Aktio

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije

Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine

Na osnovu člana 112. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99, 32/00 I 29/03) i člana 39. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 54/05) Samostalni sindikat radnika rudnika uglja Bosne i Hercegovine i Samostalni sindikat rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine na jednoj strani i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine - Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, na drugoj strani, zaključuju

KOLEKTIVNI UGOVOR
O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA I ZAPOSLENIKA U OBLASTI RUDARSTVA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: ugovor) uređuju se: prava i obaveze poslodavaca i zaposlenika iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, zaključivanje ugovora o radu, radno vrijeme, odmori i odsustva sa rada, zaštita zaposlenika, plaće, naknade, izumi i tehnička unapređenja, solidarnost, prestanak Ugovora o radu, otkazni rok, otpremnine, djelovanje i uvjeti rada sindikata, štrajk, postupak kolektivnog pregovaranja i zaključivanja Kolektivnog ugovora i mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova.

Član 2.

Prema odredbama ovog ugovora, poslodavci su privredna društva (u daljnjem tekstu: društvo) sa državnim, odnosno većinskim državnim kapitalom, na teritoriji Federacije BiH iz oblasti proizvodnje i pripreme uglja i drugih usluga unutar društva, koja zaposlenicima daju posao na osnovu ugovora o radu u skladu sa zakonom.

Prema odredbama ovog ugovora, zaposlenik je fizičko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu.

Član 3.

Poslodavac je dužan sva normativna akta uskladiti sa odredbama ovog Ugovora, u kojima se ne mogu utvrditi manja prava od utvrđenih Ugovorom.

Član 4.

Potpisnici ugovora dužni su se pridržavati odredbi ugovora i otkloniti sve radnje koje onemogućavaju njegovu primjenu.

II. ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O RADU

Član 5.

Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa sa novim zaposlenikom donosi poslodavac.

Zasnivanje radnog odnosa sa novim zaposlenikom moguće je tek nakon neuspjelog pokušaja preraspodjele odgovarajućeg zaposlenika unutar društva.

Član 6.

Radni odnos se zasniva zaključivanjem ugovora o radu između poslodavca i zaposlenika.

Ugovor o radu zaključuje se u pismenom obliku i mora sadržavati sljedeće podatke:

  • 1.
    naziv i sjedište poslodavca;
  • 2.
    ime i prezime, prebivalište, odnosno boravište zaposlenika;
  • 3.
    trajanje Ugovora o radu;
  • 4.
    dan otpočinjanja rada;
  • 5.
    mjesto rada;
  • 6.
    radno mjesto na kojem se zaposlenik zapošljava i kratak opis poslova;
  • 7.
    dužinu i raspored radnog vremena;
  • 8.
    plaća, dodaci na plaću, naknade, te periodi isplate;
  • 9.
    trajanje godišnjeg odmora;
  • 10.
    otkazni rokovi kojih se mora pridržavati zaposlenik i poslodavac;
  • 11.
    podatke o pravnim lijekovima za zaštitu zaposlenika po osnovu Ugovora o radu;
  • 12.
    posebne uvjete rada za određena radna mjesta;
  • 13.
    obezbjeđenje sredstava i mjera zaštite na radu;
  • 14.
    koeficijent složenosti poslova koje će zaposlenik obavljati i
  • 15.
    druge podatke specifične za određena radna mjesta (probni rad, stručni ispit i drugo).

Član 7.

Prije zaključivanja Ugovora o radu sa novim zaposlenikom obavezno je prethodno utvrditi njegovu zdravstvenu sposobnost kod mjerodavne zdravstvene ustanove. Troškove ljekarskog pregleda može snositi poslodavac u skladu sa svojim materijalnim mogućnostima.

Član 8.

Prilikom zaključivanja ugovora o radu sa zaposlenikom može se ugovoriti probni rad.

Probni rad iz stava 1. ovog člana ne može trajati duže od šest mjeseci.

Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi najmanje sedam dana.

Član 9.

Ugovor o radu može se zaključiti samo sa zaposlenikom koji ispunjava sve uvjete utvrđene Pravilnikom o radu.

Član 10.

Poslodavac se obavezuje da neće ustupiti poslove iz registrovane djelatnosti drugim pravnim ili fizičkim licima čije bi ustupanje izazvalo višak zaposlenih.

III. RADNO VRIJEME

Član 11.

Puno radno vrijeme zaposlenika traje najduže 40 sati sedmično. Dnevno radno vrijeme poslodavac utvrđuje Pravilnikom o radu.

Član 12.

Za zaposlenike u dijelovima procesa rada koji ne iziskuju smjenski rad radna sedmica traje pet radnih dana.

Poslodavci će svojim aktom utvrditi: početak, završetak i raspored radnog vremena.

Član 13.

Smjenskim radom u smislu ovog ugovora smatra se rad koji traje 24 sata neprekidno, a odvija se u smjenama i to:

  • -
    prva smjena traje od 07 do 15 sati
  • -
    druga smjena traje od 15 do 23 sata
  • -
    treća smjena traje od 23 do 07 sati narednog dana.

IV. ODMORI I ODSUSTVA

1. Odmori

Član 14.

Zaposlenik koji radi sa punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku rada od 30 minuta, koji ne može biti na početku i na kraju radnog vremena.

Vrijeme odmora iz stava 1. ovog člana ne uračunava se u radno vrijeme.

Član 15.

Zaposlenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18. radnih dana.

U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, subote kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se zaposleniku priznaje u staž osiguranja.

Član 16.

Zaposlenicima se godišnji odmor u trajanju od 18 radnih dana uvećava po sljedećim osnovama, i to:

  • a)
    po osnovu dužine radnog staža
    • -
      do 5 godina staža 1 dan
    • -
      od 5 do 10 godina staža 2 dana
    • -
      od 10 do 15 godina staža 3 dana
    • -
      od 15 do 20 godina staža 5 dana
    • -
      od 20 do 25 godina staža 7 dana
    • -
      od 25 do 30 godina staža 9 dana
    • -
      preko 30 godina staža 12 dana
  • b)
    po osnovu uvjeta rada

Zaposlenici koji rade u izuzetno teškim uvjetima i kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem imaju pravo na uvećani godišnji odmor i to:

  • -
    za radni staž 13/12 mjeseci 1 dan
  • -
    za radni staž 14/12 mjeseci 2 dana
  • -
    za radni staž 15/12 mjeseci 3 dana
  • -
    za radni staž 16/12 mjeseci 4 dana
  • -
    za radni staž 17/12 mjeseci 5 dana
  • -
    za radni staž 18/12 mjeseci 6 dana

Zaposlenici koji rade u smjenama i kojima se staž osiguranja ne računa sa uvećanim trajanjem imaju pravo na uvećani godišnji odmor za dva dana.

  • c)
    po osnovu socijalno - zdravstvenog stanja
    • -
      radnicima invalidima rada i ratnim vojnim invalidima 2 dana i
    • -
      radnici - majci koja ima dijete do sedam godina života i samohranom roditelju kod koga živi maloljetno dijete 2 dana.

Član 17.

Godišnji odmor zaposlenik može koristiti u dva dijela. Ako godišnji odmor koristi u dva dijela, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12. dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.

Član 18.

Ukoliko zaposleniku prestane radni odnos po odluci poslodavca, omogućit će mu se korištenje godišnjeg odmora prije početka otkaznog roka.

2. Plaćeno odsustvo

Član 19.

U toku kalendarske godine zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u ukupnom trajanju do 7 radnih dana u sljedećim slučajevima:

  • 1.
    stupanja u brak 2 dana
  • 2.
    porođaja supruge 2 dana
  • 3.
    smrti bračnog druga i djeteta 7 dana
  • 4.
    smrti roditelja, braće i sestara 4 dana
  • 5.
    smrti unuka, djedova i baka, roditelja bračnog druga 2 dana
  • 6.
    traženja članova uže porodice nestalih u ratu 3 dana
  • 7.
    teže bolesti člana uže porodice 3 dana
  • 8.
    selidbe 2 dana
  • 9.
    stručnog usavršavanja 3 dana

Član 20.

Dobrovoljni davalac krvi ima pravo na dva dana plaćenog odsustva sa rada u slučaju kad je darovao krv zaposleniku u društvu ili članu uže porodice.

3. Neplaćeno odsustvo

Član 21.

Poslodavac može u skladu sa Pravilnikom o radu zaposleniku na njegov zahtjev odobriti odsustvo sa rada bez naknade plaće - neplaćeno odsustvo u trajanju do šest mjeseci.

Izuzetno, poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku odsustvo do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće - plaćeno odsustvo.

Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog člana, prava i obaveze zaposlenika koja se stiču po osnovu rada miruju.

V. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA

Član 22.

Zaposlenik ima pravo na zaštitu na radu, primjerenu tehničko -tehnološkim i naučnim dostignućima u skladu sa zakonom, ovim ugovorom i pravilnikom o radu.

Poslodavac je dužan osigurati odvijanje procesa rada na način kojim se osigurava zaštita na radu i zaštita zdravlja zaposlenika.

Poslodavac je dužan voditi evidenciju o zaštiti na radu, propisanu odgovarajućim zakonima, te preduzimati sve propisane mjere specifične zdravstvene zaštite s ciljem očuvanja zdravlja zaposlenika.

VI. PLAĆE

Član 23.

Za obavljeni rad zaposlenom kod poslodavca pripada mjesečna plaća, te ostala primanja u skladu sa zakonom, ovim Ugovorom, pravilnikom i Ugovorom o radu.

Član 24.

Najniža neto satnica ne može biti manja od 2,00 KM.

Član 25.

Osnovna mjesečna plaća zaposlenika je najniži iznos koji se zaposleniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, normalne uvjete rada i postignute odgovarajuće rezultate.

Osnovna mjesečna plaća zaposlenika utvrđuje se po grupama složenosti poslova, tako što se najniža plaća množi sa koeficijentom pripadajuće grupe po osnovu sistematizacije radnih mjesta.

Član 26.

Pravilnikom o radu, rangiranjem radnih mjesta u platne razrede i sistematizacijom radnih mjesta, poslodavac uz saglasnost sindikata utvrđuje koeficijent složenosti svakog radnog mjesta u omjeru od 1. do 4.

Član 27.

Poslodavac se obavezuje da će pravilnikom o radu utvrditi povećanje osnovne plaće zaposlenika koji rade u otežanim uvjetima rada, uz konsultacije sa sindikatom.

Član 28.

Osnovna mjesečna plaća zaposlenika uvećava se za svaku godinu penzijskog staža za 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.

Član 29.

Zaposlenik ima pravo na sljedeće dodatke na osnovnu plaću:

  • -
    za noćni rad od 50%
  • -
    za prekovremeni rad od 50%
  • -
    za rad u državne praznike od 50%
  • -
    za rad na dan sedmičnog odmora od 30%

Dodaci iz stava 1. ovog člana se međusobno ne isključuju.

Član 30.

Stimulativni dodatak na mjesečnu plaću zaposlenika poslodavac može urediti posebnim aktom, kao i paušale članovima čete za spašavanje i vatrogasnim jedinicama.

Član 31.

Za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, privremene nesposobnosti (bolovanje) zaposleniku pripada naknada plaće u skladu sa zakonom, ovim ugovorom i pravilnikom o radu.

Član 32.

Plaće se isplaćuju svakog mjeseca za prethodni mjesec. Rok za isplatu plaće je 25-i dan u mjesecu za prethodni mjesec.

Član 33.

Poslodavac je dužan zaposleniku prilikom isplate svake plaće uručiti pismeni obračun sa svim elementima obračuna, kao i prikaz svih odbitaka za poreze, doprinose, različite vrste kredita, članarina i sl.

Pojedinačne isplate plaća zaposlenika su tajne.

VII. NAKNADE

Član 34.

Zaposlenik ima pravo na ishranu u toku rada.Ukoliko je obezbijeđena ishrana poslodavca, njen kvalitet i kvantitet mora odgovarati vrijednosti najmanje 25% prosječne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku ili se mora obezbijediti novčana naknada od najmanje 25% prosječne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Ako poslodavac nije obezbijedio ishranu adekvatnu navedenoj vrijednosti, dužan je obezbijediti novčanu naknadu u pomenutoj vrijednosti.

Član 35.

Poslodavac se obavezuje vršiti izmjene osnovne plaće kada troškovi života u posljednja tri mjeseca na osnovu zvaničnih podataka porastu 5% i više i za isti procenat povećati osnovnu plaću.

Član 36.

Zaposlenik ima pravo na prijevoz ili naknadu troškova prijevoza na posao i sa posla u skladu sa pravilnikom, odnosno ugovorom o radu.

Član 37.

Zaposlenik ima pravo na plaćene troškove prilikom službenog putovanja - dnevnica.

Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi do 10% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Putni troškovi obračunavaju se i isplaćuju prema hotelskom računu, osim hotela "Deluxe" kategorije.

Dnevnica za službeni put u inostranstvo isplaćuje se na način propisan za organe uprave.

Dnevnica za službeni put iz stavova 2. i 4. ovog člana umanjuje se najviše za 30% ako je osigurana samo besplatna ishrana.

Član 38.

Zaposlenik koji je privremeno upućen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice ima pravo na mjesečnu naknadu troškova zbog odvojenog života od porodice u visini od 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Član 39.

Naknada za rad na terenu - terenski dodatak utvrđuje se u jednakom iznosu za sve zaposlenike zavisno od mjesta boravka na terenu (smještaj, ishrana i dr.) i ne može biti manja od 75% utvrđenog iznosa dnevnice.

Pod radom na terenu iz stava 1. ovog člana podrazumijavaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu van mjesta zaposlenja i u trajanju dužem od 30 dana neprekidno.

Član 40.

Dnevnica, naknada za odvojeni život od porodice i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Član 41.

Prilikom odlaska u penziju zaposlenik ima pravo na otpremninu u iznosu od najmanje pet prosječnih plaća radnika ostvarenih u prethodnom tromjesečju ili visini tri prosječne plaće u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ako je to za njega povoljnije.

Član 42.

Zaposleniku se može isplatiti jubilarna nagrada za svakih 10 godina radnog staža provedenih u rudnicima uglja Bosne i Hercegovine, u visini prosječne plaće isplaćene u društvu u prethodna tri mjeseca.

Član 43.

Zaposleniku pripada regres za korištenje godišnjeg odmora u visini od najmanje 70% prosječne plaće ostvarene kod poslodavca.

Vrijeme i način isplate regresa regulisat će se ugovorom o radu.

Član 44.

Zaposlenicima pripada pravo na nagradu povodom Dana rudara u visini najmanje 30% prosječne plaće isplaćene u društvu u prethodna tri mjeseca.

Član 45.

U slučaju smrti zaposlenika uslijed nesreće na poslu i teškog profesionalnog oboljenja, njegovoj porodici se isplaćuje novčana naknada u visini od najmanje tri prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

U slučaju smrti zaposlenika ili teške bolesti koja nije posljedica nesreće na poslu, njegovoj porodici se isplaćuje naknada u visini najmanje dvije plaće iz stava 1. ovog člana.

U slučaju teške invalidnosti zaposlenika koja nije posljedica nesreće na poslu i u slučaju smrti člana uže porodice zaposlenika, zaposleniku se isplaćuje naknada u visini najmanje dvije plaće iz stava 1. ovog člana.

Članovima uže porodice iz stava 2. i 3.ovog člana smatraju se: bračni drug, djeca i roditelji kao i unučad bez roditelja koje zaposlenik izdržava živeći u zajedničkom domaćinstvu.

Član 46.

Zaposleniku pripada naknada štete za pretrpljenu povredu na radu, ukoliko se dokaže da je do štete došlo bez njegove krivice.

VIII. IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA

Član 47.

Zaposlenik je dužan obavijestiti poslodavca o izumu, odnosno tehničkom unapređenju koje je ostvario na radu ili u vezi sa radom na način i u rokovima propisanim zakonom.

Ukoliko se između poslodavca i zaposlenika zaključi ugovor o međusobnim pravima i obavezama povodom izuma, odnosno patenta, zaposleniku će biti isplaćena ugovorena nagrada, a izum, odnosno patent, pripada poslodavcu.

IX. SOLIDARNOST

Član 48.

Poslodavac može finansirati troškove liječenja, banjsko-klimatski tretman, kulturne, sportske i druge aktivnosti zaposlenika, posebno kada je u pitanju organizovanje rada sindikata i edukacije sindikalnih povjerenika.

Poslodavac će u slučaju rasporeda na nove poslove, zaposlenika, kojem do sticanja prava na penziju nedostaje pet godina staža do pune penzije, voditi računa da istog rasporedi na poslove koji su vrednovani kao oni koje je prethodno obavljao.

X. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Član 49.

Ugovor o radu prestaje u slučajevima i pod uvjetima utvrđenim zakonom.

XI. OTKAZNI ROK

Član 50.

Otkazni rok ne može biti kraći od sedam dana u slučaju da zaposlenik otkazuje ugovor o radu, ni kraći od 14. dana u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu.

Otkazni rok počinje da teče od dana uručenja otkaza zaposleniku odnosno poslodavcu.

Pravilnikom o radu i Ugovorom o radu može se utvrditi duže trajanje otkaznog roka.

XII. OTPREMNINE

Član 51.

Zaposlenik koji je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza od strane zaposlenika, ima pravo na otpremninu u iznosu jedne prosječne plaće isplaćene zaposleniku u prethodna tri mjeseca prije isteka prestanka ugovora za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

XIII. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA

Član 52.

Radi zaštite svojih ekonomskih i socijalnih prava i interesa, zaposlenici imaju pravo po svom slobodnom izboru organizirati sindikat (sindikalnu organizaciju) kod poslodavca, te se u njega učlaniti u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata.

Član 53.

Mišljenja, prijedlozi, žalbe i svi nastali nesporazumi iz rada i po osnovu rada rješavat će se direktnim pregovorima između poslodavca i sindikata.

Član 54.

Poslodavac se obavezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad i sindikalno organizovanje zaposlenika.

Sindikat se obavezuje da će svoje aktivnosti provoditi, a poslodavac iste respektovati u skladu sa ratificiranim konvencijama, zakonom i ovim ugovorom.

Član 55.

U cilju ostvarivanja funkcije sindikata u društvu, poslodavac je dužan osigurati da se putem platne liste vrši mjesečno prikupljanje članarine i njihov prenos na žiroračun organa sindikata uz saglasnost zaposlenika.

Član 56.

Poslodavac se obavezuje da će prema svojim mogućnostima uvažavati potrebe sindikata u vezi sa:

  • -
    prostorom za rad i održavanjem sindikalne organizacije i njenih organa,
  • -
    korištenjem telefona, telefaksa, aparata za umnožavanje i drugih tehničkih sredstava neophodnih za sprovođenje sindikalnih aktivnosti i ostvarivanja ili zaštitu prava zaposlenika.

Član 57.

Sindikalni povjerenik obavlja svoje aktivnosti u radnom vremenu i prima naknadu plaće za obavljanje poslova onog radnog mjesta na koje je bio raspoređen prije obavljanja ove funkcije.

Poslodavac se obavezuje osigurati naknadu plaće u punom iznosu sindikalnom povjereniku kada ovaj predstavlja više od 500 zaposlenika-članova sindikalne organizacije ili podružnice.

Poslodavac i sindikat će posebnim sporazumom utvrditi broj sindikalnih povjerenika sa pravom na rad do četiri sata sedmično radi obavljanja sindikalnih aktivnosti na teret sindikalne organizacije, odnosno poslodavca, zavisno od broja članova sindikalne organizacije i oblika organizovanja njenih aktivnosti, te tehničko-tehnološke organizacije rada i materijalnih mogućnosti poslodavca.

Poslodavac će osigurati i naknadu plaće za vrijeme najviše do sedam dana u kalendarskoj godini provedeno na obrazovanju i osposobljavanju sindikalnog povjerenika za obavljanje sindikalnih aktivnosti.

Član 58.

Sindikalni povjerenik zbog obavljanja sindikalne aktivnosti ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljni položaj u odnosu na druge zaposlenike.

Za vrijeme obavljanja dužnosti u sindikatu na svim nivoima organizovanja, dvije godine po isteku te dužnosti, sindikalni povjerenik ne može se bez saglasnosti sindikata:

  • -
    premjestiti na druge poslove.

Član 59.

Poslodavac, samo uz prethodnu saglasnost federalnog ministarstva nadležnog za rad i sindikat, može otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti.

Član 60.

Poslodavac je dužan razmotriti sve prijedloge, inicijative i zahtjeve sindikata, koji se odnose na ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti iz rada i po osnovu rada i o svom stavu obavijestiti sindikat u roku od osam dana od dana prijema podneska.

Član 61.

Poslodavac će primiti na razgovor sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev i s njim razmotriti sva pitanja sindikalne aktivnosti, materijalne i druge problematike zaposlenika.

Član 62.

Sindikalni povjerenik koji profesionalno obavlja dužnost u sindikatu ima pravo nakon isteka mandata da nastavi obavljati svoje ranije ili slične poslove.

Međusobna prava i obaveze za vrijeme obavljanja profesionalne funkcije u sindikatu utvrđuju se pismenim sporazumom između sindikata i poslodavca.

XIV. ŠTRAJK

Član 63.

Ukoliko sindikat ocijeni da se ne ostvaruju prava zaposlenika utvrđena zakonom, Općim kolektivnim ugovorom i ovim ugovorom, stupit će u pregovore sa poslodavcem i zahtijevati da se preduzmu odgovarajuće mjere.

Za vrijeme trajanja štrajka ne mogu se prekidati slijedeći poslovi: provjetravanje jama, odvodnjavanje jama i površinskih kopova, snabdijevanje energijom, pripravnost i funkcionisanje čete za spašavanje, fizičko obezbjeđenje objekata i kontrola i održavanje rudničkih objekata u skladu sa propisima iz oblasti rudarstva.

Sindikat ima pravo organizovati štrajk u skladu sa Zakonom o štrajku i pravilima sindikata o štrajku, ukoliko sporna pitanja ne budu riješena putem pregovora.

Ako se zaposlenik ponaša suprotno Zakonu o štrajku i pravilima sindikata o štrajku ili ako za vrijeme štrajka namjerno nanese štetu poslodavcu, može mu se dati otkaz u skladu sa zakonom.

Član 64.

Štrajk se mora najaviti drugoj strani najkasnije deset dana prije početka štrajka.

U pismenoj formi moraju se navesti razlozi za štrajk, mjesto i vrijeme početka štrajka. Odluku o štrajku donosi nadležni organ sindikata većinom glasova svojih članova.

Član 65.

Štrajkom rukovodi štrajkački odbor, koji se dužan izjasniti drugoj strani, kako bi se pregovorima pokušalo iznaći rješenje spornih pitanja.

Član 66.

Zaposlenicima u štrajku pripada naknada kao da rade, ukoliko je štrajk organizovan radi zaštite osnovnih prava radnika.

Član 67.

Organizovanje štrajka i učešće u štrajku ne predstavljaju povredu ugovora o radu.

Član 68.

Niko se ne smije prisiliti da učestvuje u štrajku mimo njegove volje, niti se može staviti u nepovoljan položaj zbog učešća u štrajku.

XV. POSTUPAK KOLEKTIVNOG PREGOVARANJA I ZAKLJUČIVANJA KOLEKTIVNOG UGOVORA

Član 69.

Postupak kolektivnog pregovaranja i zaključivanja ugovora može pokrenuti svaka ugovorna strana utvrđena u zakonu.

Postupak iz stava 1. ovog člana pokreće se pismenim putem.

Član 70.

Strana koja je pokrenula postupak za kolektivno pregovaranje i zaključivanje ugovora dostavlja prijedlog ugovora drugoj strani.

Član 71.

Postupak i rokovi za kolektivno pregovaranje i zaključivanje ugovora uređuje se protokolom o vođenju pregovora između potpisnika ugovora.

Član 72.

Inicijativu za izmjene i dopune ovog ugovora može dati svaka strana. Inicijativa se podnosi u pismenoj formi, a strana kojoj je upućena dužna je na inicijativu odgovoriti u roku od 15 dana od dana prijema inicijative.

Izmjene i dopune ovog ugovora vrše se na način i po postupku predviđenom za njegovo donošenje.

XVI. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Član 73.

Postupak mirenja u kolektivnim radnim sporovima provodi se u skladu sa zakonom.

Član 74.

Strane u sporu mogu se dogovoriti da rješavanje sporova povjere arbitraži.

Svaka strana imenuje isti broj arbitara i njihovih zamjenika.

Predsjednika i zamjenika arbitražnog vijeća strane imenuju sporazumno.

Član 75.

Postupak rada arbitražnog vijeća regulisat će se sporazumom strana u sporu.

Nadzor nad primjenom ovog Kolektivnog ugovora obavlja federalni, odnosno kantonalni inspektor rada.

XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 76.

Za primjenu, sprovođenje i tumačenje odredbi ovog ugovora strane imenuju zajedničku komisiju od šest članova, od kojih svaka strana imenuje po dva člana.

Član 77.

Ovaj ugovor primjenjuje se na zaposlenike koji su članovi Sindikata potpisnika ovog ugovora, a zaključuje se na neodređeno vrijeme.

Član 78.

Poslodavci su dužni uskladiti pravilnike o radu i ugovore o radu sa ovim kolektivnim ugovorom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Ugovora.

Član 79.

Ovaj ugovor stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Stupanjem na snagu ovog Ugovora prestaje da važi Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/00).

Broj 06-18-2582/07
23. jula/srpnja 2007. godine
Sarajevo

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Ministar
mr. Vahid Hećo, s. r.