Postavljenje direktora Federalne uprave za inspekcijske poslove ispred Vlade Federacije Bosne i Hercegovi ne
373 Na osnovu člana 19. stav 3. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 8. sjednici održanoj 9. maja 2007. godine, donijela je RJEŠENJE O IMENOVANJU ČLANOVA KOMI SIJE ZA IZBOR I POSTAVLJENJE DIREKTORA FEDERALNE UPRAVE ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE ISPRED VLADE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI NE 1.Za članove Komisije za izbor i postavljenje direktora Federalne uprave za inspekcijske poslove ispred Vlade Federacije Bosne i Hercegovine imenuju se: 1.MIRSADA JAHIĆ, šef Kabineta premijera Federacije BiH; 2.BAHRET KUSTURE, predstavnik Sindikalne organiza- cije Federalne uprave za inspekcijske poslove. 2. Članovima Komisije za izbor i postavljenje direktora Federalne uprave za inspekcijske poslove ispred Vlade Federacije Bosne i Hercegovine pripada naknada u skladu sa Odlukom o načinu obrazovanja i visini naknade za rad stručnih komisija i drugih radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije BiH i rukovoditelja federalnih organa državne službe, o čijoj visini će se odlučiti posebnim rješenjem. 3.Ovo Rješenje stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". V broj 225/07 9. maja/svibnja 2007. godine Sarajevo Premijer dr. Nedžad Branković, s. r. KONKURENCIJSKO VIJEĆE B iH Na temelju članka 42. točka g) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05), a svezi s člankom 14. Zakona o konkurenciji, i članka 116. stavak (2) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02) po Prijavi namjere koncentracije podnesenoj od strane gospodarskog subjekta Klas d.d. Sarajevo, Paromlinska 43, 71000 Sarajevo, zaprimljenoj dana 16.01.2007. godine pod brojem 01-04-26-002-II/07, Konkurencijsko vijeće, na 45. (četrdesetpetoj) sjednici održanoj 25. travnja 2007. godine, je donijelo ZAKLJUČAK 1 Odbacuje se Prijava namjere koncentracije gospodarskog subjekta Klas d.d. Sarajevo radi nepostojanja obveze podnošenja iste, u smislu odredbi Zakona o konkurenciji. OBRAZLOŽEN JE Gospodarski subjekt Klas d.d. Sarajevo, Paromlinska 43, 71000 Sarajevo (u daljnjem tekstu: Klas ili podnositelj Prijave) je dostavio Konkurencijskom vijeću Prijavu namjere koncentra- cije, zaprimljenu pod brojem 01-04-26-002-II/07 dana 16.01.2007. godine, koja će nastati na tržištu Bosne i Hercego- vine stjecanjem kontrole gospodarskog subjekta Klas nad gospodarskim subjektom Mlin "Husinski Rudar" d.d. Ljubače, 78000 Tuzla (u daljnjem tekstu: Mlin) kupnjom većine dionica. Uvidom u dokumentaciju priloženu uz Prijavu namjere koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava), a sukladno članku 30. Zakona o konkurenciji i Odluci o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracije gospodarskih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 95/06) Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da Prijava nije kompletna, jer nisu dostavljena financijska izvješća sudionika koncentracije za 2006 godinu, u smislu članka 30. Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon). Na zahtjev Konkurencijskog vijeća podnositelj Prijave je istu dopunio dana 06.03.2007. godine. Konkurencijsko vijeće, sukladno članku 30. stavak (3) Zakona, dana 04.04.2007. godine izdalo podnositelju Prijave Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave. Konkurencijsko vijeće ja na temelju uvida u Prijavu i dostavljenu dokumentaciju utvrdilo sljedeće činjenice: Sudionici predmetne koncentracije su: a)Gospodarsko društvo za preradu žitarica, brašna, proizvodnju prehrambenih i konditorskih proizvoda, ugostiteljstvo i turizam, vanjsku trgovinu i trgovinu na veliko i malo Klas d.d. Sarajevo, Paromlinska 43., 71000 Sarajevo, upisano u sudski registar Županijskog suda u Sarajevu - Rješenje broj UF/I - 1126/02 dana 26.02.2003. godine. b)Dioničko društvo za proizvodnju mlinskih proizvoda Mlin "Husinski Rudar" d.d. Ljubače, Ljubače b.b., 78000 Tuzla, upisano u sudski registar Županijskog suda u Tuzli - Rješenje broj U/I - 1631/89 dana 29.12.1989. godine. 1.Pravni temelj predmetne koncentracije je javna ponuda za kupnju dionica objavljena od gospodarskog subjekta Klas, dana 08.01.2007 godine, u dnevnom tisku "Oslobođenje" i "San", za kupnju ukupno (..)**dionica gospodarskog subjekta Mlin čime bi privredni subjekt Klas stekao udjel od (..)** 2 % u vlasničkoj strukturi gospodarskog subjekta Mlin. 2.Pravni oblik koncentracije je stjecanje kontrole gospodarskog subjekta Klas nad gospodarskim subjektom Mlin kupnjom većine dionica, u smislu članka 12. stavak (1) točka b) pod 1) Zakona. 3.Ukupan godišnji prihod sudionika koncentracije za 2006. godinu iznosi: R.b.Naziv gospodarskog subjekta Ukupan prihod (KM) 1. Klas d.d. Sarajevo (..)** 2.Mlin "Husinski Rudar" d.d. Ljubače (..)** 4.Analiza mjerodavnog tržišta Mjerodavno tržište, u smislu članka 3. Zakona, te čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivanja mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) čini tržište određenih proizvoda /usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenom zemljopisnom tržištu. U predmetnoj koncentracije mjerodavno tržište je proizvodnja i prodaja mlinskih proizvoda (pšeničnog brašna) u Bosni i Hercegovini. U Bosni i Hercegovini je registrirano preko 50 poduzeća za proizvodnju mlinskih proizvoda od čega 36 na području Federacije Bosne i Hercegovine i 14 na području Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Pored sudionika koncentracije proizvodnjom i prodajom mlinskih proizvoda na mjerodavnom tržištu djeluju, između ostalih: –"Rebonja" d.o.o. Doboj Istok –"Eurotrans" d.o.o. Gradačac –"Mlinorad" d.o.o. Čelić –"Mlin produkt" Bijeljina –"Žitopromet-drina" a.d. Zvornik –"Krehić" d.o.o. Zenica –"Dukat" d.o.o. Jelah-Tešanj –"Žitopromet" d.d. Mostar –"Mlinpek" d.d. Bugojno Broj 35 – Stranica 3516 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. 1 Zaključak je objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. 2 (..)**- Podaci predstavljaju poslovnu tajnu –"Mlin" MPI d.d. Ustikolina –"Mlin Majić" d.o.o. Prud. Analizom podataka iz Prijave je utvrđeno da potreba Bosne i Hercegovine za pšeničnim brašnom u 2006. godini je iznosila 420.912 tona. Sudionici koncentracije u 2006. godini su proizveli i plasirali ukupno 56.473 tona pšeničnog brašna i imaju zajednički tržišni udjel od 13,42% na mjerodavnom tržištu Bosne i Hercegovine, odnosno gospodarski subjekt Klas je proizveo i plasirao 50.997 tona pšeničnog brašna i ima 12,1% tržišnog udjela, dok gospodarski subjekt Mlin 5.476 tona ili ima 1,3% tržišnog udjela. Konkurencijsko vijeće, sukladno navedenim podacima, je utvrdilo da jedan od sudionika koncentracije odnosno gospodarski subjekt Mlin nije u prethodnoj godini ostvario ukupan prihod od najmanje 5.000.000,00 KM odnosno da njihov zajednički tržišni udjel na mjerodavnom tržištu Bosne i Hercegovine ne prelazi 40,0%, što je sukladno članku 14. stavak (1) pod b) Zakona, uvjet za obvezu prijave namjere koncentracije. Na temelju izloženoga Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u izreci ovoga Zaključka. Administrativna pristojba Na ovaj Zaključak podnositelj Prijave sukladno članku 2. tarifni broj 108. stavak 1. pod c) Odluke o visini admi nistra tivnih pristojbi u vezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) je obvezan platiti administrativnu pristojbu u iznosu od 1.000,00 KM u korist Proračuna institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog Zaključka nije dopušten priziv. Nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka ovoga Zaključka odnosno od dana njegove objave u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine". Ovaj Zaključak bit će objavljen u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Broj 01-04-26-002-6-II/07 25. travnja 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, v. r. Na osnovu člana 42. tačka g) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05), a u vezi sa članom 14. Zakona o konkurenciji, i člana 116. stav (2) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02) po Prijavi namjere koncentracije podnesenoj od strane privrednog subjekta Klas d.d. Sarajevo, Paromlinska 43, 71000 Sarajevo, zaprimljenoj dana 16.01.2007. godine pod brojem 01-04-26-002-II/07, Konkurencijski savjet na 45. (četrdesetpetoj) sjednici održanoj 25. aprila 2007. godine, je donio ZAKQUČAK 1 Odbacuje se Prijava namjere koncentracije privrednog subjekta Klas d.d. Sarajevo radi nepostojawa obaveze podnošewa iste, u smislu odredbi Zakona o konkurenciji. OBRAZLOŽEWE Privredni subjekt Klas d.d. Sarajevo, Paromlinska 43, 71000 Sarajevo (u daqnjem tekstu: Klas ili podnosilac Prijave) je dostavio Konkurencijskom savjetu Prijavu namjere koncentracije, zaprimljenu pod brojem 01-04-26-002-II/07 dana 16.01.2007. godine, koja će nastati na tržištu Bosne i Hercegovine sticanjem kontrole privrednog subjekta Klas nad privrednim subjektom Mlin "Husinski Rudar" d.d. Qubače, 78000 Tuzla (u daqnjem tekstu: Mlin) kupovinom većine akcija. Uvidom u dokumentaciju priloženu uz Prijavu namjere koncentracije (u daqnjem tekstu: Prijava), a u skladu sa članom 30. Zakona o konkurenciji i Odlukom o načinu podnošewa prijave i kriterijima za ocjenu koncentracije privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 95/06) Konkurencijski savjet je utvrdio da Prijava nije kompletna, jer nisu dostavljeni finansijski izvještaji učesnika koncentracije za 2006. godinu, u smislu člana 30. Zakona o konkurenciji (u daqnjem tekstu: Zakon). Na zahtjev Konkurencijskog savjeta podnosilac Prijave je istu dopunio dana 06.03.2007. godine. Konkurencijski savjet, u skladu sa članom 30. stav (3) Zakona, dana 04.04.2007. godine izdao podnosiocu Prijave Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave. Konkurencijski savjet ja na osnovu uvida u Prijavu i dostavljenu dokumentaciju utvrdio sljedeće činjenice: Učesnici predmetne koncentracije su: a)Privredno društvo za preradu žitarica, brašna, proizvodnju prehrambenih i konditorskih proizvoda, ugostiteqstvo i turizam, spoqnu trgovinu i trgovinu na veliko i malo Klas d.d. Sarajevo, Paromlinska 43., 71000 Sarajevo, upisano u sudski registar Kantonalnog suda u Sarajevu - Rješenje broj UF/I - 1126/02 dana 26.02.2003. godine. b)Akcionarsko društvo za proizvodnju mlinskih proizvoda Mlin "Husinski Rudar" d.d. Qubače, Qubače b.b., 78000 Tuzla, upisano u sudski registar Kantonalnog suda u Tuzli - Rješenje broj U/I - 1631/89 dana 29.12.1989. godine. 1.Pravni osnov predmetne koncentracije je javna ponuda za kupovinu dionica objavljena od privrednog subjekta Klas, dana 08.01.2007 godine, u dnevnim listovima "Oslobođenje" i "San", za kupovinu ukupno (..)** 2 akcija privrednog subjekta Mlin čime bi privredni subjekt Klas stekao učešće od (..)**% u vlasničkoj strukturi privrednog subjekta Mlin. 2.Pravni oblik koncentracije je sticanje kontrole privrednog subjekta Klas nad privrednim subjektom Mlin kupovinom većine akcija, u smislu člana 12. stav (1) tačka b) pod 1) Zakona. 3.Ukupan godišwi prihod učesnika koncentracije za 2006. godinu iznosi: R.b.Naziv privrednog subjekta Ukupan prihod (KM) 1. Klas d.d. Sarajevo (..)** 2. Mlin "Husinski Rudar" d.d. Qubače (..)** 4.Analiza relevantnog tržišta Relevantno tržište, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivawa relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) čini tržište određenih proizvoda /usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenome geografskom tržištu. U predmetnoj koncentracije relevantno tržište je proizvodnaja i prodaja mlinskih proizvoda (pšeničnog brašna) u Bosni i Hercegovini. U Bosni i Hercegovini je registrovano preko 50 preduzeća za proizvodnju mlinskih proizvoda od čega 36 na području Federacije Bosne i Hercegovine i 14 na području Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Pored učesnika koncentracije proizvodwom i prodajom mlinskih proizvoda na relevantnom tržištu djeluju, između ostalih: –"Rebowa" d.o.o. Doboj Istok –"Eurotrans" d.o.o. Gradačac –"Mlinorad" d.o.o. Čelić –"Mlin produkt" Bijeqina –"Žitopromet-drina" a.d. Zvornik –"Krehić" d.o.o. Zenica –"Dukat" d.o.o. Jelah-Tešaw Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3517 1 Zaključak je objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. 2 (..)**- Podaci predstavljaju poslovnu tajnu –"Žitopromet" d.d. Mostar –"Mlinpek" d.d. Bugojno –"Mlin" MPI d.d. Ust ikolina –"Mlin Majić" d.o.o. Prud. Analizom podataka iz Prijave je utvrđeno da potreba Bosne i Hercegovine za pšeničnim brašnom u 2006. godini je iznosila 420.912 tona. Učesnici koncentracije u 2006. godini su proizveli i plasirali ukupno 56.473 tona pšeničnog brašna i imaju zajedničko tržišno učešće od 13,42% na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine, odnosno privredni subjekt Klas je proizveo i plasirao 50.997 tona pšeničnog brašna i ima 12,1% tržišnog učešća, dok privredni subjekt Mlin 5.476 tona ili ima 1,3% tržišnog učešća. Konkurencijski savjet, u skladu sa navedenim podacima, je utvrdio da jedan od učesnika koncentracije odnosno privredni subjekt Mlin nije u prethodnoj godini ostvario ukupan prihod od najmanje 5.000.000,00 KM odnosno da wihovo zajedničko tržišno učešće na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine ne prelazi 40,0%, što su u skladu sa članom 14. stav (1) pod b) Zakona, uslovi za obavezu prijave namjere koncentracije Na osnovu izloženog Konkurencijski savjet je odlučio kao u dispozitivu ovog Zakqučka. Administrativna taksa Na ovaj Zakqučak podnosilac Prijave u skladu sa članom 2. tarifni broj 108. stav 1. pod c) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radwama pred Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) je obavezan platiti administrativnu taksu u iznosu od 1.000,00 KM u korist Buxeta institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog Zakqučka nije dopuštena žalba. Nezadovoqna stranka može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 (trideset) dana od dana prijema ovog Zakqučka odnosno od dana njegovog objavqivawa u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine". Ovaj Zakqučak biće objavljen u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Broj 01-04-26-002-6-II/07 25. aprila 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, s. r. Na osnovu člana 42. tačka g) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05), a u vezi sa članom 14. Zakona o konkurenciji, i člana 116. stav (2) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02) po Prijavi namjere koncentracije podnesenoj od strane privrednog subjekta Klas d.d. Sarajevo, Paromlinska 43, 71000 Sarajevo, zaprimljenoj dana 16.01.2007. godine pod brojem 01-04-26-002-II/07, Konkurencijsko vijeće, na 45. (četr de setpetoj) sjednici održanoj 25. aprila 2007. godine, je donijelo ZAKLJUČAK 1 Odbacuje se Prijava namjere koncentracije privrednog subjekta Klas d.d. Sarajevo radi nepostojanja obaveze podnošenja iste, u smislu odredbi Zakona o konkurenciji. OBRAZLOŽEN JE Privredni subjekt Klas d.d. Sarajevo, Paromlinska 43, 71000 Sarajevo (u daljnjem tekstu: Klas ili podnosilac Prijave) je dostavio Konkurencijskom vijeću Prijavu namjere koncentracije, zaprimljenu pod brojem 01-04-26-002-II/07 dana 16.01.2007. godine, koja će nastati na tržištu Bosne i Hercegovine sticanjem kontrole privrednog subjekta Klas nad privrednim subjektom Mlin "Husinski Rudar" d.d. Ljubače, 78000 Tuzla (u daljnjem tekstu: Mlin) kupovinom većine dionica. Uvidom u dokumentaciju priloženu uz Prijavu namjere koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava), a u skladu sa članom 30. Zakona o konkurenciji i Odlukom o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracije privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 95/06) Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da Prijava nije kompletna, jer nisu dostavljeni finansijski izvještaji učesnika koncentracije za 2006 godinu, u smislu člana 30. Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon). Na zahtjev Konkurencijskog vijeća podnosilac Prijave je istu dopunio dana 06.03.2007. godine. Konkurencijsko vijeće, u skladu sa članom 30. stav (3) Zakona, dana 04.04.2007. godine izdalo podnosiocu Prijave Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave. Konkurencijsko vijeće ja na osnovu uvida u Prijavu i dostavljenu dokumentaciju utvrdilo sljedeće činjenice: Učesnici predmetne koncentracije su: a)Privredno društvo za preradu žitarica, brašna, proizvodnju prehrambenih i konditorskih proizvoda, ugostiteljstvo i turizam, vanjsku trgovinu i trgovinu na veliko i malo Klas d.d. Sarajevo, Paromlinska 43., 71000 Sarajevo, upisano u sudski registar Kantonalnog suda u Sarajevu - Rješenje br. UF/I - 1126/02 dana 26.02.2003. godine. b)Dioničko društvo za proizvodnju mlinskih proizvoda Mlin "Husinski Rudar" d.d. Ljubače, Ljubače b.b., 78000 Tuzla, upisano u sudski registar Kantonalnog suda u Tuzli - Rješenje broj U/I - 1631/89 dana 29.12.1989 godine. 1.Pravni osnov predmetne koncentracije je javna ponuda za kupovinu dionica objavljena od privrednog subjekta Klas, dana 08.01.2007 godine, u dnevnim listovima "Oslobođenje" i "San", za kupovinu ukupno (..)**dionica privrednog subjekta Mlin čime bi privredni subjekt Klas stekao učešće od (..)** 2 % u vlasničkoj strukturi privrednog subjekta Mlin. 2.Pravni oblik koncentracije je sticanje kontrole privrednog subjekta Klas nad privrednim subjektom Mlin kupovinom većine dionica, u smislu člana 12. stav (1) tačka b) pod 1) Zakona. 3.Ukupan godišnji prihod učesnika koncentracije za 2006. godinu iznosi: R.b.Naziv privrednog subjekta Ukupan prihod (KM) 1. Klas d.d. Sarajevo (..)** 2.Mlin "Husinski Rudar" d.d. Ljubače (..)** 4.Analiza relevantnog tržišta Relevantno tržište, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivanja relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) čini tržište određenih proizvoda /usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenome geografskom tržištu. U predmetnoj koncentracije relevantno tržište je proizvodnaja i prodaja mlinskih proizvoda (pšeničnog brašna) u Bosni i Hercegovini. U Bosni i Hercegovini je registrovano preko 50 preduzeća za proizvodnju mlinskih proizvoda od čega 36 na području Federacije Bosne i Hercegovine i 14 na području Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Pored učesnika koncentracije proizvodnjom i prodajom mlinskih proizvoda na relevantnom tržištu djeluju, između ostalih: –"Rebonja" d.o.o. Doboj Istok –"Eurotrans" d.o.o. Gradačac –"Mlinorad" d.o.o. Čelić –"Mlin produkt" Bijeljina –"Žitopromet-drina" a.d. Zvornik –"Krehić" d.o.o. Zenica –"Dukat" d.o.o. Jelah-Tešanj –"Žitopromet" d.d. Mostar Broj 35 – Stranica 3518 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. 1 Zaključak je objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. 2 (..)**- Podaci predstavljaju poslovnu tajnu –"Mlinpek" d.d. Bugojno –"Mlin" MPI d.d. Ustikolina –"Mlin Majić" d.o.o. Prud. Analizom podataka iz Prijave je utvrđeno da potreba Bosne i Hercegovine za pšeničnim brašnom u 2006. godini je iznosila 420.912 tona. Učesnici koncentracije u 2006. godini su proizveli i plasirali ukupno 56.473 tona pšeničnog brašna i imaju zajednički tržišnog učešća od 13,42% na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine, odnosno privredni subjekt Klas je proizveo i plasirao 50.997 tona pšeničnog brašna i ima 12,1% tržišnog učešća, dok privredni subjekt Mlin 5.476 tona ili ima 1,3% tržišnog učešća. Konkurencijsko vijeće, u skladu sa navedenim podacima, je utvrdilo da jedan od učesnika koncentracije odnosno privredni subjekt Mlin nije u prethodnoj godini ostvario ukupan prihod od najmanje 5.000.000,00 KM odnosno da njihovo zajedničko tržišno učešće na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine ne prelazi 40,0%, što su u skladu sa članom 14. stav (1) pod b) Zakona, uvjeti za obavezu prijave namjere koncentracije. Na osnovu izloženog Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u dispozitivu ovog Zaključka. Administrativna taksa Na ovaj Zaključak podnosilac Prijave u skladu sa članom 2. tarifni broj 108. stav 1. pod c) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) je obavezan platiti administrativnu taksu u iznosu od 1.000,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog Zaključka nije dopuštena žalba. Nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 (trideset) dana od dana prijema ovog Zaključka odnosno od dana njegovog objavljivanja u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine". Ovaj Zaključak bit će objavljen u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Broj 01-04-26-002-6-II/07 25. aprila 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, s. r. Na temelju članka 42. točka g) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05) a u svezi s člankom 14. Zakona o konkurenciji, i članka 116. stavak (2) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02), po Prijavi namjere koncentracije podnesenoj od strane gospodarskog subjekta "Onex Cor po ra tion" 161 Bay Street, PO Box 700, To ronto M5J 2SJ, Kanada, zastupanog po odvjetniku Marić Branku, Mehmeda Spahe 24, 71000 Sarajevo, zaprimljenoj dana 18.01.2007. godine pod brojem 01-06-26-004-II/07, Konkurencijsko vijeće, na 45. (četrdesetpetoj) sjednici, održanoj 25. travnja 2007. godine, je donijelo ZAKLJUČAK 1 Odbacuje se Prijava namjere koncentracije gospodarskog subjekta "Onex Cor po ra tion" To ronto, Kanada, radi nepostojanja obveze prijave predmetne koncentracije, u smislu odredbi Zakona o konkurenciji. OBRAZLOŽEN JE Konkurencijsko vijeće, dana 18.01.2007. godine pod brojem 01-06-26-004-II/07, je zaprimilo Prijavu namjere koncentracije, preko ovlaštenog zastupnika odvjetnika Branka Marića, Mehmeda Spahe 24, 71000 Sarajevo, gospodarskog subjekta "Onex Cor po ra tion" 161 Bay Street, PO Box 700, To ronto M5J 2SJ, Kanada (u daljnjem tekstu: "Onex Cor po ra tion" ili podnositelj Prijave), kojom namjerava izvršiti pripajanje dijela gospodarskog subjekta "East man Ko dak Com pany" New Jer sey - USA, (u daljnjem tekstu: "East man Ko dak Com pany") organizacijske jedinice "East man Ko dak Health Group" 343 State Street, Roch es ter, New York 14650 USA (u daljnjem tekstu: "East man Ko dak Health Group"). Pripajanje bi se izvršilo preko subsidijarnog društva podnositelja Prijave, gospodarskog subjekta "Onex Healthcare Hold ings, Inc." Del a ware, USA, (u daljnjem tekstu: "Onex Healthcare Hold ings") koji je u međuvremenu promijenio ime u gospodarski subjekt "Carestream Health, Inc." (u daljnjem tekstu: "Carestream Health") Uz Prijavu namjere koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava) je dostavljena potvrda broj 5419841 od dana 08.02.2007. godine, izdana od nadležnog tijela države Del a ware - USA u kojoj, između ostaloga, se potvrđuje promjena imena gospodarskog subjekta "Onex Healthcare Hold ings" u gospodarski subjekt "Carestream Health". Konkurencijsko vijeće uvidom u Prijavu je utvrdilo da ista nije potpuna, te od podnositelja Prijave je zatražilo dopunu, jer nisu dostavljena financijska izvješća sudionika koncentracije za 2006. godinu, u smislu članka 30. stavak (1) pod b) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon). Konkurencijsko vijeće je izdalo podnosiocu Prijave Potvrdu o kompletnoj i urednoj Prijavi, u smislu članka 30. stavak (3) Zakona, dana 05.04.2007. godine pod brojem 01-06-26-004-12-II/07. Konkurencijsko vijeće je na temelju podataka iz dostavnjene dokumentacije uz Prijavu izvršilo analizu i konstatiralo sljedeće: Prijava je podnesena u zakonom propisanom roku, u smislu članka 16. stavak (1) Zakona i članka 3. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijumi za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 95/06). Pravni temelj predmetne koncentracije je Ugovor o kupnji (As set Pur chase Agree ment), zaključen dana 09.01.2007. godine, između gospodarskog subjekta "East man Ko dak Com - pany" i gospodarskog subjekta "Onex Healthcare Hold ings". Pravni oblik koncentracije, sukladno članku 12. stavak (1) točka a) Zakona, predstavlja pripajanje organizacijske jedinice gospodarskog subjekta "East man Ko dak Com pany" (pod nazivom "East man Ko dak Health Group") gopodarskom subjektu Onex Cor po ra tion" odnosno njegovom subsidijarnom gopodarskom subjektu "Onex Healthcare Hold ings". Navedenim pripajanjem gospodarski subjekt "Onex Healthcare Hold ings" postat će 100,0% vlasnik "East man Ko dak Health Group". Gospodarski subjekt "Onex Cor po ra tion" se bavi preuzimanjem, upravljanjem i prodajom poduzeća ili dijelova poduzeća. Ukupan godišnji prihod gospodarskog subjekta "Onex Cor po ra tion" na svjetskom tržištu u 2006. godini je iznosio (..)** 2KM (..)**CAD. Gospodarski subjekt "Onex Cor po ra tion" nije registriran i nema subsidijarnih gospodarskih društava u Bosni i Hercegovini, niti ostvaruje prihode prodajom roba i/ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine. Predmetnom koncentracijom gospodarski subjekt "Onex Healthcare Hold ings" (odnosno gospodarski subjekt "Carestream Health"), subsidijarno durštvo gospodarskog subjekta "Onex Cor po ra tion", pruzima gospodarski subjekt "East man Ko dak Health Group". Gospodarski subjekt "East man Ko dak Health Group" je organizacijska jedinica gopodarskog subjekta "East man Ko dak Com pany", koja djeluje u segmentu medicinskog, stomato- loškog i molekularnog poslovanja ("MIS" poslovanje). Djelovanje gospodarskog subjekta "East man Ko dak Health Group" u Bosni i Hercegovini se odnose na prodaju proizvoda iz segmenta medicinskog i stomatološkog poslovanja. Gospodarski subjekt "East man Ko dak Com pany" nije registriran, niti ima subsidijarnih gospodarskih društava u Bosni i Hercegovini. Gospodarski subjekt "East man Ko dak Health Group" (subsidijarni gospodarski subjekat "East man Ko dak Com pany") prodaje svoje proizvode na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine preko neovisnog distributera "Medicom" d.o.o. Bijeljina. Ukupan godišnji prihod gospodarskog subjekta "East man Ko dak Com pany" na svjetskom tržištu za 2006. godinu je iznosio (..)**KM (..)**USD. Ukupan godišnji prihod gospodarskog Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3519 1 Zaključak je objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. 2 (..)**- Podaci predstavljaju poslovnu tajnu subjekta "East man Ko dak Health Group" ostvaren prodajom prizvoda na tržištu Bosne i Hercegovine u 2006. godini je iznosio 626.638,00 KM (435.000,00 USD). Nakon izvršene analize Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da predmetna Prijava gospodarskog subjekta "Onex Cor po ra tion", ne podliježe obvezi podnošenja prijave namjere koncentracije, jer nisu ispunjeni uvjeti propisani člankom 14. stavak (1) Zakona. Iz navedenih razloga Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u izreci ovoga Zaključka. Administrativna pristojba Na ovaj Zaključak podnositelj Prijave, sukladno članku 2. tarifni broj 108. stavak (1) pod c) Odluke o visini administrativnih pristojbi u svezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), je obvezan platiti administrativnu pristobu u iznosu od 1.000,00 KM u korist Proračuna institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Zaključka nije dopušten priziv. Nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka ovoga Zaključka, odnosno od dana njegove objave u "Službenom glasniku BiH". Ovaj Zaključak bit će objavljen u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Broj 01-06-26-004-16-II/07 25. travnja 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, v. r. Na osnovu člana 42. tačka g) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05) a u vezi sa članom 14. Zakona o konkurenciji, i člana 116. stav (2) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02), po Prijavi namjere koncentracije podnesenoj od strane privrednog subjekta "Onex Cor po ra tion" 161 Bay Street, PO Box 700, To - ronto M5J 2SJ, Kanada, zastupanog po advokatu Marić Branku, Mehmeda Spahe 24, 71000 Sarajevo, zaprimljenoj dana 18.01.2007. godine pod brojem 01-06-26-004-II/07, Konkurencijski savjet na 45. (četrde setpetoj) sjednici, održanoj 25. aprila 2007. godine, je donio ZAKQUČAK 1 Odbacuje se Prijava namjere koncentracije privrednog subjekta "Onex Cor po ra tion" Toronto, Kanada, radi nepostojawa obaveze prijave predmetne koncentracije, u smislu odredbi Zakona o konkurenciji. OBRAZLOŽEWE Konkurencijski savjet, dana 18.01.2007. godine pod brojem 01-06-26-004-II/07, je zaprimio Prijavu namjere koncentracije, preko ovlaštenog zastupnika Branka Marića, Mehmeda Spahe 24, 71000 Sarajevo, privrednog subjekta "Onex Cor po ra tion" 161 Bay Street, PO Box 700, To ronto M5J 2SJ, Kanada (u daqnjem tekstu: "Onex Cor po ra tion" ili podnosilac Prijave), kojom namjerava izvršiti pripajanje dijela privrednog subjekta "East man Ko dak Com pany" New Jer sey - USA, (u daqnjem tekstu: "East man Ko dak Com pany") organizacione jedinice "East man Ko dak Health Group" 343 State Street, Roch es ter, New York 14650 USA (u daqnjem tekstu: "East man Ko dak Health Group"). Pripajanje bi se izvršilo preko subsidijarnog društva podnosioca Prijave privrednog subjekta "Onex Healthcare Hold ings, Inc." Del a ware, USA, (u daqnjem tekstu: "Onex Healthcare Hold ings") koji je u međuvremenu promijenio ime u privredni subjekt "Carestream Health, Inc." (u daqnjem tekstu: "Carestream Health") Uz Prijavu namjere koncentracije (u daqnjem tekstu: Prijava) je dostavljena potvrda broj 5419841 od dana 08.02.2007. godine, izdata od nadležnog organa države Del a ware - USA u kojoj, između ostalog, se potvrđuje promjena imena privrednog subjekta "Onex Healthcare Hold ings" u privredni subjekt "Carestream Health". Konkurencijski savjet uvidom u Prijavu je utvrdio da ista nije potpuna, te od podnosioca Prijave je zatražio dopunu, jer nisu dostavljeni finansijski izvještaji učesnika koncentracije za 2006. godinu, u smislu člana 30. stav (1) pod b) Zakona o konkurenciji (u daqnjem tekstu: Zakon). Konkurencijski savjet je izdao podnosiocu Prijave Potvrdu o kompletnoj i urednoj Prijavi, u smislu člana 30. stav (3) Zakona, dana 05.04.2007. godine pod brojem 01-06-26-004-12-II/07. Konkurencijski savjet je na osnovu podataka iz dostavnjene dokumentacije uz Prijavu izvršio analizu i konstatovao sljedeće: Prijava je podnesena u zakonom propisanom roku, u smislu člana 16. stav (1) Zakona i člana 3. Odluke o načinu podnošewa prijave i kriterijuma za ocjenu koncentracija privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 95/06). Pravni osnov predmetne koncentracije je Ugovor o kupovini (As set Pur chase Agree ment), zakqučen dana 09.01.2007. godine, između privrednog subjekta "East man Ko - dak Com pany" i privrednog subjekta "Onex Healthcare Hold - ings". Pravni oblik koncentracije, u skladu sa članom 12. stav (1) tačka a) Zakona, predstavlja pripajanje organizacione jedinice privrednog subjekta "East man Ko dak Com pany" (pod nazivom "East man Ko dak Health Group") privrednom subjektu Onex Cor po ra tion" odnosno njegovom subsidijarnom privrednom subjektu "Onex Healthcare Hold ings". Navedenim pripajanjem privredni subjekt "Onex Healthcare Hold ings" postaće 100,0% vasnik "East man Ko dak Health Group". Privredni subjekt "Onex Cor po ra tion" se bavi preuzimanjem, upravljanjemv i prodajom preduzeća ili dijelova preduzeća. Ukupan godišwi prihod privrednog subjekta "Onex Cor po ra tion" na svjetskom tržištu u 2006. godini je iznosio (..)** 2 KM (..)**CAD. Privredni subjekt "Onex Cor po ra tion" nije registrovan i nema subsidijarnih privrednih društava u Bosni i Hercegovini, niti ostvaruje prihode prodajom roba i/ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine. Predmetnom koncentracijom privredni subjekt "Onex Healthcare Hold ings" (odnosno privredni subjekt "Carestream Health"), subsidijarno durštvo privrednog subjekta "Onex Cor po ra tion", pruzima privredni subjekt "East man Ko dak Health Group". Privredni subjekt "East man Ko dak Health Group" je organizaciona jedinica privrednom subjektu "East man Ko dak Com pany", koja djeluje u segmentu medicin skog, stomatološkog i molekularnog poslovawa ("MIS" poslovanje). Aktivnosti privrednog subjekta "East man Ko dak Health Group" u Bosni i Hercegovini se odnose na prodaju proizvoda iz segmenta medicinskog i stomatološkog poslovawa. Privredni subjekt "East man Ko dak Com pany" nije registrovan, niti ima subsidijarnih društava u Bosni i Hercegovini. Privredni subjekt "East man Ko dak Health Group" (subsidijarni privredni subjekat "East man Ko dak Com pany") prodaje svoje proizvode na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine preko nezavisnog distributera "Medicom" d.o.o. Bijeqina. Broj 35 – Stranica 3520 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. 1 Zaključak je objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. 2 (..)**- Podaci predstavljaju poslovnu tajnu Ukupan godišwi prihod privrednog subjekta "East man Ko dak Com pany" na svjetskom tržištu za 2006. godinu je iznosio (..)**KM (..)**USD. Ukupan godišwi prihod privrednog subjekta "East man Ko dak Health Group" ostvarenog prodajom prizvoda na tržištu Bosne i Hercegovine u 2006. godini je iznosio 626.638,00 KM (435.000,00 USD). Nakon izvršene analize Konkurencijski savjet je utvrdio da predmetna Prijava privrednog subjekta "Onex Cor po ra tion", ne podliježe obavezi podnošewa prijave namjere koncentracije, jer nisu ispunjeni uslovi propisani članom 14. stav (1) Zakona. Iz navedenih razloga Konkurencijski savjet je odlučio kao u dispozitivu ovog Zakqučka. Administrativna taksa Na ovaj Zakqučak podnosilac Prijave, u skladu sa članom 2. tarifni broj 108. stav 1. pod c) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radwama pred Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), je obavezan platiti administrativnu taksu u iznosu od 1.000,00 KM u korist Buxeta institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog Zakqučka nije dopuštena žalba. Nezadovoqna stranka može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 (trideset) dana od dana prijema ovog Zakqučka, odnosno od dana njegovog objavqivawa u "Službenom glasniku BiH". Ovaj Zakqučak biće objavljen u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Broj 01-06-26-004-16-II/07 25. aprila 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, s. r. Na osnovu člana 42. tačka g) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05) a u vezi sa članom 14. Zakona o konkurenciji, i člana 116. stav (2) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02), po Prijavi namjere koncentracije podnesenoj od strane privrednog subjekta "Onex Cor po ra tion" 161 Bay Street, PO Box 700, To ronto M5J 2SJ, Kanada, zastupanog po advokatu Marić Branku, Mehmeda Spahe 24, 71000 Sarajevo, zaprimljenoj dana 18.01.2007. godine pod brojem 01-06-26-004-II/07, Konkurencijsko vijeće na 45. (četrdesetpetoj) sjednici, održanoj 25. aprila 2007. godine, je donijelo ZAKLJUČAK 1 Odbacuje se Prijava namjere koncentracije privrednog subjekta "Onex Cor po ra tion" To ronto, Kanada, radi nepostojanja obaveze prijave predmetne koncentracije, u smislu odredbi Zakona o konkurenciji. OBRAZLOŽEN JE Konkurencijsko vijeće, dana 18.01.2007. godine pod brojem 01-06-26-004-II/07, je zaprimilo Prijavu namjere koncentracije, preko ovlaštenog zastupnika Branka Marića, Mehmeda Spahe 24, 71000 Sarajevo, privrednog subjekta "Onex Cor po ra tion" 161 Bay Street, PO Box 700, To ronto M5J 2SJ, Kanada (u daljnjem tekstu: "Onex Cor po ra tion" ili podnosilac Prijave), kojom namjerava izvršiti pripajanje dijela privrednog subjekta "East man Ko dak Com pany" New Jer sey - USA, (u daljnjem tekstu: "East man Ko dak Com pany") organizacione jedinice "East man Ko dak Health Group" 343 State Street, Roch es ter, New York 14650 USA (u daljnjem tekstu: "East man Ko dak Health Group"). Pripajanje bi se izvršilo preko subsidijarnog društva podnosioca Prijave, privrednog subjekta "Onex Healthcare Hold ings, Inc." Del a ware, USA, (u daljnjem tekstu: "Onex Healthcare Hold ings") koji je u međuvremenu promijenio ime u privredni subjekt "Carestream Health, Inc." (u daljnjem tekstu: "Carestream Health") Uz Prijavu namjere koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava) je dostavljena potvrda broj 5419841 od dana 08.02.2007. godine, izdata od nadležnog organa države Del a - ware - USA u kojoj, između ostalog, se potvrđuje promjena imena privrednog subjekta "Onex Healthcare Hold ings" u privredni subjekt "Carestream Health". Konkurencijsko vijeće uvidom u Prijavu je utvrdilo da ista nije potpuna, te od podnosioca Prijave je zatražilo dopunu, jer nisu dostavljeni finansijski izvještaji učesnika koncentracije za 2006. godinu, u smislu člana 30. stav (1) pod b) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon). Konkurencijsko vijeće je izdalo podnosiocu Prijave Potvrdu o kompletnoj i urednoj Prijavi, u smislu člana 30. stav (3) Zakona, dana 05.04.2007. godine pod brojem 01-06-26-004-12-II/07. Konkurencijsko vijeće je na osnovu podataka iz dostavnjene dokumentacije uz Prijavu izvršilo analizu i konstatovalo sljedeće: Prijava je podnesena u zakonom propisanom roku, u smislu člana 16. stav (1) Zakona i člana 3. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijuma za ocjenu koncentracija privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 95/06). Pravni osnov predmetne koncentracije je Ugovor o kupovini (As set Pur chase Agree ment), zaključen dana 09.01.2007. godine, između privrednog subjekta "East man Ko dak Com pany" i privrednog subjekta "Onex Healthcare Hold ings". Pravni oblik koncentracije, u skladu sa članom 12. stav (1) tačka a) Zakona, predstavlja pripajanje organizacione jedinice privrednog subjekta "East man Ko dak Com pany" (pod nazivom "East man Ko dak Health Group") privrednom subjektu Onex Cor po ra tion" odnosno njegovom subsidijarnom privrednom subjektu "Onex Healthcare Hold ings". Navedenim pripajanjem privredni subjekt "Onex Healthcare Hold ings" postaće 100,0% vasnik "East man Ko dak Health Group". Privredni subjekt "Onex Cor po ra tion" se bavi preuzimanjem, upravljanjem i prodajom preduzeća ili dijelova preduzeća. Ukupan godišnji prihod privrednog subjekta "Onex Cor po ra tion" na svjetskom tržištu u 2006. godini je iznosio (..)** 2 KM (..)**CAD). Privredni subjekt "Onex Cor po ra tion" nije registrovan i nema subsidijarnih privrednih društava u Bosni i Hercegovini, niti ostvaruje prihode prodajom roba i/ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine. Predmetnom koncentracijom privredni subjekt "Onex Healthcare Hold ings" (odnosno privredni subjekt "Carestream Health"), subsidijarno durštvo privrednog subjekta "Onex Cor - po ra tion", pruzima privredni subjekt "East man Ko dak Health Group". Privredni subjekt "East man Ko dak Health Group" je organizaciona jedinica privrednom subjektu "East man Ko dak Com pany", koja djeluje u segmentu medic inskog, stomatološkog i molekularnog poslovanja ("MIS" poslovanje). Aktivnosti privrednog subjekta "East man Ko dak Health Group" u Bosni i Hercegovini se odnose na prodaju proizvoda iz segmenta medicinskog i stomatološkog poslovanja. Privredni subjekt "East man Ko dak Com pany" nije registrovan, niti ima subsidijarnih društava u Bosni i Hercegovini. Privredni subjekt "East man Ko dak Health Group" (subsidijarni privredni subjekat "East man Ko dak Com pany") prodaje svoje proizvode na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine preko nezavisnog distributera "Medicom" d.o.o. Bijeljina. Ukupan godišnji prihod privrednog subjekta "East man Ko - dak Com pany" na svjetskom tržištu za 2006. godinu je iznosio (..)**KM (..)**USD. Ukupan godišnji prihod privrednog subjekta "East man Ko dak Health Group" ostvarenog prodajom prizvoda na tržištu Bosne i Hercegovine u 2006. godini je iznosio 626.638,00 KM (435.000,00 USD). Nakon izvršene analize Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da predmetna Prijava privrednog subjekta "Onex Cor po ra tion", ne Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3521 1 Zaključak je objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. 2 (..)** - Podaci predstavljaju poslovnu tajnu podliježe obavezi podnošenja prijave namjere koncentracije, jer nisu ispunjeni uvjeti propisani članom 14. stav (1) Zakona. Iz navedenih razloga Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u dispozitivu ovog Zaključka. Administrativna taksa Na ovaj Zaključak podnosilac Prijave, u skladu sa članom 2. tarifni broj 108. stav 1. pod c) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), je obavezan platiti administrativnu taksu u iznosu od 1.000,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog Zaključka nije dopuštena žalba. Nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 (trideset) dana od dana prijema ovog Zaključka, odnosno od dana njegovog objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Ovaj Zaključak bit će objavljen u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Broj 01-06-26-004-16-II/07 25. aprila 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, s. r. Na temelju članka 25. stavak (1) točka e), članka 42. stavak (1) točka d), članka 43. stavak (2), a u svezi s čl. 12. stavak (1) točka c), 14., 16. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05) i članka 193. stavak (2) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02), rješavajući po zajedničkoj Prijavi namjere koncentracije gospodarskog subjekta ČEZ a.s, Prag, Republika Češka i gospodarskog subjekta Mješoviti Hold ing "Elektroprivreda" Republike Srpske Trebinje - Matično poduzeće d.d. Trebinje, zaprimljene pod brojem 01-02-26-021-II/06 dana 12.12.2006. godine, Konkurencijsko vijeće, na 42. (četrdesetdrugoj) sjednici održanoj 22. ožujka 2007. godine, je donijelo RJEŠENJE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja će nastati na tržištu proizvodnje i distribucije električne energije u Bosni i Hercegovini na temelju zajedničkog ulaganja na dugoročnoj osnovi neovisnog gospodarskog subjekta ČEZ a.s. Prag, Duhova 2/1444, Prag, Republika Češka i gospodarskog subjekta Mješoviti Hold ing "Elektroprivreda" Republike Srpske Trebinje - Matično poduzeće d.d. Trebinje, Stepe Stepanovića b.b., Trebinje, Bosna i Hercegovina. 2.Ovo Rješenje je konačno i upisuje se u Knjigu registra koncentracija. 3.Ovo Rješenje bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Gospodarski subjekt ČEZ a.s. Prag, Duhova 2/1444, Prag, Republika Češka i gospodarski subjekt Mješoviti Hold ing "Elektroprivreda" Republike Srpske Trebinje - Matično poduzeće d.d. Trebinje, Stepe Stepanovića b.b., Trebinje, Bosna i Hercegovina putem ovlaštenog punomoćnika odvjetnika Seada Miljkovića, Fra Anđela Zvizdovića broj 1, Sarajevo (u daljnjem tekstu: podnositelj Prijave) su podnijeli Konkurencijskom vijeću zajedničku Prijavu namjere koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava) kojom namjeravaju zajedničkim ulaganjem na dugoročnoj osnovi baviti se proizvodnjom i distribucijom električne energije. Prijava je podnesena Konkurencijskom vijeću, dana 12.12.2006. godine, sukladno članku 16. stavak (1) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon). Prijava je podnesena kompletna te je Konkurencijsko vijeće, dana 01.02.2007. godine podnositelju Prijave dostavilo Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave (broj 01-02-26-021-3-II/06), u smislu članka 30. Zakona. Podaci iz Prijava, u smislu članka 16. stavak (3) Zakona, su objavljeni u dnevnom tisku, dana 15.02.2007. godine, i u ostavljenom roku od 15 dana nije bilo nikakvih pisanih komentara dostavljenih Konkurencijskom vijeću. U postupku ocjene Prijave utvrđene su sljedeće činjenice: 1.Pravni temelj i oblik koncentracije Pravni temelj Prijave je Ugovor o osnivanju gospodarskog društva "Nove elektrane Republike Srpske" sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju i prodaju električne energije sa sjedištem u Gacku, zaključen između podnositelja Prijave, dana 04.12.2006. godine. Pravni oblik koncentracije je zajedničko ulaganje na dugoročnoj osnovi dva neovisna gospodarska subjekta koji djeluju kao neovisni pravni subjekti, u smislu članka 12. stavak (1) točka c) Zakona. Podnositelj Prijave, u smislu članka 30. stavak (2) Zakona, je naveo da Prijava nije podnesena nekom drugom tijelu za ocjenu koncentracije van teritorije Bosne i Hercegovine. 2.Sudionici koncentracije a)Gospodarski subjekt ČEZ a.s. Prag Gospodarski subjekt ČEZ a.s. Prag je jedna od većih elektrokompanija u centralnoj i jugoistočnoj Europi sa sjedištem u Pragu, registrirana u Trgovačkom registru u Mjesnom sudu u Pragu pod brojem 45274649, odjel B, uložak 1581. Temeljna djelatnost gospodarskog subjekta ČEZ a.s. Prag je proizvodnja i distribucija električne i toplotne energije, trgovina električnom energijom, razvoj električne opreme i revizija električnih pogona. Gospodarski subjekt ČEZ a.s. Prag preko svojih povezanih gospodarskih društava je prisutan u Saveznoj Republici Njemačkoj, Republici Poljskoj, Republici Mađarskoj, Republici Slovačkoj, Republici Rumuniji i Republici Bugarskoj. Ostvareni ukupan prihod sudionika koncentracije gospodarskog subjekta ČEZ a.s. Prag u svijetu, u smislu članka 14. stavak (1) točka a) Zakona, u godini koja prethodi predmetnoj koncentraciji je (..)** 2 KM. b) Gospodarski subjekt Mješoviti Hold ing "Elektroprivreda"Republike Srpske Gospodarski subjekt Mješoviti Hold ing "Elektroprivreda" Republike Srpske Trebinje - Matično poduzeća d.d. Trebinje je registriran u sudskom registru Osnovnog suda u Trebinju pod registarskim brojem RU-1-1312-00. Temeljna djelatnost gospodarskog subjekta Mješoviti Hold - ing "Elektroprivreda" Republike Srpske Trebinje - Matično poduzeće d.d. Trebinje je proizvodnja i distribucija električne i toplotne energije. Gospodarski subjekt Mješoviti Hold ing "Elektroprivreda" Republike Srpske Trebinje - Matično poduzeće d.d. Trebinje u svom sustavu ima pet povezanih poduzeća za proizvodnju električne energije, pet poduzeća za distribuciju električne energije i istraživačko razvojni centar energetike sa većinskim pravom vlasništva i to: –Rudnik i Termoelektrana Gacko d.d. Gacko, –Rudnik i Termoelektrana Ugljevik d.d. Ugljevik, –HE na Trebišnjici d.d. Trebinje, –HE na Drini d.d. Višegrad, –HE na Vrbasu d.d. Mrkonjić Grad, –Elektrokrajina d.d. Banja Luka, –Elektro Doboj d.d. Doboj, –ElektroBijeljina d.d. Bijeljina, –Elektrodistribucija Pale d.d. Pale, –Elektrohercegovina d.d. Trebinje, –Istraživačko razvojni centar energetike d.d. Istočno Sarajevo. Ostvareni ukupan godišnji prihod sudionika koncentracije gospodarskog subjekta Mješoviti Hold ing "Elektroprivrede" Republike Srpske na tržištu Bosne i Hercegovine u godini koja je prethodila koncentraciji je (..)** KM. Broj 35 – Stranica 3522 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. 1 Rješenje je objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. 2 (..)** - Podatak predstavlja poslovnu tajnu Konkurencijsko vijeće je utvrdilo iz navedenih podataka da postoji obveza prijave namjere koncentracije s obzirom da su ispunjeni kriteriji ukupnog ostvarenog prihoda gospodarskih subjekata sudionika koncentracije na tržištu roba i usluga u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji u smislu članka 14. Zakona. 3.Procjena koncentracije Ugovorom o osnivanju "Nove elektrane Republike Srpske", gospodarskog društva sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju i prodaju električne energije Gacko, je regulirano da udjel gospodarskog subjekta ČEZ a.s. Prag predstavlja 51,0% temeljnog kapitala, a udjel gospodarskog subjekta Mješoviti Hold ing "Elektroprivreda" Republike Srpske Trebinje - Matično poduzeće d.d. Trebinje iznosi 49,0% temeljnog kapitala. Predmetnim Ugovorom je predviđeno da će se temeljni kapital "Nove elektrane Republike Srpske" d.o.o. Gacko povećavati na način da će gospodarski subjekt ČEZ a.s. Prag svoje udjele povećavati novčanim ulaganjem u temeljni kapital, a gospodarski subjekt Mješoviti Hold ing "Elektroprivreda" Republike Srpske Trebinje - Matično poduzeća d.d. Trebinje na način da će ulagati osnovna sredstva kroz opremu i sirovinu, i na kraju u cjelosti izvršiti pripajanje Rudnika i Termoelektrane Gacko tom gospodarskom društvu, s tim da će i nakon toga udjel gospodarskog subjekta ČEZ a.s. Prag u novom gospodarskom subjektu biti najmanje 51,0% u temeljnom kapitalu. Zajedničkim ulaganjem na dugoročnoj osnovi sudionici koncentracije namjeravaju do 2013. godine izgraditi novi rudnik i termoelektranu snage od 600-700 MWh. Konkurencijsko vijeće ocjenjuje dopuštenost predmetne koncentracije nastale zajedničkim ulaganjem na dugoročnoj osnovi na mjerodavnom tržištu proizvodnje i distribucije električne energije, kroz analizu mjerodavnog tržišta. Člankom 3. Zakona i čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) određeno je mjerodavno tržište određenih proizvoda ili usluga koje su predmet djelovanja gospodarskih subjekata na mjerodavnom zemljopisnom tržištu. Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da mjerodavno tržište proizvoda i usluga sudionika koncentracije u predmetnoj koncentraciji je proizvodnja i distribucija električne energije. Mjerodavno zemljopisno tržište za predmetnu koncentraciju je teritorij Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenoga, Konkurencijsko vijeće je kao mjerodavno tržište za predmetnu koncentraciju utvrdilo tržište proizvodnje i distribucije električne energije na teritoriju Bosne i Hercegovine. U Bosni i Hercegovini u oblasti proizvodnje i distribucije električne energije djeluju tri odvojena gospodarska društva, i to dva u Federaciji Bosne i Hercegovine i jedno u Republici Srpskoj. Sukladno Ugovoru o osnivanju izgadnjom novog rudnika i termoelektrane "Nove elektrane Republike Srpske"d.o.o. Gacko pojavit će se i četvrti neovisni gospodarski subjekt koji će se baviti proizvodnjom i distribucijom električne energije. Izgradnja nove termoelektrane, predviđeno za 2013. godine u Gacku, kada se u potpunosti očekuje liberalizacija tržišta električne energije u Bosni i Hercegovini, osigurat će pojačanu konkurenciju na mjerodavnom tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini. Predmetna koncentracija omogućit će povećanje kvaliteta usluga na tržištu električne energije, sniženje cijena električne energije, ponuditi veći broj usluga potrošačima električne energije, kao i povećati pouzdanost opskrbe električne energije osiguranjem dovoljne količine električne energije za sve potrošače. Odobravanje navedene koncentracije koja nastaje na bazi zajedničkog ulaganja na dugoročnoj osnovi dva neovisna gospodarska subjekta osnivanjem gospodarskog subjekta "Nove elektrane Republike Srpske" d.o.o. Gacko, koji će se baviti proizvodnjom i distribucijom električne energije istovremeno ne podrazumijeva da je odobrena i koncentracija gospodarskih subjekata Rudnika i Termoelektrane Gacko i "Nove elektrane Republike Srpske" koja će nastati kako se navodi u Prijavi nakon izgradnje novog rudnika i termoelektrane. Stoga je potrebno podnijeti novu prijavu namjere koncentracije kada se bude vršilo pripajanje gospodarskih subjekata Rudnika i Termoelektrane Gacko "Novoj elektrani Republike Srpske". Cijeneći sve iznesene činjenice i podatke, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo predmetnu koncentraciju dopuštenom u smislu članka 18. stavak (2) Zakona kao što je navedeno u izreci ovoga Rješenja. Administrativna pristojba Na ovo Rješenje podnositelj Prijave sukladno Odluci o administrativnim pristojbama u svezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) i sukladno članku 2. tarifni broj 107. stavak (1) točka d) obvezan je platiti administrativnu pristojbu u iznosu od 2.500,00 KM u korist Proračuna institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješenja nije dozvoljen priziv. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana primitka ovoga Rješenja, odnosno od dana njegove objave. Broj 01-02-26-021-9-II/06 22. ožujka 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, v. r. Na osnovu člana 25. stav (1) tačka e) člana 42. stav (1) tačka d) člana 43. stav (2), a u vezi sa čl. 12. stav (1) tačka c), 14.,16. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05) i člana 193. stav 2. Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02), rješavajući po zajedničkoj Prijavi namjere koncentracije privrednog subjekta ČEZ a.s, Prag, Republika Češka i privrednog subjekta Mješoviti Hold ing "Elektroprivreda" Republike Srpske Trebinje - Matično preduzeće a.d. Trebinje, zaprimljene pod b rojem 01-02-26-021-II/06 dana 12.12.2006. godine, Konkurencijski savjet, na 42. (četrdesetdrugoj) sjednici održanoj 22. marta 2007. godine, donio je RJEŠEWE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja će nastati na tržištu proizvodnje i distribucije električne energije u Bosni i Hercegovini na osnovu zajedničkog ulagawa na dugoročnoj osnovi nezavisnog privrednog subjekta ČEZ a.s. Prag, Duhova 2/1444, Prag, Republika Češka i privrednog subjekta Mješoviti Hold ing "Elektroprivreda" Republike Srpske Trebinje - Matično preduzeće a.d. Trebinje, Stepe Stepanovića b.b., Trebinje, Bosna i Hercegovina. 2.Ovo Rješenje je konačno i upisuje se u Kwigu registra koncentracija. 3.Ovo Rješenje biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEWE Privredni subjekt ČEZ a.s. Prag, Duhova 2/1444, Prag, Republika Češka i privredni subjekt Mješoviti Hold ing "Elektroprivreda" Republike Srpske Trebinje - Matično preduzeće a.d. Trebinje, Stepe Stepanovića b.b., Trebinje, Bosna i Hercegovina putem ovlaštenog punomoćnika advokata Seada Miqkovića, Fra Anđela Zvizdovića broj 1, Sarajevo (u daqnjem tekstu: podnosilac Prijave) su podnijeli Konkurencijskom savjetu zajedničku Prijavu namjere koncentracije (u daqnjem tekstu: Prijava) kojom namjeravaju zajedničkim ulaganjem na dugoročnoj osnovi baviti se proizvodwom i distribucijom električne energije. Prijava je podnesena Konkurencijskom savjetu, dana 12.12.2006. godine, u skladu sa članom 16. stav (1) Zakona o konkurenciji (u daqnjem tekstu: Zakon). Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3523 1 Rješenje je objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. Prijava je podnesena kompletna pa je Konkurencijski savjet, dana 01.02.2007. godine podnosiocu Prijave dostavio Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave (broj 01-02-26-021-3-II/06), u smislu člana 30. Zakona. Podaci iz Prijava, u smislu člana 16. stav (3) Zakona, su objavljeni u dnevnim novinama, dana 15.02.2007. godine, i u ostavljenom roku od 15 dana nije bilo nikakvih pisanih komentara dostavljenih Konkurencijskom savjetu. U postupku ocjene Prijave utvrđene su sljedeće činjenice: 1.Pravni osnov i oblik koncentracije Pravni osnov Prijave je Ugovor o osnivanju privrednog društva "Nove elektrane Republike Srpske" sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju i prodaju električne energije sa sjedištem u Gacku, zakqučen između podnosilaca Prijave, dana 04.12.2006. godine. Pravni oblik koncentracije je zajedničko ulaganje na dugoročnoj osnovi dva nezavisna privredna subjekta koji djeluju kao nezavisni pravni subjekti, u smislu člana 12. stav (1) tačka c) Zakona. Podnosilac Prijave, u smislu člana 30. stav (2) Zakona, je naveo da Prijava nije podnesena nekom drugom organu za ocjenu koncentracije van teritorije Bosne i Hercegovine. 2.Učesnici koncentracije a)Privredni subjekt ČEZ a.s. Prag Privredni subjekt ČEZ a.s. Prag je jedna od većih elektrokompanija u centralnoj i jugoistočnoj Evropi sa sjedištem u Pragu, registrovana u Trgovačkom registru u Mjesnom sudu u Pragu pod brojem 45274649, odjel B, uložak 1581. Osnovna djelatnost privrednog subjekta ČEZ a.s. Prag je proizvodwa i distribucija električne i toplotne energije, trgovina električnom energijom, razvoj električne opreme i revizija električnih postrojewa. Privredni subjekt ČEZ a.s. Prag je preko svojih povezanih privrednih društava prisutan u Saveznoj Republici Wemačkoj, Republici Poqskoj, Republici Mađarskoj, Republici Slovačkoj, Republici Rumuniji i Republici Bugarskoj. Ostvareni ukupan prihod učesnika koncentracije privrednog subjekta ČEZ a.s. Prag u svijetu, u smislu člana 14. stav (1) pod a) Zakona, u godini koja prethodi predmetnoj koncentraciji je (..)** 1 KM. b) Privredni subjekt Mješoviti Hold ing "Elektroprivreda"Republike Srpske Privredni subjekt Mješoviti Hold ing "Elektro - privreda" Republike Srpske Trebinje - Matično preduzeće a.d. Trebinje registrovan je u sudskom registru Osnovnog suda u Trebinju pod registarskim brojem RU-1-1312-00. Osnovna djelatnost privrednog subjekta Mješoviti Hold - ing "Elektroprivreda" Republike Srpske Trebinje - Matično preduzeće a.d. Trebinje je proizvodwa i distribucija električne i toplotne energije. Privredni subjekt Mješoviti Hold ing "Elektropri - vreda" Republike Srpske Trebinje - Matično preduzeće a.d. Trebinje u svom sastavu ima pet povezanih preduzeća za proizvodnju električne energije, pet preduzeća za distribuciju električne energije i istraživačko razvojni centar energetike sa većinskim pravom vlasništva i to: –Rudnik i Termoelektrana Gacko a.d. Gacko, –Rudnik i Termoelektrana Ugljevik a.d. Ugljevik, –HE na Trebišwici a.d. Trebinje, –HE na Drini a.d. Višegrad, –HE na Vrbasu a.d. Mrkowić Grad, –Elektrokrajina a.d. Bawa Luka, –Elektro Doboj a.d. Doboj, –ElektroBijeqina a.d. Bijeqina, –Elektrodistribucija Pale a.d. Pale, –Elektrohercegovina a.d. Trebinje, –Istraživačko razvojni centar energetike a.d. Istočno Sarajevo. Ostvareni ukupan godišwi prihod učesnika koncentracije privrednog subjekta Mješoviti Hold ing "Elektroprivrede" Republike Srpske na tržištu Bosne i Hercegovine u godini koja je prethodila koncentraciji je (..)** KM. Konkurencijski savjet je utvrdio iz navedenih podataka da postoji obaveza prijave namjere koncentracije s obzirom da su ispunjeni kriteriji ukupnog ostvarenog prihoda privrednih subjekata učesnika koncentracije na tržištu roba i usluga u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji u smislu člana 14. Zakona. 3.Procjena koncentracije Ugovorom o osnivanju "Nove elektrane Republike Srpske", privrednog društva sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju i prodaju električne energije Gacko je regulisano da učešće privrednog subjekta ČEZ a.s. Prag predstavlja 51,0% osnovnog kapitala, a učešće privrednog subjekta Mješoviti Hold ing "Elektroprivreda" Republike Srpske Trebinje - Matično preduzeće a.d. Trebinje iznosi 49,0% osnovnog kapitala. Predmetnim Ugovorom je predviđeno da će se osnovni kapital "Nove elektrane Republike Srpske" d.o.o. Gacko povećavati na način da će privredni subjekt ČEZ a.s. Prag svoje učešće povećavati novčanim ulaganjem u osnovni kapital, a privredni subjekt Mješoviti Hold ing "Elektroprivreda" Republike Srpske Trebinje - Matično preduzeće a.d. Trebinje na način da će ulagati osnovna sredstva kroz opremu i sirovinu i na kraju u cjelosti izvršiti pripajanje Rudnika i Termoelektrane Gacko tom privrednom društvu, s tim da će i nakon toga udio privrednog subjekta ČEZ a.s. Prag u novom privrednom subjektu biti najmanje 51,0% u osnovnom kapitalu. Zajedničkim ulaganjem na dugoročnoj osnovi učesnici koncentracije namjeravaju da do 2013. godine izgrade novi rudnik i termoelektranu snage od 600-700 MWh. Konkurencijski savjet ocjenjuje dopuštenost predmetne koncentracije nastale zajedničkim ulaganjem na dugoročnoj osnovi na relevantnom tržištu proizvodnje i distribucije električne energije, kroz analizu relavantnog tržišta. Članom 3. Zakona i čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) određeno je relevantno tržište određenih proizvoda ili usluga koje su predmet djelovawa privrednih subjekata na relevantnom geografskom tržištu. Konkurencijski savjet je utvrdio da relevantno tržište proizvoda i usluga učesnika koncentracije u predmetnoj koncentraciji je proizvodwa i distribucija električne energije. Relevantno geografsko tržište za predmetnu koncentraciju je teritorija Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenog, Konkurencijski savjet je kao relevantno tržište za predmetnu koncentraciju utvrdio tržište proizvodnje i distribucije električne energije na teritoriji Bosne i Hercegovine. U Bosni i Hercegovini u oblasti proizvodnje i distribucije električne energije djeluju tri odvojena privredna društva, i to dva u Federaciji Bosne i Hercegovine i jedno u Republici Srpskoj. U skladu sa Ugovorom o osnivanju izgadwom novog rudnika i termoelektrane "Nove elektrane Republike Srpske"d.o.o. Gacko pojaviće se i četvrti nezavisni privredni subjekt koji će se baviti proizvodwom i distribucijom električne energije. Izgradwom nove termoelektrane, koja je predviđena 2013. godine u Gacku, kada se u potpunosti očekuje liberalizacija tržišta električne energije u Bosni i Hercegovini, dovešće do pojačane konkurencije na relevantnom tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini. Predmetna koncentracija omogućiće povećanje kvaliteta usluga na tržištu električne energije, snižewa cijena električne energije, ponuditi veći broj usluga potrošačima električne energije, kao i povećati pouzdanost snabdijevawa električne energije obezbjeđenjem dovoqne količine električne energije za sve potrošače. Broj 35 – Stranica 3524 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. 1 (..)**- Podatak predstavlja poslovnu tajnu Odobravanje navedene koncentracije koja nastaje na bazi zajedničkog ulagawa na dugoročnoj osnovi dva nezavisna privredna subjekta osnivanjem privrednog subjekta "Nove elektrane Republike Srpske" d.o.o. Gacko, koji će se baviti proizvodwom i distribucijom električne energije istovremeno ne podrazumijeva da je odobrena i koncentracija privrednih subjekta Rudnika i Termoelektrane Gacko i "Nove elektrane Republike Srpske" koja će nastati kako se navodi u Prijavi nakon izgradnje novog rudnika i termoelektrane. Stoga je potrebno podnijeti novu prijavu namjere koncentracije kada se bude vršilo pripajanje privrednih subjekata Rudnika i Termoelektrane Gacko "Novoj elektrani Republike Srpske". Cijeneći sve iznesene činjenice i podatke, Konkurencijski savjet je ocijenio predmetnu koncentraciju dopuštenom u smislu člana 18. stav (2) Zakona kao što je navedeno u dispozitivu ovog Rješewa. Administrativna taksa Na ovo Rješenje Podnosilac prijave u skladu sa Odlukom o administrativnim taksama u vezi sa procesnim radwama pred Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) i u skladu sa članom 2. tarifni broj 107. stav (1) pod d) obavezan je platiti administrativnu taksu u iznosu od 2.500,00 KM u korist Buxeta institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog Rješewa nije dozvoljena žalba. Nezadovoqna stranka može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema ovog Rješewa, odnosno od dana njegovog objavqivawa. Broj 01-02-26-021-9-II/06 22. marta 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, s. r. Na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1) tačka d), člana 43. stav (2) a u vezi sa čl. 12. stav (1) tačka c), 14.,16. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05) i člana 193. stav 2. Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02), rješavajući po zajedničkoj Prijavi namjere koncentracije privrednog subjekta ČEZ a.s, Prag, Republika Češka i privrednog subjekta Mješoviti Hold ing "Elektroprivreda" Republike Srpske Trebinje - Matično preduzeće a.d. Trebinje, zaprimljene pod brojem 01-02-26-021-II/06 dana 12.12.2006. godine, Kon ku rencijsko vijeće, na 42. (četrdesetdrugoj) sjednici održanoj 22. marta 2007. godine, donijelo je RJEŠENJE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja će nastati na tržištu proizvodnje i distribucije električne energije u Bosni i Hercegovini na osnovu zajedničkog ulaganja na dugoročnoj osnovi nezavisnog privrednog subjekta ČEZ a.s. Prag, Duhova 2/1444, Prag, Republika Češka i privrednog subjekta Mješoviti Hold ing "Elektroprivreda" Republike Srpske Trebinje - Matično preduzeće a.d. Trebinje, Stepe Stepanovića b.b., Trebinje, Bosna i Hercegovina. 2.Ovo Rješenje je konačno i upisuje se u Knjigu registra koncentracija. 3.Ovo Rješenje bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Privredni subjekt ČEZ a.s. Prag, Duhova 2/1444, Prag, Republika Češka i privredni subjekt Mješoviti Hold ing "Elektroprivreda" Republike Srpske Trebinje - Matično preduzeće a.d. Trebinje, Trebinje, Stepe Stepanovića b.b., Bosna i Hercegovina putem ovlaštenog punomoćnika advokata Seada Miljkovića, Fra Anđela Zvizdovića broj 1, Sarajevo (u daljnjem tekstu: podnosilac Prijave) su podnijeli Konkurencijskom vijeću zajedničku Prijavu namjere koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava) kojom namjeravaju zajedničkim ulaganjem na dugoročnoj osnovi baviti proizvodnjom i distribucijom električne energije. Prijava je podnesena Konkurencijskom vijeću, dana 12.12.2006. godine, u skladu sa članom 16. stav (1) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon). Prijava je podnesena kompletna pa je Konkurencijsko vijeće, dana 01.02.2007. godine podnosiocu Prijave dostavio Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave (broj 01-02-26-021-3-II/06), u smislu člana 30. Zakona. Podaci iz Prijava, u smislu člana 16. stav (3) Zakona, su objavljeni u dnevnim novinama, dana 15.02.2007. godine, i u ostavljenom roku od 15 dana nije bilo nikakvih pisanih komentara dostavljenih Konkurencijskom vijeću. U postupku ocjene Prijave utvrđene su sljedeće činjenice: 1.Pravni osnov i oblik koncentracije Pravni osnov Prijave je Ugovor o osnivanju privrednog društva "Nove elektrane Republike Srpske" sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju i prodaju električne energije sa sjedištem u Gacku, zaključen između podnosilaca Prijave, dana 04.12.2006. godine. Pravni oblik koncentracije je zajedničko ulaganje na dugoročnoj osnovi dva nezavisna privredna subjekta koji djeluju kao nezavisni pravni subjekti, u smislu člana 12. stav (1) tačka c) Zakona. Podnosilac Prijave, u smislu člana 30. stav (2) Zakona, je naveo da Prijava nije podnesena nekom drugom organu za ocjenu koncentracije van teritorije Bosne i Hercegovine. 2.Učesnici koncentracije a)Privredni subjekt ČEZ a.s. Prag Privredni subjekt ČEZ a.s. Prag je jedna od većih elektrokompanija u centralnoj i jugoistočnoj Evropi sa sjedištem u Pragu, registrovana u Trgovačkom registru u Mjesnom sudu u Pragu pod brojem 45274649, odjel B, uložak 1581. Osnovna djelatnost privrednog subjekta ČEZ a.s. Prag je proizvodnja i distribucija električne i toplotne energije, trgovina električnom energijom, razvoj električne opreme i revizija električnih postrojenja. Privredni subjekt ČEZ a.s. Prag je preko svojih povezanih privrednih društava prisutan u Savjeznoj Republici Njemačkoj, Republici Poljskoj, Republici Mađarskoj, Republici Slovačkoj, Republici Rumuniji i Republici Bugarskoj. Ostvareni ukupan prihod učesnika koncentracije privrednog subjekta ČEZ a.s. Prag u svijetu, u smislu člana 14. stav (1) pod a) Zakona, u godini koja prethodi predmetnoj koncentraciji je (..)** 2 KM. b) Privredni subjekt Mješoviti Hold ing "Elektroprivreda"Republike Srpske Privredni subjekt Mješoviti Hold ing "Elektroprivreda" Republike Srpske Trebinje - Matično preduzeće a.d. Trebinje registrovan je u sudskom registru Osnovnog suda u Trebinju pod registarskim brojem RU-1-1312-00. Osnovna djelatnost privrednog subjekta Mješoviti Hold ing "Elektroprivreda" Republike Srpske Trebinje - Matično preduzeće a.d. Trebinje je proizvodnja i distribucija električne i toplotne energije. Privredni subjekt Mješoviti Hold ing "Elektroprivreda" Republike Srpske Trebinje - Matično preduzeće a.d. Trebinje u svom sastavu ima pet povezanih preduzeća za proizvodnju električne energije, pet preduzeća za distribuciju električne energije i istraživačko razvojni centar energetike sa većinskim pravom vlasništva i to: –Rudnik i Termoelektrana Gacko a.d. Gacko, –Rudnik i Termoelektrana Ugljevik a.d. Ugljevik, –HE na Trebišnjici a.d. Trebinje, –HE na Drini a.d. Višegrad, –HE na Vrbasu a.d. Mrkonjić Grad, –Elektrokrajina a.d. Banja Luka, –Elektro Doboj a.d. Doboj, –ElektroBijeljina a.d. Bijeljina, –Elektrodistribucija Pale a.d. Pale, Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3525 1 Rješenje je objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. 2 (..)** Podatak predstavlja poslovnu tajnu –Elektrohercegovina a.d. Trebinje, –Istraživačko razvojni centar energetike a.d. Istočno Sarajevo. Ostvareni ukupan godišnji prihod učesnika koncentracije privrednog subjekta Mješoviti Hold ing "Elektroprivrede" Republike Srpske na tržištu Bosne i Hercegovine u godini koja je prethodila koncentraciji je (..)** KM. Konkurencijsko vijeće je utvrdio iz navedenih podataka da postoji obaveza prijave namjere koncentracije s obzirom da su ispunjeni kriteriji ukupnog ostvarenog prihoda privrednih subjekata učesnika koncentracije na tržištu roba i usluga u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji u smislu člana 14. Zakona. 3.Procjena koncentracije Ugovorom o osnivanju "Nove elektrane Republike Srpske", privrednog društva sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju i prodaju električne energije Gacko je regulisano da učešće privrednog subjekta ČEZ, a.s. Prag predstavlja 51,0% osnovnog kapitala, a učešće privrednog subjekta Mješoviti Hold - ing "Elektroprivreda" Republike Srpske Trebinje - Matično preduzeće a.d. Trebinje iznosi 49,0% osnovnog kapitala. Predmetnim Ugovorom je predviđeno da će se osnovni kapital "Nove elektrane Republike Srpske" d.o.o. Gacko povećavati na način da će privredni subjekt ČEZ, a.s. Prag svoje učešće povećavati novčanim ulaganjem u osnovni kapital, a privredni subjekt Mješoviti Hold ing "Elektroprivreda" Republike Srpske Trebinje - Matično preduzeće a.d. Trebinje na način da će ulagati osnovna sredstva kroz opremu i sirovinu i na kraju u cjelosti izvršiti pripajanje Rudnika i Termoelektrane Gacko tom privrednom društvu, s tim da će i nakon toga udio privrednog subjekta ČEZ, a.s. Prag u novom privrednom subjekta biti najmanje 51,0% u osnovnom kapitalu. Zajedničkim ulaganjem na dugoročnoj osnovi učesnici koncentracije namjeravaju da do 2013. godine izgrade novi rudnik i termoelektranu snage od 600-700 MWh. Konkurencijsko vijeće ocjenjuje dopuštenost predmetne koncentracije nastale zajedničkim ulaganjem na dugoročnoj osnovi na relevantnom tržištu proizvodnje i distribucije električne energije, kroz analizu relavantnog tržišta. Članom 3. Zakona i čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) određeno je relevantno tržište određenih proizvoda ili usluga koje su predmet djelovanja privrednih subjekata na relevantnom geografskom tržištu. Konkurencijsko vijeće je utvrdio da relevantno tržište proizvoda i usluga učesnika koncentracije u predmetnoj koncentraciji je proizvodnja i distribucija električne energije. Relevantno geografsko tržište za predmetnu koncentraciju je teritorija Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenog, Konkurencijsko vijeće je kao relevantno tržište za predmetnu koncentraciju utvrdio tržište proizvodnje i distribucije električne energije na teritoriji Bosne i Hercegovine. U Bosni i Hercegovini u oblasti proizvodnje i distribucije električne energije djeluju tri odvojena privredna društva, i to dva u Federaciji Bosne i Hercegovine i jedno u Republici Srpskoj. U skladu sa Ugovorom o osnivanju izgadnjom novog rudnika i termoelektrane "Nove elektrane Republike Srpske"d.o.o. Gacko pojaviće se i četvrti nezavisni privredni subjekt koji će se baviti proizvodnjom i distribucijom električne energije. Izgradnjom nove termoelektrane, koja je predviđena 2013. godine u Gacku, kada se u potpunosti očekuje liberalizacija tržišta električne energije u Bosni i Hercegovini, dovešće do pojačane konkurencije na relevantnom tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini. Predmetna koncentracija omogućiće povećanje kvaliteta usluga na tržištu električne energije, sniženja cijena električne energije, ponuditi veći broj usluga potrošačima električne energije, kao i povećati pouzdanost snabdijevanja električne energije obezbjeđenjem dovoljne količine električne energije za sve potošače. Odobravanje navedene koncentracije koja nastaje na bazi zajedničkog ulaganja na dugoročnoj osnovi dva nezavisna privredna subjekta osnivanjem privrednog subjekta "Nove elektrane Republike Srpske" d.o.o. Gacko, koji će se baviti proizvodnjom i distribucijom električne energije istovremeno ne podrazumijeva da je odobrena i koncentracija privrednih subjekta Rudnika i Termoelektrane Gacko i "Nove elektrane Republike Srpske" koja će nastati kako se navodi u Prijavi nakon izgradnje novog rudnika i termoelektrane. Stoga je potrebno podnijeti novu prijavu namjere koncentracije kada se bude vršilo pripajanje privrednih subjekata Rudnika i Termoelektrane Gacko "Novoj elektrani Republike Srpske". Cijeneći sve iznesene činjenice i podatke, Konkurencijsko vijeće je ocijenio predmetnu koncentraciju dopuštenom u smislu člana 18. stav (2) Zakona kao što je navedeno u dispozitivu ovog Rješenja. Administrativna taksa Na ovo Rješenje Podnosilac prijave u skladu sa Odlukom o administrativnim taksama u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskom savjetom ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) i u skladu sa članom 2. tarifni broj 107. stav (1) pod d) obavezan je platiti administrativnu taksu u iznosu od 2.500,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog Rješenja nije dozvoljena žalba. Nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema ovog Rješenja, odnosno od dana njegovog objavljivanja. Broj 01-02-26-021-9-II/06 22. marta 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, s. r. Na temelju članka 25. stavak (1) pod e), članka 42. pod d) u svezi čl. 12., 14., 16., i 18., te sukladno članku 24. stavak (2) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05), Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 96/06) i članka 193. stavak (2) Zakona o administrativnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02), a po Prijavi namjere koncentracije između gospodarskog subjekta Steiermärkische Bank und Sparkassen AG, Graz, Sparkassenplatz 4, Republika Austrija i gospodarskog subjekta ABS banka d.d. Sarajevo, Trampina 12/4, Bosna i Hercegovina, zaprimljenoj pod brojem 01-02-26-003-II/07 dana 17. siječnja 2007. godine, Konkurencijsko vijeće, na 43. (četrdesettrećoj) sjednici održanoj 05. travnja 2007. godine, je donijelo RJEŠENJE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja će nastati na tržištu bankovnih i financijskih usluga Bosne i Hercegovine, stjecanjem većinskog vlasničkog udjela u gospodarskom subjektu ABS banka d.d. Sarajevo, Trampina 12/4, Bosna i Hercegovina od strane gospodarskog subjekta Steier - märkische Bank und Sparkassen AG, Grac, Sparkassenplatz 4, Republika Austrija. 2.Koncentracija iz točke 1. ovoga Rješenja se upisuje u Registar koncentracija. 3.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Gospodarski subjekt Steiermärkische Bank und Sparkassen AG (u daljnjem tekstu: StBS banka ili podnositelj Prijave) Grac, Sparkassenplatz 4, Republika Austrija, zastupan po odvjetniku Sead Miljkoviću, Fra Anđela Zvizdovića 1, Sarajevo, je podnio Konkurencijskom vijeću Prijavu namjere koncentracije, kojom gospodarski subjekt StBS banka na temelju javne ten der ponude za preuzimanje dioničarskog društva želi postati većinski vlasnik gospodarskog subjekta ABS banka d.d. Sarajevu, Trampina 12/VI, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: ABS banka). Broj 35 – Stranica 3526 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. 1 Rješenje je objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. Prijava namjere koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava) je podnesena Konkurencijskom vijeću, dana 17.01.2007. godine, sukladno članku 16. stavak (1) Zakona o konkurenciji. Prijava je podnesena kompletna i Konkurencijsko vijeće, dana 15.02.2007. godine, je izdalo podnositelju Prijave Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave, u smislu članka 30. Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon). Predmetna koncentracija nije podnešena na ocjenu koncentracije nadležnim tijelima za konkurenciju izvan teritorija Bosne i Hercegovine, u smislu članka 30. stavak (2) Zakona. Predmetna koncentracija na temelju članka 1. st. 2. i 3. propisa Europske unije broj139/2004 je izuzeta od obveze prijave koncentracije kod nadležnih tijela Europske unije, jer ista ne prelazi prag neophodan za obvezu prijave koncentracije. Ostvareni ukupni godišnji prihod sudionika koncentracije (gospodarski subjekti StBs banka i ABS banka) u svijetu i na tržištu Bosne i Hercegovine u 2006. godini (u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji), u smislu članka 14. Zakona (Tablica 1.), iznosi: Tablica 1. Konsolidovani prihod (KM) StBS banka ABS banka Svijet (..)** 1 - Bosna i Hercegovina - (..)** Konkurencijsko vijeće je utvrdilo iz podataka navedenih u Prijavi postojanje obveze prijave namjere koncentracije, obudući da su ispunjeni kriterijumi ukupnog ostvarenog prihoda gospodarskih subjekata sudionika koncentracije na tržištu roba i/ili usluga u svijetu i Bosni i Hercegovini, u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji, u smislu članka 14. Zakona. Konkurencijsko vijeće je u postupku ocjene koncentracije utvrdilo sljedeće činjenice: Pravni okvir ocjene koncentracije Zakonodavni okvir Konkurencijsko vijeće u sprovođenju postupka ocjene predmetne koncentracije je primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijuma za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekata, a primjenjene su i odredbe Zakona o administrativnom postupku u dijelu koji nije uređen odredbama Zakona. Budući da se predmetna koncentracija dešava u sektoru bankarstva, u obzir su uzete i odredbe Zakona o bankama Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98 i 32/00). Pravni osnov i oblik koncentracije Pravni osnov predmetne koncentracije, sukladno članku 12. stavak (1) pod b). točke 1. i 2. Zakona, predstavlja stjecanje kupovinom većine dionica ili dijela temeljnog kapitala na osnovu javne ten der ponude za preuzimanje dioničkog društva sukladno Zakonu o preuzimanju dioničkih društava u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 07/06). Pravni oblik koncentracije je stjecanje kontrole gospo - darskog subjekta Steiermärkische Bank und Sparkassen AG, Grac, Sparkassenplatz 4, Republika Austrija, nad gospo darskim subjektom ABS banka d.d. Sarajevu, Trampina 12/4, Bosna i Hercegovina. Sudionici koncentracije Gospodarski subjekt Steiermärkische Bank und Sparkassen AG Sparkassenplatz, Sparkassenplatz 4, 8010 Grac, Republika Austrija, je utemeljen i djeluje prema propisima Republike Austrije kao dioničarsko društvo, registrirano u Registru poduzeća Pokrajinskog suda za građansko pravo u Gracu, Republika Austrija. Osnovni djelatnosti gospodarskog subjekta StBS banka: –sve djelatnosti u segmentu univerzalnog bankarastva osim investicionih poslovanja u svezi sa upravljanjem kapitalnim fondovima, osnivanje i upravljanje investicionim fondovima, usluge štednje za stanovanje; –poslovanje, iznajmljivanje i davanje u zakup nekretnina. Gospodarski subjekt StBS banka je vodeća financijska institucija u regiji Južne Austrije sa oko 430.000 korisnika i konsolidovanim ukupnim sredstvima od 21,71 milijardi KM (11,1 milijardi EUR). Dionice gospodarskog subjekta StBS banka su u vlasništvu sljedećih dioničara: –(..)**% Steiermärkische Verwaltungssparkasse; –(..)**% Erste Bank der osterreichischen Sparkassen AG; i –(..)**% uposlenici u gospodarskom subjektu StBS banka. Gospodarski subjekt StBS banka na mjerodavnom tržištu Bosne i Hercegovine nema povezanih gospodarski društava. Gospodarski subjekt StBS banka je trenutno prisutan na mjerodavnim tržišima Republike Slovenije, Republike Srbije, Republike Crne Gore, a u Republici Hrvatskoj je trenutno glavni dioničar u trećoj po veličini bankovnoj instituciji Erste & Steiermarkische Bank d.d. Gospodarski subjekt ABS banka je adioničarsko društvo u privatnom vlasništvu koji svoja djelovanja obavlja na području Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrika Bosne i Hercegovine. Gospodarski subjekt ABS banka je utemeljeno u srpnju 1999. godine spajanjem gospodarskog subjekta Komerc banka - Tešanj, gospodarskog subjekta Privredna banka Sana d.d. - Sanski Most i gospodarskog subjekta Trgovačka banka d.d. - Visoko, kada mijenja svoje ime u gospodarski subjekt ABS banka d.d. i prenosi sjedište iz Visokog u Sarajevo. U daljim procesima integracije, u razdoblju između ožujka 2000. godine i rujna 2002. godine, gospodarskom subjektu ABS banka se pripaja gospodarski subjekt Orijent banka d.o.o., gospodarski subjektu Šipad banka d.d. i gospodarski subjekt Šeh-In banka Zenica, a u rujnu 2001. godine kupuje dio aktive gospodarskog subjekta Kreditne banka d.d. Tuzla u likvidaciji. Gospodarski subjekt ABS banka obavlja djelatnosti u sektoru univerzalnog banakrstva (maloprodajno i korporativno bankarstvao) Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Analiza mjerodavnog tržišta Mjerodavno tržište, u smislu članka 3. Zakona, te čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda /usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenom zemljopisnom tržištu. Mjerodavno tržište usluga u konkretnom slučaju je tržište univerzalnog bankarstva što podrazumijeva pružanje bankovnih usluga maloprodajnoga i korporacijskoga bankarstva na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Budući da sudionici predmetne koncentracije djeluju izravno i neizravno na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine mjerodavno tržište u geografskom smislu smatrat će se tržište Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenog, pod mjerodavnim tržištem predmetne koncentracije podrazumijeva se pružanje usluga u segmentu univerzalnog bankarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. U analizi mjerodavnog tržišta sudionika predmetne koncentracije i procjenama tržišnih udjela, korišteni su podaci Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, podaci Konkurencijskog vijeća, kao i podaci iz Prijave dostavljeni od sudionika koncentracije. Tržišni udjel gospodarskog subjekta ABS banka i gospodarskog subjekta StBS banka na dan 31.12.2006. godine u ukupnoj bankovnoj aktivi Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (Tablica 2.) iznosi: Tablica 2. Naziv banke Aktiva KM Iznos % 1. ABS banka 207.655.000,00 1,81% 2. StBS banka nema nema 3. Ostale banke 11.291.525.000,00 98,19% 4. Ukupno 1+2 207.655.000,00 1,81% 5. Ukupno 11.499.180.000,00 100,0% Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3527 1 (..)**- Podatci predstavljaju poslovnu tajnu Analizirajući navedene podatke (Tablica 2.) gospodarski subjekt ABS banka u aktivi Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine ima 1,81% ukupne aktive, dok gospodarski subjekt StBS banka nije imao aktivu. Maloprodajno bankarstvo Bankovne usluge za stanovništvo (maloprodajno bankarstvo) obuhvataju prije svega depozite i račune, zajedničke fondove, mirovinske fondove i brokerske usluge na tržištu vrijednosnih papira, distribuciju dividendi itd. Tržišni udjel gospodarskog subjekta ABS banke i gospodarskog subjekta StBS banke, na dan 31.12.2006. godine, na tržištu maloprodajnog bankarstva na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (Tablica 3.) iznosi: Tablica 3. Tržišni udjel u maloprodajnom bankarstvu F BIH /BD BiH ABS banka StBS banka ABS banka StBS banka Ukupni krediti 3.471.829.000,0042.232.000,00nema1,22%nema Ukupni depoziti 3.403.443.000,0066.702.000,00nema1,96%nema Tržišni udjel gospodarskog subjekta ABS banka na tržištu maloprodajnog bankarstva (Tablica 3.) Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine iznosi 1,22% u segmentu ukupnih kredita 1,96% u segmentu ukupnih depozita, dok gospodarski subjekt StBS banka nije imao tržišni udjel. Korporativno bankarstvo Korporativno bankarstvo obuhvata širok djelokrug bankovnih usluga koje se općenito nude korporativnim klijentima, prije svega depozite, kredite, novčane transakcije, kreditna pisma, međunarodne isplate itd. Tržišni udjel gospodarskog subjekta ABS banka i gospodarskog subjekta StBS, na dan 31.12.2006. godine, na tržištu korporativnog bankarstva na cijelom teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (Tablica 4.) iznosi: Tablica 4. Tržišni udjel u korporativnom bankarstvu FBIH /BD BiH ABS banka StBS banka ABS banka StBS banka Ukupni krediti 3.348.325.000,0088.696.000,00nema2,65% nema Ukupni depoziti 4.975.879.000,0080.357.000,00nema1,61% nema Tržišni udjel gospodarskog subjekta ABS banka na tržištu korporativnog bankarstva (Tablica 4.) Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine iznosi 2,65% u segmentu ukupnih kredita i 1,61% u segmentu ukupnih depozita, dok gospodarski subjekt StBS banka nije imao tržišni udio. Poslovna mreža Struktura poslovne mreže gospodarskog subjekta ABS banka i banaka konkurenata registriranih u Federaciji Bosne i Hercegovine, na dan 31.12.2006. godine (Tablica 5.), iznosi: Tabela 5. Rb Naziv banke Poslovna mreža Postotak 1. Unicredit Zagrebačka banka d.d. Mostar 77 14,78% 2. Raifeisen bank d.d. Sarajevo 69 13,24% 3. Hypo Alpe -Adria Bank d.d. Mostar 47 9,02% 4. ABS banka d.d. Sarajevo 41 7,87% 5. HVB Cental Profit Banka d.d. Sarajevo 39 7,49% 6. LT Gospodarska banka d.d. Sarajevo 25 4,8% 7. NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla 39 7,49% 8. ProCredit bank d.d. Sarajevo 31 5,95% 9. UPI banka d.d. Sarajevo 18 3,45% 10. Volksbank BH d.d. Sarajevo 22 4,22% 11. Ostale 113 21,69% Ukupno 521 100,0% U strukturi poslovne mreže gospodarski subjekt ABS banka ima ukupno 41 organizacionih dijelova što predstavlja 8,64% od ukupnog broja na tržištu Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Procjena koncentracije Konkurencijsko vijeće je nakon procjene i analize podataka i činjenica u postupku donošenja predmetnog Rješenja, utvrdilo da predmetna koncentracija ne spriječava, ograničava niti narušava tržišnu konkurenciju u oblasti bankovnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, već ista dovodi do pojačane tržišne konkurencije. Analizirajući podatke (Tablice 2., 3., 4. i 5.), je utvrđeno da predmetna koncentracija neće stvoriti niti ojačati vladajući položaj sudionicima koncentracije, budući da se neće moći u značajnoj mjeri ponašati neovisno od stvarnih konkurenata na mjerodavnom tržištu, što je jasno vidljivo iz neznatnog tržišnog udjela na temelju bankovne aktive, maloprodajnog i korporativnog bankarstva. Također, pri ocjeni predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je posebice uzelo u obzir i činjenicu da namjeravana koncentracija značajno ne povećava tržišni udjel sudionika koncentracije na mjerodavnom tržištu. Slijedom navedenoga Konkurencijsko vijeće je ocijenilo predmetnu koncentraciju dopuštenom u smislu članka 18. stavak (2) Zakona, i odlučilo kao u izreci ovoga Rješenja. Administrativna pristojba Na ovo Rješenje podnosiltelj Prijave, sukladno članku 2. tarifni broj 107. stavak (1) pod d) 1) Odluke o visini administrativnih pristojbi u svezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) je obvezan platiti administrativnu pristojbu u iznosu od 2.500,00 KM u korist Proračuna institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješenja nije dozvoljen priziv. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objave ovoga Rješenja. Broj 01-02-26-003-6-II/07 5. travnja 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, v. r. Na osnovu člana 25. stav (1) pod e), člana 42. pod d) u vezi čl.12., 14., 16., i 18., te u skladu sa članom 24. stav (2) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05), Odluke o načinu podnošewa prijave i kriterijuma za ocjenu koncentracija privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 96/06) i člana 193. stav (2) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02), a po Prijavi namjere koncentracije između privrednog subjekta Steiermärkische Bank und Sparkassen AG , Graz, Sparkassenplatz 4, Republika Austrija i privrednog subjekta ABS banka d.d. Sarajevu, Trampina 12/4, Bosna i Hercegovina, zaprimljena pod brojem 01-02-26-003-II/07 dana 17. januara 2007. godine, Konkurencijski savjet, na 43. (četrdesettrećoj) sjednici održanoj 5. aprila 2007. godine, je donio RJEŠEWE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja će nastati na tržištu bankarskih i finansijskih usluga Bosne i Hercegovine, stjecanjem većinskog vlasničkog učešća u privrednom subjektu ABS banka d.d. Sarajevo, Trampina 12/4, Bosna i Hercegovina od strane privrednog subjekta Steiermärkische Bank und Sparkassen AG, Graz, Sparkassenplatz 4, Republika Austrija. Broj 35 – Stranica 3528 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. 1 Rješenje je objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. 2.Koncentracija iz tačke 1. ovog Rješewa upisuje se u Registar koncentracija. 3.Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEWE Privredni subjekt Steiermärkische Bank und Sparkassen AG (u daqnjem tekstu: StBS banka ili podnosilac prijave) Graz, Sparkassenplatz 4, Republika Austrija, zastupana po advokatu Seadu Miqkoviću, Fra Anđela Zvizdovića 1, Sarajevo, je podnio Konkurencijskom savjetu Prijavu namjere koncentracije, kojom privredni subjekt StBS banka na osnovu javne ten der ponude za preuzimanje dioničkog društva želi postati većinski vlasnik privrednog subjekta ABS banke d.d. Sarajevu, Trampina 12/VI, Bosna i Hercegovina (u daqnjem tekstu: ABS banka). Prijava namjere koncentracije (u daqnjem tekstu: podnosilac Prijave) je podnesena Konkurencijskom savjetu, dana 17.01.2007. godine, u skladu sa članom 16. stav (1) Zakona o konkurenciji. Prijava je podnesena kompletna i Konkurencijski savjet, dana 15.02.2007. godine, je izdao podnosiocu Prijave Potvrdu o prijemu kompletne i uredne prijave, u smislu člana 30. Zakona o konkurenciji (u daqnjem tekstu: Zakon). Predmetna koncentracija nije podnesena na ocjenu koncentracije nadležnim tijelima za konkurenciju van teritorije Bosne i Hercegovine, u smislu člana 30. stav (2) Zakona. Predmetna koncentracija na osnovu člana 1. st. 2. i 3. propisa Evropske unije broj 139/2004 je izuzeta od obaveze prijave koncentracije kod ovlaštenih tijela Evropske unije, jer ista ne prelazi prag neophodan za obavezu prijave koncentracije. Ostvareni ukupni godišwi prihod učesnika koncentracije (privredni subjekti StBS banka i ABS banka) u svijetu i na tržištu Bosne i Hercegovine u 2006. godini (u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji), u smislu člana 14. Zakona (Tabela 1.), iznosi: Tabela 1. Konsolidovani prihod (KM) StBS bannka ABS banka Svijet (..)** 1 - Bosna i Hercegovina - (..)** Konkurencijski savjet je utvrdio iz podataka navedenih u Prijavi postojanje obaveze prijave namjere koncentracije, obzirom da su ispunjeni kriteriji ukupnog ostvarenog prihoda privrednih subjekata učesnika koncentracije na tržištu roba i/ili usluga u svijetu i Bosni i Hercegovini, u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji, u smislu člana 14. Zakona. Konkurencijski savjet je u postupku ocjene koncentracije utvrdio sljedeće činjenice: Pravni okvir ocjene koncentracije Zakonodavni okvir Konkurencijski savjet u sprovođenju postupka ocjene predmetne koncentracije je primjenio odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH",broj 18/06), Odluke o načinu podnošewa prijave i kriterijuma za ocjenu koncentracija privrednih subjekata, a primjenjene su i odredbe Zakona o upravnom postupku u dijelu koji nije uređen odredbama Zakona. Budući da se predmetna koncentracija dešava u sektoru bankarstva, u obzir su uzete i odredbe Zakona o bankama Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98 i 32/00). Pravni osnov i oblik koncentracije Pravni osnov predmetne koncentracije, u skladu sa članom 12. stav (1) pod b). tačkom 1. i 2. Zakona, predstavlja stjecanje kupovinom većine dionica ili dijela osnovnog kapitala na osnovu javne ten der ponude za preuzimanje dioničkog društva u skladu sa Zakonom o preuzimanju dioničkih društava u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 07/06). Pravni oblik koncentracije je stjecanje kontrole privrednog subjekta Steiermärkische Bank und Sparkassen AG, Graz, Sparkassenplatz 4, Republika Austrija nad privrednim subjektom ABS banka d.d. Sarajevu, Trampina 12/4, Bosna i Hercegovina. Učesnici koncentracije Privredni subjekt Steiermärkische Bank und Sparkassen AG Sparkassenplatz, Sparkassenplatz 4, 8010 Graz, Republika Austrija, osnovana je i posluje prema propisima Republike Austrije kao dioničko društvo, registrovano u Registru preduzeća Pokrajinskog suda za građansko pravo u Gracu, Republika Austrija. Osnovni predmet poslovawa privrednog subjekta StBS banka: –sve djelatnosti u segmentu univerzalnog bankarastva osim investicionih poslovawa u vezi sa upravljanjem kapitalnim fondovima, osnivanje i upravljanje investicionim fondovima, usluge štednje za stanovanje; –poslovanje, iznajmqivanje i davanje u zakup nekretnina. Privredni subjekt StBS banka je vodeća finansijska institucija u regiji Južne Austrije sa oko 430.000 korisnika i konsolidovanim ukupnim sredstvima od 21,71 milijardi KM (11,1 milijardi EVRA). Akcije privrednog subjekta StBS banka su u vlasništvu slijedećih dioničara: –(..)**% Steiermärkische Verwaltungssparkasse; –(..)**% Erste Bank der osterreichischen Sparkassen AG; i –(..)**% zaposleni u privrednom subjektu StBS banka. Privredni subjekt StBS banka na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine nema povezanih privredni društava. Privredni subjekt StBS banka trenutno je prisutan na relevantnom tržišima Republike Slovenije, Republike Srbije, Republike Crne Gore, a u Republici Hrvatskoj je trenutno glavni dioničar u trećoj po veličini bankarskoj instituciji Erste & Steiermarkische Bank d.d. Privredni subjekt ABS banka je dioničko društvo u privatnom vlasništvu koje svoje aktivnosti obavlja na području Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrika Bosne i Hercegovine. Privredni subjekt ABS banka je osnovana u julu 1999. godine spajanjem privrednog subjekta Komerc banka - Tešaw, privrednog subjekta Privredna banka Sana d.d. - Sanski Most i privrednog subjekta Trgovačka banka d.d. - Visoko, kada mijewa svoje ime u privredni subjekt ABS banka d.d. i prenosi sjedište iz Visokog u Sarajevo. U daqim procesima integracije, u periodu između marta 2000. godine i septembra 2002. godine, privrednom subjektu ABS banka se pripaja privredni subjekt Orijent banka d.o.o., privredni subjekt Šipad banka d.d. i privredni subjekt Šeh-In banka Zenica, a u septembru 2001. godine kupuje dio aktive privrednog subjekta Kreditne banka d.d. Tuzla u likvidaciji. Privrednu subjekt ABS banka djelatnosti u sektoru univerzalnog bankrstva /maloprodajno i korporativno bankarstvao) Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Analiza relevantnog tržišta Relevantno tržište, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda /usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom tržištu. Relevantno tržište usluga u konkretnom slučaju je tržište univerzalnog bankarstva što podrazumijeva pružanje bankarskih usluga maloprodajnog i korporacijskog ban karstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3529 1 (..)**- Podaci predstavljaju poslovnu tajnu Budući da učesnici predmetne koncentracije djeluju posredno i neposredno na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine relevantno tržište u geografskom smislu smatraće se tržište Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenog, pod relevantnim tržištem predmetne koncentracije podrazumijeva se pružanje usluga u segmentu univerzalnog bankarstva na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. U analizi relevantnog tržišta učesnika predmetne koncentracije i procjenama tržišnih učešća, korišteni su podaci Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, podaci Konkurencijskog savjeta, kao i podaci iz Prijave dostavljeni od učesnika koncentracije. Tržišno učešće privrednog subjekta ABS banka i privrednog subjekta StBS banka, na dan 31.12.2006. godine, u ukupnoj bankarskoj aktivi Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (Tabela 2.) iznosi: Tabela 2. Naziv banke Aktiva KM Iznos % 1. ABS banka 207.655.000,00 1,81% 2. StBS banka nema nema 3. Ostale banke 11.291.525.000,00 98,19% 4. Ukupno 1+2 207.655.000,00 1,81% 5. Ukupno 11.499.180.000,00 100,0% Analizirajući navedene podatke (Tabele 2.) privredni subjekt ABS banka u aktivi Federacija Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine ima 1,81% ukupne aktive, dok privredni subjekt StBS banka nije imala aktivu. Maloprodajno bankarstvo Bankarske usluge za stanovništvo (maloprodajno bankarstvo) obuhvataju prije svega depozite i račune, zajedničke fondove, penzione fondove i brokerske usluge na tržištu hartija od vrijednosti, distribuciju dividendi itd. Tržišno učešće privrednog subjekta ABS banka i privrednog subjekta StBS banka, na dan 31.12.2006. godine, na tržištu maloprodajnog bankarstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (Tabela 3.) iznose: Tabela 3. Tržišni učešće u maloprodajnog bankarstvu FBIH /BD BiH ABS banka StBS banka ABS banka StBS banka Ukupni krediti 3.471.829.000,0042.232.000,00nema1,22%nema Ukupni depoziti 3.403.443.000,0066.702.000,00nema1,96%nema Tržišno učešće privrednog subjekta ABS banku na tržištu maloprodajnog bankarstva (Tabela 3.) Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine iznosi 1,22% u segmentu ukupnih kredita i 1,96% u segmentu ukupnih depozita, dok privredni subjekt StBS banka nije imao tržišno učešće. Korporativno bankarstvo Korporativno bankarstvo obuhvata širok djelokrug bankarskih usluga koje se generalno nude korporativnim klijentima, prije svega depozite, kredite, novčane transakcije, kreditna pisma, međunarodne isplate itd. Tržišno učešće privrednog subjekta ABS banka i privrednog subjekta StBS, na dan 31.12.2006. godine, na tržištu korporativnog bankarstvana cijeloj teritoriji Federacije BiH i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (Tabela 4.) iznosi: Tabela 4. Tržišno učešće u korporativnom bankarstvu FBIH /BD BiHABS banka StBS banka ABS banka StBS banka Ukupni krediti 3.348.325.000,0088.696.000,00nema 2,65% nema Ukupni depoziti 4.975.879.000,0080.357.000,00nema 1,61% nema Tržišno učešće privrednog subjekta ABS banka na tržištu korporativnog bankarstva (Tabela 4.) Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine iznosi 2,65% u segmentu ukupnih kredita i 1,61% u segmentu ukupnih depozita, dok privredni subjekt StBS banka nije imao tržišno učešće. Poslovna mreža Struktura poslovne mreže privrednog subjekta ABS banke i banaka konkurenata registrovanih u Federaciji Bosne i Hercegovine, na dan 31.12.2006. godine (Tabela 5.) iznosi: Tabela 5. Rb Naziv banke Poslovna mreža Postotak 1.Unicredit Zagrebačka banka d.d. Mostar 77 14,78% 2. Raifeisen bank d.d. Sarajevo 69 13,24% 3. Hypo Alpe -Adria Bank d.d. Mostar 47 9,02% 4. ABS banka d.d. Sarajevo 41 7,87% 5.HVB Cental Profit Banka d.d. Sarajevo 39 7,49% 6. LT Gospodarska banka d.d. Sarajevo 25 4,8% 7. NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla 39 7,49% 8. ProCredit bank d.d. Sarajevo 31 5,95% 9. UPI banka d.d. Sarajevo 18 3,45% 10. Volksbank BH d.d. Sarajevo 22 4,22% 11. Ostale 113 21,69% Ukupno 521 100,0% U strukturi poslovne mreže privredni subjekt ABS banka ima ukupno 41 organizacionih dijelova što predstavlja 8,64% od ukupnog broja na tržištu Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Procjena koncentracije Konkurencijski savjet je nakon procjene i analize podataka i činjenica u postupku donošewa predmetnog Rješewa, utvrdio da predmetna koncentracija ne sprječava, ograničava niti narušava tržišnu konkurenciju u oblasti bankarskih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, već ista dovodi do pojačane tržišne konkurencije. Analizirajući podatke (Tabele 2., 3., 4. i 5.) predmetna koncentracija neće stvoriti niti ojačati dominantni položaj učesnicima koncentracije, budući da se neće moći u značajnoj mjeri ponašati nezavisno od stvarnih konkurenata na relevantnom tržištu, što je jasno vidqivo iz neznatnog tržišnog učešaća po osnovu bankovne aktive, maloprodajnog bankarstva i korporativnog bankarstva. Takođe, pri ocjeni predmetne koncentracije Konkurencijski savjet je posebno uzeo u obzir i činjenicu da namjeravana koncentracija značajno ne povećava tržišno učešće učesnika koncentracije na relevantnom tržištu. Slijedom navedenog Konkurencijski savjet je ocijenio predmetnu koncentraciju dopuštenom u smislu člana 18. stav (2) Zakona, i odlučio kao u dispozitivu ovog Rješewa. Administrativna taksa Na ovo Rješenje podnosilac Prijave, u skladu sa članom 2. tarifni broj 107. stavom (1) pod d) 1) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radwama pred Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), obavezan je platiti administrativnu taksu u iznosu od 2.500,00 KM u korist Buxeta institucija Bosne i Herce govine. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog Rješewa nije dozvoljena žalba. Nezadovoqna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavqivawa ovog Rješewa. Broj 01-02-26-003-6-II/07 5. aprila 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, s. r. Broj 35 – Stranica 3530 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. Na osnovu člana 25. stav (1) pod e), člana 42. pod d) u vezi čl.12., 14., 16., i 18., te u skladu sa članom 24. stav (2) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05), Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijuma za ocjenu koncentracija privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 96/06) i člana 193. stav (2) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02), a po Prijavi namjere koncentracije između privrednog subjekta Steiermärkische Bank und Sparkassen AG, Graz, Sparkassenplatz 4, Republika Austrija i privrednog subjekta ABS banka d.d. Sarajevu, Trampina 12/4, Bosna i Hercegovina, zaprimljena pod brojem 01-02-26- 003-II/07 dana 17. januara 2007. godine, Konkurencijsko vijeće, na 43. (četrdesettrećoj) sjednici održanoj 5. aprila 2007. godine, je donijelo RJEŠENJE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja će nastati na tržištu bankarskih i finansijskih usluga Bosne i Hercegovine, stjecanjem većinskog vlasničkog učešća u privrednom subjektu ABS banka d.d. Sarajevo, Trampina 12/4, Bosna i Hercegovina od strane privrednog subjekta Steiermärkische Bank und Sparkassen AG, Grac, Sparkassenplatz 4, Republika Austrija. 2.Koncentracija iz tačke 1. ovog Rješenja upisuje se u Registar koncentracija. 3.Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Privredni subjekt Steiermärkische Bank und Sparkassen AG (u daljnjem tekstu: StBS banka ili podnosilac prijave) Grac, Sparkassenplatz 4, Republika Austrija, zastupana po advokatu Seadu Miljkoviću, Fra Anđela Zvizdovića 1, Sarajevo, je podnio Konkurencijskom vijeću Prijavu namjere koncentracije, kojom privredni subjekt StBS banka na osnovu javne ten der ponude za preuzimanje dioničkog društva želi postati većinski vlasnik privrednog subjekta ABS banke d.d. Sarajevu, Trampina 12/VI, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: ABS banka). Prijava namjere koncentracije (u daljnjem tekstu: podnosilac Prijave) je podnesena Konkurencijskom vijeću, dana 17.01.2007. godine, u skladu sa članom 16. stav (1) Zakona o konkurenciji. Prijava je podnesena kompletna i Konkurencijsko vijeće, dana 15.02.2007. godine, je izdalo podnosiocu Prijave Potvrdu o prijemu kompletne i uredne prijave, u smislu člana 30. Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon). Predmetna koncentracija nije podnesena na ocjenu koncentracije nadležnim tijelima za konkurenciju van teritorije Bosne i Hercegovine, u smislu člana 30. stav (2) Zakona. Predmetna koncentracija na osnovu člana 1. st. 2. i 3. propisa Evropske unije broj 139/2004 je izuzeta od obaveze prijave koncentracije kod ovlaštenih tijela Evropske unije, jer ista ne prelazi prag neophodan za obavezu prijave koncentracije. Ostvareni ukupni godišnji prihod učesnika koncentracije (privredni subjekti StBs banka i ABS banka) u svijetu i na tržištu Bosne i Hercegovine u 2006. godini (u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji), u smislu člana 14. Zakona (Tabela 1.), iznosi: Tabela 1. Konsolidovani prihod (KM) StBS bannkaABS banka Svijet (..)** 2 - Bosna i Hercegovina - (..)** Konkurencijsko vijeće je utvrdilo iz podataka navedenih u Prijavi postojanje obaveze prijave namjere koncentracije, obzirom da su ispunjeni kriteriji ukupnog ostvarenog prihoda privrednih subjekata učesnika koncentracije na tržištu roba i/ili usluga u svijetu i Bosni i Hercegovini, u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji, u smislu člana 14. Zakona. Konkurencijsko vijeće je u postupku ocjene koncentracije utvrdio sljedeće činjenice: Pravni okvir ocjene koncentracije Zakonodavni okvir Konkurencijsko vijeće u sprovođenju postupka ocjene predmetne koncentracije je primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH",broj 18/06), Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijuma za ocjenu koncentracija privrednih subjekata, a primjenjene su i odredbe Zakona o upravnom postupku u dijelu koji nije uređen odredbama Zakona. Budući da se predmetna koncentracija dešava u sektoru bankarstva, u obzir su uzete i odredbe Zakona o bankama Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98 i 32/00). Pravni osnov i oblik koncentracije Pravni osnov predmetne koncentracije, u skladu sa članom 12. stav (1) pod b). tačkom 1. i 2. Zakona, predstavlja stjecanje kupovinom većine dionica ili dijela osnovnog kapitala na osnovu javne ten der ponude za preuzimanje dioničkog društva u skladu sa Zakonom o preuzimanju dioničkih društava u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 07/06). Pravni oblik koncentracije je stjecanje kontrole privrednog subjekta Steiermärkische Bank und Sparkassen AG, Grac, Sparkassenplatz 4, Republika Austrija nad privrednim subjektom ABS banka d.d. Sarajevu, Trampina 12/4, Bosna i Hercegovina. Učesnici koncentracije Privredni subjekt Steiermärkische Bank und Sparkassen AG Sparkassenplatz, Sparkassenplatz 4, 8010 Graz, Republika Austrija, osnovana je i posluje prema propisima Republike Austrije kao dioničko društvo, registrovano u Registru preduzeća Pokrajinskog suda za građansko pravo u Gracu, Republika Austrija. Osnovni predmet poslovanja privrednog subjekta StBS banka: –sve djelatnosti u segmentu univerzalnog bankarastva osim investicionih poslovanja u vezi sa upravljanjem kapitalnim fondovima, osnivanje i upravljanje investicionim fondovima, usluge štednje za stanovanje; –poslovanje, iznajmljivanje i davanje u zakup nekretnina. Privredni subjekt StBS banka je vodeća finansijska institucija u regiji Južne Austrije sa oko 430.000 korisnika i konsolidovanim ukupnim sredstvima od 21,71 milijardi KM (11,1 milijardi EUR-a). Akcije privrednog subjekta StBS banka su u vlasništvu slijedećih dioničara: –(..)**% Steiermärkische Verwaltungssparkasse; –(..)**% Erste Bank der osterreichischen Sparkassen AG; i –(..)**% zaposleni u privrednom subjektu StBS banka. Privredni subjekt StBS banka na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine nema povezanih privredni društava. Privredni subjekt StBS banka trenutno je prisutan na relevantnom tržišima Republike Slovenije, Republike Srbije, Republike Crne Gore, a u Republici Hrvatskoj je trenutno glavni dioničar u trećoj po veličini bankarskoj instituciji Erste & Steiermarkische Bank d.d. Privredni subjekt ABS banka je dioničko društvo u privatnom vlasništvu koje svoje aktivnosti obavlja na području Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrika Bosne i Hercegovine. Privredni subjekt ABS banka je osnovana u julu 1999. godine spajanjem privrednog subjekta Komerc banka - Tešanj, privrednog subjekta Privredna banka Sana d.d. - Sanski Most i privrednog subjekta Trgovačka banka d.d. - Visoko, kada mijena svoje ime u privredni subjekt ABS banka d.d. i prenosi sjedište iz Visokog u Sarajevo. U daljim procesima integracije, u periodu između marta 2000. godine i septembra 2002. godine, privrednom subjektu ABS banka se pripaja privredni subjekt Orijent banka d.o.o., privredni subjekt Šipad banka d.d. i privredni subjekt Šeh-In banka Zenica, a u septembru 2001. Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3531 1 Rješenje je objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. 2 (..)**- Podaci predstavljaju poslovnu tajnu godine kupuje dio aktive privrednog subjekta Kreditne banka d.d. Tuzla u likvidaciji. Privrednu subjekt ABS banka djelatnosti u sektoru univerzalnog bankrstva (maloprodajno i korporativno bankarstvao) Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Analiza relevantnog tržišta Relevantno tržište, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda /usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom tržištu. Relevantno tržište usluga u konkretnom slučaju je tržište univerzalnog bankarstva što podrazumijeva pružanje bankarskih usluga maloprodajnog i korporacijskog bankarstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Budući da učesnici predmetne koncentracije djeluju posredno i neposredno na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine relevantno tržište u geografskom smislu smatrat će se tržište Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenog, pod relevantnim tržištem predmetne koncentracije podrazumijeva se pružanje usluga u segmentu univerzalnog bankarstva na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. U analizi relevantnog tržišta učesnika predmetne koncentracije i procjenama tržišnih učešća, korišteni su podaci Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, podaci Konkurencijskog vijeća, kao i podaci iz Prijave dostavljeni od učesnika koncentracije. Tržišno učešće privrednog subjekta ABS banka i privrednog subjekta StBS banka, na dan 31.12.2006. godine, u ukupnoj bankarskoj aktivi Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (Tabela 2.) iznosi: Tabela 2. Naziv banke Aktiva KM Iznos % 1. ABS banka 207.655.000,00 1,81% 2. StBS banka nema nema 3. Ostale banke 11.291.525.000,00 98,19% 4. Ukupno 1+2 207.655.000,00 1,81% 5. Ukupno 11.499.180.000,00 100,0% Analizirajući navedene podatke (Tabele 2.) privredni subjekt ABS banka u aktivi Federacija Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine ima 1,81% ukupne aktive, dok privredni subjekt StBS banka nije imala aktivu. Maloprodajno bankarstvo Bankarske usluge za stanovništvo (maloprodajno bankarstvo) obuhvataju prije svega depozite i račune, zajedničke fondove, penzione fondove i brokerske usluge na tržištu hartija od vrijednosti, distribuciju dividendi itd. Tržišno učešće privrednog subjekta ABS banka i privrednog subjekta StBS banka, na dan 31.12.2006. godine, na tržištu maloprodajnog bankarstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (Tabela 3.) iznose: Tabela 3. Tržišni učešće u maloprodajnog bankarstvu FBIH /BD BiHABS banka StBS banka ABS banka StBS banka Ukupni krediti3.471.829.000,00 42.232.000,0 0 nema1,22%nema Ukupni depoziti 3.403.443.000,00 66.702.000,0 0 nema1,96%nema Tržišno učešće privrednog subjekta ABS banku na tržištu maloprodajnog bankarstva (Tabela 3.) Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine iznosi 1,22% u segmentu ukupnih kredita i 1,96% u segmentu ukupnih depozita, dok privredni subjekt StBS banka nije imao tržišno učešće. Korporativno bankarstvo Korporativno bankarstvo obuhvata širok djelokrug bankarskih usluga koje se generalno nude korporativnim klijentima, prije svega depozite, kredite, novčane transakcije, kreditna pisma, međunarodne isplate itd. Tržišno učešće privrednog subjekta ABS banka i privrednog subjekta StBS, na dan 31.12.2006. godine, na tržištu korporativnog bankarstva na cijeloj teritoriji Federacije BiH i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (Tabela 4.) iznosi: Tabela 4. Tržišno učešće u korporativnom bankarstvu FBIH /BD BiH ABS banka StBS banka ABS banka StBS banka Ukupni krediti3.348.325.000,0088.696.000,00nema2,65%nema Ukupni depoziti 4.975.879.000,0080.357.000,00nema1,61%nema Tržišno učešće privrednog subjekta ABS banka na tržištu korporativnog bankarstva (Tabela 4.) Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine iznosi 2,65% u segmentu ukupnih kredita i 1,61% u segmentu ukupnih depozita, dok privredni subjekt StBS banka nije imao tržišno učešće. Poslovna mreža Struktura poslovne mreže privrednog subjekta ABS banke i banaka konkurenata registrovanih u Federaciji Bosne i Hercegovine, na dan 31.12.2006. godine (Tabela 5.) iznosi: Tabela 5. Rb Naziv banke Poslovna mreža Postotak 1. Unicredit Zagrebačka banka d.d. Mostar 77 14,78% 2. Raifeisen bank d.d. Sarajevo 69 13,24% 3. Hypo Alpe -Adria Bank d.d. Mostar 47 9,02% 4. ABS banka d.d. Sarajevo 41 7,87% 5. HVB Cental Profit Banka d.d. Sarajevo 39 7,49% 6. LT Gospodarska banka d.d. Sarajevo 25 4,8% 7. NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla 39 7,49% 8. ProCredit bank d.d. Sarajevo 31 5,95% 9. UPI banka d.d. Sarajevo 18 3,45% 10. Volksbank BH d.d. Sarajevo 22 4,22% 11. Ostale 113 21,69% Ukupno 521 100,0% U strukturi poslovne mreže privredni subjekt ABS banka ima ukupno 41 organizacionih dijelova što predstavlja 8,64% od ukupnog broja na tržištu Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Procjena koncentracije Konkurencijsko vijeće je nakon procjene i analize podataka i činjenica u postupku donošenja predmetnog Rješenja, utvrdilo da predmetna koncentracija ne sprječava, ograničava niti narušava tržišnu konkurenciju u oblasti bankarskih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, već ista dovodi do pojačane tržišne konkurencije. Analizirajući podatke (Tabele 2., 3., 4. i 5.) predmetna koncentracija neće stvoriti niti ojačati dominantni položaj učesnicima koncentracije, budući da se neće moći u značajnoj mjeri ponašati nezavisno od stvarnih konkurenata na relevantnom tržištu, što je jasno vidljivo iz neznatnog tržišnog učešaća po osnovu bankovne aktive, maloprodajnog bankarstva i korporativnog bankarstva. Također, pri ocjeni predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je posebo uzelo u obzir i činjenicu da namjeravana koncentracija značajno ne povećava tržišno učešće učesnika koncentracije na relevantnom tržištu. Slijedom navedenog Konkurencijsko vijeće je ocijenilo predmetnu koncentraciju dopuštenom u smislu člana 18. stav (2) Zakona, i odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješenja. Administrativna taksa Na ovo Rješenje podnosilac Prijave, u skladu sa članom 2. tarifni broj 107. stavom (1) pod d) 1) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radnjama pred Broj 35 – Stranica 3532 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), obavezan je platiti administrativnu taksu u iznosu od 2.500,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog Rješenja nije dozvoljena žalba. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavljivanja ovog Rješenja. Broj 01-02-26-003-6-II/07 5. aprila 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, s. r. Na temelju članka 25. stavak (1) pod e), članka 42. točka d) u svezi s čl. 12., 14., 16. i 18., te sukladno članku 24. stavak (2) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05) i članka 193. stavak (2) Zakona o administrativnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02), po Prijavi namjere koncentracije između gospodarskog subjekta Poduzeća za telekomunikacije Telekom Srbija d.d. Takovska 2., Beograd, Republika Srbija, i gospodarskog subjekta Telekomunikacije Republike Srpske d.d., Petra I Karađorđevića 93., Banja Luka, Bosna i Hercegovina, zaprimljenu pod brojem 01-05-26-006-II/07 dana 29.01.2007. godine, Konkurencijsko vijeće, na 43. (četrdesettrećoj) sjednici, održanoj 5. travnja 2007. godine, je donijelo RJEŠENJE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja će nastati na tržištu telekomunikacijskih usluga u Bosni i Hercegovini kojom gospodarski subjekt Poduzeće za telekomunikacije Telekom Srbija d.d. Takovska 2., Beograd, Republika Srbija postaje većinski vlasnik gospodarskog subjekta Telekomu - nikacije Republike Srpske d.d., Petra I Karađorđevića 93., Banja Luka, Bosna i Hercegovina. 2.Ovo Rješenje o koncentraciji se upisuje u Registar koncentracija. 3.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Konkurencijsko vijeće, dana 29.01.2007. godine, je zaprimilo Prijavu namjere koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava) od gospodarskog subjekta Poduzeća za telekomu - nikacije Telekom Srbija d.d., Takovska 2., Beograd, Republika Srbija (u daljnjem tekstu: Telekom Srbije) kojom će postati većinski vlasnik dionica gospodarskog subjekta Telekomu - nikacije Republike Srpske d.d., Petra I Karađorđevića 93., Banja Luka, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: Telekom Srpske). Uvidom u dostavljenu Prijavu, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da ista nije kompletna, u smislu članka 30. Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon) te je zatražilo dopunu od podnositelja Prijave, dana 09.02.2007. godine, u smislu članka 31. Zakona. Sukladno članku 28. stavak (2) Zakona podnositelj Prijave je obvezan dostaviti financijsku dokumentaciju za godinu koja je prethodila koncentraciji i budući da je predmetna koncentracija prijavljena Konkurencijskom vijeću dana 29.01.2007. godine, dostavljena godišnja financijska izvješća za 2006. godinu nisu bila kompletirana, jer je sudioncima koncentracije zakonski rok za završetak financijskih izvješća za prethodnu godinu 28.02.2007. godine. Na zahtjev Konkurencijskog vijeća, u smislu članka 31. stavak (1) Zakona Prijava je dopunjena traženom dokumentacijom, dana 02.03.2007. godine i dana 05.03.2007. godine. Konkurencijsko vijeće podnositelju Prijave je izdalo Potvrdu o urednoj i kompletnoj Prijavi, u smislu članka 30. stavak (3) Zakona, dana 20.03.2007. godine broj 01-05-026-006-4II/07. Konkurencijsko vijeće primjenjujući odredbe Zakona, Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 95/06), te Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) je analiziralo podatke iz Prijave i dostavljenu dokumentaciju, kao i ocjenom pozitivnih i negativnih učinaka predmetne koncentracije, u smislu članka 17. Zakona, je utvrdilo sljedeće: Predmetna Prijava je proizašla kao obveza sudionika koncentracije, u smislu članka 14. stavak (1) točka a) Zakona, jer je ukupan godišnji prihod sudionika koncentracije ostvaren na svjetskom tržištu iznosio preko 100.000.000,00 KM, po završnom računu za 2006. godinu (u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji) odnosno gospodarski subjekt Telekom Srbije je imao ukupan godišnji prihod od (..)** 2 KM ((..)**dinara), a gospodarski subjekt Telekom Srpske u istom razdoblju je imao ukupan godišnji prihod (..)**KM. U Prijavi je navedeno da predmetna koncentracija nije podnesena na ocjenu koncentracije nekom drugom nadležnom tijelu izvan Bosne i Hercegovine, u smislu članka 30. stavak (2) Zakona. 1. Pravni osnov i oblik koncentracije Vlada Republike Srpske Odlukom, dana 28.06.2006. godine, je donijela Poseban privatizacijski pro gram na koji je Narodna skupština Republike Srpske (na sjednici održanoj 05.07.2006. godine) dala suglasnost, nakon čega je Direkcija za privatizaciju Republike Srpske, sukladno Zakonu o privatizaciji državnog kapitala u poduzećima u Republici Srpskoj, provela postupak prodaje 65,0% dionica gospodarskog subjekta Telekom Srpske, putem javnog tendera raspisanog dana 04.08.2006. godine. Na navednom tenderu gospodarski subjekt Telekom Srbije je izabran kao kupac 65,0% dionica gospodarskog subjekta Telekom Srpske i dana 19.01.2007. godine je zaključen Ugovor o kupovini i prodaji dionica između Vlade Republike Srpske, koju je zastupala Direkcija za privatizaciju Republike Srpske, i gospodarskog subjekta Telekom Srbije. Predmetni Ugovor o kupoprodaji dionica predstavlja pravni osnov Prijave namjere koncentracije, u smislu članka 12. Zakona. 2. Sudionici koncentracije Gospodarski subjekt Telekom Srbije Gospodarski subjekt Poduzeće za telekomunikacije Telekom Srbija d.d. Takovska 2., Beograd, Republika Srbija je utemeljeno dana 29.05.1997. godine, sukladno Zakonu o poduzećima Savezne Republike Jugoslavije, od strane JP PTT saobraćaja Srbija, i po svom obliku je zatvoreno dioničko društvo. U lipnju 1997. godine 49,0% dionica gospodarskog subjekta Telekom Srbije je privatizirano izravnom prodajom tako da su gospodarski subjekt STET In ter na tional Neth er lands NV, Am - ster dam (STET) i gospodarski subjekt Hel lenic tele com mu ni ca - tions or ga ni za tion a.e. OTE postali vlasnici 29,0%, odnosno 20,0% dioničkog kapitala. Dana 20.02.2003. godine potpisan je Ugovor o kupoprodaji dionica između JP PTT saobraćaja Srbija, Beograd i gospodarskog subjekta STET In ter na tional Neth er lands NV, Am ster dam kojim je JP PTT saobraćaja Srbije stječe ponovo vlasništvo nad 29,0% dionica gospodarskog subjekta STET i ima ukupno 80,0% dionica gospodarskog subjekta Telekom Srbije. Shodno navedenom, vlasničku strukturu gospodarskog subjekta Telekom Srbije danas čini poduzeće JP PTT saobraćaja Srbija s vlasničkim udjelom od 80,0% i gospodarski subjekt Hel - lenic tele com mu ni ca tions or ga ni za tion a.e. OTE sa preostalih 20,0%. JP PTT saobraćaja Srbija, Takovska 2., Beograd, Republika Srbija je utemeljeno 1990. godine udruživanjem SOUR PTT saobraćaja i RO PTT saobraćaja Vojvodina i u 100,0% je državnom vlasništvu. Poštansku mrežu JP PTT saobraćaja Srbija čini 1.515 pošta koje pokrivaju teritorij Republike Srbije. Osnovne djelatnosti JP PTT saobraćaja Srbija su prijem, prijenos i dostava poštanskih pošiljki, poslovi platnog prometa i za račun Poštanske štedionice i poslovi štednje građana i prateće djelatnosti: internet, kabelski-distributivni sustav, e-trgovina, virtuelno bankarstvo. Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3533 1 Rješenje je objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. 2 (..)**- Podatci predstavljaju poslovnu tajnu Gospodarski subjekt Telekom Srbija je većinski vlasnik dionica gospodarskog subjekta Banka Poštanska štedionica d.d. s udjelom u kapitalu od (..)**%. Gospodarski subjekt Telekom Srbija je vlasnik (..)**% dionica gospodarskog subjekta Telus d.d. Beograda, Republika Srbija, koje se u okviru registrirane djelatnosti bavi poslovima fizičkog osiguranja i održavanja objekata, prvenstveno za potrebe gospodarskog subjekta Telekom Srbije. Gospodarski subjekt Telekom Srbije nema udjela u temeljnom kapitalu ili u pravu glasa u gospodarskim subjektima koji djeluju na telekomunikacionom tržištu Bosne i Hercegovine. Gospodarski subjekt JP PTT saobraćaja Srbija nema supsidijarnih društava u Bosni i Hercegovini niti na svjetskom tržištu. Gospodarski subjekt Hel lenic tele com mu ni ca tions or ga ni za - tion a.e. OTE, Kifissias Av e nue, Maroussi broj 99., Atina, Grčka je telekomunikaciona kompanija utemeljena 1949. godine kao državna tvrtka, a kasnije kao dioničarsko društvo. U vlasničkoj strukturi gospodarskog subjekta Hel lenic tele - com mu ni ca tions or ga ni za tion a.e. OTE država je vlasnik 38,7% dionica, domaći institucionalni investitori 9,32% dionica, strani institucionalni investitori 44,75% dionica, dok 7,3% dionica su u vlasništvu ostalih dioničara. Gospodarski subjekt Hel lenic tele com mu ni ca tions or ga ni za - tion a.e OTE ima vlasničke udjele u kapitalu većeg broja supsidijarnih gospodarskih društava u Grčkoj, između ostalih, u gospodarskom subjektu COSMOTE (vodeći grčki mobilni op er - a tor) ima (..)**% udjela i u gospodarskom subjektu OTEMET (najveći internet provajder u Grčkoj) ima (..)**% vlasničkog udjela. Gospodarski subjekt OTE In ter na tional In vest ments, u okviru međunarodnog investicione OTE-skupina ima vlasničke udjele u telekomunikacijskim tvrtkama u Armenije - Armentel, Republici Rumunjskoj - Romtelecomi i CosmoRom, Republici Bugarskoj - GloBul, Republici Makedoniji - Cosmofon i Republici Albaniji - AMS Gospodarski subjekt Telekom Srpske Gospodarski subjekt Telekomunikacije Republike Srpske d.d., Banja Luka, Petra I Karađorđevića 93., Banja Luka, Bosna i Hercegovina je dioničarsko društvo od dana 12.12.2002. godine, kada je izvršena vlasnička transformacija prodajom dijela državnog kapitala, prema Zakonu o privatizaciji državnog kapitala u poduzećima. Vlasničku strukturu gospodarskog subjekta Telekom Srpske čini 31.782 dioničara. Vlada Republike Srpske je vlasnik 65,0% dionica, dok su preostale dionice u vlasništvu manjih dioničara (drugi po veličini dioničar je Fond mirovinsko-invalidskog osiguranja Republike Srpske sa 9,99% ukupnog broja dionica). Osnovna djelatnost gospodarskog subjekta Telekom Srpske su usluge telekomunikacija (fiksna i mobilna telefonija) u domaćem i međunarodnom prometu i internet usluge (prijenos zvuka, slike ili ostalih informacija). Gospodarski subjekt Telekom Srpske 100,0% je vlasnik gospodarskog subjekta Telekard, d.o.o., Banja Luka i gospodarskog subjekta TT Inženjering, d.o.o., Banja Luka. U okviru registrirane djelatnosti gospodarski subjekt Telekarad obavlja poslove održavanja telefonskih govornica i distribuciju telefonskih kartica za račun gospodarskog subjekta Telekom Srpske, dok gospodarski subjekt TT Inženjering obavlja poslove projektiranja i izgradnje telekomunikacionih mreža. Gospodarski subjekt Telekom Srpska je vlasnik 22,96% temeljnog kapitala Centra za međunarodno pravo i suradnju d.o.o, Banja Luka, koji se bavi znanstveno-istraživačkim poslovima iz oblasti međunarodnog prava. 3.Analiza mjerodavnog tržišta Člankom 3. Zakona i čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta određeno je mjerodavno tržište kao tržište određenih proizvoda /usluga, koji su predmet obavljanja djelatnosti gospodarskih subjekata na mjerodavnom zemljopisnom tržištu. U analizi mjerodavnog tržišta sudionika predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da mjerodavno tržište usluga predmetne koncentracije čini tržište telekomunikacijskih usluga (fiksne i mobilne telefonije i internet usluge) od strane gospodarskog subjekta Telekom Srpske. Budući da sudionici predmetne koncentracije djeluje na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, mjerodavnim zemljopisnim tržištem smatrat će se cijeli teritorij Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenog, mjerodavno tržište predmetne koncentracije je pružanje telekomunikacijskih usluga na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. Gospodarski subjekt Telekom Srpske na mjerodavnom tržištu telekomunikacijskih usluga Bosne i Hercegovine odnosno u segmentu fiksne telefonije ima tržišni udjel od 32,0%, u segmentu mobilne telefonije 33,1% (Tablica 1. i 2.), dok je tržišni udjel u internet uslugama oko 10,0%. Tablica 1. Fiksna telefonijaBH Telekom Telekom Srpska HT Mostar Broj pretplatnika 530.000 345.000 200.000 Broj pretplatnika 49,5% 32,0% 18,5% Tablica 2. Mobilna telefonijaBH TelekomTelekom Srpska Eronet Broj pretplatnika 920.000 570.000 230.000 Broj pretplatnika (%) 53,5% 33,1% 13,4% Gospodarski subjekt Telekom Srpske prodaju svojih proizvoda i/ili usluga vrši preko sopstvene mreže prodajnih centara (preko 34 prodajna mjesta) i putem distributivne mreže. Prodaja usluga mobilne telefonije se vrše preko MOBI'S-a odnosno distributivne mreže organizirane preko ugovora o posredovanju zaključenih s gospodarskim subjektima (ukupno 278 ugovora - 21 ugovor pokriva Federaciju Bosne i Hercegovine - 257 Republiku Srpsku). Prodaju internet usluga vrši TEOL (jedinica specijalizirana za internet usluge) preko distributivne mreže (ukupno 19). 4.Procjena koncentracije Konkurencijsko vijeće je, nakon procjene i analize podataka i utvrđenih činjenica u postupku donošenja predmetnog Rješenja ocijenilo da provedba predmetne koncentracije ne vodi vodoravnom preklapanju sudionika koncentracije s obzirom da gospodarski subjekt Telekom Srbije ne djeluje u Bosni i Hercegovini, te da će tržišni udjeli gospodarskog subjekta Telekom Srpske ostati nepromijenjeni, odnosno neće proizvesti promjenu tržišnih pozicija na mjerodavnom tržištu. Konkurencijsko vijeće je utvrdilo također, da predmetna koncentracija ne spriječava, ograničava niti narušava tržišnu konkurenciju na mjerodavnom tržištu telekomunikacijskih usluga u Bosni i Hercegovini te je odlučilo kao u izreci ovoga Rješenja. Administrativna pristojba Na ovo Rješenje podnosilac Prijave, sukladno članku 2. tarifni broj 107. stavak (1) točka d) 1) Odluke o administrativnim pristojbama u svezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) je obvezan platiti administrativnu pristojbu u iznosu od 2.500,00 KM u korist Proračuna institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješenja nije dozvoljen priziv. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema ovoga Rješenja odnosno od dana njegove objave. Broj 01-05-26-006-6-II /07 5. travnja 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, v. r. Na osnovu člana 25. stav (1) pod e), člana 42. tačka d) u vezi sa čl. 12., 14., 16. i 18., te u skladu sa članom 24. stav (2) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05) i člana 193. stav (2) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02), po Prijavi namjere koncentracije između privrednog subjekta Preduzeća za telekomunikacije Telekom Broj 35 – Stranica 3534 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. Srbija a.d. Takovska 2., Beograd, Republika Srbija i privrednog subjekta Telekomunikacije Republike Srpske a.d., Petra I Karađorđevića 93., Bawa Luka, Bosna i Hercegovina, zaprimljenu pod brojem 01-05-26-006-II/07 dana 29.01.2007. godine, Konkurencijsko savjet, na 43. (četrdesettrećoj) sjednici održanoj 5. aprila 2007. godine, je donijelo RJEŠEWE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja će nastati na tržištu telekomunikacijskih usluga u Bosni i Hercegovini kojom privredni subjekt Preduzeće za telekomunikacije Telekom Srbija a.d. Takovska 2., Beograd, Republika Srbija postaje većinski vlasnik privrednog subjekta Telekomunikacije Republike Srpske a.d., Petra I Karađorđevića 93., Bawa Luka, Bosna i Hercegovina. 2.Ovo Rješenje o koncentraciji se upisuje u Registar koncentracija. 3.Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEWE Konkurencijski savjet, dana 29.01.2007. godine, je zaprimio Prijavu namjere koncentracije (u daqnjem tekstu: Prijava) od privrednog subjekta Preduzeća za telekomunikacije Telekom Srbija a.d., Takovska 2., Beograd, Republika Srbija (u daqnjem tekstu: Telekom Srbije) kojom će postati većinski vlasnik akcija privrednog subjekta Telekomunikacije Republike Srpske a.d., Petra I Karađorđevića 93., Bawa Luka, Bosna i Hercegovina (u daqnjem tekstu: Telekom Srpske). Uvidom u dostavljenu Prijavu Konkurencijski savjet je utvrdio da ista nije potpuna, u smislu člana 30. Zakona o konkurenciji (u daqnjem tekstu: Zakon) te je zatražio od podnosioca Prijave dopunu dana 09.02.2007. godine, u smislu člana 31. Zakona. U skladu sa članom 28. stav (2) Zakona podnosilac Prijave je obavezan dostaviti finansijsku dokumentacije za godinu koja je prethodila koncentraciji i budući da je predmetna koncentracija prijavljena Konkuren - cijskom savjetu dana 29.01.2007. godine, dostavljeni godišwi finansijski izvještaji za 2006. godinu nisu bili kompletirani, jer je učesnicima koncentracije zakonski rok za završetak finansijskih izvještaja za prethodnu godinu 28.02.2007. godine. Na zahtjev Konkurencijskog savjeta, u smislu člana 31. stav (1) Zakona Prijava je dopunjena traženom dokumen tacijom, dana 02.03.2007. godine i dana 05.03.2007. godine. Konkurencijski savjet podnosiocu Prijave je izdao Potvrdu o urednoj i kompletnoj Prijavi, u smislu člana 30. stav (3) Zakona, dana 20.03.2007. godine broj 01-05-026-006-4-II/07. Konkurencijski savjet primjenjujući odredbe Zakona, Odluke o načinu podnošewa prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 95/06), te Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) je analiziralo podatke iz Prijave i dostavljenu dokumentaciju, kao i ocjenom pozitivnih i negativnih efekata predmetne koncentracije, u smislu člana 17. Zakona, je utvrdio sljedeće: Predmetna Prijava je proizašla kao obaveza učesnika koncentracije, u smislu člana 14. stav (1) tačka a) Zakona, jer je ukupani godišwi prihod učesnika koncentracije ostvaren na svjetskom tržištu iznosio preko 100.000.000,00 KM, po završnom računu za 2006. godinu (u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji) odnosno privredni subjekt Telekom Srbije je imao ukupan godišwi prihod od (..)** 2 KM ((..)** dinara), a privredni subjekta Telekom Srpske u istom periodu je imao ukupan godišwi prihod (..)**KM. U Prijavi se navodi da predmetna koncentracija nije podnesena na ocjenu koncentracije nekom jednom drugom nadležnom organu izvan Bosne i Hercegovine, u smislu člana 30. stav (2) Zakona. 1.Pravni osnov i oblik koncentracije Vlada Republike Srpske Odlukom, dana 28.06.2006. godine, je donijela Poseban privatizacioni pro gram na koji je Narodna skupština Republike Srpske (na sjednici održanoj 05.07.2006. godine) dala saglasnost, nakon čega je Direkcija za privatizaciju Republike Srpske, u skladu sa Zakonom o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima u Republici Srpskoj, sprovela postupak prodaje 65,0% akcija privrednog subjekta Telekom Srpske, putem javnog tendera raspisanog dana 04.08.2006. godine. Na navednom tenderu, privredni subjekt Telekom Srbije je izabran kao kupac 65,0% akcija privrednog subjekta Telekom Srpske i dana 19.01.2007. godine je zakqučen Ugovor o kupovini i prodaji akcija između Vlade Republike Srpske, koju zastupa Direkcija za privatizaciju Republike Srpske i privrednog subjekta Telekom Srbije. Predmetni Ugovor o kupoprodaji akcija predstavlja pravni osnov Prijave namjere koncentracije, u smislu člana 12. Zakona. 2.Učesnici koncentracije Privredni subjekt Telekom Srbije Privredni subjekt Preduzeća za telekomunikacije Telekom Srbija a.d. Takovska 2., Beograd, Republika Srbija je osnovano dana 29.05.1997. godine, u skladu sa Zakonom o preduzećima Savezne Republike Jugoslavije, od strane JP PTT Srbija, i po svom obliku je zatvoreno dioničko društvo. U junu 1997. godine 49,0% akcija privrednog subjekta Telekom Srbije je privatizovano direktnom prodajom tako da su privredni subjekt STET In ter na tional Neth er lands NV, Am ster dam (STET) i privredni subjekt Hel lenic tele com mu ni ca tions or ga - ni za tion a.e. OTE posjedovali 29,0%, odnosno 20,0% akcionarskog kapitala. Dana 20.02.2003. godine potpisan je Ugovor o kupoprodaji akcija između JP PTT saobraćaja Srbija, Beograd i privrednog subjekta STET In ter na tional Neth er lands NV, Am ster dam kojim JP PTT saobraćaja Srbija stiče ponovo vlasništvo nad 29,0% akcija privrednog subjekta STET i ima ukupno 80,0% akcija privrednog subjekta Telekoma Srbija. Shodno navedenom, vlasničku strukturu privrednog subjekta Telekom Srbije danas čini preduzeće JP PTT saobraćaja Srbija sa vlasničkim učešćem od 80,0% i privredni subjekt Hel lenic tele com mu ni ca tions or ga ni za tion a.e. OTE sa preostalih 20,0%. JP PTT saobraćaja Srbija, Takovska 2., Beograd, Republika Srbija osnovano je 1990. godine udruživanjem tadašnjeg SOUR PTT saobraćaja i RO PTT saobraćaja Vojvodina je u 100,0% vlasništvu države. Poštansku mrežu Javnog preduzeća PTT saobraćaja Srbija čini 1.515 pošta koje pokrivaju teritoriju Republike Srbije. Osnovne djelatnosti JP PTT saobraćaja Srbija je prijem, prijenos i dostava poštanskih pošiqki, poslovi platnog prometa za račun Poštanske štedionice, poslovi štednje građana i prateće djelatnosti: internet, kablovsko-distributivni sistemi, e-trgovina, virtuelno bankarstvo. Privredni subjekt Telekom Srbija je većinski vlasnik akcija privrednog subjekta Banka Poštanska štedionica a.d. sa učešćem u kapitalu od (..)**%. Privredni subjekt Telekom Srbija je vlasnik (..)**% akcija privrednog subjekta Telus d.d.. Beograda, Republika Srbija, koje se u okviru registrovane djelatnosti bavi poslovima fizičkog obezbjeđewa i održavawa objekata, prvenstveno za potrebe privrednog subjekta Telekom Srbija. Privredni subjekt Telekom Srbija nema udjela u osnovnom kapitalu ili u pravu glasa u privrednim subjektima koji djeluju na telekomunikacionom tržištu Bosne i Hercegovine. Privredni subjekt JP PTT saobraćaja Srbija nema supsidijarnih društava na teritoriji Bosne i Hercegovine niti na svjetskom tržištu. Privredni subjekt Hel lenic tele com mu ni ca tions or ga ni za - tion a.e. OTE, Kifissias Av e nue, Maroussi broj 99., Atina, Grčka Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3535 1 Rješenje je objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. 2 (..)** - Podaci predstavljaju poslovnu tajnu je telekomunikaciona kompanija osnovana 1949. godine kao državna kompanija, a kasnije kao akcionarsko društvo. U vlasničkoj strukturi privrednog subjekta Hel lenic tele - com mu ni ca tions or ga ni za tion a.e. OTE država je vlasnik 38,7% akcija, domaći institucionalni investitori 9,32% akcija, strani institucionalni investitori 44,75%, dok 7,3% akcija su u vlasništvu ostalih akcionara. Privredni subjekt Hel lenic tele com mu ni ca tions or ga ni za - tion a.e OTE ima vlasničko učešće u većem broju supsidijarnih privrednih subjekata u Grčkoj, između kojih, u privrednom subjektu COSMOTE (vodeći grčki mobilni op er a tor) ima (..)**% učešća, i u privrednom subjektu OTEMET (najveći internet provajder u Grčkoj) ima (..)**% vlasničkog učešća. Privredni subjekt OTE In ter na tional In vest ments, u okviru međunarodnog investicione OTE-grupa ima udjele u telekomunikacijskim kompanijama u Armeniji - Armentel, Republici Rumuniji - Romtelecomi i CosmoRom, Republici Bugarskoj - GloBul, Republici Makedoniji - Cosmofon i Republici Albaniji - AMS Privredni subjekt Telekom Srpske Privredni subjekt Telekomunikacije Republike Srpske a.d., Bawa Luka, Petra I Karađorđevića 93., Bawa Luka, Bosna i Hercegovina je dioničarsko društvo od dana 12.12.2002. godine, kada je izvršena vlasnička transformacija prodajom dijela državnog kapitala, prema Zakonu o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima. Vlasničku strukturu privrednog subjekta Telekom Srpska čini 31.782 akcionara. Vlada Republike Srpske je vlasnik 65,0% akcija, dok su preostale akcije u vlasništvu mawih akcionara (drugi po veličini akcionar je Fond penziono-invalidskog osigurawa sa 9,99% akcija). Osnovna djelatnost privrednog subjekta Telekom Srpske su usluge telekomunikacija (fiksna i mobilna telefonija) u domaćem i međunarodnom saobraćaju i internet usluge (prenos zvuka, slike ili ostalih informacija). Privredni subjekt Telekom Srpske u 100,0% vlasništvu ima privredni subjekt Telekard, d.o.o., Bawa Luka i privredni subjekt TT Inženjering, d.o.o., Bawa Luka. U okviru registrovane djelatnosti privredni subjekt Telekarad, se bavi održavanjem telefonskih govornica i distribucijom telefonskih kartica za račun privrednog subjekta Telekom Srpske. Privredni subjekt TT Inženjering, se u okviru registrovane djelatnosti bavi poslovima projektovawa i izgradnje telekomunikacionih mreža. Privredni subjekt Telekom Srpska ima u vlasništvu 22,96% osnovnog kapitala Centra za međunarodno pravo i saradnju d.o.o, Bawa Luka, koji se u okviru registrovane djelatnosti bavi naučnoistraživačkim poslovima iz oblasti međunarodnog prava. 3.Analiza relevantnog tržišta Članom 3. Zakona i čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta određeno je relevantno tržište kao tržište određenih proizvoda/usluga, koji su predmet obavljanja djelatnosti privrednih subjekata na relevantnom geografskom tržištu. U analizi relevantnog tržišta učesnika predmetne koncentracije Konkurencijski savjet je utvrdio da relevantno tržište usluga predmetne koncentracije čini tržište telekomunikacijskih usluga (fiksne i mobilne telefonije i internet usluge) od strane privrednog subjekta Telekom Srpske. Budući da učesnici predmetne koncentracije djeluju na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, relevantnim geografskim tržištem smatrat će se cijela teritorija Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenog, relevantno tržište predmetne koncentracije čini pružanje telekomunikacijskih usluga na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. Privredni subjekt Telekom Srpske na relevantnom tržištu telekomunikacijskih usluga u Bosni i Hercegovini, odnosno u segmentu fiksne telefonije ima tržišno učešće od 32,0%, u segmentu mobilne telefonije 33,1% (Tabele 1. i 2.), dok je tržišno učešće u internet uslugama oko 10,0%. Tabela 1. Fiksna telefonijaBH Telekom Telekom SrpskaHT Mostar Broj pretplatnika 530.000 345.000 200.000 Broj pretplatnika 49,5% 32,0% 18,5% Tabela 2. Mobilna telefonijaBH Telekom Telekom Srpska Eronet Broj pretplatnika 920.000 570.000 230.000 Broj pretplatnika (%)53,5% 33,1% 13,4% Privredni subjekt Telekom Srpske maloprodaju svojih proizvoda i/ili usluga vrši putem sopstvene mreže prodajnih centara (34 prodajna mjesta) i putem distributivne mreže Prodaja usluga mobilne telefonije se vrši preko MOBI'S-a odnosno distributivne mreže organizovane preko ugovora o posredovanju zakqučenih sa privrednim subjektima (ukupno 278 ugovora - 21 ugovor pokriva Federaciju Bosne i Hercegovine - 257 Republiku Srpsku). Prodaju internet usluga vrši TEOL (jedinica specijalizovana za internet usluge) preko distributivne mreže (ukupno 19). 2.Procjena koncentracije Konkurencijski savjet je, nakon procjene i analize podataka i utvrđenih činjenica u postupku donošewa predmetnog Rješewa ocijenio da provedba predmetne koncentracije ne vodi horizontalnom preklapanju sudionika koncentracije s obzirom da privredni subjekt Telekom Srbije ne djeluje u Bosni i Hercegovini, te da će tržišno učešće privrednog subjekta Telekom Srpske ostati nepromijenjen, i neće proizvesti promjenu tržišnih pozicija na relevantnom tržištu. Konkurencijski savjet je utvrdio takođe da predmetna koncentracija ne sprečava, ograničava niti narušava tržišnu konkurenciju na relevantnom tržištu telekomunikacijskih usluga u Bosni i Hercegovini te je odlučio kao u dispozitivu ovog Rješewa. Administrativna taksa Na ovo Rješenje podnosilac Prijave, u skladu sa članom 2. tarifni broj 107. stav (1) tačka d) 1) Odluke o admini - strativnim taksama u vezi sa procesnim radwama pred Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) obavezan je platiti administrativnu taksu u iznosu od 2.500,00 KM u korist Buxeta institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog Rješewa nije dozvoljena žalba. Nezadovoqna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema ovog Rješewa odnosno od dana njegovog objavqivawa. Broj 01-05-26-006-6-II /07 5. aprila 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, s. r. Na osnovu člana 25. stav (1) pod e), člana 42. tačka d) u vezi sa čl. 12., 14., 16. i 18., te u skladu sa članom 24. stav (2) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05) i člana 193. stav (2) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02), po Prijavi namjere koncentracije između privrednog subjekta Preduzeća za telekomunikacije Telekom Srbija a.d. Takovska 2., Beograd, Republika Srbija i privrednog subjekta Telekomunikacije Republike Srpske a.d., Petra I Karađorđevića 93., Banja Luka, Bosna i Hercegovina, zaprimljenu pod brojem 01-05-26-006-II/07 dana 29.01.2007. godine, Konkurencijsko vijeće, na 43. (četrdesettrećoj) sjednici održanoj 5. aprila 2007. godine, je donijelo Broj 35 – Stranica 3536 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. RJEŠENJE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja će nastati na tržištu telekomunikacijskih usluga u Bosni i Hercegovini kojom privredni subjekt Preduzeće za telekomunikacije Telekom Srbija a.d. Takovska 2., Beograd, Republika Srbija postaje većinski vlasnik privrednog subjekta Teleko mu - nikacije Republike Srpske a.d., Petra I Karađorđevića 93., Banja Luka, Bosna i Hercegovina. 2.Ovo Rješenje o koncentraciji se upisuje u Registar koncentracija. 3.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Konkurencijsko vijeće, dana 29.01.2007. godine, je zaprimilo Prijavu namjere koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava) od privrednog subjekta Preduzeća za telekomunikacije Telekom Srbija a.d., Takovska 2., Beograd, Republika Srbija (u daljnjem tekstu: Telekom Srbije) kojom će postati većinski vlasnik dionica privrednog subjekta Telekomunikacije Republike Srpske a.d., Petra I Karađorđevića 93., Banja Luka, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: Telekom Srpske). Uvidom u dostavljenu Prijavu, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da ista nije potpuna, u smislu člana 30. Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon) te je zatražilo dopunu od podnosioca Prijave, dana 09.02.2007. godine, u smislu člana 31. Zakona. U skladu sa članom 28. stav (2) Zakona podnosilac Prijave je obavezan dostaviti finansijsku dokumentaciju za godinu koja je prethodila koncentraciji i budući da je predmetna koncentracija prijavljena Konkurencijskom vijeću dana 29.01.2007. godine, dostavljeni godišnji finansijski izvještaji za 2006. godinu nisu bili kompletirani, jer je učesnicima koncentracije zakonski rok za završetak finansijskih izvještaja za prethodnu godinu 28.02.2007. godine. Na zahtjev Konkurencijskog vijeća, u smislu člana 31. stav (1) Zakona Prijava je dopunjena traženom dokumentacijom, dana 02.03.2007. godine i dana 05.03.2007. godine. Konkurencijsko vijeće podnosiocu Prijave je izdalo Potvrdu o urednoj i kompletnoj Prijavi, u smislu člana 30. stav (3) Zakona, dana 20.03.2007. godine broj 01-05-026-006-4II/07. Konkurencijsko vijeće primjenjujući odredbe Zakona, Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 95/06), te Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) je analiziralo podatke iz Prijave i dostavljenu dokumentaciju, kao i ocjenom pozitivnih i negativnih efekata predmetne koncentracije, u smislu člana 17. Zakona, je utvrdilo sljedeće: Predmetna Prijava je proizašla kao obaveza učesnika koncentracije, u smislu člana 14. stav (1) tačka a) Zakona, jer je ukupani godišnji prihod učesnika koncentracije ostvaren na svjetskom tržištu iznosio preko 100.000.000,00 KM, po završnom računu za 2006. godinu (u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji) odnosno privredni subjekt Telekom Srbije je imao ukupan godišnji prihod od (..)** 2 KM ((..)**), a privredni subjekta Telekom Srpske u istom periodu je imao ukupan godišnji prihod (..)**KM. U Prijavi se navodi da predmetna koncentracija nije podnesena na ocjenu koncentracije nekom jednom drugom nadležnom tijelu izvan Bosne i Hercegovine, u smislu člana 30. stav (2) Zakona. 1.Pravni osnov i oblik koncentracije Vlada Republike Srpske Odlukom, dana 28.06.2006. godine, je donijela Poseban privatizacioni pro gram na koji je Narodna skupština Republike Srpske (na sjednici održanoj 05.07.2006. godine) dala saglasnost, nakon čega je Direkcija za privatizaciju Republike Srpske, u skladu sa Zakonom o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima u Republici Srpskoj, sprovela postupak prodaje 65,0% dionica privrednog subjekta Telekom Srpske, putem javnog tendera raspisanog dana 04.08.2006. godine. Na navednom tenderu, privredni subjekt Telekom Srbije je izabran kao kupac 65,0% dionica privrednog subjekta Telekom Srpske i dana 19.01.2007. godine je zaključen Ugovor o kupovini i prodaji dionica između Vlade Republike Srpske, koju zastupa Direkcija za privatizaciju Republike Srpske i privrednog subjekta Telekom Srbije. Predmetni Ugovor o kupoprodaji dionica predstavlja pravni osnov Prijave namjere koncentracije, u smislu člana 12. Zakona. 2.Učesnici koncentracije Privredni subjekt Telekom Srbije Privredni subjekt Preduzeća za telekomunikacije Telekom Srbija a.d. Takovska 2., Beograd, Republika Srbija je osnovano dana 29.05.1997. godine, u skladu sa Zakonom o preduzećima Savezne Republike Jugoslavije, od strane JP PTT Srbija, i po svom obliku je zatvoreno dioničko društvo. U junu 1997. godine 49,0% dionica privrednog subjekta Telekom Srbije je privatizovano direktnom prodajom tako da su privredni subjekt STET In ter na tional Neth er lands NV, Am ster dam (STET) i privredni subjekt Hel lenic tele com mu ni ca tions or ga ni za tion a.e. OTE posjedovali 29,0%, odnosno 20,0% dioničkog kapitala. Dana 20.02.2003. godine potpisan je Ugovor o kupoprodaji akcija između JP PTT saobraćaja Srbija, Beograd i privrednog subjekta STET In ter na tional Neth er lands NV, Am ster dam kojim JP PTT saobraćaja Srbija stiče ponovo vlasništvo nad 29,0% dionica privrednog subjekta STET i ima ukupno 80,0% dionica privrednog subjekta Telekoma Srbija. Shodno navedenom, vlasničku strukturu privrednog subjekta Telekom Srbije danas čini preduzeće JP PTT saobraćaja Srbija sa vlasničkim učešćem od 80,0% i privredni subjekt Hel - lenic tele com mu ni ca tions or ga ni za tion a.e. OTE sa preostalih 20,0%. JP PTT saobraćaja Srbija, Takovska 2., Beograd, Republika Srbija osnovano je 1990. godine udruživanjem tadašnjeg SOUR PTT saobraćaja i RO PTT saobraćaja Vojvodina je u 100,0% vlasništvu države. Poštansku mrežu Javnog preduzeća PTT saobraćaja Srbija čini 1.515 pošta koje pokrivaju teritoriju Republike Srbije. Osnovne djelatnosti JP PTT saobraćaja Srbija je prijem, prijenos i dostava poštanskih pošiljki, poslovi platnog prometa za račun Poštanske štedionice, poslovi štednje građana i prateće djelatnostima: internet, kablovsko-dis tributivni sistemi, e-trgovina, virtuelno bankarstvo. Privredni subjekt Telekom Srbija je većinski vlasnik dionica privrednog subjekta Banka Poštanska štedionica d.d. sa učešćem u kapitalu od (..)**%. Privredni subjekt Telekom Srbija je vlasnik (..)**% dionica privrednog subjekta Telus d.d.. Beograda, Republika Srbija, koje se u okviru registrovane djelatnosti bavi poslovima fizičkog obezbjeđenja i održavanja objekata, prvenstveno za potrebe privrednog subjekta Telekom Srbija. Privredni subjekt Telekom Srbija nema udjela u osnovnom kapitalu ili u pravu glasa u privrednim subjektima koji djeluju na telekomunikacionom tržištu Bosne i Hercegovine. Privredni subjekt JP PTT saobraćaja Srbija nema supsidijarnih društava na teritoriji Bosne i Hercegovine niti na svjetskom tržištu. Privredni subjekt Hel lenic tele com mu ni ca tions or ga ni za tion a.e. OTE, Kifissias Av e nue, Maroussi broj 99., Atina, Grčka je telekomunikaciona kompanija osnovana 1949. godine kao državna kompanija, a kasnije kao dioničarsko društvo. U vlasničkoj strukturi privrednog subjekta Hel lenic tele com - mu ni ca tions or ga ni za tion a.e.- OTE država je vlasnik 38,7% dionica, domaći institucionalni investitori 9,32% dionica, strani institucionalni investitori 44,75%, dok 7,3% dionica su u vlasništvu ostalih dioničara. Privredni subjekt Hel lenic tele com mu ni ca tions or ga ni za tion a.e OTE ima vlasničke udjele u većem broju supsidijarnih privrednih subjekata u Grčkoj, između kojih, u privrednom subjektu COSMOTE (vodeći grčki mobilni op er a tor) ima (..)**% udjela, i u gospodarskom subjektu OTEMET ima (..)**% vlasničkog udjela (najveći internet provajder u Grčkoj). Privredni subjekt OTE In ter na tional In vest ments, u okviru međunarodne investicione OTE-grupa ima udjele u Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3537 1 Rješenje je objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. 2 (..)** - Podaci predstavljaju poslovnu tajnu telekomunikacijskim kompanijama u Armeniji - Armentel, Republici Rumuniji - Romtelecomi i CosmoRom, Republici Bu - garskoj - GloBul, Republici Makedoniji - Cosmofon i Re pu blici Albaniji - AMS Privredni subjekt Telekom Srpske Privredni subjekt Telekomunikacije Republike Srpske a.d., Banja Luka, Petra I Karađorđevića 93., Banja Luka, Bosna i Hercegovina je dioničarsko društvo od dana 12.12.2002. godine, kada je izvršena vlasnička transformacija prodajom dijela državnog kapitala, prema Zakonu o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima. U vlasničkoj strukturi privrednog subjekta Telekom Srpske je 31.782 dioničara. Vlada Republike Srpske je vlasnik 65,0% dionica, dok su preostale dionice u vlasništvu manjih dioničara (drugi po veličini dioničar je Fond penziono-invalidskog osiguranja sa 9,99% dionica). Osnovna djelatnost privrednog subjekta Telekom Srpske su usluge telekomunikacija (fiksna i mobilna telefonija) u domaćem i međunarodnom saobraćaju i internet usluge (prijenos zvuka, slike ili ostalih informacija). Privredni subjekt Telekom Srpske u 100,0% vlasništvu ima privredni subjekt Telekard, d.o.o., Banja Luka i privredni subjekt TT Inženjering, d.o.o., Banja Luka. U okviru registrovane djelatnosti privredni subjekt Telekarad, se bavi održavanjem telefonskih govornica i distribucijom telefonskih kartica za račun privrednog subjekta Telekom Srpske. Privredni subjekt TT Inženjering, se u okviru registrovane djelatnosti bavi poslovima projektovanja i izgradnje telekomunikacionih mreža. Privredni subjekt Telekom Srpske ima u vlasništvu 22,96% osnovnog kapitala Centra za međunarodno pravo i saradnju d.o.o, Banja Luka, koji se u okviru registrovane djelatnosti bavi naučno-istraživačkim poslovima iz oblasti međunarodnog prava. 3.Analiza relevantnog tržišta Članom 3. Zakona i čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta određeno je relevantno tržište kao tržište određenih proizvoda /usluga, koji su predmet obavljanja djelatnosti privrednih subjekata na relevantnom geografskom tržištu. U analizi relevantnog tržišta učesnika predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da relevantno tržište usluga predmetne koncentracije čini tržište telekomu - nikacijskih usluga (fiksne i mobilne telefonije i internet usluge) od strane privrednog subjekta Telekom Srpske. Budući da učesnici predmetne koncentracije djeluje na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, relevantnim geografskim tržištem smatrat će se cijela teritorija Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenog, relevantno tržište predmetne koncentracije čini pružanje telekomunikacijskih usluga na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. Privredni subjekt Telekom Srpske na relevantnom tržištu telekomunikacijskih usluga u Bosni i Hercegovini, odnosno u segmentu fiksne telefonije ima tržišni udjel od 32,0%, u segmentu mobilne telefonije 33,1% (Tabele 1. i 2.), dok je tržišni udjel u internet uslugama oko 10,0%. Tabela 1. Fiksna telefonijaBH Telekom Telekom Srpska HT Mostar Broj pretplatnika 530.000 345.000 200.000 Broj pretplatnika 49,5% 32,0% 18,5% Tabela 2. Mobilna telefonijaBH TelekomTelekom Srpska Eronet Broj pretplatnika 920.000 570.000 230.000 Broj pretplatnika (%) 53,5% 33,1% 13,4% Privredni subjekt Telekom Srpske prodaju svojih proizvoda i/ili usluga vrši putem sopstvene mreže prodajnih centara (preko 34 prodajna mjesta) i putem distributivne mreže. Prodaja usluga mobilne telefonije se vrše preko MOBI'S-a odnosno distributivne mreže organizirane preko ugovora o posredovanju zaključenih s gospodarskim subjektima (ukupno 278 ugovora - 21 ugovor pokriva Federaciju Bosne i Hercegovine - 257 Republiku Srpsku). Prodaju internet usluga vrši TEOL (jedinica specijalizirana za internet usluge) preko distributivne mreže (ukupno 19). 4.Procjena koncentracije Konkurencijsko vijeće je, nakon procjene i analize podataka i utvrđenih činjenica u postupku donošenja predmetnog Rješenja ocijenilo da provedba predmetne koncentracije ne vodi horizontalnom preklapanju učesnika koncentracije s obzirom da privredni subjekt Telekom Srbije ne djeluje u Bosni i Hercegovini, te da će tržišni udjeli privrednog subjekta Telekom Srpske ostati nepromijenjeni odnosno neće proizvesti promjenu tržišnih pozicija na relevantnom tržištu. Konkurencijsko vijeće je utvrdilo također da predmetna koncentracija ne spriječava, ograničava niti narušava tržišnu konkurenciju na relevantnom tržištu telekomunikacijskih usluga u Bosni i Hercegovini te je odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješenja. Administrativna taksa Na ovo Rješenje podnosilac Prijave, u skladu sa članom 2. tarifni broj 107. stav (1) tačka d) 1) Odluke o administrativnim taksama u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) obavezan je platiti administrativnu taksu u iznosu od 2.500,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog Rješenja nije dozvoljena žalba. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema ovog Rješenja odnosno od dana njegovog objavljivanja. Broj 01-05-26-006-6-II /07 5. aprila 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, s. r. Na temelju članka 25. stavak (1) pod e), članka 42. pod d) u svezi s čl. 12., 14., 16. i 18., te sukladno s člankom 24. stavak (2) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05) i članka 193. stavak (2) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02), po Prijavi namjere koncentracije između gospodarskog subjekta Mittal Steel Com pany N.V., Hofplein 20, 3032AC Roterdam, Kraljevina Nizozemska, i gospodarskog subjekta Arcelor S.A., 19 Av e nue de la Liberte, L-2930 Lux em bourg, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, zastupanoj po odvjetniku Seadu Miljkoviću, Fra Anđela Zvizdovića 1., 71000 Sarajevo, zaprimljenoj pod brojem 01-03-26-018-II/06 dana 01. studenoga 2006. godine, Konkurencijsko vijeće, na 44. (četrdesetčetvrtoj) sjednici održanoj 18. travnja 2007. godine, je donijelo RJEŠENJE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija na tržištu proizvoda od čelika u Bosni i Hercegovini koja će nastati stjecanjem većinskog udjela u gospodarskom subjektu Arcelor S.A. 19 Av e nue de la Liberte, L-2930 Lux em bourg, Veliko Vojvodstvo Luksemburg od strane gospodarskog subjekta Mittal Steel Com pany N.V. Hofplein 20, 3032AC Roterdam, Kraljevina Nizozemska. 2.Zbog nepodnošenja Prijave namjere koncentracije u zakonom predviđenom roku, izriče se novčana kazna gospodarskom subjektu Mittal Steel Com pany N.V., Hofplein 20, 3032AC Roterdam, Kraljevina Nizozemska, u visini od 40.000,00 KM, koju je obvezan platiti u roku od 8 dana, od dana prijema ovoga Rješenja. 3.Koncentracija iz točke 1. ovoga Rješenja upisuje se u Registar koncentracija. 4.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Gospodarski subjekt Mittal Steel Com pany N.V., Hofplein 20, 3032AC Roterdam, Kraljevina Nizozemska (u daljnjem Broj 35 – Stranica 3538 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. 1 Rješenje je objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. tekstu: podnositelj Prijave ili Mittal Steel), putem odvjetnika Seada Miljkovića, Fra Anđela Zvizdovića 1., 71000 Sarajevo, je podnio Konkurencijskom vijeću Prijavu namjere koncentracije, zaprimljenu pod brojem 03-26-018-II/06 dana 01. studenoga 2006. godine, kojom gospodarski subjekt Mittal Steel namjerava kupovinom dionica gospodarskog subjekta Arcelor S.A., 19 Av - e nue de la Liberte, L-2930 Lux em bourg, Veliko Vojvodstvo Luksemburg (u daljnjem tekstu: Arcelor) postati većinski vlasnik. Prijava namjere koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava) nije bila kompletna, u smislu članka 31. Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon) i podnositelj Prijave je istu dopunio dana 21. prosinca 2006. godine, dana 22. prosinca 2006. godine, dana 23. siječnja 2007. godine, dana 31. siječnja 2007. godine i dana 12. veljače 2007. godine. Konkurencijsko vijeće podnositelju Prijave je izdalo Potvrdu o primitku kompletne i uredne Prijave, broj 01-03-26-018-12-II/06 dana 19. veljače 2007. godine, sukladno članku 30. stavak (1) točke a) i b) Zakona. U postupku procjene Prijave utvrđene su sljedeće činjenice: Prijava namjere koncentracije je proizašla kao obveza, na temelju članka 14. stavak (1) točka a) Zakona, jer je ukupni godišnji prihod sudionika koncentracije na svjetskom tržištu iznosio preko 100.000.000,00 KM po završnom računu u godini koja je prethodila koncentraciji, pri čemu je najmanje jedan gospodarski subjekt sudionik koncentracije registriran na teritoriji Bosne i Hercegovine. Gospodarski subjekti sudionici koncentracije su ostvarili ukupan prihod, dana 31. prosinca 2005. godine (Tablica 1.): Tablica 1. Ukupan prihod KM Mittal Steel Arcelor Svijet (..)** 1 (..)** Bosna i Hercegovina (..)** (..)** Podnositelj prijave u Prijavi, sukladno članku 30 stavak (2) Zakona, je naveo da namjeravana koncentracija je podnesena na ocjenu nadležnim tijelima za konkurenciju u trinaest zemalja svijeta. Nadležno tijelo Europske komisije je odobrilo predmetnu koncentraciju, dana 02. lipnja 2006. godine. Pravni osnov i oblik koncentracije Pravni osnov za Prijavu je javna ponuda (neželjena) gospodarskog subjekta Mittal Steel gospodarskom društvu Arcelor, objavljena dana 27. siječnja 2006. godine a revidirana dana 26. lipnja 2006. godine, za stjecanje kontrole nad gospodarskim subjektom Arcelor. Javna ponuda je zvnično objavljena u dnevnim novinama "Fi nan cial Times", dana 28. lipnja 2006. godine. Pravni oblik predmetne koncentracije je stjecanje kontrole javnom ponudom, u smislu članka 12. st. (1) i (2) točka Zakona, od strane podnositelja Prijave u gospodarskom subjektu Arcelor. Gospodarski subjekt Mittal Steel je ponudio kupovinu svih raspoloživih dionica gospodarskog subjekta Arcelor kroz tri ponude: –primarna mješovita ponuda gotovog novca i zamjene za dionice gospodarskog subjekta Arcelor koja je sadržavala 4 nove dionice gospodarskog subjekta Mittal Steel i 68,95 KM (35,25 EUR) u gotovom novcu za svakih 5 dionica gospodarskog subjekta Arcelor; –sekundarna ponuda gotovog novca, koja se sastojala od 55,17 KM (28,21 EUR) za svaku dionicu gospodarskog subjekta Arcelor; –sekundarna ponuda za zamjenu, koja se sastojala od 16 novih dionica gospodarskog subjekta Mittal Steel za svakih 15 dionica gospodarskog subjekta Arcelor. Procedura javnog tendera osigurava, u zbiru, da postotak uplaćene naknade koji se sastoji od dionica bude 69,0%, a postotak naknade u gotovom novca bude 31,0% s mogućnošću izmjena s tim da suma gotovog novca ne smije prelaziti 16,82 milijardu KM (8,6 milijardi EUR). Gospodarski subjekt Mittal Steel, dana 28. kolovoza 2006. godine, ima (..)**% dionica gospodarskog subjekta Arcelor, dok drugi dioničari imaju (..)**% dionica. Sudionici koncentracije Gospodarski subjekt Mittal Steel Gospodarski subjekt Mittal Steel Com pany N.V., Hofplein 20, 3032AC Roterdam, Kraljevina Nizozemska, je javno poduzeće s ograničenom odgovornošću, osnovano 27. svibnja 1997. godine i registrirano u trgovačkoj komori Roterdama pod brojem 24275428. Odobreni kapital (..)**KM (..)**EUR). Vlasničku strukturu gospodarskog subjekta Mittal Steel, dana 31. ožujka 2006. godine, čine većinski dioničari - fizičke osobe Lakshumi Niwas Mittal i Usha Mittal sa (..)**% emitiranih i postojećih običnih dionica klase A, te (..)**% emitiranih i postojećih običnih dionica klase B, što ukupno predstavlja (..)**% ekonomskih prava i (..)**% kombiniranih prava glasa u gospodarskom subjektu Mittal Steel. Gospodarski subjekt Mittal Steel ima proizvodne kapacitete od 75 milijuna tona tečnog čelika, a proizvodnja u 2005. godini je iznosila 63 milijuna tona, što čini 5,6% ukupne svjetske proizvodnje u toj godini. Gospodarski subjekt Mittal Steel proizvodi širok asortiman visokokvalitetnih gotovih proizvoda i poluproizvoda od čelika koji se koriste u automobilskoj i industriju kućanskih aparata, građevinarstvu te mašinskoj industriji. Gospodarski subjekt Mittal Steel prodaje svoje proizvode u 150 zemalja svijeta. Gospodarski subjekt Mittal Steel posjeduje i upravlja proizvodnim kapacitetima u Sjedinjenim Američkim Državama, Meksiku, Kanadi, Republici Trinidadu i Tobagou, Saveznoj Republici Njemačkoj, Republici Francuskoj, Kazahstanu, Alžirirskoj Demokratskoj i Narodnoj Republici, Republici Rumunjskoj, Republici Češkoj Republici, Republici Poljskoj, Južnoafričkoj Republici, Republici Ukrajini, Republici Makedoniji. Gospodarski subjekt Mittal Steel od ukupne proizvedene količine čelika 41,0% proizvodi u Sjevernoj i Južnoj Americi, 38,0% u Europi, a preostalih 21,0% proizvedi u Kazahstanu, Alžirirskoj Demokratskoj i Narodnoj Republici i Južnoafričkoj Republici. Gospodarski subjekt Mittal Steel u Bosni i Hercegovini Gospodarski subjekt Mittal Steel, dana 12. studenoga 2004. godine, je imao 51,0% vlasničkog udjela u gospodarskom subjektu BH Steel Željezara Zenica d.o.o., Zenica, a nakon kupovine dodatnih 41,0% vlasničkog udjela od gospodarskog subjekta Ku wait Con sult ing & In vest ment Co, u 2005. godine, je postao 100,0% vlasnik. Gospodarski subjekt Mittal Steel Zenica d.o.o. (u daljnjem tekstu: Mittal Steel Zenica), je registriran u Općinskom sudu u Zenici pod brojem U/I-21-2143/05 dana 29. studenoga 2005. godine, sa osnovnom djelatnosti proizvodnja sirovog željeza i čelika. Gospodarski subjekt Mittal Steel Zenica ima predstavništvo u Republici Hrvatskoj, registrirano u Trgovačkom sudu u Zagrebu pod brojem 080573872, dana 16. kolovoza 2006. godine, i gospodarski subjekt BH Steel Željezara Zenica d.o.o. za trgovinu Zagreb, registriran u Trgovačkom sudu u Zagrebu pod brojem 080033724. Supsidijarna društva Mittal Steel skupine u Bosni i Hercegovini Gospodarski subjekt Mittal Steel Hold ings AG, Švicarska Konfereracija (raniji naziv LNM Hold ing N.V. Hol land An til les), je u 100,0% vlasništvu gospodarskog subjekta Mittal Steel. Gospodarski subjekt Mittal Steel Hold ings AG, Švicarska Konfereracija, i gospodarski subjekt RŽR Prijedor d.d. Prijedor, su osnovali gospodarski subjekt Novi Rudnici Ljubija d.o.o. Prijedor. Gospodarski subjekt Mittal rudnici Prijedor d.o.o. Prijedor (u daljnjem tekstu: Mittal rudnici Prijedor) je registriran u Osnovnom sudu Banja Luka pod brojem 1-14600-00 dana 12. kolovoza 2004. godine, sa osnovnom djelatnosti proizvodnja željezne i drugih ruda. Vlasnički udjel gospodarskog subjekta Mittal Steel Hold ings AG, Švicarska Konfederacija u gospodarskom subjektu Mittal rudnici Prijedor iznosi 51,0%, dok 49,0% vlasništva ima gospodarski subjekt RŽR Prijedor d.d. Prijedor. Osnovna djelatnost Mittal Rudnici Prijedor je vađenje željezne rude i druge povezane djelatnostii. Ukupan promet od 110,00 milijuna KM u 2005. godini gospodarskog subjekta Mittal rudnici Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3539 1 (..)**- Podaci predstavljaju poslovnu tajnu Prijedor je ostvaren izvozom željezne rude u gospodarske subjekte Mittal Steel osnovane u Republici Rumunjskoj, Češkoj Republiki, Republici Poljskoj o Alžirirskoj Demokratskoj i Narodnoj Republici. Gospodarski subjekt Arcelor Gospodarski subjekt Arcelor S.A., 19 Av e nue de la Liberte, L-2930 Lux em bourg, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, je dioničarsko društvo, osnovano 08. lipnja 2001. godine, upisano u trgovački registar tvrtki pod brojem 82454 dana 21. lipnja 2001. godine. Na dan 31. prosinca 2005. godine upisani dionički kapital gospodarskog subjekta Arcelor (uključujući emitirani dionički kapital) iznosi (..)**KM (..)**EUR), dok upisani temeljni kapital iznosi (..)**KM (..)**EUR). Proizvodnja gospodarskog subjekta Arcelor u 2005. godini je iznosila 50,9 milijuna tona (zajedno sa proizvodnjom gospodarskog subjekta Dofasco kupljenog u veljači 2006. godine) što predstavlja 4,5% ukupne svjetske proizvodnje čelika. Gospodarski subjekt Arcelor plasira proizvode u automobilsku industriju, industriju kućanskih aparata, industriju ambalaže, građevinarstvo itd. U 2005. godini gospodarski subjekt Arcelor je 70,0% svoje prodaje ostvario na tržištu zemalja Europske unije, na tržištu zemalja Južne Amerike 10,0%, a ostatak u drugim regijama svijeta. Supsidijarna društva gospodarskog subjekta Arcelor u Bosni i Hercegovini Prema podacima iz Prijave gospodarski subjekt Arcelor nema registriranih supsidijarnih gospodarskih subjekata u Bosni i Hercegovini. Analiza mjerodavnog tržišta Mjerodavno tržište, u smislu članka 3. Zakona, te čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivanja mjerodavnoga tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) čini tržište određenih proizvoda /usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenome zemljopisnom tržištu. Mjerodavno tržište predmetne koncentraciji je tržište proizvoda od čelika (teški čelični profili i čelični proizvodi od žice) na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. U analizi mjerodavnoga tržišta sudionika predmetne koncentracije i procjenama tržišnih udjela korišteni su podaci iz Prijave, Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Uprave za neizravno oporezivanje. Tržišni udjeli gospodarskog subjekta Mittal Steel i konkurenata na mjerodavnom tržištu proizvoda od čelika u Bosni i Hercegovini, dana 31. prosinca 2005. godine, iznose (Tablica 2.): Tablica 2. R.b. Gospodarski subjekt Tržišni udjeli (%) 1. Mittal Steel 25,0% 2. Intermerkur 15,0% 3. LIM Prod ucts 10,0%-15,0% 4. BH Rex 10,0% 5. Voestalpine 10,0% 6. Trea sury 10,0% 7. Ostali 10,0%-15,0% 8. UKUPNO 100,0% Promet mjerodavnih proizvoda od čelika sudionika koncentracije na tržištu Bosne i Hercegovine u 2005. godini, iznosi (Tablica 3.): Tablica 3. R.b. Proizvod Količina Mittal Steel Arcelor 1. Čelični pljosnati proizvodi 8.184 MT - 2. Dugački proizvodi od čelika 258.548 MT - 3. Teški čelični profili 34.847 MT 611 MT 4. Obične cijevi 734 MT - 5. Proizvode po narudžbi 3.325 MT - 6. Čelični proizvodo od žice 587 MT 7 MT 7. Čelične talpe - 37 MT Ukupno 306.225 MT 655 MT Zajednički promet (Tablica 3.) proizvoda od čelika sudionika koncentracije na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi 306.880 MT odnosno gospodarski subjekt Mittal Steel ima 306.225 MT, dok gospodarski subjekt Arcelor 655 MT. Tržišni udjel mjerodavnih proizvoda od čelika sudionika koncentracije u Bosni i Hercegovini dana 31. prosinca 2005. godini (Tablica 4.): Tablica 4. R.b.Proizvod Mittal Steel Arcelor Bosna i Hercegovina količina postota k količina postota k količina postota k 1. Teški čelični profili 34.847 MT38,72%611 MT0,68%90.000 MT100,0% 2. Čeličnih proizvodi od žice 587 MT5,87%7 MT0,07%10.000 MT100,0% Ukupno35.434MT 618 MT0,75%10.000 MT Zajednički udjel sudionika koncentracije na mjerodavnom tržištu teških čeličnih profila iznosi 39,4%, dok zajednički udjel na mjerodavnom tržištu čeličnih proizvoda od žice je ukupno 5,94%. Gospodarski subjekt Arcelor na tržište Bosne i Hercegovine distribuira mjerodavne proizvode izravno i preko gospodarskog subjekta Merkur Mi GmbH (nije u vlasničoj strukturi povezan s gospodarskim subjektom Arcelorom). Procjena koncentracije Procjenjujući i analizirajući podatke (Tablice 2.-4.) Kon ku - rencijsko vijeće je utvrdilo da koncentracijom predmetnih gospodarskih subjekata neće doći do sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišne konkurencije na mjerodavnom tržištu Bosne i Hercegovine, već će ista osigurati konkurenciju na mjerodavnom tržištu proizvoda od čelika. Konkurencijsko vijeće je ocijenilo predmetnu kon centraciju dopuštenom u smislu članka 18. stavka (2) Zakona, i odlučilo kao u izreci ovoga Rješenja. Novčana kazna Konkurencijsko vijeće podnositelju Prijave je izreklo novčanu kaznu sukladno članku 49. stavak (1) točka b) Zakona, a u svezi s člankom 16. stavak (1) Zakona. Naime, pravni osnov za Prijavu bio je stjecanje kontrole gospodarskog subjekta Mittal Steel nad gospodarskim subjektom Arcelor putem javne ponude objavljene dana 27. siječnja 2006. godine, a revidirane dana 26. lipnja 2006. godine. Javna ponuda je zvanično objavljena u dnevnom listu "Fi nan cial Times" 28. lipnja 2006. godine. Prema članku 16. stavak (1) Zakonu obveza podnošenja prijave namjere koncentracije je bila u roku od 8 dana od dana objavljivanja predmetne javne ponude. Budući da je Prijava podnesena, dana 01. studenoga 2006. godine znači, gotovo četiri mjeseca kasnije nego što je bila obveza, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da nije ispoštovana navedena odredba Zakona. Odredbom članka 49. stavak (1) točka b) Zakona, Konkurencijsko vijeće gospodarskom subjektu može izreći novčanu kaznu koja do 1,0% ukupnog prihoda u prethodnoj godini ako ne podnese prijavu namjere koncentracije, u smislu članka 16. Zakona. Visinu novčanu kazne od 40.000,00 KM Konkurencijsko vijeće je odredilo uzimajući u obzir činjenicu da kažnjavanje podnositelja Prijave, koji nije u Zakonom predviđenom roku podnio Prijavu, nije prvenstven cilj već da izrečena novčana kazna ima za cilj obvezu provođenje Zakona i predstavlja mjeru upozorenja podnositelju Prijave. Pored toga, Konkurencijsko vijeće je imalo i u vidu činjenicu da podnositelj Prijave djeluje u zemlji u kojoj je razvijena konkurencijska praksa i gdje se primjenjuju novčane kazne za ovakva kršenja propisa o konkurenciji. Administrativna pristojba Na ovo Rješenje podnositelj Prijave, sukladno članku 2. tarifni broj 107. stavak (1) pod d) 1) Odluke o visini administrativnih pristojbi u svezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) je obvezan platiti administrativnu pristojbu u iznosu od 2.500,00 KM u korist Proračuna institucija Bosne i Hercegovine. Broj 35 – Stranica 3540 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješenja nije dopušten priziv. Nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka ovoga Rješenja, odnosno od dana njegove objave u "Službenom glasniku BiH". Broj 01-03-26-018-20-II/06 18. travnja 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, v. r. Na osnovu člana 25. stav (1) pod e), člana 42. pod d) u vezi s čl. 12., 14., 16. i 18., te u skladu s članom 24. stav (2) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05) i člana 193. stav (2) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02), po Prijavi namjere koncentracije između privrednog subjekta Mittal Steel Com pany N.V., Hofplein 20, 3032AC Roterdam, Kraljevina Holandija, i privrednog subjekta Arcelor S.A., 19 Av e nue de la Liberte, L-2930 Lux em - bourg, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, zastupanoj po advokatu Seadu Miqkoviću, Fra Anđela Zvizdovića 1., 71000 Sarajevo, zaprimljenoj pod brojem 01-03-26-018-II/06 dana 01. novembra 2006. godine, Konkurencijski savjet, na 44. (četrde setčetvrtoj) sjednici održanoj 18. aprila 2007. godine, je donio RJEŠEWE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija na tržištu proizvoda od čelika u Bosni i Hercegovini koja će nastati sticanjem većinskog učešća u privrednom subjektu Arcelor S.A., 19 Av e nue de la Liberte, L-2930 Lux em bourg, Veliko Vojvodstvo Luksemburg od strane privrednog subjekta Mittal Steel Com pany N.V., Hofplein 20, 3032AC Roterdam, Kraljevina Holandija. 2.Zbog nepodnošewa Prijave namjere koncentracije u zakonom predviđenom roku, izriče se novčana kazna privrednom subjektu Mittal Steel Com pany N.V., Hofplein 20, 3032AC Roterdam, Kraljevina Holandija, u visini od 40.000,00 KM, koju je obavezan platiti u roku od 8 dana, od dana prijema ovog Rješewa. 3.Koncentracija iz tačke 1. ovog Rješewa upisuje se u Registar koncentracija. 4.Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEWE Privredni subjekt Mittal Steel Com pany N.V., Hofplein 20, 3032AC Roterdam, Kraljevina Holandija (u daqnjem tekstu: podnosilac Prijave ili Mittal Steel), putem advokata Seada Miqkovića, Fra Anđela Zvizdovića 1., 71000 Sarajevo, je podnio Konkurencijskom savjetu Prijavu namjere koncentracije, zaprimljenu pod brojem 03-26-018-II/06 dana 01. novembra 2006. godine, kojom privredni subjekt Mittal Steel namjerava kupovinom akcija privrednog subjekta Arcelor S.A., 19 Av e nue de la Liberte, L-2930 Lux em bourg, Veliko Vojvodstvo Luksemburg (u daqnjem tekstu: Arcelor) postati većinski vlasnik. Prijava namjere koncentracije (u daqnjem tekstu: Prijava) nije bila kompletna, u smislu člana 31. Zakona o konkurenciji (u daqnjem tekstu: Zakon) i podnosilac Prijave je istu dopunio dana 21. decembra 2006. godine, dana 22. decembra 2006. godine, dana 23. januara 2007. godine, dana 31. januar 2007. godine i dana 12. februara 2007. godine. Konkurencijski savjet podnosiocu Prijave je izdao Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave, broj 01-03-26-018-12-II/06 dana 19. februara 2007. godine, u skladu sa članom 30. stav (1) tačke a) i b) Zakona. U postupku procjene Prijave utvrđene su sljedeće činjenice: Prijava namjere koncentracije je proizašla kao obaveza, na osnovu člana 14. stav (1) tačka a) Zakona, jer je ukupan godišwi prihod učesnika koncentracije na svjetskom tržištu iznosio preko 100.000.000,00 KM po završnom računu u godini koja je prethodila koncentraciji, pri čemu je najmanje jedan privredni subjekt učesnik koncentracije registrovan na teritoriji Bosne i Hercegovine. Privredni subjekti učesnici koncentracije su ostvarili ukupan prihod, dana 31. decembra 2005. godine (Tabela 1.): Tabela 1. Ukupan prihod KM Mittal Steel Arcelor Svijet (..)** 2 (..)** Bosna i Hercegovina (..)** (..)** Podnosilac prijave u Prijavi, u skladu sa članom 30 stav (2) Zakona, je naveo da namjeravana koncentracija je podnesena na ocjenu nadležnim tijelima za konkurenciju u trinaest zemalja svijeta. Nadležno tijelo Evropske komisije je odobrilo predmetnu koncentraciju, dana 02. juna 2006. godine. Pravni osnov i oblik koncentracije Pravni osnov za Prijavu je javna ponuda (neželjena) privrednog subjekta Mittal Steel privrednom društvu Arcelor, objavljena dana 27. januara 2006. godine, a revidirana dana 26. juna 2006. godine, za sticanje kontrole nad privrednim subjektom Arcelor. Javna ponuda je zvnično objavljena u dnevnim novinama "Fi nan cial Times", dana 28. juna 2006. godine. Pravni oblik predmetne koncentracije je sticanje kontrole javnom ponudom, u smislu člana 12. st. (1) i (2) Zakona, od strane podnosioca Prijave u privrednom subjektu Arcelor. Privredni subjekt Mittal Steel je ponudio kupovinu svih raspoloživih akcija privrednog subjekta Arcelor kroz tri ponude: –primarna mješovita ponuda gotovog novca i zamjene za akcije privrednog subjekta Arcelor koja je sadržavala 4 nove akcije privrednog subjekta Mittal Steel i 68,95 KM (35,25 EVRO) u gotovom novcau za svakih 5 akcija privrednog subjekta Arcelor; –sekundarna ponuda gotovog novca, koja se sastojala od 55,17 KM (28,21 EVRO) za svaku akciju privrednog subjekta Arcelor; –sekundarna ponuda za zamjenu, koja se sastojala od 16 novih akcija privrednog subjekta Mittal Steel za svakih 15 akcija privrednog subjekta Arcelor. Procedura javnog tendera osigurava, u zbiru, da postotak uplaćene naknade koji se sastoji od akcija bude 69,0%, a postotak naknade u gotovom novcu bude 31,0% sa mogućnošću izmjena, s tim da suma gotovog novca ne smije prelaziti 16,82 milijardu KM (8,6 milijardi evra). Privredni subjekt Mittal Steel, dana 28. avgusta 2006. godine, ima (..)**% akcija privrednog subjekta Arcelor, dok drugi akcionari imaju (..)**% akcija. Učesnici koncentracije Privredni subjekt Mittal Steel Privredni subjekt Mittal Steel Com pany N.V., Hofplein 20, 3032AC Roterdam, Kraljevina Holandija, je javno ppeduzeće sa ograničenom odgovornošću, osnovano 27. maja 1997. godine i registrovano u trgovačkoj komori Roterdama pod brojem 24275428. Odobreni kapital privrednog subjekta Mittal Steel je iznosio (..)**KM (..)**EVRO), a emitovani kapital (..)**KM (..)**EVRO). Vlasničku strukturu privrednog subjekta Mittal Steel, dana 31. marta 2006. godine, čine većinski akcionari - fizička lica Lakshumi Niwas Mittal i Usha Mittal sa (..)**% emitovanih i Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3541 1 Rješenje je objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. 2 (..)** - Podaci predstavljaju poslovnu tajnu postojećih običnih akcija klase A, te (..)**% emitovanih i postojećih običnih akcija klase B, što ukupno predstavlja (..)**% ekonomskih prava i (..)**% kombinovanih prava glasa u privrednom subjektu Mittal Steel. Privredni subjekt Mittal Steel ima proizvodne kapacitete od 75 miliona tona tečnog čelika, a proizvodwa u 2005. godini je iznosila 63 miliona tona, što čini 5,6% ukupne svjetske proizvodnje u toj godini. Privredni subjekt Mittal Steel proizvodi širok asortiman visokokvalitetnih gotovih proizvoda i poluproizvoda od čelika koji se koriste u automobilskoj i industriji kućanskih aparata, građevinarstvu te mašinskoj industriji. Privredni subjekt Mittal Steel prodaje svoje proizvode u 150 zemalja svijeta. Privredni subjekt Mittal Steel posjeduje i upravlja proizvodnim kapacitetima u Sjedinjenim Američkim Državama, Meksiku, Kanadi, Republici Trinidadu i Tobagou, Saveznoj Republici Wemačkoj, Republici Francuskoj, Kazahstanu, Alžirskoj Demokratskoj i Narodnoj Republici, Republici Rumuniji, Republici Češkoj, Republici Poqskoj, Južnoafričkoj Republici, Republici Ukrajini, Republici Makedoniji. Privredni subjekt Mittal Steel od ukupne proizvedene količine čelika 41,0% proizvodi u Sjevernoj i Južnoj Americi, 38,0% u Evropi, a preostalih 21,0% proizvodi u Kazahstanu, Alžirskoj Demokratskoj i Narodnoj Republici i Južnoafričkoj Republici. Privredni subjekt Mittal Steel u Bosni i Hercegovini Privredni subjekt Mittal Steel, dana 12. novembra 2004. godine, je imao 51,0% vlasničkog učešća u privrednom subjektu BH Steel Željezara Zenica d.o.o., Zenica, a nakon kupovine dodatnih 41,0% vlasničkog češća od privrednog subjekta Ku - wait Con sult ing & In vest ment Co, u 2005. godine, je postao 100,0% vlasnik. Privredni subjekt Mittal Steel Zenica d.o.o. (u daqnjem tekstu: Mittal Steel Zenica), je registrovan u Opštinskom sudu u Zenici pod brojem U/I-21-2143/05 dana 29. novembra 2005. godine, sa osnovnom djelatnošću proizvodwa sirovog željeza i čelika. Privredni subjekt Mittal Steel Zenica ima predstavništvo u Republici Hrvatskoj, registrovano u Trgovačkom sudu u Zagrebu pod brojem 080573872, dana 16. avgusta 2006. godine, i privredni subjekt BH Steel Željezara Zenica d.o.o. za trgovinu Zagreb, registrovan u Trgovačkom sudu u Zagrebu pod brojem 080033724. Supsidijarna društva Mittal Steel grupe u Bosni i Hercegovini Privredni subjekt Mittal Steel Hold ings AG, Švajcarska Konfederacija (raniji naziv LNM Hold ing N.V. Hol land An - til les), je u 100,0% vlasništvu privrednog subjekta Mittal Steel. Privredni subjekt Mittal Steel Hold ings AG, Švajcarska Konfederacija, i privredni subjekt RŽR Prijedor d.d. Prijedor, su osnovali privredni subjekt Novi Rudnici Qubija d.o.o. Prijedor. Privredni subjekt Mittal rudnici Prijedor d.o.o. Prijedor (u daqnjem tekstu: Mittal rudnici Prijedor) je registrovan u Osnovnom sudu Bawa Luka pod brojem 1-14600-00 dana 12. avgusta 2004. godine, sa osnovnom djelatnošću proizvodwa željezne i drugih ruda. Vlasničko učešće privrednog subjekta Mittal Steel Hold - ings AG, Švajcarska Konfederacija u privrednom subjektu Mittal rudnici Prijedor iznosi 51,0%, dok 49,0% vlasništva ima privredni subjekt RŽR Prijedor d.d. Prijedor. Osnovna djelatnost Mittal Rudnici Prijedor je vađenje željezne rude i druge povezane djelatnosti. Ukupan promet od 110,00 miliona KM u 2005. godini privrednog subjekta Mittal rudnici Prijedor je ostvaren izvozom željezne rude u privredne subjekte Mittal Steel osnovane u Republici Rumuniji, Češkoj Republici, Republici Poqskoj i Alžirskoj Demokratskoj i Narodnoj Republici. Privredni subjekt Arcelor Privredni subjekt Arcelor S.A., 19 Av e nue de la Liberte, L-2930 Lux em bourg, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, je akcionarsko društvo, osnovano 08. juna 2001. godine, upisano u trgovački registar preduzeća pod brojem 82454 dana 21. juna 2001. godine. Na dan 31. decembra 2005. godine upisani akcionarski kapital privrednog subjekta Arcelor (ukqučujući emitovani akcionarkci kapital) iznosi (..)** KM (..)**EBRO), dok upisani osnovni kapital iznosi (..)** KM (..)**EBRO. Proizvodwa privrednog subjekta Arcelor u 2005. godini je iznosila 50,9 miliona tona (zajedno sa proizvodwom privrednog subjekta Dofasco kupljenog u februaru 2006. godine) što predstavlja 4,5% ukupne svjetske proizvodnje čelika. Privredni subjekt Arcelor plasira proizvode u automobilsku industriju, industriju kućanskih aparata, industriju ambalaže, građevinarstvo itd. U 2005. godini privredni subjekt Arcelor je 70,0% svoje prodaje ostvario na tržištu zemalja Evropske unije, na tržištu zemalja Južne Amerike 10,0%, a ostatak u drugim regijama svijeta. Supsidijarna društva privrednog subjekta Arcelor u Bosni i Hercegovini Prema podacima iz Prijave privredni subjekt Arcelor nema registrovanih supsidijarnih privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini. Analiza relevantnog tržišta Relevantno tržište, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) čini tržište određenih proizvoda/usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenome geografskom tržištu. Relevantno tržište predmetne koncentraciji je tržište proizvoda od čelika (teški čelični profili i čelični proizvodi od žice) na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. U analizi relevantnog tržišta učesnika predmetne koncentracije i procjenama tržišnih učešća korišteni su podaci iz Prijave, Spoqnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Uprave za indirektno oporezivanje. Tržišna učešća privrednog subjekta Mittal Steel i konkurenata na relevantnom tržištu proizvoda od čelika u Bosni i Hercegovini, dana 31. decembra 2005. godine, iznose (Tabela 2.): Tabela 2. R.b. Privredni subjekt Tržišna učešća (%) 1. Mittal Steel 25,0% 2. Intermerkur 15,0% 3. LIM Prod ucts 10,0%-15,0% 4. BH Rex 10,0% 5. Voestalpine 10,0% 6. Trea sury 10,0% 7. Ostali 10,0%-15,0% 8. UKUPNO 100,0% Promet relevantnih proizvoda od čelika učesnika koncentracije na tržištu Bosne i Hercegovine u 2005. godini, iznosi (Tabela 3.): Tabela 3. R.b. Proizvod Količina Mittal SteelArcelor 1. Čelični pqosnati proizvodi 8.184 MT - 2. Dugački proizvodi od čelika 258.548 MT - 3. Teški čelični profili 34.847 MT 611 MT 4. Obične cijevi 734 MT - 5. Proizvodi po naruxbi 3.325 MT - 6. Čelični proizvodi od žice 587 MT 7 MT 7. Čelične talpe - 37 MT Ukupno 306.225 MT 655 MT Zajednički promet (Tabela 3.) proizvoda od čelika učesnika koncentracije na tržištu Bosne i Hercegovine Broj 35 – Stranica 3542 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. iznosi 306.880 MT odnosno privredni subjekt Mittal Steel ima 306.225 MT, dok privredni subjekt Arcelor ima 655 MT. Tržišna učešća relevantnih proizvoda od čelika učesnika koncentracije u Bosni i Hercegovini dana 31. decembra 2005. godine (Tabela 4.): Tabela 4. R.b.Proizvod Mittal Steel Arcelor Bosna i Hercegovina količinaprocenat količinaprocenat količinaprocenat 1. Teški čelični profili 34.847 MT38,72%611 MT0,68% 90.000 MT 100,0% 2. Čelični proizvod i od žice 587 MT5,87%7 MT0,07% 10.000 MT 100,0% Ukupno35.434MT 618 MT0,75% 10.000 MT Zajedničko učešće učesnika koncentracije na relevantnom tržištu teških čeličnih profila iznosi 39,4%, dok zajedničko učešće na relevantnom tržištu čeličnih proizvoda od žice je ukupno 5,94%. Privredni subjekt Arcelor na tržište Bosne i Hercegovine distribuiše relevantne proizvode direktno i preko privrednog subjekta Merkur Mi GmbH (nije u vlasničoj strukturi povezan sa privrednim subjektom Arcelor). Procjena koncentracije Procjenjujući i analizirajući podatke (Tabele 2.-4.) Konkurencijski savjet je utvrdio da koncentracijom predmetnih privrednih subjekata neće doći do sprečavawa, ograničavawa ili narušavawa tržišne konkurencije na re le - vantnom tržištu Bosne i Hercegovine, već će ista obez - bijediti konkurenciju na relevantnom tržištu proizvoda od čelika. Konkurencijski savjet je ocijenio predmetnu koncen - traciju dopuštenom u smislu člana 18. stav (2) Zakona, i odlučio kao u dispozitivu ovog Rješewa. Novčana kazna Konkurencijski savjet podnosiocu Prijave je izrekao novčanu kaznu u skladu s članom 49. stav (1) tačka b) Zakona, a u vezi s članom 16. stav (1) Zakona. Naime, pravni osnov za Prijavu bio je sticanje kontrole privrednog subjekta Mittal Steel nad privrednim subjektom Arcelor putem javne ponude objavljene dana 27. januara 2006. godine, a revidirane dana 26. juna 2006. godine. Javna ponuda je zvanično objavljena u dnevnim novinama "Fi nan cial Times" 28. juna 2006. godine. Prema članu 16. stav (1) Zakona obaveza podnošewa prijave namjere koncentracije je bila u roku od 8 dana od dana objavqivawa predmetne javne ponude. Budući da je Prijava podnesena, dana 01. novembra 2006. godine znači, gotovo četiri mjeseca kasnije nego što je bila obaveza, Konkurencijski savjet je utvrdio da nije ispoštovana navedena odredba Zakona. Odredbom člana 49. stav (1) tačka b) Zakona, Konkurencijski savjet privrednom subjektu može izreći novčanu kaznu do 1,0% ukupnog prihoda u prethodnoj godini ako ne podnese prijavu namjere koncentracije, u smislu člana 16. Zakona. Visinu novčanu kazne od 40.000,00 KM Konkurencijski savjet je odredio uzimajući u obzir činjenicu da kažwavanje podnosioca Prijave, koji nije u Zakonom predviđenom roku podnio Prijavu, nije prvenstven ciq već da izrečena novčana kazna ima za ciq obavezu provođewa Zakona i predstavlja mjeru upozorewa podnosiocu Prijave. Pored toga, Konkurencijski savjet je imao i u vidu činjenicu da podnosilac Prijave djeluje u zemqi u kojoj je razvijena konkurencijska praksa i gdje se primjenjuju novčane kazne za ovakva kršewa propisa o konkurenciji. Administrativna taksa Na ovo Rješenje podnosilac Prijave, u skladu s članom 2. tarifni broj 107. stav (1) pod d) 1) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radwama pred Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) je obavezan platiti administrativnu taksu u iznosu od 2.500,00 KM u korist Buxeta institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog Rješewa nije dopuštena žalba. Nezadovoqna stranka može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 (trideset) dana od dana prijema ovog Rješewa, odnosno od dana njegovog objavqivawa u "Službenom glasniku BiH". Broj 01-03-26-018-20-II/06 18. aprila 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, s. r. Na osnovu člana 25. stav (1) pod e), člana 42. pod d) u vezi sa čl. 12., 14., 16. i 18., te u skladu sa članom 24. stav (2) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05) i člana 193. stav (2) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02), po Prijavi namjere koncentracije između privrednog subjekta Mittal Steel Com pany N.V., Hofplein 20, 3032AC Roterdam, Kraljevina Nizozemska, i privrednog subjekta Arcelor S.A., 19 Av e nue de la Liberte, L-2930 Lux em bourg, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, zastupanoj po advokatu Seadu Miljkoviću, Fra Anđela Zvizdovića 1., 71000 Sarajevo, zaprimljenoj pod brojem 01-03-26-018-II/06 dana 01. novembra 2006. godine, Kon kurencijsko vijeće, na 44. (četrdesetčetvrtoj) sjednici održanoj 18. aprila 2007. godine, je donijelo RJEŠENJE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija na tržištu proizvoda od čelika u Bosni i Hercegovini koja će nastati stjecanjem većinskog udjela u privrednom subjektu Arcelor S.A. 19 Av - e nue de la Liberte, L-2930 Lux em bourg, Veliko Vojvodstvo Luksemburg od strane privrednog subjekta Mittal Steel Com pany N.V. Hofplein 20, 3032AC Roterdam, Kraljevina Nizozemska. 2.Zbog nepodnošenja Prijave namjere koncentracije u zakonom predviđenom roku, izriče se novčana kazna privrednom subjektu Mittal Steel Com pany N.V., Hofplein 20, 3032AC Roterdam, Kraljevina Nizozemska, u visini od 40.000,00 KM, koju je obavezan platiti u roku od 8 dana, od dana prijema ovoga Rješenja. 3.Koncentracija iz tačke 1. ovog Rješenja upisuje se u Registar koncentracija. 4.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Privredni subjekt Mittal Steel Com pany N.V., Hofplein 20, 3032AC Roterdam, Kraljevina Nizozemska (u daljnjem tekstu: podnosilac Prijave ili Mittal Steel), putem advokata Seada Miljkovića, Fra Anđela Zvizdovića 1., 71000 Sarajevo, je podnio Konkurencijskom vijeću Prijavu namjere koncentracije, zaprimljenu pod brojem 03-26-018-II/06 dana 01. novembra 2006. godine, kojom privredni subjekt Mittal Steel namjerava kupovinom dionica privrednog subjekta Arcelor S.A., 19 Av e - nue de la Liberte, L-2930 Luxemburg, Veliko Vojvodstvo Luksemburg (u daljnjem tekstu: Arcelor) postati većinski vlasnik. Prijava namjere koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava) nije bila kompletna, u smislu člana 31. Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon) i podnosilac Prijave je istu dopunio dana 21. decembra 2006. godine, dana 22. decembra 2006. godine, dana 23. januara 2007. godine, dana 31. januara 2007. godine i dana 12. februara 2007. godine. Konkurencijsko vijeće podnosiocu Prijave je izdalo Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave, broj 01-03-26-018-12-II/06 dana 19. februara 2007. godine, u skladu sa članom 30. stav (1) tačke a) i b) Zakona. U postupku procjene Prijave utvrđene su sljedeće činjenice: Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3543 1 Rješenje je objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. Prijava namjere koncentracije je proizašla kao obaveza, na osnovu člana 14. stav (1) tačka a) Zakona, jer je ukupni godišnji prihod učesnika koncentracije na svjetskom tržištu iznosio preko 100.000.000,00 KM po završnom računu u godini koja je prethodila koncentraciji, pri čemu je najmanje jedan privredni subjekt učesnik koncentracije registrovan na teritoriji Bosne i Hercegovine. Privredni subjekti učesnici koncentracije su ostvarili ukupan prihod, dana 31. decembra 2005. godine (Tabela 1.): Tabela 1. Ukupan prihod KM Mittal Steel Arcelor Svijet (..)** 1 (..)** Bosna i Hercegovina (..)** (..)** Podnosilac prijave u Prijavi, u skladu sa članom 30 stav (2) Zakona, je naveo da namjeravana koncentracija je podnesena na ocjenu nadležnim tijelima za konkurenciju u trinaest zemalja svijeta. Nadležno tijelo Europske komisije je odobrilo predmetnu koncentraciju, dana 02. juna 2006. godine. Pravni osnov i oblik koncentracije Pravni osnov za Prijavu je javna ponuda (neželjena) privrednog subjekta Mittal Steel privrednom društvu Arcelor, objavljena dana 27. januara 2006. godine a revidirana dana 26. juna 2006. godine, za sticanje kontrole nad privrednim subjektom Arcelor. Javna ponuda je zvanično objavljena u dnevnim novinama "Fi nan cial Times", dana 28. juna 2006. godine. Pravni oblik predmetne koncentracije je sticanje kontrole javnom ponudom, u smislu člana 12. st. (1) i (2) tačka Zakona, od strane podnosioca Prijave u privrednom subjektu Arcelor. Privredni subjekt Mittal Steel je ponudio kupovinu svih raspoloživih dionica privrednog subjekta Arcelor kroz tri ponude: –primarna mješovita ponuda gotovine i zamjene za dionice privrednog subjekta Arcelor koja je sadržavala 4 nove dionice privrednog subjekta Mittal Steel i 68,95 KM (35,25 EUR) u gotovom novcu za svakih 5 dionica privrednog subjekta Arcelor; –sekundarna ponuda gotovog novca, koja se sastojala od 55,17 KM (28,21 EUR) za svaku dionicu privrednog subjekta Arcelor; –sekundarna ponuda za zamjenu, koja se sastojala od 16 novih dionica privrednog subjekta Mittal Steel za svakih 15 dionica privrednog subjekta Arcelor. Procedura javnog tendera osigurava, u zbiru, da postotak uplaćene naknade koji se sastoji od dionica bude 69,0%, a postotak naknade u gotovom novca bude 31,0% sa mogućnošću izmjena s tim da suma gotovog novca ne smije prelaziti 16,82 milijarde KM (8,6 milijardi EUR). Privredni subjekt Mittal Steel, dana 28. avgusta 2006. godine, ima (..)**% dionica privrednog subjekta Arcelor, dok drugi dioničari imaju (..)**% dionica. Učesnici koncentracije Privredni subjekt Mittal Steel Privredni subjekt Mittal Steel Com pany N.V., Hofplein 20, 3032AC Roterdam, Kraljevina Nizozemska, je javno preduzeće sa ograničenom odgovornošću, osnovano 27. maja 1997. godine i registrirano u trgovačkoj komori Roterdama pod brojem 24275428. Odobreni kapital privrednog subjekta Mittal Steel je iznosio (..)**KM (..)**EUR), a emitirani kapital (..)**KM (..)**EUR. Vlasničku strukturu privrednog subjekta Mittal Steel, dana 31. marta 2006. godine, čine većinski dioničari - fizičke osobe Lakshumi Niwas Mittal i Usha Mittal sa (..)**% emitiranih i postojećih običnih dionica klase A, te (..)**% emitiranih i postojećih običnih dionica klase B, što ukupno predstavlja (..)**% ekonomskih prava i (..)**% kombiniranih prava glasa u privrednom subjektu Mittal Steel. Privredni subjekt Mittal Steel ima proizvodne kapacitete od 75 miliona tona tečnog čelika, a proizvodnja u 2005. godini je iznosila 63 miliona tona, što čini 5,6% ukupne svjetske proizvodnje u toj godini. Privredni subjekt Mittal Steel proizvodi širok asortiman visokokvalitetnih gotovih proizvoda i poluproizvoda od čelika koji se koriste u automobilskoj i industriju kućanskih aparata, građevinarstvu te mašinskoj industriji. Privredni subjekt Mittal Steel prodaje svoje proizvode u 150 zemalja svijeta. Privredni subjekt Mittal Steel posjeduje i upravlja proizvodnim kapacitetima u Sjedinjenim Američkim Državama, Meksiku, Kanadi, Republici Trinidadu i Tobagou, Saveznoj Republici Njemačkoj, Republici Francuskoj, Kazahstanu, Alžirirskoj Demokratskoj i Narodnoj Republici, Republici Rumunjskoj, Republici Češkoj Republici, Republici Poljskoj, Južnoafričkoj Republici, Republici Ukrajini, Republici Makedoniji. Privredni subjekt Mittal Steel od ukupne proizvedene količine čelika 41,0% proizvodi u Sjevernoj i Južnoj Americi, 38,0% u Europi, a preostalih 21,0% proizvedi u Kazahstanu, Alžirskoj Demokratskoj i Narodnoj Republici i Južnoafričkoj Republici. Privredni subjekt Mittal Steel u Bosni i Hercegovini Privredni subjekt Mittal Steel, dana 12. novembra 2004. godine, je imao 51,0% vlasničkog udjela u privrednom subjektu BH Steel Željezara Zenica d.o.o., Zenica, a nakon kupovine dodatnih 41,0% vlasničkog udjela od privrednog subjekta Ku - wait Con sult ing & In vest ment Co, u 2005. godine, je postao 100,0% vlasnik. Privredni subjekt Mittal Steel Zenica d.o.o. (u daljnjem tekstu: Mittal Steel Zenica), je registriran u Općinskom sudu u Zenici pod brojem U/I-21-2143/05 dana 29. novembra 2005. godine, sa osnovnom djelatnošću proizvodnja sirovog željeza i čelika. Privredni subjekt Mittal Steel Zenica ima predstavništvo u Republici Hrvatskoj, registrovano u Trgovačkom sudu u Zagrebu pod brojem 080573872, dana 16. avgusta 2006. godine, i privredni subjekt BH Steel Željezara Zenica d.o.o. za trgovinu Zagreb, registrovan u Trgovačkom sudu u Zagrebu pod brojem 080033724. Supsidijarna društva Mittal Steel grupe u Bosni i Hercegovini Privredni subjekt Mittal Steel Hold ings AG, Švicarska Konfederacija (raniji naziv LNM Hold ing N.V. Hol land An til - les), je u 100,0% vlasništvu privrednog subjekta Mittal Steel. Privredni subjekt Mittal Steel Hold ings AG, Švicarska Konfederacija, i privredni subjekt RŽR Prijedor d.d. Prijedor, su osnovali privredni subjekt Novi Rudnici Ljubija d.o.o. Prijedor. Privredni subjekt Mittal rudnici Prijedor d.o.o. Prijedor (u daljnjem tekstu: Mittal rudnici Prijedor) je registrovan u Osnovnom sudu Banja Luka pod brojem 1-14600-00 dana 12. augusta 2004. godine, sa osnovnom djelatnošću proizvodnja željezne i drugih ruda. Vlasnički udio privrednog subjekta Mittal Steel Hold ings AG, Švicarska Konfederacija u privrednom subjektu Mittal rudnici Prijedor iznosi 51,0%, dok 49,0% vlasništva ima privredni subjekt RŽR Prijedor d.d. Prijedor. Osnovna djelatnost Mittal Rudnici Prijedor je vađenje željezne rude i druge povezane djelatnošćui. Ukupan promet od 110,00 miliona KM u 2005. godini privrednog subjekta Mittal rudnici Prijedor je ostvaren izvozom željezne rude u privredne subjekte Mittal Steel osnovane u Republici Rumunjskoj, Češkoj Republici, Republici Poljskoj o Alžirskoj Demokratskoj i Narodnoj Republici. Privredni subjekt Arcelor Privredni subjekt Arcelor S.A., 19 Av e nue de la Liberte, L-2930 Lux em bourg, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, je dioničarsko društvo, osnovano 08. juna 2001. godine, upisano u trgovački registar tvrtki pod brojem 82454 dana 21. juna 2001. godine. Na dan 31. decembra 2005. godine upisani dionički kapital privrednog subjekta Arcelor (uključujući emitirani dionički kapital) iznosi (..)**KM (..)**EUR), dok upisani temeljni kapital iznosi (..)**KM (..)**EUR). Proizvodnja privrednog subjekta Arcelor u 2005. godini je iznosila 50,9 miliona tona (zajedno sa proizvodnjom privrednog subjekta Dofasco kupljenog u februaru 2006. godine) što predstavlja 4,5% ukupne svjetske proizvodnje čelika. Privredni subjekt Arcelor plasira proizvode u automobilsku industriju, industriju kućanskih aparata, industriju ambalaže, građevinarstvo itd. U 2005. godini privredni subjekt Arcelor je Broj 35 – Stranica 3544 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. 1 (..)**- Podaci predstavljaju poslovnu tajnu 70,0% svoje prodaje ostvario na tržištu zemalja Europske unije, na tržištu zemalja Južne Americe 10,0%, a ostatak u drugim regijama svijeta. Supsidijarna društva privrednog subjekta Arcelor u Bosni i Hercegovini Prema podacima iz Prijave privredni subjekt Arcelor nema registrovanih supsidijarnih privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini. Analiza relevantnog tržišta Relevantno tržište, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivanja relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) čini tržište određenih proizvoda /usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenome geografskom tržištu. Relevantno tržište predmetne koncentraciji je tržište proizvoda od čelika (teški čelični profili i čelični proizvodi od žice) na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. U analizi relevantnog tržišta učesnika predmetne koncentracije i procjenama tržišnih udjela korišteni su podaci iz Prijave, Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Uprave za inidrektno oporezivanje. Tržišni udjeli privrednog subjekta Mittal Steel i konkurenata na relevantnom tržištu proizvoda od čelika u Bosni i Hercegovini, dana 31. decembra 2005. godine, iznose (Tabela 2.): Tabela 2. R.b. Privredni subjekt Tržišni udio (%) 1. Mittal Steel 25,0% 2. Intermerkur 15,0% 3. LIM Prod ucts 10,0%-15,0% 4. BH Rex 10,0% 5. Voestalpine 10,0% 6. Trea sury 10,0% 7. Ostali 10,0%-15,0% 8. UKUPNO 100,0% Promet relevantnih proizvoda od čelika učesnika koncentracije na tržištu Bosne i Hercegovine u 2005. godini, iznosi (Tabela 3.): Tabela 3. R.b. Proizvod Količina Mittal Steel Arcelor 1. Čelični pljosnati proizvodi 8.184 MT - 2. Dugački proizvodi od čelika 258.548 MT - 3. Teški čelični profili 34.847 MT 611 MT 4. Obične cijevi 734 MT - 5. Proizvode po narudžbi 3.325 MT - 6. Čelični proizvodi od žice 587 MT 7 MT 7. Čelične talpe - 37 MT Ukupno 306.225 MT 655 MT Zajednički promet (Tabela 3.) proizvoda od čelika učesnika koncentracije na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi 306.880 MT odnosno privredni subjekt Mittal Steel ima 306.225 MT, dok privredni subjekt Arcelor 655 MT. Tržišni udio relevantnih proizvoda od čelika učesnika koncentracije u Bosni i Hercegovini dana 31. decembra 2005. godini (Tabela 4.): Tabela 4. R.b.Proizvod Mittal Steel Arcelor Bosna i Hercegovina količina procena t količina procena t količina procena t 1. Teški čelični profili 34.847 MT38,72%611 MT0,68%90.000 MT100,0% 2. Čeličnih proizvodi od žice 587 MT5,87%7 MT0,07%10.000 MT100,0% Ukupno35.434MT 618 MT0,75%10.000 MT Zajednički udio učesnika koncentracije na relevantnom tržištu teških čeličnih profila iznosi 39,4%, dok zajednički udio na relevantnom tržištu čeličnih proizvoda od žice je ukupno 5,94%. Privredni subjekt Arcelor na tržište Bosne i Hercegovine distribuira relevantne proizvode direktno i preko privrednog subjekta Merkur Mi GmbH (nije u vlasničoj strukturi povezan sa privrednim subjektom Arcelorom). Procjena koncentracije Procjenjujući i analizirajući podatke (Tabele 2.-4.) Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da koncentracijom predmetnih privrednih subjekata neće doći do sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišne konkurencije na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine, već će ista osigurati konkurenciju na relevantnom tržištu proizvoda od čelika. Konkurencijsko vijeće je ocijenilo predmetnu koncen traciju dopuštenom u smislu člana 18. stavka (2) Zakona, i odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješenja. Novčana kazna Konkurencijsko vijeće podnosiocu Prijave je izreklo novčanu kaznu u skladu sa članom 49. stav (1) tačka b) Zakona, a u vezi sa članom 16. stav (1) Zakona. Naime, pravni osnov za Prijavu bio je stjecanje kontrole privrednog subjekta Mittal Steel nad privrednim subjektom Arcelor putem javne ponude objavljene dana 27. januara 2006. godine, a revidirane dana 26. juna 2006. godine. Javna ponuda je zvanično objavljena u dnevnom listu "Fi nan cial Times" 28. juna 2006. godine. Prema članu 16. stav (1) Zakonu obaveza podnošenja prijave namjere koncentracije je bila u roku od 8 dana od dana objavljivanja predmetne javne ponude. Budući da je Prijava podnesena, dana 01. novembra 2006. godine znači, gotovo četiri mjeseca kasnije nego što je bila obaveza, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da nije ispoštovana navedena odredba Zakona. Odredbom člana 49. stav (1) tačka b) Zakona, Konkurencijsko vijeće privrednom subjektu može izreći novčanu kaznu koja do 1,0% ukupnog prihoda u prethodnoj godini ako ne podnese prijavu namjere koncentracije, u smislu člana 16. Zakona. Visinu novčanu kazne od 40.000,00 KM Konkurencijsko vijeće je odredilo uzimajući u obzir činjenicu da kažnjavanje podnosioca Prijave, koji nije u Zakonom predviđenom roku podnio Prijavu, nije prvenstven cilj već da izrečena novčana kazna ima za cilj obavezu provođenje Zakona i predstavlja mjeru upozorenja podnosiocu Prijave. Pored toga, Konkurencijsko vijeće je imalo i u vidu činjenicu da podnosilac Prijave djeluje u zemlji u kojoj je razvijena konkurencijska praksa i gdje se primjenjuju novčane kazne za ovakva kršenja propisa o konkurenciji. Administrativna taksa Na ovo Rješenje podnosilac Prijave, u skladu sa članom 2. tarifni broj 107. stav (1) pod d) 1) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) je obavezan platiti administrativnu taksu u iznosu od 2.500,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog Rješenja nije dopuštena žalba. Nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 (trideset) dana od dana prijema ovoga Rješenja, odnosno od dana njegovog objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Broj 01-03-26-018-20-II/06 18. aprila 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, s. r. Na temelju članka 25. stavak (1) točka e), članka 42. točka d) u svezi čl. 12., 14., 16., i 18., te sukladno članku 24. stavak (2) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH," broj 48/05) i Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijuma za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekata ("Službeni glasnik BiH," broj 96/06), članka 193. stavak (2) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02) a po Prijavi namjere koncentracije gospodarskog subjekta Volksbank In ter na tional AG, Pperegringasse 3, 1090 Beč, Republika Austrija, gospodarskog subjekta Volksbank BH d.d., poslovni centar Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3545 UNITIC, Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina i gospodarskog subjekta Zepter Komerc Banka d.d., Jevrejska bb, 78000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina, zastupanoj po odvjetnici Bojani Tkalčić-Đulić, zajednički odvjetnički ured Bojana Tkalčić-Đulić, Olodar Prebanić i Adela Draganović, Alipašina 51, 71000 Sarajevo, zaprimljenoj pod brojem 01-03-26-005-II/2007 dana 25. siječnja 2007. godine, Konkurencijsko vijeće, na 43. (čeredesettrećoj) sjednici održanoj 05. travnja 2007. godine, je donijelo RJEŠENJE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija na tržištu bankovnih i financijskih usluga Bosne i Hercegovine koja će nastati kupovinom većine dionica u gospodarskom subjektu Zepter Komerc Banka d.d., Jevrejska bb, Banja Luka, Bosna i Hercegovina od gospodarskog subjekta Volksbank In ter na - tional AG, Pperegringasse 3, 1090 Beč, Republika Austrija i gospodarskog subjekta Volksbank BH d.d., poslovni centar UNITIC, Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina. 2.Koncentracija iz točke 1. ovoga Rješenja upisuje se u Registar koncentracija. 3.Ovo Rješenje je konačno i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Gospodarski subjekt Volksbank In ter na tional AG, Pperegringasse 3, 1090 Beč, Republika Austrija (u daljnjem tekstu: VBI GROUP ili podnositelj Prijave) i gospodarski subjekt Volksbank BH d.d., poslovni centar UNITIC, Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: VBBH), zastupan po odvjetnici Bojani Tkalčić-Đulić, zajednički odvjetnički ured Bojana Tkalčić-Đulić, Olodar Prebanić i Adela Draganović, Alipašina 51, 71000 Sarajevo, je podnio Konkurencijskom vijeću Prijavu namjere koncentracije, dana 25. siječnja 2007. godine broj 01-03-26-005-II/2007, kojom gospodarski subjekt VBI GROUP i gospodarski subjekt VBBH na temelju Ugovora o kupovini i prodaji 100,0% dioničkog kapitala gospodarskog subjekta UBA United Busines Ac tiv i ties Hold ing AG, Sihleggstrase 23, 8832 Wollerau, Švicarska i gospodarskog subjekta Zepter In ter na tional KD d.o.o., Cvijićeva bb, Kozarska Dubica, Bosna i Hercegovina, postaju vlasnici 100,0% dioničkoga kapitala u gospodarskom subjektu Zepter Komerc Banka d.d., Jevrejska bb, 78000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: ZEPTER banka). Prijava namjere koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava) podnesena Konkurencijskom vijeću nije bila kompletna, u smislu članka 31. Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon) i podnositelj Prijave je istu dopunio dana 09. veljače 2007. godine, dana 26. veljače 2007. godine i dana 14. ožujka 2007. godine, u smislu članka 31. Zakona. Konkurencijsko vijeće, dana 21. ožujka 2007. godine, podnositelju Prijave je izdalo Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave, u smislu članka 30. stavak (3) Zakona. Podnositelj Prijave je naveo da nije podnio zahtjev za ocjenu koncentracije van teritorije Bosne i Hercegovine, iz razloga što ne postoji obveza prijave predmetne koncentracije u Republici Austriji, kao zemlji podrijetla podnositelja Prijave. Ostvareni ukupni godišnji prihod sudionika koncentracije gospodarskog subjekta VBI GROUP u svijetu i gospodarskog subjekta VBBH, gospodarskog subjekta ZEPTER banka na tržištu Bosne i Hercegovine u 2006. godini (godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji) (Tablica 1.), iznosi: Tablica 1. Ukupan prihod VBI GROUP VBBH ZEPTER banka Svijet (..)** 2 KM - - Bosna i Hercegovina - (..)**KM (..)**KM Konkurencijsko vijeće iz navedenih podataka (Tablica 1.) je utvrdilo postojanje obveze podnošenja Prijave od strane sudionika koncentracije, budući da su ispunjeni kriteriji ukupnog prihoda gospodarskih subjekata u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji, u smislu članka 14. Zakona. Konkurencijsko vijeće u ocjeni predmetne koncentracije je utvrdio sljedeće činjenice: Pravni okvir ocjene predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće u ocjeni predmetne koncentracije je primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju mjerodavnoga tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekata, odredbe Zakona o upravnom postupku u dijelu koji nije reguliran odredbama Zakona. Budući da se predmetna koncentracija provodi u sektoru bankarstva u obzir su uzete i odredbe Zakona o bankama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98 i 32/00) i Zakona o bankama Republike Srpske ("Službeni glasnik RS", broj 44/03). Pravni osnov i oblik koncentracije Pravni osnov predmetne koncentracije je Ugovor o kupoprodaji 100,0% dioničkog kapitala gospodarskog subjekta ZEPTER banka od strane gospodarskog subjekta VBI GROUP i gospodarskog subjekta VBBH, zaključen dana 17. siječnja 2007. godine. Pravni oblik predmetne koncentracije je stjecanje kontrole ili preovladajućega utjecaja jednoga, odnosno više gospodarskih subjekata nad drugim i to kupovinom većine dionica, odnosno 100,0% vlasništa od strane gospodarskog subjekta VBI GROUP i gospodarskog subjekta VBBH u gospodarskom subjektu ZEPTER banka, u smislu članka 12. Zakona. Sudionici koncentracije Gospodarski subjekt Volksbank In ter na tional AG, Pperegringasse 3, 1090 Beč, Republika Austrija je dioničko društvo registrirano pod brojem FN 161285 u trgovačkom sudu u Beču. Temeljna djelatnost gospodarskog subjekta VBI GROUP je pružanje usluga na bankovnom i financijskom tržištu. Gospodarski subjekt Volksbank BH d.d., poslovni centar UNITIC, Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, je dioničarsko društvo registrirano pod brojem UF/I 3962/00 u Županijskom sudu u Sarajevu. Temeljna djelatnost gospodarskog subjekta VBBH je pružanje usluga na bankovnom i financijskom tržištu Bosne i Hercegovine. Gospodarski subjekt VBI GROUP vlasnik je (..)**% dionica u ukupnom kapitalu gospodarskog subjekta VBBH. Gospodarski subjekt VBBH je vlasnik (..)**% udjela u ukupnom kapitalu gospodarskog subjekta Volksbank Leas ing d.o.o. Sarajevo, registriranoga kod Županijskog suda Sarajevo-broj UF/I-1165/01, s temeljnom djelatnošću u segmentu pružanja usluga leazinga. Gospodarski subjekt VBBH je vlasnik (..)**% udjela u ukupnom kapitalu gospodarskog subjekta Bamcard d.d. Sarajevo, registriranoga kod Županijskog suda Sarajevo-broj UF/I-2495/02, s temeljnom djelatnošću u segmentu kartičnog poslovanja. Gospodarski subjekt Zepter Komerc Banka d.d. Banja Luka, Jevrejska bb, 78000 Banja Luka je dioničko društvo, registrirano u Osnovnom sudu Banja Luka - broj 1-10523-00, s temeljnom djelatnošću na bankovnom trištu. Gospodarski subjekt UBA United Busi ness Ac tiv i ties Hold ing AG, Sihleggstrase 23, 8832 Wollerau, Švicarska je vlasnik (..)**% udjela u ukupnom kapitalu u gospodarskom subjektu ZEPTER banka, dok je gospodarski subjekt Zepter In ter na tional KD d.o.o, Cvijićeva bb, Kozarska Dubica, Bosna i Hercegovna, vlasnik (..)**% udjela u ukupnom kapitalu gospodarskog subjekta ZEPTER banka. Gospodarski subjekt ZEPTER banka, dana 30. prosinca 2006. godine, je postao vlasnik gospodarskog subjekta Zepter Passporta, poduzeća za turističku djelatnost i poslovne usluge d.o.o. Banja Luka. Predmetnim Ugovorom je predviđeno da gospodarski subjekt UBA United Busi ness Ac tiv i ties Hold ing AG, Broj 35 – Stranica 3546 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. 1 Rješenje je objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. 2 (..)** - Podaci predstavljaju poslovnu tajnu Sihleggstrase 23, 8832 Wollerau, Švicarska vlasnički udjel od (..)**% u gospodarskom subjektu ZEPTER banka proda gospodarskom subjektu VBI GROUP, dok gospodarski subjekt Zepter In ter na tional KD d.o.o, Cvijićeva bb, Kozarska Dubica, Bosna i Hercegovna, vlasnički udjel od (..)**% proda gospodarskom subjektu VBBH. Analiza mjerodavnoga tržišta Mjerodavno tržište, u smislu članka 3. Zakona, te čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivanju mjerodavnoga tržišta čini tržište određenih proizvoda /usluga koje su predmet obnašanja djelatnosti na određenom zemljopisnom tržištu. Mjerodavno tržište usluga u konkretnom slučaju je tržište univerzalnoga bankarstva i tržište lizinga, što podrazumijeva pružanje bankovnih usluga maloprodajnoga i korporativnoga bankarstva i usluga leazinga. Budući da sudionici predmetne koncentracije djeluju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, mjerodavno tržište, u zemljopisnom smislu smatrat će se cijela teritorija Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenoga, pod mjerodavnim tržištem predmetne koncentracije se podrazumijeva pružanje usluga u segmentu univerzalnog bankarstva i usluga leazinga na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. U analizi mjerodavnog tržišta i procjenama tržišnih udjela sudionika predmetne koncentracije, korišteni su podaci Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Agencije za bankarstvo Republike Srpske, kao podaci iz prijave dostavljeni od sudionika predmetne koncentracije. Tržišni udjeli gospodarskog subjekta VBI GROUP, gospo - darskog subjekta VBBH i gospodarskog subjekta ZEPTER banka, na dan 31. prosinca 2006. godine, u ukupnoj bankovnoj aktivi Bosne i Hercegovine (Tablica 2.) iznose: Tablica 2. R.b Banka Aktiva (KM) Tržišni udjel 1. Raiffeisen banka Sarajevo 3.098.319.000,00 21,09% 2. UniCredit Zagrebačka banka Mostar 1.859.462.000,00 12,65% 3.Hypo AlpeAdria Banka Mostar1.697.592.000,00 11,55% 4.HVB Cen tral Profit banka Sarajevo 1.279.190.000,00 8,71% 5.Hypo AlpeAdria Banka Banja Luka1.147,918.000,00 7,81% 6. Volksbank Sarajevo 557.097.000,00 3,79% 7. UPI banka Sarajevo 505.667.000,00 3,78% 8. Zepter Komerc Banka Banja Luka 244.956.000,00 1,66% 9. Ostale banke 4.303.468.000,00 28,96% 10. TO TAL 14.693.669.000,00 100,0% 11. Ukupno sudionici koncentracije (6+8) 802.053.000,00 5,45% Analizirajući navedene podatke (Tablica 2.) zajednički tržišni udjel sudionika predmetne koncentracije u segmentu aktive na tržištu Bosne i Hercegovine je iznosilo ukupno 5,45%. Maloprodajno bankarstvo Bankovne usluge za stanovništvo (maloprodajno bankarstvo) obuhvaćaju, prije svega, depozite i račune, zajedničke fondove, mirovinske fondove i brokerske usluge na tržištu vrijednosnih papira, distribucija dividendi, itd. Tržišni udjeli gospodarskog subjekta VBI GROUP, gospodarskog subjekta VBBH i gospodarskog subjekta ZEPTER banka, na dan 31. prosinca 2006. godine, na tržištu maloprodajnoga bankarstva Bosne i Hercegovine (Tablica 3.) iznose: Tablica 3. (000 KM) Banka Privatni depoziti Tržišni udjel Privatni krediti Tržišni udjel Ukupno Prosjek 1. Raiffeisen banka Sarajevo 1.149.008,0 0 27,32 % 947.949,0021,77%2.096.957,0024,5% 2. UniCredit Zagrebačka banka Mostar 804.474,00 19,13 % 661.881,0015,20%1.466.355,0017,13% 3. Hypo Alpe Adria Bank Mostar 352.840,008,39%519.503,0011,93%872.343,0010,19% 4. HVB Cen - tral Profit banka Sarajevo 256.171,006,09%374.326,008,6%630.497,007,37% 5. Hypo Alpe Adria Bank Banja Luka 200.255,004,76%383.883,008,81%584.138,006,82% 6. Volksbank Sarajevo 178.504,004,24%283.034,006,5%461.538,005,39% 7. UPI banka Sarajevo 114.795,002,73%107.458,002,47%222.253,002,6% 8. Zepter Komerc Banka Banja Luka 131.110,003,12%49.978,001,15%180.626,002,11% 9.Ostale banke 1.018.141,0 0 24,21 % 1.026.735,0023,57%2.045.338,0023,89% 10.TO TAL 4.205.298,0 0 100,0 % 4.354.747,00100,0%8.560.045,00100,0% UKUPNO sudionici koncentraci je (6+8) 309.614,00 7,36% 333.012,00 7,65%642.626,007,50% Zajednički tržišni udjel sudionika predmetne koncentracije u segmentu maloprodajnoga bankarstva (Tablica 3.) je iznosio 7,36% u segmentu privatnih depozitima, te 7,66% u segmentu privatnih kredita, dok je prosječan tržišni udjel sudionika koncentracije u segmentu maloprodajnoga bankarstva iznosi 7,50%. Korporativno bankarstvo Korporativno bankarstvo obuhvaća širok djelokrug bankarskih usluga koje se generalno nude korporativnim klijentima uključuju depozite, kredite, novčane transakcije, kreditna pisma, međunarodne isplate, itd. Tržišni udjeli gospodarskog subjekta VBI GROUP, gospodarskog subjekta VBBH i gospodarskog subjekta ZEPTER banka, na dan 31. prosinca 2006. godine, na tržištu korporativnoga bankarstva na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine (Tablica 4.) iznose: Tablica 4. (000 KM) Banka Korpo- rativni depoziti Tržiš- ni udjel Korpo- rativni krediti Tržiš- ni udjel UkupnoProsjek 1. Hypo Alpe Adria Bank Mostar 1.141.579,0 0 16,89 % 786.929,00 17,69 % 1.928.508,0 0 17,21% 2. Raiffeisen banka Sarajevo 924.032,00 13,67 % 912.414,00 20,51 % 1.836.446,0 0 16,39% 3. Hypo Alpe Adria Bank Banja Luka 802.801,00 11,88 % 519.518,00 11,68 % 1.322.319,0 0 11,8% 4. UniCredit Zagrebačka banka Mostar 646.923,009,57%381.707,008,58% 1.028.630,0 0 9,18% 5. HVB Cen tral Profit banka Sarajevo 753.515,00 11,15 % 271.620,006,1% 1.025.135,0 0 9,15% 6. UPI banka Sarajevo 277.136,004,1%160.249,003,6%437.385,003,9% 7. Volksbank Sarajevo 108.323,001,6%90.248,00 2,03 % 198.571,001,77% 8. Zepter Komerc Banka Banja Luka 71.752,001,06%82.480,00 1,85 % 154.232,001,38% 9.Ostale banke 2.031.765,0 0 30,06 % 2.507.945,0 0 27,96 % 3.276.047,0 0 28,22% 10.TO TAL 6.757.826,0 0 100,0 % 4.449.447,0 0 100,0 % 11.207.273, 00 100,0% 11. UKUPNO sudionici koncentraci je (7+8) 180.075,001,66%172.728,003,88 % 352.803,003,15% Zajednički tržišni udjel sudionika predmetne koncentracije na tržištu korporativnoga bankarstva (Tablica 4.) je iznosilo 1,66% u korporativnim depozitima, u korporativnim kreditima 3,88%, dok je prosječno zajednički tržišni udjel sudionika koncentracije u segmentu korporativnog bankarstva iznosio 3,15%. Poslovna mreža Tržišni udjeli gospodarskog subjekta VBI GROUP, gospodarskog subjekta VBBH i gospodarskog subjekta ZEPTER banka u poslovnoj mreži u Bosni i Hercegovini, na dan 31. prosinca 2006. godine (Tablica 5.) iznose: Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3547 Tablica 5. Poslovne jedinice Broj Tržišni udjel 1. Volksbank 22 2,46% 2.Zepter Komerc Banka Banja Luka 23 2,58% 3 Ostale 848 94,96% 4. Ukupno Bosna i Hercegovina 893 100,0% 5.Ukupno sudionici koncentracije (1+2) 45 5,04% Gospodarski subjekt VBBH obavlja poslovne djelatnosti putem mreže od 22 poslovne jedinice (13 filijala i 9 šaltera), dok gospodarski subjekt ZEPTER banka putem mreže od 23 poslovnih jedinica (12 filijala, ekspozitura 1, agencija 6 i šaltera 4 unutar Filijale Banja Luka). Poslovna mreža sudionika koncentracije na mjerodavnom tržištu Bosne i Hercegovine sastojala se od ukupno 45 poslovnih jedinica što je 5,04% ukupnog broja poslovnih jedinica banaka u Bosni i Hercegovini. Tržišni udjel u segmentu leasinga Prema podacina iz Prijave tržišni udjel sudionika koncentracije u seg ment leazinga Bosne i Hercegovine, na dan 31. prosinca 2006. godine (Tabica 6.) iznosi: Tab lica 6. VB BH leas ing Tržište Bosne i Hercegovine Sektor djelovanjaTržišni udjelUkupno KM Ukupno Vozila Mašine Nekretnine Ostalo (..)**% (..)**% (..)**% (..)**% (..)** (..)** (..)** (..)** 171.962.000,00 113.943.000,00 177.570.000,00 3.919.000,00 Ukupno učesnici koncentracije 6,34% 29.642.000,00 476.394.000,00 Tržišni udjel gospodarskog subjekta VBBH leasinga u segmentu leazinga (Tablica 6.) u Bosni i Hercegovini je iznosio (..)**%, dok gospodarski subjekt ZEPTER banka nema tržišnog udjela. Procjena tržišnih udjela glavnih konkurenata sudionicima koncentracije, prema podacima iz Prijave, u segmentu leazinga na tržištu Bosne i Hercegovine, na dana 31. prosinca 2006. godine (Tablica 7.) iznose: Tablica 7. (000) KM RAIFFEIS EN leas ing HYPO leas ing Ostali Sektor djelovanja Tržišni udjel Ukupno Tržišni udjel Ukupno Tržišni udjel Ukupno Vozila Mašine Nekretnine Ostalo (..)**% (..)**% (..)**% (..)**% (..)** (..)** (..)** (..)** (..)**% (..)**% (..)**% (..)**% (..)** (..)** (..)** (..)** 14,0% 9,0% 26,0% 0,0% 23.519,0 0 10.282,0 0 46.570,0 0 0,0 Ukupno (..)**%(..)** (..)**%(..)**17.19% 80.371,0 0 Najveći tržišni udjel u segmentu leasinga na teritoriji Bosne i Hercegovine (Tablica 7.) ima gospodarski subjekt HYPO leas ing sa (..)**%, dok gospodarski subjekt RAIFFEISEN leas ing ima (..)**% tržišnog udjela. Procjena koncentracije Konkurencijsko vijeće je nakon procjene i analize podataka i činjenica u postupku donošenja predmetnog Rješenja, utvrdilo da koncentracija predmetnih gospodarskih subjekata ne spriječava, ograničava ili narušava tržišnu konkurenciju u oblasti pružanja bankovnih usluga i usluga leazinga na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, već ista osigurava pojačanu tržišnu konkurenciju na teriroriji Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenog, pri ocjeni predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je posebice imalo u vidu da se namjeravanom koncentracijom značajno ne povećavaju tržišni udjeli sudionioka koncentracije na mjerodavnome tržištu bankovnih usluga i usluga lizinga (Tablice 2.-7), te u skladu s tim ne stvara se vladajući položaj koji bi za posljedicu mogao imati značajno narušavanje tržišne konkurencije u Bosni i Hercegovini. Podnositelj prijave naveo je niz pokazatelja kojima dokazuju da će provođenje namjeravane koncentracije proizvesti pozitivne učinke za gospodarstvo i potrošače. Također, sudionici koncentracije smatraju kako će ova koncentracija osigurati daljnje jačanje konkurencije na bankovnom tržištu, daljnje konsolidiranje bankovnog sektora u Bosni i Hercegovini, kao i daljnje poboljšanje kvaliteta u pružanju usluga (npr. kroz snižavanje cijena proizvoda ili usluga, povećanje kvaliteta proizvoda ili usluga, povećanje i proširivanje mogućnosti izbora proizvoda ili usluga za potrošače). Slijedom navedenoga Konkurencijsko vijeće je ocijenilo predmetnu koncentraciju dopuštenom, u smislu članka 18. stavka (2) Zakona, i odlučio kao u izreci ovoga Rješenja. Administrativna pristojba Na ovo Rješenje, sukladno članku 2. tarifni broj 107. stavak (1) točka d) 1) Odluke o visini administrativnih pristojbi u svezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) podnositelj Prijave je obvezan uplatiti administrativnu pristojbu u iznosu od 2.500,00 KM u korist Proračuna institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješenja nije dopušten priziv. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana primitka, odnosno objave ovoga Rješenja. Broj 01-03-26-005-8-II/07 5. travnja 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, s. r. Na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. tačka d) u vezi čl. 12., 14., 16., i 18., te u skladu sa članom 24. stav (2) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH," broj 48/05) i Odluke o načinu podnošewa prijave i kriterijuma za ocjenu koncentracija privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH," broj 96/06), člana 193. stav (2) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02), a po Prijavi namjere koncentracije privrednog subjekta Volksbank In ter na tional AG, Pperegringasse 3, 1090 Beč, Republika Austrija, privrednog subjekta Volksbank BH d.d., poslovni centar UNITIC, Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina i privrednog subjekta Zepter Komerc Banka a.d., Jevrejska bb, 78000 Bawa Luka, Bosna i Hercegovina, zastupanoj po advokatici Bojani Tkalčić-Đulić, zajednička advokatska kancelarija Bojana Tkalčić-Đulić, Olodar Prebanić i Adela Draganović, Alipašina 51, 71000 Sarajevo, zaprimljenoj pod brojem 01-03-26-005-II/2007 dana 25. januara 2007. godine, Konkurencijski savjet, na 43. (četr - desettrećoj) sjednici održanoj 05. aprila 2007. godine, je donio RJEŠEWE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja će nastati na tržištu bankarskih, finansijskih usluga kupovinom većine dionica u privrednom subjektu Zepter Komerc Banka d.d., Jevrejska bb, Bawa Luka, Bosna i Hercegovina od privrednog subjekta Volksbank In ter na tional AG, Pperegringasse 3, 1090 Beč, Republika Austrija i privrednog subjekta Volksbank BH d.d., poslovni centar UNITIC, Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina. 2.Koncentracija iz tačke 1. ovog Rješewa upisuje se u Registar koncentracija. 3.Ovo Rješenje je konačno i objavquje se u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEWE Privredni subjekt Volksbank In ter na tional AG, Pperegringasse 3, 1090 Beč, Republika Austrija (u daqnjem tekstu: VBI GROUP ili podnosilac Prijave) i privredni Broj 35 – Stranica 3548 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. 1 Rješenje je objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. subjekt Volksbank BH d.d. poslovni centar UNITIC, Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (u daqnjem tekstu: VBBH), zastupan po advokatici Bojani Tkalčić-Đulić, zajednička advokatska kancelarija Bojana Tkalčić-Đulić, Olodar Prebanić i Adela Draganović, Alipašina 51, 71000 Sarajevo, je podnio Konkurencijskom savjetu Prijavu namjere koncentracije, dana 25. januara 2007. godine broj 01-03-26-005-II/2007, kojom privredni subjekt VBI GROUP i privredni subjekt VBBH na osnovu Ugovora o kupovini i prodaji 100,0% dioničkog kapitala privrednog subjekta UBA United Busines Ac tiv i ties Hold ing AG, Sihleggstrase 23, 8832 Wollerau, Švajcarska i privrednog subjekta Zepter In ter na tional KD d.o.o., Cvijićeva bb, Kozarska Dubica, Bosna i Hercegovina, postaju vlasnici 100,0% dioničkoga kapitala u privrednom subjektu Zepter Komerc Banka d.d., Jevrejska bb, 78000 Bawa Luka, Bosna i Hercegovina (u daqnjem tekstu: ZEPTER banka). Prijava namjere koncentracije (u daqnjem tekstu: Prijava) podnesena Konkurencijskom savjetu nije bila kompletna, u smislu člana 31. Zakona o konkurenciji (u daqnjem tekstu: Zakon) i podnosilac Prijave je istu dopunio dana 09. februara 2007. godine, dana 26. februara 2007. godine i dana 14. marta 2007. godine, u smislu člana 31. Zakona. Konkurencijski savjet, dana 21. marta 2007. godine, podnosiocu Prijave je izdao Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave, u smislu člana 30. stav (3) Zakona. Podnosilac Prijave je naveo da nije podnio zahtjev za ocjenu koncentracije van teritorije Bosne i Hercegovine, iz razloga što ne postoji obaveza prijave predmetne koncentracije u Republici Austriji, kao zemqi porijekla podnosioca Prijave. Ostvareni ukupni godišwi prihod učesnika koncentracije privrednog subjekta VBI GROUP u svijetu i privrednog subjekta VBBH, privrednog subjekta ZEPTER banka na tržištu Bosne i Hercegovine u 2006. godini (godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji) (Tabela 1.), iznosi: Tabela 1. Ukupan prihod VBI GROUP VBBH ZEPTER banka Svijet (..)** 1 KM - - Bosna i Hercegovina - (..)**KM (..)**KM Konkurencijski savjet iz navedenih podataka (Tabela 1.) je utvrdio postojanje obaveze podnošewa Prijave od strane učesnika koncentracije, budući da su ispunjeni kriteriji ukupnog prihoda privrednih subjekata u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji, u smislu člana 14. Zakona. Konkurencijski savjet u ocjeni predmetne koncentracije je utvrdio sljedeće činjenice: Pravni okvir ocjene predmetne koncentracije Konkurencijski savjet u ocjeni predmetne koncentracije je primijenio odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), Odluke o načinu podnošewa prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija privrednih subjekata, odredbe Zakona o upravnom postupku u dijelu koji nije regulisan odredbama Zakona. Budući da se predmetna koncentracija provodi u sektoru bankarstva u obzir su uzete i odredbe Zakona o bankama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98 i 32/00) i Zakona o bankama Republike Srpske ("Službeni glasnik RS", broj 44/03). Pravni osnov i oblik koncentracije Pravni osnov predmetne koncentracije je Ugovor o kupoprodaji 100,0% akcionarskog kapitala privrednog subjekta ZEPTER banka od strane privrednog subjekta VBI GROUP i privrednog subjekta VBBH, zakqučen dana 17. januara 2007. godine. Pravni oblik predmetne koncentracije je sticanje kontrole ili preovladajućega uticaja jednog, odnosno više privrednih subjekata nad drugim i to kupovinom većine akcija, odnosno 100,0% vlasništva od strane privrednog subjekta VBI GROUP i privrednog subjekta VBBH u privrednom subjektu ZEPTER banka, u smislu člana 12. Zakona. Učesnici koncentracije Privredni subjekt Volksbank In ter na tional AG, Pperegringasse 3, 1090 Beč, Republika Austrija je akcionarsko društvo registrovano pod brojem FN 161285 u trgovačkom sudu u Beču. Osnovna djelatnost privrednog subjekta VBI GROUP je pružanje usluga na bankarskom i finansijskom tržištu. Privredni subjekt Volksbank BH d.d. poslovni centar UNITIC, Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, je akcionarsko društvo registrovano pod brojem UF/I 3962/00 u Kantonalnom sudu u Sarajevu. Osnovna djelatnost privrednog subjekta VBBH je pružanje usluga na bankarskom i finansijskom tržištu Bosne i Hercegovine. Privredni subjekt VBI GROUP vlasnik je (..)**% akcija u ukupnom kapitalu privrednog subjekta VBBH. Privredni subjekt VBBH je vlasnik (..)**% učešća u ukupnom kapitalu privrednog subjekta Volksbank Leas ing d.o.o. Sarajevo, registrovanog kod Kantonalnog suda Sarajevo-broj UF/I-1165/01, s osnovnom djelatnošću u segmentu pružawa usluga leazinga. Privredni subjekt VBBH je vlasnik (..)**% učešća u ukupnom kapitalu privrednog subjekta Bamcard d.d. Sarajevo, registrovanog kod Kantonalnog suda Sarajevo-broj UF/I-2495/02, sa osnovnom djelatnošću u segmentu kartičnog poslovawa. Privredni subjekt Zepter Komerc Bank d.d. Bawa Luka, Jevrejska bb, 78000 Bawa Luka je akcionarsko društvo, registrovano u Osnovnom sudu Bawa Luka - broj 1-10523-00, sa osnovnom djelatnošću na bankarskom tržištu. Privredni subjekt UBA United Busi ness Ac tiv i ties Hold ing AG, Sihleggstrase 23, 8832 Wollerau, Švajcarska je vlasnik (..)**% učešća u ukupnom kapitalu u privrednom subjektu ZEPTER banka, dok je privredni subjekt Zepter In ter na tional KD d.o.o, Cvijićeva bb, Kozarska Dubica, Bosna i Hercegovna, vlasnik (..)**% učešća u ukupnom kapitalu privrednog subjekta ZEPTER banka. Privredni subjekt ZEPTER banka, dana 30. decembra 2006. godine, je postao vlasnik privrednog subjekta Zepter Passporta, preduzeća za turističku djelatnost i poslovne usluge d.o.o. Bawa Luka. Predmetnim Ugovorom je predviđeno da privredni subjekt UBA United Busi ness Ac tiv i ties Hold ing AG, Sihleggstrase 23, 8832 Wollerau, Švajcarska vlasničko učešće od (..)**% u privrednom subjektu ZEPTER banka proda privrednom subjektu VBI GROUP, dok privredni subjekt Zepter In ter na tional KD d.o.o, Cvijićeva bb, Kozarska Dubica, Bosna i Hercegovna, vlasničko učešće od (..)**% proda privrednom subjektu VBBH. Analiza relevantnog tržišta Relevantno tržište, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta čini tržište određenih proizvoda/usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom tržištu. Relevantno tržište usluga u konkretnom slučaju je tržište univerzalnog bankarstva i tržište lizinga, što podrazumijeva pružanje bankarskih usluga maloprodajnog i korporativnog bankarstva i usluga lizinga. Budući da učesnici predmetne koncentracije djeluju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, relevantno tržište, u geografskom smislu smatraće se cijela teritorija Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenog, pod relevantnim tržištem predmetne koncentracije se podrazumijeva pružanje usluga u segmentu univerzalnog bankarstva i usluga lizinga na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. U analizi relevantnog tržišta i procjenama tržišnog učešća učesnika predmetne koncentracije, korišteni su podaci Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3549 1 (..)** - Podaci predstavljaju poslovnu tajnu Agencije za bankarstvo Republike Srpske, kao podaci iz prijave dostavljeni od učesnika predmetne koncentracije. Tržišna učešća privrednog subjekta VBI GROUP, privrednog subjekta VBBH i privrednog subjekta ZEPTER banka, na dan 31. decembra 2006. godine, u ukupnoj bankarskoj aktivi Bosne i Hercegovine (Tabela 2.) iznose: Tabela 2. R.b Banka Aktiva (KM) Tržišno učešće 1. Raiffeisen banka Sarajevo 3.098.319.000,0021,07% 2.UniCredit Zagrebačka banka Mostar1.859.462.000,0012,65% 3. Hypo AlpeAdria Banka Mostar 1.697.592.000,0011,55% 4.HVB Cenrtal Profit Banka Sarajevo1.279.190.000,00 8,7% 5.Hypo AlpeAdria Banka Bawa Luka 1.147,918.000,007,81% 6. Volsbank Sarajevo 557.097.000,00 3,79% 7. UPI banka Sarajevo 444.315.000,00 3,02% 8.Zepter Komerc Banka Bawa Luka 244.956.000,00 1,66% 9. Ostale banke 4.303.468.000,0028,96% 10. TO TAL 14.693.669.000,00100,0% 11.Ukupno učesnici koncentracije (6+8)802.053.000,00 5,45% Analizirajući navedene podatke (Tabela 2.) zajedničko tržišno učešće učesnika predmetne koncentracije u segmentu aktive na tržištu Bosne i Hercegovine je iznosilo ukupno 5,45%. Maloprodajno bankarstvo Bankarske usluge za stanovništvo (maloprodajno bankarstvo) obuhvataju, prije svega, depozite i račune, zajedničke fondove, penzione fondove i brokerske usluge na tržištu hartija od vrijednosti, distribucija dividendi, itd. Tržišno učešće privrednog subjekta VBI GROUP, privrednog subjekta VBBH i privrednog subjekta ZEPTER banka, na dan 31. decembra 2006. godine, na tržištu maloprodajnog bankarstva Bosne i Hercegovine (Tabela 3.) iznose: Tabela 3. (000 KM) Banka Privatni depoziti Trži šno učešće Privatni krediti Tržišno učešće UkupnoProsjek 1. Raiffeisen banka Sarajevo 1.149.008,0 0 27,32%947.949,0021,77% 2.096.957,0 0 24,5% 2. Unicret Zagrebačka banka Mostar 804.474,0019,13%661.881,0015,20% 1.466.355,0 0 17,13% 3. Hypo Alpe Adria Bank Mostar 352.840,008,39%519.503,0011,93%872.343,0010,19% 4. HVB Cen tral Profit Banka Sarajevo 256.171,006,09%374.326,008,6%630.497,007,37% 5. Hypo Alpe Adria Bank Bawa Luka 200.255,004,76%383.883,008,81%584.138,006,82% 6. Volksbank Sarajevo 178.504,004,24%283.034,006,5%461.538,005,39% 7. UPI banka Sarajevo 114.795,002,73%107.458,002,47%222.253,002,6% 8. Zepter Komerc Banka Bawa Luka 131.110,003,12%49.978,001,15%180.626,002,11% 9.Ostale banke 1.018.141,0 0 24,21% 1.026.735,0 0 23,57% 2.045.338,0 0 23,89% 10.TO TAL 4.205.298,0 0 100,0% 4.354.747,0 0 100,0% 8.560.045,0 0 100,0% UKUPNO učesnici koncentra- cije (6+8) 309.614,00 7,36%333.012,00 7,65%642.626,007,50% Zajedničko tržišno učešće učesnika predmetne koncentracije u segmentu maloprodajnog bankarstva (Tabela 3.) je iznosilo 7,36% u segmentu privatnih depozita, te 7,65% u segmentu privatnih kredita, dok je prosječano tržišno učešće učesnika koncentracije u segmentu maloprodajnog bankarstva iznosilo 7,50%. Korporativno bankarstvo Korporativno bankarstvo obuhvata širok obim bankarskih usluga koje se generalno nude korporativnim klijentima ukqučuju depozite, kredite, novčane transakcije, kreditna pisma, međunarodne isplate, itd. Tržišno učešće privrednog subjekta VBI GROUP, privrednog subjekta VBBH i privrednog subjekta ZEPTER banka, na dan 31. decembra 2006. godine, na tržištu korporativnog bankarstva na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine (Tabela 4.) iznose: Tabela 4. (000 KM) Banka Korporativn i depoziti Tržišno učešće Korporativni krediti Tržišn o učešće UkupnoProsjek 1. Hypo Alpe Adria Bank Mostar 1.141.579,0016,89%786.929,0017,69% 1.928.508, 00 17,21% 2. Raiffeisen banka Sarajevo 924.032,0013,67%912.414,0020,51% 1.836.446, 00 16,39% 3. Hypo Alpe Adria Bank Bawa Luka 802.801,0011,88%519.518,0011,68% 1.322.319, 00 11,8% 4. Unicret Zagrebačka banka Mostar 646.923,009,57%381.707,008,58% 1.028.630, 00 9,18% 5. HVB Cen - tral Profit Banka Sarajevo 753.515,0011,15%271.620,006,1% 1.025.135, 00 9,15% 6. UPI banka Sarajevo 277.136,004,1%160.249,003,6%437.385,003,9% 7. Volks banka Sarajevo 108.323,001,6%90.248,002,03%198.571,001,77% 8. Zepter Komerc Banka Bawa Luka 71.752,001,06%82.480,001,85%154.232,001,38% 9. Ostale banke 2.031.765,0030,06%2.507.945,0027,96% 3.276.047, 00 28,22% 10.TO TAL6.757.826,00100,0%4.449.447,00100,0% 11.207.273, 00 100,0% 11. UKUPNO učesnici koncentrac ije (7+8) 180.075,001,66% 172.728,00 3,88% 352.803, 00 3,15% Zajedničko tržišno učešće učesnika predmetne koncentracije na tržištu korporativnog bankarstva (Tabela 4.) je iznosilo 1,66% u korporativnim depozitima, u korporativnim kreditima 3,88%, dok je prosječno zajedničko tržišno učešće učesnika koncentracije u segmentu korporativnog bankarstva iznosilo 3,15%. Poslovna mreža Tržišno učešće privrednog subjekta VBI GROUP, privrednog subjekta VBBH i privrednog subjekta ZEPTER banka u poslovnoj mreži u Bosni i Hercegovini, na dan 31. decembra 2006. godine (Tabela 5.) iznosi: Tabela 5. Poslovne jedinice Broj Tržišno učešće 1. Volksbank Sarajevo 22 2,46% 2. Zepter Komerc Banka Bawa Luka 23 2,58% 3 Ostale 848 94,96% 4. Ukupno Bosna i Hercegovina 893 100,0% 5.Ukupno učesnici koncentracije (1+2)45 5,04% Privredni subjekt VBBH obavlja poslovne djelatnosti putem mreže od 22 poslovne jedinice (13 filijala i 9 šaltera), dok privredni subjekt ZEPTER banka putem mreže od 23 poslovnih jedinica (12 filijala, ekspozitura 1, agencija 6 i šaltera 4 unutar Filijale Bawa Luka). Poslovna mreža učesnika koncentracije na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine sastojala se od ukupno 45 poslovnih jedinica što je 5,04% ukupnog broja poslovnih jedinica banaka u Bosni i Hercegovini. Broj 35 – Stranica 3550 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. Tržišno učešće u segmentu lizinga Prema podacima iz Prijave tržišno učešće sudionika koncentracije u segmentu lizinga Bosne i Hercegovine, na dan 31. decembra 2006. godine (Tabela 6.) iznosi: Tabela 6. VB BH leas ing Tržište Bosne i Hercegovine Sektor djelovawaTržišno učešće Ukupno KM Ukupno Vozila Mašine Nekretnine Ostalo (..)**% (..)**% (..)**% (..)**% (..)** (..)** (..)** (..)** 171.962.000,00 113.943.000,00 177.570.000,00 3.919.000,00 Ukupno učesnici koncentracije 6,34% 29.642.000,00 476.394.000,00 Tržišno učešće privrednog subjekta VBBH leasinga u segmentu lizinga (Tabela 6.) u Bosni i Hercegovini je iznosilo (..)**%, dok privredni subjekt ZEPTER banka nema tržišnog učešća. Procjena tržišnih učešća glavnih konkurenata učesnika koncentracije, prema podacima iz Prijave, u segmentu lizinga na tržištu Bosne i Hercegovine, na dana 31. decembra 2006. godine (Tabela 7.) iznose: Tabela 7. (000) KM RAIFFEISEN leas ing HYPO leas ing Ostali Sektor djelovawa Tržišno učešće Ukupno Tržišno učešće Ukupno Tržišno učešće Ukupno Vozila Mašine Nekretnine Ostalo (..)**% (..)**% (..)**% (..)**% (..)** (..)** (..)** (..)** (..)**% (..)**% (..)**% (..)**% (..)** (..)** (..)** (..)** 14,0% 9,0% 26,0% 0,0% 23.519,00 10.282,00 46.570,00 0,0 Ukupno (..)**% (..)** (..)**%(..)**17.19%80.371,00 Najveće tržišno učešće u segmentu lizinga na teritoriji Bosne i Hercegovine (Tabela 7.) ima privredni subjekt HYPO leas ing sa (..)**% dok privredni subjekt RAIFFEISEN leas ing ima (..)**% tržišnog učešća. Procjena koncentracije Konkurencijski savjet je nakon procjene i analize podataka i činjenica u postupku donošewa predmetnog Rješewa, utvrdio da koncentracija predmetnih privrednih subjekata ne sprečava, ograničava ili narušava tržišnu konkurenciju u oblasti pružawa bankarskih usluga i usluga lizinga na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, već ista osigurava pojačanu tržišnu konkurenciju na teritoriji Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenog, pri ocjeni predmetne koncentracije Konkurencijski savjet je posebno imao u vidu da se namjeravanom koncentracijom značajno ne povećavaju tržišna učešća učesnika koncentracije na relevantnom tržištu bankarskih usluga i usluga lizinga (Tabele 2.-7), te u skladu s tim ne stvara se dominantan položaj koji bi za posljedicu mogao imati značajno narušavanje tržišne konkurencije u Bosni i Hercegovini. Podnosilac prijave naveo je niz pokazatelja kojima dokazuju da će provođenje namjeravane koncentracije proizvesti pozitivne efekte za privredu i potrošače. Takođe, učesnici koncentracije smatraju kako će ova koncentracija osigurati daqnje jačanje konkurencije na bankarskom tržištu, daqnje konsolidiranje bankarskog sektora u Bosni i Hercegovini, kao i daqnje poboqšanje kvaliteta u pružanju usluga (npr. kroz snižavanje cijena proizvoda ili usluga, povećanje kvaliteta proizvoda ili usluga, povećanje i proširivanje mogućnosti izbora proizvoda ili usluga za potrošače). Slijedom navedenog, Konkurencijski savjet je ocijenio predmetnu koncentraciju dopuštenom, u smislu člana 18. stav (2) Zakona, i odlučio kao u izreci ovog Rješewa. Administrativna taksa Na ovo Rješenje, u skladu sa članom 2. tarifni broj 107. stav (1) tačka d) 1) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi s procesnim radwama pred Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) podnosilac Prijave je obavezan uplatiti administrativnu taksu u iznosu od 2.500,00 KM u korist Proračuna institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješewa nije dopuštena žalba. Nezado- voqna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavqivawa ovog Rješewa. Broj 01-03-26-005-8-II/07 5. aprila 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, s. r. Na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. tačka d) u vezi čl. 12., 14., 16., i 18., te u skladu sa članom 24. stav (2) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH," broj 48/05) i Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijuma za ocjenu koncentracija privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH," broj 96/06), člana 193. stav (2) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02) a po Prijavi namjere koncentracije privrednog subjekta Volksbank In ter na tional AG, Pperegringasse 3, 1090 Beč, Republika Austrija, privrednog subjekta Volksbank BH d.d., poslovni centar UNITIC, Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina i privrednog subjekta Zepter Komerc Banka d.d., Jevrejska bb, 78000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina, zastupanoj po odvjetnici Bojani Tkalčić-Đulić, zajednički odvjetnički ured Bojana Tkalčić-Đulić, Olodar Prebanić i Adela Draganović, Alipašina 51, 71000 Sarajevo, zaprimljenoj pod brojem 01-03-26-005-II/2007 dana 25. januara 2007. godine, Konkurencijsko vijeće, na 43. (čeredesettrećoj) sjednici održanoj 05. aprila 2007. godine, je donijelo RJEŠENJE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja će nastati na tržištu bankarskih, finansijskih usluga Bosne i Hercegovine kupovinom većine dionica u privrednom subjektu Zepter Komerc Banka d.d., Jevrejska bb, Banja Luka, Bosna i Hercegovina od privrednog subjekta Volksbank In ter na tional AG, Pperegringasse 3, 1090 Beč, Republika Austrija i privrednog subjekta Volksbank BH d.d., poslovni centar UNITIC, Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina. 2.Koncentracija iz tačke 1. ovog Rješenja upisuje se u Registar koncentracija. 3.Ovo Rješenje je konačno i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Privredni subjekt Volksbank In ter na tional AG, Pperegringasse 3, 1090 Beč, Republika Austrija (u daljnjem tekstu: VBI GROUP ili podnosilac Prijave) i privredni subjekt Volksbank BH d.d., poslovni centar UNITIC, Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: VBBH), zastupan po advokatu Bojani Tkalčić-Đulić, zajednički advokatski ured Bojana Tkalčić-Đulić, Olodar Prebanić i Adela Draganović, Alipašina 51, 71000 Sarajevo, je podnio Konkurencijskom vijeću Prijavu namjere koncentracije, dana 25. januara 2007. godine broj 01-03-26-005-II/2007, kojom privredni subjekt VBI GROUP i privredni subjekt VBBH na osnovu Ugovora o kupovini i prodaji 100,0% dioničkog kapitala privrednog subjekta UBA United Busines Ac tiv i ties Hold ing AG, Sihleggstrase 23, 8832 Wollerau, Švicarska i privrednog subjekta Zepter In ter na tional KD d.o.o., Cvijićeva bb, Kozarska Dubica, Bosna i Hercegovina, postaju vlasnici 100,0% dioničkoga kapitala u privrednom subjektu Zepter Komerc Banka d.d., Jevrejska bb, 78000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: ZEPTER banka). Prijava namjere koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava) podnesena Konkurencijskom vijeću nije bila kompletna, u smislu člana 31. Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon) i podnosilac Prijave je istu dopunio, dana 09. februara Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3551 1 Rješenje je objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. 2007. godine, dana 26. februara 2007. godine i dana 14. marta 2007. godine, u smislu člana 31. Zakona. Konkurencijsko vijeće, dana 21. marta 2007. godine, podnosiocu Prijave je izdalo Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave, u smislu člana 30. stav (3) Zakona. Podnosilac Prijave je naveo da nije podnio zahtjev za ocjenu koncentracije van teritorije Bosne i Hercegovine, iz razloga što ne postoji obaveza Prijave predmetne koncentracije u Republici Austriji, kao zemlji porijekla podnosioca Prijave. Ostvareni ukupni godišnji prihod učesnika koncentracije privrednog subjekta VBI GROUP u svijetu i privrednog subjekta VBBH, privrednog subjekta ZEPTER banka na tržištu Bosne i Hercegovine u 2006. godini (godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji) (Tabela 1.), iznosi: Tabela 1. Ukupan prihodVBI GROUP VBBH ZEPTER banka Svijet (..)** 1 KM - - Bosna i Hercegovina - (..)**KM (..)**%KM Konkurencijsko vijeće iz navedenih podataka (Tabela 1.) je utvrdilo postojanje obaveze podnošenja Prijave od strane učesnika koncentracije, budući da su ispunjeni kriteriji ukupnog prihoda privrednih subjekata u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji, u smislu člana 14. Zakona. Konkurencijsko vijeće u ocjeni predmetne koncentracije je utvrdio sljedeće činjenice: Pravni okvir ocjene predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće u ocjeni predmetne koncentracije je primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija privrednih subjekata, odredbe Zakona o upravnom postupku u dijelu koji nije reguliran odredbama Zakona. Budući da se predmetna koncentracija provodi u sektoru bankarstva u obzir su uzete i odredbe Zakona o bankama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98 i 32/00) i Zakona o bankama Republike Srpske ("Službeni glasnik RS", broj 44/03). Pravni osnov i oblik koncentracije Pravni osnov predmetne koncentracije je Ugovor o kupoprodaji 100,0% dioničkog kapitala privrednog subjekta ZEPTER banka od strane privrednog subjekta VBI GROUP i privrednog subjekta VBBH, zaključen dana 17. januara 2007. godine. Pravni oblik predmetne koncentracije je sticanje kontrole ili preovladajućega uticaja jednog, odnosno više privrednih subjekata nad drugim i to kupovinom većine dionica, odnosno 100,0% vlasništa od strane privrednog subjekta VBI GROUP i privrednog subjekta VBBH u privrednom subjektu ZEPTER banka, u smislu člana 12. Zakona. Učesnici koncentracije Privredni subjekt Volksbank In ter na tional AG, Pperegringasse 3, 1090 Beč, Republika Austrija je dioničko društvo registrovano pod brojem FN 161285 u trgovačkom sudu u Beču. Osnovna djelatnost privrednog subjekta VBI GROUP je pružanje usluga na bankarskom i finansijskom tržištu. Privredni subjekt Volksbank BH d.d., poslovni centar UNITIC, Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, je dioničarsko društvo registrovano pod brojem UF/I 3962/00 u Kantonalnom sudu u Sarajevu. Osnovna djelatnost privrednog subjekta VBBH je pružanje usluga na bankarskom i finansijskom tržištu Bosne i Hercegovine. Privredni subjekt VBI GROUP vlasnik je (..)**% dionica u ukupnom kapitalu privrednog subjekta VBBH. Privredni subjekt VBBH je vlasnik (..)**% učešća u ukupnom kapitalu privrednog subjekta Volksbank Leas ing d.o.o. Sarajevo, registrovanog kod Kantonalnog suda Sarajevo-broj UF/I-1165/01, s osnovnom djelatnošću u segmentu pružanja usluga leazinga. Privredni subjekt VBBH je vlasnik (..)**% udio u ukupnom kapitalu privrednog subjekta Bamcard d.d. Sarajevo, registrovanog kod Kantonalnog suda Sarajevo-broj UF/I-2495/02, sa osnovnom djelatnošću u segmentu kartičnog poslovanja. Privredni subjekt Zepter Komerc Bank d.d. Banja Luka, Jevrejska bb, 78000 Banja Luka je dioničko društvo, registrovano u Osnovnom sudu Banja Luka - broj 1-10523-00, s osnovnom djelatnošću na bankarskom tržištu. Privredni subjekt UBA United Busi ness Ac tiv i ties Hold ing AG, Sihleggstrase 23, 8832 Wollerau, Švicarska je vlasnik (..)**% udjela u ukupnom kapitalu u privrednom subjektu ZEPTER banka, dok je privredni subjekt Zepter In ter na tional KD d.o.o, Cvijićeva bb, Kozarska Dubica, Bosna i Hercegovna, vlasnik (..)**% udjela u ukupnom kapitalu privrednog subjekta ZEPTER banka. Privredni subjekt ZEPTER banka, dana 30. decembra 2006. godine, je postao vlasnik privrednog subjekta Zepter Passporta, preduzeća za turističku djelatnost i poslovne usluge d.o.o. Banja Luka. Predmetnim Ugovorom je predviđeno da privredni subjekt UBA United Busi ness Ac tiv i ties Hold ing AG, Sihleggstrase 23, 8832 Wollerau, Švicarska vlasničko udjel od (..)**% u privrednom subjektu ZEPTER banka proda privrednom subjektu VBI GROUP, dok privredni subjekt Zepter In ter na tional KD d.o.o, Cvijićeva bb, Kozarska Dubica, Bosna i Hercegovna, vlasničko udjel od (..)**% proda privrednom subjektu VBBH. Analiza relevantnog tržišta Relevantno tržište, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta čini tržište određenih proizvoda /usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom tržištu. Relevantno tržište usluga u konkretnom slučaju je tržište univerzalnoga bankarstva i tržište lizinga, što podrazumijeva pružanje bankarskih usluga maloprodajnog i korporativnog bankarstva i usluga leazinga. Budući da učesnici predmetne koncentracije djeluju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, relevantno tržište, u geografskom smislu smatrat će se cijela teritorija Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenoga, pod relevantnim tržištem predmetne koncentracije se podrazumijeva pružanje usluga u segmentu univerzalnog bankarstva i usluga leazinga na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. U analizi relevantnog tržišta i procjenama tržišnog učešća učesnika predmetne koncentracije, korišteni su podaci Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Agencije za bankarstvo Republike Srpske, kao podaci iz prijave dostavljeni od učesnika predmetne koncentracije. Tržišni udjel privrednog subjekta VBI GROUP, privrednog subjekta VBBH i privrednog subjekta ZEPTER banka, na dan 31. decembra 2006. godine, u ukupnoj bankarskoj aktivi Bosne i Hercegovine (Tabela 2.) iznose: Tabela 2. R.b Banka Aktiva (KM) Tržišni udjel 1. Raiffeisen banka Sarajevo 3.098.319.000,0021,09% 2.UniCredit Zagrebačka banka Mostar1.859.462.000,0012,65% 3. Hypo AlpeAdria Banka Mostar1.697.592.000,0011,55% 4.HVB Cen tral Profit banka Sarajevo 1.279.190.000,008,71% 5.Hypo AlpeAdria Banka Banja Luka1.147,918.000,007,81% 6. Volksbank Sarajevo 557.097.000,00 3,79% 7. UPI banka Sarajevo 505.667.000,00 3,78% 8.Zepter Komerc Banka Banja Luka244.956.000,00 1,66% 9. Ostale banke 4.303.468.000,0028,96% 10. TO TAL 14.693.669.000,00100,0% 11. Ukupno sudionici koncentracije (6+8) 802.053.000,00 5,45% Analizirajući navedene podatke (Tabela 2.) zajednički tržišni udjel učesnika predmetne koncentracije u segmentu aktive na tržištu Bosne i Hercegovine je iznosilo ukupno 5,45%. Maloprodajno bankarstvo Bankarske usluge za stanovništvo (maloprodajno bankarstvo) obuhvaćaju, prije svega, depozite i račune, Broj 35 – Stranica 3552 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. 1 (..)** - podaci predstavljaju poslovnu tajnu zajedničke fondove, penzione fondove i brokerske usluge na tržištu vrijednosnih papira, distribucija dividendi, itd. Tržišni udjel privrednog subjekta VBI GROUP, privrednog subjekta VBBH i privrednog subjekta ZEPTER banka, na dan 31. decembra 2006. godine, na tržištu maloprodajnog bankarstva Bosne i Hercegovine (Tabela 3.) iznosi: Tabela 3. (000 KM)Banka Privatni depoziti Tržišni udjel Privatni krediti Tržišni udjel Ukupno Prosjek 1. Raiffeisen banka Sarajevo 1.149.008,0 0 27,32 % 947.949,00 21,77 % 2.096.957,0 0 24,5% 2. UniCredit Zagrebačka banka Mostar 804.474,00 19,13 % 661.881,00 15,20 % 1.466.355,0 0 17,13% 3. Hypo Alpe Adria Bank Mostar 352.840,008,39%519.503,00 11,93 % 872.343,0010,19% 4. HVB Cen - tral Profit banka Sarajevo 256.171,006,09%374.326,008,6%630.497,007,37% 5. Hypo Alpe Adria Bank Banja Luka 200.255,004,76%383.883,008,81%584.138,006,82% 6. Volksbank Sarajevo 178.504,004,24%283.034,006,5%461.538,005,39% 7. UPI banka Sarajevo 114.795,002,73%107.458,002,47%222.253,002,6% 8. Zepter Komerc Banka Banja Luka 131.110,003,12%49.978,001,15%180.626,002,11% 9. Ostale banke 1.018.141,0 0 24,21 % 1.026.735, 00 23,57 % 2.045.338,0 0 23,89% 10 . TO TAL 4.205.298,0 0 100,0 % 4.354.747, 00 100,0 % 8.560.045,0 0 100,0% UKUPNO sudionici koncentra cije (6+8) 309.614,00 7,36%333.012,00 7,65% 642.626,007,50% Zajednički tržišni udjel učesnika predmetne koncentracije u segmentu maloprodajnog bankarstva (Tabela 3.) je iznosio 7,36% u segmentu privatnih depozita, te 7,65% u segmentu privatnih kredita, dok je prosječan tržišni udjel učesnika koncentracije u segmentu maloprodajnog bankarstva, iznosi 7,50%. Korporativno bankarstvo Korporativno bankarstvo obuhvaća širok obim bankarskih usluga koje se generalno nude korporativnim klijentima uključuju depozite, kredite, novčane transakcije, kreditna pisma, međunarodne isplate, itd. Tržišni udjel privrednog subjekta VBI GROUP, privrednog subjekta VBBH i privrednog subjekta ZEPTER banka, na dan 31. decembra 2006. godine, na tržištu korporativnog bankarstva na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine (Tabela 4.) iznosi: Tabela 4. (000 KM) Banka Korporativni depoziti Tržišni udjel Korporativni krediti Tržišni udjel Ukupno Prosjek 1. Hypo Alpe Adria Bank Mostar 1.141.579,0 0 16,89 % 786.929,00 17,69 % 1.928.508,00 17,21 % 2. Raiffeisen banka Sarajevo 924.032,00 13,67 % 912.414,00 20,51 % 1.836.446,00 16,39 % 3. Hypo Alpe Adria Bank Banja Luka 802.801,00 11,88 % 519.518,00 11,68 % 1.322.319,0011,8% 4. UniCredit Zagrebačka banka Mostar 646.923,009,57%381.707,008,58%1.028.630,009,18% 5. HVB Cen - tral Profit banka Sarajevo 753.515,00 11,15 % 271.620,006,1%1.025.135,009,15% 6. UPI banka Sarajevo 277.136,004,1%160.249,003,6%437.385,003,9% 7. Volks- bank Sarajevo 108.323,001,6%90.248,002,03%198.571,001,77% 8. Zepter Komerc Banka Banja Luka 71.752,001,06%82.480,001,85%154.232,001,38% 9. Ostale banke 2.031.765,0 0 30,06 % 2.507.945,0 0 27,96 % 3.276.047,00 28,22 % 10.TO TAL 6.757.826,0 0 100,0 % 4.449.447,0 0 100,0 % 11.207.273,0 0 100,0 % 11. UKUPNO sudionici koncentrac ije (7+8) 180.075,001,66%172.728,00 3,88%352.803,003,15% Zajednički tržišni udjel učesnika predmetne koncentracije na tržištu korporativnog bankarstva (Tabela 4.) iznosi 1,66% u korporativnim depozitima, u korporativnim kreditima 3,88%, dok je prosječan zajednički tržišni udjel učesnika koncentracije u segmentu korporativnog bankarstva iznosi 3,15%. Poslovna mreža Tržišni udjel privrednog subjekta VBI GROUP, privrednog subjekta VBBH i privrednog subjekta ZEPTER banka u poslovnoj mreži u Bosni i Hercegovini, na dan 31. decembra 2006. godine (Tabela 5.) iznosi: Tabela 5. Poslovne jedinice Broj Tržišni udjel 1. Volksbank 22 2,46% 2. Zepter Komerc Banka Banja Luka 23 2,58% 3 Ostale 848 94,96% 4. Ukupno Bosna i Hercegovina 893 100,0% 5.Ukupno sudionici koncentracije (1+2) 45 5,04% Privredni subjekt VBBH obavlja poslovne djelatnosti putem mreže od 22 poslovne jedinice (13 filijala i 9 šaltera), dok privredni subjekt ZEPTER banka putem mreže od 23 poslovnih jedinica (12 filijala, ekspozitura 1, agencija 6 i šaltera 4 unutar Filijale Banja Luka). Poslovna mreža učesnika koncentracije na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine sastojala se od ukupno 45 poslovnih jedinica što je 5,04% ukupnog broja poslovnih jedinica banaka u Bosni i Hercegovini. Tržišni udjel u segmentu leazinga Prema podacima iz Prijave tržišni udjel učesnika koncentracije u segmentu leazinga Bosne i Hercegovine, na dan 31. decembra 2006. godine (Tabela 6.) iznosi: Tabela 6. VB BH leas ing Tržište Bosne i Hercegovine Sektor djelovanjaTržišni udjelukupno KM Ukupno Vozila Mašine Nekretnine Ostalo (..)**% (..)**% (..)**% (..)**% (..)** (..)** (..)** (..)** 171.962.000,00 113.943.000,00 177.570.000,00 3.919.000,00 Ukupno učesnici koncentracije 6,34% 29.642.000,00 476.394.000,00 Tržišni udjel privrednog subjekta VBBH leasinga u segmentu leazinga (Tabela 6.) u Bosni i Hercegovini je iznosilo 6,34%, dok privredni subjekt ZEPTER banka nema tržišnog udjela. Procjena tržišnog udjela glavnih konkurenata učesnika koncentracije, prema podacima iz Prijave, u segmentu leazinga na tržištu Bosne i Hercegovine, na dana 31. decembra 2006. godine (Tabela 7.) iznose: Tabela 7. (000) KM RAIFFEIS EN leas ing HYPO leas ing Ostali Sektor djelovanja Tržišni udjel Ukupno Tržišni udjel Ukupno Tržišni udjel Ukupno Vozila Mašine Nekretnine Ostalo (..)**% (..)**% (..)**% (..)**% (..)** (..)** (..)** (..)** (..)**% (..)**% (..)**% (..)**% (..)** (..)** (..)** (..)** 14,0% 9,0% 26,0% 0,0% 23.519,0 0 10.282,0 0 46.570,0 0 0,0 Ukupno (..)**%(..)** (..)**%(..)**17.19% 80.371,0 0 Najveći tržišni udjel u segmentu leasinga na teritoriji Bosne i Hercegovine (Tabela;/3. 7.) ima privredni subjekt HYPO leas ing Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3553 sa (..)**%, dok privredni subjekt RAIFFEISEN leas ing ima (..)**% tržišnog udjela. Procjena koncentracije Konkurencijsko vijeće je nakon procjene i analize podataka i činjenica u postupku donošenja predmetnog Rješenja, utvrdilo da koncentracija predmetnih privrednih subjekata ne spriječava, ograničava ili narušava tržišnu konkurenciju u oblasti pružanja bankarskih usluga i usluga leazinga na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, već ista osigurava pojačanu tržišnu konkurenciju na teriroriji Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenog, pri ocjeni predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je posebno imalo u vidu da se namjeravanom koncentracijom značajno ne povećavaju tržišni udjeli učesnika koncentracije na relevantnom tržištu bankarskih usluga i usluga lizinga (Tabele 2.-7), te u skladu s tim ne stvara se vladajući položaj koji bi za posljedicu mogao imati značajno narušavanje tržišne konkurencije u Bosni i Hercegovini. Podnosilac prijave naveo je niz pokazatelja kojima dokazuju da će provođenje namjeravane koncentracije proiz vesti pozitivne efekte za privredu i potrošače. Također, učesnici koncentracije smatraju kako će ova koncentracija osigurati daljnje jačanje konkurencije na bankarskom tržištu, daljnju konsolidiranje bankarskog sektora u Bosni i Hercegovini, kao i daljnje poboljšanje kvaliteta u pružanju usluga (npr. kroz snižavanje cijena proizvoda ili usluga, povećanje kvaliteta proizvoda ili usluga, povećanje i proširivanje mogućnosti izbora proizvoda ili usluga za potrošače). Slijedom navedenog, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo predmetnu koncentraciju dopuštenom, u smislu člana 18. stav (2) Zakona, i odlučio kao u dispozitivu ovog Rješenja. Administrativna taksa Na ovo Rješenje, u skladu sa članom 2. tarifni broj 107. stav (1) tačka d) 1) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) podnosilac Prijave je obavezan uplatiti administrativnu taksu u iznosu od 2.500,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovoga Rješenja nije dopuštena žalba. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objave ovoga Rješenja. Broj 01-03-26-005-8-II/07 5. aprila 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, s. r. Na temelju članka 25. stavak (1) pod e), članka 42. točka d) u svezi s čl. 12., 14., 16. i 18., te sukladno članku 24. stavak (2) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05) i članku 193. stavak (2) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02), po Prijavi namjere koncentracije između gospodarskog subjekta Zlomrex A.S., Zielona 26, 42-360 Poraj, Republika Poljska, zastupanog po Seadu Miljkoviću odvjetnik, Fra Anđela Zvizdovića 1, Sarajevo, i gospodarskog subjekta Voestalpine Stahlhandel GmbH, Linz, Republika Austrija, zaprimljenoj pod brojem 01-05-26-024-II/06 dana 28.12.2006. godine, Konkurencijsko vijeće, na 43. (četrdesettrećoj) sjednici održanoj dana 5. travnja 2007. godine, je donijelo RJEŠENJE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja će nastati na tržištu proizvoda od čelika u Bosni i Hercegovini kupovinom od strane gospodarskog subjekta Zlomrex A.S., Zielona 26, 42-360 Poraj, Republika Poljska većine dionica gospo - darskog subjekta Voestalpine Stahlhandel GmbH, Linz, Republika Austrija. 2.Ovo Rješenje o koncentraciji upisuje se u Registar koncentracija. 3.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u Službenom glasniku BiH, službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Gospodarski subjekt Zlomrex A.S., Ul. Zielona br. 26, 42-360 Poraj, Republika Poljska, putem ovlaštenog puno - moćnika odvjetnika Seada Miljkovića, Fra Anđela Zvizdovića 1, Sarajevo (u daljnjem tekstu: podnositelj Prijave ili Zlomrex) je dostavio Konkurencijskom vijeću Prijavu namjere koncentracije (u daljnjem tekst: Prijava), dana 28.12.2006. godine, kojom podnositelj Prijave namjerava kupiti većinu dionica gospodarskog subjekta Voestalpine Stahlhandel GmbH, Linz, Republika Austrija (u daljnjem tekstu: Voestalpine Stahlhandel). Podnositelj Prijave Konkurencijskom vijeću je dostavio dopune dana 09.01.2007. godine i dana 30.01.2007. godine. Uvidom u dostavljenu Prijavu Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da ista nije potpuna, u smislu članka 30. Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon), te je sukladno članku 31. Zakona zatražilo dopunu dana 02.02.2007. godine, nakon čega je ista dopunjena, dopisima dana 12.02.2007. godine i dana 14.02.2007. godine. Konkurencijsko vijeće je podnositelju Prijave izdalo Potvrdu o urednoj i kompletnoj dokumentaciju, u smislu članka 30. stavak (3) Zakona, dana 12.03.2007. godine broj 01-05-026-024-7-II/06. Predmetna Prijava je proistekla kao obveza, u smislu članka 14. stavak (1) točka a) Zakona, jer je ukupan ostvareni godišnji prihod gospodarskog subjekta Zlomrex i gospodarskog subjekta Voestalpine Stahlhandel na svjetskom tržištu iznosio preko 100.000.000,00 KM, po završnom računu za 2005. godini (u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji). Ukupan godišnji prihod sudionika koncentracije, na dan 31.12.2005. godine, iznosi: Tablica 1. Ukupan prihod (KM) Zlomrex Voestalpine Stahlhandel GmbH Svijet (..)** 2 (..)** Bosna i Hercegovina - (..)** U Prijavi je navedeno da je nadležno tijelo za konkurenciju Savezne Republike Njemačke - Bundeskartellamt odobrilo predmetnu koncentraciju dana 18.01.2007. godine, kao i Savezna agencija za konkurenciju Republike Austrije Odlukom dana 09.02.2007. godine za tržište Republike Austrije. Konkurencijsko vijeće analizom podataka iz Prijave i dostavljene dokumentacije, kao i procjenom pozitivnih i negativnih učinaka predmetne koncentracije, u smislu članka 17. Zakona, primjenjujući odredbe Zakona, Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 95/06) te Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) je utvrdilo sljedeće: 1.Pravni osnov i oblik koncentracije Pravni osnov predmene koncentracije je Ugovor o kupovini, potpisan dana 20. prosinca 2006. godine, u Beču, Republika Austrija od gospodarskog subjekta Zlomrex i gospodarskog subjekta Voestalpine Stahlhandel, po kojem gospodarski subjekt Zlomrex stječe većinski vlasnički udjel od 74,9% u gospodarskom subjektu Voestalpine Stahlhandel, a u roku od dvije godine nakon okončanja ove transakcije ima pravo kupovine ostatka od 25,1% vlasničkog udjela. Predmetnim ugovorom gospodarski subjekt Zlomrex se obvezao da neće značajno utjecati na korporativne promjene u gospodarskom subjektu Voestalpine Stahlhandel tijekom dvogodišnjeg razdoblja, ukoliko vlasnik manjinskog udjela gospodarski subjekt Voestalpine Stahlhandel ne bude suglasan s takvom promjenom. Broj 35 – Stranica 3554 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. 1 Rješenje je objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. 2 (...)** Podaci predstavljaju poslovnu tajnu 2.Sudionici koncentracije Gospodarski subjekt Zlomrex Gospodarski subjekt Zlomreks A.S., Ul. Zielona broj 26, 42-360 Poraj, Republika Poljska je dioničko društvo, registrirano dana 29.06.2004. godine. Gospodarski subjekt Zlomrex je krovno gospodarsko društvo Zlomtex Skupine. Unutar Zlomrex Skupine gospodarski subjekt Zlomrex koordinira djelatnosti individualnih gospodarskih društava, naročito u oblasti zajedničke politike investiranja gospodarskog subjekta Zlomrex-a, koji ne posjeduje vlastitu proizvodnju. Djelatnosti gospodarskog subjekta Zlomrex su usmjerene na Republiku Poljsku, a u manje značajan je izvoz u svrhu prodaje u susjedne države Republiku Češku, Saveznu Republiku Njemačku, Republiku Italiju, Republiku Mađarsku, Kraljevinu Belgiju, Republiku Slovačku, Republiku Austriju, Dansku, Republiku Litvaniju i Kraljevinu Nizozemsku. Osnovni predmet poslovanja gospodarskog subjekta Zlomreks je nabava i prodaja starog čelika i neželjeznog otpada, prodaja na veliko otopljenih ruda i neželjeznih metalnih proizvoda, proizvodnja metalnih proizvoda od čelika, neželjeznih metala i neželjeznog otpada metala te recikliranje otpada. Na svjetskom tržištu, gospodarski subjekt Zlomrex i njegova povezana gospodarska društva posluju na tržištu trgovine otpadnim željezom (Zlomrex, AB Stahl AG), proizvodnje ljevanih proizvoda (Ferrostal Labedy Sp. z o.o., HSW - Huta Stali Jakošciowych SA, ZW - Walcownia Bruzdowa Sp. z o.o., Odlewnia Metali Szopienice Sp. Z.o.o.) te recikliranja otpada (Nowa Jakošć - Organizacja Odzysku S.A.). Supsidijarna društva gospodarskog subjekta ZLOMREX u Bosni i Hercegovini Gospodarski subjekt Zlomrex nema povezanih gospodarskih društava u Bosni i Hercegovini niti prodaje svoje proizvode na tržištu Bosne i Hercegovine. Gospodarski subjekt Voestalpine Stahlhandel Gospodarski subjekt Voestalpine Stahlhandel GmbH, Lunzerstraße broj 105, 4021 Linz, Republika Austrija je gospodarsko društvo s ograničenom odgovornošću registrirano dana 05.06.1997. godine. Vlasničku strukturu gospodarskog društva Voestalpine Stahlhandel čine gospodarski subjekt Voestalpine Stahl GmbH i gospodarski subjekt Donauländische Baugesellschaft m.b.H. (u daljnjem tekstu: DBG). Ukupni uplaćeni temeljni kapital gospodarskog društva Voestalpine Stahlhandel iznosi oko (..)** KM (EUR (..)**) pri čemu udjel gospodarskog subjekta Voestalpine Stahl GmbH iznosi oko (..)**KM (EUR (..)**) dok udjel gospodarskog subjekta DBG iznosi oko (..)** KM (EUR (..)**). Osnovni predmet poslovanja su distribucija valjanih proizvoda (opruge, uzdužno rezane trake, rezani limovi, pojačani limovi itd) i dugačkih proizvoda (čelični konopci, formirane cijevi, čelični profili male težine). Gospodarski subjekt Voestalpine Stahlhandel djeluje u segmentu industrije građevinarstva, mašinske i automobilske industrije nudeći kompletan asortiman proizvoda od čelika. Gospodarski subjekt Voestalpine Stahlhandel zajedno sa svojim podružnicama isključivo obavlja poslove distribucije i prodaje proizvoda od čelika na tržištu Bosne i Hercegovine i vodeći je u distribuciji čelika i proizvoda od čelika u Republici Austriji, a aktivan je u centralnoj i istočnoj Europi. Gospodarski subjekt Voestalpine Stahlhandel posjeduje maloprodajnu distributivnu mrežu u Republici Austiji, Republici Češkoj, Republici Hrvatskoj, Republici Poljskoj, Republici Rumuniji dok trgovačke urede posjeduje u Republici Mađarskoj, Republici Slovačkoj i Republici Sloveniji. Prema strukturi asortimana proizvoda koji se plasiraju gospodarski subjekt Zlomrex i gospodarski subjekt Voestalpine Stahlhandel na svjetskom tržištu se preklapaju samo na polju distribucije proizvoda od čelika. Supsidijarna društva Voestalpine Stahlhandel u Bosni i Hercegovini Gospodarski subjekt Voestalpine Stahlhandel je 100,0% vlasnik gospodarskog društva Veting voestalpine d.o.o. za proizvodnju i trgovinu, Velika Novaka bb, Varaždin, Republika Hrvatska (u daljnjem tekstu: Veting HR), dok je gospodarski subjekt Veting HR 100% vlasnik gospodarskog društva Veting voestalpine Stahlhandel d.o.o. za proizvodnju i trgovinu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: Veting SA). Na tržištu Bosne i Hercegovine gospodarski subjekt Voestalpine Stahlhandel distribuira samo proizvode od čelika. 3.Analiza mjerodavnog tržišta Prema podacima iz Prijave i dostavljene dokumentacije obujam distribucije proizvoda od čelika na mjerodavnom tržištu Bosne i Hercegovine iznosi oko 60.000 do 80.000 tona godišnje. Gospodarski subjekt Voestalpine Stahlhandel distribuciju na tržištu Bosne i Hercegovine uglavnom vrši preko svoga povezanog gospodarskog društva Veting SA, a proizvode nabavlja u najvećoj mjeri od gospodarskog subjekta Veting HR, koristeći i druge raspoložive izvore. Gospodarski subjekt Voestalpine Stahlhandel distribuciju proizvoda kupcima u Bosni i Hercegovini vrši i putem gospodarskog subjekta Veting HR, što je posljedica činjenice da su neki kupci iz Bosne i Hercegovine zemljopisno bliže locirani gospodarskom subjektu Veting HR. Gospodarski subjekt Voestalpine Stahlhandel GmbH preko svojih povezanih gospodarskih društava Veting HR i Veting SA, koji su aktivni na mjerodavnom tržištu Bosne i Hercegovine, godišnje distribuira oko 8.000 tona proizvoda od čelika (od gospodarskog subjekta Veting HR uvezeno 3.700 tona i plasirano preko gospodarskog subjekta Vetinga SA, a 4.300 tona gopsodarski subjekt Veting HR je izravno plasirao na tržište Bosne i Hercegovine). Gospodarski subjekt Voestalpine Stahlhandel na tržištu Bosne i Hercegovine ne koristi bilo koju drugu vrstu distributivne ili prodajne mreže. Člankom 3. Zakona, odnosno čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta prilikom analize mjerodavnog tržišta sudionika predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da mjerodavno tržište proizvoda čini distribucija i prodaja proizvoda od čelika koje gospodarski subjekt Voestalpine Stahlhandel preko svojih supsidijarnih društava vrši na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. Struktura tržišta i tržišnih udjela gospodarskog subjekta Voestalpine Stahlhandel GmbH (preko supsidijarnih društava) i gospodarskih subjekta konkurenata na mjerodavnom tržištu Bosne i Hercegovine (Tablica 2.): Tablica 2. Gospodarski subjekti Tržišni udio (%) Mittal Steel 25,0% Intermerkur 15,0% LIM Prod ucts 10,0-15,0% BH Rex 10,0% Voestalpine 10,0-15,0% Trea sury 10,0% Ostali 10,0-15,0% UKUPNO 100,0% Udjel gospodarskog subjekta Voestalpine Stahlhandel GmbH (preko supsidijarnih društava) na mjerodavnom tržištu u Bosni i Hercegovini iznosi između 10,0-15,0% (Tablica 2.). 4.Procjena koncentracije Konkurencijsko vijeće, nakon procjene i analize podataka i utvrđenih činjenica u postupku donošenja predmetnog Rješenja je ocijenilo da provedba predmetne koncentracije ne vodi horizontalnom preklapanju sudionika koncentracije, s obzirom da gospodarski subjekt Zlomrex ne djeluje u Bosni i Hercegovini, te da će tržišni udjeli gospodarskog subjekta Voestalpine Stahlhandel ostati nepromijenjeni i da navedena koncentracija neće proizvesti promjenu tržišnih pozicija na mjerodavnom tržištu. Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da koncentracija predmetnih gospodarskih subjekata ne spriječava, ograničava niti narušava tržišnu konkurenciju na mjerodavnom tržištu (Tablica 2.) distribucije proizvoda od čelika u Bosni i Hercegovini te je odlučilo kao u izreci ovoga Rješenja. Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3555 Administrativna pristojba Na ovo Rješenje podnositelj Prijave, sukladno članku 2. tarifni broj 107. stavak (1) točka d) 1) Odluke o administartivnim pristojbama u svezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) obvezan je platiti administrativnu pristojbu u iznosu od 2.500,00 KM u korist Proračuna institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog Rješenja nije dozvoljen priziv. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema ovoga Rješenja odnosno od dana njegove objave. Broj 01-05-26-024-9-II/06 5. travnja 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, v. r. Na osnovu člana 25. stav (1) pod e), člana 42. tačka d) u vezi sa čl. 12., 14., 16. i 18., te u skladu sa članom 24. stav (2) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05) i člana 193. stav (2) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02), po Prijavi namjere koncentracije između privrednog subjekta Zlomrex A.S.., Zielona 26, 42-360 Poraj, Republika Poqska, zastupanog po Seadu Miqkoviću advokatu, Fra Anđela Zvizdovića 1, Sarajevo, i privrednog subjekta Voestalpine Stahlhandel GmbH, Linz, Republika Austrija, zaprimljenu pod brojem 01-05-26-024-II/06 dana 28.12.2006. godine, Konkurencijski savjet, na 43. (četrde settrećoj) sjednici održanoj 05. aprila 2007. godine, je donio RJEŠEWE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja će nastati na tržištu proizvoda od čelika u Bosni i Hercegovini kupovinom od strane privrednog subjekta Zlomrex A.S., Zielona 26, 42-360 Poraj, Republika Poqska većine dionica privrednog subjekta Voestalpine Stahlhandel GmbH, Linz, Republika Austrija. 2.Ovo Rješenje o koncentraciji upisuje se u Registar koncentracija. 3.Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u Službenom glasniku BiH, službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEWE Privredni subjekt Zlomrex A.S., Ul. Zielona br. 26, 42-360 Poraj, Republika Poqska, putem ovlaštenog punomoćnika advokata Seada Miqkovića, Fra Anđela Zvizdovića 1, Sarajevo (u daqnjem tekstu: podnosilac Prijave ili Zlomrex) je dostavio Konkurencijskom savjetu Prijavu namjere koncentracije (u daqnjem tekstu: Prijava), dana 28.12.2006. godine, kojom podnosilac Prijave namjerava kupiti većinu dionica privrednog subjekta Voestalpine Stahlhandel GmbH, Linz, Republika Austrija (u daqnjem tekstu: Voestalpine Stahlhandel). Podnosilac Prijave Konkurencijskom savjetu je dostavio dopune dana 09.01.2007. godine i dana 30.01.2007. godine. Uvidom u dostavljenu Prijavu Konkurencijski savjet je utvrdio da ista nije potpuna, u smislu člana 30. Zakona o konkurenciji (u daqnjem tekstu: Zakon), te je u skladu sa članom 31. Zakona zatražio dopunu dana 02.02.2007. godine, nakon čega je ista dopunjena dopisima dana 12.02.2007. godine i dana 14.02.2007. godine. Konkurencijski savjet je podnosiocu Prijave izdao Potvrdu o urednoj i kompletnoj dokumentaciju, u smislu člana 30. stav (3) Zakona, dana 12.03.2007. godine broj 01-05-026-024-7-II/06. Predmetna Prijava je proizašla kao obaveza, u smislu člana 14. stav (1) tačka a) Zakona, jer je ukupan ostvareni godišwi prihod privrednog subjekta Zlomrex i privrednog subjekta Voestalpine Stahlhandel na svjetskom tržištu iznosio preko 100.000.000,00 KM, po završnom računu za 2005. godini (u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji). Ukupan godišwi prihod učesnika koncentracije, na dan 31.12.2005. godine, iznosi: Tabela 1. Ukupan prihod (KM) Zlomrex Voestalpine Stahlhandel GmbH Svijet (..)** 2 (..)** Bosna i Hercegovina - (..)** U Prijavi je navedeno da je nadležno tijelo za konkurenciju Savezne Republike Wemačke - Bundeskartellamt odobrilo predmetnu koncentraciju dana 18.01.2007. godine, kao i Savezna agencija za konkurenciju Republike Austrije Odlukom dana 09.02.2007. godine za tržište Republike Austrije. Konkurencijski savjet analizom podataka iz Prijave i dostavljene dokumentacije, kao i procjena pozitivnih i negativnih efekata predmetne koncentracije, u smislu člana 17. Zakona, primjenjujući odredbe Zakona, Odluke o načinu podnošewa prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 95/06), te Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) je utvrdio sljedeće: 1.Pravni osnov i oblik koncentracije Pravni osnov predmene koncentracije je Ugovor o kupovini, potpisan dana 20. decembra 2006. godine, u Beču, Republika Austrija od privrednog subjekta Zlomrex i privrednog subjekta Voestalpine Stahlhandel, po kojem privredni subjekt Zlomrex stiče većinsko vlasničko učešće od 74,9% u privrednom subjektu Voestalpine Stahlhandel, a u roku od dvije godine nakon okončawa ove transakcije ima pravo kupovine i ostatka od 25,1% vlasničkog učešća. Predmetnim ugovorom privredni subjekt Zlomrex se obavezao da neće značajno uticati na korporativne promjene u privrednom subjektu Voestalpine Stahlhandel tokom dvogodišnjeg perioda, ukoliko vlasnik mawinskog učešća privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel ne bude saglasna sa takvom promjenom. 2.Učesnici koncentracije Privredni subjekt Zlomrex Privredni subjekt Zlomreks A.S., Ul. Zielona broj 26, 42-360 Poraj, Republika Poqska je dioničko društvo, registrovano dana 29.06.2004. godine. Privredni subjekt Zlomrex je krovno privredno društvo Zlomrex Grupe. Unutar Zlomrex Grupe privredni subjekt Zlomrex koordinira aktivnosti individualnih privrednih društava, naročito u oblasti zajedničke politike investirawa privrednog subjekta Zlomrex-a, koji ne posjeduje vlastitu proizvodnju. Aktivnosti privrednog subjekta Zlomrex su fokusirane na Republiku Poqsku, a u manje značajan je izvoz u svrhu prodaje u susjedne države Republiku Češku, Saveznu Republiku Wemačku, Republiku Italiju, Republiku Mađarsku, Kraljevinu Belgiju, Republiku Slovačku, Republiku Austriju, Dansku, Republiku Litvaniju i Kraljevinu Holandiju. Osnovni predmet poslovawa privrednog subjekta Zlomrex je nabavka i prodaja starog čelika i neželjeznog otpada, prodaja na veliko otopljenih ruda i neželjeznih metalnih proizvoda, proizvodwa metalnih proizvoda od čelika, neželjeznih metala i neželjeznog otpada metala, te recikliranje otpada. Broj 35 – Stranica 3556 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. 1 Rješenje je objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. 2 (..)** - Podaci predstavljaju poslovnu tajnu Na svjetskom tržištu, privredni subjekt Zlomrex i njegova povezana privredna društva posluju na tržištu trgovine otpadnim željezom (Zlomrex, AB Stahl AG), proizvodnje ljevanih proizvoda (Ferrostal Labedy Sp. z o.o., HSW - Huta Stali Jakošciowych SA, ZW - Walcownia Bruzdowa Sp. z o.o., Odlewnia Metali Szopienice Sp. Z.o.o.), te recikliranje otpada (Nowa Jakošć - Organizacja Odzysku S.A.). Supsidijarna društva privrednog subjekta ZLOMREX u Bosni i Hercegovini Privredni subjekt Zlomrex nema povezanih privrednih društava u Bosni i Hercegovini niti prodaje svoje proizvoda na tržištu Bosne i Hercegovine. Privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel Privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel GmbH, Lunzerstraße broj 105, 4021 Linz, Republika Austrija je privredno društvo sa ograničenom odgovornošću registrovano dana 05.06.1997. godine. Vlasničku strukturu privrednog društva Voestalpine Stahlhandel čine privredni subjekt Voestalpine Stahl GmbH i privredni subjekt Donauländische Baugesellschaft m.b.H. (u daqnjem tekstu: DBG). Ukupni uplaćeni osnovni kapital privrednog društva Voestalpine Stahlhandel iznosi oko (..)**KM (EVRO (..)**) pri čemu udio privrednog subjekta Voestalpine Stahl GmbH iznosi oko (..)**KM (EVRO (..)**) dok udio privrednog subjekta DBG iznosi oko (..)** KM (EVRO (..)**). Osnovni predmet poslovawa su distribucija valjanih proizvoda (opruge, uzdužno rezane trake, rezani limovi, pojačani limovi itd) i dugačkih proizvoda (čelični konopi, formirane cijevi, čelični profili male težine). Privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel djeluje u segmentu industrije građevinarstva, mašinske i automobilske industrije nudeći kompletan asortiman proizvoda od čelika. Privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel zajedno sa svojim podružnicama iskqučivo obavlja poslove distribucije i prodaje proizvoda od čelika na tržištu Bosne i Hercegovine i vodeći je u distribuciji čelika i proizvoda od čelika u Republici Austriji, a aktivan je u centralnoj i istočnoj Europi. Privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel posjeduje maloprodajnu distributivnu mrežu u Republici Austiji, Republici Češkoj, Republici Hrvatskoj, Republici Poqskoj, Republici Rumuniji dok trgovačke kancelarije posjeduje u Republici Mađarskoj, Republici Slovačkoj i Republici Sloveniji. Prema strukturi asortimana proizvoda koji se plasiraju privredni subjekt Zlomrex i privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel na svjetskom tržištu se preklapaju samo na poqu distribucije proizvoda od čelika. Supsidijarna društva Voestalpine Stahlhandel u Bosni i Hercegovini Privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel je 100,0% vlasnik privrednog društva Veting voestalpine d.o.o. za proizvodnju i trgovinu, Velika Novaka bb, Varaždin, Republika Hrvatska (u daqnjem tekstu: Veting HR), dok je privredni subjekt Veting HR 100% vlasnik privrednog društva Veting voestalpine Stahlhandel d.o.o. za proizvodnju i trgovinu, Sarajevo (u daqnjem tekstu: Veting SA), Bosna i Hercegovina. Na tržištu Bosne i Hercegovine privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel distribuiše samo proizvode od čelika. 3.Analiza relevantnog tržišta Prema podacima iz Prijave i dostavljene dokumentacije obim distribucije proizvoda od čelika na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine iznosi oko 60.000 do 80.000 tona godišnje. Privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel distribuciju na tržištu Bosne i Hercegovine uglavnom vrši putem svog povezanog privrednog društva Veting SA, a proizvode nabavlja u najvećoj mjeri od privrednog subjekta Veting HR, a koristi i druge raspoložive izvore. Privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel distribuciju proizvoda kupcima u Bosni i Hercegovini vrši i putem privrednog subjekta Veting HR, što je posljedica činjenice da su neki kupci iz Bosne i Hercegovine geografski bliže locirani privrednom subjektu Veting HR. Privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel GmbH putem svojih povezanih privrednih društava Veting HR i Veting SA, koji su aktivni na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine, godišnje distribuiše oko 8.000 tona proizvoda od čelika (od privrednog subjekta Veting HR uvezeno 3.700 tona i plasirano preko privrednog subjekta Veting SA, a 4.300 tona privredni subjekt Veting HR je direktno plasirao na tržište Bosne i Hercegovine). Privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel na tržištu Bosne i Hercegovine ne koristi bilo koju drugu vrstu distributivne ili prodajne mreže. Članom 3. Zakona, odnosno čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta prilikom analize relevantnog tržišta učesnika predmetne koncentracije Konkurencijski savjet je utvrdio da relevantno tržište proizvoda čini distribucija i prodaja proizvoda od čelika koje privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel preko svojih supsidijarnih društava obavlja na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Struktura tržišta i tržišno učešće privrednog subjekta Voestalpine Stahlhandel GmbH (preko supsidijarnih društava) i privrednih subjekta konkurenata na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine (Tabela 2): Tabela 2. Privredni subjekti Tržišno učešće (%) Mittal Steel 25,0% Intermerkur 15,0% LIM Prod ucts 10,0-15,0% BH Rex 10,0% Voestalpine 10,0-15,0% Trea sury 10,0% Ostali 10,0-15,0% UKUPNO 100,0% Učešće privrednog subjekta Voestalpine Stahlhandel GmbH (preko supsidijarnih društava) na relevantnom tržištu u Bosni i Hercegovini iznosi između 10,0-15,0% (Tabela 2.). 4.Procjena koncentracije Konkurencijski savjet, nakon procjene i analize podataka i utvrđenih činjenica u postupku donošewa predmetnog Rješewa je ocijenio da provođenje predmetne koncentracije ne vodi horizontalnom preklapanju učesnika koncentracije, s obzirom da privredni subjekat Zlomrex ne djeluje u Bosni i Hercegovini, te da će tržišna učešća privrednog subjekta Voestalpine Stahlhandel ostati nepromijenjeni i da navedena koncentracija neće proizvesti promjenu tržišnih pozicija na relevantnom tržištu. Konkurencijski savjet je utvrdio da koncentracija predmetnih privrednih subjekata ne spriečava, ograničava niti narušava tržišnu konkurenciju na relevantnom tržištu (Tabela 2.) distribucije proizvoda od čelika u Bosni i Hercegovini, te je odlučio kao u dispozitivu ovog Rješewa. Administrativna taksa Na ovo Rješenje podnosilac Prijave, u skladu s članom 2. tarifni broj 107. stav (1) tačka d) 1) Odluke o administrativnim taksama u vezi sa procesnim radwama pred Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), obavezan je platiti administrativnu taksu u iznosu od 2.500,00 KM u korist Buxeta institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog Rješewa nije dozvoljena žalba. Nezadovoqna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3557 Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema ovog Rješewa, odnosno od dana njegovog objavqivawa. Broj 01-05-26-024-9-II/06 5. aprila 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, s. r. Na osnovu člana 25. stav (1) pod e), člana 42. tačka d) u vezi sa čl. 12., 14., 16. i 18., te u skladu sa članom 24. stav (2) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05) i člana 193. stav (2) Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02), po Prijavi namjere koncentracije između privrednog subjekta Zlomrex A.S., Zielona 26, 42-360 Poraj, Republika Poljska, zastupanog po Seadu Miljkoviću advokatu, Fra Anđela Zvizdovića 1, Sarajevo, i privrednog subjekta Voestalpine Stahlhandel GmbH, Linz, Republika Austrija, zaprimljenu pod brojem 01-05-26-024-II/06 dana 28.12.2006. godine, Konkurencijsko vijeće, na 43. (četrdesettrećoj) sjednici održanoj 5. aprila 2007. godine, je donijelo RJEŠENJE 1 1.Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja će nastati na tržištu proizvoda od čelika u Bosni i Hercegovini kupovinom od strane privrednog subjekta Zlomrex A.S., Zielona 26, 42-360 Poraj, Republika Poljska većine dionica privrednog subjekta Voestalpine Stahlhandel GmbH, Linz, Republika Austrija. 2.Ovo Rješenje o koncentraciji upisuje se u Registar koncentracija. 3.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u Službenom glasniku BiH, službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. OBRAZLOŽEN JE Privredni subjekt Zlomrex A.S., Ul. Zielona br. 26, 42-360 Poraj, Republika Poljska, putem ovlaštenog punomoćnika advokata Seada Miljkovića, Fra Anđela Zvizdovića 1, Sarajevo (u daljnjem tekstu: podnosilac Prijave ili Zlomrex) je dostavio Konkurencijskom vijeću Prijavu namjere koncentracije (u daljnjem tekst: Prijava), dana 28.12.2006. godine, kojom podnositelj Prijave namjerava kupiti većinu dionica privrednog subjekta Voestalpine Stahlhandel GmbH, Linz, Republika Austrija (u daljnjem tekstu: Voestalpine Stahlhandel). Podnosilac Prijave Konkurencijskom vijeću je dostavio dopune dana 09.01.2007. godine i dana 30.01.2007. godine. Uvidom u dostavljenu Prijavu Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da ista nije potpuna, u smislu člana 30. Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon), te je u skladu sa članom 31. Zakona zatražilo dopunu dana 02.02.2007. godine, nakon čega je ista dopunjena dopisima dana 12.02.2007. godine i dana 14.02.2007. godine. Konkurencijsko vijeće je podnosiocu Prijave izdalo Potvrdu o urednoj i kompletnoj dokumentaciju, u smislu člana 30. stav (3) Zakona, dana 12.03.2007. godine broj 01-05-026-024-7-II/06. Predmetna Prijava je proizašla kao obaveza, u smislu člana 14. stav (1) tačka a) Zakona, jer je ukupan ostvareni godišnji prihod privrednog subjekta Zlomrex i privrednog subjekta Voestalpine Stahlhandel na svjetskom tržištu iznosio preko 100.000.000,00 KM, po završnom računu za 2005. godini (u godini koja je prethodila predmetnoj koncentraciji). Ukupan godišnji prihod učesnika koncentracije, na dan 31.12.2005. godine, iznosi: Tabela 1. Ukupan prihod (KM) Zlomrex Voestalpine Stahlhandel GmbH Svijet (..)** 2 (..)** Bosna i Hercegovina - (..)** U Prijavi je navedeno da je nadležno tijelo za konkurenciju Savezne Republike Njemačke - Bundeskartellamt odobrilo predmetnu koncentraciju dana 18.01.2007. godine, kao i Savezna agencija za konkurenciju Republike Austrije Odlukom dana 09.02.2007. godine za tržište Republike Austrije. Konkurencijsko vijeće analizom podataka iz Prijave i dostavljene dokumentacije, kao i procjenom pozitivnih i negativnih efekata predmetne koncentracije, u smislu člana 17. Zakona, primjenjujući odredbe Zakona, Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 95/06) te Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) je utvrdilo sljedeće: 1.Pravni osnov i oblik koncentracije Pravni osnov predmene koncentracije je Ugovor o kupovini, potpisan dana 20. decembra 2006. godine, u Beču, Republika Austrija od privrednog subjekta Zlomrex i privrednog subjekta Voestalpine Stahlhandel, po kojem privredni subjekt Zlomrex stiče većinski vlasnički udio od 74,9% u privrednom subjektu Voestalpine Stahlhandel, a u roku od dvije godine nakon okončanja ove transakcije ima pravo kupovine i ostatka od 25,1% vlasničkog udjela. Predmetnim ugovorom privredni subjekt Zlomrex se obavezao da neće značajno uticati na korporativne promjene u privrednom subjektu Voestalpine Stahlhandel tokom dvogodišnjeg perioda, ukoliko vlasnik manjinskog udjela privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel ne bude saglasan sa takvom promjenom. 2.Učesnici koncentracije Privredni subjekt Zlomrex Privredni subjekt Zlomreks A.S., Ul. Zielona broj 26, 42-360 Poraj, Republika Poljska je dioničko društvo, registrovano dana 29.06.2004. godine. Privredni subjekt Zlomrex je krovno privredno društvo Zlomtex Grupe. Unutar Zlomrex Grupe privredni subjekt Zlomrex koordinira aktivnosti individualnih privrednih društava, naročito u oblasti zajedničke politike investiranja privrednog subjekta Zlomrex, koji ne posjeduje vlastitu proizvodnju. Aktivnosti privrednog subjekta Zlomrex su fokusirane na Republiku Poljsku, a u manje značajan je izvoz u svrhu prodaje u susjedne države Republiku Češku, Saveznu Republiku Njemačku, Republiku Italiju, Republiku Mađarsku, Kraljevinu Belgiju, Republiku Slovačku, Republiku Austriju, Dansku, Republiku Litvaniju i Kraljevinu Holandiju. Osnovni predmet poslovanja privrednog subjekta Zlomreks je nabavka i prodaja starog čelika i neželjeznog otpada, prodaja na veliko otopljenih ruda i neželjeznih metalnih proizvoda, proizvodnja metalnih proizvoda od čelika, neželjeznih metala i neželjeznog otpada metala te recikliranje otpada. Na svjetskom tržištu, privredni subjekt Zlomrex i njegova povezana privredna društva posluju na tržištu trgovine otpadnim željezom (Zlomrex, AB Stahl AG), proizvodnje ljevanih proizvoda (Ferrostal Labedy Sp. z o.o., HSW - Huta Stali Jakošciowych SA, ZW - Walcownia Bruzdowa Sp. z o.o., Odlewnia Metali Szopienice Sp. Z.o.o.) te recikliranja otpada (Nowa Jakošć - Organizacja Odzysku S.A.). Supsidijarna društva privrednog subjekta ZLOMREX u Bosni i Hercegovini Privredni subjekt Zlomrex nema povezanih privrednih društava u Bosni i Hercegovini niti prodaje svoje proizvode na tržištu Bosne i Hercegovine. Privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel Privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel GmbH, Lunzerstraße broj 105, 4021 Linz, Republika Austrija je privredno društvo sa ograničenom odgovornošću registrovano dana 05.06.1997. godine. Vlasničku strukturu privrednog društva Voestalpine Stahlhandel čine privredni subjekt Voestalpine Stahl GmbH i privredni subjekt Donauländische Baugesellschaft m.b.H. (u daljnjem tekstu: DBG). Ukupni uplaćeni osnovni kapital privrednog društva Voestalpine Stahlhandel iznosi oko (..)**KM (EUR (..)**) pri čemu udio privrednog subjekta Voestalpine Broj 35 – Stranica 3558 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. 1 Rješenje je objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 37/07. 2 (..)** - Podaci predstavljaju poslovnu tajnu Stahl GmbH iznosi oko (..)**KM (EUR (..)**) dok udio privrednog subjekta DBG iznosi oko (..)**KM (EUR (..)**). Osnovni predmet poslovanja su distribucija valjanih proizvoda (opruge, uzdužno rezane trake, rezani limovi, pojačani limovi itd) i dugačkih proizvoda (čelični konopci, formirane cijevi, čelični profili male težine). Privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel djeluje u segmentu industrije građevinarstva, mašinske i automobilske industrije nudeći kompletan asortiman proizvoda od čelika. Privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel zajedno sa svojim podružnicama isključivo obavlja poslove distribucije i prodaje proizvoda od čelika na tržištu Bosne i Hercegovine i vodeći je u distribuciji čelika i proizvoda od čelika u Republici Austriji, a aktivan je u centralnoj i istočnoj Europi. Privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel posjeduje maloprodajnu distributivnu mrežu u Republici Austiji, Republici Češkoj, Republici Hrvatskoj, Republici Poljskoj, Republici Rumuniji dok trgovačke urede posjeduje u Republici Mađarskoj, Republici Slovačkoj i Republici Sloveniji. Prema strukturi asortimana proizvoda koji se plasiraju privredni subjekt Zlomrex i privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel na svjetskom tržištu se preklapaju samo na polju distribucije proizvoda od čelika. Supsidijarna društva Voestalpine Stahlhandel u Bosni i Hercegovini Privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel je 100,0% vlasnik privrednog društva Veting voestalpine d.o.o. za proizvodnju i trgovinu, Velika Novaka bb, Varaždin, Republika Hrvatska (u daljnjem tekstu: Veting HR), dok je privredni subjekt Veting HR 100,0% vlasnik privrednog društva Veting voestalpine Stahlhandel d.o.o. za proizvodnju i trgovinu, Sarajevo (u daljnjem tekstu: Veting SA), Bosna i Hercegovina. Na tržištu Bosne i Hercegovine privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel distribuira samo proizvode od čelika. 3.Analiza relevantnog tržišta Prema podacima iz Prijave i dostavljene dokumentacije obim distribucije proizvoda od čelika na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine iznosi oko 60.000 do 80.000 tona godišnje. Privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel distribuciju na tržištu Bosne i Hercegovine uglavnom vrši putem svog povezanog privrednog društva Veting SA, a proizvode nabavlja u najvećoj mjeri od Veting-a HR, a koristi i druge raspoložive izvore. Privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel distribuciju proizvoda kupcima u Bosne i Hercegovine vrši i putem privrednog subjekta Veting HR, što je posljedica činjenice da su neki kupci iz Bosne i Hercegovine geografski bliže locirani privrednom subjektu Veting HR. Privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel GmbH putem svojih povezanih privrednih društava Veting HR i Veting SA, koji su aktivni na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine, godišnje distribuira oko 8.000 tona proizvoda od čelika (od privrednog subjekta Veting HR uvezeno 3.700 tona i plasirano preko privrednog subjekta Vetinga SA, a 4.300 tona privredni subjekt Veting HR je direktno plasirao na tržište Bosne i Hercegovine). Privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel na tržištu Bosne i Hercegovine ne koristi bilo koju drugu vrstu distributivne ili prodajne mreže. Članom 3. Zakona, odnosno čl. 4., 5. i 6. Odluke o utvrdivanju relevantnog tržišta prilikom analize relevantnog tržišta učesnika predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da relevantno tržište proizvoda čini distribucija i prodaja proizvoda od čelika koju privredni subjekt Voestalpine Stahlhandel preko svojih supsidijarnih društava obavlja na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Struktura tržišta i tržišni udjeli privrednog subjekta Voestalpine Stahlhandel GmbH (preko supsidijarnih društava) i privrednih subjekta konkurenata na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine (Tabela 2.): Tabela 2. Privredni subjekti Tržišni udjel (%) Mittal Steel 25,0% Intermerkur 15,0% LIM Prod ucts 10,0-15,0% BH Rex 10,0% Voestalpine 10,0-15,0% Trea sury 10,0% Ostali 10,0-15,0% UKUPNO 100,0% Udjel privrednog subjekta Voestalpine Stahlhandel GmbH (preko supsidijarnih društava) na relevantnom tržištu u Bosni i Hercegovini iznosi 10,0-15,0% (Tabela 2.). 4.Procjena koncentracije Konkurencijsko vijeće, nakon procjene i analize podataka i utvrđenih činjenica u postupku donošenja predmetnog Rješenja je ocijenilo da provedba predmetne koncentracije ne vodi horizontalnom preklapanju učesnika koncentracije, s obzirom da privredni subjekat Zlomrex ne djeluje u Bosni i Hercegovini, te da će tržišni udjeli privrednog subjekta Voestalpine Stahlhandel ostati nepromijenjeni i da navedena koncentracija neće proizvesti promjenu tržišnih pozicija na relevantnom tržištu. Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da koncentracija predmetnih privrednih subjekata ne spriječava, ograničava niti narušava tržišnu konkurenciju na relevantnom tržištu (tabela 2.) distribucije proizvoda od čelika u Bosni i Hercegovini te je odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješenja. Administrativna taksa Na ovo Rješenje podnosilac Prijave, u skladu s članom 2. tarifni broj 107. stav (1) tačka d) 1) Odluke o administartivnim taksama u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), obavezan je platiti administrativnu taksu u iznosu od 2.500,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog Rješenja nije dozvoljena žalba. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema ovog Rješenja odnosno od dana njegovog objavljivanja. Broj 01-05-26-024-9-II/06 5. aprila 2007. godine Sarajevo Predsjednik Gordan Raspudić, s. r. USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE Ustavni je sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudaca u predmetu broj AP 85/06, rješavajući apelaciju VF Komerc d.o.o., na temelju članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 59. stavak 2. alineja 2. i članka 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 60/05), u sastavu: Hatidža Hadžiosmanović, predsjednica Miodrag Simović, dopredsjednik Valerija Galić, dopredsjednica Mato Tadić, sudac Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 15. veljače 2007. godine donio ODLUKU O MERITUMU 1 Odbijaju se kao neutemeljene apelacije VF Komerc d.o.o., podnesene protiv presuda Kantonalnog suda u Zenici broj U-180/05 U-177/05 i U-183/05, sve od 21. studenoga 2005. godine i U-181/05 od 9. prosinca 2005. godine. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3559 1 Odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 38/07. Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine". OBRAZLOŽEN JE I. Uvod 1. VF Komerc d.o.o. (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Amila Eterović, odvjetnica iz Sarajeva, je podnio 18. siječnja 2006. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) apelaciju protiv presuda Kantonalnog suda u Zenici (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) br. U-180/05, U-177/05 i U-183/05, sve od 21. studenoga 2005. godine i broj U-181/05 od 9. prosinca 2005. godine. II. Postupak pred Ustavnim sudom 2. Na temelju članka 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, od Kantonalnog suda i Federalnog ministarstva financija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo financija) je zatraženo 25. siječnja 2006. godine da dostave odgovore na apelaciju. 3. Kantonalni je sud dostavio odgovore na apelacije 7. i 14. veljače 2006. godine. 4. Ministarstvo financija je 6. veljače 2006. godine obavijestilo Ustavni sud da je dopise Ustavnog suda, kojima je tražen odgovor na navode apelacija, uputilo na nadležno postupanje Upravi za neizravno oporezivanje, Banjaluka, budući je ta uprava mjerodavna za provedbu zakonskih propisa o neizravnom oporezivanju. 5. Uprava za neizravno oporezivanje je 22. veljače 2006. godine u predmetu broj AP 88/06 obavijestila Ustavni sud da nije mjerodavna za postupanje po dopisu Ustavnog suda jer se postupak vodi protiv konačnih rješenja Ministarstva financija koja su donesena prije 8. siječnja 2004. godine od kojeg nadnevka je ustanovljena nadležnost Uprave za postupanje u oblasti carinskih dažbina. 6. Na temelju članka 26. stavak 2. Pravila Ustavnog suda, odgovori na apelacije su 8. siječnja 2006. godine dostavljeni apelantu. 7. Obzirom da je apelant Ustavnom sudu dostavio više apelacija iz njegove nadležnosti, koje se odnose na istu činjeničnu i pravnu osnovu, Ustavni je sud, sukladno članku 31. stavak 1. Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju predmeta br. AP 85/06, AP 86/06, AP 87/06 i AP 88/06, u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP 85/06. III. Činjenično stanje 8. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata podastrtih Ustavnom sudu se mogu sumirati na sljedeći način. 9. Rješenjima Carinarnice Zenica br. UP/I-3256/03, UP/I-3253/03 i UP/I-3259/03, sva od 10. prosinca 2003. godine, su odbijeni kao neutemeljeni apelantovi zahtjevi za povratom posebne pristojbe od 10% i posebne takse (prelevmana), a Rješenjem broj UP/I-3257/03 od istog nadnevka je odbijen kao neutemeljen apelantov zahtjev za povratom posebne pristojbe od 10%, naplaćene za robu uvozno ocarinjenu u CI Tešanj tijekom prosinca 1997. godine i siječnja 1998. godine. U obrazloženju rješenja je navedeno da su uvozne carinske deklaracije podnesene 10. i 22. prosinca 1997. godine, odnosno 6. siječnja 1998. godine, a da su zahtjevi za povratom posebne pristojbe podneseni 21. studenoga 2003. godine, dakle poslije isteka roka od godinu dana, te je protekom tog roka apelant izgubio pravo na povrat uplaćenih sredstava. 10. Ministarstvo financija je rješenjima br. 07-UP/II-05- 3537/03, 07-UP/II-05-3534/03, 07-UP/II-05-3540/03 i 07-UP/II-05-3538/03, sva od 22. travnja 2004. godine, odbilo kao neutemeljene apelantove prizive podnesene protiv navedenih rješenja Carinarnice Zenica. 11. Kantonalni je sud presudama br. U-180/05, U-177/05 i U 183/05, sve od 21. studenoga 2005. godine i broj U 181/05 od 9. prosinca 2005. godine, odbio apelantove tužbe izjavljene protiv navedenih drugostupanjskih rješenja tijela uprave. U obrazloženjima ovih presuda je konstatirano da su prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo pravilno postupili kad su na temelju članka 249. Carinskog zakona odbili apelantov zahtjev budući da je rok iz stavka 1. točka 2. tog članka materijalno-pravni, prekluzivni rok čijim protekom stranka gubi pravo na podnošenje zahtjeva za ostvarivanjem određenog materijalnog prava, da se takvi rokovi ne mogu produljivati, te da njihovim propuštanjem stranka gubi pravo, te ukoliko se zahtjev podnese poslije tog roka treba ga odbiti. Obzirom da su u apelantovom slučaju carinske deklaracije podnesene 10. i 22. prosinca 1997. godine, odnosno 6. siječnja 1998. godine, a zahtjevi za povratom posebne pristojbe od 10% i posebne takse podneseni 21. studenoga 2003. godine, znači da su podneseni nakon proteka roka od godinu dana. 12. Sud je dalje konstatirao da nije prijeporno da je "Tešped" Tešanj bio apelantov ovlašteni špediter te je, po mišljenju suda, na temelju članka 835. Zakona o obligacijskim odnosima (u daljnjem tekstu: ZOO) bio ovlašten provesti potrebne carinske radnje u koje spada i podnošenje carinske deklaracije, te isplatiti carinske dažbine na račun naredbodavca. Budući je člankom 232. Carinskog zakona propisano da deklaraciju podnosi osoba na koju glasi prijevozna isprava, osoba na koju su prenijeta prava iz prijevozne isprave i druge osobe za podnošenje deklaracije, u koje spada i špediter, te su osobe odgovorne za pravilnost radnji koje poduzmu ili za nepoduzimanje radnji uz pismeno ovlaštenje ili dispoziciju od carinskog obveznika, u smislu članka 233. st. 1. i 2. Carinskog zakona, a obzirom da ta činjenica nije navodima apelantove tužbe dovedena u pitanje, to je špediter u ime apelanta i mogao podnijeti carinsku deklaraciju, a osobito imajući u vidu postojanje općenite dispozicije čije je postojanje potvrđeno na predmetnim uvoznim carinskim deklaracijama. Sud je zaključio da su neutemeljeni apelantovi navodi da su carinska tijela počinila povredu dostavljanja zbog toga što carinsku deklaraciju nisu dostavili osobno carinskom obvezniku, jer je člankom 242. stavak 2. Carinskog zakona propisano da se prigovor na nalaz carinarnice ne može podnijeti poslije podizanja robe, te da je neutemeljena apelantova tvrdnja da su tijela uprave kao nadnevak podnošenja zahtjeva za povrat trebali uzeti 26. siječanj 2001. godine, jer taj podnesak ne predstavlja zahtjev za pokretanjem upravnog postupka, već podnesak koji je u svezi sa sporom koji je apelant u to vrijeme vodio pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, te Ministarstvo financija -Carinska uprava nije bila u obvezi postupiti sukladno članku 65. stavak 4. Zakona o upravnom postupku (u daljnjem tekstu: ZUP), te je u tom smislu i obavijestila apelanta, dopisom od 29. studenoga 2001. godine, da neće poduzimati nikakve radnje do okončanja postupka pred Kantonalnim sudom primjećujući da taj sud nije stvarno mjerodavan obzirom da se radi o primjeni Carinskog zakona, što podrazumijeva vođenje upravnog a ne sudskog postupka. Bez obzira na ovo obavještenje apelant je tek 21. studenoga 2003. godine pokrenuo upravni postupak za povrat posebne pristojbe i posebne takse. I pod pretpostavkom da se podnesak od 26. siječnja 2001. godine tretira kao zahtjev za povrat pristojbe, on bi bio nepravodoban jer je podnesen po proteku prekluzivnog roka od godinu dana. Sud je također naveo da je u predmetima br. U-180/05, U-177/05 i U-183/05 održao usmenu raspravu 21. studenoga 2005. godine u nazočnosti apelantovog punomoćnika, a u izočnosti uredno pozvane tužene, a da u predmetu broj U-181/05 apelantov zahtjev za traženje i održavanje javne rasprave nije bio opredijeljen, te je odlučivanje u ovom predmetu bilo nejavno primjenom članka 28. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima (u daljnjem tekstu: ZUS). IV. Apelacija a) Navodi iz apelacije 13. Apelant navodi kronologiju događaja vezanu za uvoz robe koji je njegov pravni prednik "Vias" izvršio u prosincu 1997. i siječnju 1998. godine preko špeditera "Tešped", da je CI Tešanj nakon pregleda izvršila obračun ca rine i posebne pristojbe u iznosu od 10%, te predstavniku špediterske kuće izdala obrađene primjerke uvozno-carinskih deklaracija. Apelant smatra da su carinska tijela nepravilno ustvrdila činjenično stanje i pogrešno primijenila materijalno pravo budući su u smislu članka 83. ZUP carinske deklaracije trebali uručiti izravno apelantovom pravnom predniku, a ne špediteru, te rok za povrat više plaćenih ca rina nije mogao početi teći od 10. i 22. prosinca 1997. godine, odnosno 6. siječnja 1998. godine. Budući je apelantu špediter dostavio uvozno-carinske deklaracije 15. srpnja 2000. godine, apelant smatra da je zahtjev za povratom pristojbi od 26. siječnja 2001. godine pravodoban te da se Ministarstvo financija - Carinska uprava Sarajevo, u smislu Broj 35 – Stranica 3560 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. članka 65. stavak 4. ZUP, trebalo proglasiti nenadležnim i poslati zahtjev mjerodavnom tijelu ili je, u smislu članka 67. ZUP, trebalo zatražiti otklanjanje nedostataka u zahtjevima. Apelant navodi da u drugostupanjskom rješenju uopće nisu cijenjeni navodi priziva, da prvostupanjski i drugostupanjski postupci nisu bili javni jer su vođeni bez nazočnosti stranaka što je dovelo do povrede prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) pri čemu se poziva na Odluku Ustavnog suda broj AP 315/03. Apelant smatra da se Ministarstvo financija u drugostupanjskim rješenjima nije moglo pozvati na članak 86. Zakona o carinskoj politici BiH budući se zakon primjenjuje od 1. siječnja 1999. godine, te niti jednom odredbom nije propisana retroaktivna primjena. Apelant smatra da mu je takvim postupanjem suda i upravnih tijela povrijeđeno i pravo na imovinu iz članka II/3.(k)Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, te zabranu diskriminacije iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine. b) Odgovor na apelaciju 14. Kantonalni je sud u odgovoru na navode apelacija istaknuo da apelant nije iskoristio sva pravna sredstva budući je u smislu članka 41. ZUS mogao podnijeti zahtjev za izvanrednim preispitivanjem sudske odluke, što nije učinio, pa je sud predložio da se apelacije odbace kao nedopuštene. Sud je dalje naveo da je, imajući u vidu odredbe članka 6. Europske konvencije u predmetima br. U-180/05, U-177/05 i U-183/05, 21. studenoga 2005. godine održao usmenu raspravu u nazočnosti apelantovog punomoćnika a u izočnosti uredno pozvane tužene, na kojoj je apelant imao mogućnost, a to je i učinio, usmeno obrazložiti tužbu i izjasniti se o svim relevantnim činjenicama koje su od značaja za konkretne predmete. U predmetu broj AP 88/03 sud je naveo da u podnesenoj tužbi u upravnom sporu apelant nije zahtijevao održavanje javne rasprave u smislu članka 28. ZUS, već je u tužbi samo konstatirao stav Ustavnog suda iz obrazloženja Odluke broj AP 315/03, a predložio je da Vrhovni sud Federacije BiH, u čijoj je nadležnosti u momentu podnošenja tužbe bilo rješavanje predmetnog upravnog spora, pribavi spise tuženog i prvostupanjskog tijela, ocijeni navode stranaka i izvedene dokaze te donese presudu. Sud je dalje naveo da su tijela uprave pravilno postupila kad su apelantov zahtjev odbila kao neutemeljen na temelju članka 249. stavak 1. točka 2. Carinskog zakona budući se radi o materijalno-pravnom, prekluzivnom zakonskom roku čijim propuštanjem stranka gubi mogućnost ostvarenja određenog prava. Sud je konstatirao da su činjenični navodi i pravna stajališta iz apelacije identični tužbenim navodima koje je razmatrao sud i svoj stav o tomu iznio u obrazloženju pobijanih presuda. Vezano za navode o povredi prava na zabranu diskriminacije Kantonalni je sud istaknuo da apelant ne pruža nikakve dokaze, niti se prema apelantu postupilo različito od drugih u istoj situaciji te predložio da Ustavni sud apelaciju, ukoliko je ne odbaci, odbije kao neutemeljenu. V. Relevantni propisi 15. Carinski zakon ("Službene novine Federacije BiH" br. 2/95, 9/96, 18/96, 25/97 i 46/00) "Članak 232. stavak 1. (1) Deklaraciju podnosi osoba na koju glasi prijevozna isprava, osoba na koju su prenijeta prava iz prijevozne isprave ili druge osobe ovlaštene za podnošenje deklaracije (podnositelj deklaracije)... Članak 233. st. 1. i 2. (1) Ako su u postupku carinjenja u ime carinskog obveznika pojave druge osobe (špediter i dr.), te su osobe odgovorne za pravilnost radnji koje poduzmu ili za nepoduzimanje radnji. (2) Osobe iz stavka 1. ovog članka moraju imati pismeno ovlaštenje ili dispoziciju od carinskog obveznika... Članak 249. stavak 1. točka 2. (1) Ako se na temelju podataka iz deklaracije, o kojima ovisi obračun ca rine, i iz isprava što su podnesene uz deklaraciju, utvrdi da obračun ca rine ne odgovara stvarnom stanju robe ili ako ca rine budu plaćene u manjoj ili većoj svoti ili ako je ca rina plaćena više puta: 2) podnositelj deklaracije može u roku od godine dana od dana podnošenja deklaracije podnijeti zahtjev carinarnici kod koje je platio carinu da naknadno obračuna carinu, donese rješenje o naplati ili povratu ca rine." Odluka o načinu izmirivanja potraživanja carinskih obveznika za više naplaćene carinske dažbine za 1997. i 1998. godinu ("Službene novine Federacije BiH" broj 48/00) "II Vraćanje više naplaćenih dažbina iz točke I ove odluke utvrđenih rješenjima carinarnica na temelju presude Vrhovnog suda donesenim u upravnim sporovima, vršit će se iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2001. godinu a kojim će se planirati sredstva za sve namjene". Zakon o obligacijskim odnosima ("Službeni list RBiH" br. 2/92, 13/93 i 13/94, te "Službene novine Federacije BiH" broj 29/03) "Članak 835. Ukoliko ugovorom nije drukčije određeno, nalog za otpremu stvari preko granice sadrži obvezu za otpremnika da provede potrebne carinske radnje i isplati carinske dažbine za račun nalogodavca". VI. Dopustivost 16. Sukladno članku VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima prizivnu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu kada ona postanu predmetom spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. 17. Sukladno članku 16. stavak 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi učinkoviti pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem učinkovitom pravnom lijeku kojeg je koristio. 18. U konkretnom slučaju predmet pobijanja apelacijom su presude Kantonalnog suda br. U-180/05, U-177/05 i U-183/05, sve od 21. studenoga 2005. godine i broj U-181/05 od 9. prosinca 2005. godine protiv kojih nema drugih učinkovitih pravnih lijekova mogućih prema zakonu. Potom, pobijane presude Kantonalnog suda br. U-180/05, U-177/05 i U-183/05, sve od 21. studenoga 2005. godine apelant je primio 19. prosinca 2005. godine, a presudu broj U-181/05 od 9. prosinca 2005. godine apelant je primio 21. prosinca 2005. godine, a apelacije su podnesene 18. siječnja 2006. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je propisano člankom 16. stavak 1. Pravila Ustavnog suda. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz članka 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije očevidno (prima fa cie) neutemeljena, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva. 19. Imajući u vidu odredbe članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni je sud ustvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete glede dopustivosti. VI. Meritum 20. Apelant pobija navedene presude tvrdeći da su mu tim presudama povrijeđena prava iz članka II/3.(e) i (k) i članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, te članka 6. stavak 1. i članka 14. Europske konvencije i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. Pravo na pravično suđenje Članak II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: "Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne slobode ovog članka, stavak 2, što uključuje: (...) (e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom." Članak 6. stavak 1. Europske konvencije u relevantnom dijelu glasi: "1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred neovisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. (...)" Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3561 21. U konkretnom slučaju Ustavni sud prvenstveno mora ispitati predstavljaju li postupci koji su okončani pobijanim presudama "spor o građanskim pravima i obvezama", odnosno može li se na njih uopće primijeniti članak 6. stavak 1. Europske konvencije. Treba imati u vidu da je u svojoj dosadašnjoj praksi Ustavni sud zauzeo stajalište da, općenito uzevši, oblast poreznog i carinskog sustava ulazi u okvir javnog prava te je, dakle, izvan djelokruga zaštite garantiranog člankom 6. stavak 1. Europske konvencije 22. U kontekstu navedenog Ustavni sud podsjeća i na svoju praksu prema kojoj, ukoliko rješenje upravnog spora pred sudom može imati za posljedicu poništavanje odluka donesenih u upravnom postupku, taj se postupak mora smatrati cjelinom i kao takav biti predmetom razmatranja pred Ustavnim sudom i ukoliko je taj postupak obuhvaćen apelantovim prizivom (vidi Ustavni sud, odluke br. U 65/02 i AP 870/04 i Europski sud za ljudska prava, Benthem, presudu od 23. listopada 1985. godine, serija A, broj 97, stavak 32), te da je dovoljno "da se na vjerodostojan i uvjerljiv način dokaže postojanje prava prema domaćem zakonu" (vidi presudu Peri scope protiv Francuske od 26. ožujka 1992. godine točka 35, i Ustavni sud, Odluku broj U 46/03 od 23. travnja 2004. godine, objavljenu u "Službenom glasniku BiH" broj 34/04). 23. U svezi s tim, Ustavni sud konstatira da je apelant navedene postupke pokrenuo s ciljem povrata posebne pristojbe i posebne takse naplaćene za uvezenu robu iako za 1997. i 1998. godinu nije propisana posebna naknada niti njezina visina. Iznos isplaćen na ime pristojbe i takse, koji je preciziran u carinskim deklaracijama, neprijeporno predstavlja apelantovu imovinu. Također je razvidno da je spor, koji se javio između apelanta i carinskih tijela, spor oko apelantovog prava na imovinu. Stoga, bez obzira na činjenicu da su o ovom pitanju u prva dva stupnja odlučivala carinska tijela, spor je ekonomske naravi i u djelokrugu je članka 6. stavak 1. Europske konvencije koji je, dakle, primjenjiv u konkretnom predmetu. 24. Povrat navedenih sredstava je tražen na temelju Odluke o načinu izmirivanja potraživanja carinskih obveznika za više naplaćene carinske dažbine za 1997. i 1998. godinu a nakon objave članka u dnevnom tisku da je pred Vrhovnim sudom Federacije BiH pokrenut znatan broj upravnih sporova radi povrata posebne pristojbe. Apelant smatra da je zahtjev za povratom navedenih sredstava podnio 26. siječnja 2001. godine kada je Ministarstvu financija - Carinska uprava Sarajevo dostavio presliku tužbe podnesene 5. rujna 2000. godine Kantonalnom sudu. Budući da su carinska tijela propustila apelantu dostaviti uvozne carinske deklaracije, već mu ih je dostavio špediter 15. srpnja 2000. godine, apelant smatra da su zahtjevi dostavljeni pravodobno. Apelant smatra da je u konkretnom slučaju trebalo primijeniti odredbe ZUP o obveznoj osobnoj dostavi. Iz navedenih razloga apelant smatra da su carinska tijela i sud nepravilno ustvrdili činjenično stanje i pogrešno primijenili materijalno pravo budući je, po vlastitom shvaćanju, zahtjev podnio u roku od godinu dana koji je određen člankom 249. Carinskog zakona. 25. Međutim, Ustavni sud konstatira da su u pobijanim presudama Kantonalnog suda, kao i u odlukama carinskih tijela, navedeni detaljni razlozi koji su rukovodili tijela uprave i sud prigodom donošenja navedenih odluka. Naime u konkretnom se slučaju radi o postupku naplate ca rina i drugih pristojbi koji je reguliran Carinskim zakonom koji je lex specialis u odnosu na ZUP, te se odredbe ZUP kao supsidijarnog zakona primjenjuju isključivo na pitanja koji nisu regulirana posebnim zakonom. 26. U konkretnom su slučaju pobijane odluke prvenstveno utemeljene na odredbi članka 249. stavak 1. točka 2. Carinskog zakona kojim je regulirano da podnositelj deklaracije može u roku od godine dana od dana podnošenja deklaracije podnijeti zahtjev carinarnici kod koje je platio carinu da naknadno obračuna carinu, donese rješenje o naplati ili povratu ca rine. Obzirom na navedeno, te na činjenicu da je uvozna carinska deklaracija u predmetnim slučajevima podnesena 10. i 22. prosinca 1997. godine odnosno 6. siječnja 1998. godine, a da je zahtjev za povratom sredstava kako su ustvrdila carinska tijela i sud podnesen tek 21. studenoga 2003. godine, neprijeporno je da je predmetni zahtjev podnesen po proteku roka za podnošenje zahtjeva za povratom posebne pristojbe. Rok naveden u citiranoj zakonskoj odredbi je prekluzivni rok, te je apelant propuštanjem tog roka izgubio i samo pravo na povrat. Stoga prigodom odlučivanja o zahtjevu podnesenom nakon proteka roka za njegovo podnošenje, tijela uprave nisu ovlaštena ispitivati je li ili nije pravilno obračunata posebna pristojba prigodom podnošenja carinske deklaracije. 27. Dalje, Ustavni sud konstatira da se Kantonalni sud u obrazloženju pobijanih odluka pozvao i na odredbe čl. 232. i 233. Carinskog zakona, te članak 835. ZOO. U svezi s tim, Ustavni sud na temelju podastrte dokumentacije primjećuje da je u konkretnom slučaju podnositelj deklaracije bio špediter koji je kao druga osoba u smislu članka 233. stavak 1. navedenog zakona odgovoran za pravilnost poduzetih radnji odnosno za nepoduzimanje tih radnji, te da je on u smislu stavka 2. navedenog članka imao dispoziciju od carinskog obveznika budući je na svakoj od predmetnih uvoznih carinskih deklaracija konstatirano da špediter ima dispoziciju koja je uložena u UCD 870. Osim navedenog špediter je i na temelju članka 835. ZOO bio obvezan provesti potrebne carinske radnje i isplatiti carinske dažbine za račun nalogodavca, što je također konstatirano na predmetnim carinskim deklaracijama. Ustavni sud dalje primjećuje da apelant ne spori da je špediter ovlašten za poduzimanje navedenih radnji budući u apelaciji navodi da je "špediter u postupku carinjenja postupao samostalno obzirom na ovlasti koje je imao na temelju Ugovora o otpremanju i odredbama čl. 827-838. ZOO". Apelantovi navodi vezani za članak 86. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, koji je između ostalog naveden u drugostupanjskom rješenju, nisu od uticaja na rješavanje konkretne pravne stvari obzirom je apelantov zahtjev za povratom posebne pristojbe i posebne takse odbijen isključivo zbog propuštanja roka iz članka 249. Carinskog zakona. Ustavni sud dalje primjećuje da apelant ne spori da se na navedeni postupak primjenjuje predmetni zakon, ali smatra da je taj zakon, odnosno članak 249, pogrešno primijenjen na konkretnu činjeničnu situaciju. 28. Obzirom da apelant smatra da su carinska tijela i sud nepravilno ustvrdili činjenično stanje i pogrešno primijenili materijalno pravo, Ustavni sud podsjeća da nije mjerodavan vršiti provjeru utvrđenih činjenica i načina na koji su nižestupanjski sudovi protumačili pozitivno-pravne propise, osim ukoliko odluke nižih sudova krše ustavna prava. To će biti slučaj kada odluka redovitog suda ne uključuje ili pogrešno primjenjuje ustavno pravo, kad je primjena pozitivno-pravnih propisa bila očevidno proizvoljna, kad je relevantni zakon sam po sebi neustavan ili kada je došlo do povrede temeljnih procesnih prava, kao što su pravo na pravičan postupak, pravo na pristup sudu, pravo na učinkovit pravni lijek i drugi slučajevi (vidi Ustavni sud, Odluku broj U 29/02, od 27. lipnja 2003. godine, objavljenu u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 31/03). 29. Imajući u vidu navedene činjenice konkretnog slučaja Ustavni sud, sukladno svojoj ranijoj praksi, ne nalazi da je Kantonalni sud u pobijanim presudama proizvoljno primijenio materijalno pravo na način koji bi kršio apelantova ustavna prava (vidi Ustavni sud, Odluku broj U 46/03, objavljenu u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 38/04 od 18. kolovoza 2004. godine). 30. U svezi s navedenim, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi zauzeo stav da u ograničenja glede "ostvarivanja građanskih prava spada i mogućnost prigovora zastare tužbenih zahtjeva" (vidi Ustavni sud, Odluku broj U 49/02 od 28. studenoga 2003. godine, objavljenu u "Službenom glasniku BiH" broj 6/04), da je ovo ograničenje potrebno da bi se osiguralo načelo pravne sigurnosti budući država ima interes zadržati pravne odnose koji su trajali određeno vremensko razdoblje, te da institut zastare treba pozitivno uticati protiv nemarnosti u ostvarivanju prava. Ovo se stajalište temelji i na praksi Europskog suda za ljudska prava prema kojem pri konkretnom reguliranju ovog pitanja, a prije svega određivanja roka zastare, zakonodavac uživa određenu slobodu procjene (vidi Ashingdane protiv Velike Britanije, presuda od 28. svibnja 1985, serija A, broj 93, stavak 57) pri čemu zakonodavac ne smije ovo pitanje tako regulirati da suštinski onemogući ili neopravdano oteža ostvarivanje ovih prava. Broj 35 – Stranica 3562 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. 31. Ustavni sud dalje podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi prigodom rješavanja apelacija u skoro identičnim situacijama kao što je apelantova (vidi Ustavni sud, odluke broj AP 870/04 od 17. veljače 2005. godine i broj AP-14/05 od 23. veljače 2006. godine), a u svezi s povratom naplaćene posebne pristojbe na uvezenu robu, zaključio da su ograničenja koja u konkretnom slučaju propisuju zastarjelost za poduzimanje određenih pravnih radnji predviđena zakonom, da postoji javni interes glede ograničenja prava propisivanjem određenih rokova koji se ogleda u učinkovitom funkcioniranju pravnog sustava i pravnoj sigurnosti, te je Ustavni sud zaključio da su zakonom propisana ograničenja proporcionalna ciljevima koji se žele postići (vidi Ustavni sud, već citirana Odluka broj U 49/02). Navedeni zaključak se analogno može primijeniti i na apelantov slučaj. U konkretnom se slučaju radi o apelantovom propustu da svoje ponašanje prilagodi važećim propisima i u rokovima utvrđenim Carinskim zakonom podnese zahtjev za povratom posebne pristojbe i posebne takse naplaćene za uvezenu robu. Apelant je, dakle, izvan navedenih zakonskih rokova podnio zahtjev za povratom zbog čega su njegov zahtjev odbila tijela uprave i sud kao neutemeljen. Obzirom na navedeno u apelantovom su slučaju tijela uprave i sud pravilno primijenili važeće materijalno-pravne propise. Naime, propisani rok ima prekluzivan karakter budući u slučaju njegovog propuštanja dolazi ne samo do gubitka prava na meritorno odlučivanje o zahtjevu za povratom posebne pristojbe i posebne takse, nego i do gubitka samog prava. Navedeno vremensko ograničenje za podnošenje zahtjeva je uspostavljeno u javnom interesu koji se ogleda u učinkovitom funkcioniranju pravnog sustava i pravnoj sigurnosti. Tijela uprave i sud su ustvrdili da je apelant zahtjev za povratom podnio 21. studenoga 2003. godine, dakle nakon proteka prekluzivnog roka od godinu dana. Premda apelant smatra da je zahtjev za povrat podnio 26. siječnja 2001. godine, to ne bi moglo uticati na drukčiji ishod konkretne pravne stvari budući je krajnji rok do kojeg je apelant mogao podnijeti zahtjeve za povratom posebne pristojbe i posebne takse, u smislu članka 249. stavak 1. točka 2. Carinskog zakona, bio 10. i 22. prosinac 1998. godine, odnosno 6. siječanj 1999. godine. 32. Apelant, dalje, povredu prava na pravično suđenje vidi u činjenici da prvostupanjski kao i drugostupanjski postupci nisu bili javni, odnosno da su vođeni bez nazočnosti stranaka, pri čemu se poziva na Odluku Ustavnog suda broj AP 315/03 prema kojoj ukoliko odluka u upravnom sporu može imati za posljedicu poništenje odluka u upravnom postupku, onda se upravni postupci i upravni spor moraju smatrati cjelinom te javnost raspravljanja mora biti osigurana barem pred jednim od ova tri tijela. U svezi s tim Ustavni sud konstatira da su apelantovi navodi, prema kojim predmetni postupci nisu bili javni, apsolutno neutemeljeni. Naime, u predmetima koji su okončani pobijanim odlukama br. U-180/05, U-177/05 i U-183/05, sve od 21. studenoga 2005. godine pred Kantonalnim su sudom 21. studenoga 2005. godine održane usmene javne rasprave kojima je bio nazočan apelantov punomoćnik, a kojima nije bio nazočan uredno pozvani tuženi. Okolnost da u predmetu koji je okončan pobijanom Presudom broj U-181/05 od 9. prosinca 2005. godine nije održana rasprava, Kantonalni je sud obrazložio činjenicom da apelant nije ni zatražio održavanje javne rasprave u smislu članka 28. ZUS, prema kojemu stranke u sporu mogu samo u tužbi ili odgovoru na tužbu zatražiti da se u predmetu održi javna rasprava. Ustavni sud opaža da je Kantonalni sud u navedenim predmetima odlučivao isključivo o procesnim pitanjima s aspekta prekluzivnog roka propisanog člankom 249. stavak 1. točka 2. Carinskog zakona, odnosno da se sud bavio primjenom materijalnog prava a ne utvrđivanjem činjeničnog stanja (oprečan je slučaj bio u predmetu Ustavnog suda broj AP 315/03), koje među strankama, u dijelu koji se odnosi na nadnevak kada je špediter podnio carinske deklaracije mjerodavnoj carinarnici, a što je u navedenom predmetu od ključnog značaja, nije prijeporno. Obzirom na navedeno neodržavanje javne rasprave u situaciji kad apelant to nije izričito u tužbi ni tražio, te kad su apelantovi stavovi vezani za pravodobnost predmetnog zahtjeva, obzirom na sadržaj priziva protiv prvostupanjskog rješenja i sadržaj tužbe u upravnom sporu već poznati sudu, ne predstavlja propust koji bi ukazivao na povredu prava na pravično suđenje. 33. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da nema kršenja apelantovih prava iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije. Ostali navodi 34. U svjetlu zaključka glede kršenja apelantovih prava iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, Ustavni sud smatra da nije nužno posebice razmatrati ostale navode iz apelacije. VII. Zaključak 35. Ustavni sud zaključuje da nema povrede prava na pravično suđenje jer se apelacija odnosi na nepravilnu primjenu materijalnog prava, a Ustavni sud nije ustvrdio postojanje drugih elemenata koji bi ukazivali da je postupak bio nepravičan. Također, postoji javni interes glede ograničenja prava propisivanjem određenih rokova, koji se ogleda u učinkovitom funkcioniranju pravnog sustava i pravnoj sigurnosti, te propuštanje zakonom predviđenih rokova onemogućuje redovitim sudovima meritorno raspravljanje suštine tužbenog zahtjeva, što nije oprečno zahtjevima iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije. 36. Na temelju članka 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni je sud odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 37. Prema članku VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Hatidža Hadžiosmanović, v. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija u predmetu broj AP 85/06, rješavajući apelaciju VF Komerc d.o.o., na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59 stav 2 alineja 2 i člana 61 st. 1 i 3 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 60/05), u sastavu: Hatixa Haxiosmanović, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Valerija Galić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Seada Palavrić, sudija na sjednici održanoj 15. februara 2007. godine donio je ODLUKU O MERITUM U 1 Odbijaju se kao neosnovane apelacije VF Komerc d.o.o., podnesene protiv presuda Kantonalnog suda u Zenici broj U-180/05 U-177/05 i U-183/05, sve od 21. novembra 2005. godine i U-181/05 od 9. decembra 2005. godine. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine". OBRAZLOŽEWE I. Uvod 1. VF Komerc d.o.o. (u daqnjem tekstu: apelant), kog zastupa Amila Eterović, advokat iz Sarajeva, podnio je 18. januara 2006. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Ustavni sud) apelaciju protiv presuda Kantonalnog suda u Zenici (u daqnjem tekstu: Kantonalni sud) br. U-180/05, U-177/05 i U-183/05, sve od 21. novembra 2005. godine i broj U-181/05 od 9. decembra 2005. godine. II. Postupak pred Ustavnim sudom 2. Na osnovu člana 22 st. 1 i 2 Pravila Ustavnog suda, od Kantonalnog suda i Federalnog ministarstva finansija (u daqnjem tekstu: Ministarstvo finansija) zatraženo je 25. januara 2006. godine da dostave odgovore na apelaciju. Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3563 1 Odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 38/07. 3. Kantonalni sud je dostavio odgovore na apelacije 7. i 14. februara 2006. godine. 4. Ministarstvo finansija je 6. februara 2006. godine obavijestilo Ustavni sud da je dopise Ustavnog suda, kojim je tražen odgovor na navode apelacija, uputilo na nadležno postupanje Upravi za indirektno oporezivanje, Bawa Luka, budući da je ta uprava nadležna za sprovođenje zakonskih propisa o indirektnom oporezivanju. 5. Uprava za indirektno oporezivanje je 22. februara 2006. godine u predmetu broj AP 88/06 obavijestila Ustavni sud da nije nadležna da postupa po dopisu Ustavnog suda jer se postupak vodi protiv konačnih rješewa Ministarstva finansija koja su donesena prije 8. januara 2004. godine od kog datuma je ustanovljena nadležnost Uprave za postupanje u oblasti carinskih dažbina. 6. Na osnovu člana 26 stav 2 Pravila Ustavnog suda, odgovori na apelacije su 8. januara 2006. godine dostavljeni apelantu. 7. S obzirom da je apelant Ustavnom sudu dostavio više apelacija iz njegove nadležnosti, koje se odnose na isti činjenični i pravni osnov, Ustavni sud je, u skladu sa članom 31 stav 1 Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju predmeta br. AP 85/06, AP 86/06, AP 87/06 i AP 88/06, u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP 85/06. III. Činjenično stanje 8. Činjenice predmeta koje proizilaze iz apelantovih navoda i dokumenata koji su predočeni Ustavnom sudu mogu da se sumiraju na sljedeći način. 9. Rješewima Carinarnice Zenica br. UP/I-3256/03, UP/I-3253/03 i UP/I-3259/03, sva od 10. decembra 2003. godine, odbijeni su kao neosnovani apelantovi zahtjevi za povraćaj posebne pristojbe od 10% i posebne takse (prelevmana), a Rješenjem broj UP/I-3257/03 od istog datuma odbijen je kao neosnovan apelantov zahtjev za povraćaj posebne pristojbe od 10%, naplaćene za robu uvozno ocarinjenu u CI Tešaw u toku decembra 1997. godine i januara 1998. godine. U obrazloženju rješewa navedeno je da su uvozne carinske deklaracije podnesene 10. i 22. decembra 1997. godine, odnosno 6. januara 1998. godine, a da su zahtjevi za povraćaj posebne pristojbe podneseni 21. novembra 2003. godine, dakle poslije isteka roka od godinu dana, te je protekom tog roka apelant izgubio pravo na povraćaj uplaćenih sredstava. 10. Ministarstvo finansija je rješewima b r. 07-UP/II-05-3537/03, 07-UP/II-05-3534/03, 07-UP/II-05-3540/03 i 07-UP/II-05-3538/03, sva od 22. aprila 2004. godine, odbilo kao neosnovane apelantove žalbe podnesene protiv navedenih rješewa Carinarnice Zenica. 11. Kantonalni sud je presudama br. U-180/05, U-177/05 i U 183/05, sve od 21. novembra 2005. godine i broj U 181/05 od 9. decembra 2005. godine, odbio apelantove tužbe izrečene protiv navedenih drugostepenih rješewa organa uprave. U obrazložewima ovih presuda je konstatovano da su prvostepeni i drugostepeni or gan pravilno postupili kad su na osnovu člana 249 Carinskog zakona odbili apelantov zahtjev budući da je rok iz stava 1 tačka 2 tog člana materijalno-pravni, prekluzivni rok čijim protekom stranka gubi pravo na podnošenje zahtjeva za ostvarivanje određenog materijalnog prava, da takvi rokovi ne mogu da se produžavaju, te da wihovim propuštanjem stranka gubi pravo, te ukoliko se zahtjev podnese poslije tog roka treba ga odbiti. S obzirom da su u apelantovom slučaju carinske deklaracije podnesene 10. i 22. decembra 1997. godine, odnosno 6. januara 1998. godine, a zahtjevi za povraćaj posebne pristojbe od 10% i posebne takse podneseni 21. novembra 2003. godine, znači da su podneseni nakon protoka roka od godinu dana. 12. Sud je dalje konstatovao da nije sporno da je "Tešped" Tešaw bio apelantov ovlašćeni špediter te je, po mišljenju suda, na osnovu člana 835 Zakona o obligacionim odnosima (u daqnjem tekstu: ZOO) bio ovlašćen da sprovede potrebne carinske radnje u koje spada i podnošenje carinske deklaracije, te da isplati carinske dažbine na račun naredbodavca. Budući da je članom 232 Carinskog zakona propisano da deklaraciju podnosi lice na koje glasi prevozna isprava, lice na koje su prenesena prava iz prevozne isprave i druga lica za podnošenje deklaracije, u koje spada i špediter, ta su lica odgovorna za pravilnost radwi koje preduzmu ili onih koje ne preduzmu, uz pismeno ovlašćenje ili dispoziciju od carinskog obveznika, u smislu člana 233 st. 1 i 2 Carinskog zakona, a s obzirom da ta činjenica nije navodima apelantove tužbe dovedena u pitanje, to je špediter u ime apelanta i mogao da podnese carinsku deklaraciju, a posebno imajući u vidu da postoji generalna dispozicija čije postojanje je potvrđeno na predmetnim uvoznim carinskim deklaracijama. Sud je zakqučio da su neosnovani apelantovi navodi da su carinski organi počinili povredu dostavljanja zbog toga što carinsku deklaraciju nisu dostavili lično carinskom obvezniku, jer je članom 242 stav 2 Carinskog zakona propisano da prigovor na nalaz carinarnice ne može da se podnese poslije podizawa robe, te da je neosnovana apelantova tvrdwa da su organi uprave kao da tum podnošewa zahtjeva za povraćaj trebali da uzmu 26. januar 2001. godine, jer taj podnesak ne predstavlja zahtjev za pokretanje upravnog postupka, već podnesak koji je u vezi sa sporom koji je apelant u to vrijeme vodio pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, te Ministarstvo finansija - Carinska uprava nije bila u obavezi da postupi u skladu sa članom 65 stav 4 Zakona o upravnom postupku (u daqnjem tekstu: ZUP), te je u tom smislu i obavijestila apelanta, dopisom od 29. novembra 2001. godine, da neće preduzimati nikakve radnje dok se ne okonča postupak pred Kantonalnim sudom primjećujući da taj sud nije stvarno nadležan s obzirom da se radi o primjeni Carinskog zakona, što podrazumijeva vođenje upravnog a ne sudskog postupka. Bez obzira na ovo obavještenje apelant je tek 21. novembra 2003. godine pokrenuo upravni postupak za povraćaj posebne pristojbe i posebne takse. I pod pretpostavkom da se podnesak od 26. januara 2001. godine tretira kao zahtjev za povraćaj pristojbe, on bi bio neblagovremen jer je podnesen po protoku prekluzivnog roka od godinu dana. Sud je takođe naveo da je u predmetima br. U-180/05, U-177/05 i U-183/05 održao usmenu raspravu 21. novembra 2005. godine u prisustvu apelantovog punomoćnika, a u odsutnosti uredno pozvane tužene, a da u predmetu broj U-181/05 apelantov zahtjev za traženje i održavanje javne rasprave nije bio opredijeljen, te je odlučivanje u ovom predmetu bilo nejavno primjenom člana 28 stav 1 Zakona o upravnim sporovima (u daqnjem tekstu: ZUS). IV. Apelacija a) Navodi iz apelacije 13. Apelant navodi hronologiju događaja vezanu za uvoz robe koji je njegov pravni prednik "Vias" izvršio u decembru 1997. i januaru 1998. godine preko špeditera "Tešped", da je CI Tešaw nakon pregleda izvršila obračun ca rine i posebne pristojbe u iznosu od 10%, te predstavniku špediterske kuće izdala obrađene primjerke uvozno-carinskih deklaracija. Apelant smatra da su carinski organi nepravilno utvrdili činjenično stanje i pogrešno primijenili materijalno pravo budući da su u smislu člana 83 ZUP carinske deklaracije trebali da uruče direktno apelantovom pravnom predniku, a ne špediteru, te rok za povraćaj više plaćenih ca rina nije mogao da počne da teče od 10. i 22. decembra 1997. godine, odnosno 6. januara 1998. godine. Budući da je apelantu špediter dostavio uvozno-carinske deklaracije 15. jula 2000. godine, apelant smatra da je zahtjev za povraćaj pristojbi od 26. januara 2001. godine blagovremen te da je Ministarstvo finansija - Carinska uprava Sarajevo, u smislu člana 65 stav 4 ZUP, trebalo da se proglasi nenadležnim i da pošalje zahtjev nadležnom organu ili je, u smislu člana 67 ZUP, trebalo da zatraži da se otklone nedostaci u zahtjevima. Apelant navodi da u drugostepenom rješenju uopšte nisu cijenjeni navodi žalbe, da prvostepeni i drugostepeni postupci nisu bili javni jer su vođeni bez prisustva stranaka što je dovelo do povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu qudskih prava i osnovnih sloboda (u daqnjem tekstu: Evropska konvencija) pri čemu se poziva na Odluku Ustavnog suda broj AP 315/03. Apelant smatra da Ministarstvo finansija u drugostepenim rješewima nije moglo da se pozove na član 86 Zakona o carinskoj politici BiH budući da se zakon primjenjuje od 1. januara 1999. godine, te niti jednom odredbom Broj 35 – Stranica 3564 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. nije propisana retroaktivna primjena. Apelant smatra da mu je takvim postupanjem suda i upravnih organa povrijeđeno i pravo na imovinu iz člana II/3k)Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te zabranu diskriminacije iz člana II/4 Ustava Bosne i Hercegovine. b) Odgovor na apelaciju 14. Kantonalni sud je u odgovoru na navode apelacija istakao da apelant nije iskoristio sva pravna sredstva budući da je u smislu člana 41 ZUS mogao da podnese zahtjev da se vanredno preispita sudska odluka, što nije učinio, pa je sud predložio da se apelacije odbace kao nedopuštene. Sud je dalje naveo da je, imajući u vidu odredbe člana 6 Evropske konvencije u predmetima br. U-180/05, U-177/05 i U-183/05, 21. novembra 2005. godine održao usmenu raspravu u prisustvu apelantovog punomoćnika a u odsutnosti uredno pozvane tužene, na kojoj je apelant imao mogućnost, a to je i učinio, da usmeno obrazloži tužbu i da se izjasni o svim relevantnim činjenicama koje su od značaja za konkretne predmete. U predmetu broj AP 88/03 sud je naveo da u podnesenoj tužbi u upravnom sporu apelant nije zahtijevao da se održi javna rasprava u smislu člana 28 ZUS, već je u tužbi samo konstatovao stav Ustavnog suda iz obrazložewa Odluke broj AP 315/03, a predložio je da Vrhovni sud Federacije BiH, u čijoj nadležnosti je u momentu podnošewa tužbe bilo rješavanje predmetnog upravnog spora, pribavi spise tuženog i prvostepenog organa, ocijeni navode stranaka i izvedene dokaze te donese presudu. Sud je dalje naveo da su organi uprave pravilno postupili kad su apelantov zahtjev odbili kao neosnovan na osnovu člana 249 stav 1 tačka 2 Carinskog zakona budući da se radi o materijalno-pravnom, prekluzivnom zakonskom roku čijim propuštanjem stranka gubi mogućnost da ostvari određeno pravo. Sud je konstatovao da su činjenični navodi i pravna stanovišta iz apelacije identični tužbenim navodima koje je razmatrao sud i svoj stav o tome iznio u obrazloženju osporenih presuda. Vezano za navode o povredi prava na zabranu diskriminacije Kantonalni sud je istakao da apelant ne pruža nikakve dokaze, niti se prema apelantu postupilo različito od drugih u istoj situaciji te predložio da Ustavni sud apelaciju, ukoliko je ne odbaci, odbije kao neosnovanu. V. Relevantni propisi 15. Carinski zakon ("Službene novine Federacije BiH" br. 2/95, 9/96, 18/96, 25/97 i 46/00) "Član 232 stav 1 (1) Deklaraciju podnosi lice na koje glasi prevozna isprava, lice na koje su prenesena prava iz prevozne isprave ili druga lica ovlašćena za podnošenje deklaracije (podnosilac deklaracije)... Član 233 st. 1 i 2 (1) Ako su u postupku carinjenja u ime carinskog obveznika pojave druga lica (špediter i dr.), ta su lica odgovorna za pravilnost radwi koje preduzmu ili za nepreduzimanje radwi. (2) Lica iz stava 1 ovog člana moraju da imaju pismeno ovlašćenje ili dispoziciju od carinskog obveznika... Član 249 stav 1 tačka 2 (1) Ako se na osnovu podataka iz deklaracije, od kojih zavisi obračun ca rine, i iz isprava što su podnesene uz deklaraciju, utvrdi da obračun ca rine ne odgovara stvarnom stanju robe ili ako ca rine budu plaćene u mawoj ili većoj svoti ili ako je ca rina plaćena više puta: 2) podnosilac deklaracije može u roku od godine dana od dana podnošewa deklaracije da podnese zahtjev carinarnici kod koje je platio carinu da naknadno obračuna carinu, donese rješenje o naplati ili povraćaju ca rine." Odluka o načinu izmirivawa potraživawa carinskih obveznika za više naplaćene carinske dažbine za 1997. i 1998. godinu ("Službene novine Federacije BiH" broj 48/00) "II Vraćanje više naplaćenih dažbina iz tačke I ove odluke utvrđenih rješewima carinarnica na osnovu presude Vrhovnog suda donesenim u upravnim sporovima, vršiće se iz Buxeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2001. godinu a kojim će se planirati sredstva za sve namjene". Zakon o obligacionim odnosima ("Službeni list RBiH" br. 2/92, 13/93 i 13/94, te "Službene novine Federacije BiH" broj 29/03) "Član 835 Ukoliko ugovorom nije drugačije određeno, nalog za otpremu stvari preko granice sadrži obavezu za otpremnika da sprovede potrebne carinske radnje i isplati carinske dažbine za račun nalogodavca". VI. Dopustivost 16. U skladu sa članom VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitawima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kog suda u Bosni i Hercegovini. 17. U skladu sa članom 16 stav 1 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može da razmatra apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se wome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući shodno zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio. 18. U konkretnom slučaju predmet osporavawa apelacijom su presude Kantonalnog suda br. U-180/05, U-177/05 i U-183/05, sve od 21. novembra 2005. godine i broj U-181/05 od 9. decembra 2005. godine protiv kojih nema drugih djelotvornih pravnih lijekova mogućih shodno zakonu. Zatim, osporene presude Kantonalnog suda br. U-180/05, U-177/05 i U-183/05, sve od 21. novembra 2005. godine apelant je primio 19. decembra 2005. godine, a presudu broj U-181/05 od 9. decembra 2005. godine apelant je primio 21. decembra 2005. godine, a apelacije su podnesene 18. januara 2006. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je propisano članom 16 stav 1 Pravila Ustavnog suda. Na kraju, apelacija ispuwava i uslove iz člana 16 st. 2 i 4 Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima fa cie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kog apelacija nije dopustiva. 19. Imajući u vidu odredbe člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16 st. 1, 2 i 4 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispuwava uslove u pogledu dopustivosti. VI. Meritum 20. Apelant osporava navedene presude tvrdeći da su mu tim presudama povrijeđena prava iz člana II/3e) i k) i člana II/4 Ustava Bosne i Hercegovine, te člana 6 stav 1 i člana 14 Evropske konvencije i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Pravo na pravično suđenje Član II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: "Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju qudska prava i osnovne slobode iz stava 2 ovog člana, a ona obuhvataju: (...) e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom." Član 6 stav 1 Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi: "1. Prilikom utvrđivawa građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. (...)" 21. U konkretnom slučaju Ustavni sud prevashodno mora da ispita da li postupci koji su okončani osporenim presudama predstavljaju "spor o građanskim pravima i obavezama", odnosno da li na wih uopšte može da se primijeni član 6 stav 1 Evropske konvencije. Treba da se ima u vidu da je u svojoj dosadašwoj praksi Ustavni sud zauzeo stanovište da, generalno uzevši, oblast poreskog i carinskog sistema ulazi u okvir javnog prava te je, dakle, izvan djelokruga zaštite garantovanog članom 6 stav 1 Evropske konvencije 22. U kontekstu navedenog Ustavni sud podsjeća i na svoju praksu shodno kojoj, ukoliko rješenje upravnog spora pred sudom može da ima za posljedicu poništavanje odluka donesenih u upravnom postupku, taj postupak mora da se smatra Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3565 cjelinom i da kao takav bude predmet razmatrawa pred Ustavnim sudom i ukoliko je taj postupak obuhvaćen apelantovom žalbom (vidi Ustavni sud, odluke br. U 65/02 i AP 870/04 i Evropski sud za qudska prava, Benthem, presudu od 23. oktobra 1985. godine, serija A, broj 97, stav 32), te da je dovoqno "da se na vjerodostojan i uvjerqiv način dokaže da postoji pravo prema domaćem zakonu" (vidi presudu Peri scope protiv Francuske od 26. marta 1992. godine tačka 35, i Ustavni sud, Odluku broj U 46/03 od 23. aprila 2004. godine, objavljenu u "Službenom glasniku BiH" broj 34/04). 23. U vezi s tim, Ustavni sud konstatuje da je apelant navedene postupke pokrenuo s ciljem da povrati posebnu pristojbu i posebnu taksu naplaćene za uvezenu robu iako za 1997. i 1998. godinu nije propisana posebna naknada niti njena visina. Iznos isplaćen na ime pristojbe i takse, koji je preciziran u carinskim deklaracijama, nesporno predstavlja apelantovu imovinu. Takođe je jasno da je spor, koji se javio između apelanta i carinskih organa, spor oko apelantovog prava na imovinu. Stoga, bez obzira na činjenicu da su o ovom pitanju u prva dva stepena odlučivali carinski organi, spor je ekonomske prirode i u djelokrugu je člana 6 stav 1 Evropske konvencije koji je, dakle, primjenqiv u konkretnom predmetu. 24. Povraćaj navedenih sredstava tražen je na osnovu Odluke o načinu izmirivawa potraživawa carinskih obveznika za više naplaćene carinske dažbine za 1997. i 1998. godinu, a nakon što je objavljen članak u dnevnoj štampi da je pred Vrhovnim sudom Federacije BiH pokrenut znatan broj upravnih sporova radi povraćaja posebne pristojbe. Apelant smatra da je zahtjev za povraćaj navedenih sredstava podnio 26. januara 2001. godine kada je Ministarstvu finansija - Carinska uprava Sarajevo dostavio kopiju tužbe podnesene 5. septembra 2000. godine Kantonalnom sudu. Budući da su carinski organi propustili da apelantu dostave uvozne carinske deklaracije, već mu ih je dostavio špediter 15. jula 2000. godine, apelant smatra da su zahtjevi dostavljeni blagovremeno. Apelant smatra da je u konkretnom slučaju trebalo da se primijene odredbe ZUP o obaveznom ličnom dostavljanju. Iz navedenih razloga apelant smatra da su carinski organi i sud nepravilno utvrdili činjenično stanje i pogrešno primijenili materijalno pravo budući da je, po sopstvenom shvatanju, zahtjev podnio u roku od godinu dana koji je određen članom 249 Carinskog zakona. 25. Međutim, Ustavni sud konstatuje da su u osporenim presudama Kantonalnog suda, kao i u odlukama carinskih organa, navedeni detaqni razlozi koji su rukovodili organe uprave i sud prilikom donošewa navedenih odluka. Naime u konkretnom slučaju radi se o postupku naplate ca rina i drugih pristojbi koji je regulisan Carinskim zakonom koji je lex specialis u odnosu na ZUP, te se odredbe ZUP kao supsidijarnog zakona primjenjuju iskqučivo na pitawa koji nisu regulisana posebnim zakonom. 26. U konkretnom slučaju osporene odluke prevashodno su zasnovane na odredbi člana 249 stav 1 tačka 2 Carinskog zakona kojim je regulisano da podnosilac deklaracije može u roku od godine dana od dana podnošewa deklaracije da podnese zahtjev carinarnici kod koje je platio carinu da naknadno obračuna carinu, donese rješenje o naplati ili povraćaju ca rine. S obzirom na navedeno, te na činjenicu da je uvozna carinska deklaracija u predmetnim slučajevima podnesena 10. i 22. decembra 1997. godine odnosno 6. januara 1998. godine, a da je zahtjev za povraćaj sredstava kako su utvrdili carinski organi i sud podnesen tek 21. novembra 2003. godine, nesporno je da je predmetni zahtjev podnesen po protoku roka za podnošenje zahtjeva za povraćaj posebne pristojbe. Rok naveden u citiranoj zakonskoj odredbi je prekluzivni rok, te je apelant propuštanjem tog roka izgubio i samo pravo na povraćaj. Stoga prilikom odlučivawa o zahtjevu podnesenom nakon protoka roka za njegovo podnošenje, organi uprave nisu ovlašćeni da ispituju da li je ili nije pravilno obračunata posebna pristojba prilikom podnošewa carinske deklaracije. 27. Dalje, Ustavni sud konstatuje da se Kantonalni sud u obrazloženju osporenih odluka pozvao i na odredbe čl. 232 i 233 Carinskog zakona, te član 835 ZOO. U vezi s tim, Ustavni sud na osnovu predočene dokumentacije primjećuje da je u konkretnom slučaju podnosilac deklaracije bio špediter koji je kao drugo lice u smislu člana 233 stav 1 navedenog zakona odgovoran za pravilnost radwi koje su preduzete, odnosno zbog toga što te radnje nisu preduzete, te da je on u smislu stava 2 navedenog člana imao dispoziciju od carinskog obveznika budući da je na svakoj od predmetnih uvoznih carinskih deklaracija konstatovano da špediter ima dispoziciju koja je uložena u UCD 870. Sem navedenog špediter je i na osnovu člana 835 ZOO bio obavezan da sprovede potrebne carinske radnje i isplati carinske dažbine za račun nalogodavca, što je takođe konstatovano na predmetnim carinskim deklaracijama. Ustavni sud dalje primjećuje da apelant ne spori da je špediter ovlašćen da preduzima navedene radnje budući da u apelaciji navodi da je "špediter u postupku carinjenja postupao samostalno s obzirom na ovlašćewa koja je imao na osnovu Ugovora o otpremanju i odredbama čl. 827-838 ZOO". Apelantovi navodi u vezi sa članom 86 Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, koji je između ostalog naveden u drugostepenom rješenju, nisu od uticaja na rješavanje konkretne pravne stvari s obzirom da je apelantov zahtjev da mu se vrate posebne pristojbe i posebne takse odbijen iskqučivo zbog propuštawa roka iz člana 249 Carinskog zakona. Ustavni sud dalje primjećuje da apelant ne spori da se na navedeni postupak primjenjuje predmetni zakon, ali smatra da je taj zakon, odnosno član 249, pogrešno primijenjen na konkretnu činjeničnu situaciju. 28. S obzirom da apelant smatra da su carinski organi i sud nepravilno utvrdili činjenično stanje i pogrešno primijenili materijalno pravo, Ustavni sud podsjeća da nije nadležan da vrši provjeru utvrđenih činjenica i načina na koji su nižestepeni sudovi protumačili pozitivno-pravne propise, sem ukoliko odluke nižih sudova krše ustavna prava. To će biti slučaj kada odluka redovnog suda ne ukqučuje ili pogrešno primjenjuje ustavno pravo, kad je primjena pozitivno-pravnih propisa bila očigledno proizvoqna, kad je relevantni zakon sam po sebi neustavan ili kada je došlo do povrede osnovnih procesnih prava, kao što su pravo na pravičan postupak, pravo na pristup sudu, pravo na djelotvoran pravni lijek i drugi slučajevi (vidi Ustavni sud, Odluku broj U 29/02, od 27. juna 2003. godine, objavljenu u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 31/03). 29. Imajući u vidu navedene činjenice konkretnog slučaja Ustavni sud, u skladu sa svojom ranijom praksom, ne nalazi da je Kantonalni sud u osporenim presudama proizvoqno primijenio materijalno pravo na način koji bi kršio apelantova ustavna prava (vidi Ustavni sud, Odluku broj U 46/03, objavljenu u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 38/04 od 18. avgusta 2004. godine). 30. U vezi sa navedenim, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašwoj praksi zauzeo stav da u ograničewa u pogledu "ostvarivawa građanskih prava spada i mogućnost prigovora zastare tužbenih zahtjeva" (vidi Ustavni sud, Odluku broj U 49/02 od 28. novembra 2003. godine, objavljenu u "Službenom glasniku BiH" broj 6/04), da je ovo ograničenje potrebno da bi se obezbijedio princip pravne sigurnosti budući da država ima interes da se zadrže pravni odnosi koji su trajali određen vremenski pe riod, te da institut zastare treba pozitivno da utiče protiv nemarnosti u ostvarivanju prava. Ovo stajalište zasniva se i na praksi Evropskog suda za qudska prava prema kom pri konkretnom regulisanju ovog pitawa, a prije svega određivawa roka zastare, zakonodavac uživa određenu slobodu procjene (vidi Ashingdane protiv Velike Britanije, presuda od 28. maja 1985, serija A, broj 93, stav 57) pri čemu zakonodavac ne smije ovo pitanje da reguliše tako da suštinski onemogući ili neopravdano oteža ostvarivanje ovih prava. 31. Ustavni sud dalje podsjeća da je u svojoj dosadašwoj praksi prilikom rješavawa apelacija u skoro identičnim situacijama kao što je apelantova (vidi Ustavni sud, odluke broj AP 870/04 od 17. februara 2005. godine i broj AP-14/05 od 23. februara 2006. godine), a u vezi sa povraćajem naplaćene posebne pristojbe na uvezenu robu, zakqučio da su ograničewa koja u konkretnom slučaju propisuju zastarjelost za preduzimanje određenih pravnih radwi predviđena zakonom, da postoji javni interes u pogledu ograničewa prava propisivanjem određenih rokova koji se ogleda u efikasnom funkcionisanju pravnog sistema i pravnoj sigurnosti, te je Broj 35 – Stranica 3566 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. Ustavni sud zakqučio da su zakonom propisana ograničewa proporcionalna ciljevima koji žele da se postignu (vidi Ustavni sud, već citirana Odluka broj U 49/02). Navedeni zakqučak analogno može da se primijeni i na apelantov slučaj. U konkretnom slučaju radi se o apelantovom propustu da svoje ponašanje prilagodi važećim propisima i u rokovima utvrđenim Carinskim zakonom podnese zahtjev da mu se vrate posebna pristojba i posebna taksa naplaćene za uvezenu robu. Apelant je, dakle, izvan navedenih zakonskih rokova podnio zahtjev za povraćaj zbog čega su njegov zahtjev kao neosnovan odbili organi uprave i sud. S obzirom na navedeno u apelantovom slučaju su organi uprave i sud pravilno primijenili važeće materijalno-pravne propise. Naime, propisani rok ima prekluzivan karakter budući da u slučaju da se on propusti dolazi ne samo do gubitka prava na meritorno odlučivanje o zahtjevu za povraćaj posebne pristojbe i posebne takse, nego i do gubitka samog prava. Navedeno vremensko ograničenje za podnošenje zahtjeva uspostavljeno je u javnom interesu koji se ogleda u efikasnom funkcionisanju pravnog sistema i pravnoj sigurnosti. Organi uprave i sud su utvrdili da je apelant zahtjev za povraćaj podnio 21. novembra 2003. godine, dakle nakon protoka prekluzivnog roka od godinu dana. Premda apelant smatra da je zahtjev za povraćaj podnio 26. januara 2001. godine, to ne bi moglo da utiče na drugačiji ishod konkretne pravne stvari budući da je krajwi rok do kog je apelant mogao da podnese zahtjeve za povraćaj posebne pristojbe i posebne takse, u smislu člana 249 stav 1 tačka 2 Carinskog zakona, bio 10. i 22. decembar 1998. godine, odnosno 6. januar 1999. godine. 32. Apelant, dalje, povredu prava na pravično suđenje vidi u činjenici da prvostepeni kao i drugostepeni postupci nisu bili javni, odnosno da su vođeni bez prisustva stranaka, pri čemu se poziva na Odluku Ustavnog suda broj AP 315/03 prema kojoj ukoliko odluka u upravnom sporu može da ima za posljedicu poništenje odluka u upravnom postupku, onda upravni postupci i upravni spor moraju da se smatraju cjelinom te javnost raspravljanja mora da bude obezbijeđena barem pred jednim od ova tri organa. U vezi s tim Ustavni sud konstatuje da su apelantovi navodi, prema kojim predmetni postupci nisu bili javni, apsolutno neosnovani. Naime, u predmetima koji su okončani osporenim odlukama br. U-180/05, U-177/05 i U-183/05, sve od 21. novembra 2005. godine pred Kantonalnim sudom su 21. novembra 2005. godine održane usmene javne rasprave kojim je prisustvovao apelantov punomoćnik, a kojim nije prisustvovao uredno pozvani tuženi. Okolnost da u predmetu koji je okončan osporenom Presudom broj U-181/05 od 9. decembra 2005. godine nije održana rasprava, Kantonalni sud je obrazložio činjenicom da apelant nije ni zatražio da se održi javna rasprava u smislu člana 28. ZUS, prema kom stranke u sporu mogu samo u tužbi ili odgovoru na tužbu da zatraže da se u predmetu održi javna rasprava. Ustavni sud zapaža da je Kantonalni sud u navedenim predmetima odlučivao iskqučivo o procesnim pitawima s aspekta prekluzivnog roka propisanog članom 249 stav 1 tačka 2 Carinskog zakona, odnosno da se sud bavio primjenom materijalnog prava a ne utvrđivanjem činjeničnog stawa (suprotan slučaj bio je u predmetu Ustavnog suda broj AP 315/03), koje među strankama, u dijelu koji se odnosi na da tum kada je špediter podnio carinske deklaracije nadležnoj carinarnici, a što je u navedenom predmetu od kqučnog značaja, nije sporno. S obzirom na navedeno neodržavanje javne rasprave u situaciji kad apelant to nije izričito u tužbi ni tražio, te kad su apelantovi stavovi vezani za blagovremenost predmetnog zahtjeva, s obzirom na sadržaj žalbe protiv prvostepenog rješewa i sadržaj tužbe u upravnom sporu već poznati sudu, ne predstavlja propust koji bi ukazivao na povredu prava na pravično suđenje. 33. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zakqučuje da nema kršewa apelantovih prava iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije. Ostali navodi 34. U svjetlu zakqučka u pogledu kršewa apelantovih prava iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da nije neophodno da posebno razmatra ostale navode iz apelacije. VII. Zakqučak 35. Ustavni sud zakqučuje da nema povrede prava na pravično suđenje jer se apelacija odnosi na nepravilnu primjenu materijalnog prava, a Ustavni sud nije utvrdio da postoje drugi elementi koji bi ukazivali da je postupak bio nepravičan. Takođe, postoji javni interes u pogledu ograničewa prava propisivanjem određenih rokova, koji se ogleda u efikasnom funkcionisanju pravnog sistema i pravnoj sigurnosti, te propuštanje zakonom predviđenih rokova onemogućava redovnim sudovima da meritorno rasprave suštinu tužbenog zahtjeva, što nije u suprotnosti sa zahtjevima iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije. 36. Na osnovu člana 61 st. 1 i 3 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 37. Shodno članu VI/4 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Hatixa Haxiosmanović, s. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija u predmetu broj AP 85/06, rješavajući apelaciju VF Komerc d.o.o., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2. i člana 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 60/05), u sastavu: Hatidža Hadžiosmanović, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Valerija Galić, potpredsjednica Mato Tadić, sudac Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 15. februara 2007. godine donio je ODLUKU O MERITUMU 1 Odbijaju se kao neosnovane apelacije VF Komerc d.o.o., podnesene protiv presuda Kantonalnog suda u Zenici broj U-180/05 U-177/05 i U-183/05, sve od 21. novembra 2005. godine i U-181/05 od 9. decembra 2005. godine. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine". OBRAZLOŽEN JE I. Uvod 1. VF Komerc d.o.o. (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Amila Eterović, advokatica iz Sarajeva, podnio je 18. januara 2006. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) apelaciju protiv presuda Kantonalnog suda u Zenici (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) br. U-180/05, U-177/05 i U-183/05, sve od 21. novembra 2005. godine i broj U-181/05 od 9. decembra 2005. godine. II. Postupak pred Ustavnim sudom 2. Na osnovu člana 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, od Kantonalnog suda i Federalnog ministarstva finansija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo finansija) zatraženo je 25. januara 2006. godine da dostave odgovore na apelaciju. 3. Kantonalni sud je dostavio odgovore na apelacije 7. i 14. februara 2006. godine. 4. Ministarstvo finansija je 6. februara 2006. godine obavijestilo Ustavni sud da je dopise Ustavnog suda, kojim je tražen odgovor na navode apelacija, uputilo na nadležno postupanje Upravi za indirektno oporezivanje, Banja Luka, budući da je ta uprava nadležna za provođenje zakonskih propisa o indirektnom oporezivanju. Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3567 1 Odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 38/07. 5. Uprava za indirektno oporezivanje je 22. februara 2006. godine u predmetu broj AP 88/06 obavijestila Ustavni sud da nije nadležna za postupanje po dopisu Ustavnog suda jer se postupak vodi protiv konačnih rješenja Ministarstva finansija koja su donesena prije 8. januara 2004. godine od kojeg datuma je ustanovljena nadležnost Uprave za postupanje u oblasti carinskih dažbina. 6. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovori na apelacije su 8. januara 2006. godine dostavljeni apelantu. 7. S obzirom da je apelant Ustavnom sudu dostavio više apelacija iz njegove nadležnosti, koje se odnose na istu činjeničnu i pravnu osnovu, Ustavni sud je, u skladu s članom 31. stav 1. Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju predmeta br. AP 85/06, AP 86/06, AP 87/06 i AP 88/06, u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP 85/06. III. Činjenično stanje 8. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način. 9. Rješenjima Carinarnice Zenica br. UP/I-3256/03, UP/I-3253/03 i UP/I-3259/03, sva od 10. decembra 2003. godine, odbijeni su kao neosnovani apelantovi zahtjevi za povrat posebne pristojbe od 10% i posebne takse (prelevmana), a Rješenjem broj UP/I-3257/03 od istog datuma odbijen je kao neosnovan apelantov zahtjev za povrat posebne pristojbe od 10%, naplaćene za robu uvozno ocarinjenu u CI Tešanj u toku decembra 1997. godine i januara 1998. godine. U obrazloženju rješenja je navedeno da su uvozne carinske deklaracije podnesene 10. i 22. decembra 1997. godine, odnosno 6. januara 1998. godine, a da su zahtjevi za povrat posebne pristojbe podneseni 21. novembra 2003. godine, dakle poslije isteka roka od godinu dana, te je protekom tog roka apelant izgubio pravo na povrat uplaćenih sredstava. 10. Ministarstvo finansija je rješenjima br. 07-UP/II-05-3537/03, 07-UP/II-05-3534/03, 07-UP/II-05-3540/03 i 07-UP/II-05-3538/03, sva od 22. aprila 2004. godine, odbilo kao neosnovane apelantove žalbe podnesene protiv navedenih rješenja Carinarnice Zenica. 11. Kantonalni sud je presudama br. U-180/05, U-177/05 i U 183/05, sve od 21. novembra 2005. godine i broj U 181/05 od 9. decembra 2005. godine, odbio apelantove tužbe izjavljene protiv navedenih drugostepenih rješenja organa uprave. U obrazloženjima ovih presuda je konstatirano da su prvostepeni i drugostepeni or gan pravilno postupili kad su na osnovu člana 249. Carinskog zakona odbili apelantov zahtjev budući da je rok iz stava 1. tačka 2. tog člana materijalno-pravni, prekluzivni rok čijim protekom stranka gubi pravo na podnošenje zahtjeva za ostvarivanje određenog materijalnog prava, da se takvi rokovi ne mogu produžavati, te da njihovim propuštanjem stranka gubi pravo, te ukoliko se zahtjev podnese poslije tog roka treba ga odbiti. S obzirom da su u apelantovom slučaju carinske deklaracije podnesene 10. i 22. decembra 1997. godine, odnosno 6. januara 1998. godine, a zahtjevi za povrat posebne pristojbe od 10% i posebne takse podneseni 21. novembra 2003. godine, znači da su podneseni nakon proteka roka od godinu dana. 12. Sud je dalje konstatirao da nije sporno da je "Tešped" Tešanj bio apelantov ovlašteni špediter te je, po mišljenju suda, na osnovu člana 835. Zakona o obligacionim odnosima (u daljnjem tekstu: ZOO) bio ovlašten da provede potrebne carinske radnje u koje spada i podnošenje carinske deklaracije, te da isplati carinske dažbine na račun naredbodavca. Budući da je članom 232. Carinskog zakona propisano da deklaraciju podnosi osoba na koju glasi prijevozna isprava, osoba na koju su prenijeta prava iz prijevozne isprave i druge osobe za podnošenje deklaracije, u koje spada i špediter, te su osobe odgovorne za pravilnost radnji koje poduzmu ili za nepoduzimanje radnji uz pismeno ovlaštenje ili dispoziciju od carinskog obveznika, u smislu člana 233. st. 1. i 2. Carinskog zakona, a s obzirom da ta činjenica nije navodima apelantove tužbe dovedena u pitanje, to je špediter u ime apelanta i mogao podnijeti carinsku deklaraciju, a osobito imajući u vidu postojanje generalne dispozicije čije postojanje je potvrđeno na predmetnim uvoznim carinskim deklaracijama. Sud je zaključio da su neosnovani apelantovi navodi da su carinski organi počinili povredu dostavljanja zbog toga što carinsku deklaraciju nisu dostavili lično carinskom obvezniku, jer je članom 242. stav 2. Carinskog zakona propisano da se prigovor na nalaz carinarnice ne može podnijeti poslije podizanja robe, te da je neosnovana apelantova tvrdnja da su organi uprave kao da tum podnošenja zahtjeva za povrat trebali uzeti 26. januar 2001. godine, jer taj podnesak ne predstavlja zahtjev za pokretanje upravnog postupka, već podnesak koji je u vezi sa sporom koji je apelant u to vrijeme vodio pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, te Ministarstvo finansija - Carinska uprava nije bila u obavezi da postupi u skladu s članom 65. stav 4. Zakona o upravnom postupku (u daljnjem tekstu: ZUP), te je u tom smislu i obavijestila apelanta, dopisom od 29. novembra 2001. godine, da neće poduzimati nikakve radnje do okončanja postupka pred Kantonalnim sudom primjećujući da taj sud nije stvarno nadležan s obzirom da se radi o primjeni Carinskog zakona, što podrazumijeva vođenje upravnog a ne sudskog postupka. Bez obzira na ovo obavještenje apelant je tek 21. novembra 2003. godine pokrenuo upravni postupak za povrat posebne pristojbe i posebne takse. I pod pretpostavkom da se podnesak od 26. januara 2001. godine tretira kao zahtjev za povrat pristojbe, on bi bio neblagovremen jer je podnesen po proteku prekluzivnog roka od godinu dana. Sud je također naveo da je u predmetima br. U-180/05, U-177/05 i U-183/05 održao usmenu raspravu 21. novembra 2005. godine u prisustvu apelantovog punomoćnika, a u odsutnosti uredno pozvane tužene, a da u predmetu broj U-181/05 apelantov zahtjev za traženje i održavanje javne rasprave nije bio opredijeljen, te je odlučivanje u ovom predmetu bilo nejavno primjenom člana 28. stav 1. Zakona o upravnim sporovima (u daljnjem tekstu: ZUS). IV. Apelacija a) Navodi iz apelacije 13. Apelant navodi hronologiju događaja vezanu za uvoz robe koji je njegov pravni prednik "Vias" izvršio u decembru 1997. i januaru 1998. godine preko špeditera "Tešped", da je CI Tešanj nakon pregleda izvršila obračun ca rine i posebne pristojbe u iznosu od 10%, te predstavniku špediterske kuće izdala obrađene primjerke uvozno-carinskih deklaracija. Apelant smatra da su carinski organi nepravilno utvrdili činjenično stanje i pogrešno primijenili materijalno pravo budući da su u smislu člana 83. ZUP carinske deklaracije trebali uručiti direktno apelantovom pravnom predniku, a ne špediteru, te rok za povrat više plaćenih ca rina nije mogao početi teći od 10. i 22. decembra 1997. godine, odnosno 6. januara 1998. godine. Budući da je apelantu špediter dostavio uvozno-carinske deklaracije 15. jula 2000. godine, apelant smatra da je zahtjev za povrat pristojbi od 26. januara 2001. godine blagovremen te da se Ministarstvo finansija - Carinska uprava Sarajevo, u smislu člana 65. stav 4. ZUP, trebalo proglasiti nenadležnim i poslati zahtjev nadležnom organu ili je, u smislu člana 67. ZUP, trebalo zatražiti otklanjanje nedostataka u zahtjevima. Apelant navodi da u drugostepenom rješenju uopće nisu cijenjeni navodi žalbe, da prvostepeni i drugostepeni postupci nisu bili javni jer su vođeni bez prisustva stranaka što je dovelo do povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) pri čemu se poziva na Odluku Ustavnog suda broj AP 315/03. Apelant smatra da se Ministarstvo finansija u drugostepenim rješenjima nije moglo pozvati na član 86. Zakona o carinskoj politici BiH budući da se zakon primjenjuje od 1. januara 1999. godine, te niti jednom odredbom nije propisana retroaktivna primjena. Apelant smatra da mu je takvim postupanjem suda i upravnih organa povrijeđeno i pravo na imovinu iz člana II/3.k)Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te zabranu diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine. b) Odgovor na apelaciju 14. Kantonalni sud je u odgovoru na navode apelacija istakao da apelant nije iskoristio sva pravna sredstva budući da je u smislu člana 41. ZUS mogao podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, što nije učinio, pa je sud predložio da se apelacije odbace kao nedopuštene. Sud je dalje naveo da je, imajući u vidu odredbe člana 6. Evropske konvencije u predmetima br. U-180/05, U-177/05 i U-183/05, 21. novembra 2005. godine održao usmenu raspravu u prisustvu apelantovog Broj 35 – Stranica 3568 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. punomoćnika a u odsutnosti uredno pozvane tužene, na kojoj je apelant imao mogućnost, a to je i učinio, da usmeno obrazloži tužbu i da se izjasni o svim relevantnim činjenicama koje su od značaja za konkretne predmete. U predmetu broj AP 88/03 sud je naveo da u podnesenoj tužbi u upravnom sporu apelant nije zahtijevao održavanje javne rasprave u smislu člana 28. ZUS, već je u tužbi samo konstatirao stav Ustavnog suda iz obrazloženja Odluke broj AP 315/03, a predložio je da Vrhovni sud Federacije BiH, u čijoj nadležnosti je u momentu podnošenja tužbe bilo rješavanje predmetnog upravnog spora, pribavi spise tuženog i prvostepenog organa, ocijeni navode stranaka i izvedene dokaze te donese presudu. Sud je dalje naveo da su organi uprave pravilno postupili kad su apelantov zahtjev odbili kao neosnovan na osnovu člana 249. stav 1. tačka 2. Carinskog zakona budući da se radi o materijalno-pravnom, prekluzivnom zakonskom roku čijim propuštanjem stranka gubi mogućnost ostvarenja određenog prava. Sud je konstatirao da su činjenični navodi i pravna stanovišta iz apelacije identični tužbenim navodima koje je razmatrao sud i svoj stav o tome iznio u obrazloženju osporenih presuda. Vezano za navode o povredi prava na zabranu diskriminacije Kantonalni sud je istakao da apelant ne pruža nikakve dokaze, niti se prema apelantu postupilo različito od drugih u istoj situaciji te predložio da Ustavni sud apelaciju, ukoliko je ne odbaci, odbije kao neosnovanu. V. Relevantni propisi 15. Carinski zakon ("Službene novine Federacije BiH" br. 2/95, 9/96, 18/96, 25/97 i 46/00) "Član 232. stav 1. (1) Deklaraciju podnosi osoba na koju glasi prijevozna isprava, osoba na koju su prenijeta prava iz prijevozne isprave ili druge osobe ovlaštene za podnošenje deklaracije (podnosilac deklaracije)... Član 233. st. 1. i 2. (1) Ako su u postupku carinjenja u ime carinskog obveznika pojave druge osobe (špediter i dr.), te su osobe odgovorne za pravilnost radnji koje poduzmu ili za nepoduzimanje radnji. (2) Osobe iz stava 1. ovog člana moraju imati pismeno ovlaštenje ili dispoziciju od carinskog obveznika... Član 249. stav 1. tačka 2. (1) Ako se na osnovu podataka iz deklaracije, o kojima ovisi obračun ca rine, i iz isprava što su podnesene uz deklaraciju, utvrdi da obračun ca rine ne odgovara stvarnom stanju robe ili ako ca rine budu plaćene u manjoj ili većoj svoti ili ako je ca rina plaćena više puta: 2) podnositelj deklaracije može u roku od godine dana od dana podnošenja deklaracije podnijeti zahtjev carinarnici kod koje je platio carinu da naknadno obračuna carinu, donese rješenje o naplati ili povratu ca rine." Odluka o načinu izmirivanja potraživanja carinskih obveznika za više naplaćene carinske dažbine za 1997. i 1998. godinu ("Službene novine Federacije BiH" broj 48/00) "II Vraćanje više naplaćenih dažbina iz tačke I ove odluke utvrđenih rješenjima carinarnica na osnovu presude Vrhovnog suda donesenim u upravnim sporovima, vršit će se iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2001. godinu a kojim će se planirati sredstva za sve namjene". Zakon o obligacionim odnosima ("Službeni list RBiH" br. 2/92, 13/93 i 13/94, te "Službene novine Federacije BiH" broj 29/03) "Član 835. Ukoliko ugovorom nije drugačije određeno, nalog za otpremu stvari preko granice sadrži obavezu za otpremnika da sprovede potrebne carinske radnje i isplati carinske dažbine za račun nalogodavca". VI. Dopustivost 16. U skladu s članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. 17. U skladu s članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio. 18. U konkretnom slučaju predmet osporavanja apelacijom su presude Kantonalnog suda br. U-180/05, U-177/05 i U-183/05, sve od 21. novembra 2005. godine i broj U-181/05 od 9. decembra 2005. godine protiv kojih nema drugih djelotvornih pravnih lijekova mogućih prema zakonu. Zatim, osporene presude Kantonalnog suda br. U-180/05, U-177/05 i U-183/05, sve od 21. novembra 2005. godine apelant je primio 19. decembra 2005. godine, a presudu broj U-181/05 od 9. decembra 2005. godine apelant je primio 21. decembra 2005. godine, a apelacije su podnesene 18. januara 2006. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je propisano članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima fa cie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva. 19. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti. VI. Meritum 20. Apelant pobija navedene presude tvrdeći da su mu tim presudama povrijeđena prava iz člana II/3.e) i k) i člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, te člana 6. stav 1. i člana 14. Evropske konvencije i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Pravo na pravično suđenje Član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: "Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje: (...) e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom." Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi: "1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. (...)" 21. U konkretnom slučaju Ustavni sud prvenstveno mora ispitati predstavljaju li postupci koji su okončani osporenim presudama "spor o građanskim pravima i obavezama", odnosno može li se na njih uopće primijeniti član 6. stav 1. Evropske konvencije. Treba imati u vidu da je u svojoj dosadašnjoj praksi Ustavni sud zauzeo stanovište da, općenito uzevši, oblast poreskog i carinskog sistema ulazi u okvir javnog prava te je, dakle, izvan djelokruga zaštite garantiranog članom 6. stav 1. Evropske konvencije 22. U kontekstu navedenog Ustavni sud podsjeća i na svoju praksu prema kojoj, ukoliko rješenje upravnog spora pred sudom može imati za posljedicu poništavanje odluka donesenih u upravnom postupku, taj se postupak mora smatrati cjelinom i kao takav biti predmet razmatranja pred Ustavnim sudom i ukoliko je taj postupak obuhvaćen apelantovom žalbom (vidi Ustavni sud, odluke br. U 65/02 i AP 870/04 i Evropski sud za ljudska prava, Benthem, presudu od 23. oktobra 1985. godine, serija A, broj 97, stav 32), te da je dovoljno "da se na vjerodostojan i uvjerljiv način dokaže postojanje prava prema domaćem zakonu" (vidi presudu Peri scope protiv Francuske od 26. marta 1992. godine tačka 35, i Ustavni sud, Odluku broj U 46/03 od 23. aprila 2004. godine, objavljenu u "Službenom glasniku BiH" broj 34/04). 23. U vezi s tim, Ustavni sud konstatira da je apelant navedene postupke pokrenuo s ciljem povrata posebne pristojbe i posebne takse naplaćene za uvezenu robu iako za 1997. i 1998. godinu nije propisana posebna naknada niti njena visina. Iznos isplaćen na ime pristojbe i takse, koji je preciziran u carinskim deklaracijama, nesporno predstavlja apelantovu imovinu. Također je jasno da je spor, koji se javio između apelanta i carinskih organa, spor oko apelantovog prava na imovinu. Stoga, bez obzira na činjenicu da su o ovom pitanju u prva dva stepena Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3569 odlučivali carinski organi, spor je ekonomske prirode i u djelokrugu je člana 6. stav 1. Evropske konvencije koji je, dakle, primjenjiv u konkretnom predmetu. 24. Povrat navedenih sredstava je tražen na osnovu Odluke o načinu izmirivanja potraživanja carinskih obveznika za više naplaćene carinske dažbine za 1997. i 1998. godinu a nakon objave članka u dnevnoj štampi da je pred Vrhovnim sudom Federacije BiH pokrenut znatan broj upravnih sporova radi povrata posebne pristojbe. Apelant smatra da je zahtjev za povrat navedenih sredstava podnio 26. januara 2001. godine kada je Ministarstvu finansija - Carinska uprava Sarajevo dostavio kopiju tužbe podnesene 5. septembra 2000. godine Kantonalnom sudu. Budući da su carinski organi propustili apelantu dostaviti uvozne carinske deklaracije, već mu ih je dostavio špediter 15. jula 2000. godine, apelant smatra da su zahtjevi dostavljeni blagovremeno. Apelant smatra da je u konkretnom slučaju trebalo primijeniti odredbe ZUP o obaveznom ličnom dostavljanju. Iz navedenih razloga apelant smatra da su carinski organi i sud nepravilno utvrdili činjenično stanje i pogrešno primijenili materijalno pravo budući da je, po vlastitom shvaćanju, zahtjev podnio u roku od godinu dana koji je određen članom 249. Carinskog zakona. 25. Međutim, Ustavni sud konstatira da su u osporenim presudama Kantonalnog suda, kao i u odlukama carinskih organa, navedeni detaljni razlozi koji su rukovodili organe uprave i sud prilikom donošenja navedenih odluka. Naime u konkretnom slučaju radi se o postupku naplate ca rina i drugih pristojbi koji je reguliran Carinskim zakonom koji je lex specialis u odnosu na ZUP, te se odredbe ZUP kao supsidijarnog zakona primjenjuju isključivo na pitanja koji nisu regulirana posebnim zakonom. 26. U konkretnom slučaju osporene odluke su prvenstveno zasnovane na odredbi člana 249. stav 1. tačka 2. Carinskog zakona kojim je regulirano da podnosilac deklaracije može u roku od godine dana od dana podnošenja deklaracije podnijeti zahtjev carinarnici kod koje je platio carinu da naknadno obračuna carinu, donese rješenje o naplati ili povratu ca rine. S obzirom na navedeno, te na činjenicu da je uvozna carinska deklaracija u predmetnim slučajevima podnesena 10. i 22. decembra 1997. godine odnosno 6. januara 1998. godine, a da je zahtjev za povrat sredstava kako su utvrdili carinski organi i sud podnesen tek 21. novembra 2003. godine, nesporno je da je predmetni zahtjev podnesen po proteku roka za podnošenje zahtjeva za povrat posebne pristojbe. Rok naveden u citiranoj zakonskoj odredbi je prekluzivni rok, te je apelant propuštanjem tog roka izgubio i samo pravo na povrat. Stoga prilikom odlučivanja o zahtjevu podnesenom nakon proteka roka za njegovo podnošenje, organi uprave nisu ovlašteni da ispituju je li ili nije pravilno obračunata posebna pristojba prilikom podnošenja carinske deklaracije. 27. Dalje, Ustavni sud konstatira da se Kantonalni sud u obrazloženju osporenih odluka pozvao i na odredbe čl. 232. i 233. Carinskog zakona, te član 835. ZOO. U vezi s tim, Ustavni sud na osnovu predočene dokumentacije primjećuje da je u konkretnom slučaju podnosilac deklaracije bio špediter koji je kao druga osoba u smislu člana 233. stav 1. navedenog zakona odgovoran za pravilnost poduzetih radnji odnosno za nepoduzimanje tih radnji, te da je on u smislu stava 2. navedenog člana imao dispoziciju od carinskog obveznika budući da je na svakoj od predmetnih uvoznih carinskih deklaracija konstatirano da špediter ima dispoziciju koja je uložena u UCD 870. Osim navedenog špediter je i na osnovu člana 835. ZOO bio obavezan da provede potrebne carinske radnje i isplati carinske dažbine za račun nalogodavca, što je također konstatirano na predmetnim carinskim deklaracijama. Ustavni sud dalje primjećuje da apelant ne spori da je špediter ovlašten za poduzimanje navedenih radnji budući da u apelaciji navodi da je "špediter u postupku carinjenja postupao samostalno s obzirom na ovlaštenja koja je imao na osnovu Ugovora o otpremanju i odredbama čl. 827-838. ZOO". Apelantovi navodi vezani za član 86. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, koji je između ostalog naveden u drugostepenom rješenju, nisu od uticaja na rješavanje konkretne pravne stvari s obzirom da je apelantov zahtjev za povrat posebne pristojbe i posebne takse odbijen isključivo zbog propuštanja roka iz člana 249. Carinskog zakona. Ustavni sud dalje primjećuje da apelant ne spori da se na navedeni postupak primjenjuje predmetni zakon, ali smatra da je taj zakon, odnosno član 249, pogrešno primijenjen na konkretnu činjeničnu situaciju. 28. S obzirom da apelant smatra da su carinski organi i sud nepravilno utvrdili činjenično stanje i pogrešno primijenili materijalno pravo, Ustavni sud podsjeća da nije nadležan da vrši provjeru utvrđenih činjenica i načina na koji su nižestepeni sudovi protumačili pozitivno-pravne propise, osim ukoliko odluke nižih sudova krše ustavna prava. To će biti slučaj kada odluka redovnog suda ne uključuje ili pogrešno primjenjuje ustavno pravo, kad je primjena pozitivno-pravnih propisa bila očigledno proizvoljna, kad je relevantni zakon sam po sebi neustavan ili kada je došlo do povrede osnovnih procesnih prava, kao što su pravo na pravičan postupak, pravo na pristup sudu, pravo na djelotvoran pravni lijek i drugi slučajevi (vidi Ustavni sud, Odluku broj U 29/02, od 27. juna 2003. godine, objavljenu u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 31/03). 29. Imajući u vidu navedene činjenice konkretnog slučaja Ustavni sud, u skladu sa svojom ranijom praksom, ne nalazi da je Kantonalni sud u osporenim presudama proizvoljno primijenio materijalno pravo na način koji bi kršio apelantova ustavna prava (vidi Ustavni sud, Odluku broj U 46/03, objavljenu u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 38/04 od 18. augusta 2004. godine). 30. U vezi s navedenim, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi zauzeo stav da u ograničenja u pogledu "ostvarivanja građanskih prava spada i mogućnost prigovora zastare tužbenih zahtjeva" (vidi Ustavni sud, Odluku broj U 49/02 od 28. novembra 2003. godine, objavljenu u "Službenom glasniku BiH" broj 6/04), da je ovo ograničenje potrebno da bi se osigurao princip pravne sigurnosti budući da država ima interes da se zadrže pravni odnosi koji su trajali određen vremenski pe - riod, te da institut zastare treba pozitivno uticati protiv nemarnosti u ostvarivanju prava. Ovo stajalište se zasniva i na praksi Evropskog suda za ljudska prava prema kojem pri konkretnom reguliranju ovog pitanja, a prije svega određivanja roka zastare, zakonodavac uživa određenu slobodu procjene (vidi Ashingdane protiv Velike Britanije, presuda od 28. maja 1985, serija A, broj 93, stav 57) pri čemu zakonodavac ne smije ovo pitanje tako regulirati da suštinski onemogući ili neopravdano oteža ostvarivanje ovih prava. 31. Ustavni sud dalje podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi prilikom rješavanja apelacija u skoro identičnim situacijama kao što je apelantova (vidi Ustavni sud, odluke broj AP 870/04 od 17. februara 2005. godine i broj AP-14/05 od 23. februara 2006. godine), a u vezi s povratom naplaćene posebne pristojbe na uvezenu robu, zaključio da su ograničenja koja u konkretnom slučaju propisuju zastarjelost za poduzimanje određenih pravnih radnji predviđena zakonom, da postoji javni interes u pogledu ograničenja prava propisivanjem određenih rokova koji se ogleda u efikasnom funkcioniranju pravnog sistema i pravnoj sigurnosti, te je Ustavni sud zaključio da su zakonom propisana ograničenja proporcionalna ciljevima koji se žele postići (vidi Ustavni sud, već citirana Odluka broj U 49/02). Navedeni zaključak se analogno može primijeniti i na apelantov slučaj. U konkretnom slučaju se radi o apelantovom propustu da svoje ponašanje prilagodi važećim propisima i u rokovima utvrđenim Carinskim zakonom podnese zahtjev za povrat posebne pristojbe i posebne takse naplaćene za uvezenu robu. Apelant je, dakle, izvan navedenih zakonskih rokova podnio zahtjev za povrat zbog čega su njegov zahtjev odbili organi uprave i sud kao neosnovan. S obzirom na navedeno u apelantovom slučaju su organi uprave i sud pravilno primijenili važeće materijalno-pravne propise. Naime, propisani rok ima prekluzivan karakter budući da u slučaju njegovog propuštanja dolazi ne samo do gubitka prava na meritorno odlučivanje o zahtjevu za povrat posebne pristojbe i posebne takse, nego i do gubitka samog prava. Navedeno vremensko ograničenje za podnošenje zahtjeva uspostavljeno je u javnom interesu koji se ogleda u efikasnom funkcioniranju pravnog sistema i pravnoj sigurnosti. Organi uprave i sud su utvrdili da je apelant zahtjev za povrat podnio 21. novembra 2003. godine, dakle nakon proteka prekluzivnog roka od godinu dana. Premda apelant smatra da je zahtjev za povrat podnio 26. januara 2001. godine, to ne bi moglo Broj 35 – Stranica 3570 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. uticati na drugačiji ishod konkretne pravne stvari budući da je krajnji rok do kojeg je apelant mogao podnijeti zahtjeve za povrat posebne pristojbe i posebne takse, u smislu člana 249. stav 1. tačka 2. Carinskog zakona, bio 10. i 22. decembar 1998. godine, odnosno 6. januar 1999. godine. 32. Apelant, dalje, povredu prava na pravično suđenje vidi u činjenici da prvostepeni kao i drugostepeni postupci nisu bili javni, odnosno da su vođeni bez prisustva stranaka, pri čemu se poziva na Odluku Ustavnog suda broj AP 315/03 prema kojoj ukoliko odluka u upravnom sporu može imati za posljedicu poništenje odluka u upravnom postupku, onda se upravni postupci i upravni spor moraju smatrati cjelinom te javnost raspravljanja mora biti obezbijeđena barem pred jednim od ova tri organa. U vezi s tim Ustavni sud konstatira da su apelantovi navodi, prema kojim predmetni postupci nisu bili javni, apsolutno neosnovani. Naime, u predmetima koji su okončani osporenim odlukama br. U-180/05, U-177/05 i U-183/05, sve od 21. novembra 2005. godine pred Kantonalnim sudom su 21. novembra 2005. godine održane usmene javne rasprave kojim je prisustvovao apelantov punomoćnik, a kojim nije prisustvovao uredno pozvani tuženi. Okolnost da u predmetu koji je okončan osporenom Presudom broj U-181/05 od 9. decembra 2005. godine nije održana rasprava, Kantonalni sud je obrazložio činjenicom da apelant nije ni zatražio održavanje javne rasprave u smislu člana 28. ZUS, prema kojem stranke u sporu mogu samo u tužbi ili odgovoru na tužbu zatražiti da se u predmetu održi javna rasprava. Ustavni sud zapaža da je Kantonalni sud u navedenim predmetima odlučivao isključivo o procesnim pitanjima s aspekta prekluzivnog roka propisanog članom 249. stav 1. tačka 2. Carinskog zakona, odnosno da se sud bavio primjenom materijalnog prava a ne utvrđivanjem činjeničnog stanja (suprotan slučaj je bio u predmetu Ustavnog suda broj AP 315/03), koje među strankama, u dijelu koji se odnosi na da tum kada je špediter podnio carinske deklaracije nadležnoj carinarnici, a što je u navedenom predmetu od ključnog značaja, nije sporno. S obzirom na navedeno neodržavanje javne rasprave u situaciji kad apelant to nije izričito u tužbi ni tražio, te kad su apelantovi stavovi vezani za blagovremenost predmetnog zahtjeva, s obzirom na sadržaj žalbe protiv prvostepenog rješenja i sadržaj tužbe u upravnom sporu već poznati sudu, ne predstavlja propust koji bi ukazivao na povredu prava na pravično suđenje. 33. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da nema kršenja apelantovih prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Ostali navodi 34. U svjetlu zaključka u pogledu kršenja apelantovih prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da nije neophodno posebno razmatrati ostale navode iz apelacije. VII. Zaključak 35. Ustavni sud zaključuje da nema povrede prava na pravično suđenje jer se apelacija odnosi na nepravilnu primjenu materijalnog prava, a Ustavni sud nije utvrdio da postoje drugi elementi koji bi ukazivali da je postupak bio nepravičan. Također, postoji javni interes u pogledu ograničenja prava propisivanjem određenih rokova, koji se ogleda u efikasnom funkcioniranju pravnog sistema i pravnoj sigurnosti, te propuštanje zakonom predviđenih rokova onemogućava redovnim sudovima da meritorno rasprave suštinu tužbenog zahtjeva, što nije u suprotnosti sa zahtjevima iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. 36. Na osnovu člana 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 37. Prema članu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Hatidža Hadžiosmanović, s. r. Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3571 KAZALO VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 358Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o načinu utvrđivanja i realiziranja javnog duga Federacije Bosne i Hercegovine za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti (hrvatski jezik) 3497 Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o načinu utvrđivawa i realizaciji javnog duga Federacije Bosne i Hercegovine za vrijeme ratnog stawa i neposredne ratne opasnosti (srpski jezik) 3498 Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o načinu utvrđivanja i realizaciji javnog duga Federacije Bosne i Hercegovine za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti (bosanski jezik) 3499 359Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava tekućih transfera Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu 3500 360Odluka o odobravanju izrade Industrijske politike i strategije razvoja industrije u Federaciji Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 3505 Odluka o odobravanju izrade Industrijske politike i strategije razvoja industrije u Federaciji Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 3505 Odluka o odobravanju izrade Industrijske politike i strategije razvoja industrije u Federaciji Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 3505 361Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Trans fer za poticaj razvoja, poduzetništva i obrta" utvrđenog Proračunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta3506 362Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Transfera za razvoj turizma i okoliša u Federaciji Bosne i Hercegovine" utvrđenog Proračunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu Federalnom ministarstvu okoliša i turizma 3508 363Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu Fed - eralnom ministarstvu kulture i športa - Federalnom ministarstvu kulture i sporta (hrvatski jezik) 3510 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu Fede- ralnom ministarstvu kulture i sporta - Fedralnom ministarstvu kulture i športa (bosanski jezik)3510 364Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu Federalnom ministarstvu kulture i športa - Federalnom ministarstvu kulture i sporta (hrvatski jezik) 3510 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu Fede- ralnom ministarstvu kulture i sporta - Federalnom ministarstvu kulture i športa (bosanski jezik)3511 365Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu Fed eral- nom ministarstvu financija - Federalnom ministarstvu finansija (hrvatski jezik) 3511 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu Federalnom ministarstvu finansija - Federalnom ministar- stvu financija (bosanski jezik) 3511 366Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu Federalnom ministarstvu financija - Federalnom ministar- stvu finansija (hrvatski jezik) 3511 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu Federalnom ministarstvu finansija - Federalnom ministar- stvu financija (bosanski jezik) 3512 367Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu Stručnoj službi Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 3512 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu Stručnoj službi Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 3512 368Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu Stručnoj službi Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 3513 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu Stručnoj službi Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 3513 369Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu Federalnom ministarstvu kulture i športa - Federalnom ministarstvu kulture i sporta (hrvatski jezik) 3513 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu Federalnom ministarstvu kulture i sporta - Federalnom ministarstvu kulture i športa (bosanski jezik)3513 370Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu Federalnom ministarstvu kulture i športa - Federalnom ministarstvu kulture i sporta (hrvatski jezik) 3514 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2007.godinu Federalnom ministarstvu kulture i sporta - Federalnom ministarstvu kulture i športa (bosanski jezik)3514 371Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu Federalnom ministarstvu kulture i športa - Federalnom ministarstvu kulture i sporta (hrvatski jezik) 3514 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2007.godinu Federalnom ministarstvu kulture i sporta - Federalnom ministarstvu kulture i športa (bosanski jezik)3515 372Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu Federalnom ministarstvu kulture i športa - Federalnom ministarstvu kulture i sporta (hrvatski jezik) 3515 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu Broj 35 – Stranica 3572 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. Federalnom ministarstvu kulture i sporta - Federalnom ministarstvu kulture i športa (bosanski jezik)3515 373Rješenje o imenovanju članova Komisije za izbor i postavljenje direktora Federalne uprave za inspekcijske poslove ispred Vlade Federacije Bosne i Hercegovine3516 KONKURENCIJSKO VIJEĆE BiH Zaključak broj 01-04-26-002-6-II/07 (hrvatski jezik)3516 Zakqučak broj 01-04-26-002-6-II/07 (srpski jezik) 3517 Zaključak broj 01-04-26-002-6-II/07 (bosanski jezik)3518 Zaključak broj 01-06-26-004-16-II/07 (hrvatski jezik)3519 Zakqučak broj 01-06-26-004-16-II/07 (srpski jezik) 3520 Zaključak broj 01-06-26-004-16-II/07 (bosanski jezik)3521 Rješenje broj 01-02-26-021-9-II/06 (hrvatski jezik)3522 Rješenje broj 01-02-26-021-9-II/06 (srpski jezik) 3523 Rješenje broj 01-02-26-021-9-II/06 (bosanski jezik)3525 Rješenje broj 01-02-26-003-6-II/07 (hrvatski jezik)3526 Rješenje broj 01-02-26-003-6-II/07 (srpski jezik) 3528 Rješenje broj 01-02-26-003-6-II/07 (bosanski jezik)3531 Rješenje broj 01-05-26-006-6-II /07 (hrvatski jezik)3533 Rješenje broj 01-05-26-006-6-II /07 (srpski jezik) 3534 Rješenje broj 01-05-26-006-6-II /07 (bosanski jezik)3536 Rješenje broj 01-03-26-018-20-II/06 (hrvatski jezik)3538 Rješenje broj 01-03-26-018-20-II/06 (srpski jezik) 3541 Rješenje broj 01-03-26-018-20-II/06 (bosanski jezik)3543 Rješenje broj 01-03-26-005-8-II/07 (hrvatski jezik)3545 Rješenje broj 01-03-26-005-8-II/07 (srpski jezik) 3548 Rješenje broj 01-03-26-005-8-II/07 (bosanski jezik)3551 Rješenje broj 01-05-26-024-9-II/06 (hrvatski jezik)3554 Rješenje broj 01-05-26-024-9-II/06 (srpski jezik) 3556 Rješenje broj 01-05-26-024-9-II/06 (bosanski jezik)3558 USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE Odluka broj AP 85/06 (hrvatski jezik) 3559 Odluka broj AP 85/06 (srpski jezik) 3563 Odluka broj AP 85/06 (bosanski jezik) 3567 Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3573 Broj 35 – Stranica 3574 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007. Četvrtak, 24.5.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – Stranica 3575 Nakladnik: Javno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list BiH - Sarajevo, ulica Magribija 3 - Poštanski fah 3 - Ravnatelj i odgovorni urednik: Dragan Prusina - Telefon - Ravnatelj: 554-150 - Pretplata: 554-570, fax: 554-571 - Oglasni odjel 554-111, fax: 554-110 - Pravna služba: 554-151 - Računovodstvo: 558-440, 558-441 - Centrala: 554-160, 554-161 - Pretplata se utvrđuje polugodišnje, a uplata se vrši UNAPRIJED u korist računa: UNICREDIT ZAGREBAČKA BANKA BH 338 320 22000052 11 - V AKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo 160 200 00005746 51 - HYPO-ALPE-ADRIA-BANK A.D. Banja Luka filijala Brčko 552-000-00000017-12 - RAIFFEISEN BANK dd BiH Sarajevo 161-000- 00071700-57 - Grafička priprema: JP NIO Službeni list BiH Sarajevo - Tisak: UNIONINVESTPLASTIKA d. d. Semizovac - Za tiskaru: Semir Prguda - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista. "Službene novine Federacije BiH" su upisane u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 414. Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF 2168/97 od 10.07.1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Porezni broj 01071019. - PDV broj 200226120002. Molimo pretplatnike da obvezno dostave svoj PDV broj radi izdavanja porezne fakture. Izdanje na hrvatskom, srpskom i bosanskom jeziku. Pretplata za I polugodište 2007. godine na "Službene novine Federacije BiH" 110,00 KM. Pretplata za I polugodište 2007. godine na "Službeni glasnik BiH" i "Međunarodne ugovore" 120,00 KM, Web izdanje: http: //www.sluzbenenovine.ba - godišnja pretplata 200,00 KM po korisniku Broj 35 – Stranica 3576 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 24.5.2007.