara 2009. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da Odluka o izmjeni Odluke o komunalnim taksama ("Službeni glasnik Općine Breza", broj 9/05) u vrijeme važenja nije bila u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Općine Breza". OBRAZLOŽEN JE Kantonalni sud u Zenici (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) u postupku rješavanja upravnog spora broj 004-0-U-07-000 068 po tužbi tužioca "Pre mier World Sport", d.o.o. Čitluk protiv rješenja tuženog Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija Sarajevo, broj 07-15-890/06 od 19.12.2006. godine, na osnovu člana IV.C.10. (4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine predočio je dana 31.7.2008. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) ustavno pitanje u vezi utvrđivanja ustavnosti Odluke o izmjeni Odluke o komunalnim taksama Općinskog vijeća Breza , broj 01/1-02-2256/05 od 22.12.2005. godine (u daljnjem tekstu: osporena odluka). U zahtjevu je navedeno da se ovo ustavno pitanje predočava Ustavnom sudu Federacije iz razloga što je članom II.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano, pored ostalog, da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom, a da je u Tarifi osporene odluke visina godišnje takse određena u bitno različitim iznosima, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđene iznose, što upućuje na njenu neusklađenost sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije pozvao je u skladu sa članom 16. u vezi sa članom 39. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03) "Pre mier World Sport" d.o.o. Čitluk, Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo financija Sarajevo i Općinsko vijeće Breza, da kao stranke u postupku dostave odgovor na zahtjev Kantonalnog suda u Zenici za ocjenu ustavnosti osporene odluke. U odgovoru na zahtjev od 8.9.2008. godine Općinsko vijeće Breza, zastupano po Općinskom pravobranilaštvu Breza, navodi da je na sjednici Općinskog vijeća održanoj dana 28.12.2006. godine, donesena nova odluka i tarifa o komunalnim taksama, koja je objavljena u "Službenom glasniku Općine Breza", broj 9/06. Ističe se da je nova odluka u skladu sa odredbama člana II.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Nadalje, navode da je stupanjem na snagu nove odluke, prestala da važi, između ostalih i osporena odluka, koja je predmet ocjene ustavnosti u ovom predmetu. Iz navedenih razloga smatraju da nije potrebno utvrđivati ustavnost osporene odluke, s obzirom da je prestala da važi. Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo financija Sarajevo, umjesto odgovora na zahtjev dana 9.9.2008. godine obavijestilo je Ustavni sud Federacije da je za odgovor na navode iz zahtjeva nadležno Ministarstvo finansija Zeničko-dobojskog kantona, budući da se radi o kantonalnim propisima. "Pre mier World Sport", d.o.o. Čitluk u ostavljenom roku nije dostavio odgovor na zahtjev. U ovom predmetu održana je javna rasprava 27.1.2009. godine kojoj je od pozvanih stranaka prisustvovao punomoćnik "Pre mier World Sport", d.o.o. Čitluk, gosp. Dario Barbarić. Punomoćnik tužioca je na javnoj raspravi, između ostalog izjavio da osporena odluka, u dijelu koji se odnosi na tarifu općinskih komunalnih taksi, nije u saglasnosti s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, jer je visina takse za istaknutu firmu, oznaku ili natpis na poslovnim prostorijama i objektima određena isključivo prema djelatnosti u bitno različitim iznosima, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđene iznose - visine takse (npr. područje grada gdje je istaknuta firma, dimenzije - veličine istaknute firme i sl.), radi čega imaoci istaknutih firmi na području Općine Breza nisu u jednakom položaju pri određivanju visine godišnje takse na istaknutu firmu. Istakao je da je zahtjev za ocjenu ustavnosti osporene odluke osnovan i nužan radi zakonitog rješavanja upravnog spora koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Zenici. I na kraju, predložio je Ustavnom sudu Federacije da utvrdi da osporena odluka u vrijeme važenja nije bila u skladu sa odredbama člana II.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije utvrdio je da je osporenom odlukom izmijenjen Tarifni broj 3. Tarife komunalnih taksi, kojim je utvrđena godišnja visina takse za svaku istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na objektima, upravnim zgradama, poslovnim jedinicama i sl., kojim se označava da određeno pravno ili fizičko lice obavlja izvjesnu djelatnost ili zanimanje i to isključivo ovisno od vrste djelatnosti koju to lice obavlja. Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude iz sljedećih razloga: Amandmanom VIII. tačka d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da je u isključivoj nadležnosti Federacije donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama i fiskalna politika Federacije. Na osnovu ovog ustavnog ovlaštenja Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06). Članom 13. stav 1. tačka c.) ovog zakona propisano je da jedinicama lokalne samouprave pripadaju kao javni prihodi naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave. Stavom 3. istog člana propisano je da općinska vijeća donose propise kojima se utvrđuje "visina drugih naknada, novčanih kazni i taksa u njihovoj nadležnosti". Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Ustavni sud Federacije ocijenio je da je u konkretnom slučaju Općinsko vijeće Breza ovlašteno donositi odluke o uvođenju taksi na svom području. Međutim, kada je u pitanju osporena odluka, Ustavni sud Federacije utvrdio je da ista u vrijeme važenja nije bila u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, članom II.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je, da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom. U konkretnom slučaju, osporenom odlukom visina godišnje takse bila je određena u bitno različitim iznosima, isključivo zavisno od vrste djelatnosti koju firma obavlja, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđenu visinu takse (npr. područje grada u kojem je istaknuta firma, veličina istaknute firme i sl.). Zbog toga Ustavni sud Federacije cijeni da, s obzirom na način kako je to propisano osporenom odlukom, imaoci istaknutih firmi nisu u jednakom položaju pri utvrđivanju visine komunalne takse po tom osnovu, što po ocjeni Ustavnog suda Federacije nije u skladu sa pomenutom odredbom Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je propisana jednakost osoba pred zakonom. Prilikom donošenja ove presude Ustavni sud Federacije je imao u vidu da način rješavanja konkretnog upravnog spora pred Kantonalnim sudom u Zenici zavisi od odlučenja da li je osporena odluka, u vrijeme svog važenja bila u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. S obzirom na navedeno odlučeno je kao u izreci presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović, prof. dr. Kasim Trnka i mr. Faris Vehabović, sudije Suda. Broj U-19/08 27. januara 2009. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine Mr. Kata Senjak, s. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Zenici za utvrđivanje ustavnosti Odluke o izmjeni Odluke o komunalnim pristojbama Općinskog vijeća Breza, na temelju članka IV.C.10. (4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u svezi sa Amandmanima LII i XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 27. siječnja 2009. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da Odluka o izmjeni Odluke o komunalnim pristojbama ("Službeni glasnik Općine Breza", broj 9/05) u vrijeme važenja nije bila u suglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Općine Breza". OBRAZLOŽEN JE Kantonalni sud u Zenici (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) u postupku rješavanja upravnog spora broj: 004-0-U-07-000 068 po tužbi tužitelja "Pre mier World Sport", d.o.o. Čitluk protiv rješenja tuženika Federalnog ministarstva financija/Federalnog ministarstva finansija Sarajevo, broj: 07-15-890/06 od 19.12.2006. godine, na temelju članka IV.C.10. (4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine predočio je dana 31.7.2008. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) ustavno pitanje u svezi utvrđivanja ustavnosti Odluke o izmjeni Odluke o komunalnim pristojbama Općinskog vijeća Breza, broj: 01/1-02-2256/05 od 22.12.2005. godine (u daljnjem tekstu: osporena odluka). U zahtjevu je navedeno da se ovo ustavno pitanje predočava Ustavnom sudu Federacije iz razloga što je člankom II.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano, pored ostalog, da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom, a da je u Tarifi osporene odluke visina godišnje pristojbe određena u bitno različitim iznosima, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđene iznose, što upućuje na njenu neusklađenost sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije pozvao je sukladno članku 16. u svezi s člankom 39. stavak 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 6/95 i 37/03) "Pre mier World Sport" d.o.o. Čitluk, Federalno ministarstvo financija/Federalno ministarstvo finansija Sarajevo i Općinsko vijeće Breza, da kao stranke u postupku dostave odgovor na zahtjev Kantonalnog suda u Zenici za ocjenu ustavnosti osporene odluke. U odgovoru na zahtjev od 8.9.2008. godine Općinsko vijeće Breza, zastupano po Općinskom pravobraniteljstvu Breza, navodi da je na sjednici Općinskog vijeća održanoj dana 28.12.2006. godine, donesena nova odluka i tarifa o komunalnim pristojbama, koja je objavljena u "Službenom glasniku Općine Breza", broj: 9/06. Ističe se da je nova odluka sukladna odredbama članka II.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Nadalje, navode da je stupanjem na snagu nove odluke, prestala da važi, između ostalih i osporena odluka, koja je predmet ocjene ustavnosti u ovom predmetu. Iz navedenih razloga smatraju da nije potrebno utvrđivati ustavnost osporene odluke, s obzirom da je prestala da važi. Federalno ministarstvo financija/Federalno ministarstvo finansija Sarajevo, umjesto odgovora na zahtjev dana 9.9.2008. godine obavijestilo je Ustavni sud Federacije da je za odgovor na navode iz zahtjeva nadležno Ministarstvo financija Zeničko- dobojskog kantona, budući da se radi o kantonalnim propisima. "Pre mier World Sport", d.o.o. Čitluk u ostavljenom roku nije dostavio odgovor na zahtjev. U ovom predmetu održana je javna rasprava 27.1.2009. godine kojoj je od pozvanih stranaka prisustvovao opunomoćenik "Pre mier World Sport", d.o.o. Čitluk, gosp. Dario Barbarić. Opunomoćenik tužitelja je na javnoj raspravi, između ostalog izjavio da osporena odluka, u dijelu koji se odnosi na tarifu općinskih komunalnih pristojbi, nije u suglasnosti s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, jer je visina pristojbe za istaknutu tvrtku, oznaku ili natpis na poslovnim prostorijama i objektima određena isključivo prema djelatnosti u bitno različitim iznosima, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđene iznose - visine pristojbe (npr. područje grada gdje je istaknuta tvrtka, dimenzije - veličine istaknute tvrtke i sl.), radi čega imatelji istaknutih tvrtki na području Općine Breza nisu u jednakom položaju pri određivanju visine godišnje pristojbe na istaknutu tvrtku. Istakao je da je zahtjev za ocjenu ustavnosti osporene odluke utemeljen i nužan radi zakonitog rješavanja upravnog spora koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Zenici. I na kraju, predložio je Ustavnom sudu Federacije da utvrdi da osporena odluka u vrijeme važenja nije bila sukladna odredbama članka II.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije utvrdio je da je osporenom odlukom izmijenjen Tarifni broj 3. Tarife komunalnih pristojbi, kojim je utvrđena godišnja visina pristojbe za svaku istaknutu tvrtku, oznaku, obilježje ili natpis na objektima, upravnim zgradama, poslovnim jedinicama i sl., kojim se označava da određena pravna ili fizička osoba obavlja izvjesnu djelatnost ili zanimanje i to isključivo ovisno od vrste djelatnosti koju ta osoba obavlja. Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude iz sljedećih razloga: Amandmanom VIII. točka d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da je u isključivoj nadležnosti Federacije donošenje propisa o financijama i financijskim institucijama i fiskalna politika Federacije. Na temelju ovog ustavnog ovlaštenja Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 22/06). Člankom 13. stavak 1. točka c.) ovog zakona propisano je da jedinicama lokalne samouprave pripadaju kao javni prihodi naknade i pristojbe sukladno propisima jedinica lokalne samouprave. Stavkom 3. istog članka propisano je da općinska vijeća donose propise kojima se utvrđuje "visina drugih naknada, novčanih kazni i pristojbi u njihovoj nadležnosti". Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Ustavni sud Federacije ocijenio je da je u konkretnom slučaju Općinsko vijeće Breza ovlašteno donositi odluke o uvođenju pristojbi na svom području. Međutim, kada je u pitanju osporena odluka, Ustavni sud Federacije utvrdio je da ista u vrijeme važenja nije bila u suglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, člankom II.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je, da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom. U konkretnom slučaju, osporenom odlukom visina godišnje pristojbe bila je određena u bitno različitim iznosima, isključivo zavisno od vrste djelatnosti koju tvrtka obavlja, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđenu visinu pristojbe (npr. područje grada u kojem je istaknuta tvrtka, veličina istaknute tvrtke i sl.). Stoga Ustavni sud Federacije cijeni da, s obzirom na način kako je to propisano osporenom odlukom, imatelji istaknutih tvrtki nisu u jednakom položaju pri utvrđivanju visine komunalne pristojbe po tom osnovu, što po ocjeni Ustavnog suda Federacije nije sukladno pomenutoj odredbi Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je propisana jednakost osoba pred zakonom. Prilikom donošenja ove presude Ustavni sud Federacije je imao u vidu da način rješavanja konkretnog upravnog spora pred Kantonalnim sudom u Zenici zavisi od odlučenja da li je osporena odluka, u vrijeme svog važenja bila u suglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. S obzirom na navedeno odlučeno je kao u izreci presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: mr. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović, prof. dr. Kasim Trnka i mr. Faris Vehabović, suci Suda. Broj U-19/08 27. siječnja 2009. godine Sarajevo Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine Mr. Kata Senjak, v. r. FEDERALNO TUŽILAŠ TVO/ TUŽITEQSTVO FEDERACI JE BOSNE I HERCEGOVINE Na osnovu člana 6. Zakona o Federalnom tužiteljstvu FBiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/02 i 19/03), člana 7. Zakona o javnim nabavkama BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06 i 70/06) i člana 5. Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 3/05), glavni federalni tužitelj donosi RJEŠENJE O IZMJENI RJEŠENJA O IMENOVANJU KOMISI JE ZA JAVNE NABAVKE U Rješenju o imenovanju Komisije za javne nabavke broj A-18/09 od 06.01.2009. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/09 od 21. 01. 2009. godine), član III mijenja se i glasi: "1.Zadatak Komisije je da otvori prispjele ponude, sačini zapisnik o otvaranju ponuda, ocijeni prispjele ponude i sačini izvještaj o radu i daje preporuke za dodjelu ugovora na način propisan Zakonom o javnim nabavkama BiH, provedbenim propisima i općim aktima iz oblasti javne nabavke." Član IV mijenja se i glasi: "2.Mandat Komisije traje do 31.12.2009. godine." 3.Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj A-18/09 26. februara/veljače 2009. godine Sarajevo Glavni federalni tužitelj Zdravko Knežević, s. r. FEDERALNA UPRAVA POLICIJE Na osnovu člana 7. Zakona o javnim nabavkama BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 49/04, 19/05, 52/05, 92/05, 24/06 i 70/06) i člana 30. Zakona o unutrašnjim poslovima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/05), direktor Federalne uprave policije donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMI SIJE ZA PROVOĐENJE PREGOVARAČKIH POSTUPAKA I. U Komisiju za provođenje pregovaračkih postupaka bez objavljivanja obavještenja o nabavci/sa objavljivanjem obavještenja o nabavci za potrebe Federalne uprave policije imenuju se: 1.ENES IŠERIĆ, predsjednik 2.ŠUHRETA BJELIĆ, član 3.ASIMA MEHMEDOVIĆ, član 4.BEHIJA KRŠO, sekretar II. Zadatak Komisije je da provede sve pregovaračke postupke u toku 2009. godine u skladu sa javnim nabavkama BiH i Uputstvom o primjeni istog, sačini zapisnik za svaku konkretnu nabavku, dati preporuku direktoru Federalne uprave policije za dodjelu Ugovora, kao i izvještaj o radu. III. Sekretar Komisije obavlja administrativne poslove, priprema zapisnike sa sastanaka i izvještaje o radu Komisije, prikuplja dokumentaciju i vrši druge poslove po zahtjevu predsjednika Komisije. IV. Komisija djeluje od dana imenovanja do 31.12.2009. godine. V. Za učešće u radu Komisije, predsjedniku, članovima i sekretaru Komisije pripada naknada u skladu sa tačkom V. Odluke o načinu obrazovanja i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i rukovoditelja federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/07, 84/07 i 6/08), o čemu će donijeti posebno Rješenje. VI. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 09-10/1-14-2-494 19. februara/veljače 2009. godine Sarajevo Direktor Glavni generalni inspektor Zlatko Miletić, s. r. Na osnovu člana 30. Zakona o unutrašnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/05), direktor Federalne uprave policije donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMI SIJE ZA IZRADU LISTE KATEGORIJA REGIS TRATURNE GRAĐE SA ROKOVIMA ČUVANJA I. Imenuje se Komisija za izradu Liste kategorija registraturne građe sa rokovima čuvanja, u sastavu: 1.MAIDA ČUSTOVIĆ, predsjednik Komisije 2.ČAMIL KRESO, član Komisije 3.JOSIP CVITANOVIĆ, član Komisije 4.MUNEVERA KOVAČEVI Č, tehničko lice II. Zadatak Komisije je da izradi Listu kategorija registraturne građe sa rokovima čuvanja, shodno rješenju Arhiva Federacije broj 02-48-6-45/2-09 od 26. 01. 2009. godine, a u skladu sa članom 11. tačka 5. Zakona o arhivskoj građi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/02) i članom 4. Uredbe o organizovanju i načinu vršenja arhivskih poslova u organima uprave i službama za upravu u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/03). III. Komisija je dužna završiti sa radom u roku od 30 dana od dana donošenja Rješenja. IV. Za učešće u radu Komisije predsjedniku, članovima i tehničkom licu pripada naknada u skladu sa tačkom V Odluke o načinu obrazovanja i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade FBiH i rukovoditelja federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", broj 80/07, 84/07 i 6/08), o čemu će se donijeti posebno rješenje. V. Ovo Rješenje stu pa na snagu sa danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 09-10/4-05-2-290/09 18. februara/veljače 2009. godine Sarajevo Direktor Glavni generalni inspektor Zlatko Miletić, s. r. AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Na osnovu člana 12. Zakona o Agenciji za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH," br. 18/96 i 2/02) i člana 16. Statuta Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine ( "Službene novine Federacije BiH", broj 31/05 i 58/06), Upravni odbor Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 23. februara 2009. godine, utvrdio je PRAVILNIK O OBAVQAWU KONTROLE IZVRŠEWA OBAVEZA IZ KUPOPRODAJNIH UGOVORA U POSTUPKU PRIVATIZACIJE U FE DERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE (Prečišćeni tekst) I. OSNOVNA ODREDBA Član 1. Ovim Pravilnikom u skladu sa zakonom i drugim propisima uređuje se predmet kontrole, ugovorne strane, nadležnost za kontrolu, planiranje i postupak kontrole, dokazivanje i utvrđivanje izvršewa ugovorenih obaveza i izvještavanje drugih organa o obavezama iz ugovora o prodaji imovine, dionica ili udjela preduzeća u postupku privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Federacija) i druga pitawa od značaja za obavljanje kontrole izvršewa obaveza iz kupoprodajnih ugovora. II. PREDMET KONTROLE I UGOVORNE STRANE Član 2. Predmet kontrole su svi ugovori o kupoprodaji imovine, dionica ili udjela preduzeća u Federaciji (u svim fazama trajawa ugovorenih obaveza) zakqučeni u skladu sa propisima iz oblasti privatizacije u Federaciji i to metodama javnog prikupljanja ponuda (ten der) i neposredne pogodbe u velikoj i maloj privatizaciji. Član 3. Ugovorne strane u ugovorima o kupoprodaji imovine, dionica ili udjela preduzeća u Federaciji su: 1)agencije za privatizaciju na osnovu čl. 2. i 26. stav 1. tačka a) i preduzeća na osnovu člana 26. stav 1. tač. b) i c) Zakona o privatizaciji preduzeća ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/00, 27/02, 33/02, 28/04, 44/04, 42/06 i 4/09) kao prodavci, 2)domaća i strana fizička i pravna lica na osnovu člana 12. Zakona o privatizaciji preduzeća, kao kupci. III. NADLEŽNOST ZA KONTROLU Član 4. Za kontrolu ugovora iz člana 2. ovog Pravilnika sa ili bez ugovorene obaveze kontrole nadležni su: 1)agencije za privatizaciju, za ugovore o kupoprodaji imovine, dionica ili udjela preduzeća, u kojima je agencija za privatizaciju prodavac, 2)preduzeća i agencije za privatizaciju, za ugovore kojima je preduzeće prodavac, a ugovoreno je ovlaštenje agencije za privatizaciju da vrši kontrolu istih, 3)preduzeća, za ugovore u kojima je preduzeće prodavac, a nije ugovoreno ovlaštenje agencije za privatizaciju da vrši kontrolu istih. Član 5. Kontrolu ugovora iz člana 2. ovog Pravilnika vrši nadležna agencija putem ovlaštenih lica (u daqnjem tekstu: Ovlaštena lica). U agencijama za privatizaciju koje imaju organizacionu jedinicu za kontrolu ugovora, kontrolu vrše uposlenici iz te organizacione jedinice. U agencijama za privatizaciju koje nemaju organizacionu jedinicu za kontrolu ugovora, direktor agencije će svojim rješenjem formirati komisiju za kontrolu ugovora sastavljenu od najmanje tri člana. Kontrola se u pravilu vrši timski. IV. PLANIRAWE I POSTUPAK KONTROLE Član 6. Nadležni za kontrolu iz člana 4. ovog Pravilnika dužni su sačiniti Godišwi plan kontrole. Član 7. Kontrola ugovora iz člana 2. ovog Pravilnika vrši se neposredno i posredno. Nadležni subjekti za kontrolu iz člana 4. ovog Pravilnika odlučuju o postupku vršewa kontrole, a isti su obavezni najmanje jednom godišnje izvršiti neposrednu kontrolu. Član 8. Pod neposrednom kontrolom podrazumijeva se kontrola uvidom na licu mjesta predmeta prodaje, vršenjem uvida u potrebnu dokaznu dokumentaciju, s ciljem utvrđivawa činjeničnog stawa, a što se konstatuje sačiwavanjem zapisnika. Dokazna dokumentacija sastavni je dio zapisnika. Tokom neposredne kontrole izvršewa obaveza po kupoprodajnom ugovoru obavezno je prisustvo sljedećih lica: 1)ovlaštene osobe agencije za privatizaciju, 2)ovlaštene osobe ispred predmetnog društva (preduzeća), i 3)ovlaštene osobe ispred kupca. Pod posrednom kontrolom podrazumijeva se kontrola koja se obavlja na osnovu izvještaja o izvršenim obavezama sa potrebnom dokumentacijom. U ugovorima za čiju kontrolu je odgovorno preduzeće iz člana 4. stav 1. tačka 3. ovog Pravilnika isto je dužno, na zahtjev agencije za privatizaciju dostaviti izvještaje o izvršenju obaveza iz ugovora. Član 9. Tokom kontrole, ovlaštena lica koja vrše kontrolu iz člana 7. ovog Pravilnika obavezna su utvrditi sljedeće elemente: 1)datum zakqučewa ugovora o kupoprodaji, 2)datum od kada teku ugovorene obaveze, 3)datum do kojeg se ugovorene obaveze imaju izvršiti, 4)pravni status predmeta prodaje, 5)ugovorene obaveze koje su izvršene do dana obavljanja kontrole, 6)ugovorene obaveze koje nisu izvršene i razlog wihovog neizvršewa. Član 10. Nakon izvršenih kontrola, ovlaštena lica podnose izvještaj direktoru agencije za privatizaciju o utvrđenom stanju prilikom kontrole sa prijedlogom mjera, najkasnije tri dana po izvršenoj kontroli. V. DOKAZI I UTVRĐIVAWE IZVRŠEWA UGOVORENIH OBAVEZA 1. Investicije - ulagawa Član 11. Pod investicijama - ulagawima podrazumijevaju se sredstva koja potiču od kupca, odnosno čiji izvor finansirawa nije na teret društva (preduzeća) koje je predmet kupoprodaje. Dokumentacija kojom se dokazuje da su ulagawa (investi - rawa) stavljena u funkciju predmeta prodaje su: fakture - računi, računovodstvene kartice, izvodi sa transakcijskog računa preduzeća, popisne liste sredstava prije i nakon investirawa, carinske deklaracije, nalazi sudskih vještaka, a po potrebi i nalaz ovlaštenih revizorskih kuća i dr. Investicije - ulagawa realizuju se kroz: unos opreme i tehnologije, ulaganje u obrtna sredstva, adaptaciju postojećih objekata i izgradnju novih objekata i ostale obaveze utvrđene kupoprodajnim ugovorom. Član 12. U postupku utvrđivawa unosa opreme i tehnologije potrebno je: 1)utvrditi vrijednost opreme, datum nabavke i unosa koje je izvršio kupac, 2)evidentirati plaćenu fakturu za nabavku potrebne opreme od strane kupca predmeta prodaje, 3)evidentirati kwigovodstvenu dokumentaciju kao dokaz da su sredstva stavljena u funkciju društva (preduzeća), 4)utvrditi da li je iznos nove opreme i tehnologije u skladu sa poslovnim planom kao sastavnim dijelom kupoprodajnog ugovora, i 5)ostvariti uvid u ostalu dokumentaciju. Član 13. U postupku utvrđivawa ulagawa u obrtna sredstva potrebno je: 1)utvrditi iznos i datum izvršenog ulagawa u obrtna sredstva po vrstama ulagawa, 2)evidentirati plaćenu fakturu sa kwigovodstvenom dokumentacijom iz koje je evidentno da su nabavljena sredstva stavljena u funkciju predmeta prodaje, 3)evidentirati unos vrijednosti unesene robe, 4)utvrditi da li je ulaganje u obrtna sredstva u skladu sa poslovnim planom kao sastavnim dijelom kupoprodajnog ugovora, i 5)ostvariti uvid u ostalu dokumentaciju. Član 14. U postupku utvrđivawa ulagawa u adaptaciju postojećih objekata i izgradnju novih objekata potrebno je: 1)evidentirati uvid u izvod sa nalogom uplate sredstava od strane kupca, 2)evidentirati uvid u zapisnik nadležnog organa ili ovlaštenog stručnog lica o prijemu izvršenih radova i 3)ostvariti uvid u ostalu dokumentaciju. Član 15. Ako ovlaštena lica za kontrolu kupoprodajnog ugovora smatraju da predočeni dokazi nisu valjani, agencija će na teret kupca, angažovati sudskog vještaka odgovarajuće struke radi davawa stručnog nalaza i mišljewa. Član 16. Kao dokaz konačnog izvršewa obaveze investirawa - ulagawa kupac je dužan dostaviti nadležnoj agenciji nalaz i mišljenje ovlaštene revizorske kuće o ispunjenju ugovorenih obaveza po osnovu investirawa - ulagawa, kao i kwiženju - evidentiranju investicija - ulagawa u poslovnim kwigama društva u skladu sa propisima iz oblasti računovodstva, koju u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama izabere nadležna agencija na teret kupca uz obezbjeđenje obaveznog osigurawa na iznos ne mawi od 50.000,00 KM za štetu nanesenu nadležnoj agenciji zbog netačnog nalaza i mišljewa. 2. Zapošljavanje Član 17. Prilikom kontrole ugovorenih obaveza zapošljavawa treba utvrditi da li je kupac zadržao - preuzeo postojeće radnike, a što se dokazuje: 1)ovjerenom listom radnika (tačnost podataka potvrđuje ovlašteni organ preduzeća) na dan zakqučewa ugovora, 2)listingom uposlenih izdatim od strane Zavoda penzionog (mirovinskog) osigurawa M4 obrasci (prijave i odjave), 3)uvidom u ugovore o radu, a u slučajevima prestanka radnog odnosa radnika, uvidom u odluke i rješewa o prestanku radnog odnosa. Za novouposlene radnike dokazna dokumenta su: 1)ovjerena lista novoprimljenih radnika sa datumom zasnivawa radnog odnosa, 2)listing uposlenih izdat od Zavoda penzijskog (mirovinskog) osigurawa M4 obrasci (prijave i odjave). U kontroli prijema novouposlenih radnika takođe treba utvrditi da li je ukupan broj radnika na dan kontrole u skladu sa poslovnim planom kao sastavnim dijelom ugovora o kupoprodaji. Ako ovlaštena lica u kontroli uoče nepravilnosti u pogledu zapošljavawa, te eventualno izbjegavanje uplaćivawa doprinosa za uposlene, dužna su o tome obavijestiti Inspektorat rada nadležnog ministarstva, PIO/MIO i Poreznu upravu Federacije BiH i zatražiti od istih poduzimanje mjera u skladu sa zakonom i zakonskim ovlašćewima. 3. Zadržavanje djelatnosti Član 18. Kontrolu obaveze zadržavawa djelatnosti ovlašteno lice utvrdiće: 1)uvidom u izvod iz Sudskog registra društava, 2)uvidom u obavijest Federalnog zavoda za statistiku o razvrstavanju djelatnosti prema SKD-u. VI. IZVJEŠTAVAWE DRUGIH ORGANA Član 19. U ciqu uspješnije realizacije ugovorenih obaveza, agencija za privatizaciju obavijestiće nadležne institucije (organe) o određenim odredbama ugovora, a u ciqu wihovog aktivnijeg angažovawa u okviru svojih nadležnosti, i to: –Nadležno ministarstvo rada i socijalne politike: Izvijestiti o odredbama ugovora o kupoprodaji državnog kapitala koje se odnose na zadržavanje postojećih uposlenih radnika (zadržavanje nivoa uposlenih, preuzimanje radnika) u preduzeću kao predmetu prodaje, te preuzetoj obavezi kupca za prijem novih radnika; –Zemqišno - kwižni ured nadležnog sudaopštine: Izvijestiti da ne odobri promet nekretnina niti hipotekarnog zalagawa bez saglasnosti ili izdatog uvjerewa agencije za privatizaciju; –Registar vrijednosnih papira FBiH: Izvijestiti o odredbama ugovora kojim se ograničava pravo raspolagawa dionicama predmeta prodaje ili se dozvoljava uz saglasnost nadležne agencije za privatizaciju; –Reg is trar društva nadležnog suda i gruntovnicu: Izvijestiti o odredbama ugovora kojima se ograničava pravo raspolagawa udjelom predmeta prodaje ili se dozvoljava uz saglasnost nadležne agencije za privatizaciju; –Savez samostalnih sindikata FBiH-granski sindikat: Izvijestiti o odredbama ugovora o kupoprodaji koje se odnose na zadržavanje postojećih uposle - nih radnika u preduzećima kao predmetu prodaje, te preuzetoj obavezi kupca za prijem novih radnika. Član 19a. Ukoliko ovlaštena lica u toku kontrole utvrde da se ugovor ne izvršava u ugovorenim rokovima, a ne predlože raskid ugovora, mogu na prijedlog kupca za aneksiranje ugovora i uz obrazloženje razloga neizvršewa obaveza i prijedlog materijalnih dokaza i garancija kako će izvršiti neizvršene obaveze, predložiti direktoru agencije zakqučivanje aneksa ugovora sa rokom izvršewa obaveza najduže 12 (dvanaest) mjeseci. O potrebi aneksirawa ugovora nadležna agencija zatražiće mišljenje/stav resornog ministarstva. Direktor agencije će svojim rješenjem imenovati komisiju za izradu aneksa ugovora. Ovlaštena lica koja vrše kontrolu izvršewa ugovora obaviće detaqnu - dubinsku kontrolu izvršewa ugovorenih obaveza i Izvještaj o utvrđenom stanju dostaviti direktoru agencije i komisiji koja će raditi na izradi aneksa ugovora. Lica iz stava 4. ovog člana dužna su na zahtjev komisije za izradu aneksa ugovora dati svoje stručno mišljenje u vezi predmeta zakqučivawa aneksa ugovora kao i da sarađuju u toku rada na izradi aneksa zahtijevanog ugovora. U slučaju nastalog sudskog i upravnog spora u postupku privatizacije, tek po okončanju sudskog odnosno upravnog spora pitanje aneksirawa ugovora rješavaće se kao pojedinačan specifičan slučaj uz ocjenu svih relevantnih okolnosti. Član 20. Ovlašćena lica za kontrolu izvršewa obaveza iz kupoprodajnih ugovora obavezna su iz okvira svojih nadležnosti o izvršenoj kontroli redovno obavještavati Agenciju za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine (Odsjek za kontrolu ugovora). Član 20a. Na prijedlog nadležne agencije za privatizaciju saglasnost za pokretanje postupka za raskid kupoprodajnog ugovora daje upravni odbor agencije, uz prethodno pribavljanje mišljewa/stava resornog ministarstva za raskid kupoprodajnog ugovora saglasnost daje upravni odbor te agencije. Član 20b. O raskidu kupoprodajnog ugovora nadležna agencija će obavijestiti: resorno ministarstvo, Upravni odbor agencije, Komisiju za vrijedonosne papire u FBiH, Registar vrijedo - nosnih papira u FBiH, registar nadležnog suda i kupca. Član 20c. Nakon što kupac izvrši sve obaveze iz ugovora o kupoprodaji predmeta iz člana 2. ovog Pravilnika, agencija za privatizaciju će kupcu izdati uvjerenje, a gdje kontrolu vrši iskqučivo preduzeće, potvrdu izdaje to preduzeće. VII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 21. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". Član 22. Prečišćeni tekst Pravilnika o obavljanju kontrole izvršewa obaveza iz kupoprodajnih ugovora u postupku privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine obuhvata: Pravilnik o obavljanju kontrole izvršewa obaveza iz kupoprodajnih ugovora u postupku privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 12/05); Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju kontrole izvršewa obaveza iz kupoprodajnih ugovora u postupku privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 17/06) i Pravilnik o izmjeni i dopunama Pravilnika o obavljanju kontrole izvršewa obaveza iz kupoprodajnih ugovora u postupku privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/09) u kojima je označen dan stupawa na snagu tih pravilnika. Broj 04-19-330/09 23. februara 2009. godine Sarajevo Predsjednik Upravnog odbora Frawo Šaravawa, s. r. Na osnovu člana 12. Zakona o Agenciji za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", br. 18/96 i 2/02) i člana 16. Statuta Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/05 i 58/06), Upravni odbor Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 23. februara 2009. godine, utvrdio je PRAVILNIK O OBAVLJANJU KONTROLE IZVRŠENJA OBAVEZA IZ KUPOPRODAJNIH UGOVORA U POSTUPKU PRIVATIZACIJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE (Prečišćeni tekst) I. OSNOVNA ODREDBA Član 1. Ovim Pravilnikom u skladu sa zakonom i drugim propisima uređuje se predmet kontrole, ugovorne strane, nadležnost za kontrolu, planiranje i postupak kontrole, dokazivanje i utvrđivanje izvršenja ugovorenih obaveza i izvještavanje drugih organa o obavezama iz ugovora o prodaji imovine, dionica ili udjela preduzeća u postupku privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) i druga pitanja od značaja za obavljanje kontrole izvršenja obaveza iz kupoprodajnih ugovora. II. PREDMET KONTROLE I UGOVORNE STRANE Član 2. Predmet kontrole su svi ugovori o kupoprodaji imovine, dionica ili udjela preduzeća u Federaciji (u svim fazama trajanja ugovorenih obaveza) zaključeni u skladu sa propisima iz oblasti privatizacije u Federaciji i to metodama javnog prikupljanja ponuda (ten der) i neposredne pogodbe u velikoj i maloj privatizaciji. Član 3. Ugovorne strane u ugovorima o kupoprodaji imovine, dionica ili udjela preduzeća u Federaciji su: 1)agencije za privatizaciju na osnovu čl. 2. i 26. stav 1. tačka a) i preduzeća na osnovu člana 26. stav 1. tač. b) i c) Zakona o privatizaciji preduzeća ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/00, 27/02, 33/02, 28/04, 44/04, 42/06 i 4/09) kao prodavci, 2)domaća i strana fizička i pravna lica na osnovu člana 12. Zakona o privatizaciji preduzeća, kao kupci. III. NADLEŽNOST ZA KONTROLU Član 4. Za kontrolu ugovora iz člana 2. ovog Pravilnika sa ili bez ugovorene obaveze kontrole nadležni su: 1)agencije za privatizaciju, za ugovore o kupoprodaji imovine, dionica ili udjela preduzeća, u kojima je agencija za privatizaciju prodavac, 2)preduzeća i agencije za privatizaciju, za ugovore kojima je preduzeće prodavac, a ugovoreno je ovlaštenje agencije za privatizaciju da vrši kontrolu istih, 3)preduzeća, za ugovore u kojima je preduzeće prodavac, a nije ugovoreno ovlaštenje agencije za privatizaciju da vrši kontrolu istih. Član 5. Kontrolu ugovora iz člana 2. ovog Pravilnika vrši nadležna agencija putem ovlaštenih lica (u daljnjem tekstu: Ovlaštena lica). U agencijama za privatizaciju koje imaju organizacionu jedinicu za kontrolu ugovora, kontrolu vrše uposlenici iz te organizacione jedinice. U agencijama za privatizaciju koje nemaju organizacionu jedinicu za kontrolu ugovora, direktor agencije će svojim rješenjem formirati komisiju za kontrolu ugovora sastavljenu od najmanje tri člana. Kontrola se u pravilu vrši timski. IV. PLANIRANJE I POSTUPAK KONTROLE Član 6. Nadležni za kontrolu iz člana 4. ovog Pravilnika dužni su sačiniti Godišnji plan kontrole. Član 7. Kontrola ugovora iz člana 2. ovog Pravilnika vrši se neposredno i posredno. Nadležni subjekti za kontrolu iz člana 4. ovog Pravilnika odlučuju o postupku vršenja kontrole, a isti su obavezni najmanje jednom godišnje izvršiti neposrednu kontrolu. Član 8. Pod neposrednom kontrolom podrazumijeva se kontrola uvidom na licu mjesta predmeta prodaje, vršenjem uvida u potrebnu dokaznu dokumentaciju, s ciljem utvrđivanja činjeničnog stanja, a što se konstatuje sačinjavanjem zapisnika. Dokazna dokumentacija sastavni je dio zapisnika. Tokom neposredne kontrole izvršenja obaveza po kupoprodajnom ugovoru obavezno je prisustvo sljedećih lica: 1)ovlaštene osobe agencije za privatizaciju, 2)ovlaštene osobe ispred predmetnog društva (preduzeća), i 3)ovlaštene osobe ispred kupca. Pod posrednom kontrolom podrazumijeva se kontrola koja se obavlja na osnovu izvještaja o izvršenim obavezama sa potrebnom dokumentacijom. U ugovorima za čiju kontrolu je odgovorno preduzeće iz člana 4. stav 1. tačka 3. ovog Pravilnika isto je dužno, na zahtjev agencije za privatizaciju dostaviti izvještaje o izvršenju obaveza iz ugovora. Član 9. Tokom kontrole, ovlaštena lica koja vrše kontrolu iz člana 7. ovog Pravilnika obavezna su utvrditi sljedeće elemente: 1)datum zaključenja ugovora o kupoprodaji, 2)datum od kada teku ugovorene obaveze, 3)datum do kojeg se ugovorene obaveze imaju izvršiti, 4)pravni status predmeta prodaje, 5)ugovorene obaveze koje su izvršene do dana obavljanja kontrole, 6)ugovorene obaveze koje nisu izvršene i razlog njihovog neizvršenja. Član 10. Nakon izvršenih kontrola, ovlaštena lica podnose izvještaj direktoru agencije za privatizaciju o utvrđenom stanju prilikom kontrole sa prijedlogom mjera, najkasnije tri dana po izvršenoj kontroli. V. DOKAZI I UTVRĐIVANJE IZVRŠENJA UGOVORENIH OBAVEZA 1. Investicije - ulaganja Član 11. Pod investicijama - ulaganjima podrazumijevaju se sredstva koja potiču od kupca, odnosno čiji izvor finansiranja nije na teret društva (preduzeća) koje je predmet kupoprodaje. Dokumentacija kojom se dokazuje da su ulaganja (investiranja) stavljena u funkciju predmeta prodaje su: fakture - računi, računovodstvene kartice, izvodi sa transakcijskog računa preduzeća, popisne liste sredstava prije i nakon investiranja, carinske deklaracije, nalazi sudskih vještaka, a po potrebi i nalaz ovlaštenih revizorskih kuća i dr. Investicije - ulaganja realizuju se kroz: unos opreme i tehnologije, ulaganje u obrtna sredstva, adaptaciju postojećih objekata i izgradnju novih objekata i ostale obaveze utvrđene kupoprodajnim ugovorom. Član 12. U postupku utvrđivanja unosa opreme i tehnologije potrebno je: 1)utvrditi vrijednost opreme, datum nabavke i unosa koje je izvršio kupac, 2)evidentirati plaćenu fakturu za nabavku potrebne opreme od strane kupca predmeta prodaje, 3)evidentirati knjigovodstvenu dokumentaciju kao dokaz da su sredstva stavljena u funkciju društva (preduzeća), 4)utvrditi da li je iznos nove opreme i tehnologije u skladu sa poslovnim planom kao sastavnim dijelom kupoprodajnog ugovora, i 5)ostvariti uvid u ostalu dokumentaciju. Član 13. U postupku utvrđivanja ulaganja u obrtna sredstva potrebno je: 1)utvrditi iznos i datum izvršenog ulaganja u obrtna sredstva po vrstama ulaganja, 2)evidentirati plaćenu fakturu sa knjigovodstvenom dokumentacijom iz koje je evidentno da su nabavljena sredstva stavljena u funkciju predmeta prodaje, 3)evidentirati unos vrijednosti unesene robe, 4)utvrditi da li je ulaganje u obrtna sredstva u skladu sa poslovnim planom kao sastavnim dijelom kupoprodajnog ugovora, i 5)ostvariti uvid u ostalu dokumentaciju. Član 14. U postupku utvrđivanja ulaganja u adaptaciju postojećih objekata i izgradnju novih objekata potrebno je: 1)evidentirati uvid u izvod sa nalogom uplate sredstava od strane kupca, 2)evidentirati uvid u zapisnik nadležnog organa ili ovlaštenog stručnog lica o prijemu izvršenih radova i 3)ostvariti uvid u ostalu dokumentaciju. Član 15. Ako ovlaštena lica za kontrolu kupoprodajnog ugovora smatraju da predočeni dokazi nisu valjani, agencija će na teret kupca, angažovati sudskog vještaka odgovarajuće struke radi davanja stručnog nalaza i mišljenja. Član 16. Kao dokaz konačnog izvršenja obaveze investiranja - ulaganja kupac je dužan dostaviti nadležnoj agenciji nalaz i mišljenje ovlaštene revizorske kuće o ispunjenju ugovorenih obaveza po osnovu investiranja - ulaganja, kao i knjiženju - evidentiranju investicija - ulaganja u poslovnim knjigama društva u skladu sa propisima iz oblasti računovodstva, koju u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama izabere nadležna agencija na teret kupca uz obezbjeđenje obaveznog osiguranja na iznos ne manji od 50.000,00 KM za štetu nanesenu nadležnoj agenciji zbog netačnog nalaza i mišljenja. 2. Zapošljavanje Član 17. Prilikom kontrole ugovorenih obaveza zapošljavanja treba utvrditi da li je kupac zadržao - preuzeo postojeće radnike, a što se dokazuje: 1)ovjerenom listom radnika (tačnost podataka potvrđuje ovlašteni organ preduzeća) na dan zaključenja ugovora, 2)listingom uposlenih izdatim od strane Zavoda penzionog (mirovinskog) osiguranja M4 obrasci (prijave i odjave), 3)uvidom u ugovore o radu, a u slučajevima prestanka radnog odnosa radnika, uvidom u odluke i rješenja o prestanku radnog odnosa. Za novouposlene radnike dokazna dokumenta su: 1)ovjerena lista novoprimljenih radnika sa datumom zasnivanja radnog odnosa, 2)listing uposlenih izdat od Zavoda penzijskog (mirovinskog) osiguranja M4 obrasci (prijave i odjave). U kontroli prijema novouposlenih radnika također treba utvrditi da li je ukupan broj radnika na dan kontrole u skladu sa poslovnim planom kao sastavnim dijelom ugovora o kupoprodaji. Ako ovlaštena lica u kontroli uoče nepravilnosti u pogledu zapošljavanja, te eventualno izbjegavanje uplaćivanja doprinosa za uposlene, dužna su o tome obavijestiti Inspektorat rada nadležnog ministarstva, PIO/MIO i Poreznu upravu Federacije BiH i zatražiti od istih poduzimanje mjera u skladu sa zakonom i zakonskim ovlašćenjima. 3. Zadržavanje djelatnosti Član 18. Kontrolu obaveze zadržavanja djelatnosti ovlašteno lice utvrdit će: 1)uvidom u izvod iz Sudskog registra društava, 2)uvidom u obavijest Federalnog zavoda za statistiku o razvrstavanju djelatnosti prema SKD-u. VI. IZVJEŠTAVANJE DRUGIH ORGANA Član 19. U cilju uspješnije realizacije ugovorenih obaveza, agencija za privatizaciju obavijestit će nadležne institucije (organe) o određenim odredbama ugovora, a u cilju njihovog aktivnijeg angažovanja u okviru svojih nadležnosti, i to: –Nadležno ministarstvo rada i socijalne politike: Izvijestiti o odredbama ugovora o kupoprodaji državnog kapitala koje se odnose na zadržavanje postojećih uposlenih radnika (zadržavanje nivoa uposlenih, preuzimanje radnika) u preduzeću kao predmetu prodaje, te preuzetoj obavezi kupca za prijem novih radnika; –Zemljišno - knjižni ured nadležnog suda - općine: Izvijestiti da ne odobri promet nekretnina niti hipotekarnog zalaganja bez saglasnosti ili izdatog uvjerenja agencije za privatizaciju; –Registar vrijednosnih papira FBiH: Izvijestiti o odredbama ugovora kojim se ograni ča - va pravo raspolaganja dionicama predmeta prodaje ili se dozvoljava uz saglasnost nadležne agencije za privatizaciju; –Reg is trar društva nadležnog suda i gruntovnicu: Izvijestiti o odredbama ugovora kojima se ograničava pravo raspolaganja udjelom predmeta prodaje ili se dozvo ljava uz saglasnost nadležne agencije za privatizaciju; –Savez samostalnih sindikata FBiH-granski sindikat: Izvijestiti o odredbama ugovora o kupoprodaji koje se odnose na zadržavanje postojećih uposlenih radnika u preduzećima kao predmetu prodaje, te preuzetoj obavezi kupca za prijem novih radnika. Član 19a. Ukoliko ovlaštena lica u toku kontrole utvrde da se ugovor ne izvršava u ugovorenim rokovima, a ne predlože raskid ugovora, mogu na prijedlog kupca za aneksiranje ugovora i uz obrazloženje razloga neizvršenja obaveza i prijedlog materijalnih dokaza i garancija kako će izvršiti neizvršene obaveze, predložiti direktoru agencije zaključivanje aneksa ugovora sa rokom izvršenja obaveza najduže 12 (dvanaest) mjeseci. O potrebi aneksiranja ugovora nadležna agencija zatražit će mišljenje/stav resornog ministarstva. Direktor agencije će svojim rješenjem imenovati komisiju za izradu aneksa ugovora. Ovlaštena lica koja vrše kontrolu izvršenja ugovora obavit će detaljnu - dubinsku kontrolu izvršenja ugovorenih obaveza i Izvještaj o utvrđenom stanju dostaviti direktoru agencije i komisiji koja će raditi na izradi aneksa ugovora. Lica iz stava 4. ovog člana dužna su na zahtjev komisije za izradu aneksa ugovora dati svoje stručno mišljenje u vezi predmeta zaključivanja aneksa ugovora kao i da sarađuju u toku rada na izradi aneksa zahtijevanog ugovora. U slučaju nastalog sudskog i upravnog spora u postupku privatizacije, tek po okončanju sudskog odnosno upravnog spora pitanje aneksiranja ugovora rješavat će se kao pojedinačan specifičan slučaj uz ocjenu svih relevantnih okolnosti. Član 20. Ovlašćena lica za kontrolu izvršenja obaveza iz kupoprodajnih ugovora obavezna su iz okvira svojih nadležnosti o izvršenoj kontroli redovno obavještavati Agenciju za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine (Odsjek za kontrolu ugovora). Član 20a. Na prijedlog nadležne agencije za privatizaciju saglasnost za pokretanje postupka za raskid kupoprodajnog ugovora daje upravni odbor agencije, uz prethodno pribavljanje mišljenja/stava resornog ministarstva za raskid kupoprodajnog ugovora saglasnost daje upravni odbor te agencije. Član 20b. O raskidu kupoprodajnog ugovora nadležna agencija će obavijestiti: resorno ministarstvo, Upravni odbor agencije, Komisiju za vrijedonosne papire u FBiH, Registar vrijedonosnih papira u FBiH, registar nadležnog suda i kupca. Član 20c. Nakon što kupac izvrši sve obaveze iz ugovora o kupoprodaji predmeta iz člana 2. ovog Pravilnika, agencija za privatizaciju će kupcu izdati uvjerenje, a gdje kontrolu vrši isključivo preduzeće, potvrdu izdaje to preduzeće. VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 21. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Član 22. Prečišćeni tekst Pravilnika o obavljanju kontrole izvršenja obaveza iz kupoprodajnih ugovora u postupku privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine obuhvata: Pravilnik o obavljanju kontrole izvršenja obaveza iz kupoprodajnih ugovora u postupku privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 12/05); Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju kontrole izvršenja obaveza iz kupoprodajnih ugovora u postupku privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 17/06) i Pravilnik o izmjeni i dopunama Pravilnika o obavljanju kontrole izvršenja obaveza iz kupoprodajnih ugovora u postupku privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/09) u kojima je označen dan stupanja na snagu tih pravilnika. Broj 04-19-330/09 23. februara 2009. godine Sarajevo Predsjednik Upravnog odbora Franjo Šaravanja, s. r. Na temelju članka 12. Zakona o Agenciji za privatizaciju ("Službene novine Federacije BiH", br. 18/96 i 2/02) i članka 16. Statuta Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/05 i 58/06), Upravni odbor Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 23. veljače 2009. godine, utvrdio je PRAVILNIK O OBAVLJANJU KONTROLE IZVRŠENJA OBVEZA IZ KUPOPRODAJNIH UGOVORA U POSTUPKU PRIVATIZACIJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE (Prečišćeni tekst) I. TEMELJNA ODREDBA Članak 1. Ovim Pravilnikom sukladno zakonu i drugim propisima uređuje se predmet kontrole, ugovorne strane, nadležnost za kontrolu, planiranje i postupak kontrole, dokazivanje i utvrđivanje izvršenja ugovorenih obveza i izvješćivanje drugih organa o obvezama iz ugovora o prodaji imovine, dionica ili udjela poduzeća u postupku privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) i druga pitanja od značaja za obavljanje kontrole izvršenja obveza iz kupoprodajnih ugovora. II. PREDMET KONTROLE I UGOVORNE STRANE Članak 2. Predmet kontrole su svi ugovori o kupoprodaji imovine, dionica ili udjela poduzeća u Federaciji (u svim fazama trajanja ugovorenih obveza) zaključeni sukladno propisima iz oblasti privatizacije u Federaciji i to metodama javnog prikupljanja ponuda (ten der) i neposredne pogodbe u velikoj i maloj privatizaciji. Članak 3. Ugovorne strane u ugovorima o kupoprodaji imovine, dionica ili udjela poduzeća u Federaciji su: 1)agencije za privatizaciju na temelju čl. 2. i 26. stavak 1. točka a) i poduzeća na temelju članka 26. stavak 1. toč. b) i c) Zakona o privatizaciji poduzeća ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/00, 27/02, 33/02, 28/04, 44/04, 42/06 i 4/09) kao prodavci, 2)domaće i strane fizičke i pravne osobe na temelju članka 12. Zakona o privatizaciji poduzeća, kao kupci. III. NADLEŽNOST ZA KONTROLU Članak 4. Za kontrolu ugovora iz članka 2. ovog Pravilnika sa ili bez ugovorene obveze kontrole nadležni su: 1)agencije za privatizaciju, za ugovore o kupoprodaji imovine, dionica ili udjela poduzeća, u kojima je agencija za privatizaciju prodavac, 2)poduzeća i agencije za privatizaciju, za ugovore kojima je poduzeće prodavac, a ugovoreno je ovlaštenje agencije za privatizaciju da vrši kontrolu istih, 3)poduzeća, za ugovore u kojima je poduzeće prodavac, a nije ugovoreno ovlaštenje agencije za privatizaciju da vrši kontrolu istih. Članak 5. Kontrolu ugovora iz članka 2. ovog Pravilnika vrši nadležna agencija putem ovlaštenih osoba (u daljnjem tekstu: Ovlaštene osobe). U agencijama za privatizaciju koje imaju organizacionu jedinicu za kontrolu ugovora, kontrolu vrše uposlenici iz te organizacione jedinice. U agencijama za privatizaciju koje nemaju organizacionu jedinicu za kontrolu ugovora, direktor agencije će svojim rješenjem formirati povjerenstvo za kontrolu ugovora sastavljenu od najmanje tri člana. Kontrola se u pravilu vrši timski. IV. PLANIRANJE I POSTUPAK KONTROLE Članak 6. Nadležni za kontrolu iz članka 4. ovog Pravilnika dužni su sačiniti Godišnji plan kontrole. Članak 7. Kontrola ugovora iz članka 2. ovog Pravilnika vrši se neposredno i posredno. Nadležni subjekti za kontrolu iz članka 4. ovog Pravilnika odlučuju o postupku vršenja kontrole, a isti su obvezni najmanje jednom godišnje izvršiti neposrednu kontrolu. Članak 8. Pod neposrednom kontrolom podrazumijeva se kontrola uvidom na licu mjesta predmeta prodaje, vršenjem uvida u potrebnu dokaznu dokumentaciju, s ciljem utvrđivanja činjeničnog stanja, a što se konstatira sačinjavanjem zapisnika. Dokazna dokumentacija sastavni je dio zapisnika. Tijekom neposredne kontrole izvršenja obveza po kupoprodajnom ugovoru obvezno je prisustvo sljedećih osoba: 1)ovlaštene osobe agencije za privatizaciju, 2)ovlaštene osobe ispred predmetnog društva (poduzeća), i 3)ovlaštene osobe ispred kupca. Pod posrednom kontrolom podrazumijeva se kontrola koja se obavlja na temelju izvješća o izvršenim obvezama sa potrebnom dokumentacijom. U ugovorima za čiju kontrolu je odgovorno poduzeće iz članka 4. stavak 1. točka 3. ovog Pravilnika isto je dužno, na zahtjev agencije za privatizaciju dostaviti izvješća o izvršenju obveza iz ugovora. Članak 9. Tijekom kontrole, ovlaštene osobe koje vrše kontrolu iz članka 7. ovog Pravilnika obvezna su utvrditi sljedeće elemente: 1)datum zaključenja ugovora o kupoprodaji, 2)datum od kada teku ugovorene obveze, 3)datum do kojeg se ugovorene obveze imaju izvršiti, 4)pravni status predmeta prodaje, 5)ugovorene obveze koje su izvršene do dana obavljanja kontrole, 6)ugovorene obveze koje nisu izvršene i razlog njihovog neizvršenja. Članak 10. Nakon izvršenih kontrola, ovlaštene osobe podnose izvješće direktoru agencije za privatizaciju o utvrđenom stanju prilikom kontrole sa prijedlogom mjera, najkasnije tri dana po izvršenoj kontroli. V. DOKAZI I UTVRĐIVANJE IZVRŠENJA UGOVORENIH OBVEZA 1. Investicije - ulaganja Članak 11. Pod investicijama - ulaganjima podrazumijevaju se sredstva koja potiču od kupca, odnosno čiji izvor financiranja nije na teret društva (poduzeća) koje je predmet kupoprodaje. Dokumentacija kojom se dokazuje da su ulaganja (investiranja) stavljena u funkciju predmeta prodaje su: fakture - računi, računovodstvene kartice, izvodi sa transakcijskog računa poduzeća, popisne liste sredstava prije i nakon investiranja, carinske deklaracije, nalazi sudskih vještaka, a po potrebi i nalaz ovlaštenih revizorskih kuća i dr. Investicije - ulaganja realiziraju se kroz: unos opreme i tehnologije, ulaganje u obrtna sredstva, adaptaciju postojećih objekata i izgradnju novih objekata i ostale obveze utvrđene kupoprodajnim ugovorom. Članak 12. U postupku utvrđivanja unosa opreme i tehnologije potrebno je: 1)utvrditi vrijednost opreme, datum nabavke i unosa koje je izvršio kupac, 2)evidentirati plaćenu fakturu za nabavku potrebne opreme od strane kupca predmeta prodaje, 3)evidentirati knjigovodstvenu dokumentaciju kao dokaz da su sredstva stavljena u funkciju društva (poduzeća), 4)utvrditi da li je iznos nove opreme i tehnologije sukladan poslovnom planu kao sastavnim dijelom kupoprodajnog ugovora, i 5)ostvariti uvid u ostalu dokumentaciju. Članak 13. U postupku utvrđivanja ulaganja u obrtna sredstva potrebno je: 1)utvrditi iznos i datum izvršenog ulaganja u obrtna sredstva po vrstama ulaganja, 2)evidentirati plaćenu fakturu sa knjigovodstvenom dokumentacijom iz koje je evidentno da su nabavljena sredstva stavljena u funkciju predmeta prodaje, 3)evidentirati unos vrijednosti unesene robe, 4)utvrditi da li je ulaganje u obrtna sredstva sukladna poslovnom planu kao sastavnim dijelom kupoprodajnog ugovora, i 5)ostvariti uvid u ostalu dokumentaciju. Članak 14. U postupku utvrđivanja ulaganja u adaptaciju postojećih objekata i izgradnju novih objekata potrebno je: 1)evidentirati uvid u izvod sa nalogom uplate sredstava od strane kupca, 2)evidentirati uvid u zapisnik nadležnog organa ili ovlaštene stručne osobe o prijemu izvršenih radova i 3)ostvariti uvid u ostalu dokumentaciju. Članak 15. Ako ovlaštene osobe za kontrolu kupoprodajnog ugovora smatraju da predočeni dokazi nisu valjani, agencija će na teret kupca, angažirati sudskog vještaka odgovarajuće struke radi davanja stručnog nalaza i mišljenja. Članak 16. Kao dokaz konačnog izvršenja obveze investiranja - ulaganja kupac je dužan dostaviti nadležnoj agenciji nalaz i mišljenje ovlaštene revizorske kuće o ispunjenju ugovorenih obveza po osnovu investiranja - ulaganja, kao i knjiženju - evidentiranju investicija - ulaganja u poslovnim knjigama društva sukladno propisima iz oblasti računovodstva, koju sukladno Zakonu o javnim nabavkama izabere nadležna agencija na teret kupca uz obezbjeđenje obveznog osiguranja na iznos ne manji od 50.000,00 KM za štetu nanesenu nadležnoj agenciji zbog netočnog nalaza i mišljenja. 2. Zapošljavanje Članak 17. Prilikom kontrole ugovorenih obveza zapošljavanja treba utvrditi da li je kupac zadržao - preuzeo postojeće radnike, a što se dokazuje: 1)ovjerenom listom radnika (točnost podataka potvrđuje ovlašteni organ poduzeća) na dan zaključenja ugovora, 2)listingom uposlenih izdatim od strane Zavoda penzionog (mirovinskog) osiguranja M4 obrasci (prijave i odjave), 3)uvidom u ugovore o radu, a u slučajevima prestanka radnog odnosa radnika, uvidom u odluke i rješenja o prestanku radnog odnosa. Za novouposlene radnike dokazna dokumenta su: 1)ovjerena lista novoprimljenih radnika sa datumom zasnivanja radnog odnosa, 2)listing uposlenih izdat od Zavoda penzijskog (mirovinskog) osiguranja M4 obrasci (prijave i odjave). U kontroli prijema novouposlenih radnika također treba utvrditi da li je ukupan broj radnika na dan kontrole sukladno poslovnom planom kao sastavnim dijelom ugovora o kupoprodaji. Ako ovlaštene osobe u kontroli uoče nepravilnosti u pogledu zapošljavanja, te eventualno izbjegavanje uplaćivanja doprinosa za uposlene, dužne su o tome obavijestiti Inspektorat rada nadležnog ministarstva, PIO/MIO i Poreznu upravu Federacije BiH i zatražiti od istih poduzimanje mjera sukladno zakonu i zakonskim ovlašćenjima. 3. Zadržavanje djelatnosti Članak 18. Kontrolu obveze zadržavanja djelatnosti ovlaštena osoba utvrdit će: 1)uvidom u izvod iz Sudskog registra društava, 2)uvidom u obavijest Federalnog zavoda za statistiku o razvrstavanju djelatnosti prema SKD-u. VI. IZVJEŠTAVANJE DRUGIH ORGANA Članak 19. U cilju uspješnije realizacije ugovorenih obveza, agencija za privatizaciju obavijestit će nadležne institucije (organe) o određenim odredbama ugovora, a u cilju njihovog aktivnijeg angažiranja u okviru svojih nadležnosti i to: –Nadležno ministarstvo rada i socijalne politike: Izvijestiti o odredbama ugovora o kupoprodaji državnog kapitala koje se odnose na zadržavanje postojećih uposlenih radnika (zadržavanje nivoa uposlenih, preuzimanje radnika) u poduzeću kao predmetu prodaje, te preuzetoj obvezi kupca za prijem novih radnika; –Zemljišno - knjižni ured nadležnog sudaopćine: Izvijestiti da ne odobri promet nekretnina niti hipotekarnog zalaganja bez suglasnosti ili izdatog uvjerenja agencije za privatizaciju; –Registar vrijednosnih papira FBiH: Izvijestiti o odredbama ugovora kojim se ograni - čava pravo raspolaganja dionicama predmeta prodaje ili se dozvoljava uz suglasnost nadležne agencije za privatizaciju; –Reg is trar društva nadležnog suda i gruntovnicu: Izvjestiti o odredbama ugovora kojima se ograni - čava pravo raspolaganja udjelom predmeta prodaje ili se dozvoljava uz suglasnost nadležne agencije za privatizaciju; –Savez samostalnih Sindikata FBiH-granski sindikat: Izvijestiti o odredbama ugovora o kupoprodaji koje se odnose na zadržavanje postojećih uposlenih radnika u poduzećima kao predmetu prodaje, te preuzetoj obvezi kupca za prijem novih radnika. Članak 19a. Ukoliko ovlaštene osobe u tijeku kontrole utvrde da se ugovor ne izvršava u ugovorenim rokovima, a ne predlože raskid ugovora, mogu na prijedlog kupca za aneksiranje ugovora i uz obrazloženje razloga neizvršenja obveza i prijedlog materijalnih dokaza i garancija kako će izvršiti neizvršene obveze, predložiti direktoru agencije zaključivanje aneksa ugovora sa rokom izvršenja obveza najduže 12 (dvanaest) mjeseci. O potrebi aneksiranja ugovora nadležna agencija zatražit će mišljenje/stav resornog ministarstva. Direktor agencije će svojim rješenjem imenovati povjeren stvo za izradu aneksa ugovora. Ovlaštene osobe koje vrše kontrolu izvršenja ugovora obavit će detaljnu - dubinsku kontrolu izvršenja ugovorenih obveza i Izvještaj o utvrđenom stanju dostaviti direktoru agencije i povjerenstvu koje će raditi na izradi aneksa ugovora. Osobe iz stavka 4. ovog članka dužne su na zahtjev povjerenstva za izradu aneksa ugovora dati svoje stručno mišljenje u vezi predmeta zaključivanja aneksa ugovora kao i da surađuju u tijeku rada na izradi aneksa zahtijevanog ugovora. U slučaju nastalog sudskog i upravnog spora u postupku privatizacije, tek po okončanju sudskog odnosno upravnog spora pitanje aneksiranja ugovora rješavat će se kao pojedinačan specifičan slučaj uz ocjenu svih relevantnih okolnosti. Članak 20. Ovlašćene osobe za kontrolu izvršenja obveza iz kupoprodajnih ugovora obvezne su iz okvira svojih nadležnosti o izvršenoj kontroli redovno obavještavati Agenciju za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine (Odsjek za kontrolu ugovora). Članak 20a. Na prijedlog nadležne agencije za privatizaciju suglasnost za pokretanje postupka za raskid kupoprodajnog ugovora daje upravni odbor agencije, uz prethodno pribavljanje mišljenja/ stava resornog ministarstva za raskid kupoprodajnog ugovora suglasnost daje upravni odbor te agencije. Članak 20b. O raskidu kupoprodajnog ugovora nadležna agencija će obavijestiti: resorno ministarstvo, Upravni odbor agencije, Komisiju za vrijedonosne papire u FBiH, Registar vrijedonosnih papira u FBiH, registar nadležnog suda i kupca. Članak 20c. Nakon što kupac izvrši sve obveze iz ugovora o kupoprodaji predmeta iz članka 2. ovog Pravilnika, agencija za privatizaciju će kupcu izdati uvjerenje, a gdje kontrolu vrši isključivo poduzeće, potvrdu izdaje to poduzeće. VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 21. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Članak 22. Prečišćeni tekst Pravilnika o obavljanju kontrole izvršenja obveza iz kupoprodajnih ugovora u postupku privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine obuhvata: Pravilnik o obavljanju kontrole izvršenja obveza iz kupoprodajnih ugovora u postupku privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 12/05); Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju kontrole izvršenja obveza iz kupoprodajnih ugovora u postupku privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 17/06) i Pravilnik o izmjeni i dopunama Pravilnika o obavljanju kontrole izvršenja obveza iz kupoprodajnih ugovora u postupku privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/09) u kojima je označen dan stupanja na snagu tih pravilnika. Broj 04-19-330/09 23. veljače 2009. godine Sarajevo Predsjednik Upravnog odbora Franjo Šaravanja, v. r. AGENCIJA ZA NADZOR OSIGURAWA FEDERACIJE BOSNE I HERC EGOVINE Na osnovu člana 8. Zakona o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/05) i člana i 16. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 36/05), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH, na sjednici održanoj 17. februara 2009. godine, donosi PRAVILNIK O INTERNOJ REVIZIJI U DRUŠTVU ZA OSIGURANJE Član 1. Ovim Pravilnikom uređuju se ciljevi, zadaci, organizacija, plan i pro gram rada i način izvještavanja interne revizije u društvu za osiguranje (u daljnjem tekstu: društvo). Član 2. Društvo je dužno da organizuje poslove interne revizije kao samostalne i nezavisne u obavljanju svojih poslova, koja za svoj rad odgovara odboru za reviziju društva. Interna revizija je u svom radu dužna postupati u skladu sa međunarodno priznatim standardima revizije, praksi interne revizije te kodeksu etike internih revizora. Član 3. Interna revizija provodi stalnu i sveobuhvatnu kontrolu svih aktivnosti iz poslovanja društva, analizira i procjenjuje te aktivnosti, sačinjava stručno mišljenje, preporuke i savjete u svrhu: –primjene zakona i podzakonskih akata, te akata kojima se regulira poslovanje društva; –identifikacije rizika i ocjena upravljanja rizicima kojima je društvo izloženo ili se može očekivati da bude izloženo; –unaprjeđenja organizacije i sistema rada društva; –unaprjeđenja procesa donošenja poslovnih odluka; –funkcioniranja informacionog sistema; –ocjene sistema interne kontrole i preporuke za unaprjeđenje iste. Interna revizija kontroliše i procjenjuje: –obavljanje poslova osiguranja u skladu sa Zakonom o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju i propisima donesenim na osnovu istog; –adekvatnost i primjenu politika i procedura upravljanja rizicima u skladu sa načelima stalnosti i stabilnosti poslovanja; –računovodstvene postupke i organizaciju obavljanja računovodstvenih poslova, uključujući organizaciju i upravljanje informacionim sistemom i –pouzdanost, vrednovanje i ažurnost finansijskih podataka i informacija kao i ostale aktivnosti u cilju kvalitetnijeg poslovanja društva. Član 4. Društvo je dužno da sistem internih kontrola iz člana 3. stav 1. alineja 6. ovog Pravilnika organizuje, primjenjuje i razvija na način da utvrđuje organizacionu strukturu, pisane pro ce dure, postupke i radnje kojima se osigurava identifikovanje, mjerenje i procjena rizika, odnosno upravljanje rizicima, njihova primjena i stalna provjera kao i prilagođavanje promjenama uslova u poslovanju društva. Član 5. Organizacija i rad interne revizije uređuje se aktima društva. Društvo mora imati zaposleno najmanje jedno lice za obavljanje poslova interne revizije. Ako poslove interne revizije obavlja veći broj lica, jedno od tih lica rukovodi poslovima interne revizije i odgovara za njen rad. Član 6. Za obavljanje poslova interne revizije potrebno je najmanje zvanje ovlaštenog internog revizora. Interni revizor iz stava 1. ovog člana ne može obavljati druge poslove u društvu, ne može imati ovlaštenja i odgovornost za pripremu akata i druge dokumentacije koja može biti predmet interne revizije, niti može biti član uprave, nadzornog odbora i odbora za reviziju. Član 7. Uprava i zaposleni u društvu dužni su internoj reviziji osigurati slobodan i potpun pristup svim podacima, dokumenta - ciji i informacijama o poslovanju. Član 8. Rad interne revizije obavlja se na osnovu trogodišnjeg i godišnjeg plana, koje donosi odbor za reviziju društva. Trogodišnji plan obavezno sadrži: –jasno i detaljno definisanje rizika i oblasti poslovanja u kojima ti rizici mogu nastati; –ciljeve, zadatke i prioritete u obavljanju funkcije interne revizije kao i učestalost obavljanja interne revizije; –način izrade i provođenja programa rada interne revizije i odgovornost za realizaciju tog programa; –stepen obuhvatnosti i detaljnosti interne revizije po određenim područjima poslovanja društva. Godišnji plan interne revizije obavezno sadrži: –područja poslovanja koja su prioritetna obzirom na procjenu rizika; –pregled planiranih revizija; –raspored i rokove za obavljanje revizija. Interna revizija obavlja i pojedinačnu reviziju na zahtjev odbora za reviziju ili nadzornog odbora. Član 9. Interna revizija sastavlja izvještaje u skladu sa rokovima utvrđenim planovima interne revizije, a najmanje polugodišnje. Izvještaj interne revizije minimalno sadrži: –popis svih obavljenih revizija; –ocjenu načina obrade dokumentacije, postupka zaključivanja ugovora o osiguranju, izdavanja polica i rješavanja šteta; –ocjenu primjerenosti i efikasnosti sistema internih kontrola i preporuke za njihovo unaprjeđenje; –nezakonitosti i nepravilnosti koje su utvrđene tokom obavljanja revizije uz objašnjenja i predočavanje posljedica uočenih nepravilnosti; –preporuke i predložene mjere odboru za reviziju; –konstatacije i ocjene poduzetih aktivnosti u vezi s primjenom ranije datih preporuka i prijedloga za otklanjanje nepravilnosti. Godišnji izvještaj interne revizije pored elemenata iz stava 2. ovog člana obavezno sadrži i: –izvještaj o realizaciji godišnjeg plana i programa rada interne revizije; –pregled značajnih konstatacija o obavljenoj reviziji; –pregled poduzetih i nepoduzetih mjera za otklanjanje nepravilnosti. Izvještaje iz stava 1. ovog člana, interna revizija podnosi odboru za reviziju i istovremeno dostavlja upravi društva. Godišnji i polugodišnji izvještaj o internoj reviziji, uz izvještaj uprave o poduzetim mjerama za otklanjanje nepravilnosti povodom nalaza interne revizije, obavezno se dostavlja nadzornom odboru, a godišnji obavezno i skupštini društva. Član 10. Ukoliko interna revizija tokom obavljanja revizije utvrdi pojave nezakonitog poslovanja, lošeg upravljanja rizicima, usljed kojih postoji prijetnja nelikvidnosti, nesolventnosti ili su ugroženi interesi osiguranika, dužna je o tome odmah obavijestiti upravu, odbor za reviziju i nadzorni odbor društva. Član 11. Društvo je dužno u roku od tri mjeseca, od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika, izvršiti usklađivanje svog poslovanja sa odredbama istog. Član 12. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 1.0.-021-216-2/09 17. februara 2009. godine Sarajevo Predsjednik Mr. Zaim Hećo, s. r. Temeljem članka 8. Zakona o društvima za osiguranje u privatnome osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/05) i članka 16. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 36/05), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH, na sjednici održanoj 17. veljače 2007. godine, donosi PRAVILNIK O INTERNOJ REVIZIJI U DRUŠTVU ZA OSIGURANJE Članak 1. Ovim Pravilnikom uređuju se ciljevi, zadaci, organizacija, plan i pro gram rada i način izvješćivanja interne revizije u društvu za osiguranje (u daljnjem tekstu: društvo). Članak 2. Društvo je dužno organizirati poslove interne revizije kao samostalne i neovisne u obavljanju svojih poslova, koja za svoj rad odgovara odboru za reviziju društva. Interna revizija je u svom radu dužna postupati sukladno međunarodno priznatim standardima revizije, praksi interne revizije te kodeksu etike internih revizora. Članak 3. Interna revizija provodi stalnu i sveobuhvatnu kontrolu svih aktivnosti iz poslovanja društva, analizira i procjenjuje te aktivnosti, sačinjava stručno mišljenje, preporuke i savjete u svrhu: –primjene zakona i podzakonskih akata, te akata kojima se regulira poslovanje društva; –identifikacije rizika i ocjena upravljanja rizicima kojima je društvo izloženo ili se može očekivati da bude izloženo; –unaprjeđenja organizacije i sustava rada društva; –unaprjeđenja procesa donošenja poslovnih odluka; –funkcioniranja informacionog sustava; –ocjene sustava interne kontrole i preporuke za unaprjeđenje iste. Interna revizija kontrolira i procjenjuje: –obavljanje poslova osiguranja sukladno Zakonu o društvima za osiguranje u privatnome osiguranju i propisima donesenim na temelju istog; –adekvatnost i primjenu politika i procedura upravljanja rizicima sukladno načelima stalnosti i stabilnosti poslovanja; –računovodstvene postupke i organizaciju obavljanja računovodstvenih poslova, uključujući organizaciju i upravljanje informacionim sustavom i –pouzdanost, vrjednovanje i ažurnost financijskih podataka i informacija kao i ostale aktivnosti u cilju kvalitetnijeg poslovanja društva. Članak 4. Društvo je dužno da sustav internih kontrola iz članka 3. stavak 1. alineja 6. ovog Pravilnika organizira, primjenjuje i razvija na način da utvrđuje organizacionu strukturu, pisane pro - ce dure, postupke i radnje kojima se osigurava identificiranje, mjerenje i procjena rizika, odnosno upravljanje rizicima, njihova primjena i stalna provjera kao i prilagođavanje promjenama uvjeta u poslovanju društva. Članak 5. Organizacija i rad interne revizije uređuje se aktima društva. Društvo mora imati uposlenu najmanje jednu osobu za obavljanje poslova interne revizije. Ako poslove interne revizije obavlja veći broj osoba, jedna od tih osoba rukovodi poslovima interne revizije i odgovara za njen rad. Članak 6. Za obavljanje poslova interne revizije potrebno je najmanje zvanje ovlaštenog internog revizora. Interni revizor iz stavka 1. ovog članka ne može obavljati druge poslove u društvu, ne može imati ovlaštenja i odgovornost za pripremu akata i druge dokumentacije koja može biti predmet interne revizije, niti može biti član uprave, nadzornog odbora i odbora za reviziju. Članak 7. Uprava i uposleni u društvu dužni su internoj reviziji osigurati slobodan i potpun pristup svim podacima, dokumentaciji i informacijama o poslovanju. Članak 8. Rad interne revizije obavlja se na osnovu trogodišnjeg i godišnjeg plana, koje donosi odbor za reviziju društva. Trogodišnji plan obvezno sadrži: –jasno i detaljno definiranje rizika i oblasti poslovanja u kojima ti rizici mogu nastati; –ciljeve, zadatke i prioritete u obavljanju funkcije interne revizije kao i učestalost obavljanja interne revizije; –način izrade i provođenja programa rada interne revizije i odgovornost za realiziranje tog programa; –stupanj obuhvatnosti i detaljnosti interne revizije po određenim područjima poslovanja društva. Godišnji plan interne revizije obvezno sadrži: –područja poslovanja koja su prioritetna obzirom na procjenu rizika; –pregled planiranih revizija; –raspored i rokove za obavljanje revizija. Interna revizija obavlja i pojedinačnu reviziju na zahtjev odbora za reviziju ili nadzornog odbora. Članak 9. Interna revizija sastavlja izvješća sukladno rokovima utvrđenim planovima interne revizije, a najmanje polugodišnje. Izvješće interne revizije minimalno sadrži: –popis svih obavljenih revizija; –ocjenu načina obrade dokumentacije, postupka zaključivanja ugovora o osiguranju, izdavanja polica i rješavanja šteta; –ocjenu primjerenosti i efikasnosti sustava internih kontrola i preporuke za njihovo unaprjeđenje; –nezakonitosti i nepravilnosti koje su utvrđene tijekom obavljanja revizije uz objašnjenja i predočavanje posljedica uočenih nepravilnosti; –preporuke i predložene mjere odboru za reviziju; –konstatacije i ocjene poduzetih aktivnosti u vezi s primjenom ranije datih preporuka i prijedloga za otklanjanje nepravilnosti. Godišnje izvješće interne revizije pored elemenata iz stavka 2. ovog članka obvezno sadrži i: –izvješće o realizaciji godišnjeg plana i programa rada interne revizije; –pregled značajnih konstatacija o obavljenoj reviziji; –pregled poduzetih i nepoduzetih mjera za otklanjanje nepravilnosti. Izvješća iz stavka 1. ovog članka, interna revizija podnosi odboru za reviziju i istovremeno dostavlja upravi društva. Godišnje i polugodišnje izvješće o internoj reviziji, uz izvješće uprave o poduzetim mjerama za otklanjanje nepravilnosti povodom nalaza interne revizije, obvezno se dostavlja nadzornom odboru, a godišnje obvezno i skupštini društva. Članak 10. Ukoliko interna revizija tijekom obavljanja revizije utvrdi pojave nezakonitog poslovanja, lošeg upravljanja rizicima, usljed kojih postoji prijetnja nelikvidnosti, nesolventnosti ili su ugroženi interesi osiguranika, dužna je o tome odmah obavijestiti upravu, odbor za reviziju i nadzorni odbor društva. Članak 11. Društvo je dužno u roku od tri mjeseca, od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika, izvršiti usklađivanje svog poslovanja sa odredbama istog. Članak 12. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 1.0.-021-216-2/09 17. veljače 2009. godine Sarajevo Predsjednik Mr. Zaim Hećo, v. r. Na osnovu člana 8. Zakona o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/05) i člana 16. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 56/05), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 17. februara 2009. godine, donio je PRAVILNIK O EVIDENCIJI ODŠTETNIH ZAHTJEVA NEŽIVOTNIH OSIGURANJA KOD DRUŠTAVA ZA OSI GURANJE Član 1. Ovim Pravilnikom propisuje se evidencija odštetnih zahtjeva neživotnih osiguranja kod društva za osiguranje (u daljnjem tekstu: evidencija šteta). Član 2. Društvo za osiguranje (u daljnjem tekstu: društvo) je obavezno da vodi evidenciju šteta koja se sastoji od Knjige šteta, Glavnog spiska obrađenih neisplaćenih i rezerviranih šteta (u daljnjem tekstu: Glavni spisak) i Knjige renti. Knjiga šteta i Glavni spisak vodi se po vrstama osiguranja. Knjiga renti vodi se jedinstveno za sve vrste neživotnih osiguranja. Član 3. Knjiga šteta i Glavni spisak vode se centralizirano na nivou društva. Član 4. Knjiga šteta je dokument stroge evidencije. Knjiga šteta sadrži sve podatke o štetnom događaju i iznosu nastale štete. Sastoji se iz kolona i redova. Član 5. Knjiga šteta obavezno sadrži sljedeće kolone: 1.Redni broj; 2.Broj štete; 3.Mjesto nastanka štete; 4.Datum nastanka štete; 5.Datum prijave štete; 6.Datum pribave posljednjeg dokumenta potrebnog za obradu štete; 7.Osiguranik - ime i prezime/firma, adresa/sjedište i broj telefona, jedinstveni matični broj/identifikacijski broj; 8.Osiguranik - broj police i vrijeme trajanja osiguranja od - do; 9.Osiguranik - naziv osiguranog objekta ili interesa (za motorno vozilo: vrsta vozila, registarski broj i broj šasije); 10.Oštećenik - ime i prezime/firma, adresa/sjedište i broj telefona, jedinstveni matični broj/identifikacijski broj; 11.Oštećenik - naziv oštećenog objekta ili interesa (za motorno vozilo: vrsta vozila, registarski broj i broj šasije); 12.Oštećeniknaziv povrede; 13.Obrađene štete: ukupno obrađene štete - datum obrade štete; 14.Obrađene štete: ukupno obrađene štete - materijalna šteta-iznos; 15.Obrađene štete: ukupno obrađene štete - nematerijalna šteta-iznos; 16.Isplaćene materijalne štetedatum isplate; 17.Isplaćene materijalne šteteiznos štete; 18.Isplaćene nematerijalne štetedatum isplate; 19.Isplaćene nematerijalne šteteiznos štete; 20.Rezervisani iznos materijalnih šteta; 21.Rezervisani iznos nematerijalnih šteta; 22.Tarifa, tarifna grupa, podgrupa (šifra); 23.Status štete (šifra); 24.Uzrok štete; 25.Nastala neprijavljena šteta (šifra); 26.Sudski i ostali direktni troškovi obrade štetaiznos; 27.Napomena. Redovi Knjige šteta sadrže podatke o nastalim štetnim događajima i razlikuju se po prijavljenim štetama. Član 6. Knjiga šteta vodi se za kalendarsku godinu. U Knjigu šteta obavezno se upisuju samo štete koje su u tekućoj godini prvi put prijavljene, bez obzira na to kada su nastale. Član 7. Knjiga šteta se zatvara samo kada je svaka upisana šteta riješena. Član 8. Glavni spisak je popis nezavršenih predmeta prijavljenih neriješenih šteta, sa stanjem na dan 31.12. tekuće poslovne godine. Glavni spisak prethodne godine sastavni je dio Knjige šteta tekuće godine. Glavni spisak sastoji se iz tri dijela i to: –prvi dio, sadrži obrađene i do 31.12. tekuće godine neisplaćene štete; –drugi dio, sadrži rezervirane štete, bez obzira da li su prijavljene u tekućoj ili u ranijim godinama; –treći dio u koji se u narednoj godini upisuju reaktivirane štete. Član 9. Glavni spisak mora da sadrži sljedeće kolone: 1.Redni broj; 2.Broj štete; 3.Mjesto nastanka štete; 4.Datum nastanka štete; 5.Datum prijave štete; 6.Datum pribave posljednjeg dokumenta potrebnog za obradu štete; 7.Oštećenikime i prezime/firma, adresa/sjedište i broj telefona, jedinstveni matični broj/identifikacijski broj; 8.Obrađene štete: ukupno obrađene štete - datum obrade štete; 9.Obrađene štete: ukupno obrađene štete - materijalna šteta-iznos; 10.Obrađene štete: ukupno obrađene štete - nematerijalna šteta-iznos; 11.Isplaćene materijalne štetedatum isplate; 12.Isplaćene materijalne šteteiznos štete; 13.Isplaćene nematerijalne štetedatum isplate; 14.Isplaćene nematerijalne šteteiznos štete; 15.Rezervisani iznos materijalnih šteta; 16.Rezervisani iznos nematerijalnih šteta; 17.Tarifa, tarifna grupa, podgrupa (šifra); 18.Status štete (šifra); 19.Uzrok štete; 20.Nastala neprijavljena šteta (šifra); 21.Sudski i ostali direktni troškovi obrade štetaiznos; 22.Napomena. Sadržaj kolona Glavnog spiska iz stava 1. ovog člana istovjetan je sadržaju odgovarajućih kolona Knjige šteta. Član 10. U Knjigu renti neživotnih osiguranja, izdvajaju se rentne štete iz Knjige šteta, nakon konačnog utvrđivanja rente pravosnažnom sudskom presudom ili odlukom društva. Član 11. Knjiga renti neživotnih osiguranja obavezno sadrži sljedeće kolone: 1.Redni broj; 2.Broj rentne štete; 3.Korisnik rente -ime i prezime; 4.Korisnik rente - jedinstven matični broj; 5.Korisnik rente - adresa i broj telefona; 6.Status, početak, kraj i mjesečni iznos rente - privremena renta - dan, mjesec i godina početka trajanja rente; 7.Status, početak, kraj i mjesečni iznos rente - privremena renta - dan, mjesec i godina isteka rente; 8.Status, početak, kraj i mjesečni iznos rente - privremena renta - iznos mjesečne rente; 9.Status, početak, kraj i mjesečni iznos rente - doživotna renta - dan, mjesec i godina početka trajanja rente; 10.Status, početak, kraj i mjesečni iznos rente - doživotna renta - iznos mjesečne rente; 11.Kapitalizovani iznos rente na dan 31.12. prethodne (ili u toku tekuće godine; 12.Iznos ukupno isplaćenih mjesečnih renti u tekućoj godini; 13.Direktni sudski i drugi troškovi servisiranja renti; 14.Kapitalizovani iznos rente na dan 31.12. tekuće godine i 15.Napomena. Član 12. Društvo vodi pomoćne evidencije o štetama, i to: –Knjigu inostranih šteta i šteta zelene karte, –Knjigu uslužnih šteta, –Pomoćnu knjigu šteta. Knjige iz stava 1. ovog člana ne mogu biti zamjena za Knjigu šteta. Član 13. Društvo sastavlja Bilans šteta na kraju tekućeg obračunskog perioda (polugodišnje i godišnje). Bilans šteta sadrži sljedeće kolone: 1.Redni broj; 2.Vrsta osiguranja; 3.Broj rezervisanih šteta na dan 31.12. prethodne godine; 4.Broj reaktiviranih šteta u toku tekuće godine; 5.Broj prvi put prijavljenih šteta u toku tekuće godine; 6.Ukupno (3.+ 4.+ 5.); 7.Ukupan broj obrađenih šteta; 8.Ukupan iznos obrađenih šteta; 9.Broj odbijenih šteta; 10.Isplaćene štete u toku godine - broj šteta; 11.Isplaćene štete u toku godine - iznos šteta; 12.Isplaćene štete u toku godine - prosječno isplaćena šteta; 13.Rezervisane štete - broj šteta; 14.Rezervisane štete - iznos šteta; 15.Rezervisane štete - prosječno rezervirana šteta; 16.Struktura broja šteta - obrađene štete; 17.Struktura broja šteta - odbijene štete; 18.Struktura broja šteta - isplaćene štete; 19.Struktura broja šteta - rezervirane štete. Član 14. Društva obavezno kontinuirano razmjenjuju podatke o štetnicima iz osiguranja od odgovornosti za motorna vozila. Član 15. Sastavni dio ovog Pravilnika su obrasci: Knjiga šteta, Glavni spisak, Knjiga renti, Bilans šteta i upute o popunjavanju istih. Član 16. Evidenciju šteta u skladu sa odredbama ovog Pravilnika društvo je obavezno voditi paralelno u pisanoj i elektronskoj formi do 31.12.2010. godine. Nakon roka iz stava jedan ovog člana, društvo je obavezno evidenciju šteta voditi isključivo u elektronskoj formi. Član 17. Društvo je obavezno ustrojiti evidenciju šteta u skladu sa odredbama ovog Pravilnika najkasnije do 30.04.2009. godine. Član 18. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjuje se od 01.01.2009. godine. Broj 1.0.-021-216-3/09 17. februara 2009. godine Sarajevo Predsjednik Mr. Zaim Hećo s. r. UPUTA O POPUNJAVANJU EVIDENCIJA ŠTETA Ovom Uputom propisuje se način popunjavanja evidencije šteta iz Pravilnika o evidenciji odštetnih zahtjeva neživotnih osiguranja kod društava za osiguranje. 1. Pojmovi 1.1.Obrađena šteta: šteta kod koje je konačno utvrđen iznos obaveze osiguravača. 1.2.Isplaćena šteta: šteta je konačno isplaćena ako na dan na koji je posmatramo ne postoji osnov za daljnu isplatu temeljem obaveze osiguravača. 1.3.Djelimično isplaćena šteta: šteta je djelimično isplaćena ako postoji mogućnost daljih isplata na osnovu obaveze osiguravača (što uključuje i direktne troškove obrade šteta, ako se ne vode odvojeno). 1.4.Rezervisana šteta: je neriješena prijavljena šteta za koju se na dan obračuna vrši procjena rezervisanog iznosa. 1.5.Nastala neprijavljena šteta: određena je godinom nastanka, godinom prve prijave i rezervacijom na posljednji dan prethodnog obračunskog perioda i to: a)šteta koja je nastala u nekom od prethodnih obračunskih perioda (godina) pa je prvi put prijavljena u tekućem obračunskom periodu (godini). b)šteta koja je nastala i bila prijavljena u nekom od prethodnih obračunskih perioda pa je u tekućem obračunskom periodu obrađena, riješena ili na kraju njega rezervisana, je nastala neprijavljena šteta, ako nije bila rezervisana na kraju prethodnog obračunskog perioda. c)šteta koja je bila prijavljena i riješena u nekom od prethodnih obračunskih perioda, ali je prema mišljenju podnosioca zahtjeva obeštećenje bilo nedovoljno pa je u tekućem obračunskom periodu obrađena, riješena ili rezervisana je nastala neprijavljena šteta, ako nije bila rezervisana na kraju prethodnog obračunskog perioda. 1.6.Reaktivirana šteta: je šteta koja je nastala i radi nadoknade bila prijavljena u nekom prethodnom, (ili čak i u tekućem) obračunskom periodu, pa je odbijena, ili je prema mišljenju podnosioca zahtjeva obeštećenje bilo nedovoljno, zbog čega je ponovo prijavljena u tekućoj godini. Reaktivirana šteta je, nastala neprijavljena šteta, ako vrijeme njene prve prijave i reaktiviranja ne pripada tekućem obračunskom periodu. 1.7.Da tum prijave štete je dan na koji je društvu podnesen zahtjev za nadoknadu štete ili dan kada je prvi put društvo obaviješteno o zahtjevu za naknadu štete tužbom sudu, ili dan kada je prvi put pismeno (ili na neki drugi način) upoznato o svojoj obavezi po nastaloj šteti iz osnova zelene karte (ili druge slične važeće međunarodne isprave - ino štete). 1.8.Da tum obrade štete je naredni dan od dana pribave posljednjeg dokumenta za obradu i rješavanje štete. Da tum obrade štete je i dan kada je presuda po tužbi postala pravosnažna. 1.9.Da tum isplate štete je dan kada je obrađena šteta u potpunosti isplaćena. Za štete kod kojih je isplaćen nesporni dio štete, da tum isplate štete je dan kada je isplaćen ukupni iznos, ako je isti veći ili jednak spornom dijelu štete, u suprotnom dan isplate spornog dijela. Datumi u evidencijama šteta upisuju se tako što se dani i mjeseci upisuju sa dvije cifre, a godina sa četiri cifre, odnosno dvije posljednje cifre godine. Društvo je obavezno da datume upisuje i na predmet štete, a dokument na osnovu kojeg su upisane čuva u predmetu štete. Novčani iznosi upisuju se u konvertibilnim markama (KM). 2. Knjiga šteta Podaci u Knjizi šteta upisuju se na sljedeći način: –kolona 1 - redni broj: upisuje se hronološkim redom sve do zaključenja Knjige šteta. Red u knjizi šteta jednak je broju štetnog događaja u slučaju kada je po jednom štetnom događaju prijavljena samo jedna šteta; –kolona 2 - broj štete: upisuje se u pet razreda u kojem: cifre prvog razreda označavaju redni broj u Knjizi šteta na kojem je šteta upisana; cifre drugog razreda označavaju godinu prve prijave štete; cifre trećeg razreda označavaju broj štetnog događaja upisanog prilikom prve prijave štete; cifre četvrtog razreda označavaju godinu prve prijave broja štetnog događaja i cifre petog razreda označavaju redni broj štete prijavljene po prvi put evidentiranom štetnom događaju; –kolona 3 - mjesto nastanka štete: upisuje se naziv mjesta nastanka štete (izvor podataka: odštetni zahtjev, obrazac evropskog izvještaja o nezgodi, zapisnik policije); –kolona 4 - da tum nastanka štete: upisuje se dan, mjesec i godina nastanka štete (izvor podataka: odštetni zahtjev, obrazac evropskog izvještaja o nezgodi, zapisnik policije); –kolona 5 - da tum prijave štete: upisuje se dan, mjesec i godina prijave štete (izvor podataka: odštetni zahtjev, tužba, prijava ino-štete i štete zelene karte); –kolona 6 - da tum pribave posljednjeg dokumenta potrebnog za obradu štete: upisuje se dan, mjesec i godina kada je pribavljen posljednji dokument potreban za obradu i rješavanje štete; –kolona 7 - upisuje se ime i prezime/firma, adresa/sjedište i broj telefona, JMB/ID broj (izvor podataka: polica osiguranja); –kolona 8 - upisuje se broj po lice i vrijeme trajanja osiguranja (izvor podataka: polica osiguranja); –kolona 9 - upisuje se naziv osiguranog objekta ili interesa (za motorno vozilo: vrsta vozila, registarski broj i broj šasije) imaoca po lice osiguranja (izvor podataka: polica osiguranja); –kolona 10 - upisuje se ime i prezime/firma, adresa/sjedište i broj telefona, JMB/ID broj imaoca prava na naknadu štete - oštećenika (izvor podataka: odštetni zahtjev, obrazac evropskog izvještaja o nezgodi, zapisnik policije, zapisnik o procjeni…); –kolona 11 - upisuje se naziv oštećenog objekta ili interesa, za motorno vozilo: vrsta vozila, registarski broj i broj šasije (izvor podataka: odštetni zahtjev, obrazac evropskog izvještaja o nezgodi, zapisnik policije, zapisnik o procjeni štete…). Upisuje se naziv oštećenog objekata ili stvari na kojoj je nastala najveća šteta; –kolona 12 - upisuje se naziv povrede - ostvareni rizik (izvor podataka: mišljenje ljekara cenzora); Ukoliko po jednom odštetnom zahtjevu štete ima više oštećenika, za prvog oštećenog popunjavaju se sve kolone, a za ostale samo kolone: 10, 11 i 12; –kolona 13 - upisuje se da tum obrade štete sa oznakom na kraju datuma, koja pokazuje da je obrađena materijalna (M), odnosno nematerijalna šteta (N). Ukoliko je potrebno upisati više datuma, jer je prijavljena šteta istovremeno i materijalna i nematerijalna, ili se iz bilo kog razloga vrši naknadni doobračun štete, tada se isti upisuju jedan ispod drugog, po hronologiji upisa (izvor podataka: nalog za isplatu štete, obavještenje da je šteta odbijena); –kolona 14 - upisuje se iznos ukupno obrađene materijalne štete, zateznih kamata i troškova obrade štete. Doobračunati iznos štete ili zatezne kamate hronološki se upisuju ispod prethodno upisanog iznosa, na isti način kako su upisani odgovarajući datumi njihove obrade (izvor podataka: nalog za isplatu štete); –kolona 15 - upisuje se iznos obrađene nematerijalne štete, zateznih kamata i troškova obrade štete, a upis se vrši na način kako se vrši upis obrade materijalne štete u koloni 14 (izvor podataka: nalog za isplatu štete). Iznos obrađenih šteta, upisanih u Knjigu šteta predstavlja zbir pojedinačnih iznosa upisanih u kolonama 14. i 15.. Broj obrađenih šteta je broj tih pojedinačnih šteta, pri čemu prijavljena šteta (po jednom broju štete) može istovremeno sadržavati i materijalni i nematerijalni dio, što predstavlja jednu štetu. –kolona 16 - upisuje se da tum isplate materijalne štete. Da tum naknadnih isplata štete po doobračunima štete upisuje se hronološki ispod prethodnog datuma isplate (izvor podataka: izvod banke); –kolona 17 - upisuje se iznos isplaćene materijalne štete, zateznih kamata i troškova obrade štete (izvor podataka: izvod banke); –kolona 18 - upisuje se da tum isplate nematerijalne štete, na isti način na koji se upisuje da tum isplate materijalne štete u koloni 16 (izvor podataka: izvod banke); –kolona 19 - upisuje se iznos isplaćene nematerijalne štete zateznih kamata i troškova obrade štete (izvor podataka: izvod banke). Iznos isplaćenih šteta koje su prvi put prijavljene u tekućoj godini, a koje su upisane i evidentirane u Knjizi šteta, je zbir pojedinačnih iznosa upisanih u Knjigu šteta u kolonama 17. i 19. i zbir djelomično isplaćenih šteta upisanih u koloni 27. Broj isplaćenih šteta koje su prvi put prijavljene u tekućoj godini je broj pojedinačnih isplaćenih šteta upisanih u kolonama 17. i 19. pri čemu se ovaj broj određuje u odnosu na broj štete, jer na jednom broju štete može biti materijalni dio štete upisan u koloni 17. i nematerijalni dio štete, upisan u koloni 19, što predstavlja jednu štetu. Ukupan iznos, odnosno broj isplaćenih šteta u tekućoj godini, je zbir iznosa, odnosno broja isplaćenih šteta koje su prvi put prijavljene u Knjizi šteta tekuće godine i iznosa i broja isplaćenih šteta upisanih u Glavnom spisku. Isplaćena šteta u kojoj po osnovu reosiguranja i saosiguranja učestvuje reosiguravač ili saosiguravač upisuje se u Knjigu šteta u ukupnom iznosu, bez obzira na to sa kojim iznosom oni u njoj učestvuju. –kolona 20 - upisuje se iznos rezervirane materijalane štete. (izvor podataka: predmet štete); –kolona 21 - upisuje se iznos rezervirane nematerijalne štete. (izvor podataka: predmet štete); –kolona 22 - upisuje se šifra tarife, tarifne grupe i podgrupe (izvor podataka: polica osiguranja); –kolona 23 - upisuje se šifra statusa štete. Sta tus štete može biti slijedeći: redovna (1), u sporu (2), renta (3), zelena karta (4), ino šteta (5), odbijena (6) i regres (7), pri čemu se upisuju svi statusi koje jedna šteta može da ima. Kad šteta promijeni sta tus, stari sta tus se zadržava, a novi dopisuje sa datumom promjene. Jedna šteta može istovremeno imati više statusa (izvor podataka: odštetni zahtjev, obrazac evropskog izvještaja o nezgodi, zapisnik policije, zapisnik o procjeni, tužba); –kolona 24- upisuje se opis ili šifra uzroka štete, koji je izazvao nastanak štetnog događaja (izvor podataka: odštetni zahtjev, obrazac evropskog izvještaja o nezgodi, zapisnik policije, zapisnik o procjeni); –kolona 25 - upisuje se šifra u skladu sa tačkom 1.5. Upute. Šifra 1 - šteta je prvi put prijavljena u tekućem obračunskom periodu, šifra 2 - šteta je nastala a neprijavljena; –kolona 26 - upisuju se troškovi obrade štete kao što su: sudski troškovi, troškovi vještačenja i procjene štete, regresni i transportni troškovi i drugi troškovi koji su u direktnoj vezi sa obradom štete; –kolona 27 - upisuju se dodatni podaci o isplati štete. Učešće reosiguravača odnosno saosiguravača u šteti upisuje se tako što se iza iznosa učešća dopiše oznaka (R), odnosno (S). Prije zaključivanja Knjige šteta u istu moraju biti upisane, u tekućoj godini prvi put, do 31.12. te godine, prijavljene štete. Knjiga šteta se obavezno zaključuje 31.12. tekuće godine sa posljednjim redom u kojem je upisana šteta i isti se potvrđuje ispisivanjem tog rednog broja slovima. Knjigu šteta u elektronskoj formi društvo je obavezno odštampati i zaključiti na isti način kao i knjigu šteta koja se vodi u pisanoj formi. Nakon zaključivanja knjige šteta u istoj se pravi rekapitulacija šteta prijavljenih u tekućoj godini, koja sadrži: 1.Ukupan broj prijavljenih šteta ......................................... 2.Ukupan broj obrađenih štet a............................................. 3.Ukupan iznos obrađenih šteta ......................................... 4.Ukupan broj odbijenih šteta.............................................. 5.Ukupan broj isplaćenih šteta............................................ 6.Ukupan iznos isplaćenih šteta ........................................... 7.Ukupan broj rezervisanih šteta ......................................... 8.Ukupan iznos rezervisanih šteta ...................................... 9.Ukupan broj šteta po šifri statusa: –redovne, broj ......................... i iznos ......................... –u sporu, broj .......................... i iznos ......................... –inoštete, broj ....................... i iznos ......................... –štete zelene karte, broj ............i iznos ......................... –odbijene štete, broj ...................................................... –regresi, broj ................................................................. –rente, broj ..................................................................... 10.Ukupan broj nastalih neprijavljenih šteta ......................... 11.Ukupan broj obrađenih a neisplaćenih šteta....................... 12.Ukupan iznos obrađenih a neisplaćenih šteta .................... Tačnost i potpunost podataka u knjizi šteta ovjerava odgovorna osoba (ime i prezime, potpis i pečat društva). 3. Glavni spisak obrađenih neisplaćenih i rezerviranih šteta Nakon zaključivanja Knjige šteta formira se Glavni spisak sa stanjem na dan 31.12., na način da se upisuju podaci sljedećim redosljedom: –prvi dio: upisuju se obrađene, a neisplaćene štete iz Glavnog spiska rezervisanih šteta formiranog 31.12. prethodne godine i Knjige šteta tekuće godine; –drugi dio: upisuju se rezervisane štete iz Glavnog spiska na dan 31.12. prethodne godine hronološkim redom, a zatim se upisuju rezervisane štete iz Knjige šteta tekuće godine pa se ovim štetama dopisuju i reaktivirane neriješene štete iz Glavnog spiska rezervisanih šteta prethodne godine; –treći dio: upisuju se reaktivirane štete u toku naredne godine. U koloni "sta tus štete", pored statusa koji ova šteta ima, upisuje se oznaka "REAKT". Kolone Glavnog spiska popunjavaju se na isti način kao i sadržaj odgovarajućih kolona Knjige šteta. Nakon formiranja Glavnog spiska utvrđuje se završno stanje na dan 31.12. godine u kojoj se zaključuje Knjiga šteta, sa podacima o ukupnom broju i iznosu obrađenih neisplaćenih i rezervisanih šteta. Tačnost i potpunost podataka ovjeravaju odgovorno lice i predsjednik komisije za popis i rezervaciju šteta (ime i prezime, potpis i pečat društva). U toku tekuće godine u Glavnom spisku vrši se isplata i obrada svih upisanih i dopisanih reaktiviranih šteta. Glavni spisak se razvodi na kraju tekuće godine, tako što se podaci koji su upisani u tekućoj godini prepišu u Knjigu šteta prve prijave štete. Ažuriranje se vrši tokom godine sa danom kada je šteta riješena. Glavni spisak se zaključuje i zatvara sa stanjem na dan 31.12. tekuće godine. 4. Knjiga renti Knjiga renti je sastavni je dio Knjige šteta, otvorene za tekuću godinu. Podaci o renti upisuju se u Knjigu renti na sljedeći način: –kolona 1 - redni broj: upisuje se hronološkim redom sve do zaključenja Knjige renti; –kolona 2 - broj rentne štete: upisuje se broj štete koji se prepisuje iz Knjige šteta. Kada je pod jednim brojem štete, upisane u Knjizi šteta prve prijave štete, utvrđena renta za više lica, tada se u Knjizi renti pod tim brojem (ponovljenim u koloni 1. onoliko puta za koliko se lica renta upisuje), upisuje renta za svako lice posebno (izvor podataka: Knjiga šteta prve prijave rentne štete ili predmet štete); –kolona 3 - ime i prezime: upisuje se ime i prezime korisnika (ili primaoca) rente (izvor podataka: lična karta ); –kolona 4 - jedinstveni matični broj korisnika rente (izvor podataka: lična karta ); –kolona 5 - adresa i broj telefona: upisuje se adresa stanovanja korisnika (ili primaoca) rente i broj telefona (izvor podataka: korisnik ili primalac rente); –kolona 6 - dan, mjesec i godina početka trajanja privremene rente: upisuje se dan, mjesec i godina početka trajanja rente, (izvor podataka: pravosnažna sudska presuda, odluka društva); –kolona 7 - dan, mjesec i godina isteka privremene rente: upisuje se dan, mjesec i godina isteka rente (izvor podataka: pravosnažna sudska presuda, odluka društva, drugi potrebni dokumenti od korisnika ili staratelja korisnika rente); –kolona 8 - iznos mjesečne rente-privremena renta: upisuje se iznos mjesečne rente (izvor podataka: pravosnažna sudska presuda, odluka društva); –kolona 9 - dan, mjesec i godina početka trajanja doživotne rente: upisuje se dan, mjesec i godina početka trajanja rente (izvor podataka: pravosnažna sudska presuda, odluka društva, drugi dokumenti). Istek doživotne rente određen je Tablicama smrtnosti; –kolona 10 - iznos mjesečne rente-doživotna renta: upisuje se iznos mjesečne rente (izvor podataka: pravosnažna sudska presuda, odluka društva); –kolona 11 - kapitalizirani iznos rente na dan 31.12. prethodne (ili u toku tekuće) godine: upisuje se kapitalizirani iznos rente na dan 31.12. prethodne godine, ako je renta isplaćivana u toku prethodne godine, odnosno kapitalizirani iznos rente koji je u toku tekuće godine obračunat radi utvrđivanja ukupne rentne štete, sa kojom je zatvorena Knjiga šteta prve prijave te štete, u odnosu na tu štetu (izvor podataka: Knjiga renti iz prethodne godine, odnosno utvrđena ukupna rentna šteta); –kolona 12 - iznos ukupno isplaćenih mjesečnih renti u tekućoj godini: upisuje se ukupni zbir svih mjesečnih renti isplaćenih u toku tekuće godine zajedno sa direktnim sudskim i drugim troškovima servisiranja rente (izvor podataka: izvod banke); –kolona 13 - direktni sudski i drugi troškovi servisiranja rente: upisuju se svi direktni sudski i drugi troškovi koji u toku tekuće godine nastanu po zahtjevu za povećanje ili preinačenje rente (izvor podataka: izvod banke); –kolona 14 - kapitalizirani iznos rente na dan 31.12. tekuće godine: upisuje se kapitalizirani iznos (ostatka) rente koji se obračunava na dan 31.12. tekuće godine, a koji (na primjer, kod privremene rente) može iznositi samo jedan, na dan 31.12. tekuće godine neplaćeni mjesečni iznos rente; –kolona 15 - napomena:upisuju se pojedinačno, mjesečni plaćeni iznosi rente, koji se, prilikom zatvaranja Knjige renti, sabiraju i zajedno sa iznosom troškova iz kolone 12, upisuju u kolonu 11, pri čemu se u ovoj koloni mogu zapisati i ostale zabilješke važne za isplatu i servisiranje rente. Zatvaranje rentne štete u Knjizi šteta prve prijave štete vrši se na dan početka plaćanja mjesečnih rentnih iznosa koji do toga dana nisu dospjeli da se plate. Ovaj dan je utvrđen pravosnažnom sudskom presudom ili odlukom društva. Navedenog dana utvrđuje se ukupna rentna šteta za taj broj štete koja uključuje sudske i ostale direktne troškove obrade štete i eventualne zatezne kamate, koje je do dana upisa rente u Knjigu renti, trebalo platiti i kapitalizirani iznos rente, počev od dana upisa pa sve dok traju zakonski uslovi. Na ovaj način utvrđena ukupna rentna šteta upisuje se u kolonu 19 Knjige šteta prve prijave štete, pri čemu se u koloni 18 upisuje da tum isplate odmah plativog dijela štete. Time je Knjiga šteta prve prijave štete, u odnosu na ovu rentnu štetu, zatvorena. Naprijed utvrđena ukupna rentna šteta jednaka je ukupnoj obavezi društva po toj rentnoj šteti kada se, u slučaju doživotne rente (ili eventualno i privremene), na dan njenog utvrđivanja i kapitalizirani iznos isplati. U svakom drugom slučaju ukupna rentna šteta je samo približna procjena. Navedenoj približnosti posebno doprinosi kapitalizirani iznos privremene rente, jer vrijeme trajanja rente može biti promjenljivo. Pored toga i doživotna renta se u toku trajanja može mijenjati. Knjiga renti otvara se 01.01. tekuće godine za tekuću godinu tako što se podaci iz kolona: 2,3,4,5,6,7,8,9 i 10. svih neisteklih renti u Knjizi renti prethodne godine prepišu u odgovarajuće kolone otvorene Knjige renti za tekuću godinu, pri čemu se kapitalizirani iznos iz kolone 14 Knjige renti za predhodnu godinu upisuje u kolonu 11. U redu koji slijedi iza reda u kojem je upisana posljednja renta u toku tekuće godine, a prije zaključenja Knjige renti, upisuju se zbirovi iznosa koji su upisani u kolonama: 11, 12, 13. i 14. Knjiga renti zaključuje se na dan 31.12. tekuće godine, sa posljednjim rednim brojem na kojem su upisani podaci o renti. Zaključenje ovjerava odgovorno lice koje je vodilo Knjigu renti (ime i prezime, potpis i pečat društva). Knjiga renti se zatvara 31.12. tekuće godine, kada su u sve kolone za svaku neisteklu rentu upisani odgovarajući podaci. Kod istekle rente kolona 14 ostaje prazna. 5. Knjiga inostranih šteta i štete zelene karte Knjiga inostranih šteta i šteta zelene karte razlikuje se od Knjige šteta samo po načinu upisivanja broja štete u nju. Broj štete je prvi slobodan broj iz odgovarajuće Knjige šteta. Novčani iznosi upisuje se u konvertibilnim markama (KM). 6. Knjiga uslužnih šteta Uslužne štete, koje društvo rješava za račun drugih društava, upisuju se u Knjigu uslužnih šteta. Knjiga uslužnih šteta sadrži kolone i redove koji su jednaki kolonama i redovima u Knjizi šteta i u Knjizi inostranih šteta. Redni broj u Knjizi uslužne štete predstavlja ujedno i broj uslužne štete. Troškovi učinjeni prilikom rješavanja uslužne štete upisuju se u kolonu 26. U ostale kolone upisuju se podaci raspoloživi u procesu rješavanja štete, sa obaveznim upisivanjem u koloni 27. naziva društva za čiji se račun šteta rješava. Postupak rješavanja uslužnih šteta reguliše se ugovorom između društva koje štetu uslužno rješava i društva za čiji se račun ta šteta rješava. 7. Pomoćna knjiga šteta Pomoćna knjiga šteta formira se kod rješavanja složenih šteta i šteta u sporu i sadrži najmanje slijedeće kolone: –kolona 1 - redni broj; –kolona 2 - broj štete: upisuje se broj štete pod kojim je ista upisana u Knjigu šteta; –kolona 3 - da tum nastanka štete: upisuje se da tum iz Knjige šteta; –kolona 4 - da tum prijave štete: upisuje se da tum iz Knjige šteta; –kolona 5 - da tum prve tužbe oštećenog radi naknade štete sudskim putem: upisuje se da tum dostave tužbe društvu; –kolona 6 - prezime i ime oštećenika-podnosioca tužbe: upisuje se ime i prezime/firma, adresa/sjedište i broj telefona, JMB/ID broj oštećenika-podnosioca tužbe; –kolona 7 - vrsta štete: upisuje se naziv osiguranog objekta ili interesa (za motorno vozilo: vrsta vozila, registarski broj i broj šasije) oštećenika; –kolona 8 - broj po lice štetnika i trajanje osiguranja: prepisuje se iz Knjige šteta –kolona 9 - zahtjevani iznos naknade štete; –kolona 10 - rezervisani iznos štete na kraju periodičnog ili godišnjeg obračuna; –kolona 11 - iznos obrađene štete: da tum obrade štete, iznos štete, iznos kamata, iznos troškova obrade štete i kapitalizirani iznos rente; –kolona 12 - da tum isplate štete; –kolona 13 -ukupno isplaćeni iznos štete; –kolona 14 - napomena. Društvo može pored navedenih kolona otvoriti i dodatne kolone u cilju efikasnijeg rješavanja složenih odnosno šteta u sporu. Na temelju članka 8. Zakona o društvima za osiguranje u privatnome osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/05) i članka 16. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 56/05), Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 17. veljače 2009. godine, donio je PRAVILNIK O EVIDENCIJI ODŠTETNIH ZAHTJEVA NEŽIVOTNIH OSIGURANJA KOD DRUŠTAVA ZA OSI GURANJE Članak 1. Ovim Pravilnikom propisuje se evidencija odštetnih zahtjeva neživotnih osiguranja kod društva za osiguranje (u daljnjem tekstu: evidencija šteta). Članak 2. Društvo za osiguranje (u daljnjem tekstu: društvo) je obvezno voditi evidenciju šteta koja se sastoji od Knjige šteta, Glavnog spiska obrađenih neisplaćenih i rezerviranih šteta (u daljnjem tekstu: Glavni spisak) i Knjige renti. Knjiga šteta i Glavni spisak vodi se po vrstama osiguranja. Knjiga renti vodi se jedinstveno za sve vrste neživotnih osiguranja. Članak 3. Knjiga šteta i Glavni spisak vode se centralizirano na nivou društva. Članak 4. Knjiga šteta je dokument stroge evidencije. Knjiga šteta sadrži sve podatke o štetnom događaju i iznosu nastale štete. Sastoji se iz kolona i redova. Članak 5. Knjiga šteta obvezno sadrži sljedeće kolone: 1.Redni broj; 2.Broj štete; 3.Mjesto nastanka štete; 4.Datum nastanka štete; 5.Datum prijave štete; 6.Datum pribave posljednjeg dokumenta potrebnog za obradu štete; 7.Osiguranik - ime i prezime/firma, adresa/sjedište i broj telefona, jedinstveni matični broj/identifikacijski broj; 8.Osiguranik - broj police i vrijeme trajanja osiguranja od - do; 9.Osiguranik - naziv osiguranog objekta ili interesa (za motorno vozilo: vrsta vozila, registarski broj i broj šasije); 10.Oštećenik - ime i prezime/firma, adresa/sjedište i broj telefona, jedinstveni matični broj/identifikacijski broj; 11.Oštećenik - naziv oštećenog objekta ili interesa (za motorno vozilo: vrsta vozila, registarski broj i broj šasije); 12.Oštećeniknaziv povrede; 13.Obrađene štete: ukupno obrađene štete - datum obrade štete; 14.Obrađene štete: ukupno obrađene štete - materijalna šteta-iznos; 15.Obrađene štete: ukupno obrađene štete - nematerijalna šteta-iznos; 16.Isplaćene materijalne štetedatum isplate; 17.Isplaćene materijalne šteteiznos štete; 18.Isplaćene nematerijalne štetedatum isplate; 19.Isplaćene nematerijalne šteteiznos štete; 20.Rezervirani iznos materijalnih šteta; 21.Rezervirani iznos nematerijalnih šteta; 22.Tarifa, tarifna grupa, podgrupa (šifra); 23.Status štete (šifra); 24.Uzrok štete; 25.Nastala neprijavljena šteta (šifra); 26.Sudski i ostali direktni troškovi obrade štetaiznos; 27.Napomena. Redovi Knjige šteta sadrže podatke o nastalim štetnim događajima i razlikuju se po prijavljenim štetama. Članak 6. Knjiga šteta vodi se za kalendarsku godinu. U Knjigu šteta obvezno se upisuju samo štete koje su u tekućoj godini prvi put prijavljene, bez obzira na to kada su nastale. Članak 7. Knjiga šteta se zatvara samo kada je svaka upisana šteta riješena. Članak 8. Glavni spisak je popis nezavršenih predmeta prijavljenih neriješenih šteta, sa stanjem na dan 31.12. tekuće poslovne godine. Glavni spisak prethodne godine sastavni je dio Knjige šteta tekuće godine. Glavni spisak sastoji se iz tri dijela i to: –prvi dio, sadrži obrađene i do 31.12. tekuće godine neisplaćene štete; –drugi dio, sadrži rezervirane štete, bez obzira da li su prijavljene u tekućoj ili u ranijim godinama; –treći dio u koji se u narednoj godini upisuju reaktivirane štete. Članak 9. Glavni spisak mora da sadrži sljedeće kolone: 1.Redni broj; 2.Broj štete; 3.Mjesto nastanka štete; 4.Datum nastanka štete; 5.Datum prijave štete; 6.Datum pribave posljednjeg dokumenta potrebnog za obradu štete; 7.Oštećenikime i prezime/firma, adresa/sjedište i broj telefona, jedinstveni matični broj/identifikacijski broj; 8.Obrađene štete: ukupno obrađene štete - datum obrade štete; 9.Obrađene štete: ukupno obrađene štete - materijalna šteta-iznos; 10.Obrađene štete: ukupno obrađene štete - nematerijalna šteta-iznos; 11.Isplaćene materijalne štetedatum isplate; 12.Isplaćene materijalne šteteiznos štete; 13.Isplaćene nematerijalne štetedatum isplate; 14.Isplaćene nematerijalne šteteiznos štete; 15.Rezervirani iznos materijalnih šteta; 16.Rezervirani iznos nematerijalnih šteta; 17.Tarifa, tarifna grupa, podgrupa (šifra); 18.Status štete (šifra); 19.Uzrok štete; 20.Nastala neprijavljena šteta (šifra); 21.Sudski i ostali direktni troškovi obrade štetaiznos; 22.Napomena. Sadržaj kolona Glavnog spiska iz stavka 1. ovog članka istovjetan je sadržaju odgovarajućih kolona Knjige šteta. Članak 10. U Knjigu renti neživotnih osiguranja, izdvajaju se rentne štete iz Knjige šteta, nakon konačnog utvrđivanja rente pravosnažnom sudskom presudom ili odlukom društva. Članak 11. Knjiga renti neživotnih osiguranja obvezno sadrži sljedeće kolone: 1.Redni broj; 2.Broj rentne štete; 3.Korisnik rente -ime i prezime; 4.Korisnik rente - jedinstven matični broj; 5.Korisnik rente - adresa i broj telefona; 6.Status, početak, kraj i mjesečni iznos rente - privremena renta - dan, mjesec i godina početka trajanja rente; 7.Status, početak, kraj i mjesečni iznos rente - privremena renta - dan, mjesec i godina isteka rente; 8.Status, početak, kraj i mjesečni iznos rente - privremena renta - iznos mjesečne rente; 9.Status, početak, kraj i mjesečni iznos rente - doživotna renta - dan, mjesec i godina početka trajanja rente; 10.Status, početak, kraj i mjesečni iznos rente - doživotna renta - iznos mjesečne rente; 11.Kapitalizovani iznos rente na dan 31.12. prethodne (ili u toku tekuće godine; 12.Iznos ukupno isplaćenih mjesečnih renti u tekućoj godini; 13.Direktni sudski i drugi troškovi servisiranja renti; 14.Kapitalizovani iznos rente na dan 31.12. tekuće godine i 15.Napomena. Članak 12. Društvo vodi pomoćne evidencije o štetama, i to: –Knjigu inostranih šteta i šteta zelene karte, –Knjigu uslužnih šteta, –Pomoćnu knjigu šteta. Knjige iz stavka 1. ovog članka ne mogu biti zamjena za Knjigu šteta. Članak 13. Društvo sastavlja Bilans šteta na kraju tekućeg obračunskog perioda (polugodišnje i godišnje). Bilans šteta sadrži sljedeće kolone: 1.Redni broj; 2.Vrsta osiguranja; 3.Broj rezerviranih šteta na dan 31.12. prethodne godine; 4.Broj reaktiviranih šteta u toku tekuće godine; 5.Broj prvi put prijavljenih šteta u toku tekuće godine; 6.Ukupno (3.+ 4.+ 5.); 7.Ukupan broj obrađenih šteta; 8.Ukupan iznos obrađenih šteta; 9.Broj odbijenih šteta; 10.Isplaćene štete u toku godine - broj šteta; 11.Isplaćene štete u toku godine - iznos šteta; 12.Isplaćene štete u toku godine - prosječno isplaćena šteta; 13.Rezervirane štete - broj šteta; 14.Rezervirane štete - iznos šteta; 15.Rezervirane štete - prosječno rezervirana šteta; 16.Struktura broja šteta - obrađene štete; 17.Struktura broja šteta - odbijene štete; 18.Struktura broja šteta - isplaćene štete; 19.Struktura broja šteta - rezervirane štete. Članak 14. Društva obvezno kontinuirano razmjenjuju podatke o štetnicima iz osiguranja od odgovornosti za motorna vozila. Članak 15. Sastavni dio ovog Pravilnika su obrasci: Knjiga šteta, Glavni spisak, Knjiga renti, Bilans šteta i upute o popunjavanju istih. Članak 16. Evidenciju šteta sukladno odredbama ovog Pravilnika društvo je obvezno voditi paralelno u pisanoj i elektronskoj formi do 31.12.2010. godine. Nakon roka iz stavka jedan ovog članka, društvo je obvezno evidenciju šteta voditi isključivo u elektronskoj formi. Članak 17. Društvo je obvezno ustrojiti evidenciju šteta sukladno odredbama ovog Pravilnika najkasnije do 30.04.2009. godine. Članak 18. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjuje se od 01.01.2009. godine. Broj 1.0.-021-216-3/09 17. veljače 2009. godine Sarajevo Predsjednik Mr. Zaim Hećo, v. r. UPUTA O POPUNJAVANJU EVIDENCIJA ŠTETA Ovom Uputom propisuje se način popunjavanja evidencije šteta iz Pravilnika o evidenciji odštetnih zahtjeva neživotnih osiguranja kod društava za osiguranje. 1. Pojmovi 1.1.Obrađena šteta: šteta kod koje je konačno utvrđen iznos obveze osiguravatelja. 1.2.Isplaćena šteta: šteta je konačno isplaćena ako na dan na koji je posmatramo ne postoji osnov za daljnu isplatu temeljem obveze osiguravatelja. 1.3.Djelimično isplaćena šteta: šteta je djelimično isplaćena ako postoji mogućnost daljih isplata na osnovu obveze osiguravatelja (što uključuje i direktne troškove obrade šteta, ako se ne vode odvojeno). 1.4.Rezervirana šteta: je neriješena prijavljena šteta za koju se na dan obračuna vrši procjena rezerviranog iznosa. 1.5.Nastala neprijavljena šteta: određena je godinom nastanka, godinom prve prijave i rezervacijom na posljednji dan prethodnog obračunskog perioda i to: a)šteta koja je nastala u nekom od prethodnih obračunskih perioda (godina) pa je prvi put prijavljena u tekućem obračunskom periodu (godini). b)šteta koja je nastala i bila prijavljena u nekom od prethodnih obračunskih perioda pa je u tekućem obračunskom periodu obrađena, riješena ili na kraju njega rezervirana, je nastala neprijavljena šteta, ako nije bila rezervirana na kraju prethodnog obračunskog perioda. c)šteta koja je bila prijavljena i riješena u nekom od prethodnih obračunskih perioda, ali je prema mišljenju podnositelja zahtjeva obeštećenje bilo nedovoljno pa je u tekućem obračunskom periodu obrađena, riješena ili rezervirana je nastala neprijavljena šteta, ako nije bila rezervirana na kraju prethodnog obračunskog perioda. 1.6.Reaktivirana šteta: je šteta koja je nastala i radi nadoknade bila prijavljena u nekom prethodnom (ili čak i u tekućem) obračunskom periodu, pa je odbijena, ili je prema mišljenju podnositelja zahtjeva obeštećenje bilo nedovoljno, zbog čega je ponovo prijavljena u tekućoj godini. Reaktivirana šteta je, nastala neprijavljena šteta, ako vrijeme njene prve prijave i reaktiviranja ne pripada tekućem obračunskom periodu. 1.7.Da tum prijave štete je dan na koji je društvu podnesen zahtjev za nadoknadu štete ili dan kada je prvi put društvo obaviješteno o zahtjevu za naknadu štete tužbom sudu, ili dan kada je prvi put pismeno (ili na neki drugi način) upoznato o svojoj obvezi po nastaloj šteti iz osnova zelene karte (ili druge slične važeće međunarodne isprave - ino štete). 1.8.Da tum obrade štete je naredni dan od dana pribave posljednjeg dokumenta za obradu i rješavanje štete. Da tum obrade štete je i dan kada je presuda po tužbi postala pravosnažna. 1.9.Da tum isplate štete je dan kada je obrađena šteta u potpunosti isplaćena. Za štete kod kojih je isplaćen nesporni dio štete, da tum isplate štete je dan kada je isplaćen ukupni iznos, ako je isti veći ili jednak spornom dijelu štete, u suprotnom dan isplate spornog dijela. Datumi u evidencijama šteta upisuju se tako što se dani i mjeseci upisuju sa dvije cifre, a godina sa četiri cifre, odnosno dvije posljednje cifre godine. Društvo je obvezno da datume upisuje i na predmet štete, a dokument na osnovu kojeg su upisane čuva u predmetu štete. Novčani iznosi upisuju se u konvertibilnim markama (KM). 2. Knjiga šteta Podaci u Knjizi šteta upisuju se na sljedeći način: –kolona 1 - redni broj: upisuje se kronološkim redom sve do zaključenja Knjige šteta. Red u knjizi šteta jednak je broju štetnog događaja u slučaju kada je po jednom štetnom događaju prijavljena samo jedna šteta; –kolona 2 - broj štete: upisuje se u pet razreda u kojem: cifre prvog razreda označavaju redni broj u Knjizi šteta na kojem je šteta upisana; cifre drugog razreda označavaju godinu prve prijave štete; cifre trećeg razreda označavaju broj štetnog događaja upisanog prilikom prve prijave štete; cifre četvrtog razreda označavaju godinu prve prijave broja štetnog događaja i cifre petog razreda označavaju redni broj štete prijavljene po prvi put evidentiranom štetnom događaju; –kolona 3 - mjesto nastanka štete: upisuje se naziv mjesta nastanka štete (izvor podataka: odštetni zahtjev, obrazac evropskog izvještaja o nezgodi, zapisnik policije); –kolona 4 - da tum nastanka štete: upisuje se dan, mjesec i godina nastanka štete (izvor podataka: odštetni zahtjev, obrazac evropskog izvještaja o nezgodi, zapisnik policije); –kolona 5 - da tum prijave štete: upisuje se dan, mjesec i godina prijave štete (izvor podataka: odštetni zahtjev, tužba, prijava ino-štete i štete zelene karte); –kolona 6 - da tum pribave posljednjeg dokumenta potrebnog za obradu štete: upisuje se dan, mjesec i godina kada je pribavljen posljednji dokument potreban za obradu i rješavanje štete; –kolona 7 - upisuje se ime i prezime/firma, adresa/sjedište i broj telefona, JMB/ID broj (izvor podataka: polica osiguranja); –kolona 8 - upisuje se broj po lice i vrijeme trajanja osiguranja (izvor podataka: polica osiguranja); –kolona 9 - upisuje se naziv osiguranog objekta ili interesa (za motorno vozilo: vrsta vozila, registarski broj i broj šasije) imaoca po lice osiguranja (izvor podataka: polica osiguranja); –kolona 10 - upisuje se ime i prezime/firma, adresa/sjedište i broj telefona, JMB/ID broj imaoca prava na naknadu štete - oštećenika (izvor podataka: odštetni zahtjev, obrazac evropskog izvještaja o nezgodi, zapisnik policije, zapisnik o procjeni); –kolona 11 - upisuje se naziv oštećenog objekta ili interesa, za motorno vozilo: vrsta vozila, registarski broj i broj šasije (izvor podataka: odštetni zahtjev, obrazac evropskog izvještaja o nezgodi, zapisnik policije, zapisnik o procjeni štete). Upisuje se naziv oštećenog objekata ili stvari na kojoj je nastala najveća šteta; –kolona 12 - upisuje se naziv povrede - ostvareni rizik (izvor podataka: mišljenje ljekara cenzora); Ukoliko po jednom odštetnom zahtjevu štete ima više oštećenika, za prvog oštećenog popunjavaju se sve kolone, a za ostale samo kolone: 10, 11 i 12; –kolona 13 - upisuje se da tum obrade štete sa oznakom na kraju datuma, koja pokazuje da je obrađena materijalna (M), odnosno nematerijalna šteta (N). Ukoliko je potrebno upisati više datuma, jer je prijavljena šteta istovremeno i materijalna i nematerijalna, ili se iz bilo kog razloga vrši naknadni doobračun štete, tada se isti upisuju jedan ispod drugog, po kronologiji upisa (izvor podataka: nalog za isplatu štete, obavještenje da je šteta odbijena); –kolona 14 - upisuje se iznos ukupno obrađene materijalne štete, zateznih kamata i troškova obrade štete. Doobračunati iznos štete ili zatezne kamate kronološki se upisuju ispod prethodno upisanog iznosa, na isti način kako su upisani odgovarajući datumi njihove obrade (izvor podataka: nalog za isplatu štete); –kolona 15 - upisuje se iznos obrađene nematerijalne štete, zateznih kamata i troškova obrade štete, a upis se vrši na način kako se vrši upis obrade materijalne štete u koloni 14 (izvor podataka: nalog za isplatu štete). Iznos obrađenih šteta, upisanih u Knjigu šteta predstavlja zbir pojedinačnih iznosa upisanih u kolonama 14. i 15.. Broj obrađenih šteta je broj tih pojedinačnih šteta, pri čemu prijavljena šteta (po jednom broju štete) može istovremeno sadržavati i materijalni i nematerijalni dio, što predstavlja jednu štetu. –kolona 16 - upisuje se da tum isplate materijalne štete. Da tum naknadnih isplata štete po doobračunima štete upisuje se kronološki ispod prethodnog datuma isplate (izvor podataka: izvod banke); –kolona 17 - upisuje se iznos isplaćene materijalne štete, zateznih kamata i troškova obrade štete (izvor podataka: izvod banke); –kolona 18 - upisuje se da tum isplate nematerijalne štete, na isti način na koji se upisuje da tum isplate materijalne štete u koloni 16 (izvor podataka: izvod banke); –kolona 19 - upisuje se iznos isplaćene nematerijalne štete zateznih kamata i troškova obrade štete (izvor podataka: izvod banke). Iznos isplaćenih šteta koje su prvi put prijavljene u tekućoj godini, a koje su upisane i evidentirane u Knjizi šteta, je zbir pojedinačnih iznosa upisanih u Knjigu šteta u kolonama 17. i 19. i zbir djelomično isplaćenih šteta upisanih u koloni 27. Broj isplaćenih šteta koje su prvi put prijavljene u tekućoj godini je broj pojedinačnih isplaćenih šteta upisanih u kolonama 17. i 19. pri čemu se ovaj broj određuje u odnosu na broj štete, jer na jednom broju štete može biti materijalni dio štete upisan u koloni 17. i nematerijalni dio štete, upisan u koloni 19, što predstavlja jednu štetu. Ukupan iznos, odnosno broj isplaćenih šteta u tekućoj godini, je zbir iznosa, odnosno broja isplaćenih šteta koje su prvi put prijavljene u Knjizi šteta tekuće godine i iznosa i broja isplaćenih šteta upisanih u Glavnom spisku. Isplaćena šteta u kojoj po osnovu reosiguranja i suosiguranja učestvuje reosiguravatelj ili suosiguravatelj upisuje se u Knjigu šteta u ukupnom iznosu, bez obzira na to sa kojim iznosom oni u njoj učestvuju. –kolona 20 - upisuje se iznos rezervirane materijalne štete. (izvor podataka: predmet štete); –kolona 21 - upisuje se iznos rezervirane nematerijalne štete. (izvor podataka: predmet štete); –kolona 22 - upisuje se šifra tarife, tarifne grupe i podgrupe (izvor podataka: polica osiguranja); –kolona 23 - upisuje se šifra statusa štete. Sta tus štete može biti slijedeći: redovna (1), u sporu (2), renta (3), zelena karta (4), ino šteta (5), odbijena (6) i regres (7), pri čemu se upisuju svi statusi koje jedna šteta može da ima. Kad šteta promijeni sta tus, stari sta tus se zadržava, a novi dopisuje sa datumom promjene. Jedna šteta može istovremeno imati više statusa (izvor podataka: odštetni zahtjev, obrazac evropskog izvještaja o nezgodi, zapisnik policije, zapisnik o procjeni, tužba); –kolona 24- upisuje se opis ili šifra uzroka štete, koji je izazvao nastanak štetnog događaja (izvor podataka: odštetni zahtjev, obrazac evropskog izvještaja o nezgodi, zapisnik policije, zapisnik o procjeni); –kolona 25 - upisuje se šifra sukladno točki 1.5. Upute. Šifra 1 - šteta je prvi put prijavljena u tekućem obračunskom periodu, šifra 2 - šteta je nastala a neprijavljena; –kolona 26 - upisuju se troškovi obrade štete kao što su: sudski troškovi, troškovi vještačenja i procjene štete, regresni i transportni troškovi i drugi troškovi koji su u direktnoj vezi sa obradom štete; –kolona 27 - upisuju se dodatni podaci o isplati štete. Učešće reosiguravatelja odnosno suosiguravatelja u šteti upisuje se tako što se iza iznosa učešća dopiše oznaka (R), odnosno (S). Prije zaključivanja Knjige šteta u istu moraju biti upisane, u tekućoj godini prvi put, do 31.12. te godine, prijavljene štete. Knjiga šteta se obvezno zaključuje 31.12. tekuće godine sa posljednjim redom u kojem je upisana šteta i isti se potvrđuje ispisivanjem tog rednog broja slovima. Knjigu šteta u elektronskoj formi društvo je obvezno odtiskati i zaključiti na isti način kao i knjigu šteta koja se vodi u pisanoj formi. Nakon zaključivanja knjige šteta u istoj se pravi rekapitulacija šteta prijavljenih u tekućoj godini, koja sadrži: 1.Ukupan broj prijavljenih šteta ......................................... 2.Ukupan broj obrađenih štet a............................................. 3.Ukupan iznos obrađenih šteta ......................................... 4.Ukupan broj odbijenih šteta.............................................. 5.Ukupan broj isplaćenih šteta............................................ 6.Ukupan iznos isplaćenih šteta ........................................... 7.Ukupan broj rezervisanih šteta ......................................... 8.Ukupan iznos rezervisanih šteta ...................................... 9.Ukupan broj šteta po šifri statusa: –redovne, broj ......................... i iznos ......................... –u sporu, broj .......................... i iznos ......................... –ino-štete, broj ........................ i iznos ......................... –štete zelene karte, broj ............i iznos ......................... –odbijene štete, broj ...................................................... –regresi, broj ................................................................. –rente, broj ..................................................................... 10.Ukupan broj nastalih neprijavljenih šteta ......................... 11.Ukupan broj obrađenih a neisplaćenih šteta....................... 12.Ukupan iznos obrađenih a neisplaćenih šteta ................. Točnost i potpunost podataka u knjizi šteta ovjerava odgovorna osoba (ime i prezime, potpis i pečat društva). 3. Glavni spisak obrađenih neisplaćenih i rezerviranih šteta Nakon zaključivanja Knjige šteta formira se Glavni spisak sa stanjem na dan 31.12., na način da se upisuju podaci sljedećim redosljedom: –prvi dio: upisuju se obrađene, a neisplaćene štete iz Glavnog spiska rezerviranih šteta formiranog 31.12. prethodne godine i Knjige šteta tekuće godine; –drugi dio: upisuju se rezervirane štete iz Glavnog spiska na dan 31.12. prethodne godine kronološkim redom, a zatim se upisuju rezervirane štete iz Knjige šteta tekuće godine pa se ovim štetama dopisuju i reaktivirane neriješene štete iz Glavnog spiska rezerviranih šteta prethodne godine; –treći dio: upisuju se reaktivirane štete u toku naredne godine. U koloni "sta tus štete", pored statusa koji ova šteta ima, upisuje se oznaka "REAKT". Kolone Glavnog spiska popunjavaju se na isti način kao i sadržaj odgovarajućih kolona Knjige šteta. Nakon formiranja Glavnog spiska utvrđuje se završno stanje na dan 31.12. godine u kojoj se zaključuje Knjiga šteta, sa podacima o ukupnom broju i iznosu obrađenih neisplaćenih i rezerviranih šteta. Točnost i potpunost podataka ovjeravaju odgovorna osoba i predsjednik komisije za popis i rezervaciju šteta (ime i prezime, potpis i pečat društva). U toku tekuće godine u Glavnom spisku vrši se isplata i obrada svih upisanih i dopisanih reaktiviranih šteta. Glavni spisak se razvodi na kraju tekuće godine, tako što se podaci koji su upisani u tekućoj godini prepišu u Knjigu šteta prve prijave štete. Ažuriranje se vrši tokom godine sa danom kada je šteta riješena. Glavni spisak se zaključuje i zatvara sa stanjem na dan 31.12. tekuće godine. 4. Knjiga renti Knjiga renti je sastavni je dio Knjige šteta, otvorene za tekuću godinu. Podaci o renti upisuju se u Knjigu renti na sljedeći način: –kolona 1 - redni broj: upisuje se kronološkim redom sve do zaključenja Knjige renti; –kolona 2 - broj rentne štete: upisuje se broj štete koji se prepisuje iz Knjige šteta. Kada je pod jednim brojem štete, upisane u Knjizi šteta prve prijave štete, utvrđena renta za više osoba, tada se u Knjizi renti pod tim brojem (ponovljenim u koloni 1. onoliko puta za koliko se osoba renta upisuje), upisuje renta za svaku osobu posebno (izvor podataka: Knjiga šteta prve prijave rentne štete ili predmet štete); –kolona 3 - ime i prezime: upisuje se ime i prezime korisnika (ili primatelja) rente (izvor podataka: osobna karta ); –kolona 4 - jedinstveni matični broj korisnika rente (izvor podataka: osobna karta ); –kolona 5 - adresa i broj telefona: upisuje se adresa stanovanja korisnika (ili primatelja) rente i broj telefona (izvor podataka: korisnik ili primatelj rente); –kolona 6 - dan, mjesec i godina početka trajanja privremene rente: upisuje se dan, mjesec i godina početka trajanja rente, (izvor podataka: pravosnažna sudska presuda, odluka društva); –kolona 7 - dan, mjesec i godina isteka privremene rente: upisuje se dan, mjesec i godina isteka rente (izvor podataka: pravosnažna sudska presuda, odluka društva, drugi potrebni dokumenti od korisnika ili staratelja korisnika rente); –kolona 8 - iznos mjesečne rente-privremena renta: upisuje se iznos mjesečne rente (izvor podataka: pravosnažna sudska presuda, odluka društva); –kolona 9 - dan, mjesec i godina početka trajanja doživotne rente: upisuje se dan, mjesec i godina početka trajanja rente (izvor podataka: pravosnažna sudska presuda, odluka društva, drugi dokumenti). Istek doživotne rente određen je Tablicama smrtnosti; –kolona 10 - iznos mjesečne rente-doživotna renta: upisuje se iznos mjesečne rente (izvor podataka: pravosnažna sudska presuda, odluka društva); –kolona 11 - kapitalizirani iznos rente na dan 31.12. prethodne (ili u toku tekuće) godine: upisuje se kapitalizirani iznos rente na dan 31.12. prethodne godine, ako je renta isplaćivana u toku prethodne godine, odnosno kapitalizirani iznos rente koji je u toku tekuće godine obračunat radi utvrđivanja ukupne rentne štete, sa kojom je zatvorena Knjiga šteta prve prijave te štete, u odnosu na tu štetu (izvor podataka: Knjiga renti iz prethodne godine, odnosno utvrđena ukupna rentna šteta); –kolona 12 - iznos ukupno isplaćenih mjesečnih renti u tekućoj godini: upisuje se ukupni zbir svih mjesečnih renti isplaćenih u toku tekuće godine zajedno sa direktnim sudskim i drugim troškovima servisiranja rente (izvor podataka: izvod banke); –kolona 13 - direktni sudski i drugi troškovi servisiranja rente: upisuju se svi direktni sudski i drugi troškovi koji u toku tekuće godine nastanu po zahtjevu za povećanje ili preinačenje rente (izvor podataka: izvod banke); –kolona 14 - kapitalizirani iznos rente na dan 31.12. tekuće godine: upisuje se kapitalizirani iznos (ostatka) rente koji se obračunava na dan 31.12. tekuće godine, a koji (na primjer, kod privremene rente) može iznositi samo jedan, na dan 31.12. tekuće godine neplaćeni mjesečni iznos rente; –kolona 15 - napomena:upisuju se pojedinačno, mjesečni plaćeni iznosi rente, koji se, prilikom zatvaranja Knjige renti, sabiraju i zajedno sa iznosom troškova iz kolone 12, upisuju u kolonu 11, pri čemu se u ovoj koloni mogu upisati i ostale zabilješke važne za isplatu i servisiranje rente. Zatvaranje rentne štete u Knjizi šteta prve prijave štete vrši se na dan početka plaćanja mjesečnih rentnih iznosa koji do toga dana nisu dospjeli da se plate. Ovaj dan je utvrđen pravosnažnom sudskom presudom ili odlukom društva. Navedenog dana utvrđuje se ukupna rentna šteta za taj broj štete koja uključuje sudske i ostale direktne troškove obrade štete i eventualne zatezne kamate, koje je do dana upisa rente u Knjigu renti, trebalo platiti i kapitalizirani iznos rente, počev od dana upisa pa sve dok traju zakonski uslovi. Na ovaj način utvrđena ukupna rentna šteta upisuje se u kolonu 19 Knjige šteta prve prijave štete, pri čemu se u koloni 18 upisuje da tum isplate odmah plativog dijela štete. Time je Knjiga šteta prve prijave štete, u odnosu na ovu rentnu štetu, zatvorena. Naprijed utvrđena ukupna rentna šteta jednaka je ukupnoj obavezi društva po toj rentnoj šteti kada se, u slučaju doživotne rente (ili eventualno i privremene), na dan njenog utvrđivanja i kapitalizirani iznos isplati. U svakom drugom slučaju ukupna rentna šteta je samo približna procjena. Navedenoj približnosti posebno doprinosi kapitalizirani iznos privremene rente, jer vrijeme trajanja rente može biti promjenljivo. Pored toga i doživotna renta se u toku trajanja može mijenjati. Knjiga renti otvara se 01.01. tekuće godine za tekuću godinu tako što se podaci iz kolona: 2,3,4,5,6,7,8,9 i 10. svih neisteklih renti u Knjizi renti prethodne godine prepišu u odgovarajuće kolone otvorene Knjige renti za tekuću godinu, pri čemu se kapitalizirani iznos iz kolone 14 Knjige renti za predhodnu godinu upisuje u kolonu 11. U redu koji slijedi iza reda u kojem je upisana posljednja renta u toku tekuće godine, a prije zaključenja Knjige renti, upisuju se zbirovi iznosa koji su upisani u kolonama: 11, 12, 13. i 14. Knjiga renti zaključuje se na dan 31.12. tekuće godine, sa posljednjim rednim brojem na kojem su upisani podaci o renti. Zaključenje ovjerava odgovorna osoba koja je vodila Knjigu renti (ime i prezime, potpis i pečat društva). Knjiga renti se zatvara 31.12. tekuće godine, kada su u sve kolone za svaku neisteklu rentu upisani odgovarajući podaci. Kod istekle rente kolona 14 ostaje prazna. 5. Knjiga inostranih šteta i štete zelene karte Knjiga inostranih šteta i šteta zelene karte razlikuje se od Knjige šteta samo po načinu upisivanja broja štete u nju. Broj štete je prvi slobodan broj iz odgovarajuće Knjige šteta. Novčani iznosi upisuje se u konvertibilnim markama (KM). 6. Knjiga uslužnih šteta Uslužne štete, koje društvo rješava za račun drugih društava, upisuju se u Knjigu uslužnih šteta. Knjiga uslužnih šteta sadrži kolone i redove koji su jednaki kolonama i redovima u Knjizi šteta i u Knjizi inostranih šteta. Redni broj u Knjizi uslužne štete predstavlja ujedno i broj uslužne štete. Troškovi učinjeni prilikom rješavanja uslužne štete upisuju se u kolonu 26. U ostale kolone upisuju se podaci raspoloživi u procesu rješavanja štete, sa obveznim upisivanjem u koloni 27. naziva društva za čiji se račun šteta rješava. Postupak rješavanja uslužnih šteta regulira se ugovorom između društva koje štetu uslužno rješava i društva za čiji se račun ta šteta rješava. 7. Pomoćna knjiga šteta Pomoćna knjiga šteta formira se kod rješavanja složenih šteta i šteta u sporu i sadrži najmanje slijedeće kolone: –kolona 1 - redni broj; –kolona 2 - broj štete: upisuje se broj štete pod kojim je ista upisana u Knjigu šteta; –kolona 3 - da tum nastanka štete: upisuje se da tum iz Knjige šteta; –kolona 4 - da tum prijave štete: upisuje se da tum iz Knjige šteta; –kolona 5 - da tum prve tužbe oštećenog radi naknade štete sudskim putem: upisuje se da tum dostave tužbe društvu; –kolona 6 - prezime i ime oštećenika-podnositelja tužbe: upisuje se ime i prezime/firma, adresa/sjedište i broj telefona, JMB/ID broj oštećenika-podnositelja tužbe; –kolona 7 - vrsta štete: upisuje se naziv osiguranog objekta ili interesa (za motorno vozilo: vrsta vozila, registarski broj i broj šasije) oštećenika; –kolona 8 - broj po lice štetnika i trajanje osiguranja: prepisuje se iz Knjige šteta –kolona 9 - zahtjevani iznos naknade štete; –kolona 10 - rezervirani iznos štete na kraju periodičnog ili godišnjeg obračuna; –kolona 11 - iznos obrađene štete: da tum obrade štete, iznos štete, iznos kamata, iznos troškova obrade štete i kapitalizirani iznos rente; –kolona 12 - da tum isplate štete; –kolona 13 - ukupno isplaćeni iznos štete; –kolona 14 - napomena. Društvo može pored navedenih kolona otvoriti i dodatne kolone u cilju efikasnijeg rješavanja složenih odnosno šteta u sporu. FEDERALNI ZAVOD ZA PENZIJSK O/ MIROVINSKO I INVALI DSKO OSIGURAWE Na osnovu člana 45. stav 2. i člana 46. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06 i 4/09), direktor Federalnog zavoda za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje izdaje SAOPĆENJE O KOEFICIJENTIMA ZA VALORIZACIJU PLAĆA KOD UTVRĐIVANJA PENZIJ SKOG OSNOVA ZA OSIGURANIKE KOJI PRAVO NA PENZIJU OSTVARUJU U 2009. GODINI 1.Za osiguranike koji pravo na penziju ostvaruju u 2009. godini, kod utvrđivanja penzijskog osnova plaće, odnosno osnovice osiguranja iz perioda od 1966. do 2008. godine valorizuju se uz primjenu slijedećih koeficijenata: PLAĆE IZ GODINE KOEFICIJENT ZA VALORIZACIJU 1966. 33.486.943.164,363 1967. 30.068.965.517,241 1968. 27.352.572.145,546 1969. 23.851.203.501,094 1970. 19.446.922.390,723 1971. 15.935.672.514,620 1972. 13.797.468.354,430 1973. 11.701.556.629,093 1974. 9.167.367.535,744 1975. 7.525.025.888,851 1976. 6.610.066.707,095 1977. 5.694.879.832,811 1978. 4.667.094.840,505 1979. 3.973.027.155,094 1980. 3.258.107.906,143 1981. 2.412.838.959,602 1982. 1.862.929.413,775 1983. 1.447.927.736,451 1984. 1.030.586.678,013 1985. 590.114.233,122 1986. 294.514.995,947 1987. 149.329.387,750 1988. 54.758.735,023 1989. 3.379.844,961 1990. 644.589,001 1991. 382.859,150 1996. 1,269 1997. 0,819 1998. 0,662 1999. 0,582 2000. 1,000 2001. 1,000 2002. 1,000 2003. 1,000 2004. 1,000 2005. 1,000 2006. 1,000 2007. 1,000 2008. 1,000 2.Ovo saopćenje objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj FZ-01-201/09 23. februara/veljače 2009. godine Sarajevo Direktor Adem Borić, s. r. FEDERALNA DIREKCIJA ZA CIVILNU AVIJACIJU/ZRAKOPLOVSTVO Na osnovu člana 30. Pravilnika o javnim nabavkama broj 10-1-02-1-288-1/05 od 11. marta 2005. godine i Rješenja federalnog ministra prometa i komunikacija 03/2-34-1-104-1/07 od 5. aprila 2007. godine, direktor Federalne direkcije za civilnu avijaciju-zrakoplovstvo donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMI SIJE ZA PROCES PROVOĐENJA PREGOVARAČKOG P OSTUPKA BEZ OBJAVLJIVANJA OBAVJEŠTENJA O NABAVCI Član 1. U Komisiju za proces provođenja pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci elektro i ra dio instalacionog materijala za potrebe Centra kontrole zračnog prometa Mostar Federalne direkcije za civilnu avijaciju - Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo, imenuju se: 1.ARPAD SALAI, predsjednik 2.PETAR OBRADOVIĆ, član 3.BOJANA RADIVOJEVIĆ, član Za sekretara Komisije imenuje se: ANA CVITANOVIĆ. Član 2. Imenovana lica iz člana 1. ovog Rješenja dužna su postupati u skladu sa odredbama ZJN BiH, podzakonskim aktima i Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 3. Zadatak Komisije je da utvrdi plan rada Komisije, izradi metodologiju za ocjenjivanje ponuda, obavi pregovore, otvori prispjele ponude/zahtjeve, sačini zapisnik o otvaranju ponuda/ zahtjeva, ocijeni prispjele ponude/zahtjeve i sačini izvještaj o radu i daje preporuku za dodjelu ugovora na način propisan članom 45. Pravilnika o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Zadatak sekretara Komisije su administrativni poslovi, priprema zapisnike sa sastanka Komisije, izvještaj o radu Komisije i prikupljanje saglasnosti, dokumentovanje i drugi poslovi po zahtjevu predsjednika Komisije. Član 4. Rok za izvršenje zadataka iz člana 3. je 31. 3. 2009. godine. Član 5. Ovlaštenja Komisije za izvršenje zadataka iz člana 3. ovog Rješenja su: –direktna korespondencija sa ponuđačima vezano za pojašnjenja ponuda/zahtjeva sa pravom na ovjeru doku - menata potpisanih od strane predsjednika Komisije, –ovlaštenja za pregovaranje. Član 6. Članovi i njihovi zamjenici iz člana 1. ovog Rješenja dužni su potpisati izjavu o nepristrasnosti i povjerljivosti u odnosu na ponuđače koja je sastavni dio ovog Rješenja, a u skladu sa Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju - Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 7. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja. Broj 10-1-27-63-270-3/09 23. februara/veljače 2009. godine Mostar Direktor Amadeo Mandić, s. r. USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u predmetu broj AP 2421/06, rješavajući apelaciju Radislava Milivojevića, na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59 stav 2 alineja 2, člana 61 st. 1, 2 i 3 i člana 76 stav 2 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05 i 64/08), u sastavu: Seada Palavrić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Valerija Galić, potpredsjednica Krstan Simić, sudija Mirsad Ćeman, sudija na sjednici održanoj 28. oktobra 2008. godine donio je ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU 1 Djelimično se usvaja apelacija Radislava Milivojevića. Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu qudskih prava i osnovnih sloboda, u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku u postupku pred Osnovnim sudom u Bawoj Luci u predmetu broj P-1920/98. Na osnovu člana 74 stav 4 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalaže se Osnovnom sudu u Bawoj Luci da hitno, bez daqnjeg odlagawa, završi postupak u predmetu broj P-1920/98 u skladu sa članom II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu qudskih prava i osnovnih sloboda. Nalaže se Osnovnom sudu u Bawoj Luci da u roku od 90 dana od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o mjerama koje su preduzete s ciljem da se izvrši ova odluka, u skladu sa članom 74 stav 5 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Nalaže se Vladi Republike Srpske da, u skladu sa članom 76 stav 2 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Radislavu Milivojeviću u roku od 90 dana od dana dostavljanja ove odluke isplati iznos od 1.500,00 KM na ime nematerijalne štete zbog toga što sudska odluka nije donesena u razumnom roku. Odbija se kao neosnovana apelacija Radislava Milivojevića podnesena zbog toga što u predmetu Osnovnog suda u Bawoj Luci broj P-1920/98 sudska odluka nije donesena u razumnom roku u odnosu na povredu prava na nediskriminaciju iz člana II/4 Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14 Evropske konvencije za zaštitu qudskih prava i osnovnih sloboda. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine". OBRAZLOŽEWE I. Uvod 1. Radislav Milivojević (u daqnjem tekstu: apelant) iz Banje Luke, kog zastupa Miqkan Pucar, advokat iz Banje Luke, podnio je 14. avgusta 2006. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Ustavni sud) apelaciju zbog toga što u predmetu Osnovnog suda u Bawoj Luci broj P-1920/98 sudska odluka nije donesena u razumnom roku (u daqnjem tekstu: Osnovni sud). II. Postupak pred Ustavnim sudom 2. Na osnovu člana 22 st. 1 i 2 Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda i Pravobranilaštva Republike Srpske (u daqnjem tekstu: Pravobranilaštvo RS) zatraženo je 18. avgusta 2006. godine i 16. juna 2008. godine da dostave odgovor na apelaciju. 3. Odgovor na apelaciju Osnovni sud je dostavio 4. septembra 2006. godine, a Pravobranilaštvo RS 1. jula 2008. godine. Osnovni sud je 19. septembra 2008. godine dostavio na uvid spis tog suda broj P-1920/98. 4. Na osnovu člana 26 stav 2 Pravila Ustavnog suda, odgovori Osnovnog suda i Pravobranilaštva RS dostavljeni su apelantu 25. septembra 2008. godine. III. Činjenično stanje 5. Činjenice predmeta koje proizilaze iz apelantovih navoda i dokumenata koji su predočeni Ustavnom sudu mogu da se sumiraju na sljedeći način. 6. Apelant je 28. jula 1998. godine podnio tužbu protiv Republike Srpske, Ministarstva odbrane Republike Srpske i Vojske Republike Srpske (u daqnjem tekstu: tužena) radi naknade štete. U tužbi je naveo da je 26. avgusta 1992. godine na Bijelom Brdu, kao pripadnik VP 22568, prilikom borbenih zadataka u sukobu sa neprijateqskim snagama od gelera zadobio povrede u predjelu vratnih pršljenova. 7. U predmetnom postupku održana su četiri ročišta, i to 28. septembra 1999. godine, 24. januara 2000. godine, 17. oktobra 2000. godine i 9. oktobra 2002. godine. Apelant je prisustvovao svakom od zakazanih ročišta. 8. Apelant je podnescima koji su primljeni u Sud 22. oktobra 1998. godine, 21. januara i 9. avgusta 1999. godine, 10. marta, 29. maja i 11. avgusta 2000. godine, 30. maja i 1. avgusta 2001. godine, te 4. juna 2002. godine, urgirao da se rasprava zakaže što hitnije. 9. Nakon što je stupio na snagu Zakon o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete koja je nastala u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. godine do 19. juna 1996. godine ("Službeni glasnik RS" broj 103/05, u daqnjem tekstu: Zakon o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete), koji je stupio na snagu 29. novembra 2005. godine predmetni spis je Dopisom Osnovnog suda broj Su-2588/05 od 6. decembra 2005. godine dostavljen Pravobranilaštvu RS-a da bi se postiglo vansudsko poravnanje. 10. Zakqučkom Pravobranilaštva RS broj Un-271/06 od 11. decembra 2006. godine obustavljen je postupak vansudskog poravnawa sa apelantom. Iz obrazložewa zakqučka slijedi da je u predmetnom postupku 11. decembra 2006. godine održana rasprava na koju je pristupio apelantov punomoćnik. Na navedenoj raspravi apelantov punomoćnik se izjasnio da nije saglasan sa zakqučenjem koje je ponuđeno vansudskim poravnanjem. Stoga je u konkretnom slučaju primijenjena odredba člana 10 Zakona o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete kojom je izričito propisano da će se zakqučkom obustaviti postupak ukoliko podnosilac zahtjeva ne prihvati poravnanje. 11. Pravobranilaštvo RS-a je 6. decembra 2007. godine vratilo predmetni spis Osnovnom sudu na daqnje postupanje. IV. Apelacija a) Navodi iz apelacije 12. Apelant navodi da mu je u dosadašnjem dijelu postupka po njegovom tužbenom zahtjevu povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu qudskih prava i osnovnih sloboda (u daqnjem tekstu: Evropska konvencija), kao i pravo na nediskriminaciju iz člana II/4 Ustava Bosne i Hercegovine. Smatra da je u predmetnom postupku nepostupanjem suda u periodu koji je duži od osam godina do podnošewa predmetne apelacije povrijeđeno njegovo pravo na pristup sudu. Apelant je naveo 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 12/09 relevantne odredbe Zakona o parničnom postupku u pogledu rokova u kojima je sud dužan da u postupku preduzima odgovarajuće procesne radnje. Traži da Ustavni sud naloži Osnovnom sudu da preduzme sve zakonom propisane parnične radnje kako bi se što hitnije donijela odluka u konkretnom slučaju. Takođe postavlja zahtjev za kompenzaciju zbog nepostupawa Osnovnog suda u iznosu od 500,00 KM za svaku godinu za koju redovni sud odgađa da donese odluku. b) Odgovor na apelaciju 13. U svom odgovoru na apelaciju Osnovni sud navodi procesne radnje koje je preduzeo u navedenom predmetu. Ističe da je u toku postupka donesen Zakon o utvrđivanju i načinu izmirewa unutrašnjeg duga Republike Srpske ("Službeni glasnik RS" broj 63/04). Pri tome se Sud pozvao na odredbu člana 19 stav 1 navedenog zakona kojom je propisano da će način i rokovi za verifikovanje pojedinačnih potraživawa po osnovu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava, biti regulisani posebnim zakonom. U smislu navedenog, kao poseban zakon donesen je Zakon o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete. Odredbom člana 4 navedenog zakona propisano je da se postupak priznavawa prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete koja je nastala za vrijeme ratnih dejstava u predmetima koji nisu pravosnažno okončani sprovodi vansudskim poravnanjem kod Pravobranilaštva RS-a. Konstatovano je da je pomenuti zakon stupio na snagu 29. novembra 2005. godine. Dalje, Osnovni sud je naveo da je uz Dopis broj SU-2588/05 od 6. decembra 2005. godine predmetni spis (s obzirom da nije bio okončan shodno članu 5 Zakona o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete) zajedno sa još 6.835 drugih spisa dostavio na nadležni postupak Pravobranilaštvu RS-a, sjedište zamjenika Bawa Luka. 14. U odgovoru Pravobranilaštva RS-a navodi se da je nakon podnošewa apelantove tužbe donesen Zakon o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete. Navedeni zakon je u članu 5 propisao da se predmeti u postupcima za naknadu ratne štete koji se vode kod sudova ustupaju nadležnom pravobrani - laštvu u roku od 30 dana od dana stupawa na snagu pomenutog zakona, s tim što se pod ratnom štetom podrazumijeva materijalna i nematerijalna šteta nastala u periodu ratnog stawa i neposredne ratne opasnosti. Istaknuto je da su sudovi shodno navedenom zakonu takve predmete ustupili Pravobranilaštvu RS-a s ciljem da se sprovede postupak poravnawa. Pravobranilaštvo RS-a navelo je radnje koje je sprovelo u konkretnom slučaju, te predložilo da se predmetna apelacija odbije jer ne postoji povreda ustavnih prava na koja apelant ukazuje u apelaciji. V. Relevantni propisi 15. Zakon o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/77, 36/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90 i 35/91, te "Službeni glasnik Republike Srpske" br. 17/93, 14/94 i 32/94) "Član 10 Sud je dužan da nastoji da sprovede postupak bez odugovlačewa i sa što manje troškova i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku." 16. Zakon o parničnom postupku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 58/03 i 85/03) "Član 10 Sud je dužan da postupak sprovede bez odugovlačewa i sa što manje troškova i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku." 17. Zakon o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 103/05) "Član 4 Postupak za priznavanje prava koja su predviđena ovim zakonom, u predmetima koji nisu pravosnažno okončani, sprovodi se vansudskim poravnanjem (u daqnjem tekstu: poravnanje) kod Pravobranilaštva Republike Srpske. Član 10 Nadležni or gan iz člana 4 ovog zakona donijeće rješenje ako ocijeni da je zahtjev neosnovan, odnosno donijeće zakqučak da obustavi postupak ukoliko podnosilac zahtjeva ne prihvata poravnanje. Na rješenje, odnosno zakqučak iz stava 1 ovog člana podnosilac zahtjeva može da uloži prigovor Ministarstvu pravde, u roku od osam dana od dana njegovog prijema. Prigovor razmatra i pripravlja predlog za rješavanje komisija koju imenuje Vlada Republike Srpske, a odluku donosi Ministarstvo pravde. Odluka Ministarstva pravde je konačna. Protiv odluke Ministarstva pravde može da se pokrene upravni spor." VI. Dopustivost 18. U skladu sa članom VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitawima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kog suda u Bosni i Hercegovini. 19. U skladu sa članom 16 stav 1 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može da razmatra apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se wome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio. 20. U smislu člana 16 stav 3 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud izuzetno može da razmatra apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiqna kršewa prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. 21. U kontekstu apelacione nadležnosti Ustavnog suda iz člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, izraz "presuda" mora široko da se tumači. Taj izraz ne treba samo da ukqučuje sve vrste odluka i rješewa već i nedostatak donošewa odluke kada se za takav nedostatak utvrdi da je neustavan (vidi Odluku Ustavnog suda broj U 23/00 od 2. februara 2001. godine, objavljenu u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 10/01). 22. Apelant navodi da je u konkretnom slučaju došlo do povrede prava na pristup sudu zbog toga što Osnovni sud nije preduzeo radnje s ciljem da procesira njegove tužbe i donese odluku. Uvidom u predmetni spis Ustavni sud je našao da je Osnovni sud preduzimao određene procesne radnje u kojima je učestvovao i sam apelant. Stoga, uzimajući u obzir apelantov zahtjev da se predmetni slučaj što prije okonča, Ustavni sud predmetnu apelaciju tumači tako da ona pokreće pitanje kršewa prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije zbog nedonošewa sudske odluke u razumnom roku. 23. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zakqučuje da je predmetna apelacija dopustiva. VII. Meritum 24. Apelant smatra da je nepostupanjem suda u ovom predmetu povrijeđeno njegovo ustavno pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije, kao i pravo na nediskriminaciju iz člana II/4 Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14 Evropske konvencije. A) Pravo na pravično suđenje 25. Član II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: "Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju qudska prava i osnovne slobode iz stava 2 ovog člana, a ona obuhvataju: Š...Ć e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom." Član 6 stav 1 Evropske konvencije u prvoj rečenici ustanovljava da: "1. Prilikom utvrđivawa građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom." 26. Predmetni postupak odnosi se na naknadu štete. Dakle, radi se o zahtjevu da se u sporu o građanskom pravu dobije konačna sudska odluka u razumnom roku, te je član 6 stav 1 Evropske konvencije u ovom predmetu primjenqiv. 27. Polazeći od kriterijuma koji su utvrđeni praksom Evropskog suda za qudska prava, Ustavni sud ističe da se razumnost trajawa postupka ocjenjuje u svjetlu svih okolnosti predmeta, uzimajući u obzir posebno složenost predmeta, ponašanje strana u postupku, s jedne strane, i suda i javnih vlasti s druge strane, kao i važnost onoga što se za apelanta dovodi u pitanje u sporu (vidi Evropski sud za qudska prava, Vernillo protiv Francuske, presuda od 20. februara 1981. godine, serija A, broj 198, stav 30; Zim mer mann i Steiner protiv Švicarske, presuda od 13. jula 1983. godine, stav 24). a) Pe riod koji se uzima u obzir 28. Ustavni sud podsjeća na konstantnu praksu organa Evropske konvencije u odnosu na predmete o dužini postupka, gdje su postupci pokrenuti prije nego što su organi Evropske konvencije zasnovali svoju vremensku nadležnost. Organi Evropske konvencije smatraju da pe riod koji se uzima u obzir za svrhu žalbe u pogledu dužine trajawa postupka počinje danom kad je zasnovana wihova vremenska nadležnost - u ocjewivanju razumnosti vremena koje je prevazišlo taj da tum mora da se uzme u obzir stadijum postupka koji je dostignut tog datuma (vidi Evropski sud za qudska prava, Foti i drugi protiv Italije, presuda od 10. decembra 1982. godine serija A, broj 56, stav 53; Styranowski protiv Poqske, broj 28616/95 ECHR 1998-VIII). 29. U konkretnom slučaju, tužba je podnesena 28. jula 1998. godine. Shodno tome, navedeni pe riod spada u nadležnost Ustavnog suda, s obzirom da je postupak započeo nakon 14. decembra 1995. godine, tj. nakon što je Ustav Bosne i Hercegovine stupio na pravnu snagu. Stoga, Ustavni sud nalazi da predmetni postupak traje 10 godina i tri mjeseca, te da još uvijek nije okončan. b) Složenost predmeta 30. U vezi sa ocjenom da li je neki predmet složen, Evropski sud za qudska prava daje značaj izvjesnom broju faktora poput prirode činjenica koje treba da se utvrde (Evropski sud za qudska prava, Dobbertin protiv Francuske, presuda od 25. februara 1993. godine, serija A, broj 256-D, str. 117). Složenost može da se tiče činjenica i pravnih pitawa (Evropski sud za qudska prava, Lorenzi, Bernardini and Gritti protiv Italije, presuda od 27. februara 1992. godine, serija A, broj 231-G, str. 75). Ustavni sud smatra da u konkretnom predmetu priroda činjenica, kao i pravna pitawa koja su relevantna za rješavanje, nisu tako složena da bi to bio razlog što predmetni postupak nije okončan u periodu dužem od 10 godina. c) Ponašanje apelanta 31. Ustavni sud ističe da u građanskim predmetima utvrđivanje da li je odluka donesena u razumnom roku zavisi od ponašawa strane koja učestvuje u postupku (vidi Evropska komisija za qudska prava, No. 11541/85 O.I. 70). 32. U skladu sa navedenim, Ustavni sud će ispitati apelantovo ponašanje u ovom predmetu. S tim u vezi, Ustavni sud konstatuje da je apelant u predmetnom postupku pristupio na sva ročišta. Na navedenim ročištima apelant je od suda tražio da se sprovede dokaz medicinskim vještačenjem, kao i da sud pribavi odgovarajuće podatke od njegove bivše radne organizacije i od nadležnog fonda PIO. Apelant je takođe, na ročištu održanom 9. oktobra 2002. godine, precizirao svoj tužbeni zahtjev. Međutim, apelant je u više navrata svojim podnescima urgirao da se što brže rješava njegov predmet. 33. Ustavni sud ne može u konkretnom slučaju da zakquči da je apelant svojim ponašanjem doprinio da predmetni postupak traje preko 10 godina, čak i ako se uzmu u obzir apelantova tražewa da sud izvede odgovarajuće dokaze. d) Ponašanje suda 34. Ustavni sud zakqučuje da su u predmetnom postupku održana četiri ročišta. Zadnje ročište održano je 9. oktobra 2002. godine. U toku predmetnog postupka sud je, na apelantov predlog, sproveo dokaz medicinskim vještačenjem, te tražio od apelantove bivše radne organizacije i nadležnog fonda PIO odgovarajuće podatke s ciljem da riješi predmet. Nakon stupawa na snagu Zakona o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete, koji je stupio na snagu 29. novembra 2005. godine, predmetni spis je 6. decembra 2005. godine dostavljen na postupak Pravobranila štvu RS-a. Pravobranilaštvo RS-a je u navedenom predmetu zakazalo usmenu raspravu 11. decembra 2006. godine, dakle godinu dana nakon što je predmet primilo od Osnovnog suda, te je tada zakqučeno da se obustavi postupak vansudskog poravna wa. Predmet je vraćen Osnovnom sudu 6. decembra 2007. godine. Dakle, predmetni spis se nalazio kod Pravobranilaštva RS-a u periodu od dvije godine. Nakon što je navedeni spis vraćen, Osnovni sud u predmetu nije preduzeo niti jednu procesnu radnju. 35. Ustavni sud naglašava da je u konkretnom slučaju 23. jula 2004. godine stupio na snagu Zakon o utvrđivanju i načinu izmirewa unutrašnjeg duga Republike Srpske. Odredbom člana 19 stav 1 navedenog zakona propisano je da će se način i rokovi verifikovawa pojedinačnih potraživawa na osnovu materijalne i nematerijalne štete koja je nastala u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. godine do 19. juna 1996. godine regulisati posebnim zakonom. U tom smislu, 29. novembra 2005. godine na snagu je stupio, kao poseban zakon, Zakon o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete. Na osnovu odredbe člana 5 tog zakona Osnovni sud je predmetni spis dostavio Pravobranilaštvu RS-a na nadležni postupak. Uzimajući u obzir navedeno, Ustavni sud smatra da opravdano, u periodu od stupawa na snagu navedenih zakona pa dok Pravobranilaštvo RS-a nije vratilo spis Osnovnom sudu, u predmetnom slučaju nije moglo da se postupa. Međutim, od momenta kad je podnesena tužba do 23. jula 2004. godine prošlo je skoro šest godina a da Osnovni sud nije okončao predmetni postupak. S tim u vezi Ustavni sud smatra da je odredbom člana 10 ZPP-a izričito propisano da je sud dužan da postupak sprovede bez odugovlačewa i sa što manje troškova i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. Stoga, i pored apelantovog tražewa da se izvode dokazi, te precizirawa apelantovog tužbenog zahtjeva, shodno mišljenju Ustavnog suda, Osnovni sud u konkretnom slučaju nije iskoristio svoja ovlašćewa i obaveze iz ZPP-a da se predmetni postupak okonča u što kraćem roku. Dalje, Osnovni sud ni nakon toga što je Pravobranilaštvo RS-a dostavilo spis, u periodu od devet mjeseci, u predmetnom postupku nije preduzeo niti jednu procesnu radnju. Takođe, pored navedenog, Ustavni sud ističe da se predmetni spis nalazio kod Pravobranilaštva RS-a u periodu od dvije godine. 36. Stoga, uzimajući u obzir sve navedene faktore, Ustavni sud smatra da vrijeme trajawa predmetnog postupka ne zadovoljava princip "razumnog roka" iz člana 6 stav 1 Evropske konvencije. Shodno tome, Ustavni sud zakqučuje da je u ovom slučaju, zbog nedonošewa odluke u razumnom roku o apelantovoj tužbi od 28. jula 1998. godine, došlo do povrede apelantovog prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije. Pitanje kompenzacije 37. Apelant je zatražio da mu se naknadi šteta zbog dužine trajawa parničnog postupka. Prema članu 76 stav 2 Pravila Ustavnog suda Ustavni sud može izuzetno, na apelantov zahtjev, da odredi naknadu za nematerijalnu štetu. Međutim, Ustavni sud podsjeća da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, nakna - du nematerijalne štete određuje u simboličnom smislu u posebnim slučajevima kršewa zagarantovanih qudskih prava i sloboda. 38. Prilikom odlučivawa o apelantovom zahtjevu da mu se naknadi nematerijalna šteta Ustavni sud upućuje na ranije utvrđen princip određivawa visine naknade štete u ovakvim slučajevima (vidi Odluku Ustavnog suda broj AP 938/04, objavlje nu u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 20/06, st. 48-51). Shodno utvrđenom principu, apelantu bi za svaku godinu odgađawa donošewa odluke trebalo da se isplati iznos od približno 150 KM. Imajući u vidu da postupak povodom apelantove tužbe još uvijek traje i da je neizvjesno kad će biti okončan, Ustavni sud smatra da ukupan iznos koji apelantu treba da se isplati na ime nematerijalne štete, zbog nedonošewa odluke, iznosi 1.500,00 KM. Ovaj iznos apelantu je dužna da isplati Vlada Republike Srpske u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke. B) Pravo na zabranu diskriminacije 39. Član II/4 Ustava Bosne i Hercegovine glasi: "Uživanje prava i sloboda, predviđenih u ovom članu ili u međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, obezbije đeno je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskrimi - nacije po bilo kojoj osnovi kao što je pol, rasa, boja, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno i socijalno porijeklo ili povezanost sa nacionalnom mawinom, imovina, rođenje ili drugi status." 40. Član 14 Evropske konvencije glasi: "Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza sa nekom naci - onalnom mawinom, imovno stanje, rođenje ili drugi sta tus". 41. Shodno praksi Evropskog suda za qudska prava, diskriminacija nastupa ako se lice ili grupa lica, koji se nalaze u analognoj situaciji, različito tretiraju na osnovu pola, rase, boje, jezika, vjere (...) u pogledu uživawa prava iz Evropske konvencije, a ne postoji objektivno i razumno opravdanje za takav tretman ili upotrebu sredstava koji nisu u proporcionalnom odnosu prema željenom ciqu (vidi Evropski sud za qudska prava, Belgijski jezički slučaj, presuda od 9. februara 1967, serija A, broj 6, stav 10). Pri tome je nevažno da li je diskriminacija posljedica različitog zakonskog tretmana ili primjene samog zakona (vidi Evropski sud za qudska prava, Irska protiv Velike Britanije, presuda od 18. januara 1978, serija A, broj 25, stav 226). 42. U konkretnom slučaju, apelant samo paušalno navodi da mu je u predmetnom postupku povrijeđeno pravo na zabranu diskrimina cije. Navedenu tvrdnju apelant nije ničim potkrijepio. Stoga slije di da je apelacija u odnosu na apelantove navode o diskriminaciji iz člana II/4 Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14 Evropske konvencije neosnovana. 43. Imajući u vidu izloženo, Ustavni sud smatra da nije došlo do povrede apelantovog ustavnog prava na zabranu diskriminacije iz člana II/4 Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14 Evropske konvencije. VIII. Zakqučak 44. Činjenica da predmetni postupak nije okončan u periodu dužem od 10 godina od momenta podnošewa tužbe, te da je neizvjesno kada će i biti okončan, dovoqna je Ustavnom sudu da zakquči da je povrijeđeno apelantovo pravo na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije. S obzirom da su apelantovi navodi o diskriminaciji paušalni, Ustavni sud je zakqučio da je predmetna apelacija u odnosu na povredu prava na zabranu diskriminacije iz člana II/4 Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14 Evropske konvencije neosnovana. 45. Na osnovu člana 61 st. 1, 2 i 3 i člana 76 stav 2 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 46. Shodno članu VI/4 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić, s. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u predmetu broj AP 2421/06, rješavajući apelaciju Radislava Milivojevića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2, člana 61. st. 1, 2. i 3. i člana 76. stav 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05 i 64/08), u sastavu: Seada Palavrić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Valerija Galić, potpredsjednica Krstan Simić, sudija Mirsad Ćeman, sudija na sjednici održanoj 28. oktobra 2008. godine donio je ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU 1 Djelomično se usvaja apelacija Radislava Milivojevića. Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku u postupku pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci u predmetu broj P-1920/98. Na osnovu člana 74. stav 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalaže se Osnovnom sudu u Banjoj Luci da hitno, bez daljnjeg odlaganja, okonča postupak u predmetu broj P-1920/98 u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Nalaže se Osnovnom sudu u Banjoj Luci da u roku od 90 dana od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke, u skladu sa članom 74. stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Nalaže se Vladi Republike Srpske da, u skladu sa članom 76. stav 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Radislavu Milivojeviću u roku od 90 dana od dana dostavljanja ove odluke isplati iznos od 1.500,00 KM na ime nematerijalne štete zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku. Odbija se kao neosnovana apelacija Radislava Milivojevića podnesena zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u predmetu Osnovnog suda u Banjoj Luci broj P-1920/98 u odnosu na povredu prava na nediskriminaciju iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercego vine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine". OBRAZLOŽENJE I. Uvod 1. Radislav Milivojević (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banje Luke, kojega zastupa Miljkan Pucar, advokat iz Banje Luke, podnio je 14. augusta 2006. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) apelaciju zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u predmetu Osnovnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud), broj P-1920/98. II. Postupak pred Ustavnim sudom 2. Na osnovu člana 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda i Pravobranilaštva Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Pravobranilaštvo RS) zatraženo je 18. augusta 2006. godine i 16. juna 2008. godine da dostave odgovor na apelaciju. 3. Odgovor na apelaciju Osnovni sud je dostavio 4. septembra 2006. godine, a Pravobranilaštvo RS 1. jula 2008. godine. Osnovni sud je 19. septembra 2008. godine dostavio na uvid spis tog suda broj P-1920/98. 4. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovori Osnovnog suda i Pravobranilaštva RS dostavljeni su apelantu 25. septembra 2008. godine. 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 12/09 III. Činjenično stanje 5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način. 6. Apelant je 28. jula 1998. godine podnio tužbu protiv Republike Srpske, Ministarstva odbrane Republike Srpske i Vojske Republike Srpske (u daljnjem tekstu: tužena) radi naknade štete. U tužbi je naveo da je 26. augusta 1992. godine na Bijelom Brdu, kao pripadnik VP 22568, prilikom borbenih zadataka u sukobu sa neprijateljskim snagama od gelera zadobio povrede u predjelu vratnih pršljena. 7. U predmetnom postupku su održana četiri ročišta, i to 28. septembra 1999. godine, 24. januara 2000. godine, 17. oktobra 2000. godine i 9. oktobra 2002. godine. Apelant je prisustvovao svakom od zakazanih ročišta. 8. Apelant je podnescima primljenim u Sud 22. oktobra 1998. godine, 21. januara i 9. augusta 1999. godine, 10. marta, 29. maja i 11. augusta 2000. godine, 30. maja i 1. augusta 2001. godine, te 4. juna 2002. godine, urgirao na što hitnijem zakazivanju rasprave. 9. Nakon stupanja na snagu Zakona o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. godine do 19. juna 1996. godine ("Službe - ni glasnik RS" broj 103/05, u daljnjem tekstu: Zakon o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete), koji je stupio na snagu 29. novembra 2005. godine predmetni spis je Dopisom Osnov - nog suda broj Su-2588/05 od 6. decembra 2005. godine, dostavljen Pravobranilaštvu RS-a radi postizanja vansudskog poravnanja. 10. Zaključkom Pravobranilaštva RS broj Un-271/06 od 11. decembra 2006. godine obustavljen je postupak vansudskog poravnanja sa apelantom. Iz obrazloženja zaključka slijedi da je u predmetnom postupku 11. decembra 2006. godine održana rasprava na koju je pristupio apelantov punomoćnik. Na navedenoj raspravi apelantov punomoćnik se izjasnio da nije saglasan sa zaključenjem ponuđenog vansudskog poravnanja. Stoga je u konkretnom slučaju primijenjena odredba člana 10. Zakona o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete kojom je izričito propisano da će se zaključkom obustaviti postupak ukoliko podnosilac zahtjeva ne prihvati poravnanje. 11. Pravobranilaštvo RS-a je 6. decembra 2007. godine vratilo predmetni spis Osnovnom sudu na daljnje postupanje. IV. Apelacija a) Navodi iz apelacije 12. Apelant navodi da mu je u dosadašnjem dijelu postupka po njegovom tužbenom zahtjevu povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), kao i pravo na nediskriminaciju iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine. Smatra da je u predmetnom postupku nepostupanjem suda u periodu dužem od osam godina do podnošenja predmetne apelacije povrijeđeno njegovo pravo na pristup sudu. Apelant je naveo relevantne odredbe Zakona o parničnom postupku u pogledu rokova u kojima je sud dužan da u postupku preduzima odgovarajuće procesne radnje. Traži da Ustavni sud naloži Osnovnom sudu da preduzme sve zakonom propisane parnične radnje kako bi se što hitnije donijela odluka u konkretnom slučaju. Također postavlja zahtjev za kompenzaciju zbog nepostupanja Osnovnog suda u iznosu od 500,00 KM za svaku godinu za koju redovni sud odgađa da donese odluku. b) Odgovor na apelaciju 13. U svom odgovoru na apelaciju Osnovni sud navodi procesne radnje koje je preduzeo u navedenom predmetu. Ističe da je u toku postupka donijet Zakon o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga Republike Srpske ("Službeni glasnik RS" broj 63/04). Pri tome se Sud pozvao na odredbu člana 19. stav 1. navedenog zakona kojom je propisano da će način i rokovi verifikacije pojedinačnih potraživanja po osnovu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava, biti regulirani posebnim zakonom. U smislu navedenog, kao poseban zakon donesen je Zakon o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete. Odredbom člana 4. navedenog zakona propisano je da se postupak priznavanja prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale za vrijeme ratnih dejstava u predmetima koji nisu pravosnažno okončani provodi vansudskim poravnanjem kod Pravobranilaštva RS-a. Konstatirano je da je spomenuti zakon stupio na snagu 29. novembra 2005. godine. Dalje, Osnovni sud je naveo da je uz Dopis broj SU-2588/05 od 6. decembra 2005. godine predmetni spis (s obzirom da nije bio okončan prema članu 5. Zakona o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete) zajedno sa još 6.835 drugih spisa dostavio na nadležni postupak Pravobranilaštvu RS-a, sjedište zamjenika Banja Luka. 14. U odgovoru Pravobranilaštva RS-a se navodi da je nakon podnošenja apelantove tužbe donijet Zakon o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete. Navedeni zakon je u članu 5. propisao da se predmeti u postupcima za naknadu ratne štete koji se vode kod sudova ustupaju nadležnom pravobranilaštvu u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu spomenutog zakona, s tim što se pod ratnom štetom podrazumijeva materijalna i nematerijalna šteta nastala u periodu ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti. Istaknuto je da su sudovi prema navedenom zakonu takve predmete ustupili Pravobranilaštvu RS-a s ciljem provođenja postupka poravnanja. Pravobranilaštvo RS-a je navelo radnje koje je provelo u konkretnom slučaju, te predložilo da se predmetna apelacija odbije jer ne postoji povreda ustavnih prava na koja apelant ukazuje u apelaciji. V. Relevantni propisi 15. Zakon o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/77, 36/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90 i 35/91, te "Službeni glasnik Republike Srpske" br. 17/93, 14/94 i 32/94) "Član 10. Sud je dužan nastojati provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova i onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku." 16. Zakon o parničnom postupku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 58/03 i 85/03) "Član 10. Sud je dužan da postupak provede bez odugovlačenja i sa što manje troškova i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku." 17. Zakon o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 103/05) "Član 4. Postupak za priznavanje prava predviđenih ovim zakonom, u predmetima koji nisu pravomoćno okončani, provodi se vansudskim poravnanjem (u daljnjem tekstu: poravnanje) kod Pravobranilaštva Republike Srpske. Član 10. Mjerodavno tijelo iz člana 4. ovog zakona će donijeti rješenje ako ocijeni da je zahtjev neutemeljen, odnosno donijet će zaključak o obu - st avi postupka ukoliko podnositelj zahtjeva ne prihvaća poravnanje. Na rješenje, odnosno zaključak iz stava 1. ovog člana podnositelj zahtjeva može uložiti prigovor Ministarstvu pravde, u roku od osam dana od dana njegovog prijema. Prigovor razmatra i pripravlja prijedlog za rješavanje komisija koju imenuje Vlada Republike Srpske, a odluku donosi Ministarstvo pravde. Odluka Ministarstva pravde je konačna. Protiv odluke Ministarstva pravde može se pokrenuti upravni spor." VI. Dopustivost 18. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. 19. U skladu sa članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio. 20. U smislu člana 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. 21. U kontekstu apelacione nadležnosti Ustavnog suda iz člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, izraz "presuda" se mora široko tumačiti. Taj izraz ne treba samo uključivati sve vrste odluka i rješenja već i nedostatak donošenja odluke kada se za takav nedostatak utvrdi da je neustavan (vidi Odluku Ustavnog suda broj U 23/00 od 2. februara 2001. godine, objavljenu u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 10/01). 22. Apelant navodi da je u konkretnom slučaju došlo do povrede prava na pristup sudu zbog toga što Osnovni sud nije preduzeo radnje s ciljem da procesuira njegove tužbe i donese odluku. Uvidom u predmetni spis Ustavni sud je našao da je Osnovni sud preduzimao određene procesne radnje u kojima je učestvovao i sam apelant. Stoga, uzimajući u obzir apelantov zahtjev da se predmetni slučaj što prije okonča, Ustavni sud predmetnu apelaciju tumači tako da ona pokreće pitanje kršenja prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku. 23. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da je predmetna apelacija dopustiva. VII. Meritum 24. Apelant smatra da je nepostupanjem suda u ovom predmetu povrijeđeno njegovo ustavno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, kao i pravo na nediskriminaciju iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije. A) Pravo na pravično suđenje 25. Član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: "Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje: Š...Ć e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom." Član 6. stav 1. Evropske konvencije u prvoj rečenici ustanovljava da: "Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudomŠ...Ć." 26. Predmetni postupak se odnosi na naknadu štete. Dakle, radi se o zahtjevu da se u sporu o građanskom pravu dobije konačna sudska odluka u razumnom roku, te je član 6. stav 1. Evropske konvencije u ovom predmetu primjenjiv. 27. Polazeći od kriterija utvrđenih praksom Evropskog suda za ljudska prava, Ustavni sud ističe da se razumnost trajanja postupka ocjenjuje u svjetlu svih okolnosti predmeta, uzimajući u obzir posebno složenost predmeta, ponašanje strana u postupku, s jedne strane, i suda i javnih vlasti s druge strane, kao i važnost onoga što se za apelanta dovodi u pitanje u sporu (vidi Evropski sud za ljudska prava, Vernillo protiv Francuske, presuda od 20. februara 1981. godine, serija A, broj 198, stav 30; Zim mer mann i Steiner protiv Švicarske, presuda od 13. jula 1983. godine, stav 24). a) Pe riod koji se uzima u obzir 28. Ustavni sud podsjeća na konstantnu praksu organa Evropske konvencije u odnosu na predmete o dužini postupka, gdje su postupci pokrenuti prije nego što su organi Evropske konvencije zasnovali svoju vremensku nadležnost. Organi Evropske konven - cije smatraju da pe riod koji se uzima u obzir za svrhu žalbe u pogledu dužine trajanja postupka počinje danom zasnivanja njihove vremenske nadležnosti - u ocjenjivanju razumnosti vremena koje je prevazišlo taj da tum mora se uzeti u obzir stadij postupka koji je dostignut tog datuma (vidi Evropski sud za ljudska prava, Foti i drugi protiv Italije, presuda od 10. decembra 1982. godine serija A, broj 56. stav 53; Styranowski protiv Poljske, broj 28616/95 ECHR 1998-VIII). 29. U konkretnom slučaju, tužba je podnijeta 28. jula 1998. godine. Prema tome, navedeni pe riod spada u nadležnost Ustavnog suda, s obzirom da je postupak započeo nakon 14. decembra 1995. godine, tj. nakon što je Ustav Bosne i Hercegovine stupio na pravnu snagu. Stoga, Ustavni sud nalazi da predmetni postupak traje 10 godina i tri mjeseca, te da još uvijek nije okončan. b) Složenost predmeta 30. U vezi sa ocjenom je li neki predmet složen, Evropski sud za ljudska prava daje značaj izvjesnom broju faktora poput prirode činjenica koje treba utvrditi (Evropski sud za ljudska prava, Dobbertin protiv Francuske, presuda od 25. februara 1993. godine, serija A, broj 256-D, str. 117). Složenost se može ticati činjenica i pravnih pitanja (Evropski sud za ljudska prava, Lorenzi, Bernardini and Gritti protiv Italije, presuda od 27. februara 1992. godine, serija A, broj 231-G, str. 75). Ustavni sud smatra da u konkretnom predmetu priroda činjenica, kao i pravna pitanja koja su relevantna za rješavanje, nisu tako složena da bi to bio razlog što predmetni postupak nije okončan u periodu dužem od 10 godina. c) Ponašanje apelanta 31. Ustavni sud ističe da u građanskim predmetima utvrđivanje je li odluka donesena u razumnom roku zavisi od ponašanja strane koja učestvuje u postupku (vidi Evropska komisija za ljudska prava, No. 11541/85 O.I. 70). 32. U skladu s navedenim, Ustavni sud će ispitati apelantovo ponašanje u ovom predmetu. S tim u vezi, Ustavni sud konstatuje da je apelant u predmetnom postupku pristupio na sva ročišta. Na navedenim ročištima apelant je od suda tražio da se provede dokaz medicinskim vještačenjem, kao i da sud pribavi odgovarajuće podatke od njegove bivše radne organizacije i od nadležnog fonda PIO. Apelant je također, na ročištu održanom 9. oktobra 2002. godi - ne, precizirao svoj tužbeni zahtjev. Međutim, apelant je u više navra ta svojim podnescima urgirao na što bržem rješavanju svog predmeta. 33. Ustavni sud ne može u konkretnom slučaju zaključiti da je apelant svojim ponašanjem doprinio da predmetni postupak traje preko 10 godina, čak i ako se uzmu u obzir apelantova traženja da sud izvede odgovarajuće dokaze. d) Ponašanje suda 34. Ustavni sud zaključuje da su u predmetnom postupku održana četiri ročišta. Zadnje ročište je održano 9. oktobra 2002. godine. U toku predmetnog postupka sud je, na apelantov prijedlog, proveo dokaz medicinskim vještačenjem, te tražio od apelantove bivše radne organizacije i nadležnog fonda PIO odgovarajuće podatke s ciljem da riješi predmet. Nakon stupanja na snagu Zakona o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete, koji je stupio na snagu 29. novembra 2005. godine, predmetni spis je 6. decembra 2005. godine dostavljen na postupak Pravobranilaštvu RS-a. Pravobranilaštvo RS-a je u navedenom predmetu zakazalo usmenu raspravu 11. decembra 2006. godine, dakle godinu dana nakon što je predmet primilo od Osnovnog suda, te je tada donesen zaključak o obustavljanju postupka vansudskog poravnanja. Predmet je vraćen Osnovnom sudu 6. decembra 2007. godine. Dakle, predmetni spis se nalazio kod Pravobranilaštva RS-a u periodu od dvije godine. Nakon što je navedeni spis vraćen, Osnovni sud u predmetu nije preduzeo niti jednu procesnu radnju. 35. Ustavni sud naglašava da je u konkretnom slučaju 23. jula 2004. godine stupio na snagu Zakon o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga Republike Srpske. Odredbom člana 19. stav 1. navedenog zakona propisano je da će se način i rokovi verificiranja pojedinačnih potraživanja na osnovu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. godine do 19. juna 1996. godine regulirati posebnim zakonom. U tom smislu, 29. novembra 2005. godine na snagu je stupio, kao poseban zakon, Zakon o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete. Na osnovu odredbe člana 5. tog zakona Osnovni sud je predmetni spis dostavio Pravobranilaštvu RS-a na nadležni postupak. Uzimajući u obzir navedeno, Ustavni sud smatra da se opravdano, u periodu od stupanja na snagu navedenih zakona pa dok Pravobranilaštvo RS-a nije vratilo spis Osnovnom sudu, u predmetnom slučaju nije moglo postupati. Međutim, od momenta podnošenja tužbe do 23. jula 2004. godine prošlo je skoro šest godina a da Osnovni sud nije okončao predmetni postupak. S tim u vezi Ustavni sud smatra da je odredbom člana 10. ZPP izričito propisano da je sud dužan da postupak provede bez odugovlačenja i sa što manje troškova i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. Stoga, i pored apelantovog traženja da se izvode dokazi, te preciziranja apelantovog tužbenog zahtjeva, prema mišljenju Ustavnog suda Osnovni sud u konkretnom slučaju nije iskoristio svoje ovlasti i obaveze iz ZPP-a da se predmetni postupak okonča u što kraćem roku. Dalje, Osnovni sud ni nakon toga što je Pravobranilaštvo RS-a dostavilo spis, u periodu od devet mjeseci, u predmetnom postupku nije preduzeo niti jednu procesnu radnju. Također, pored navedenog, Ustavni sud ističe da se predmetni spis nalazio kod Pravobranilaštva RS-a u periodu od dvije godine. 36. Stoga, uzimajući u obzir sve navedene faktore, Ustavni sud smatra da vrijeme trajanja predmetnog postupka ne zadovoljava princip "razumnog roka" iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Prema tome, Ustavni sud zaključuje da je u ovom slučaju, zbog nedonošenja odluke u razumnom roku o apelantovoj tužbi od 28. jula 1998. godine, došlo do povrede apelantovog prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Pitanje kompenzacije 37. Apelant je zatražio naknadu štete zbog dužine trajanja parničnog postupka. Prema članu 76. stav 2. Pravila Ustavnog suda Ustavni sud može izuzetno, na apelantov zahtjev, odrediti naknadu za nematerijalnu štetu. Međutim, Ustavni sud podsjeća da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u simboličnom smislu u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i sloboda. 38. Prilikom odlučivanja o apelantovom zahtjevu za naknadu nematerijalne štete Ustavni sud upućuje na ranije utvrđen princip određivanja visine naknade štete u ovakvim slučajevima (vidi Odluku Ustavnog suda broj AP 938/04, objavljenu u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 20/06, st. 48-51). Prema utvrđenom principu, apelantu bi za svaku godinu odgađanja donošenja odluke trebalo isplatiti iznos od približno 150 KM. Imajući u vidu da postupak povodom apelantove tužbe još uvijek traje i da je neizvjesno kada će biti okončan, Ustavni sud smatra da ukupan iznos koji apelantu treba isplatiti na ime nematerijalne štete, zbog nedonošenja odluke, iznosi 1.500,00 KM. Ovaj iznos apelantu je dužna isplatiti Vlada Republike Srpske u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke. B) Pravo na zabranu diskriminacije 39. Član II/4. Ustava Bosne i Hercegovine glasi: "Uživanje prava i sloboda, predviđenih u ovom članu ili u među - narodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što je spol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, po ve za nost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi sta tus." 40. Član 14. Evropske konvencije glasi: "Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom konvencijom osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi sta tus." 41. Prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, diskriminacija nastupa ako se lice ili grupa lica, koji se nalaze u analognoj situaciji, različito tretiraju na osnovu spola, rase, boje, jezika, vjere (...) u pogledu uživanja prava iz Evropske konvencije, a ne postoji objektivno i razumno opravdanje za takav tretman ili upotrebu sredstava koji nisu u proporcionalnom odnosu naspram željenog cilja (vidi Evropski sud za ljudska prava, Belgijski jezički slučaj, presuda od 9. februara 1967, serija A, broj 6, stav 10). Pri tome je nevažno je li diskriminacija posljedica različitog zakonskog tretmana ili primjene samog zakona (vidi Evropski sud za ljudska prava, Irska protiv Velike Britanije, presuda od 18. januara 1978, serija A, broj 25, stav 226). 42. U konkretnom slučaju, apelant samo paušalno navodi da mu je u predmetnom postupku povrijeđeno pravo na zabranu diskriminacije. Navedenu tvrdnju apelant nije ničim potkrijepio. Stoga slijedi da je apelacija u odnosu na apelantove navode o diskriminaciji iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije neosnovana. 43. Imajući u vidu izloženo, Ustavni sud smatra da nije došlo do povrede apelantovog ustavnog prava na zabranu diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije. VIII. Zaključak 44. Činjenica da predmetni postupak nije okončan u periodu dužem od 10 godina od momenta podnošenja tužbe, te da je neizvjesno kada će i biti okončan, dovoljna je Ustavnom sudu da zaključi da je povrijeđeno apelantovo pravo na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. S obzirom da su apleantovi navodi o diskriminaciji paušalni, Ustavni sud je zaključio da je predmetna apelacija u odnosu na povredu prava na zabranu diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije neosnovana. 45. Na osnovu člana 61. st. 1, 2. i 3. i člana 76. stav 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 46. Prema članu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić, s. r. Ustavni je sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudaca, u predmetu broj AP 2421/06, rješavajući apelaciju Radislava Milivojevića, na temelju članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 59. stavak 2. alineja 2, članka 61. st. 1, 2. i 3. i članka 76. stavak 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05 i 64/08), u sastavu: Seada Palavrić, predsjednica Miodrag Simović, dopredsjednik Valerija Galić, dopredsjednica Krstan Simić, sudac Mirsad Ćeman, sudac na sjednici održanoj 28. listopada 2008. godine donio ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU 1 Djelomično se usvaja apelacija Radislava Milivojevića. Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku u postupku pred Osnovnim sudom u Banjaluci u predmetu broj P-1920/98. Na temelju članka 74. stavak 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalaže se Osnovnom sudu u Banjaluci da žurno, bez daljnjeg odlaganja, okonča postupak u predmetu broj P-1920/98 suklad - no članku II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članku 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Nalaže se Osnovnom sudu u Banjaluci da u roku od 90 dana od dana dostave ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercego vine o poduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke, sukladno članku 74. stavak 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 12/09 Nalaže se Vladi Republike Srpske da, sukladno članku 76. stavak 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Radislavu Milivojeviću u roku od 90 dana od dana dostave ove odluke isplati iznos od 1.500,00 KM na ime nematerijalne štete zbog nedonošenja sudbene odluke u razumnome roku. Odbija se kao neutemeljena apelacija Radislava Milivojevića podnesena zbog nedonošenja odluke u razumnome roku u predmetu Osnovnog suda u Banjaluci broj P-1920/98 u odnosu na povredu prava na nediskriminaciju iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercego vine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine". OBRAZLOŽENJE I. Uvod 1. Radislav Milivojević (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banjaluke, kojega zastupa Miljkan Pucar, odvjetnik iz Banjaluke, podnio je 14. kolovoza 2006. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) apelaciju zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u predmetu Osnovnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud), broj P-1920/98. II. Postupak pred Ustavnim sudom 2. Na temelju članka 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda i Pravobraniteljstva Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Pravobraniteljstvo RS) zatražena je 18. kolovoza 2006. godine i 16. lipnja 2008. godine dostava odgovora na apelaciju. 3. Odgovor na apelaciju Osnovni je sud dostavio 4. rujna 2006. godine, a Pravobraniteljstvo RS 1. srpnja 2008. godine. Osnovni je sud 19. rujna 2008. godine dostavio na uvid spis toga suda broj P-1920/98. 4. Na temelju članka 26. stavak 2. Pravila Ustavnog suda, odgovori Osnovnog suda i Pravobraniteljstva RS su dostavljeni apelantu 25. rujna 2008. godine. III. Činjenično stanje 5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i doku - menata podastrtih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način. 6. Apelant je 28. srpnja 1998. godine podnio tužbu protiv Repu - bli ke Srpske, Ministarstva obrane Republike Srpske i Vojske Republike Srpske (u daljnjem tekstu: tužena) radi naknade štete. U tužbi je naveo da je 26. kolovoza 1992. godine na Bijelom Brdu, kao pripadnik VP 22568, prigodom borbenih zadaća u sukobu sa neprijatelj skim snagama od gelera zadobio povrede u predjelu vratnih kralježaka. 7. U predmetnom su postupku održana četiri ročišta, i to 28. rujna 1999. godine, 24. siječnja 2000. godine, 17. listopada 2000. godine i 9. listopada 2002. godine. Apelant je bio nazočan svakome od zakazanih ročišta. 8. Apelant je podnescima primljenim u Sud 22. listopada 1998. godine, 21. siječnja i 9. kolovoza 1999. godine, 10. ožujka, 29. svib nja i 11. kolovoza 2000. godine, 30. svibnja i 1. kolovoza 2001. godi ne, te 4. lipnja 2002. godine, urgirao na što žurnijem zakazivanju rasprave. 9. Nakon stupanja na snagu Zakona o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale u razdoblju ratnih djelovanja od 20. svibnja 1992. godine do 19. lipnja 1996. godine ("Službeni glasnik RS" broj 103/05, u daljnjem tekstu: Zakon o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nemate rijalne štete), koji je stupio na snagu 29. studenoga 2005. godine, predmetni je spis Dopisom Osnovnog suda broj Su-2588/05 od 6. prosinca 2005. godine dostavljen Pravobranitelj stvu RS-a radi postizanja izvansudbenoga poravnanja. 10. Zaključkom Pravobraniteljstva RS broj Un-271/06 od 11. prosinca 2006. godine obustavljen je postupak vansudbenoga poravnanja sa apelantom. Iz obrazloženja zaključka slijedi kako je u predmetnome postupku 11. prosinca 2006. godine održana rasprava na koju je pristupio apelantov punomoćnik. Na navedenoj se raspravi apelantov punomoćnik izjasnio kako nije suglasan sa zaključenjem ponuđenoga vansudbenog poravnanja. Stoga je u konkretnom slučaju primijenjena odredba članka 10. Zakona o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete kojom je izričito propisano kako će se zaključkom obustaviti postupak ukoliko podnositelj zahtjeva ne prihvati poravnanje. 11. Pravobraniteljstvo RS-a je 6. prosinca 2007. godine vratilo predmetni spis Osnovnom sudu na daljnje postupanje. IV. Apelacija a) Navodi iz apelacije 12. Apelant navodi kako mu je u dosadašnjem dijelu postupka po njegovome tužbenom zahtjevu povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija), kao i pravo na nediskriminaciju iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine. Smatra da je u predmetnome postupku nepostupanjem suda u razdoblju duljem od osam godina do podnošenja predmetne apelacije povrijeđeno njegovo pravo na pristup sudu. Apelant je naveo relevantne odredbe Zakona o parničnome postupku glede rokova u kojima je sud dužan u postupku poduzimati odgovarajuće procesne radnje. Traži da Ustavni sud naloži Osnovnom sudu poduzimanje svih zakonom propisanih parničnih radnji kako bi se što žurnije donijela odluka u konkretnom slučaju. Također postavlja zahtjev za kompenzacijom zbog nepostupanja Osnovnog suda u iznosu od 500,00 KM za svaku godinu za koju redoviti sud odgađa donošenje odluke. b) Odgovor na apelaciju 13. U svome odgovoru na apelaciju Osnovni sud navodi procesne radnje koje je poduzeo u navedenome predmetu. Ističe kako je tijekom postupka donijet Zakon o utvrđivanju i načinu izmirenja unutarnjega duga Republike Srpske ("Službeni glasnik RS" broj 63/04). Pri tome se Sud pozvao na odredbu članka 19. stavak 1. navedenoga zakona kojom je propisano kako će način i rokovi verificiranja pojedinačnih potraživanja temeljem materijalne i nematerijalne štete nastale u razdoblju ratnih djelovanja, biti regulirani posebnim zakonom. U smislu navedenoga, kao zaseban zakon donesen je Zakon o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete. Odredbom članka 4. navedenoga zakona je pro pisa no kako se postupak priznavanja prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale za vrijeme ratnih djelovanja u predmetima koji nisu pravomoćno okončani provodi izvansudbenim poravna njem kod Pravobraniteljstva RS-a. Konstatirano je kako je spomenuti zakon stupio na snagu 29. studenoga 2005. godine. Dalje, Osnovni je sud naveo kako je uz Dopis broj SU-2588/05 od 6. prosinca 2005. godine predmetni spis (obzirom da nije bio okončan prema članku 5. Zakona o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete) zajedno sa još 6.835 drugih spisa dostavio na mjerodavni postupak Pravobraniteljstvu RS-a, sjedište zamjenika Banjaluka. 14. U odgovoru Pravobraniteljstva RS-a se navodi kako je nakon podnošenja apelantove tužbe donijet Zakon o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete. Navedeni je zakon u članku 5. propisao kako se predmeti u postupcima za naknadu ratne štete koji se vode kod sudova ustupaju mjerodavnom pravobraniteljstvu u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu spomenutoga zakona, s time što se pod ratnom štetom podrazu mije va materijalna i nematerijalna šteta nastala u razdoblju ratnoga stanja i neposredne ratne opasnosti. Istaknuto je kako su sudovi prema navedenome zakonu takve predmete ustupili Pravobraniteljstvu RS-a s ciljem provedbe postupka poravna nja. Pravobraniteljstvo RS-a je navelo radnje koje je provelo u konkretnome slučaju, te predložilo da se predmetna apelacija odbije jer ne postoji povreda ustavnih prava na koja apelant ukazuje u apelaciji. V. Relevantni propisi 15. Zakon o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/77, 36/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90 i 35/91, te "Službeni glasnik Republike Srpske" br. 17/93, 14/94 i 32/94) "Članak 10. Sud je dužan nastojati provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova i onemogućiti svaku zlouporabu prava koja strankama pripadaju u postupku." 16. Zakon o parničnom postupku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 58/03 i 85/03) "Članak 10. Sud je dužan postupak provesti bez odugovlačenja i sa što manje troškova i onemogućiti svaku zlouporabu prava koja strankama pripadaju u postupku." 17. Zakon o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 103/05) "Članak 4. Postupak za priznavanje prava predviđenih ovim zakonom, u predmetima koji nisu pravomoćno okončani, provodi se izvansudbenim poravnanjem (u daljnjem tekstu: poravnanje) kod Pravobraniteljstva Republike Srpske. Članak 10. Mjerodavno tijelo iz članka 4. ovoga zakona donijet će rješenje ako ocijeni kako je zahtjev neutemeljen, odnosno donijet će zaključak o obustavi postupka ukoliko podnositelj zahtjeva ne prihvaća poravnanje. Na rješenje, odnosno zaključak iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva može uložiti prigovor Ministarstvu pravde, u roku od osam dana od dana njegovoga prijama. Prigovor razmatra i pripravlja prijedlog za rješavanje povjeren - stvo koje imenuje Vlada Republike Srpske, a odluku donosi Ministarstvo pravde. Odluka Ministarstva pravde je konačna. Protiv odluke Ministarstva pravde može se pokrenuti upravni spor." VI. Dopustivost 18. Sukladno članku VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima prizivnu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovome Ustavu kada ona postanu predmetom spora zbog presude bilo kojega suda u Bosni i Hercegovini. 19. Sukladno članku 16. stavak 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi učinkoviti pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem učinkovitom pravnom lijeku kojega je koristio. 20. U smislu članka 16. stavak 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može iznimno razmatrati apelaciju i kada nema odluke mjerodavnoga suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i temeljnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. 21. U kontekstu prizivne nadležnosti Ustavnog suda iz članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, izraz "presuda" se mora široko tumačiti. Taj izraz ne treba samo uključivati sve vrste odluka i rješenja već i nedostatak donošenja odluke kada se za takav nedostatak utvrdi da je neustavan (vidi Odluku Ustavnog suda broj U 23/00 od 2. veljače 2001. godine, objavljenu u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 10/01). 22. Apelant navodi kako je u konkretnom slučaju došlo do povrede prava na pristup sudu zbog toga što Osnovni sud nije poduzeo radnje s ciljem procesuiranja njegove tužbe i donošenja odluke. Uvidom u predmetni spis Ustavni je sud našao kako je Osnovni sud poduzimao određene procesne radnje u kojima je sudjelovao i sam apelant. Stoga, uzimajući u obzir apelantov zahtjev da se predmetni slučaj što prije okonča, Ustavni sud predmetnu apelaciju tumači tako da ona pokreće pitanje kršenja prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije zbog nedonošenja sudbene odluke u razumnome roku. 23. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje kako je predmetna apelacija dopustiva. VII. Meritum 24. Apelant smatra kako je nepostupanjem suda u ovome predmetu povrijeđeno njegovo ustavno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, kao i pravo na nediskriminaciju iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 14. Europske konvencije. A) Pravo na pravično suđenje 25. Članak II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: "Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne slobode ovog članka, stavak 2, što uključuje: Š...Ć (e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom." Članak 6. stavak 1. Europske konvencije u prvoj rečenici ustanovljava: "Prigodom utvrđivanja građanskih prava i obveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred neovisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudomŠ...Ć." 26. Predmetni se postupak odnosi na naknadu štete. Dakle, radi se o zahtjevu da se u sporu o građanskome pravu dobije konačna sudbena odluka u razumnome roku, te je članak 6. stavak 1. Europske konvencije u ovome predmetu primjenjiv. 27. Polazeći od kriterija utvrđenih praksom Europskog suda za ljudska prava, Ustavni sud ističe kako se razumnost trajanja postupka ocjenjuje u svjetlu svih okolnosti predmeta, uzimajući u obzir posebice složenost predmeta, ponašanje strana u postupku, s jedne strane, i suda i javnih vlasti s druge strane, kao i važnost onoga što se za apelanta dovodi u pitanje u sporu (vidi Europski sud za ljudska prava, Vernillo protiv Francuske, presuda od 20. veljače 1981. godine, serija A, broj 198, stavak 30; Zim mer mann i Steiner protiv Švicarske, presuda od 13. srpnja 1983. godine, stavak 24). a) Razdoblje koje se uzima u obzir 28. Ustavni sud podsjeća na konstantnu praksu tijela Europske konvencije u odnosu na predmete o duljini postupka, gdje su postupci pokrenuti prije nego što su tijela Europske konvencije utemeljila svoju vremensku nadležnost. Tijela Europske konvencije smatraju kako razdoblje koje se uzima u obzir za svrhu priziva glede duljine trajanja postupka počinje danom utemeljenja njihove vremenske mjerodavnosti - u ocjenjivanju razumnosti vremena koje je prevazišlo taj nadnevak mora se uzeti u obzir stadij postupka koji je dosegnut toga nadnevka (vidi Europski sud za ljudska prava, Foti i drugi protiv Italije, presuda od 10. prosinca 1982. godine serija A, broj 56. stavak 53; Styranowski protiv Poljske, broj 28616/95 ECHR 1998-VIII). 29. U konkretnom je slučaju tužba podnijeta 28. srpnja 1998. godine. Prema tome, navedeno razdoblje spada u mjerodavnost Ustavnog suda, obzirom da je postupak započeo nakon 14. prosinca 1995. godine, tj. nakon što je Ustav Bosne i Hercegovine stupio na pravnu snagu. Stoga, Ustavni sud nalazi kako predmetni postupak traje 10 godina i tri mjeseca, te da još uvijek nije okončan. b) Složenost predmeta 30. U svezi ocjene je li neki predmet složen, Europski sud za ljudska prava daje značaj izvjesnom broju čimbenika poput naravi činjenica koje treba utvrditi (Europski sud za ljudska prava, Dobbertin protiv Francuske, presuda od 25. veljače 1993. godine, serija A, broj 256-D, str. 117). Složenost se može ticati činjenica i pravnih pitanja (Europski sud za ljudska prava, Lorenzi, Bernardini and Gritti protiv Italije, presuda od 27. veljače 1992. godine, serija A, broj 231-G, str. 75). Ustavni sud smatra kako u konkretnom predmetu narav činjenica, kao i pravna pitanja koja su relevantna za rješavanje, nisu tako složena da bi to bilo razlogom što predmetni postupak nije okončan u razdoblju duljem od 10 godina. c) Ponašanje apelanta 31. Ustavni sud ističe kako u građanskim predmetima utvrđiva - nje je li odluka donesena u razumnome roku ovisi o ponašanju strane koja sudjeluje u postupku (vidi Europsko povjerenstvo za ljudska prava, No. 11541/85 O.I. 70). 32. Sukladno navedenome, Ustavni će sud ispitati apelantovo ponašanje u ovome predmetu. S tim u svezi, Ustavni sud konstatira kako je apelant u predmetnome postupku pristupio na sva ročišta. Na navedenim je ročištima apelant od suda tražio provedbu dokaza medicinskim vještačenjem, kao i da sud pribavi odgovarajuće podatke od njegove bivše radne organizacije i od mjerodavnoga fonda MIO. Apelant je također, na ročištu održanom 9. listopada 2002. godine, precizirao svoj tužbeni zahtjev. Međutim, apelant je u više navrata svojim podnescima urgirao na što bržem rješavanju svoga predmeta. 33. Ustavni sud ne može u konkretnom slučaju zaključiti kako je apelant svojim ponašanjem doprinio da predmetni postupak traje preko 10 godina, čak i ako se uzmu u obzir apelantova traženja da sud izvede odgovarajuće dokaze. d) Ponašanje suda 34. Ustavni sud zaključuje kako su u predmetnome postupku održana četiri ročišta. Zadnje je ročište održano 9. listopada 2002. godine. Tijekom predmetnoga postupka sud je, na apelantov prijed log, proveo dokaz medicinskim vještačenjem, te tražio od apelantove bivše radne organizacije i mjerodavnog fonda MIO odgovarajuće podatke s ciljem rješavanja predmeta. Nakon stupanja na snagu Zakona o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete, koji je stupio na snagu 29. studenoga 2005. godine, predmetni je spis 6. prosinca 2005. godine dostavljen na postupak Pravobranitelj stvu RS-a. Pravobraniteljstvo RS-a je u navedenome predmetu zakazalo usmenu raspravu 11. prosinca 2006. godine, dakle godinu dana nakon što je predmet primilo od Osnovnog suda, te je tada donesen zaključak o obustavi postupka izvansudbenoga poravnanja. Predmet je vraćen Osnovnom sudu 6. prosinca 2007. godine. Dakle, predmetni se spis nalazio kod Pravobraniteljstva RS-a u razdoblju od dvije godine. Nakon što je navedeni spis vraćen, Osnovni sud u predmetu nije poduzeo niti jednu procesnu radnju. 35. Ustavni sud naglašava kako je u konkretnom slučaju 23. srpnja 2004. godine stupio na snagu Zakon o utvrđivanju i načinu izmirenja unutarnjega duga Republike Srpske. Odredbom članka 19. stavak 1. navedenoga zakona je propisano kako će se način i rokovi verificiranja pojedinačnih potraživanja na temelju materijalne i nematerijalne štete nastale u razdoblju ratnih djelovanja od 20. svibnja 1992. godine do 19. lipnja 1996. godine regulirati zasebnim zakonom. U tome smislu, 29. studenoga 2005. godine na snagu je stupio, kao zaseban zakon, Zakon o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete. Na temelju odredbe članka 5. toga zakona Osnovni je sud predmetni spis dostavio Pravobraniteljstvu RS-a na mjerodavni postupak. Uzimajući u obzir navedeno, Ustavni sud smatra kako se opravdano, u razdoblju od stupanja na snagu navedenih zakona pa dok Pravobraniteljstvo RS-a nije vratilo spis Osnovnom sudu, u predmetnome slučaju nije moglo postupati. Međutim, od momenta podnošenja tužbe do 23. srpnja 2004. godine prošlo je skoro šest godina a da Osnovni sud nije okončao predmetni postupak. S tim u svezi Ustavni sud smatra kako je odredbom članka 10. ZPP-? izričito propisano da je sud dužan postupak provesti bez odugovlačenja i sa što manje troškova i onemogućiti svaku zlouporabu prava koja strankama pripadaju u postupku. Stoga, i pored apelantovoga traženja da se izvode dokazi, te preciziranja apelantovoga tužbenog zahtjeva, prema mišljenju Ustavnog suda, Osnovni sud u konkretnom slučaju nije iskoristio svoje ovlasti i obveze iz ZPP-a da se predmetni postupak okonča u što kraćem roku. Dalje, Osnovni sud ni nakon toga što je Pravobraniteljstvo RS-a dostavilo spis, u razdoblju od devet mjeseci, u predmetnom postupku nije poduzeo niti jednu procesnu radnju. Također, pored navedenoga, Ustavni sud ističe kako se predmetni spis nalazio kod Pravobraniteljstva RS-a u razdoblju od dvije godine. 36. Stoga, uzimajući u obzir sve navedene čimbenike, Ustavni sud smatra kako vrijeme trajanja predmetnoga postupka ne udovoljava načelu "razumnoga roka" iz članka 6. stavak 1. Europske konvencije. Prema tome, Ustavni sud zaključuje kako je u ovome slučaju, zbog nedonošenja odluke u razumnome roku o apelantovoj tužbi od 28. srpnja 1998. godine, došlo do povrede apelantovoga pra va na pravično suđenje u razumnome roku iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije. Pitanje kompenzacije 37. Apelant je zatražio naknadu štete zbog duljine trajanja parničnoga postupka. Prema članku 76. stavak 2. Pravila Ustavnog suda Ustavni sud može iznimno, na apelantov zahtjev, odrediti naknadu za nematerijalnu štetu. Međutim, Ustavni sud podsjeća da, za razliku od postupka pred redovitim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u simboličnom smislu u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i sloboda. 38. Prigodom odlučivanja o apelantovome zahtjevu za naknadom nematerijalne štete Ustavni sud upućuje na ranije utvrđeno načelo određivanja visine naknade štete u ovakvim slučajevima (vidi Odluku Ustavnog suda broj AP 938/04, objavljenu u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 20/06, st. 48-51). Prema utvrđenome načelu, apelantu bi za svaku godinu odgode donošenja odluke trebalo isplatiti iznos od približno 150 KM. Imajući u vidu kako postupak povodom apelantove tužbe još uvijek traje i kako je neizvjesno kada će biti okončan, Ustavni sud smatra kako ukupan iznos koji apelantu treba isplatiti na ime nematerijalne štete, zbog nedonošenja odluke, iznosi 1.500,00 KM. Ovaj je iznos apelantu dužna isplatiti Vlada Republike Srpske u roku od tri mjeseca od dana dostave ove odluke. B) Pravo na zabranu diskriminacije 39. Članak II/4. Ustava Bosne i Hercegovine glasi: "Uživanje prava i sloboda, predviđenih u ovom članku ili u međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što je spol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili 7socijalno podrijetlo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi sta tus." 40. Članak 14. Europske konvencije glasi: "Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom konvencijom osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi sta tus." 41. Prema praksi Europskog suda za ljudska prava, diskriminacija nastupa ako se osoba ili skupina osoba, koje se nalaze u analognoj situaciji, različito tretiraju na temelju spola, rase, boje, jezika, vjere (...) glede uživanja prava iz Europske konvencije, a ne postoji objektivno i razumno opravdanje za takav tretman ili uporabu sredstava koji nisu u proporcionalnom odnosu naspram željenoga cilja (vidi Europski sud za ljudska prava, Belgijski jezični slučaj, presuda od 9. veljače 1967, serija A, broj 6, stavak 10). Pri tomu je nevažno je li diskriminacija posljedica različitoga zakonskoga tretmana ili primjene samoga zakona (vidi Europski sud za ljudska prava, Irska protiv Velike Britanije, presuda od 18. siječnja 1978, serija A, broj 25, stavak 226). 42. U konkretnom slučaju, apelant samo paušalno navodi kako mu je u predmetnome postupku povrijeđeno pravo na zabranu diskriminacije. Navedenu tvrdnju apelant nije ničim potkrijepio. Stoga slijedi kako je apelacija u odnosu na apelantove navode o diskriminaciji iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 14. Europske konvencije neutemeljena. 43. Imajući u vidu izloženo, Ustavni sud smatra kako nije došlo do povrede apelantovoga ustavnog prava na zabranu diskriminacije iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 14. Europske konvencije. VIII. Zaključak 44. Činjenica kako predmetni postupak nije okončan u razdoblju duljem od 10 godina od momenta podnošenja tužbe, te kako je neizvjesno kada će i biti okončan, dostatna je Ustavnom sudu za zaključak kako je povrijeđeno apelantovo pravo na donošenje odluke u razumnome roku iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije. Obzirom da su apelantovi navodi o diskriminaciji paušalni, Ustavni je sud zaključio kako je predmetna apelacija u odnosu na povredu prava na zabranu diskriminacije iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 14. Europske konvencije neutemeljena. 45. Na temelju članka 61. st. 1, 2. i 3. i članka 76. stavak 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni je sud odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 46. Prema članku VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić, v. r. SKUPŠTINA ZENIČKO-DOBO JSKOG KANTONA Na osnovu člana 29. stav 2. Zakona o unutrašnjim poslovima Zeničko-dobojskog kantona-Prečišćeni tekst ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 15/04 i 11/05), Skupština Zeničko-dobojskog kantona, na 27. sjednici održanoj 19. februara 2009. godine, donosi ODLUKU O IZMJENI ODLUKE O IMENOVANJU NEZAVISNOG ODBORA ZA IZBOR I REVIZIJU Član 1. U Odluci o imenovanju Nazavisnog odbora za izbor i reviziju ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 10/06), u članu 1. tačka 1. riječi: "Smaragda Imamović" zamjenjuju se riječima: "Avdija Spahić". Član 2. Imenovanje iz prethodnog člana ove Odluke vrši se do isteka mandata postojećeg Nezavisnog odbora za izbor i reviziju, koji traje do 12. 9. 2010. godine. Član 3. Odluka stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona". Broj 01-34-4784/09 20. februara/veljače 2009. godine Zenica Predsjedavajući Senad Zaimović, s. r. MINISTARSTVO ZA PRAVOSUĐE I UPRAVU ZENIČKO-DOB OJSKOG KANTONA Na osnovu člana 30. stav 5. Zakona o notarima ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/02), i člana 16. stav 3. Pravilnika o radu notara ("Službene novine Federacije BiH", broj 61/02), ministar Ministarstva za pravosuđe i upravu Zeničko-dobojskog kantona, 20. februara 2009. godine, donosi RJEŠENJE ZA POČETAK RADA SLUŽBE NOTARA I. SENADA HUSOMANOVIĆ iz V isokog, imenovana za notara za područje Zeničko-dobojskog kantona, počinje sa radom službe notara na dan 03. 03. 2009. godine. II. Službeno sjedište notara iz tačke I. ovog Rješenja je u Visokom, ulica Čaršijska br. 49, sprat II. III. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja. IV. Rješenje će se objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona". Broj 06-05-22558-14/08 20. februara/veljače 2009. godine Zenica Ministar Miroslav Penko, s. r. OPĆINA QUBUŠKI Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u F BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), članka 103. stavak 2. Statuta općine Ljubuški ("Službeni glasnik općine Ljubuški", broj 4/06 i 2/08), članka 4. stavak 2. Odluke o utvrđivanju uvjeta i kriterija za konačna imenovanja na pozicije u regulirana tijela općine Ljubuški ("Službeni glasnik općine Ljubuški", broj 3/05) i članka 7. stavak 2. Odluke o usklađivanju pravnog statusa Javnog poduzeća Veterinarske stanice Ljubuški ("Službeni glasnik općine Ljubuški", broj 3/03), Općinsko vijeće Ljubuški na II. sjednici održanoj 29. 01.2009. godine, u predmetu imenovanja članova Nadzornog odbora JP Veterinarska stanica Ljubuški d.o.o., nakon provedenog postupka izbora, objave u Dnevnom listu 11.12. 2008. godine i "Službenim novinama Federacije BiH" ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/08) i utvrđivanja rang liste kandidata, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANOVA NADZORNOG ODBORA JP VETERINARS KA STANICA LJUBUŠKI D.O.O. I. U Nadzorni odbor JP Veterinarska stanica Ljubuški d.o.o. imenuju se: 1.ROBERT (Jure) BAJTO predsjednik, 2.DARIO (Karlo) ČOLAK član, 3.DRAGAN (Srećko) PAVLOVIĆ član, II. Članovi Nadzornog odbora imenuju se na razdoblje od četiri godine. III. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku općine Ljubuški". Broj 01-02-174/09 29. siječnja/januara 2009. godine Ljubuški Predsjednik Ivan Bebek, v. r. OPĆINA ŽEPČE Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03) i članka 9. Odluke o imenovanju na upražnjene pozicije u reguliranim tijelima Općine Žepče ("Službeni glasnik Općine Žepče", broj 3/04), a u postupku imenovanja na upražnjene pozicije, a nakon provedenog postupka po Javnom natječaju, općinski načelnik donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANA UP RAVNOG ODBORA JU "DOM KULTURE" ŽEPČE I. Imenuje se za člana Upravnog odbora JU "Dom kulture" Žepče –MARIJAN JOZINOVIĆ. II. Mandat člana Upravnog odbora traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. III. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Općine Žepče". Broj 01/1-05-139/09 20. veljače/februara 2009. godine Žepče Općinski načelnik Mato Zovko, v. r. Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03) i članka 9. Odluke o imenovanju na upražnjene pozicije u reguliranim tijelima Općine Žepče ("Službeni glasnik Općine Žepče", broj 3/04), a u postupku imenovanja na upražnjene pozicije, a nakon provedenog postupka po Javnom natječaju, razmatranja rang liste kandidata, općinski načelnik donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU P REDSJEDNIKA I ČLANA UPRAVNOG ODBORA JU "OP ĆA BIBLIOTEKA" ŽEPČE I. Imenuju se predsjednik i članovi Upravnog odbora JU "Opća biblioteka" Žepče i to: –JANJA PRANJIĆ - predsjednik i –ANA ZOVKO, član –JASMINKA HODŽIĆ, član II. Mandat predsjednika i članova Upravnog odbora traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. III. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Općine Žepče". Broj 01/1-05-138/09 20. veljače/februara 2009. godine Žepče Općinski načelnik Mato Zovko, v. r. JKP "VODOSTAN" D.O.O. ILIJAŠ Na osnovu člana 8. tačke d), člana 26. stav (1) Zakona o javnim preduzećima ("Službene novine Federacije BiH", broj 8/05), Skupština preduzeća JKP "Vodostan" d.o.o. Ilijaš donosi ODLUKU O IMENOVANJU ODBORA ZA REVIZIJ U JKP "VODOSTAN" D.O.O. ILIJAŠ I. Imenuje se na dužnost predsjednika i članova Odbora za reviziju JKP "Vodostan" d.o.o. Ilijaš na pe riod od 4 (četiri) godine u sastavu: 1.EDIN UDOVČIĆ, dipl. ekonomist - predsjednik 2.EMIRA MEŠETOVIĆ, dipl. ekonomist - član 3.MUVEDETA FAZLIĆ, dipl. pravnik - član. II. Odluka stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 5/09 9. februara/veljače 2009. godine Ilijaš Skupština JKP "Vodostan" d.o.o. Ilijaš Nusret Mašić, s. r. "IGMAN" D.D. SARAJEVO Na osnovu člana 341. Zakona o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/99, 45/00, 6/02, 29/03 i 68/05), te na osnovu člana 75., člana 79. i člana 80. Statuta IGMAN doo Sarajevo, Skupština dioničara IGMAN dd, na sjednici održanoj 24. novembra 2008. god., donosi sljedeću ODLUKU O ISKLJUČENJU ČLANOVA I Z DRUŠTVA Član l. Usvaja se Odluka kojom se isključuju članovi Društva, pojedinačno navedeni u prilogu ove Odluke, ukupno 301 (tristotinejedan) član koji su vlasnici 2,6389% udjela ukupne vrijednosti u iznosu od: 109.340,00 KM (slovima: stodevethiljadatristočetrdeset i 0/100 KM). Spisak isključenih članova Društva čini sastavni dio ove Odluke. Član 2. Članovi Društva se isključuju iz Društva zbog neodazivanja javnom pozivu u navedenom roku radi izjašnjenja o pristupanju u članstvo u društvo sa ograničenom odgovornošću i ne pristupanju potpisivanja Ugovora u postupku promjene oblika organizovanja Društva koje se osniva. Član 3. Isključenim članovima Društva, ukoliko se pojave i zatraže obnavljanje svog statusa u Društvu priznat će se sva prava koja su im oduzeta i biće upisana u sudski registar, ili će im se na osnovu njihove volje isplatiti adekvatna novčana naknada tržišne vrijednosti udjela koji mu na dan prestanka članstva pripada. Troškove obnove članstva i upisa u sudski registar, snosit će u cijelosti isključeni član Društva. Član 4. Isključenim članovima Društva, zaključno sa danom donošenja ove Odluke prestaju prava na upravljanje Društvom, te pravo na učešće u raspodjeli dobiti i diobe imovine nakon stečaja ili likvidacije Društva. Član 5. Ova Odluka stu pa na snagu danom donošenja. Broj 603-XI/08 24. novembra/studenog 2008. godine Sarajevo Predsjednik Skupštine Društva Husein Hasibović, s. r. DIONIČARI KOJI SE NISU ODAZVALI OBAVJEŠTENJU RADI IZJAŠNJAVANJA O PROMJENI OBLIKA DRUŠTVA I NISU PRISTUPILI POTPISIVANJU UGOVORA O OSNIVANJU DRUŠTVA Br. IME I PREZIME DIONIČARA ULOG 100% ULOG U KM JMB 1.ABAZ SENAD 0,0027110 2070000S3277010 2.AGANOVIĆ VEHID 0,001770 207000053274054 3.AGIĆ ŠEVKO 0,0051210 2209961151981 4.AHMESPAHIĆ HIMZO 0,0031130 0408949173258 5.AHMETHODŽIĆ AZIZ 0,02431010 1408944172176 6.AHMETSPAHIĆ AVDO 0,0034140 1005943173244 7.ANDRIĆ MILENKO 0,002290 20700005327S183 6. ANDRIĆ MILKA 0,002290 207000053275183 9.ANDRIĆ SLAVKO 0,002290 207000053275412 10.ANTUNOVIĆ RUDOLF 0,002290 207000053289192 11.AŠĆELIĆ REFIK 0,0031130 2901954172001 12.AVRAM RASKO 0,001770 1542002183847 13.BABALUK ZAHID 0,001980 207000053278478 14.BABIĆ DERVIŠ 0,002290 207000053285110 15.BAHTO VEHBIJA 0,00.1770 207000053288735 16.BAJRAKTAREVIĆ ZAHID 0,001770 1542002163951 17.BAJROVIĆ ESAD 0,04801990 3103954172672 18.BAJROVIĆ ZIJAD 0,05382230 0611957172686 19.BAKIJA HALIDA 0,0041170 0807964176516 20.BAKIJA ZAJKO 0,001770 207000053265931 21.BAKULA MARGITA 0,0034140 207000053293106 22.BARBIĆ JOSIP 0,001980 207000053281468 23.BAŠALIJA MIRALEM 0,0200830 1003966171939 24.BAŠIĆ DŽEMAL 0,05742380 2001951172018 25.BAŠIĆ SELMA 0,001040 2005982175037 26.BAŠIĆ SELMEDIN 0,001040 1611005170047 27.BAŠIĆ SELMEDINA 0,001250 2401003175008 28.BEČIĆ RAMIZ 0,0031130 0702964183915 29.BEČIREVIĆ MURADIF 0,001980 207000053282267 30.BEGOVIĆ MEHMED 0,002290 207000053284082 31.BERILO AHMED 0,0034140 2006947171505 32.BEŠLIJA MEHMED 0,0031130 0611939172172 33.BILIĆ MATO 0,001980 207000053279164 34.BJELICA BAJRO 0,05542300 3004956173899 35.BOJA FAIK 0,001980 207000053290367 36. BOJAĐIJA OMER 0,0031130 0803952171505 37.BOJAĐIJA RAGIB 0,001980 1542002155452 38.BOROVČANIN OBR AD 0,001770 207000053265372 39.BOŠNJAK MIROSLAV 0,001980 207000053281242 40.BOŠNJAK PERO 0,001770 207000053263331 41.BOŽOVIĆ DUŠANKA 0,0034140 207000053289751 42.BRANKOVIĆ STIPO 0,001770 207000053274500 43.BRATIĆ LJUBOMIR 0,0036150 207000053273701 44.BRATIĆ RADOJKA 0,0034140 207000053290141 45.BRKANOVIĆ ALIJA 0,002290 207000053262202 46.BRKIĆ SEAD 0,001770 207000053285770 47.BSO dd Sarajevo 0,426917710 4200213140004 48.BUĆEVAC RANKO 0,001770 207000053277896 49.BUĆAN ISMET 0,0034140 1810949933011 50.BUHA LJUBOMIR 0,002290 207000053291942 51.BUKVIĆ ADEM 0,001980 207000053292524 52.BUNARKIĆ IVAN 0,001770 207000053274613 53.BURAJIĆ OSMAN 0,002290 207000053285006 54.BUZIĆ NEDELJKO 0,002290 207000053286135 55.BUZUK IVICA 0,001980 207000053269808 56.BUZUK STIPICA 0,001980 207000053265714 57.CEROVINA SLOBODAN 0,001980 207000053265714 58.CIGELJ JOZO 0,0038160 207000053293436 59.CUCAK HAMID 0,001770 207000053271544 60.ČABAK SLOBODAN 0,001980 207000053266730 61.ČATIĆ MUJO 0,0168780 1003941172183 62.ČAUŠEVIĆ NEZIR 0,0031130 0110965173242 63.ČORALIĆ VEHBIJA 0,0039160 1206943172677 64.ČUK ROSA 0,001770 207000053264460 65.ČUREA BRANKO 0,0215890 3009953172176 66.ČUTURIĆ KADRIJA 0,05302200 0308959171534 67.ĆESKO ENIZ 0,0031130 1111959173230 68.ĆOSOVIĆ ĐOKO 0,001980 207000053266284 69.DELALIĆ JUSUF 0,0034140 2007946172202 70.DELIĆ FAZIL 0,001980 207000053266626 71.DELIĆ SAKIB 0,001980 207000053274271 72.DERVIŠEVIĆ ŠABAN 0,001980 207000053262862 73.DODER MOMIR 0,001770 207000053263887 74.DRAŠKOVIĆ GOJKO 0,001770 0209953171534 75.DURAK REUF 0,0027110 1309956173412 76.DURAN KASIM 0,0027110 20705969151961 77.DŽANKOVIĆ RASIM 0,001980 207000053289204 78.DŽANKOVIĆ TAIB 0,0031130 2608958172171 79.DŽINDO BEHADIL 0,0039160 3009949171505 80.ĐOZO MENES 0,001980 207000053280000 81.ĐULIĆ AVDO 0,002290 207000053284537 82.EĆO HUREM 0,001770 207000053283408 83.EJUP RUŽDIJA 0,0031130 1505938171503 84.ELEK SAVO 0,001770 1542002163714 85.ELEK ZDRAVKO 0,001770 207000053275525 86.ERCEG SIMO 0,0053220 2306946171505 87.FAKO ISMET 0,05502280 2906950171517 88.FEJZIĆ ASIM 0,001980 207000053265268 89.FESTIĆ NAZIF 0,002290 207000053293094 90.FESTIĆ ZAHIR 0,0202840 0405939171509 91.GALINAC MARKO 0,001770 207000053273927 92.GANIĆ REŠAD 0,001980 207000053278148 93.GARIBOVIĆ DŽEVAD 0,001770 2070000S3279610 94.GAVRILOVIĆ TODOR 0.001770 207000053282826 95.GLAVAŠ TOMO 0,001770 207000053274726 96.GLOGOVAC NADA 0,0034140 207000053291270 97.GOVEDARICA MILADIN 0,001980 0154200218741 98.GRANZOV GRUJO 0,002290 207000053285996 99.HABOTA MEHO 0,0034140 0607941171534 100.HABOTA SAJTO 0,0034140 0505939171511 101.HADŽIĆ NURIF 0,001770 207000053274830 102.HAJDAREVIĆ EMIN 0,001770 207000053271874 103.HALILOVIĆ ŠEFIK 0,0034140 2912955173232 104.HASANBEGOVIĆ AMIR 0,001770 207000053273038 105.HASANIĆEVIĆ MUHAMED 0,0027110 2805944172187 106.HASIĆ AHMED 0,001980 207000053289317 107.HASIĆ HAZIM 0,001770 1801952172103 108.HASIĆ IBRAHIM 0,001980 207000053278365 109.HASIĆ MUHAMED 0,002290 207000053292637 110.HASIĆ ZILKO 0,001770 207000053292637 111.HASKOVIĆ IDR1Z 0,0031130 1504946131174 112.HASKOVIĆ MUSTAFA 0,05262180 2510945172202 113.HODŽIĆ OSMAN 0,001770 207000053272890 114.HODŽIĆ RAMIZ 0,001770 207000053272902 115.HODŽIĆ SAFET 0,001770 207000053266400 116.HRVOJEVIĆ SRETKO 0,001770 207000053284311 117.HUSEINOVIĆ MEHMED 0,04461850 0806955181357 118.IBRAHIMOVIĆ OSMAN 0,001770 207000053284641 119.IBRELJIĆ VAHID 0,001980 207000053290254 120.IMAMOVIĆ ENVER 0,05062100 2903962151970 121.IMAMOVIĆ SALIH 0,001980 207000053284971 122.IVANKO ANKICA 0,001770 207000053279494 123.IVIČEVIĆ PETAR 0,001770 207000053273472 124.IVKOVIĆ ILIJA 0,001770 0154200216218 125.IVKOVIĆ LJUBICA 0,01770 207000053283283 126.JAČMENICA ŽELJKO 0,016480 0611958172205 127.JAHIĆ ŠABAN 0,01770 207000053286682 128.JAKIČEVIĆ JOVAN 0,001770 207000053283396 129.JANKOVIĆ NOVAK 0,001770 207000053292182 130.JAPAUR ENVER 0,001770 207000053284754 131.JAPAUR MUNEVER 0,001770 207000053266513 132.JOVIČIĆ RADOVOJE 0,001770 207000053264686 133.JUSUPOVIĆ BEHREM 0,0031130 0702959181351 134.KADIĆ OSMAN 0,05332210 1607946171501 135.KAHVEDŽIĆ AVDIJA 0,0031130 260949171507 136.KARAHMET LATIF 0,0034140 1507943172006 137.KARAHMET MUNIB 0,0027110 1501941172000 138.KARALIĆ ALIJA 0,001980 207000053281798 139.KARALIĆ OSMAN 0,001980 207000053280990 140.KARKELJA ALIJA 0,03501450 2002952173529 141.KARTAL ĆAZIM 0,002290 207000053265827 142.KATAVA ANA 0,0034140 20700005328553 143.KATAVA IVO 0,001770 207000053272126 144.KEČO ALIJA 0,02481030 0604952131535 145.KEČO ĆAMIL 0,001770 207000053286022 146.KEČO JASMIN 0,001770 207000053286352 147.KEČO KASIM 0,001980 207000053278695 148.KEČO VAHID 0,05112120 0106950172013 149.KLJAKO ALEM 0,02891200 2008959172186 150.KOMAD MIRSADA 0,001980 207000053285223 151.KOMŠIĆ TOMO 0,001980 207000053265601 152.KOMŠIĆ ZORAN 0,001770 207000053292411 153.KOSOVAC MEHMEDALIJA 0,04972060 0905955133105 154.KOVAČ PETAR 0,001980 207000053289421 155.KOVAČEVIĆ ANĐELKO 0,001770 207000053271327 156.KOVAČEVIĆ ENES 0,05692360 1909951172172 157.KOVAČEVIĆ MENSUR 0,0176730 3008943151964 158.KRAJČIN NAIL 0,001770 207000053283066 159.KRAJINA SALKO 0,0034140 1811951171508 160.KRNIĆ HUSEIN 0,0039160 2109943171520 161.KRUPALIJA OMER 0,002290 207000053283738 162.KUJUNDŽIĆ ALIJA 0,001980 207000053281801 163.KUKIĆ ZDENKA 0,002290 207000053273142 164.KURTOVIĆ ASIM 0,05742380 2711952172663 165.KUTLOVAC OMER 0,07643170 0110955173562 166.KUZMAN DUŠAN 0,001770 207000053272343 167.KVASINA JOSIP 0,001980 207000053263444 168.LALOVIĆ DRAGICA 0,001770 207000053Z75308 169.LITRIĆ GRAHIĆ IDRIZ 0,001770 207000053291496 170.LITRIĆ HAŠIM 0,001770 207000053279277 171.LOVRAK JOZO 0,001770 207000053272013 172.LUČIĆ MAKSIM 0,001770 207000053273585 173.LUČIĆ MIRO 0,001980 207000053278924 174.LUKIĆ LUKA 0,001980 207000053278707 175.LUKIĆ ŽIVORAD 0,0034140 207000053282154 176.MAJSTORIĆ DŽEVAD 0,0031130 2510964172175 177.MALAGIĆ AMIR 0,001770 207000053273814 178.MALAGIĆ NEDŽAD 0,0031130 1511967172179 179.MARILOVIĆ NADA 0,0034140 207000053279836 180.MARKOVIĆ CVIJAN 0,001770 1803955183486 181.MARKOVIĆ MARIJA 0,001770 207000053274384 182.MARKOVIĆ PERO 0,002290 207000053264243 183.MARKOVIĆ SLAVKO 0,001770 207000053265042 184.MASTILOVIĆ BRANISLAV 0,002290 207000053277908 185.MATIĆ IVICA 0,002290 207000053285440 186.MATOVIĆ GOJKO 0,001770 207000053271761 187.MATOVIĆ MI LAN 0,001770 207000053271987 188.MEMIĆ MUHAMED 0,0031130 2306951174350 189.MERZIĆ NAZIF 0,0053220 1006941171518 190.MEŠIĆ ABID 0,05542300 2705952173899 191.MIĆIĆ BRANISLAV 0,001770 1542002163358 192.MIČIĆ DIVNA 0,001770 207000053282600 193.MIĆIĆ MILJA 0,002290 207000053265155 194.MIČIĆ RADA 0,001770 0308958176532 195.MIŠIĆ MARINKO 0,0034140 0906941171507 196.MOJOVIĆ NOVAK 0,001770 207000053264573 197.MUHAREMOVIĆ IFET 0,001770 207000053289088 198.MUHIĆ HALID 0,0034140 0502940173235 199.MUJAGIĆ HAMED 0,0034140 1601942172173 200.MUJAGIĆ SELMO 0,001980 1542002153549 201.MUJEZINOVIĆ HAJRUDIN 0,0034140 1502946171521 202.MUJEZINOVIĆ HALIL 0,0034140 2912950171533 203.MUJEZINOVIĆ RIFET 0,02461020 2907967131175 204.MUJEZINOVIĆ SEJFUDIN 0,0031130 2702956171506 205.MUJEZINOVIĆ SULEJMAN 0,0031130 2905956131170 206.MUJEZINOVIĆ ZIHNIJA 0,0027111 2610969131188 207.MUJIĆ HUSEIN 0,0239990 1005952171505 208.MUJOVIĆ RAMIZ 0,001770 207000053279723 209.MULAGANOVIĆ MIRA 0,0027110 1011952176515 210.MUMINOVIĆ HADŽIKA 0.001770 207000053283512 211.MURATOVIĆ ABDURAHMAN 0,001770 207000053282930 212.MURTIĆ UZEIR 0,05522290 2501950172009 213.MUSA ŽARKO 0,001980 207000053292967 214.MUSTAJBEGOVIĆ EŠREF 0,001980 207000053278035 215.MUSTAJBEGOVIĆ FADIL 0,001980 207000053277783 216.NIKČEVIĆ VUKO 0,002290 207000053264790 217.NIKOLIĆ MIRKO 0,0034140 1005943151984 218.NIKOLIĆ RADOVAN 0,0034140 207000053285666 219.NOSOVIĆ ĐORĐE 0,001770 207000053271657 220. OMERBAŠIĆ NURIJA 0,0215890 1208946171518 221. OMIĆ EDHEM 0,05182150 3105955172008 222.OSMIĆ MEVLUDIN 0,001770 207000053272786 223. OTAJAGIĆ JUSUF 0,001770 207000053263774 224. PANDUREVIĆ ZDRAVKA 0,001770 207000053282484 225.PANIĆ LJUBAN 0,0022 90 207000053292295 226.PAŠIĆ BOJANA 0,002290 207000053284195 227.PAŠIĆ HASAN 0,03621500 2106351173231 228.PAUNOVIĆ MILENKO 0,001770 207000053283170 229.PEHILJ SLAVKO 0,001770 207000053283842 230. PEJAKOVIĆ SLOBODANKA 0,001770 1542002171024 231.PELJTO ŠAHIN 0,001770 207000053274497 232.POLETANOVIĆ MARINKO 0,001770 1542002172659 233.POLOVINA SAFET 0,0031130 0505650131548 234.POPOVIĆ ĐORĐE 0,0034140 207000053263227 235.PRAZINA OSMAN 0,05712370 11119471722670 236.PRLJAČA MUSTAFA 0,02971230 2505941171518 237.PRLJAČA SANAELA 0,0075310 2909970176530 238.PURIŠEVIĆ ĆAMIL 0,001770 207000053292307 239.PURIŠEVIĆ ESAD 0,0034140 207000053279506 240.PUŠIĆ KRISTIFOR 0,0034140 207000053286795 241.RAMUSOVIĆ ISMETA 0,001980 207000053281914 242.RAŠIĆ KARLO 0,001770 207000053263991 243.RIZVO IFET 0,0207860 1206947172000 244.ROSIĆ MIRA 0,001770 207000053272673 245.RUŽIĆ ŽIVKO 0,002290 1542002181119 246.SAVIĆ DUŠAN 0,001770 207000053282371 247.SAVIĆ MARIJA 0,002290 1542002145651 248.SIVAK MILIVOJE 0,001980 207000053278252 249.SMAJIĆ MURADIF 0,001980 207000053285336 250.SMAJLOVIĆ EDIB 0,001980 207000053290471 251.SPAHIĆ HRUSTEM 0,0034140 1509951173510 252.STANIĆ ANĐELKO 0,001980 207000053281138 253.STANIĆ ANTO 0,001770 207000053272456 254.STANIĆ IVO 0,002290 207000053266397 255.STANIĆ SLAVICA 0,001980 0154200214959 256.STANIĆ NADA 0,001980 207000053278582 257.STJEPANOVIĆ MARISTELA0,002290 207000053286465 258.STOJANOVIĆ BRANKA 0,002290 207000053266171 259.STRUGA ASIM 0,002290 207000053289864 260.STRUGA SALKO 0,002290 207000053279381 261.ŠANDAL ZUHDIJA 0,0031130 207000053264802 262.ŠAROVIĆ MANOJLO 0,001770 207000053264802 263.ŠEHOVAC VLADO 0,002290 207000053291725 264.ŠESTO MUSTAFA 0,001770 207000053264130 265.ŠIŠIĆ MERHIMA 0,0034140 1542002144051 266.ŠOJIĆ MILOŠ 0,001770 207000053273368 267.ŠORLIJA FADIL 0,001770 207000053282597 268.ŠUMAN OSMAN 0,05382230 0201957171503 269.ŠUŠNJAR VLADI MIR 0,0053220 2908942170008 270.ŠUTUROVIĆ DŽEMAL 0,04701950 2210950171512 271. TALOVIĆ MUHAREM 0,001770 207000053288848 272.TERZIĆ SLAVIŠA 0,0034140 207000053286578 273.TEŠANOVIĆ PETAR 0,001770 207000053274167 274.TODOROVIĆ JOVAN 0,002290 207000053291838 275.TODOROVIĆ NIKO 0,001980 207000053286248 276.TOPUZ VAHID 0,001770 207000053288952 277.TOŠIĆ DRAGICA 0,001770 207000053291508 278.TOŠIĆ JAGOŠ 0,002290 207000053291612 279.TRLE FERID 0,001980 0406938171528 260.TUBIN BOŠKO 0,001980 207000053281355 281.TUCAK DŽEMO 0,04271770 0301956171946 282.TUCOVIĆ IBRO 0,0164680 1012945172179 283.TURČINOVIĆ ŠEVAL 0,001980 207000053292854 284.VASIĆ MILORAD 0,001770 207000053263661 285.VEJZOVIĆ RAGIB 0,001770 207000053272230 286.VELIĆ ĆAMIL 0,001770 207000OS3262190 287.VESKOVIĆ BOŽIDAR 0,001770 207000053262086 288.VIDIĆ ĐORĐE 0,0034140 207000053290700 289.VIŠNJIĆ HAJRUDIN 0,001770 207000053279940 290.VIŠNJIĆ MILORAD 0,0034140 207000053291383 291.VRANIĆ FAHRUDIN 0,001980 207000053284867 292.VUČETIĆ DUŠAN 0,0034140 207000053289977 293.VUKOTIĆ MI LAN 0,001980 207000053289647 294.VUKOVIĆ DRAGICA 0,001980 207000053275638 295.ZAKONOVIĆ KOŠTA 0,001770 207000053271431 296.ZEC MIJO 0,0034140 1703947172187 297.ZELENIKA JOZO 0,002290 207000053290584 298.ZELENIKA ZDRAVKA 0,001980 207000053290697 299.ZIROJEVIĆ DRAGO 0,001770 207000053273255 300.ZIROJEVIĆ MILOMIR 0,001770 207000053279051 301.ZUKIĆ MIRSAD 0,04561890 2904972173235 UKUPNO: 2,6389109.340,00 ISPRAVKE Po izvršenom sravwivanju sa originalnom teksta, utvrđeno je da se u Mrežnim pravilima distribucije Javnog preduzeća "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne" dioničko društvo Mostar ("Službene novine Federa - cije BiH", broj 88/08), na srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku, potkrala dolje navedena štamparska greška, pa se na osnovu člana 60. Poslovnika o radu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/04), daje ISPRAVKA MREŽNIH PRAVILA DIS TRIBUCIJE JAVNOG PREDUZEĆA "ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNE" DIONIČKO DRUŠTVO MOSTAR U Mrežnim pravilima distribucije Javnog preduzeća "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne" dioničko društvo Mostar ("Službene novine Federacije BiH", broj 88/08), član 29., stav (1): "OD vrši kontrolu ograničewa opterećewa na sljedeće načine: a) ugrožavawa bezbjednosti zaposlenika i postrojewa, b) neprovodivosti dispečerskog naloga ili uputstva, uz odgovarajuće obrazloženje, c) neispravnosti opreme za manipulaciju uz odgovarajuće obrazloženje" zamjenjuje se i glasi: "OD vrši kontrolu ograničewa opterećewa na sljedeće načine: a) Automatskim podfrekventnim rasterećenjem, b) Smanjenjem opterećewa koje je inicirao NOS, c) Redukcijom napona." Broj 08-08-1298-03/08 27. februara 2009. godine Mostar Predsjednica FERK-a Đulizara Haximustafić, s. r. Po izvršenom sravnjivanju sa originalnom teksta, utvrđeno je da se u Mrežnim pravilima distribucije Javnog preduzeća "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne" dioničko društvo Mostar ("Službene novine Federacije BiH", broj 88/08), na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, potkrala dolje navedena štamparska greška, pa se na osnovu člana 60. Poslovnika o radu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/04), daje ISPRAVKA MREŽNIH PRAVILA DI STRIBUCIJE JAVNOG PREDUZEĆA "ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNE" DIONI ČKO DRUŠTVO MOSTAR U Mrežnim pravilima distribucije Javnog preduzeća "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne" dioničko društvo Mostar ("Službene novine Federacije BiH", broj 88/08), član 29., stav (1): "OD vrši kontrolu ograničenja opterećenja na sljedeće načine: a) ugrožavanja sigurnosti osoblja i postrojenja, b) neprovedivosti dispečerskog naloga ili upute, uz odgovarajuće obrazloženje, c) neispravnosti opreme za manipulaciju uz odgovarajuće obrazloženje" zamjenjuje se i glasi: "OD vrši kontrolu ograničenja opterećenja na sljedeće načine: a) Automatskim podfrekventnim rasterećenjem, b) Smanjenjem opterećenja koje je inicirao NOS, c) Redukcijom napona." Broj 08-08-1298-03/08 27. februara 2009. godine Mostar Predsjednica FERK-a Đulizara Hadžimustafić, s. r. Po izvršenom sravnjivanju s izvornikom teksta, utvrđeno je kako se u Mrežnim pravilima distribucije Javnog poduzeća "Elektro privreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne" dioničko društvo Mostar ("Službene novine Federacije BiH", broj 88/08), na hrvatskom, srpskom i bosanskom jeziku, potkrala dolje navedena tiskarska greška, pa se na temelju članka 60. Poslovnika o radu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/04), daje ISPRAVKA MREŽNIH PRAVILA DI STRIBUCIJE JAVNOG PODUZEĆA "ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNE" DIONI ČKO DRUŠTVO MOSTAR U Mrežnim pravilima distribucije Javnog poduzeća "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne" dioničko društvo Mostar ("Službene novine Federacije BiH", broj 88/08), članak 29., stavak (1): "OD vrši kontrolu ograničenja opterećenja na sljedeće načine: a) ugrožavanja sigurnosti osoblja i postrojenja, b) neprovedivosti dispečerskog naloga ili upute, uz odgovarajuće obrazloženje, c) neispravnosti opreme za manipulaciju uz odgovarajuće obrazloženje" mijenja se i glasi: "OD vrši kontrolu ograničenja opterećenja na sljedeće načine: a) Automatskim podfrekventnim rasterećenjem, b) Smanjenjem opterećenja koje je inicirao NOS, c) Redukcijom napona." Broj 08-08-1298-03/08 27. veljače 2009. godine Mostar Predsjednica FERK-a Đulizara Hadžimustafić, v. r. SADRŽAJ VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 157Odluka o utvrđivanju interesa Federacije Bosne i Hercegovine za obavljanje usluga željezničkog putničkog saobraćaja (srpski jezik) 1 Odluka o utvrđivanju interesa Federacije Bosne i Hercegovine za obavljanje usluga željezničkog putničkog saobraćaja (bosanski jezik) 1 Odluka o utvrđivanju interesa Federacije Bosne i Hercegovine za obavljanje usluga željezničkog putničkog prometa (hrvatski jezik) 2 158Odluka o davanju saglasnosti na Ugovor o finansiranju održavawa željezničke infrastrukture između JP Željeznice Federacije BiH Sarajevo i Federalnog ministarstva prometa i komunikacija (srpski jezik) 3 Odluka o davanju saglasnosti na Ugovor o finansiranju održavanja željezničke infrastrukture između JP Željeznice Federacije BiH Sarajevo i Federalnog ministarstva prometa i komunikacija (bosanski jezik)4 Odluka o davanju suglasnosti na Ugovor o financiranju održavanja željezničke infrastrukture između JP Željeznice Federacije BiH Sarajevo i Federalnog ministarstva prometa i komunikacija (hrvatski jezik)4 159Odluka o smanjenju osnovnog kapitala JP Direkcija cesta Federacije BiH d.o.o. Sarajevo (srpski jezik) 5 Odluka o smanjenju osnovnog kapitala JP Direkcija cesta Federacije BiH d.o.o. Sarajevo (bosanski jezik)6 Odluka o smanjenju temeljnog kapitala JP Direkcija cesta Federacije BiH d.o.o. Sarajevo (hrvatski jezik)6 160Odluka o prenosu izvršenih ulagawa za izradu projektno - tehničke dokumentacije autoceste Zenica - Sarajevo (srpski jezik) 7 Odluka o prijenosu izvršenih ulaganja za izradu projektno - tehničke dokumentacije autoceste Zenica - Sarajevo (bosanski jezik) 8 Odluka o prijenosu izvršenih ulaganja za izradu projektnotehničke dokumentacije autoceste Zenica- Sarajevo (hrvatski jezik) 8 161Odluka o izmjeni Odluke o načinu obrazovawa i utvrđi vanju visine naknade za rad radnih tijela osnova - nih od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i rukovodilaca federalnih organa državne službe (srpski jezik) 9 Odluka o izmjeni Odluke o načinu obrazovanja i utvrđi - va nju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i ruko vo - ditelja federalnih organa državne službe (bosanski jezik)9 Odluka o izmjeni Odluke o načinu obrazovanja i utvrđi - vanju visine naknade za rad radnih tijela utemeljenih od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i ruko - voditelja federalnih tijela državne službe (hrvatski jezik)10 162Odluka o usvajanju Programa utroška investicijskih sredstava razvoja utvrđenih u razdjelu 18. glava 1804, na poziciji 821000 Buxeta Federacije Bosne i Herce go vi - ne za 2009. godinu, za Federalnu direkciju za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta (srpski jezik) 10 Odluka o usvajanju Programa utroška investicijskih sredstava razvoja utvrđenih u razdjelu 18. glava 1804, na poziciji 821000 Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2009. godinu, za Federalnu direkciju za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta (bosanski jezik) 11 Odluka o usvajanju Programa utroška investicijskih sredstava razvoja utvrđenih u razdjelu 18. glava 1804, na poziciji 821000 Proračuna Federacije Bosne i Herce go - vi ne za 2009. godinu, za Federalnu direkciju za izgrad - nju, upravljanje i održavanje autocesta (hrvatski jezik)12 163Odluka o dopunama Odluke o izboru najuspješnijih idejnih rješewa za objekat Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u Mostaru (srpski jezik) 13 Odluka o dopunama Odluke o izboru najuspješnijih idejnih rješenja za objekat Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u Mostaru (bosanski jezik) 14 Odluka o dopunama Odluke o izboru najuspješnijih idejnih rješenja za objekat Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u Mostaru (hrvatski jezik) 14 164Odluka o raspodjeli novčanih sredstava iz pasivnog podbilansa preduzeća i banaka (srpski jezik) 14 Odluka o raspodjeli novčanih sredstava iz pasivnog podbilansa preduzeća i banaka (bosanski jezik) 15 Odluka o raspodjeli novčanih sredstava iz pasivne podbilance poduzeća i banaka (hrvatski jezik) 15 165Rješenje o privremenom imenovanju predsjednika i članova Nadzornog odbora JP Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 16 Rješenje o privremenom imenovanju predsjednika i članova Nadzornog odbora JP Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 16 Rješenje o privremenom imenovanju predsjednika i članova Nadzornog odbora JP Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 17 166Rješenje o imenovanju članova privremenog Nadzornog odbora "Agrokomerc" d.d. Velika Kladuša (srpski jezik)17 Rješenje o imenovanju članova privremenog Nadzornog odbora "Agrokomerc" d.d. Velika Kladuša (bosanski jezik)17 Rješenje o imenovanju članova privremenog Nadzornog odbora "Agrokomerc" d.d. Velika Kladuša (hrvatski jezik)17 FEDERALNO MINISTARSTVO UNUTRAŠW IH/ UNUTARWIH POSLOVA 167Rješenje o imenovanju Komisije za provođenje internog oglasa za popunu upražnjenog radnog mjesta državnog službenika u Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova - Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova putem unapređenja državnog službenika u više radno mjesto 18 FEDERALNO MINISTA RSTVO PRAVDE 168Pravilnik o radu notara (srpski jezik) 18 Pravilnik o radu notara (bosanski jezik) 35 Pravilnik o radu notara (hrvatski jezik) 51 FEDERALNO MINISTA RSTVO ZDRAVSTVA 169Rješenje broj 03-37-243/09 (srpski jezik) 67 Rješenje broj 03-37-243/09 (bosanski jezik) 67 Rješenje broj 03-37-243/09 (hrvatski jezik) 67 FEDERALNO MINISTARSTVO TRGOVINE 170Rješenje o imenovanju Komisije za provođenje javnog oglasa 67 171Rješenje o imenovanju Stručnog tima za pripremu projektnog zadatka i tenderske dokumentacije za provođenje postupka javne nabavke 67 172Rješenje o imenovanju Komisije za provođenje postupka za izbor najpovoljnijeg ponuđača za izradu "Strategije sektorske efikasnosti izvozno-konkurentne proizvodnje- CEFTA" 68 FEDERALNO MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐEWA 173Rješenje o imenovanju Komisije 68 174Rješenje broj 01-23-1-373/06-6 69 FEDERALNO MINISTARSTVO OKOLIŠA I TURIZMA 175Rješenje o imenovanju Povjerenstva za organiziranje edukacije i stručnog ispita za turističke vodiče za 2009. godinu 69 USTAVNI SUD FEDERACIJ E BOSNE I HERCEGOVINE Presuda broj U-17/08 (srpski jezik) 69 Presuda broj U-17/08 (bosanski jezik) 71 Presuda broj U-17/08 (hrvatski jezik) 72 Presuda broj U-19/08 (srpski jezik) 73 Presuda broj U-19/08 (bosanski jezik) 74 Presuda broj U-19/08 (hrvatski jezik) 75 FEDERALNO TUŽILA ŠTVO/TUŽITEQSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Komisije za javne nabavke 76 FEDERALNA UPRAVA POLICIJ E Rješenje o imenovanju Komisije za provođenje pregovaračkih postupaka 77 Rješenje o imenovanju Komisije za izradu liste kategorija registraturne građe sa rokovima čuvanja77 AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU U FEDERACIJ I BOSNE I HERCEGOVINE Pravilnik o obavljanju kontrole izvršewa obaveza iz kupoprodajnih ugovora u postupku privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 77 Pravilnik o obavljanju kontrole izvršenja obaveza iz kupoprodajnih ugovora u postupku privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 80 Pravilnik o obavljanju kontrole izvršenja obveza iz kupoprodajnih ugovora u postupku privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 82 AGENCIJA ZA NADZOR OSIGURAWA FEDERACIJ E BOSNE I HERCEGOVINE Pravilnik o internoj reviziji u društvu za osiguranje (bosanski jezik) 85 Pravilnik o internoj reviziji u društvu za osiguranje (hrvatski jezik) 86 Pravilnik o evidenciji odštetnih zahtjeva neživotnih osiguranja kod društava za osiguranje (bosanski jezik)87 Pravilnik o evidenciji odštetnih zahtjeva neživotnih osiguranja kod društava za osiguranje (hrvatski jezik)95 FEDERALNI ZAVOD ZA PENZIJSKO/MIROVINSKO I INVALIDSKO OSIGURAWE Saopćenje o koeficijentima za valorizaciju plaća kod utvrđivanja penzijskog osnova za osiguranike koji pravo na penziju ostvaruju u 2009. godini 103 FEDERALNA DIREKCIJ A ZA CIVILNU AVIJACIJU/ ZRAKOPLOVSTVO Rješenje o imenovanju Komisije za proces provođenja pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci 103 USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE Odluka broj AP-2421/06 (srpski jezik) 104 Odluka broj AP-2421/06 (bosanski jezik) 107 Odluka broj AP-2421/06 (hrvatski jezik) 110 SKUPŠTINA ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Odluka o izmjeni Odluke o imenovanju Nezavisnog odbora za izbor i reviziju 114 MINISTARSTVO ZA PRAVOSUĐE I UPRAVU ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Rješenje za početak rada službe notara 114 OPĆINA QUBUŠKI Rješenje o konačnom imenovanju članova Nadzornog odbora JP Veterinarska stanica Ljubuški d.o.o.114 OPĆINA ŽEPČE Rješenje o konačnom imenovanju člana Upravnog odbora JU "Dom kulture" Žepče 114 Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i člana Upravnog odbora JU "Opća biblioteka" Žepče 114 JKP "VODOSTAN" D.O.O. ILIJAŠ Odluka o imenovanju Odbora za reviziju JKP "Vodostan" d.o.o. Ilijaš 115 "IGMAN" D.D. SARAJEVO Odluka o isključenju članova iz društva 115 ISPRAVKE Ispravka Mrežnih pravila distribucije Javnog preduzeća "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne" dioničko društvo Mostar (srpski jezik)118 Ispravka Mrežnih pravila distribucije Javnog preduzeća "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne" dioničko društvo Mostar (bosanski jezik) 118 Ispravka Mrežnih pravila distribucije Javnog poduzeća "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne" dioničko društvo Mostar (hrvatski jezik) 118 Izdavač: Javno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list BiH - Sarajevo, ulica Magribija 3 - Poštanski fah 3 - Direktor i odgovorni urednik: Dragan Prusina - Telefon - Direktor: 554-150 - Pretplata: 554-570, faks: 554-571 - Oglasni odjel 554-111, faks: 554-110 - Pravna služba: 554-151 - Računovodstvo: 558-440, 558-441 - Centrala: 554-160, 554-161 - Pretplata se utvrđuje polugodišnje, a uplata se vrši UNAPRIJED u korist računa: UNICREDIT BANK DD 338 320 22000052 11 - VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo 160 200 00005746 51 - HYPO-ALPE-ADRIA-BANK A.D. Bawa Luka filijala Brčko 552-000-00000017-12 - RAIFFEISEN BANK d.d. BiH Sarajevo 161-000- 00071700-57 - Grafička priprema: JP NIO Službeni list BiH Sarajevo - Štampa: UNIONINVESTPLASTIKA d. d. Semizovac - Za štampariju: Semir Prguda - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista. "Službene novine Federacije BiH", su upisane u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 414. Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF 2168/97 od 10.07.1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Porezni broj 01071019. - PDV broj 200226120002. Molimo pretplatnike da obavezno dostave svoj PDV broj radi izdavawa poreske fakture. Izdanje na srpskom, bosanskom i hrvatskom jeziku. Pretplata za I polugodište 2009. godine na "Službene novine Federacije BiH" 110,00 KM. Pretplata za I polugodište 2009. godine na "Službeni glasnik BiH" i "Međunarodne ugovore" 120,00 KM, Web izdanje: http: //www.sluzbenenovine.ba - godišwa pretplata 200,00 KM po korisniku