Aktio

Ured za zakonodavstvo Vlade Federacije Bosne i Hercegovine

Odluka o osnivanju i poslovanju Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo

829 Na osnovu tačke XIV Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju i poslovanju Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo ("Službene novine Federacije BiH", broj 55/06), a u vezi sa članom 101. stav 1. Poslovnika o radu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 25/03 i 3/06), Ured za zakonodavstvo Vlade Federacije Bosne i Hercegovine utvrdio je Prečišćeni tekst Odluke o osnivanju i poslovanju Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo, kako slijedi ODLUKA O OSNIVANJU I POSLOVANJU INVESTICIJSKE BANKE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE D.D. SARAJEVO (Prečišćeni tekst) I. OPĆA ODREDBA I. Ovom Odlukom osniva se Investicijska banka Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Banka) radi obavljanja bankarskih poslova u zemlji i sa inostranstvom. II. NAZIV, IME I ADRESA OSNIVAČA II. Osnivač Banke je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Osnivač). III. NAZIV I SJEDIŠTE BANKE III. Banka posluje pod nazivom: INVESTICIJSKA BANKA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE D.D. SARAJEVO. Skraćena oznaka Banke je: IBF BIH d.d. Sarajevo. Sjedište Banke je u Sarajevu, Igmanska br. 1. Banka ima organizacioni dio u Mostaru. Banka može formirati organizacione dijelove (filijale, poslovne jedinice i predstavništva) u sjedištima kantona čiji se predmet poslovanja utvrđuje statutom Banke. IV. VRSTA BANKE I CILJEVI ZBOG KOJIH SE BANKA OSNIVA IV. Banka je pravno lice sa svim pravima, obavezama i odgovornostima utvrđenim Zakonom o bankama, drugim zakonima i propisima Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija). Banka se organizira i posluje kao dioničko društvo. Banka samostalno obavlja djelatnost u zemlji i inostranstvu u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime i za račun drugih lica i u ime i za račun drugih lica. Banka je nosilac svih prava, obaveza i odgovornosti u pravnom prometu u odnosu na sredstva kojima raspolaže. V. POSLOVI KOJE BANKA OBAVLJA Banka obavlja sve depozitne, kreditne i druge bankarske poslove u zemlji i inostranstvu u skladu sa zakonom, a naročito: 1.davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing, 2.davanje svih oblika novčanog jamstva, 3.učešće, kupovina i prodaja instrumenata tržišta novca i kapitala za svoj ili tuđi račun, 4.usluge platnog prometa i prijenosa novca, 5.primanje novčanih depozita i drugih novčanih sredstava radi ostvarivanja ciljeva poslovanja Banke, isključivo od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, 6.kupovina i prodaja strane valute, 7.čuvanje i upravljanje vrijednosnim papirima, 8.usluge finansijskog menadžmenta, 9.kupovina i prodaja vrijednosnih papira, 10.druge poslove koji proizilaze iz Zakona o bankama. VI. KAPITAL BANKE VI. Kapital Banke sastoji se od Osnovnog i Dopunskog kapitala. Minimalni iznos uplaćenog dioničkog kapitala Banke u novcu i najniži iznos neto kapitala Banka održava u skladu sa Zakonom o bankama. Dionički kapital Banke iznosi 87.486.000,00 KM. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine kao Osnivač u ukupnom kapitalu Banke sudjeluje u iznosu od 100%. Ovlaštenja vlasnika kapitala - Osnivača, u Banci vrši Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Federalnog ministarstva finansija - Federalnog ministarstva financija. U cilju usmjeravanja sredstava iz kapitala Banka će voditi politiku ravnomjernog usmjeravanja sredstava na cijelom području Federacije Bosne i Hercegovine. Detaljnije odredbe kojima se definira kapital Banke, način formiranja i korištenja rezervi, dionice Banke, raspodjela dobiti, isplata dividende i način pokrića gubitka, utvrdit će se Statutom Banke u skladu sa zakonom. VII. Za kapital uložen u Banku izdaje se potvrda (certifikat) o ulogu. VIII. Kapital uložen u Banku može se povlačiti iskupom drugim osnivačima. VII. ROK ZA UPLATU OSNIVAČKOG KAPITALA I OSIGURANJE DRUGIH UVJETA IX. Osnivač će kapital za osnivanje Banke prenijeti u roku od 60 dana od dobijanja dozvole za rad Banke. X. Banka će početi sa radom u Sarajevu, ulica Danijela Ozme br. 7/III. VIII. PRAVA I OBAVEZE OSNIVAČA XI. Osnivač ima slijedeća prava i obaveze: –pravo učešća u dobiti Banke, –pravo upravljanja Bankom u skladu sa zakonom, drugim propisima i aktima Banke, –pravo preče kupovine u slučaju povećanja dioničkog kapitala na način i u roku utvrđenom zakonom i odlukom o izdavanju dionica, –pravo na konvertiranje dionica u skladu sa odlukom Skupštine Banke o izdavanju dionica, –pravo na dio stečajne mase u stečajnom postupku, odnosno pravo na likvidacijsku kvotu u slučaju likvidacije Banke u skladu sa zakonom, –obavezu da uloži sredstva u dionički kapital i rezerve Banke na način utvrđen zakonom i ovom Odlukom, –obavezu da raspolaže dionicama u skladu sa zakonom i odlukom o izdavanju dionica. IX. ORGANIZACIJA BANKE XII. Banka je organizirana kao jedinstvena cjelina sa sjedištem u Sarajevu. Banka ima organizacioni dio u Mostaru. Banka može formirati organizacione dijelove u sjedištima kantona. XIII. Banka može prema potrebi osnivati i predstavništva u inostranstvu. Banka može sa drugim domaćim i stranim bankama i drugim finansijskim organizacijama osnovati bankarski konzorcij. XIV. Unutrašnja organizacija poslovanja Banke utvrđuje se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Banke, kojeg donosi Nadzorni odbor. X. UPRAVLJANJE I RUKOVOĐENJE BANKOM XV. Organi Banke su: –Skupština, –Nadzorni odbor, –Uprava, –Odbor za reviziju. Poslove iz nadležnosti Skupštine obavljat će Osnivač do momenta konstituisanja Skupštine, a najkasnije do roka predviđenog Zakonom o bankama. XVI. Najviši or gan upravljanja Bankom je Skupština Banke. Detaljnije odredbe o radu Skupštine utvrdit će se Poslovnikom o radu Skupštine Banke, u skladu sa zakonom. XVII. Nadzorni odbor sačinjavaju predsjednik i šest članova koje pojedinačno bira Skupština Banke. Detaljnije odredbe o trajanju mandata, nadležnostima i načinu rada Nadzornog odbora utvrdit će se Statutom Banke, u skladu sa zakonom. XVIII. Upravu Banke čine direktor, izvršni direktori i zamjenik direktora koje imenuje Nadzorni odbor Banke. Detaljnije odredbe o imenovanju, trajanju mandata, nadležnostima, pravima i obavezama Uprave utvrdit će se Statutom Banke, u skladu sa zakonom. XIX. Odbor za reviziju ima pet članova koje imenuje Nadzorni odbor Banke. Detaljnije odredbe o imenovanju, trajanju mandata, pravima i obavezama Odbora za reviziju utvrdit će se Statutom Banke, u skladu sa zakonom. XX. Banka ima Statut kojeg donosi Skupština Banke uz saglasnost Agencije. XI. PRESTANAK RADA BANKE XXI. Banka prestaje sa radom u slučajevima predviđenim zakonom i Statutom Banke. Odluku o prestanku rada Banke donosi Osnivač. XXII. Ova Odluka služi kao osnivački akt na osnovu koje će se izvršiti upis Banke u sudski registar. XXIII. Prečišćeni tekst Odluke o osnivanju Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo obuhvata: Odluku o osnivanju Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/97), Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/98), Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/00), Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/00), Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/00), Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/01), Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 60/03), Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/04) i Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo ("Službene novine Federacije BiH", broj 55/06), u kojima je naznačen dan stupanja na snagu tih odluka. Broj 04-02/13-898/06 27. oktobra 2006. godine Sarajevo Sekretar Ureda za zakonodavstvo Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Željko Silađi, s. r. Na temelju točke XIV Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnutku i poslovanju Investicijske banke FederacijeBosne i Hercegovine d.d. Sarajevo ("Službene novine FederacijeBiH", broj 55/06), a u svezi sa člankom 101. stavak 1. Poslovnika o radu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novineFederacije BiH", broj 25/03 i 3/06), Ured za zakonodavstvoVlade Federacije Bosne i Hercegovine utvrdio je Prečišćeni tekstOdluke o osnutku i poslovanju Investicijske banke FederacijeBosne i Hercegovine d.d. Sarajevo, kako slijedi ODLUKA O OSNUTKU I POSLOVANJU INVESTICIJSKE BANKE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE D.D. SARAJEVO (Prečišćeni tekst) I. OPĆA ODREDBA Ovom Odlukom osniva se Investicijska banka Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Banka) radi obavljanjabankarskih poslova u zemlji i sa inozemstvom. II. NAZIV, IME I ADRESA OSNIVAČA II. Osnivač Banke je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Osnivač). III. NAZIV I SJEDIŠTE BANKE III. Banka posluje pod nazivom: INVESTICIJSKA BANKA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE D.D. SARAJEVO. Skraćena oznaka Banke je: IBF BIH d.d. Sarajevo. Sjedište Banke je u Sarajevu, Igmanska br. 1. Banka ima organizacijski dio u Mostaru. Banka može formirati organizacijske dijelove (filijale, poslovne jedinice i predstavništva) u sjedištima kantona čiji se predmet poslovanja utvrđuje statutom Banke. IV. VRSTA BANKE I CILJEVI ZBOG KOJIH SE BANKA OSNIVA IV. Banka je pravna osoba sa svim pravima, obvezama i odgovornostima utvrđenim Zakonom o bankama, drugim zakonima i propisima Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija). Banka se organizira i posluje kao dioničko društvo. Banka samostalno obavlja djelatnost u zemlji i inozemstvu u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime i za račun drugih osoba i u ime i za račun drugih osoba. Banka je nositelj svih prava, obveza i odgovornosti u pravnom prometu u odnosu na sredstva kojima raspolaže. V. POSLOVI KOJE BANKA OBAVLJA V. Banka obavlja sve depozitne, kreditne i druge bankarske poslove u zemlji i inozemstvu sukladno zakonu, a naročito: 1.davanje i uzimanje kredita i financijski lizing, 2.davanje svih oblika novčanog jamstva, 3.učešće, kupnja i prodaja instrumenata tržišta novca i kapitala za svoj ili tuđi račun, 4.usluge platnog prometa i prijenosa novca, 5.primanje novčanih depozita i drugih novčanih sredstava radi ostvarivanja ciljeva poslovanja Banke, isključivo od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, 6.kupnja i prodaja strane valute, 7.čuvanje i upravljanje vrijednosnim papirima, 8.usluge financijskog menadžmenta, 9.kupnja i prodaja vrijednosnih papira, 10.druge poslove koji proizilaze iz Zakona o bankama. VI. KAPITAL BANKE VI. Kapital Banke sastoji se od Temeljnog i Dopunskog kapitala. Minimalni iznos uplaćenog dioničkog kapitala Banke u novcu i najniži iznos neto kapitala Banka održava sukladno Zakonu o bankama. Dionički kapital Banke iznosi 87.486.000,00 KM. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine kao Osnivač u ukupnom kapitalu Banke sudjeluje u iznosu od 100%. Ovlaštenja vlasnika kapitala - Osnivača, u Banci vrši Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Federalnog ministarstva financija - Federalnog ministarstva finansija. U cilju usmjeravanja sredstava iz kapitala Banka će voditi politiku ravnomjernog usmjeravanja sredstava na cijelom području Federacije Bosne i Hercegovine. Detaljnije odredbe kojima se definira kapital Banke, način formiranja i korištenja rezervi, dionice Banke, raspodjela dobiti, isplata dividende i način pokrića gubitka, utvrdit će se Statutom Banke sukladno zakonu. VII. Za kapital uložen u Banku izdaje se potvrda (certifikat) o ulogu. VIII. Kapital uložen u Banku može se povlačiti iskupom drugim osnivačima. VII. ROK ZA UPLATU OSNIVAČKOG KAPITALA I OSIGU - RANJE DRUGIH UVJETA IX. Osnivač će kapital za osnivanje Banke prenijeti u roku od 60 dana od dobijanja dozvole za rad Banke. X. Banka će početi sa radom u Sarajevu, ulica Danijela Ozme br. 7/III. VIII. PRAVA I OBVEZE OSNIVAČA XI. Osnivač ima slijedeća prava i obveze: –pravo udjela u dobiti Banke, –pravo upravljanja Bankom sukladno zakonu, drugim propisima i aktima Banke, –pravo preče kupnje u slučaju povećanja dioničkog kapitala na način i u roku utvrđenom zakonom i odlukom o izdavanju dionica, –pravo na konvertiranje dionica sukladno odluci Skupštine Banke o izdavanju dionica, –pravo na dio stečajne mase u stečajnom postupku, odnosno pravo na likvidacijsku kvotu u slučaju likvidacije Banke sukladno zakonu, –obvezu ulaganja sredstava u dionički kapital i rezerve Banke na način utvrđen zakonom i ovom Odlukom, –obvezu da raspolaže dionicama sukladno zakonu i odluci o izdavanju dionica. IX. ORGANIZACIJA BANKE XII. Banka je organizirana kao jedinstvena cjelina sa sjedištem u Sarajevu. Banka ima organizacijski dio u Mostaru. Banka može formirati organizacijske dijelove u sjedištima kantona. XIII. Banka može prema potrebi osnivati i predstavništva u inozemstvu. Banka može sa drugim domaćim i stranim bankama i drugim financijskim organizacijama osnovati bankarski konzorcij. XIV. Unutarnja organizacija poslovanja Banke utvrđuje se Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji Banke, kojeg donosi Nadzorni odbor. X. UPRAVLJANJE I RUKOVOĐENJE BANKOM XV. Organi Banke su: –Skupština, –Nadzorni odbor, –Uprava, –Odbor za reviziju. Poslove iz nadležnosti Skupštine obavljat će Osnivač do momenta konstituiranja Skupštine, a najkasnije do roka predviđenog Zakonom o bankama. XVI. Najviši or gan upravljanja Bankom je Skupština Banke. Detaljnije odredbe o radu Skupštine utvrdit će se Poslovnikom o radu Skupštine Banke, sukladno zakonu. XVII. Nadzorni odbor sačinjavaju predsjednik i šest članova koje pojedinačno bira Skupština Banke. Detaljnije odredbe o trajanju mandata, nadležnostima i načinu rada Nadzornog odbora utvrdit će se Statutom Banke, sukladno zakonu. XVIII. Upravu Banke čine ravnatelj, izvršni ravnatelji i zamjenik ravnatelj koje imenuje Nadzorni odbor Banke. Detaljnije odredbe o imenovanju, trajanju mandata, nadležnostima, pravima i obvezama Uprave utvrdit će se Statutom Banke, sukladno zakonu. XIX. Odbor za reviziju ima pet članova koje imenuje Nadzorni odbor Banke. Detaljnije odredbe o imenovanju, trajanju mandata, pravima i obvezama Odbora za reviziju utvrdit će se Statutom Banke, sukladno zakonu. XX. Banka ima Statut kojeg donosi Skupština Banke uz suglasnost Agencije. XI. PRESTANAK RADA BANKE XXI. Banka prestaje sa radom u slučajevima predviđenim zakonom i Statutom Banke. Odluku o prestanku rada Banke donosi Osnivač. XXII. Ova odluka služi kao osnivački akt na temelju koje će se izvršiti upis Banke u sudski registar. XXIII. Prečišćeni tekst Odluke o osnutku Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo obuhvata: Odluku o osnutku Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/97), Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnutku Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/98), Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnutku Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/00), Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnutku Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/00, Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnutku Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/00), Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnutku Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/01), Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnutku Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 60/03), Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnutku Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/04) i Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnutku Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo ("Službene novine Federacije BiH", broj 55/06), u kojima je naznačen dan stupanja na snagu tih odluka. Broj 04-02/13-898/06 27. listopada 2006. godine Sarajevo Sekretar Ureda za zakonodavstvo Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Željko Silađi, v. r. USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu načelnika Opštine Glamoč za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, na osnovu Amandmana XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 12. septembra 2006. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da je Kanton 10. Livno Odlukom o preuzimanju prava i obaveza zakupodavaoca broj 01-02-25/02 od 4. 4. 2002. godine ("Narodne novine Hercegbosanskog kantona", broj 4/02) povrijedio pravo opština na lokalnu samoupravu. Prestaje da važi Odluka o preuzimanju prava i obaveza zakupodavaoca broj 01-02-25/02 od 4.4.2002. godine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Narodnim novinama Hercegbosanskog kantona". Obrazloženje Načelnik Opštine Glamoč (u daqnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je dana 19.4.2006. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, tvrdeći da je Kanton 10 Livno Odlukom o preuzimanju prava i obaveza zakupodavaoca broj 01-02-25/02 od 4.4.2002. godine, (u daqnjem tekstu: Odluka) povrijedio pravo Opštine Glamoč na lokalnu samoupravu. U zahtjevu se navodi da je Opština Glamoč vlasnik nepokretnosti koja je upisana u posjedovni list broj 150 u KO Glamoč, a da se u sastavu ove nepokretnosti nalazi poslovni prostor u površini od 50 m 2 i pomoćne prostorije u površini od 20 m 2 za koji su Opština Glamoč i zakupoprimalac Č.I. iz Glamoča zakqučili ugovor o zakupu navedenog poslovnog prostora. U zahtjevu se ističe da je Vlada Kantona 10 Livno preko Ministarstva privrede donijela navedenu odluku, te je na osnovu te odluke zakqučila ugovor o zakupu poslovnog prostora sa istim zakupoprimaocem i od 19.10.2002. godine ubira prihod izdavanjem u zakup opisanog dijela nekretnine u iznosu od 360,00 KM mjesečno. Ističe se da je donošenjem pomenute odluke Kanton 10 Livno povrijedio pravo Opštine Glamoč na lokalnu samoupravu, zagarantovano na osnovu člana 4. tačka 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi ("Službene novine R BiH", broj 31/94), kojim su propisana osnovna prava i dužnosti lokalnih vlasti i obaveza konsultovawa u procesu planirawa i donošewa svih odluka koje ih se direktno tiču, jer u konkretnom slučaju ni Skupština Kantona, ni Vlada Kantona nisu sproveli ni jednu konsultaciju, ni javnu raspravu, iako se radi o opštinskoj imovini. Konstatuje se da su time povrijeđene i odredbe člana 8. stav 1. tačka 4. Zakona o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95) i člana 38. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Narodne novine Hercegbosanskog kantona", broj 4/98), kojima je propisano "da opština upravlja opštinskom imovinom". Podnosilac zahtjeva smatra da je Kanton 10 Livno uzurpirao pravo na imovinu Opštine Glamoč, što je suprotno članu II. A. k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, zbog čega predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu da je donošenjem Odluke Kanton 10 Livno povrijedio pravo na lokalnu samoupravu Opštine Glamoč, te da Sud Odluku poništi. U odgovoru na zahtjev u ime Kantona 10 Livno kantonalni javni pravobranilac Livno navodi da je zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u ime načelnika Opštine Glamoč podnijelo neovlašteno lice, advokat Emir R. Karača iz Sarajeva, jer da Opštinu Glamoč prema zakonu treba da zastupa opštinski javni pravobranilac. Pored toga, ističe se da je Kanton 10 Livno donio Zakon o imovini ("Narodne novine Hercegbosanskog kantona", broj 13/98), kojim je u članu 2. propisano da je Kanton pravni slijednik državne imovine utvrđene Uredbom o određivanju vlasnika i upravljanja društvenim kapitalom u preduzećima i drugim pravnim licima koja se nalaze na području Kantona, kao i na drugim područjima gdje Kanton posjeduje imovinu. Dalje se navodi da je na osnovu člana 9. navedenog zakona Vlada Kantona 10 Livno donijela spornu odluku, koja putem Ministarstva privrede preuzima prava i obaveze zakupodavaoca kao jedne ugovorne strane i svih ugovora o zakupu, pa i ugovora o zakupu koji je zakqučen između Opštine Glamoč kao zakupodavaoca i I.Č. iz Glamoča kao zakupoprimaoca, državnih-društvenih predu- zeća sklopljenih s trećim licima u ime i na osnovu vlasništva državno-društvene imovine. Ističe se da je Odluka Vlade Kantona 10 Livno zasnovana na pozitivnim zakonskim propisima, te da nema valjanih razloga za njeno poništenje, zbog čega se predlaže da Ustavni sud Federacije zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu podnosioca zahtjeva odbije kao neosnovan. U ovom predmetu održana je javna rasprava 12. 9. 2006. godine. Javnoj raspravi prisustvovali su načelnik Opštine Glamoč i lice ovlašteno za zastupanje načelnika Opštine Glamoč, koje je ostalo u cijelosti pri navodima istaknutim u zahtjevu od 19.4.2006. godine. Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci iz sljedećih razloga: Članom 4. stav 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, koju je Bosna i Hercegovina ratifikovala i koja čini sastavni dio pravnog sistema Bosne i Hercegovine, propisano je "da će lokalne vlasti biti konsultovane u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planirawa i donošenju odluka u svim stvarima koje se direktno tiču wih." Članom 56. stav 1. Zakona o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federa- cije BiH", broj 49/06) propisano je da su "federalne odnosno kantonalne vlasti dužne u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošewa propisa koji ih se tiču". Polazeći od navedenih odredbi Evropske povelje o lokalnoj samoupravi i Zakona o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je, na osnovu provedenog postupka, utvrdio da je Kanton 10 Livno donošenjem navedne odluke povrijedio pravo opština na lokalnu samoupravu. Naime, iako se u konkretnom slučaju radi o raspolaganju, odnosno davanju u zakup poslovnog prostora na području jedinica lokalne samouprave - opštine, za koji one u pravilu imaju značajan interes, pri donošenju ove odluke jedinice lokalne samouprave - opštine nisu bile uopšte konsultovane, niti su imale bilo kakvog uticaja pri donošenju iste. Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije je utvrdio da je Kanton 10 Livno ovom Odlukom povrijedio pravo opština na lokalnu samoupravu, zbog čega je odlučio da navedena odluka prestaje da važi. Ovu presudu Ustavni sud Federacije je donio jednoglasno, u sastavu: prof. dr Nedjeqko Milićević, predsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; Muamer Herceglija; Domin Malbašić; Aleksandra Martinović; Kata Sewak i prof. dr Kasim Trnka, sudije Suda. Broj U - 14/06 12. septembra 2006. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine prof. dr Nedjeqko Milićević, s. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu načelnika Općine Glamoč za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, na osnovu Amandmana XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 12. septembra 2006. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da je Kanton 10. Livno Odlukom o preuzimanju prava i obaveza zakupodavaoca broj 01-02-25/02 od 4.4.2002. godine ("Narodne novine Hercegbosanskog kantona", broj 4/02) povrijedio pravo općina na lokalnu samoupravu. Prestaje da važi Odluka o preuzimanju prava i obaveza zakupodavaoca broj 01-02-25/02 od 4.4.2002. godine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Narodnim novinama Hercegbosanskog kantona". Obrazloženje Načelnik Općine Glamoč (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je dana 19.4.2006. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, tvrdeći da je Kanton 10 Livno Odlukom o preuzimanju prava i obaveza zakupodavatelja broj 01-02-25/02 od 4.4.2002. godine, (u daljnjem tekstu: Odluka) povrijedio pravo Općine Glamoč na lokalnu samoupravu. U zahtjevu se navodi da je Općina Glamoč vlasnik nepokretnosti koja je upisana u posjedovni list broj 150 u KO Glamoč, a da se u sastavu ove nepokretnosti nalazi poslovni prostor u površini od 50 m 2 i pomoćne prostorije u površini od 20 m 2, za koji su Općina Glamoč i zakupoprimalac Č.I. iz Glamoča zaključili ugovor o zakupu navedenog poslovnog prostora. U zahtjevu se ističe da je Vlada Kantona 10 Livno preko Ministarstva privrede donijela navedenu odluku, te je na osnovu te odluke zaključila ugovor o zakupu poslovnog prostora sa istim zakupoprimaocem i od 19.10.2002. godine ubira prihod izdavanjem u zakup opisanog dijela nekretnine u iznosu od 360,00 KM mjesečno. Ističe se da je donošenjem pomenute odluke Kanton 10 Livno povrijedio pravo Općine Glamoč na lokalnu samoupravu zagarantovano na osnovu člana 4. tačka 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi ("Službene novine R BiH", br. 31/94), kojim su propisana osnovna prava i dužnosti lokalnih vlasti i obaveza konsultovanja u procesu planiranja i donošenja svih odluka koje ih se direktno tiču, jer da u konkretnom slučaju ni Skupština Kantona, ni Vlada Kantona nisu sproveli ni jednu konsultaciju, ni javnu raspravu, iako se radi o općinskoj imovini. Konstatuje se da su time povrijeđene i odredbe člana 8. stav 1. tačka 4. Zakona o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95) i člana 38. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Narodne novine Hercegbosanskog kantona", broj 4/98), kojima je propisano "da općina upravlja općinskom imovinom". Podnosilac zahtjeva smatra da je Kanton 10 Livno uzurpirao pravo na imovinu Općine Glamoč, što je suprotno članu II. A. k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, zbog čega predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu da je donošenjem Odluke Kanton 10 Livno povrijedio pravo na lokalnu samoupravu Općine Glamoč, te da Sud Odluku poništi. U odgovoru na zahtjev u ime Kantona 10 Livno kantonalni javni pravobranilac Livno navodi da je zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u ime načelnika Općine Glamoč podnijela neovlaštena osoba, advokat Emir R. Karača iz Sarajeva, jer da Općinu Glamoč prema zakonu treba da zastupa općinski javni pravobranilac. Pored toga, ističe se da je Kanton 10 Livno donio Zakon o imovini ("Narodne novine Hercegbosanskog kantona", broj13/98) kojim je u članu 2. propisano da je Kanton pravni slijednik državne imovine utvrđene Uredbom o određivanju vlasnika i upravljanja društvenim kapitalom u preduzećima i drugim pravnim osobama koje se nalaze na području Kantona, kao i na drugim područjima gdje Kanton posjeduje imovinu. Dalje se navodi da je na temelju člana 9. navedenog zakona Vlada Kantona 10 Livno donijela spornu odluku, koja putem Ministarstva privrede preuzima prava i obaveze zakupodavaoca kao jedne ugovorne strane i svih ugovora o zakupu, pa i ugovora o zakupu koji je zaključen između Općine Glamoč kao zakupodavaoca i I.Č. iz Glamoča kao zakupoprimaoca, državnih-društvenih preduzeća sklopljenih s trećim osobama u ime i na osnovu vlasništva državno-društvene imovine. Ističe se da je Odluka Vlade Kantona 10 Livno utemeljena na pozitivnim zakonskim propisima, te da nema valjanih razloga za njeno poništenje, zbog čega se predlaže da Ustavni sud Federacije zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu podnosioca zahtjeva odbije kao neosnovan. U ovom predmetu održana je javna rasprava 12. 9. 2006. godine. Javnoj raspravi prisustvovali su načelnik Općine Glamoč i osoba ovlaštena za zastupanje načelnika Općine Glamoč, koja je ostala u cijelosti pri navodima istaknutim u zahtjevu od 19.4. 2006. godine. Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci iz sljedećih razloga: Članom 4. stav 6. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, koju je Bosna i Hercegovina ratificirala i koja čini sastavni dio pravnog sistema Bosne i Hercegovine, propisano je "da će lokalne vlasti biti konsultovane u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenju odluka u svim stvarima koje se direktno tiču njih." Članom 56. stav 1. Zakona o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/06) propisano je da su "federalne odnosno kantonalne vlasti dužne u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se tiču". Polazeći od navedenih odredbi Evropske povelje o lokalnoj samoupravi i Zakona o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je, na osnovu provedenog postupka, utvrdio da je Kanton 10 Livno donošenjem navedne odluke povrijedio pravo općina na lokalnu samoupravu. Naime, iako se u konkretnom slučaju radi o raspolaganju, odnosno davanju u zakup poslovnog prostora na području jedinica lokalne samouprave - općina, za koji one u pravilu imaju značajan interes, pri donošenju ove Odluke jedinice lokalne samouprave - općine nisu bile uopće konsultovane, niti su imale bilo kakvog uticaja pri donošenju iste. Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije je utvrdio da je Kanton 10 Livno ovom Odlukom povrijedio pravo općina na lokalnu samoupravu, zbog čega je odlučio da navedena odluka prestaje da važi. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, u sastavu: prof. dr. Nedjeljko Milićević, predsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; Muamer Herceglija; Domin Malbašić; Aleksandra Martinović; Kata Senjak i prof.dr. Kasim Trnka, sudije Suda. Broj U - 14/06 12. septembra 2006. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine prof. dr. Nedjeljko Milićević, s. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu načelnika Općine Glamoč za zaštitu prava na lokalnusamoupravu, na temelju Amandmana XCVI na Ustav FederacijeBosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, nasjednici održanoj 12. rujna 2006. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da je Kanton 10 Livno Odlukom o preuzimanju prava i obveza zakupodavatelja broj 01-02-25/02 od 4.4.2002.godine ("Službene novine Hercegbosanske županije", broj 4/02)povrijedio pravo općina na lokalnu samoupravu. Prestaje da važi Odluka o preuzimanju prava i obveza zakupodavatelja broj 01-02-25/02 od 4.4.2002. godine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Hercegbosanske županije". Obrazloženje Načelnik Općine Glamoč (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) podnio je dana 19. 4. 2006. godine Ustavnom suduFederacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sudFederacije) zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu,tvrdeći da je Kanton 10 Livno Odlukom o preuzimanju prava iobveza zakupodavatelja broj 01-02-25/02 od 4.4.2002. godine,(u daljnjem tekstu: Odluka) povrijedio pravo Općine Glamoč nalokalnu samoupravu. U zahtjevu se navodi da je Općina Glamoč vlasnik nepokretnosti koja je upisana u posjedovni list broj 150 u KOGlamoč, a da se u sastavu ove nepokretnosti nalazi poslovniprostor u površini od 50 m 2 i pomoćne prostorije u površini od 20 m 2 za koji su Općina Glamoč i zakupoprimatelj Č.I. iz Glamoča zaključili ugovor o zakupu navedenog poslovnog prostora. Uzahtjevu se ističe da je Vlada Kantona 10 Livno prekoMinistarstva gospodarstva donijela navedenu Odluku, te jetemeljem te Odluke zaključila ugovor o zakupu poslovnogprostora sa istim zakupoprimateljem i od 19.10.2002. godineubira prihod izdavanjem u zakup opisanog dijela nekretnine uiznosu od 360,00 KM mjesečno. Donošenjem pomenute Odluke, ističe se, da je Kanton 10 Livno povrijedio pravo Općine Glamočna lokalnu samoupravu zagarantirano temeljem članka 4. točka6. Europske povelje o lokalnoj samoupravi ("Službene novine RBiH", br. 31/94) kojim su propisana temeljna prava i dužnostilokalnih vlasti i obveza konzultiranja u procesu planiranja idonošenja svih odluka koje ih se direktno tiču, jer da ukonkretnom slučaju ni Skupština Kantona ni Vlada Kantona nisusproveli niti jednu konzultaciju niti javnu raspravu iako se radi oopćinskoj imovini. Konstatira se da su time povrijeđene iodredbe članka 8. stavak 1. točka 4. Zakona o osnovama lokalnesamouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95) ičlanka 38. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Službene novineHercegbosanske županije", broj 4/98), kojima je propisano " daopćina upravlja općinskom imovinom". Podnositelj zahtjeva smatra da je Kanton 10 uzurpirao pravo na imovinu Općine Glamoč, što je suprotno članku II. A. k)Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, zbog čega predlaže daUstavni sud Federacije donese presudu da je donošenjem OdlukeKanton 10 Livno povrijedio pravo na lokalnu samoupravuOpćine Glamoč, te da Sud Odluku poništi. U odgovoru na zahtjev u ime Kantona 10 Livno Županijski javni pravobranitelj Livno navodi da je zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u ime Općinskog načelnika Glamoč podnijela neovlaštena osoba, odvjetnik Emir R. Karača iz Sarajeva, jer da Općinu Glamoč prema zakonu treba zastupati općinski javni pravobranitelj. Pored toga ističe se da je HBŽ donijela Zakon o imovini ("Službene novine "Hercegbosnske županije", broj13/98) kojim je u članku 2. propisano da je Kanton pravni sljednik državne imovine utvrđene Uredbom o određivanju vlasnika i upravljanja društvenim kapitalom u poduzećima i drugim pravnim osobama koja se nalaze na području Kantona kao i na drugim područjima gdje Kanton posjeduje imovinu. Dalje se navodi da je na temelju članka 9. navedenog Zakona Vlada HBŽ donijela spornu Odluku, koja putem Ministarstva gospodarstva preuzima prava i obveze zakupodavatelja kao jedne od ugovorne strane i svih ugovora o zakupu, pa i ugovora o zakupu koji je zaključen između Općine Glamoč kao zakupodavatelja i I.Č. iz Glamoča kao zakupoprimatelja, državnih-društvenih poduzeća sklopljenih s trećim osobama u ime i na temelju vlasništva državno-društvene imovine. Ističe se da je Odluka Vlade HBŽ utemeljena na pozitivnim zakonskim propisima, te da nema valjanih razloga za njeno poništenje, zbog čega se predlaže da Ustavni sud Federacije zahtjev za zaštitu prava na lokalnu samoupravu podnositelja zahtjeva odbije kao neosnovan. U ovom predmetu održana je javna rasprava 12.9.2006. godine. Javnoj raspravi prisustvovali su načelnik Općine Glamoč i osoba ovlaštena za zastupanje načelnika Općine Glamoč koja je ostala u cijelosti pri navodima istaknutim u zahtjevu od 19.4.2006. godine. Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci iz sljedećih razloga: Člankom 4. stavak 6. Europske povelje o lokalnoj samoupravi, koju je Bosna i Hercegovina ratificirala i čini sastavni dio pravnog sustava Bosne i Hercegovine, propisano je "da će lokalne vlasti biti konzultirane u najvećoj mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu planiranja i donošenju odluka u svim stvarima koje se direktno tiču njih." Člankom 56. stavak 1. Zakona o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/06) propisano je da su "federalne odnosno kantonalne vlasti dužne u najvećoj mogućoj mjeri konzultirati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se tiču". Polazeći od navedenih odredbi Europske povelje o lokalnoj samoupravi i Zakona o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je, na temelju provedenog postupka, utvrdio da je Kanton 10 Livno donošenjem navedne Odluke povrijedio pravo općina na lokalnu samoupravu. Naime, iako se u konkretnom slučaju radi o raspolaganju odnosno davanju u zakup poslovnog prostora na području jedinica lokalne samouprave - općina, za koji one u pravilu imaju značajan interes, pri donošenju ove Odluke jedinice lokalne samouprave - općine nisu bile uopće konzultirane niti su imale bilo kakvog uticaja pri donošenju iste. Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije je utvrdio da je Kanton 10 Livno ovom Odlukom povrijedio pravo općina na lokalnu samoupravu, zbog čega je odlučio da navedena Odluka prestaje da važi. Ovu je presudu Ustavni sud Federacije donio jednoglasno, u sastavu: prof. dr. Nedjeljko Milićević, predsjednik Suda; Sead Bahtijarević, mr. Mirko Bošković, Muamer Herceglija, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović, Kata Senjak i prof.dr. Kasim Trnka, suci Suda. Broj U-14/06 12. rujna 2006. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine prof. dr. Nedjeljko Milićević, s. r. Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Klubahrvatskih poslanika u Skupštini Sredwobosanskog kantona,za utvrđivanje postojawa vitalnog nacionalnog interesa hrvatskog naroda, na osnovu člana IV.A.6.17.b.(2) i člana V.2.7.b.(1) i (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 13. septembra 2006. godine, donijelo je ODLUKU Prijedlogom zakona o dopunskim pravima branilaca ne povređuje se vitalni nacionalni interes konstitutivnog hrvatskog naroda. Odluku objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i u "Službenim novinama Sredwobosanskog kantona". Obrazloženje Predsjedavajući Skupštine Sredwobosanskog kantona dostavio je dana 3.7.2006. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine - Vijeću za zaštitu vitalnih interesa (u daqnjem tekstu: Vijeće) Obavještenje broj 01-01-285/06 od 29.6.2006. godine o zahtjevu za pokretanje postupka za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa hrvatskog naroda, koji je istakao Klub hrvatskih poslanika na XXXV sjednici Skupštine Sredwobosanskog kantona dana 14.6.2006. godine, u postupku usvajawa Prijedloga zakona o dopunskim pravima branilaca (u daqnjem tekstu: Prijedlog zakona). Uz zahtjev je dostavio: Prijedlog zakona sa uloženim amandmanima; stenogram sa rasprave XXXV sjednice Skupštine Sredwo- bosanskog kantona i potpise 10 poslanika Kluba hrvatskih poslanika, kojima se traži da se o navedenom zakonu glasa po principu zaštite vitalnih nacionalnih interesa; Inicijativu broj 01-02-533/05 od 11.11.2005. godine za reorganizaciju kantonalne Uprave za pitawa branilaca kroz dva sektora (Sektor HVO i Sektor Armije BiH) i Uputstvo o načinu podnošewa zahtjeva za priznavanje prava na osnovu primjene Ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske broj 02-41-2446/06 od 29.6.2006. godine. Prema navodima iz Obavještewa, razlog za pokretanje postupka za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa jeste da Klub hrvatskih poslanika smatra da u skladu sa članom 38. Ustava Sredwo bo sanskog kantona ("Službene novine Sredwo bo - sanskog kantona", broj 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98, 8/98, 10/00, 8/03, 2/04 i 14/04) kad je u pitanju organizacija Uprave za pitawa branilaca nisu adekvatno zastupljeni u organima Uprave (sadržajno smatraju da or gan uprave treba biti organizovan sa dva sektora, HVO i Armije BiH), te da nisu imali jednaka prava u procesu donošewa ovih odluka. Vijeće je na sjednici održanoj dana 12.7.2006. godine zakqučilo da zahtjev nije potkrijepljen razlozima na kojima se zasniva, niti obrazložen, a što jeste uslov postupawa po istom. Stoga je Klubu hrvatskih poslanika upućen dopis kojim se zahtijeva dopuna Obavještewa o zahtjevu za pokretanje postupka za zaštitu vitalnog interesa konstitutivnog hrvatskog naroda. U odgovoru Kluba hrvatskih poslanika od 20.7.2006. godine, koji suštinski predstavlja dopunu zahtjeva, navedeno je da je na Skupštini Sredwobosanskog kantona na XXXV sjednici održanoj dana 14.6.2006. godine razmatran Prijedlog zakona, kao i podnijeti amandmani Kluba koalicije (HDZ; HD; HNZ) - 11 (jedanaest) amandmana. Nadalje, da je na zahtjev zamjenika predsjednika Kluba hrvatskih poslanika, i uz podršku 2/3 Kluba hrvatskih poslanika, zatraženo da se glasa po proceduri vitalnog nacionalnog interesa, jer nije prihvaćen Amandman 11. na Prijedlog zakona, koji predviđa organizaciju kantonalne Uprave za pitawa branilaca kroz dva sektora (Sektor Hrvatskog vijeća odbrane i Sektor Armije Bosne i Hercegovine). Smatraju da se interes konstitutivnih naroda ogleda u tome da u punom kapacitetu sudjeluju u sistemu vlasti i aktivnostima javnih tijela vlasti. Predlažu da Vijeće, nakon održane javne rasprave, utvrdi da Prijedlog zakona, bez predloženog Amandmana 11., povređuje vitalni nacionalni interes hrvatskog naroda, te da odluči da pitanje organizacije kantonalne Uprave za pitawa branilaca u obavljanju djelatnosti na provođenju Zakona kroz organizaciju Sektora Hrvatskog vijeća odbrane spada u vitalni nacionalni interes hrvatskog naroda, u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Na osnovu navedenog obavještewa i priložene dokumentacije, Vijeće je utvrdilo da je zahtjev za pokretanje postupka za utvrđivanje postojawa vitalnog interesa konstitutivnog hrvatskog naroda podnio predsjedavajući Skupštine Sredwobosanskog kantona; da je zahtjev za utvrđivanje postojawa vitalnog interesa hrvatskog naroda postavio Klub hrvatskih poslanika na sjednici Skupštine Sredwobosanskog kantona u postupku usvajawa Prijedloga zakona; da se na sjednici Skupštine Sredwobosanskog kantona glasalo po proceduri za zaštitu vitalnih interesa, a da za usvajanje navedenog prijedloga nije postignuta većina glasova unutar Kluba hrvatskih poslanika, kako je to propisano članom V.2.7.b.(1) i (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. S obzirom na navedeno, Vijeće je utvrdilo da su ispunjene Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine utvrđene procesne pretpostavke o prihvatqivosti zahtjeva, pa je na sjednici održanoj dana 26.7.2006. godine donijelo Rješenje broj U-18/06, kojim je utvrđeno da je prihvatqiv zahtjev Kluba hrvatskih poslanika za pokretanje postupka za utvrđivanje postojawa vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog hrvatskog naroda u postupku usvajawa Prijedloga zakona. Istovremeno je, dana 26.7.2006. godine, Vijeće dostavilo Obavještenje predsjedavajućeg Skupštine Sredwobosanskog kantona od 29.6.2006. godine i dopunu Obavještewa od 20.7.2006. godine, Klubu bošwačkih poslanika, da se, kao druga strana u postupku, izjasni o navodima pomenutog zahtjeva. Iskqučivo je Klub bošwačkih poslanika označen kao druga strana u postupku, s obzirom da u Skupštini Sredwobosanskog kantona ne postoji Klub srpskih poslanika. U odgovoru Kluba bošwačkih poslanika od 14.8.2006. godine navedeno je da Prijedlogom zakona nije povrijeđen vitalni interes hrvatskog naroda, iz razloga što isti rješava upravnu stvar dopunskih prava pripadnika oružanih snaga svih konstitutivnih naroda i građana Bosne i Hercegovine; da se na isti način rješava upravna stvar osnovnih prava pripadnika oružanih snaga; da je Prijedlog zakona usklađen sa federalnim Zakonom o posebnim pravima dobitnika ratnih priznawa i odlikovawa i članova wihovih porodica; da se upravna stvar osnovnih ili dopunskih prava pripadnika oružanih snaga rješava primjenom Zakona o upravnom postupku; da je nadležnost kantonalne Uprave za pitawa branilaca utvrđena kroz navedene zakone u skladu sa članom 5. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i unutrašwa organizacija i kriteriji za osnivanje organa uprave. Dalje, navode da Prijedlog zakona rješava upravnu stvar o dopunskim pravima branilaca u potpunosti na isti način kao i Zakon o pravima branilaca i članova wihovih porodica na federalnom nivou, dok organizacija organa uprave, odnosno Uprave za pitawa boraca i invalida i njena unutrašwa organizacija se uređuje Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i odgovarajućim provedbenim propisima. Prihvatanje amandmana na član 61. bi proizvelo podjelu organa na nacionalnoj osnovi, što je destabilizirajuće, retrogradno i destruktivno, te bi za posljedicu imalo daqnju podjelu po nacionalnoj osnovi u ministarstvima, upravama i ostalim institucijama na svim nivoima. Vijeće je u ovom predmetu održalo javnu raspravu dana 13.9.2006. godine. Strane u postupku na raspravi su zastupali: u ime Kluba hrvatskih poslanika Zdenko Antunović, predsjednik Kluba; u ime Kluba bošwačkih poslanika Asim Mekić, predsjednik Kluba. Na javnoj raspravi punomoćnik podnosioca zahtjeva u cjelini je ostao kod podnesenog zahtjeva, a punomoćnik druge strane u postupku je ostao kod navoda iz odgovora na zahtjev. Nakon održane javne rasprave, Vijeće je, na sjednici održanoj dana 13.9.2006. godine, u ustavnom roku donijelo odluku kao u izreci, polazeći od odredaba člana II.A.2.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koje regulišu jednakost pred zakonom, zatim odredaba IV. A.5.17.a) Ustava, koje se odnose na vitalni interes konstitutivnih naroda, kao i odredaba V.7.b. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koje normiraju proceduru utvrđivawa postojawa vitalnog interesa. Prilikom odlučivawa, Vijeće je razmotrilo navode zahtjeva, odgovora na zahtjev, razmotrilo tvrdnje i navode strana u postupku iznijete na javnoj raspravi, te analiziralo predočene dokaze, te je utvrdilo da u osporenom Prijedlogu zakona ne postoji ni jedna odredba koja je diskriminirajuća, ili koja stavlja u povoqniji, odnosno nepovoqniji položaj bilo kojeg pripadnika oružanih snaga iz bilo kojeg konstitutivnog naroda, pa samim tim ni pripadnike oružanih snaga iz reda hrvatskog konstitutivnog naroda. To se odnosi i na odjeljak Prijedloga zakona o pravu kontrole, a potrebno je istaknuti i da unutrašwa organizacija organa uprave normativno podliježe pozitivnim propisima o osnivanju i organizaciji organa uprave i na kantonalnom nivou koji postupaju u skladu sa Zakonom o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/98 i 48/99). Prijedlogom zakona se na istovjetan način rješavaju dopunska prava pripadnika oružanih snaga iz sva tri konstitutivna naroda, te nema mjesta tvrdwi da se njegovim odredbama povređuje vitalni nacionalni interes hrvatskog naroda. Iz navedenih razloga Vijeće je, primjenom člana 42. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03), odlučilo kao u izreci ove Odluke. Ovu Odluku Vijeće je donijelo jednoglasno, odlučujući u sastavu: prof. dr Nedjeqko Milićević, predsjednik Vijeća; mr. Mirko Bošković; Muamer Herceglija; Aleksandra Marti - nović; Kata Sewak i prof. dr Kasim Trnka, članovi Vijeća. Broj U-18/06 13. septembra 2006. godine Sarajevo Predsjednik Vijeća za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine prof. dr Nedjeqko Milićević, s. r. Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Kluba hrvatskih poslanika u Skupštini Srednjobosanskog kantona, za utvrđivanje postojanja vitalnog nacionalnog interesa hrvatskog naroda, na osnovu člana IV.A.6.17.b.(2) i člana V.2.7.b.(1) i (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 13. septembra 2006. godine, donijelo je ODLUKU Prijedlogom zakona o dopunskim pravima branilaca ne povređuje se vitalni nacionalni interes konstitutivnog hrvatskog naroda. Odluku objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Obrazloženje Predsjedavajući Skupštine Srednjobosanskog kantona dostavio je dana 3.7.2006. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine - Vijeću za zaštitu vitalnih interesa (u daljnjem tekstu: Vijeće) Obavještenje broj 01-01-285/06 od 29.6.2006. godine o zahtjevu za pokretanje postupka za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa hrvatskog naroda, koji je istakao Klub hrvatskih poslanika na XXXV sjednici Skupštine Srednjobosanskog kantona dana 14.6.2006. godine, u postupku usvajanja Prijedloga zakona o dopunskim pravima branilaca (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona). Uz zahtjev je dostavio: Prijedlog zakona sa uloženim amandmanima; stenogram sa rasprave na XXXV sjednici Skupštine Srednjobosanskog kantona i potpise 10 poslanika Kluba hrvatskih poslanika kojima se traži da se o navedenom zakonu glasa po principu zaštite vitalnih nacionalnih interesa; Inicijativu broj 01-02-533/05 od 11.11.2005. godine za reorganizaciju Kantonalne uprave za branioce kroz dva sektora (Sektor HVO i Sektor Armije BiH) i Uputstvo o načinu podnošenja zahtjeva za priznavanje prava na osnovu primjene Ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske broj 02-41-2446/06 od 29.6.2006. godine. Prema navodima iz Obavještenja, razlog za pokretanje postupka za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa jeste da Klub hrvatskih poslanika smatra da u skladu sa članom 38. Ustava Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjo bo - sanskog kantona", broj 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98, 8/98, 10/00, 8/03, 2/04 i 14/04) kad je u pitanju organizacija Uprave za pitanja branilaca nisu adekvatno zastupljeni u organima Uprave (sadržajno smatraju da or gan uprave treba biti organizovan sa dva sektora, HVO i Armije BIH), te da nisu imali jednaka prava u procesu donošenja ovih odluka. Vijeće je na sjednici održanoj dana 12.7.2006. godine zaključilo da zahtjev nije potkrijepljen razlozima na kojima se zasniva, niti obrazložen, a što jeste uvjet postupanja po istom. Stoga je Klubu hrvatskih poslanika upućen dopis kojim se zahtijeva dopuna Obavještenja o zahtjevu za pokretanje postupka za zaštitu vitalnog interesa konstitutivnog hrvatskog naroda. U odgovoru Kluba hrvatskih poslanika od 20.7.2006. godine, koji suštinski predstavlja dopunu zahtjeva, navedeno je da je na Skupštini Srednjobosanskog kantona, na XXXV sjednici održanoj dana 14.6.2006. godine, razmatran Prijedlog zakona, kao i podnijeti amandmani Kluba koalicije (HDZ; HD; HNZ) - 11 (jedanaest) amandmana. Nadalje, da je na zahtjev zamjenika predsjednika Kluba hrvatskih poslanika i uz podršku 2/3 Kluba hrvatskih poslanika, zatraženo da se glasa po proceduri vitalnog nacionalnog interesa, jer nije prihvaćen Amandman 11. na Prijedlog zakona, koji predviđa organizaciju kantonalne Uprave za pitanja branilaca kroz dva sektora (Sektor Hrvatskog vijeća odbrane i Sektor Armije Bosne i Hercegovine). Smatraju da se interes konstitutivnih naroda ogleda u tome da u punom kapacitetu sudjeluju u sistemu vlasti i aktivnostima javnih tijela vlasti. Predlažu da Vijeće nakon održane javne rasprave utvrdi da Prijedlog zakona, bez predloženog Amandmana 11., povređuje vitalni nacionalni interes hrvatskog naroda, te da odluči da pitanje organizacije kantonalne Uprave za pitanja branilaca u obavljanju djelatnosti na provođenju Zakona kroz organizaciju Sektora Hrvatskog vijeća odbrane spada u vitalni nacionalni interes hrvatskog naroda, u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Na osnovu navedenog obavještenja i priložene dokumentacije Vijeće je utvrdilo: da je zahtjev za pokretanje postupka za utvrđivanje postojanja vitalnog interesa konstitu - tivnog hrvatskog naroda podnio predsjedavajući Skupštine Srednjobosanskog kantona; da je zahtjev za utvrđivanje postojanja vitalnog interesa hrvatskog naroda postavio Klub hrvatskih poslanika na sjednici Skupštine Srednjobosanskog kantona u postupku usvajanja Prijedloga zakona; da se na sjednici Skupštine Srednjobosanskog kantona glasalo po proceduri za zaštitu vitalnih interesa, a da za usvajanje navedenog prijedloga nije postignuta većina glasova unutar Kluba hrvatskih poslanika, kako je to propisano članom V.2.7.b.(1) i (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. S ob - zirom na navedeno, Vijeće je utvrdilo da su ispunjene Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine utvrđene procesne pretpostavke o prihvatljivosti zahtjeva, pa je na sjednici održanoj dana 26.7.2006. godine donijelo Rješenje broj U-18/06, kojim je utvrđeno da je prihvatljiv zahtjev Kluba hrvatskih poslanika za pokretanje postupka za utvrđivanje postojanja vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog hrvatskog naroda u postupku usvajanja Prijedloga zakona. Istovremeno je, dana 26.7.2006. godine, Vijeće dostavilo Obavještenje predsjedavajućeg Skupštine Srednjobosanskog kantona od 29.6.2006. godine i dopunu Obavještenja od 20.7.2006. godine, Klubu bošnjačkih poslanika, da se, kao druga strana u postupku, izjasni o navodima pomenutog zahtjeva. Isključivo je Klub bošnjačkih poslanika označen kao druga strana u postupku, s obzirom da u Skupštini Srednjobosanskog kantona ne postoji Klub srpskih poslanika. U odgovoru Kluba bošnjačkih poslanika od 14.8.2006. godine navedeno je da Prijedlogom zakona nije povrijeđen vitalni interes hrvatskog naroda, iz razloga što isti rješava upravnu stvar dopunskih prava pripadnika oružanih snaga svih konstitutivnih naroda i građana Bosne i Hercegovine; da se na isti način rješava upravna stvar osnovnih prava pripadnika oružanih snaga; da je Prijedlog zakona usklađen sa federalnim Zakonom o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica; da se upravna stvar osnovnih ili dopunskih prava pripadnika oružanih snaga rješava primjenom Zakona o upravnom postupku; da je nadležnost kantonalne Uprave za pitanja boraca utvrđena kroz navedene zakone u skladu sa članom 5. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i unutrašnja organizacija i kriteriji za osnivanje organa uprave. Dalje, navode da Prijedlog zakona rješava upravnu stvar o dopunskim pravima branilaca u potpunosti na isti način kao i Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica na federalnom nivou, dok se organizacija organa uprave, odnosno Uprave za pitanja boraca i invalida i njena unutrašnja organizacija uređuje Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i odgovarajućim provedbenim propisima. Prihvatanje amandmana na član 61. bi proizvelo podjelu organa na nacionalnoj osnovi, što je destabilizirajuće, retrogradno i destruktivno, te bi za posljedicu imalo daljnju podjelu po nacionalnoj osnovi u ministarstvima, upravama i ostalim institucijama na svim nivoima. Vijeće je u ovom predmetu održalo javnu raspravu dana 13.9.2006. godine. Strane u postupku na raspravi su zastupali: u ime Kluba hrvatskih poslanika Zdenko Antunović, predsjednik Kluba; u ime Kluba bošnjačkih poslanika Asim Mekić, predsjednik Kluba. Na javnoj raspravi punomoćnik podnosioca zahtjeva u cijelosti je ostao kod podnesenog zahtjeva, a punomoćnik druge strane u postupku je ostao kod navoda iz odgovora na zahtjev. Nakon održane javne rasprave, Vijeće je, na sjednici održanoj dana 13.9.2006. godine, u ustavnom roku donijelo odluku kao u izreci, polazeći od odredaba člana II.A.2.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koje regulišu jednakost pred zakonom; zatim odredaba IV.A.5.17.a) Ustava, koje se odnose na vitalni interes konstitutivnih naroda, kao i odredaba V.7.b. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koje normiraju proceduru utvrđivanja postojanja vitalnog interesa. Prilikom odlučivanja, Vijeće je razmotrilo navode zahtjeva, odgovora na zahtjev, razmotrilo tvrdnje i navode strana u postupku iznijete na javnoj raspravi, te analiziralo predočene dokaze, te je utvrdilo da u osporenom Prijedlogu zakona ne postoji ni jedna odredba koja je diskriminirajuća ili koja stavlja u povoljniji, odnosno nepovoljniji položaj bilo kojeg pripadnika oružanih snaga iz bilo kojeg konstitutivnog naroda, pa samim tim ni pripadnike oružanih snaga iz reda hrvatskog konstitutivnog naroda. To se odnosi i na odjeljak Prijedloga zakona o pravu nadzora, a potrebno je istaknuti i da unutrašnja organizacija organa uprave normativno podliježe pozitivnim propisima o uspostavljanju i organizaciji organa uprave i na kantonalnom nivou koji postupaju u skladu sa Zakonom o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/98 i 48/99). Prijedlogom zakona se na istovjetan način rješavaju dopunska prava pripadnika oružanih snaga iz sva tri konstitutivna naroda, te nema mjesta tvrdnji da se njegovim odredbama povrjeđuje vitalni nacionalni interes hrvatskog naroda. Iz navedenih razloga Vijeće je, primjenom člana 42. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03), odlučilo kao u izreci ove Odluke. Ovu Odluku Vijeće je donijelo jednoglasno, odlučujući u sastavu: prof. dr. Nedjeljko Milićević, predsjednik Vijeća; mr. Mirko Bošković; Muamer Herceglija; Aleksandra Martinović; Kata Senjak i prof. dr Kasim Trnka, članovi Vijeća. Broj U-18/06 13. septembra 2006. godine Sarajevo Predsjednik Vijeća za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine prof. dr Nedjeljko Milićević, s. r. Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnoga suda Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu Kluba hrvatskihzastupnika u Skupštini Kantona Središnja Bosna, za utvrđivanje postojanja vitalnoga nacionalnoga interesa hrvatskoga naroda, na temelju članka IV.A.6.17.b.(2) i članka V.2.7.b.(1) i (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 13. rujna 2006. godine, donijelo je ODLUKU Prijedlogom zakona o dopunskim pravima branitelja ne povrjeđuje se vitalni nacionalni interes konstitutivnoga hrvatskoga naroda. Odluku objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i u "Službenim novinama Kantona Središnja Bosna". Obrazloženje Predsjedavajući Skupštine Kantona Središnja Bosna dostavio je dana 3.7.2006. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine - Vijeću za zaštitu vitalnih interesa (u daljnjem tekstu: Vijeće) Obavijest broj 01-01-285/06 od 29.6.2006. godine o zahtjevu za pokretanje postupka za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa hrvatskoga naroda, koji je istakao Klub hrvatskih zastupnika na XXXV sjednici Skupštine Kantona Središnja Bosna dana 14.6.2006. godine, u postupku usvajanja Prijedloga zakona o dopunskim pravima branitelja (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona). Uz zahtjev je dostavio: Prijedlog zakona sa uloženim amandmanima; stenogram sa rasprave na XXXV sjednici Skupštine Kantona Središnja Bosna i potpise 10 zastupnika Kluba hrvatskih zastupnika, kojima se traži da se o navedenom zakonu glasuje po principu zaštite vitalnih nacionalnih interesa; Inicijativu broj 01-02-533/05 od 11.11.2005. godine za preustroj kantonalne Uprave za branitelje kroz dva sektora (Sektor HVO i Sektor Armije BiH) i Uputstvo o načinu podnošenja zahtjeva za priznavanje prava temeljem primjene Ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske broj 02-41-2446/06 od 29.6.2006. godine. Prema navodima iz Obavijesti, razlog za pokretanje postupka za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa jeste da Klub hrvatskih zastupnika smatra da sukladno sa člankom 38. Ustava Kantona Središnja Bosna ("Službene novine Kantona Središnja Bosna", broj 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98, 8/98, 10/00, 8/03, 2/04 i 14/04) kad je u pitanju ustroj Uprave za pitanja branitelja nisu adekvatno zastupljeni u organima Uprave (sadržajno smatraju da or gan uprave treba biti organizovan sa dva sektora, HVO i Armije BIH), te da nisu imali jednaka prava u procesu donošenja ovih odluka. Vijeće je na sjednici održanoj dana 12.7.2006. godine zaključilo da zahtjev nije potkrijepljen razlozima na kojima se temelji, niti obrazložen, a što jeste uvjet postupanja po istom. Stoga je Klubu hrvatskih zastupnika upućen dopis kojim se zahtijeva dopuna Obavijesti o zahtjevu za pokretanje postupka za zaštitu vitalnog interesa konstitutivnoga hrvatskoga naroda. U odgovoru Kluba hrvatskih zastupnika od 20.7.2006. godine, koji suštinski predstavlja dopunu zahtjeva, navedeno je da je na Skupštini Kantona Središnja Bosna, na XXXV sjednici održanoj dana 14.6.2006. godine razmatran Prijedlog zakona, kao i podnijeti amandmani Kluba koalicije (HDZ; HD; HNZ) - 11 (jedanaest) amandmana. Nadalje, da je na zahtjev zamjenika predsjedatelja Kluba hrvatskih zastupnika i uz podršku 2/3 Kluba hrvatskih zastupnika, zatraženo da se glasuje po proceduri vitalnog nacionalnog interesa, jer nije prihvaćen Amandman 11. na Prijedlog zakona, koji predviđa organizaciju kantonalne Uprave za pitanja branitelja kroz dva sektora (Sektor Hrvatskoga vijeća obrane i Sektor Armije Bosne i Hercegovine). Smatraju da se interes konstitutivnih naroda ogleda u tome da u punom kapacitetu sudjeluju u sustavu vlasti i aktivnostima javnih tijela vlasti. Predlažu da Vijeće, nakon održane javne rasprave, utvrdi da Prijedlog zakona, bez predloženog Amandmana 11., povrjeđuje vitalni nacionalni interes hrvatskoga naroda, te da odluči da pitanje organizacije kantonalne Uprave za pitanja branitelja u obavljanju djelatnosti na provođenju Zakona kroz organizaciju Sektora Hrvatskog vijeća obrane spada u vitalni nacionalni interes hrvatskoga naroda, sukladno sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Na temelju navedene obavijesti i priložene dokumentacije, Vijeće je utvrdilo: da je zahtjev za pokretanje postupka za utvrđivanje postojanja vitalnoga interesa konstitutivnoga hrvatskoga naroda podnio predsjedavajući Skupštine Kantona Središnja Bosna; da je zahtjev za utvrđivanje postojanja vitalnoga interesa hrvatskog naroda postavio Klub hrvatskih zastupnika na sjednici Skupštine Kantona Središnja Bosna u postupku usvajanja Prijedloga zakona; da se na sjednici Skupštine Kantona Središnja Bosna glasovalo po proceduri za zaštitu vitalnih interesa, a da za usvajanje navedenog prijedloga nije postignuta većina glasova unutar Kluba hrvatskih zastupnika, kako je to propisano člankom V.2.7.b.(1) i (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. S obzirom na navedeno, Vijeće je utvrdilo da su ispunjene Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine utvrđene procesne pretpostavke o prihvatljivosti zahtjeva, pa je na sjednici održanoj dana 26.7.2006. godine donijelo Rješenje broj U-18/06, kojim je utvrđeno da je prihvatljiv zahtjev Kluba hrvatskih zastupnika za pokretanje postupka za utvrđivanje postojanja vitalnoga nacionalnoga interesa konstitutivnoga hrvatskoga naroda u postupku usvajanja Prijedloga zakona. Istovremeno je, dana 26.7.2006. godine, Vijeće dostavilo Obavijest predsjedavajućeg Skupštine Kantona Središnja Bosna od 29.6.2006. godine i dopunu Obavijesti od 20.7.2006. godine, Klubu bošnjačkih zastupnika, da se, kao druga strana u postupku, očituje o navodima pomenutog zahtjeva. Isključivo je Klub bošnjačkih zastupnika označen kao druga strana u postupku, s obzirom da u Skupštini Kantona Središnja Bosna ne postoji Klub srpskih zastupnika. U odgovoru Kluba bošnjačkih zastupnika od 14.8.2006. godine navedeno je da Prijedlogom zakona nije povrijeđen vitalni interes hrvatskoga naroda, iz razloga što isti rješava upravnu stvar dopunskih prava pripadnika oružanih snaga svih konstitutivnih naroda i građana Bosne i Hercegovine; da se na isti način rješava upravna stvar temeljnih prava pripadnika oružanih snaga; da je Prijedlog zakona usuglašen sa federalnim Zakonom o zasebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji; da se upravna stvar temeljnih ili dopunskih prava pripadnika oružanih snaga rješava primjenom Zakona o upravnom postupku; da je nadležnost kantonalne Uprave za pitanja branitelja utvrđena kroz navedene zakone sukladno sa člankom 5. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i unutarnja organizacija i kriteriji za osnivanje organa uprave. Dalje, navode da Prijedlog zakona rješava upravnu stvar o dopunskim pravima branitelja u potpunosti na jednak način kao i Zakon o pravima branitelja i članova njihovih obitelji na federalnoj razini, dok organizacija organa uprave, odnosno Uprave za pitanja branitelja i invalida i njena unutarnja organizacija se uređuje Zakonom o organiziranju organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i odgovarajućim provedbenim propisima. Prihvatanje amandmana na članak 61. bi proizvelo podjelu organa na nacionalnom osnovu, što je destabilizirajuće, retrogradno i destruktivno, te bi za posljedicu imalo daljnju podjelu po nacionalnom osnovu u ministarstvima, upravama i ostalim institucijama na svim razinama. Vijeće je u ovom predmetu održalo javnu raspravu dana 13.9.2006. godine. Strane u postupku na raspravi su zastupali: u ime Kluba hrvatskih zastupnika Zdenko Antunović, predsjedatelj Kluba; u ime Kluba bošnjačkih zastupnika Asim Mekić, predsjedatelj Kluba. Na javnoj raspravi punomoćnik podnositelja zahtjeva u cijelosti je ostao pri podnesenom zahtjevu, a punomoćnik druge strane u postupku je ostao pri navodima iz odgovora na zahtjev. Nakon održane javne rasprave, Vijeće je, na sjednici održanoj dana 13.9.2006. godine, u ustavnom roku donijelo odluku kao u izrijeku, polazeći od odredaba članka II.A.2.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koje reguliraju jednakopravnost pred zakonom, potom odredaba IV.A.5.17.a) Ustava koje se odnose na vitalni interes konstitutivnih naroda, kao i odredaba V.7.b. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koje normiraju proceduru utvrđivanja postojanja vitalnog interesa. Prilikom odlučenja, Vijeće je razmotrilo navode zahtjeva, odgovora na zahtjev, razmotrilo tvrdnje i navode strana u postupku iznijete na javnoj raspravi, te analiziralo predočene dokaze, te je utvrdilo da u osporenom Prijedlogu zakona ne postoji ni jedna odredba koja je diskriminirajuća ili koja stavlja u povoljniji, odnosno nepovoljniji položaj bilo kojeg pripadnika oružanih snaga iz bilo kojeg konstitutivnog naroda, pa samim tim ni pripadnike oružanih snaga iz reda hrvatskoga konstitutivnoga naroda. To se odnosi i na odjeljak Prijedloga zakona o pravu nadzora, a potrebno je istaknuti i da unutarnja organizacija organa uprave normativno podliježe pozitivnim propisima o ustroju i organizaciji organa uprave i na kantonalnoj razini, koji postupaju sukladno sa Zakonom o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/98 i 48/99). Prijedlogom zakona se na istovjetan način rješavaju dopunska prava pripadnika oružanih snaga iz sva tri konstitutivna naroda, te nema mjesta tvrdnji da se njegovim odredbama povrjeđuje vitalni nacionalni interes hrvatskoga naroda. Iz navedenih razloga Vijeće je, primjenom članka 42. stavak 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03), odlučilo kao u izrijeku ove Odluke. Ovu Odluku Vijeće je donijelo jednoglasno, odlučujući u sastavu: prof. dr. Nedjeljko Milićević, predsjednik Vijeća; mr. Mirko Bošković; Muamer Herceglija; Aleksandra Martinović; Kata Senjak i prof. dr. Kasim Trnka, članovi Vijeća. Broj U-18/06 13. rujna 2006. godine Sarajevo Predsjednik Vijeća za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine prof. dr Nedjeljko Milićević, s. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o ustavnom pitanju koje je postavio Kantonalni sud u Zenici, zautvrđivanje ustavnosti Odluke o komunalnim taksama, na osnovu člana IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 12. septembra 2006. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da Odluka o komunalnim taksama broj 02.05.2261/04 od 30.12.2004. godine ("Službene novine Opštine Maglaj", broj 8/04) u dijelu koji se odnosi na tarifu komunalnih taksa-tarifni brojevi 1,2,3,4,5,6,7,8. i 9. nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Opštine Maglaj". Obrazloženje Kantonalni sud u Zenici u postupku rješavawa upravnog spora broj 004-0-U-06-000190 po tužbi tužitelja "Derby Games" d.o.o. Mostar, protiv rješewa tuženika - Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija Sarajevo, broj 07-15-1100/05 od 2.3.2006. godine, na osnovu člana IV.C.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, predočio je dana 14.7.2006. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) ustavno pitanje u vezi sa utvrđivanjem ustavnosti Odluke o komunalnim taksama koju je donijelo Opštinsko vijeće Maglaj 30.12.2004. godine (u daqnjem tekstu: Odluka). U zahtjevu Kantonalnog suda u Zenici se, pored ostalog, navodi da je Amandmanom VIII d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine regulisano da je donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije Bosne i Hercegovine fiskalna politika Federacije u uskqučivoj nadležnosti Federacije. Ističe se da je, na osnovu ustavnih ovlaštewa, Federacija Bosne i Hercegovine donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/96, 32/98 i 54/01), kojim je uređena pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i odnosi u oblasti sistema finansirawa Ustavom utvrđenih funkcija Federacije i kantona. U zahtjevu se naglašava da je članom 8. stav 1. navedenog zakona propisano da opštinama pripadaju javni prihodi u skladu sa kantonalnim propisima, a stavom 2. da opštinska vijeća donose propise o opštinskim dažbinama (komunalne takse, porez na imovinu, porez na prihod od imovine...). Pored toga, ističe se da se navedena odluka zasniva na Zakonu o komunalnim taksama kojeg je donijela SR Bosna i Hercegovina, iako je donesen Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine. Kantonalni sud u Zenici predlaže da Ustavni sud Federacije utvrdi da navedena odluka nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. U odgovoru na zahtjev tužiteq "Derby Games" d.o.o. Mostar ističe da je tužitequ razrezana komunalna taksa na istaknutu firmu u visini od 2.400,00 KM, a na osnovu predmetne odluke koja se zasniva na Zakonu o komunalnim taksama donesenom od SR Bosne i Hercegovine, a koji nije na snazi i ne može se primjewivati. Navodi se da je iskqučiva nadležnost Federacije za donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama i fiskalna politika u Federaciji, što proizilazi iz Amandmana VIII.d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine; da je Federacija na osnovu ovih ustavnih ovlaštewa donijela Zakon o pripadnopsti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da je pripadnost svih javnih prihoda u Federaciji podijeljena između Federacije i kantona (član 4. i 7.), a članom 8. propisano da opštinama pripadaju javni prihodi u skladu sa kantonalnim propisima. Pored toga, tužiteq u odgovoru ukazuje na stvarni karakter komunalne takse, postavljen na način kako je to propisano Odlukom, ističući da je wihov stvarni karakter fiskalne prirode, tj. da se radi o tipičnom porezu koji zahvata opština iz osnovne djelatnosti taksenog (poreznog) obveznika. Naglašava se da taksa predstavlja naknadu koja se plaća za korištenje nekih javnih dobara (sredstava) ili usluga koje javni or gan pruža građanima, pa da se visina takse na istaknutu firmu ne može utvrđivati u odnosu na vrstu djelatnosti koje obavljaju porezni obveznici i određivati veća taksa za profitabilnije djelatnosti i obratno, što je tipičan porez iz djelatnosti utvrđen u paušalnom iznosu. Tužiteq je mišljewa da visina takse na istaknutu firmu može ovisiti samo o veličini i vrsti istaknute firme ili u odnosu na zonu grada u kojoj se ističe firma i sl., navodeći da se u konkretnom slučaju ne radi o korištenju bilo kakvih javnih dobara, niti o usluzi koju pruža javna služba, te da je upitna održivost predmetnog fiskalnog davawa nazvanog "taksa na istaknutu firmu", Konačno, tužiteq u svom odgovoru navodi da je predmetnom odlukom, i to u dijelu Tarife komunalnih taksi, visina godišnje takse na istaknutu firmu određena u bitno različitim iznosima, zavisno od vrste djelatnosti koju obavljaju imaoci firmi, dakle bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija (veličina firme, zona i sl.). Imajući u vidu činjenicu da je utvrđen različit iznos taksi za različite subjekte kao imaoce firmi, tužiteq ističe da sva lica ne uživaju jednakost pred zakonom, kako je to propisano članom II.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, ukazujući pri tome i na presudu Ustavnog suda Federacije broj U-1/06 od 16.6.2006. godine. Tužiteq u odgovoru predlaže da Ustavni sud Federacije utvrdi da Odluka nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Opštinsko vijeće Maglaj u odgovoru na zahtjev ističe da je Odluku i tarifu komunalnih taksi, koja čini sastavni dio Odluke, donijelo na osnovu člana 8. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da opštinama pripadaju javni prihodi u skladu sa kantonalnim propisima, kao i da opštinska vijeća donose propise o opštinskim dažbinama. Navodi se da stoji činjenica da se u uvodnom dijelu Odluke poziva na raniji Zakon o komunalnim taksama RBiH, ali da to nije od značaja da bi Odluka samo zbog toga bila u neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. U odgovoru se konstatuje da je Opštinsko vijeće Maglaj ovlašteno da donosi odluke o komunalnim taksama, s tim da može biti upitna ustavnost dijela navedene odluke koji se odnosi na tarifu, odnosno tarifni broj 4. tačka 5., kojim je propisano da se za kladionice, kockarnice, prodaje igara na sreću i dr. plaća godišwa komunalna taksa u iznosu od 2.400,00 KM. Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministar- stvo financija nije Ustavnom sudu Federacije dostavilo traženi odgovor na zahtjev Kantonalnog suda u Zenici za utvrđivanje ustavnosti navedene odluke. U ovom predmetu održana je javna rasprava 12.9.2006. godine. Javnoj raspravi prisustvovalo je lice ovlašteno za zastupanje tvrtke "Derby Games" d.o.o. Mostar, koje je u cjelini ostalo pri navodima istaknutim u odgovoru na zahtjev od 1.8.2006. godine. Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci iz sljedećih razloga: Amandmanom VIII. tačka d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da je u iskqučivoj nadležnosti Federacije "donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije." Na osnovu ovog ustavnog ovlaštewa Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06). Članom 134. ovog Zakona propisano je da jedinicama lokalne samouprave-opštinama, pored ostalog, pripadaju javni prihodi i to: naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave (član 13.c.); drugi prihodi predviđeni zakonom i propisima Federacije, kantona i jedinice lokalne samouprave (član 13.h), te da opštinska vijeća donose propise kojima se uređuje visina naknada po osnovu korištewa i uređewa zemqišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni i taksi u wihovoj nadležnosti (član 13. stav 3.). Članom VI .4.c.) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da opštinsko vijeće, pored ostalog, "usvaja optinski buxet i donosi propise o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast." Zakonom o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/06), pored ostalog, propisano je da "u zakonom propisanim okvirima, jedinice lokalne samouprave donose propise o naknadama i dažbinama, kao i provedbene propise o oporezivanju." (član 36.), te da jedinicama lokalne samouprave pripadaju, između ostalog, "lokalne dažbine i naknade čije iznose utvrđuje vijeće u skladu sa zakonom" (član 37.). Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Ustavni sud Federacije ocijenio je da je u konkretnom slučaju Opštinsko vijeće Maglaj ovlašteno da donosi propise-odluke o uvođenju naknada i taksa na svom području. Ustavni sud Federacije smatra da činjenica da je navedenu odluku donijelo Opštinsko vijeće Maglaj s pozivom na ranije važeći Zakon o komunalnim taksama ("Službeni list SR BiH", broj 21/77, 35/88 i 26/89) nije od značaja da bi ista zbog toga bila u nesaglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Nasuprot tome, kada su u pitanju dijelovi sporne odluke, koji se odnose na tarifu komunalnih taksi-tarifni brojevi 1,2,3,4,5,6,7,8. i 9. Ustavni sud Federacije je utvrdio da ista u tom dijelu nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, članom II.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je, pored ostalog, da sva lica na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom. U konkretnom slučaju, navedenom odlukom Opštinskog vijeća Maglaj, kojom se utvrđuje visina takse za istaknutu firmu, obilježje ili natpis na poslovnim prostorijama i objektima, kojim se označava da određeno pravno ili fizičko lice obavlja izvjesnu djelatnost ili zanimanje, visina godišnje takse određena je u bitno različitim iznosima, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđene iznose - visinu takse (npr. područje grada gdje je istaknuta firma, dimenzije-veličina istaknute firme i sl.). Zbog toga, Ustavni sud Federacije cijeni da imaoci istaknutih firmi nisu u jednakom položaju pri utvrđivanju visine godišnje takse na istaknutu firmu na način kako je to propisano navedenom odlukom, što po ocjeni Ustavnog suda Federacije nije u skladu sa pomenutom odredbom Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je propisana jednakost lica pred zakonom. Iz navedenih razloga Ustavni sud Federacije je utvrdio da odredbe pomenute odluke u dijelu koji se odnosi na tarifu komunalnih taksi-tarifni brojevi 1,2,3,4,5,6,7,8. i 9. nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, u sastavu: prof. dr Nedjeqko Milićević, predsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr Mirko Bošković; Muamer Herceglija; Domin Malbašić; Aleksandra Martinović; Kata Sewak i prof. dr Kasim Trnka, sudije Suda. Broj U-25/06 12. septembra 2006. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine prof. dr Nedjeqko Milićević, s. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Zenici, za utvrđivanje ustavnosti Odluke o komunalnim taksama, na osnovu člana IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 12. septembra 2006. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da Odluka o komunalnim taksama broj 02.05.2261/04 od 30.12.2004. godine ("Službene novine Općine Maglaj", broj 8/04) u dijelu koji se odnosi na tarifu komunalnih taksa -tarifni brojevi 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8. i 9. nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Općine Maglaj". Obrazloženje Kantonalni sud u Zenici u postupku rješavanja upravnog spora broj 004-0-U-06-000 190 po tužbi tužitelja "Derby Games" d.o.o. Mostar, protiv rješenja tuženika - Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija Sarajevo, broj 07-15-1100/05 od 2.3.2006. godine, na osnovu člana IV.C.10 (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, predočio je dana 14.7.2006. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) ustavno pitanje u vezi utvrđivanja ustavnosti Odluke o komunalnim taksama koju je donijelo Općinsko vijeće Maglaj 30.12.2004. godine (u daljnjem tekstu: Odluka) . U zahtjevu Kantonalnog suda u Zenici se, pored ostalog, navodi da je Amandmanom VIII d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine regulisano da je donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije Bosne i Hercegovine fiskalna politika Federacije u isključivoj nadležnosti Federacije. Ističe se da je, na osnovu ustavnog ovlaštenja, Federacija Bosne i Hercegovine donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/96, 32/98 i 54/01) kojim je uređena pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i odnosi u oblasti sistema finansiranja Ustavom utvrđenih funkcija Federacije i kantona. U zahtjevu se naglašava da je članom 8. stav 1. navedenog zakona propisano da općinama pripadaju javni prihodi u skladu sa kantonalnim propisima, a stavom 2. da općinska vijeća donose propise o općinskim pristojbama (komunalne takse, porez na imovinu, porez na prihod od imovine...). Pored toga, ističe se da se navedena odluka zasniva na Zakonu o komunalnim taksama kojeg je donijela SR Bosna i Hercegovina, iako je donesen Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine. Kantonalni sud u Zenici predlaže da Ustavni sud Federacije utvrdi da navedena odluka nije u saglasnosti s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. U odgovoru na zahtjev tužitelj "Derby Games" d.o.o. Mostar ističe da je tužitelju razrezana komunalna taksa na istaknutu firmu u visini od 2.400,00 KM, a na osnovu predmetne Odluke koja se zasniva na Zakonu o komunalnim taksama donesenom od SR Bosne i Hercegovine, a koji nije na snazi i ne može se primjenjivati. Navodi se da je isključiva nadležnost Federacije za donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama i fiskalna politika u Federaciji, što proizilazi iz Amandmana VIII d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine; da je Federacija na osnovu ovih ustavnih ovlaštenja donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da je pripadnost svih javnih prihoda u Federaciji podijeljena između Federacije i kantona (čl. 4. i 7.), a članom 8. propisano da općinama pripadaju javni prihodi u skladu sa kantonalnim propisima. Pored toga, tužitelj u odgovoru ukazuje na stvarni karakter komunalne takse postavljene na način kako je to propisano Odlukom, ističući da je njihov stvarni karakter fiskalne prirode, tj. da se radi o tipičnom porezu koji zahvata općina iz osnovne djelatnosti taksenog (poreznog) obveznika. Naglašava se da taksa predstavlja naknadu koja se plaća za korištenje nekih javnih dobara (sredstava) ili usluga koje javni or gan pruža građanima, pa da se visina takse na istaknutu firmu ne može utvrđivati u odnosu na vrstu djelatnosti koje obavljaju poreski obveznici i određivati veća taksa za profitabilnije djelatnosti i obratno, što je tipičan porez iz djelatnosti utvrđen u paušalnom iznosu. Tužitelj je mišljenja da visina takse na istaknutu firmu može ovisiti samo o veličini i vrsti istaknute firme ili u odnosu na zonu grada u kojoj se ističe firma i sl., navodeći da se u konkretnom slučaju ne radi o korištenju bilo kakvih javnih dobara, niti o usluzi koju pruža javna služba, te da je upitna održivost predmetnog fiskalnog davanja nazvanog "taksa na istaknutu firmu". Konačno, tužitelj u svom odgovoru navodi da je predmetnom odlukom i to u dijelu Tarife komunalnih taksi visina godišnje takse na istaknutu firmu određena u bitno različitim iznosima i to zavisno od vrste djelatnosti koje obavljaju imaoci firmi, dakle bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija (veličina firme, zona i sl.). Imajući u vidu činjenicu da je utvrđen različit iznos taksi za različite subjekte kao imaoce firmi, tužitelj ističe da sve osobe ne uživaju jednakost pred zakonom, kako je to propisano članom II.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, ukazujući pri tome i na presudu Ustavnog suda Federacije broj U-1/06 od 16.6.2006. godine. Tužitelj u odgovoru predlaže da Ustavni sud Federacije utvrdi da Odluka nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Općinsko vijeće Maglaj u odgovoru na zahtjev ističe da je Odluku i Tarifu komunalnih taksi, koja čini sastavni dio Odluke, donijelo na osnovu člana 8. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da općinama pripadaju javni prihodi u skladu sa kantonalnim propisima, kao i da općinska vijeća donose propise o općinskim pristojbama. Navodi se da stoji činjenica da se u uvodnom dijelu Odluke poziva na raniji Zakon o komunalnim taksama RBiH, ali da to nije od značaja da bi Odluka samo zbog toga bila u neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. U odgovoru se konstatuje da je Općinsko vijeće Maglaj ovlašteno da donosi odluke o komunalnim taksama, s tim da može biti upitna ustavnost dijela navedene odluke koji se odnosi na tarifu, odnosno tarifni broj 4. tačka 5. kojim je propisano da se za kladionice, kockarnice, prodaje igara na sreću i dr. plaća godišnja komunalna taksa u iznosu od od 2.400,00 KM. Federalno ministarstvo finansija-Federalno ministarstvo financija nije Ustavnom sudu Federacije dostavilo traženi odgovor na zahtjev Kantonalnog suda u Zenici za utvrđivanje ustavnosti navedene odluke. U ovom predmetu održana je javna rasprava 12.9.2006. godine. Javnoj raspravi prisustvovala je osoba ovlaštena za zastupanje tvrtke "Derby Games" d.o.o. Mostar, koja je ostala u cijelosti pri navodima istaknutim u odgovoru na zahtjev od 1.8.2006. godine. Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci iz sljedećih razloga: Amandmanom VIII tačka d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da je u isključivoj nadležnosti Federacije "donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije". Na osnovu ovog ustavnog ovlašćenja Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06). Članom 13. ovog Zakona propisano je da jedinicama lokalne samoup - rave-općinama, pored ostalog, pripadaju javni prihodi i to: naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave (član 13.c); drugi prihodi predviđeni zakonom i drugim propisima Federacije, kantona i jedinice lokalne samouprave (član 13.h), te da općinska vijeća donose propise kojima se uređuje visina naknada po osnovu korišćenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni i taksi u njihovoj nadležnosti (član 13. stav 3.). Članom VI.4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da općinsko vijeće, pored ostalog "usvaja općinski budžet i donosi propise o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast". Zakonom o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/06), pored ostalog, propisano je da "u zakonom propisanim okvirima, jedinice lokalne samouprave donose propise o naknadama i pristojbama, kao i provedbene propise o oporezivanju" (član 36.), te da jedinicama lokalne samouprave pripadaju, između ostalog, "lokalne pristojbe i naknade čije iznose utvrđuje vijeće u skladu sa zakonom." (član 37.). Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Ustavni sud Federacije ocijenio je da je u konkretnom slučaju Općinsko vijeće Maglaj ovlašteno da donosi propise-odluke o uvođenju naknada i taksi na svom području. Ustavni sud Federacije je stajališta da činjenica što je navedenu odluku donijelo Općinsko vijeće Maglaj s pozivom na ranije važeći Zakon o komunalnim taksama ("Službeni list SR BiH", broj 21/77, 35/88 i 26/89) nije od značaja da bi ista zbog toga bila u neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Nasuprot tome, kada su u pitanju dijelovi sporne odluke, koji se odnose na tarifu komunalnih taksi-tarifni brojevi 1,2,3,4,5,6,7, 8. i 9. Ustavni sud Federacije utvrdio je da ista u tom dijelu nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, članom II.2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je, pored ostalog, da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom. U konkretnom slučaju, navedenom odlukom Općinskog vijeća Maglaj, kojom se utvrđuje visina takse za istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na poslovnim prostorijama i objektima, kojim se označava da određena pravna i fizička osoba obavlja izvjesnu djelatnost ili zanimanje, visina godišnje takse određena je u bitno različitim iznosima, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđene iznose - visinu takse (npr. područje grada gdje je istaknuta firma, dimenzije-veličina istaknute firme i sl.). Zbog toga, Ustavni sud Federacije cijeni da imaoci istaknutih firmi nisu u jednakom položaju pri utvrđivanju visine godišnje takse na istaknutu firmu na način kako je to propisano navedenom odlukom, što po ocjeni Ustavnog suda Federacije nije u skladu sa pomenutom odredbom Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je propisana jednakost osoba pred zakonom. Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije je utvrdio da odredbe pomenute odluke u dijelu koji se odnosi na tarifu komunalnih taksi-tarifni brojevi 1,2,3,4,5,6,7, 8. i 9. nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ovu je presudu Ustavni sud Federacije donio jednoglasno, u sastavu: prof. dr. Nedjeljko Milićević, predsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; Muamer Herceglija; Domin Malbašić; Aleksandra Martinović; Kata Senjak i prof.dr. Kasim Trnka, sudije Suda. Broj U-25/06 12. septembra 2006. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine prof. dr Nedjeljko Milićević, s. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Zenici, za utvrđivanje ustavnosti Odluke o komunalnim taksama, na temelju članka IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 12. rujna 2006. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da Odluka o komunalnim taksama broj 02.05.2261/04 od 30.12.2004. godine ("Službene novine Općine Maglaj", broj 8/04) u dijelu koji se odnosi na tarifu komunalnih taksa - tarifni brojevi1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8. i 9. nije sukladna sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Općine Maglaj". Obrazloženje Kantonalni sud u Zenici u postupku rješavanja upravnog spora broj 004-0-U-06-000 190 po tužbi tužitelja "Derby Games" d.o.o. Mostar, protiv rješenja tuženika - Federalno ministarstvo financija - Federalno ministarstvo finansija Sarajevo, broj 07-15-1100/05 od 2.3.2006. godine, na temelju članka IV.C.10 (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, predočio je dana 14.7.2006. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) ustavno pitanje u svezi utvrđivanja ustavnosti Odluke o komunalnim taksama koju je donijelo Općinsko vijeće Maglaj 30.12.2004. godine (u daljnjem tekstu: Odluka) . U zahtjevu Kantonalnog suda u Zenici se, pored ostalog, navodi da je Amandmanom VIII d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine regulirano da je donošenje propisa o financijama i financijskim institucijama Federacije Bosne i Hercegovine fiskalna politika Federacije u isključivoj ovlasti Federacije. Ističe se da je, temeljem ustavne ovlasti, Federacija Bosne i Hercegovine donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i financiranju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/96, 32/98 i 54/01), kojim je uređena pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine i odnosi u oblasti sustava financiranja Ustavom utvrđenih funkcija Federacije i kantona. U zahtjevu se naglašava da je člankom 8. stavak 1. navedenog zakona propisano da općinama pripadaju javni prihodi sukladno kantonalnim propisima, a stavkom 2. da općinska vijeća donose propise o općinskim pristojbama (komunalne takse, porez na imovinu, porez na prihod od imovine...). Pored toga, ističe se da se navedena odluka temelji na Zakonu o komunalnim taksama kojeg je donijela SR Bosna i Hercegovina, iako je donesen Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i financiranju Federacije Bosne i Hercegovine. Kantonalni sud u Zenici predlaže da Ustavni sud Federacije utvrdi da navedena odluka nije u suglasnosti s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. U odgovoru na zahtjev tužitelj "Derby Games" d.o.o. Mostar ističe da je tužitelju razrezana komunalna taksa na istaknutu firmu u visini od 2.400,00 KM, a na temelju predmetne odluke koja se temelji na Zakonu o komunalnim taksama donesenom od SR Bosne i Hercegovine, a koji nije na snazi i ne može se primjenjivati. Navodi se da je isključiva ovlast Federacije za donošenje propisa o financijama i financijskim institucijama i fiskalna politika u Federaciji, što proizilazi iz Amandmana VIII d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine; da je Federacija na temelju ovih ustavnih ovlasti donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i financiranju Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da je pripadnost svih javnih prihoda u Federaciji podijeljena između Federacije i kantona (čl. 4. i 7.), a člankom 8. propisano da općinama pripadaju javni prihodi sukladno kantonalnim propisima. Pored toga, tužitelj u odgovoru ukazuje na stvarni karakter komunalne takse postavljene na način kako je to propisano Odlukom, ističući da je njihov stvarni karakter fiskalne prirode, tj. da se radi o tipičnom porezu koji zahvata općina iz osnovne djelatnosti taksenog (poreznog) obveznika. Naglašava se da taksa predstavlja naknadu koja se plaća za korištenje nekih javnih dobara (sredstava) ili usluga koje javni or gan pruža građanima, pa da se visina takse na istaknutu firmu ne može utvrđivati u odnosu na vrstu djelatnosti koje obavljaju poreski obveznici i određivati veća taksa za profitabilnije djelatnosti i obratno, što je tipičan porez iz djelatnosti utvrđen u paušalnom iznosu. Tužitelj je mišljenja da visina takse na istaknutu firmu može ovisiti samo o veličini i vrsti istaknute firme ili u odnosu na zonu grada u kojoj se ističe firma i sl., navodeći da se u konkretnom slučaju ne radi o korištenju bilo kakvih javnih dobara, niti o usluzi koju pruža javna služba, te da je upitna opstojnost predmetnog fiskalnog davanja nazvanog "taksa na istaknutu firmu". Konačno, tužitelj u svom odgovoru navodi da je predmetnom odlukom, i to u dijelu Tarife komunalnih taksi, visina godišnje takse na istaknutu firmu određena u bitno različitim iznosima i to zavisno od vrste djelatnosti koje obavljaju imaoci firmi, dakle bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija (veličina firme, zona i sl.). Imajući u vidu činjenicu da je utvrđen različit iznos taksi za različite subjekte kao imaoce firmi, tužitelj ističe da sve osobe ne uživaju jednakost pred zakonom, kako je to propisano člankom II.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, ukazujući pri tome i na presudu Ustavnog suda Federacije broj U-1/06 od 16.6.2006. godine. Tužitelj u odgovoru predlaže da Ustavni sud Federacije utvrdi da Odluka nije u suglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Općinsko vijeće Maglaj u odgovoru na zahtjev ističe da je Odluku i Tarifu komunalnih taksi, koja čini sastavni dio Odluke, donijelo temeljem članka 8. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i financiranju Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da općinama pripadaju javni prihodi sukladno kantonalnim propisima, kao i da općinska vijeća donose propise o općinskim pristojbama. Navodi se da stoji činjenica da se u uvodnom dijelu Odluke poziva na raniji Zakon o komunalnim taksama RBiH, ali da to nije od značaja da bi Odluka samo zbog toga bila u nesuglasju sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. U odgovoru se konstatira da je Općinsko vijeće Maglaj ovlašteno donositi odluke o komunalnim taksama, s tim da može biti upitna ustavnost dijela navedene odluke koji se odnosi na tarifu, odnosno tarifni broj 4. točka 5., kojim je propisano da se za kladionice, kockarnice, prodaje igara na sreću i dr. plaća godišnja komunalna taksa u iznosu od od 2.400,00 KM. Federalno ministarstvo financija-Federalno ministarstvo finansija nije Ustavnom sudu Federacije dostavilo traženi odgovor na zahtjev Kantonalnog suda u Zenici za utvrđivanje ustavnosti navedene odluke. U ovom predmetu održana je javna rasprava 12.9.2006. godine. Javnoj raspravi prisustvovala je osoba ovlaštena za zastupanje tvrtke "Derby Games" d.o.o. Mostar, koja je ostala u cijelosti pri navodima istaknutim u odgovoru na zahtjev od 1.8.2006. godine. Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izrijeku iz sljedećih razloga: Amandmanom VIII točka d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da je u isključivoj ovlasti Federacije "donošenje propisa o financijama i financijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije". Na temelju ovog ustavnog ovlašćenja Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06). Člankom 13. ovog Zakona propisano je da jedinicama lokalne samouprave-općinama, pored ostalog, pripadaju javni prihodi i to: naknade i takse sukladno propisima jedinica lokalne samouprave (članak 13.c); drugi prihodi predviđeni zakonom i drugim propisima Federacije, kantona i jedinice lokalne samouprave (članak 13 h), te da općinska vijeća donose propise kojima se uređuje visina naknada po osnovu korišćenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni i taksi u njihovoj nadležnosti (članak 13. stavak 3.). Člankom VI.4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da općinsko vijeće, pored ostalog "usvaja općinski proračun i donosi propise o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno financiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast". Zakonom o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/06), pored ostalog, propisano je da "u zakonom propisanim okvirima, jedinice lokalne samouprave donose propise o naknadama i pristojbama, kao i provedbene propise o oporezivanju" (članak 36.), te da jedinicama lokalne samouprave pripadaju, između ostalog, "lokalne pristojbe i naknade čije iznose utvrđuje vijeće sukladno zakonu" (članak 37.). Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Ustavni sud Federacije ocijenio je da je, u konkretnom slučaju, Općinsko vijeće Maglaj ovlašteno donositi propise-odluke o uvođenju naknada i taksi na svom području. Ustavni sud Federacije je stajališta da činjenica što je navedenu odluku donijelo Općinsko vijeće Maglaj s pozivom na ranije važeći Zakon o komunalnim taksama ("Službeni list SR BiH", broj 21/77, 35/88 i 26/89) nije od značaja da bi ista zbog toga bila u nesuglasju sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Nasuprot tome, kada su u pitanju dijelovi sporne odluke, koji se odnose na tarifu komunalnih taksi-tarifni brojevi 1,2,3,4,5,6,7, 8. i 9. Ustavni sud Federacije utvrdio je da ista u tom dijelu nije sukladna sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, člankom II.2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je, pored ostalog, da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom. U konkretnom slučaju, navedenom odlukom Općinskog vijeća Maglaj, kojom se utvrđuje visina takse za istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na poslovnim prostorijama i objektima, kojim se označava da određena pravna i fizička osoba obavlja izvjesnu djelatnost ili zanimanje, visina godišnje takse određena je u bitno različitim iznosima, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđene iznose - visinu takse (npr. područje grada gdje je istaknuta firma, dimenzije-veličina istaknute firme i sl.). Zbog toga, Ustavni sud Federacije cijeni da imaoci istaknutih firmi nisu u jednakom položaju pri utvrđivanju visine godišnje takse na istaknutu firmu na način kako je to propisano navedenom odlukom, što po ocjeni Ustavnog suda Federacije nije sukladno sa pomenutom odredbom Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je propisana jednakost osoba pred zakonom. Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije je utvrdio da odredbe pomenute Odluke u dijelu koji se odnosi na tarifu komunalnih taksi-tarifni brojevi 1,2,3,4,5,6,7, 8. i 9. nije sukladna sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ovu je presudu Ustavni sud Federacije donio jednoglasno, u sastavu: prof. dr. Nedjeljko Milićević, predsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; Muamer Herceglija; Domin Malbašić; Aleksandra Martinović; Kata Senjak i prof.dr. Kasim Trnka, suci Suda. Broj U-25/06 12. rujna 2006. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine prof. dr. Nedjeljko Milićević, v. r. S A D R Ž A J VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 820Odluka o davanju saglasnosti na tekst Pravila o utvrđivanju naknada za koncesije 7337 821Odluka o djelomičnoj sanaciji (konzervaciji) radi sprečavanja daljnjeg propadanja objekta "Dom odmora" u Trpnju, Republika Hrvatska 7339 822Rješenje o obrazovanju Komisije za izbor direktora, članova Upravnog odbora i članova Nadzornog odbora Instituta za medicinsko vještačenje 7339 FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA 823Rješenje kojim se Javnoj zdravstvenoj ustanovi Univerzitetski klinički centar Tuzla odobrava obavljanje djelatnosti tipizacije organa i tkiva u provođenju transplantacijskih postupaka (srpski jezik) 7339 Rješenje kojim se Javnoj zdravstvenoj ustanovi Univerzitetski klinički centar Tuzla odobrava obavljanje djelatnosti tipizacije organa i tkiva u provedbi transplantacijskih postupaka (bosanski jezik)7339 Rješenje kojim se Javnoj zdravstvenoj ustanovi Univerzitetski klinički centar Tuzla odobrava obavljanje djelatnosti tipizacije organa i tkiva u provedbi transplantacijskih postupaka (hrvatski jezik)7339 824Rješenje kojim se Javnoj zdravstvenoj ustanovi Univerzitetski klinički centar Tuzla odobrava obavljanje djelatnosti transplantacije organa i tkiva u provođenju transplan tacijskih postupaka (srpski jezik) 7340 Rješenje kojim se Javnoj zdravstvenoj ustanovi Univerzitetski klinički centar Tuzla odobrava obavljanje djelatnosti transplantacije organa i tkiva u provedbi transplantacijskih postupaka (bosanski jezik)7340 Rješenje kojim se Javnoj zdravstvenoj ustanovi Univerzitetski klinički centar Tuzla odobrava obavljanje djelatnosti transplantacije organa i tkiva u provedbi transplantacijskih postupaka (hrvatski jezik)7340 825Rješenje kojim se Javnoj zdravstvenoj ustanovi Univerzitetski klinički centar Tuzla odobrava obavljanje djelatnosti eksplantacije organa i tkiva u provođenju transplantacijskih postupaka (srpski jezik) 7340 Rješenje kojim se Javnoj zdravstvenoj ustanovi Univerzitetski klinički centar Tuzla odobrava obavljanje djelatnosti eksplantacije organa i tkiva u provedbi transplantacijskih postupaka (bosanski jezik)7340 Rješenje kojim se Javnoj zdravstvenoj ustanovi Univerzitetski klinički centar Tuzla odobrava obavljanje djelatnosti eksplantacije organa i tkiva u provedbi transplantacijskih postupaka (hrvatski jezik)7340 FEDERALNO MINISTARSTVO UNUTRAŠWIH/UNUTARWIH POSLOVA 826Rješenje o imenovanju Komisije za provođenje internog oglasa za popunjavanje upražnjenih radnih mjesta državnih službenika u Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova - Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova putem unapređenja državnog službenika u više radno mjesto 7340 FEDERALNO MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐEWA 827Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Komisije7341 FEDERALNO MINISTARSTVO POQOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA 828Spisak stranih sorti poqoprivrednog bilja za koje je dopušteno uvođenje u proizvodnju u Federaciji Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 7341 Spisak stranih sorti poljoprivrednog bilja za koje je dopušteno uvođenje u proizvodnju u Federaciji Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 7342 Upisnik stranih sorti poljoprivrednog bilja za koje je dopušteno uvođenje u proizvodnju u Federaciji Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 7343 URED ZA ZAKONODAVSTVO VLADE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 829Odluka o osnivanju i poslovanju Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo (bosanski jezik) 7344 Odluka o osnutku i poslovanju Investicijske banke Federacije Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo (hrvatski jezik) 7346 USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Presuda broj U - 14/06 (srpski jezik) 7347 Presuda broj U - 14/06 (bosanski jezik) 7348 Presuda broj U - 14/06 (hrvatski jezik) 7349 Odluka broj U - 18/06 (srpski jezik) 7350 Odluka broj U - 18/06 (bosanski jezik) 7351 Odluka broj U - 18/06 (hrvatski jezik) 7352 Presuda broj U - 25/06 (srpski jezik) 7354 Presuda broj U - 25/06 (bosanski jezik) 7355 Presuda broj U - 25/06 (hrvatski jezik) 7356 Izdavač: Javno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list BiH - Sarajevo, ulica Magribija 3 - Poštanski fah 3 - direktor i odgovorni urednik Dragan Prusina - Telefon - Direktor: 554-150 - Pretplata: 554-570, fax: 554-571 - Oglasni odjel 554-111, fax: 554-110 - Pravna služba 554-151 - Računovodstvo: 558-440, 558-441 - Centrala: 554-160, 554-161 - Pretplata se utvrđuje polugodišnje, a uplata se vrši UNAPRIJED u korist računa: UNICREDIT ZAGREBAČKA BANKA BH 338 32 0 22000052 11 - VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo 160 200 00005746 51 - HYPO-ALPE-ADRIA-BANK A.D. Bawa Luka filijala Brčko 552-000-00000017-12 - RAIFFEISEN BANK dd BiH Sarajevo 161-000- 00071700-57 - Grafička priprema: JP NIO Službeni list BiH Sarajevo - Štampa: "OKO" Sarajevo - Za štampariju direktor Društva Velija Šahović - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista. "Službene novine Federacije BiH" su upisane u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 414. Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF/I 2168/97 od 10.07.1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Porezni broj 01071019. - PDV broj 200226120002. Molimo pretplatnike da obavezno dostave svoj PDV broj radi izdavawa poreske fakture. Izdanje na srpskom, bosanskom i hrvatskom jeziku. Pretplata za II polugodište 2006. godine na "Službene novine Federacije BiH" 110,00 KM. Pretplata za II polugodište 2006. godine na "Službeni glasnik BiH" i "Međunarodne ugovore" 120,00 KM, Web izdanje: http: //www.sluzbenilist.ba - godišwa pretplata 200,00 KM po korisniku POŠTOVANI PRETPLATNICI I KORISNICI !!! U PRIPREMI JE NOVI WEB PORTAL JP NIO SLUŽBENI LIST BIH OBJAVQENIH NA DRŽAVNOM, ENTITETSKOM I KANTONALNOM NIVOU OD 1. OKTOBRA/LISTOPADA 2006. NA WWW.ZAKONI.BA