Aktio

O imenovanju Komisije za postupak nabavke

511 Na osnovu člana 56. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine FederacijeBiH", broj 35/05), federalni ministar obrazovanja i nauke donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMISIJE ZA POSTUPAK NABAVKE RADOVA ZA IZGRADNJU ŠKOLSKIH OBJEKATA U ZENIČKO- DOBOJSKOM KANTONU 1. Imenuje se Komisija za provođenje postupka nabavke radova za izgradnju školskih objekata u Zeničko-dobojskomkantonu sredstava Projekta oporavka obrazovanja (zajam OPEC- Fonda za međunarodni razvoj) u sastavu: 1.ALMA BERKOVIĆ, Federalno ministarstvo obrazova-nja i nauke, predsjednik Komisije, 2.AZRA HASANAGIĆ, Federalno ministarstvo obrazova-nja i nauke, član 3.MAID PRAČIĆ, Ministarstvo obrazovanja, nauke,kulture i sporta Zeničko-dobojskog kantona, član. Ekspertni član Komisije je prof. dr. AHMET HADROVIĆ. 2. Zadatak Komisije je da izvrši izbor izvođača radova za školske objekte u Zeničko-dobojskom kantonu prema Rješenju broj 07-38-14-2099 od 9. 6. 2006. godine 3. Rok za izvršenje poslova i zadataka Komisije je 20 dana od dana donošenja rješenja. 4. Članovi Komisije i ekspert iz člana 1. ovog Rješenja dužni su potpisati izjavu o nepristrasnosti i povjerljivosti u odnosu na ponuđače koja je sastavni dio ovog Rješenja shodno članu 44. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. 5. Za učešće u radu Komisije, članovima, sekretaru i ekspertu pripada naknada koju će posebnim aktom utvrditi federalni ministar obrazovanja i nauke i na prijedlog predsjednika Komisije. 6. Ova Odluka stu pa na snagu danom donošenja. Broj 07-38-14-2099-1/06 9. juna/lipnja 2006. godine Sarajevo Ministar prof. dr. Zijad Pašić, s. r. VRHOVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE SUDSKA POLICIJA Na osnovu člana 4. stav 2. Zakona o sudskoj policiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/96 i 37/04), a u vezi sa članovima 18., 19. i 25. Pravilnika o nabavci roba, vršenju usluga i ustupanju radova Sudske policije u Federaciji Bosne i Hercegovine, broj Su-sp-19/06 od 14. marta 2006. godine, i tačke 3. Odluke o nabavci roba, broj Sp-01-948-1/06 od 24. jula 2006. godine, glavni zapovjednik Odjeljenja sudske policije sudova Federacije BiH, donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMISIJE ZA JAVNE NABAVKE I. Imenuje se Komisija za javne nabavke (u daljnjem tekstu: Komisija), u sastavu: 1.EDIN VEHABOVIĆ, predsjednik Komisije; 2.DŽENAD GROŠO, član Komisije; 3.MIHAJLO TVRTKOVIĆ, član Komisije. Za sekretara Komisije imenuje se HARIS MRŠEVIĆ. II. Zadatak Komisije je da: 1.U ime Sudske policije Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tesktu: Sudske policije) objavi obavještenje o javnoj nabavci, prema Odluci broj Sp-01-948-1/06 od 24. 7. 2006. godine; 2.Pripremi tendersku dokumentaciju u skladu sa odredbama zakona i podzakonskim aktima; 3.Utvrdi metodologiju o kriterijima i potkriterijima za dodijelu ugovora; 4.Otvori ponude na javnom otvaranju ponuda i zapisnik o otvaranju ponuda dostavi svim ponuđačima odmah ili najkasnije u roku od 3 dana, računajući od vremena otvaranja ponuda; 5.U skladu sa utvrđenim kriterijima analizira sve ponude po svakom zadatom elementu, i menadžmentu Sudske policije, dostavi: –preporuku po lotovima, navodeći razloge za izdavanje takve preporuke; –izvještaj o radu Komisije koji sadrži broj i predmet sastanaka Komisije; –potpisane zapisnike sa sastanaka Komisije u koje se unosi: –odluke Komisije; –razlozi na osnovu kojih je Komisija donijela odluku; –obrazloženi stav svakog člana Komisije s izdvojenim mišljenjem. III. Svaki član Komisije može učestvovati u radu Komisije, tek nakon što potpiše: –izjavu o nepristranosti u odnosu na ponuđače, i –izjavu o povjerljivosti. IV. Sekretar Komisije nema pravo glasa i vrši: –administrativne poslove za Komisiju; –priprema zapisnike sa sastanaka Komisije; –priprema izvještaje o radu Komisije; –vodi dokumentaciju, i –vrši druge poslove koje zahtijeva predsjedavajući Komisije. Mandat Komisije traje od dana donošenja ovog rješenja do okončanja svih poslova vezanih za javnu nabavku ili do donošenja odluke o prekidu postupka javne nabavke. VI. Komisija ima pravo na naknadu, koja će se u skladu sa važećim propisima, utvrditi naknadno, odnosno po završetku poslova. VII. Ovo Rješenje stu pa na snagu danom donošenja i ima se objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj Sp-01-982/06 24. jula/srpnja 2006. godine Sarajevo Glavni zapovjednik Sudske policije FBiH Generalni inspektor sudske policije Muhamed Sarić, s. r. USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o zahtjevu za utvrđivanje ustavnosti Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o odvjetništvu Federacije Bosne i Hercegovine, na osnovu članka IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon održane javne rasprave, na sjednici održanoj 5. travnja 2006. godine, donio je PRESUDU 1.Utvrđuje se da članak 1. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o odvjetništvu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 18/05) nije u nesuglasju sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. 2.Utvrđuje se da članak 2. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o odvjetništvu Federacije Bosne i Hercegovine u dijelu koji glasi: "a primjenjuje se u svim predmetima gdje nije donesena pravomoćna odluka", nije sukladan sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. 3.Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH". O b r a z l o ž e n j e Više od jedne trećine zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (34) (u daljnjem tekstu: podnositelji zahtjeva) na osnovu članka IV.C.10 (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine podnijeli su, dana 26.7.2005. godine, Ustavnome sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za utvrđivanje ustavnosti Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o odvjetništvu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon). U zahtjevu, između ostalog, navode da prilikom donošenja osporenog Zakona nije traženo mišljenje Visokoga sudačkoga i tužilačkoga vijeća Bosne i Hercegovine, kako je to propisano člankom 17. stavak 1. točka 28. Zakona o Visokome sudačkome i tužilačkome vijeću Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 25/04), niti je pribavljeno mišljenje Federalnoga ministarstva pravde, kao resornoga ministarstva, iako je člankom 31. stavak 2. Zakona o odvjetništvu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/02) propisano da Tarifu o nagradama i naknadama za rad odvjetnika predlaže Skupština Odvjetničke komore Federacije Bosne i Hercegovine, a odobrava je Federalno ministarstvo pravde, nakon konzultacija sa ostalim relevantnim ministarstvima. Navode da je Zakon neprimjenjiv u praksi i to iz razloga što se istim propisuje da nagrada odvjetnicima za pruženu pravnu pomoć stranci ne može prelaziti jednomjesečni lični dohodak u Federaciji Bosne i Hercegovine, iako ni jedan zakonski propis u Federaciji Bosne i Hercegovine ne poznaje kategoriju ličnog dohotka, već kategoriju plaće. Nije ni jasno o kojoj plaći se radi: neto ili bruto iznosu mjesečne plaće, što je bitno, jer se radi o različitim iznosima, a da podatke o visini mjesečne plaće Federalni zavod za statistiku prezentira javnosti sa vremenskim zakašnjenjem. Smatraju da su odvjetnici iz Federacije Bosne i Hercegovine na ovaj način stavljeni u neravnopravan i diskriminirajući položaj u odnosu na druge neovisne profesionalne djelatnosti (ljekare, različite obrtnike koji neovisno obavljaju djelatnosti i neovisno određuju cijenu svog intelektualnoga i fizičkoga rada). Posebno ukazuju da članak 2. osporenog Zakona, za koji tvrde da djeluje retroaktivno, protivno temeljnim principima zaštite pravne bezbjednosti i da je istim povrijeđeno njihovo pravo na imovinu, što je suprotno članku II.A.2. k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i članku 1. Protokola broj I uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Predložili su da Ustavni sud Federacije utvrdi da navedeni Zakon nije sukladan sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Sukladno sa člankom 39. stavak 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03) zahtjev je dostavljen 11.10.2005. godine Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine - Zastupničkome domu i Domu naroda, da se kao stranke u postupku izjasne o navodima zahtjeva. Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine dostavio je Ustavnom sudu Federacije 9.11.2005. godine odgovor na zahtjev, dok Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nije dostavio traženi odgovor. U odgovoru Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je navedeno da se odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na koje se podnositeljii zahtjeva pozivaju, odnose na međunarodne ugovore i sporazume (Amandman XVIII na članak VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine), što se u konkretnom slučaju ne može odnositi na odvjetnike, a da se odredbom Amandmana V na članak II.A.1 (1). k) i d) garantira svim osobama na teritoriju Federacije pravo na imovinu, i zabranu svake diskriminacije. Smatraju da se u konkretnom slučaju ne radi ni o kakvoj imovini, jer se u pravu pod imovinom podrazumijeva pokretna i nepokretna imovina koju neko lice posjeduje, a ne neka eventualna buduća "futuralna" imovina. Također, navode da u određivanju naknade za pružene usluge nema diskriminacije utemeljene na rasi, boji kože, spolu itd., a poređenje sa drugim profesijama je neprihvatljivo, jer su i same usluge različite. Pored navedenog, ističu da se članak 17. točka 28. Zakona o Visokome sudačkome i tužilačkome vijeću Bosne i Hercegovine odnosi na propise koji mogu utjecati na pravosuđe, što se u konkretnom slučaju ne može primijeniti, jer je odvjetništvo neovisna profesionalna djelatnost, te da se načinom primjene odredbe u kojoj se utvrđuje koji se prosječni jednomjesečni lični dohodak primjenjuje za utvrđivanje nagrade za pružanje pravne pomoći stranci, određuje podzakonskim propisima. Na temelju izloženoga predlažu da Ustavni sud Federacije utvrdi da navedeni Zakon nije u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije je u ovom ustavnosudskom predmetu održao javnu raspravu dana 29.3.2006. godine, na kojoj su pristupili: u ime podnositelja zahtjeva zastupnik Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Stanko Primorac i Sanja Iličić Lukendaodvjetnik iz Čitluka; u ime Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, kao donositelja osporenog zakona Mirnes Ajanović, zastupnik Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, dok u ime Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na raspravu nije pristupio nitko. Ustavni sud Federacije je na javnu raspravu, pored predstavnika stranaka, pozvao i Visoko sudačko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine i Odvjetničku komoru Federacije Bosne i Hercegovine. U ime Visokoga sudačkoga i tužilačkoga vijeća Bosne i Hercegovine na raspravu je pristupila Biljana Kujundžić, a u ime Odvjetničke komore Federacije Bosne i Hercegovine Josip Muselimović, odvjetnik-predsjednik Odvjetničke komore Federacije Bosne i Hercegovine. Punomoćnici podnositelja zahtjeva u cijelosti su ostali pri navodima podnositelja zahtjeva. Posebice su ukazali na odredbu članka 2. osporenog Zakona, za koju tvrde da ima retroaktivno djejstvo i da su zbog toga odvjetnici u Federaciji Bosne i Hercegovine dovedeni u situaciju da u svim sporovima koji nisu pravomoćno okončani svojim strankama moraju vratiti raniji primljeni iznos za svoje usluge koji prelazi visinu jednog prosječnog ličnog dohotka. Punomoćnik Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine također je izjavio da u cijelosti ostaje kod navoda iz odgovora Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, te u prvom redu istakao da ne postoje procesne pretpostavke za vođenje postupka. Predsjednik Odvjetničke komore Federacije Bosne i Hercegovine je, između ostalog, istakao da su zbog načina na koji je Zakon donesen narušeni temelji odvjetništva kao samostalne i neovisne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine, te da primjena osporenog Zakona može dovesti do prestanka ili bitnog narušavanja funkcioniranja sudačke vlasti. Naveo je, da ovakvo zakonsko rješenje ne postoji niti u jednoj zemlji Europske unije, zemljama ex-Jugoslavije, kao ni u Republici Srpskoj. Nakon održane javne rasprave i provedenoga dokaznoga postupka Ustavni sud Federacije, na sjednici održanoj dana 5.4.2006. godine, donio je odluku kao u izrijeku presude iz sljedećih razloga: Osporenim člankom 1. Zakona propisano je da nagrada odvjetnicima za pruženu pravnu pomoć stranci na sudu ili pred drugim organima tijekom jedne rasprave ili jedne preduzete radnje (pismena) ne može prelaziti jednomjesečni prosječni lični dohodak u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ocjenjujući ustavnost ove zakonske odredbe Ustavni sud Federacije je pošao od toga da odvjetništvo, kao samostalna i neovisna djelatnost, obezbjeđuje pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim licima radi ostvarivanja i zaštite njihovih prava i na pravu utemeljenih interesa. Obavljanje ove djelatnosti zavisi od općih i posebnih uvjeta utvrđenih zakonom, među kojima može biti i određivanje visine nagrade odvjetnicima za njihov rad. Stvar je cjelishodnosti zakonodavne politike, o čemu Ustavni sud Federacije nije nadležan da odlučuje, koja će to visina nagrade biti i kako će se ona izračunavati. Načinom na koji je to utvrđeno osporenom odredbom članka 1. Zakona ne vrši se ukidanje, ni ograničavanje samostalnosti i neovisnosti odvjetnika da pružaju pravnu pomoć sukladno sa zakonom, niti se dovodi u pitanje ustavni princip jednakosti. Sva lica koja se bave tom djelatnošću imaju isti položaj i u pogledu ostvarivanja naznačenog prava, pri čemu svaki odvjetnik samostalno odlučuje da li će se baviti odvjetništvom pod uvjetima propisanim zakonom i drugim aktima donesenim na temelju zakona, ili će obavljati drugu djelatnost. Iz ovih razloga Ustavni sud Federacije je ocijenio da odredba članka 1. osporenog Zakona nije u nesuglasju sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Nasuprot tome, odredba članka 2. ovog Zakona, u dijelu kojim se propisuje da će se ovaj Zakon primjenjivati "u svim predmetima u kojima nije donesena pravomoćna odluka", prema ocjeni Ustavnoga suda Federacije, nije sukladna sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ovo stoga što iz ove odredbe proizilazi da će se limitirana visina odvjetničke tarife iz članka 1. ovog Zakona primjenjivati na sve slučajeve u kojima postupak nije okončan pravomoćnom odlukom, bez obzira koliko je do tada taj postupak trajao i kada je pojedina pravna radnja u tom postupku preduzeta od strane odvjetnika, te da li su, kako su i kada su izvršene određene obveze stranke prema odvjetniku. Na taj način ovoj odredbi je dao povratno djejstvo i u odnosu na one nagrade odvjetniku koje već treba smatrati njegovom imovinom, a da donositelj Zakona pri njegovom donošenju nije utvrdio da za moguće ograničavanje korišćenja te imovine postoji javni interes, čime je postupljeno suprotno članku 1. Protokola I uz Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, koja čini sastavni dio Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, pa je stoga Ustavni sud Federacije i ocijenio da ova odredba nije sukladna sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ovu presudu je donio Ustavni sud Federacije odlučujući u sastavu: prof.dr. Nedjeljko Milićević, predsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; mr. Ranka Cvijić; Muamer Herceglija; Domin Malbašić; Aleksandra Martinović; Kata Senjak i prof.dr. Kasim Trnka, suci Suda. Presuda je donesena većinom glasova. Broj U-21/05 5. travnja 2006. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine prof. dr. Nedjeljko Milićević, v. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu za utvrđivanje ustavnosti Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine, na osnovu člana IV.C.10 Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon održane javne rasprave, na sjednici održanoj 5. aprila 2006. godine, donio je PRESUDU 1.Utvrđuje se da član 1. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 18/05) nije u neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. 2.Utvrđuje se da član 2. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine u dijelu koji glasi: "a primjenjuje se u svim predmetima gdje nije donesena pravomoćna odluka", nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. 3.Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH". O b r a z l o ž e w e Više od jedne trećine poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (34) (u daqnjem tekstu: podnosioci zahtjeva) na osnovi člana IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine podnijeli su dana 26.7.2005. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za utvrđivanje ustavnosti Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Zakon). U zahtjevu, između ostalog, navode da prilikom donošewa osporenog Zakona nije traženo mišljenje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine, kako je to propisano članom 17. stav 1. tačka 28. Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 25/04), niti je pribavljeno mišljenje Federalnog ministarstva pravde, kao resornog ministarstva, iako je članom 31. stav 2. Zakona o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 40/02) propisano da Tarifu o nagradama i naknadama za rad advokata predlaže Skupština Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine, a odobrava je Federalno ministarstvo pravde, nakon konsultacija sa ostalim relevantnim ministarstvima. Navode da je Zakon neprimjewiv u praksi i to iz razloga što se istim propisuje da nagrada advokatima za pruženu pravnu pomoć stranci ne može prelaziti jednomjesečni lični dohodak u Federaciji Bosne i Hercegovine, iako ni jedan zakonski propis u Federaciji Bosne i Hercegovine ne poznaje kategoriju ličnog dohotka, već kategoriju plate. Nije ni jasno o kojoj plati se radi: neto ili bruto iznosu mjesečne plate, što je bitno, jer se radi o različitim iznosima, a da podatke o visini mjesečne plate Federalni zavod za statistiku prezentira javnosti s vremenskim zakašnjenjem. Smatraju da su advokati iz Federacije Bosne i Hercegovine na ovaj način stavljeni u neravnopravan i diskriminirajući položaj u odnosu na druge nezavisne profesionalne djelatnosti (ljekare, različite zanatlije koji samostalno obavljaju djelatnosti i samostalno određuju cijenu svog intelektualnog i fizičkog rada). Posebno ukazuju na član 2. osporenog Zakona, za koji tvrde da djeluje retroaktivno, protivno osnovnim principima zaštite pravne sigurnosti i da je istim povrijeđeno wihovo pravo na imovinu, što je suprotno članu II.A.2.k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i članu 1. Protokola broj I uz Evropsku konvenciju o zaštiti qudskih prava i osnovnih sloboda. Predložili su da Ustavni sud Federacije utvrdi da navedeni Zakon nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. U skladu sa članom 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03) zahtjev je dostavljen 11.10.2005. godine Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine - Predstavničkom domu i Domu naroda, da se kao stranke u postupku izjasne o navodima zahtjeva. Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine dostavio je Ustavnom sudu Federacije 9.11.2005. godine odgovor na zahtjev, dok Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nije dostavio traženi odgovor. U odgovoru Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je navedeno da se odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na koje se podnosioci zahtjeva pozivaju, odnose na međunarodne ugovore i sporazume (Amandman XVIII na član VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine), što se u konkretnom slučaju ne može odnositi na advokate, a da se odredbom Amandmana V na član II.A.1.(1) k) i d) garantuje svim osobama na teritoriji Federacije pravo na imovinu i zabranu svake diskriminacije. Smatraju da se u konkretnom slučaju ne radi ni o kakvoj imovini, jer se u pravu pod imovinom podrazumijeva pokretna i nepokretna imovina koju neko lice posjeduje, a ne neka eventulna buduća "futuralna" imovina. Takođe navode da u određivanju naknade za pružene usluge nema diskriminacije zasnovane na rasi, boji kože, polu itd., a poređenje sa drugim profesijama je neprihvatqivo, jer su i same usluge različite. Pored navedenog, ističu da se član 17. tačka 28. Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine odnosi na propise koji mogu uticati na pravosuđe, što se u konkretnom slučaju ne može primijeniti, jer je advokatura nezavisna profesioonalna djelatnost, te da se način primjene odredbe u kojoj se utvrđuje koji se prosječni jednomjesečni lični dohodak primjenjuje za utvrđivanje nagrade za pružanje pravne pomoći stranci, određuje podzakonskim propisima. Na osnovu izloženog predlažu da Ustavni sud Federacije utvrdi da navedeni Zakon nije u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije je u ovom ustavnosudskom predmetu održao javnu raspravu dana 29.3.2006. godine, na kojoj su pristupili: u ime podnosilaca zahtjeva poslanik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Stanko Primorac i Sawa Iličić Lukenda - advokat iz Čitluka; u ime Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, kao donosioca osporenog Zakona, Mirnes Ajanović, poslanik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, dok u ime Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na raspravu nije pristupio niko. Ustavni sud Federacije je na javnu raspravu, pored predstavnika stranaka, pozvao i Visoki sudski i tužilački savjet Bosne i Hercegovine i Advokatsku komoru Federacije Bosne i Hercegovine. U ime Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine na raspravu je pristupila Biljana Kujunxić, a u ime Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine Josip Muselimović, advokat-predsjednik Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine. Punomoćnici podnosilaca zahtjeva u cjelini su ostali pri navodima podnosilaca zahtjeva. Posebno su ukazali na odredbu člana 2. osporenog Zakona, za koju tvrde da ima retroaktivno djejstvo i da su zbog toga advokati u Federaciji Bosne i Hercegovine dovedeni u situaciju da u svim sporovima koji nisu pravomoćno okončani svojim strankama moraju vratiti ranije primljeni iznos za svoje usluge koji prelazi visinu jednog prosječnog ličnog dohotka. Punomoćnik Predstavničkog doma Parlamenta Federa- cije Bosne i Hercegovine takođe je izjavio da u cjelini ostaje kod navoda iz odgovora Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, te u prvom redu istakao da ne postoje procesne pretpostavke za vođenje postupka. Predsjednik Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine je, između ostalog, istakao da su zbog načina na koji je Zakon donesen narušeni temeqi advokature kao samostalne i nezavisne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine, te da primjena osporenog Zakona može dovesti do prestanka ili bitnog narušavawa funkcionisawa sudske vlasti. Naveo je da ovakvo zakonsko rješenje ne postoji ni u jednoj zemqi Evropske unije, zemljama ex-Jugoslavije, kao ni u Republici Srpskoj. Nakon održane javne rasprave i provedenog dokaznog postupka Ustavni sud Federacije, na sjednici održanoj dana 5.4.2006. godine, donio je odluku kao u izreci presude, iz sljedećih razloga: Osporenim članom 1. Zakona propisano je da nagrada addvokatima za pruženu pravnu pomoć stranci na sudu ili pred drugim organima u toku jedne rasprave ili jedne preduzete radnje (pismena) ne može prelaziti jednomjesečni prosječni lični dohodak u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ocjenjujući ustavnost ove zakonske odredbe, Ustavni sud Federacije je pošao od toga da advokatura, kao samostalna i nezavisna djelatnost, obezbjeđuje pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim licima radi ostvarivawa i zaštite wihovih prava i na pravu zasnovanih interesa. Obavljanje ove djelatnosti zavisi od opštih i posebnih uslova utvđenih zakonom, među kojima može biti i određivanje visine nagrade advokatima za wihov rad. Stvar je cjelishodnosti zakonodavne politike, o čemu Ustavni sud Federacije nije nadležan da odlučuje, koja će to visina nagrade biti i kako će se ona izračunavati. Načinom na koji je to utvrđeno osporenom odredbom člana 1. Zakona ne vrši se ukidanje ni ograničavanje samostalnosti i nezavisnosti advokata da pružaju pravnu pomoć u skladu sa zakonom, niti se dovodi u pitanje ustavni princip jednakosti. Sva lica koja se bave tom djelatnošću imaju isti položaj i u pogledu ostvarivawa naznačenog prava, pri čemu svaki advokat samostalno odlučuje da li će se baviti advokaturom pod uslovima propisanim zakonom i drugim aktima donesenim na osnovu zakona, ili će obavljati drugu djelatnost. Iz ovih razloga Ustavni sud Federacije je ocijenio da odredba člana 1. osporenog Zakona nije u neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Nasuprot tome, odredba člana 2. ovog Zakona, u dijelu kojim se propisuje da će se ovaj Zakon prijewivati "u svim predmetima u kojima nije donesena pravomoćna odluka", prema ocjeni Ustavnog suda Federacije, nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.. Ovo stoga što iz ove odredbe proizilazi da će se limitirana visina advokatske tarife iz člana 1. ovog Zakona primjewivati na sve slučajeve u kojima postupak nije okončan pravomoćnom odlukom, bez obzira koliko je do tada taj postupak trajao i kada je pojedina pravna radwa u tom postupku preduzeta od strane advokata, te da li su, kako su i kada su izvršene određene obaveze stranke prema advokatu. Na taj način ovoj odredbi je dao povratno djejstvo i u odnosu na one nagrade advokatu koje već treba smatrati njegovom imovinom, a da donosilac Zakona pri njegovom donošenju nije utvrdio da za moguće ograničavanje korišćewa te imovine postoji javni interes, čime je postupljeno suprotno članu 1. protokola I uz Evropsku konvenciju o zaštiti qudskih prava i osnovnih sloboda, koja čini sastavni dio Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, pa je stoga Ustavni sud Federacije ocijenio da ova odredba nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ovu presudu je donio Ustavni sud Federacije odlučujući u sastavu: prof. dr Nedjeqko Milićević, predsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr Mirko Bošković; mr Ranka Cvijić; Muamer Herceglija; Domin Malbašić; Aleksandra Martinović; Kata Sewak i prof. dr Kasim Trnka, sudije Suda. Presuda je donesena većinom glasova. Broj U-21/05 5. aprila 2006. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine prof. dr Nedjeqko Milićević, s. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o zahtjevu za utvrđivanje ustavnosti Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine, na osnovu člana IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon održane javne rasprave, na sjednici održanoj 5. aprila 2006. godine, donio je PRESUDU 1.Utvrđuje se da član 1. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 18/05) nije u neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. 2.Utvrđuje se da član 2. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine, u dijelu koji glasi: "a primjenjuje se u svim predmetima gdje nije donesena pravomoćna odluka", nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. 3.Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH". O b r a z l o ž e n j e Više od jedne trećine poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (34) (u daljnjem tekstu: podnosioci zahtjeva) na osnovu člana IV.C.10 (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine podnijeli su, dana 26.7.2005. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) zahtjev za utvrđivanje ustavnosti Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon). U zahtjevu, između ostalog, navode da prilikom donošenja osporenog Zakona nije traženo mišljenje Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, kako je to propisano članom 17. stav 1. tačka 28. Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 25/04), niti je pribavljeno mišljenje Federalnog ministarstva pravde, kao resornog ministarstva, iako je članom 31. stav 2. Zakona o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/02) propisano da Tarifu o nagradama i naknadama za rad advokata predlaže Skupština Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine, a odobrava je Federalno ministarstvo pravde nakon konsultacija sa ostalim relevantnim ministarstvima. Navode da je Zakon neprimjenjljiv u praksi i to iz razloga što se istim propisuje da nagrada advokatima za pruženu pravnu pomoć stranci ne može prelaziti jednomjesečni lični dohodak u Federaciji Bosne i Hercegovine, iako ni jedan zakonski propis u Federaciji Bosne i Hercegovine ne poznaje kategoriju ličnog dohotka, već kategoriju plaće. Nije ni jasno o kojoj plaći se radi., neto ili bruto iznosu mjesečne plaće, što je bitno, jer se radi o različitim iznosima, a da podatke o visini mjesečne plaće Federalni zavod za statistiku prezentira javnosti sa vremenskim zakašnjenjem. Smatraju da su advokati iz Federacije Bosne i Hercegovine na ovaj način stavljeni u neravnopravan i diskriminirajući položaj u odnosu na druge nezavisne profesionalne djelatnosti (ljekare, različite zanatlije koji samostalno obavljaju djelatnosti i samostalno određuju cijenu svog intelektualnog i fizičkog rada). Posebno ukazuju da član 2. osporenog Zakona, za koji tvrde da djeluje retroaktivno, protivno osnovnim principima zaštite pravne sigurnosti i da je istim povrijeđeno njihovo pravo na imovinu, što je suprotno članu II.A.2. k) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i članu 1. Protokola broj I uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Predložili su da Ustavni sud Federacije utvrdi da navedeni Zakon nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. U skladu sa članom 39. stav 1. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03) zahtjev je dostavljen 11.10.2005. godine Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine - Predstavničkom domu i Domu naroda, da se kao stranke u postupku izjasne o navodima zahtjeva. Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine dostavio je Ustavnom sudu Federacije 9.11.2005. godine odgovor na zahtjev, dok Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nije dostavio traženi odgovor. U odgovoru Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je navedeno da se odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na koje se podnosioci zahtjeva pozivaju, odnose na međunarodne ugovore i sporazume (Amandman XVIII na član VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine), što se u konkretnom slučaju ne može odnositi na advokate, a da se odredbom Amandmana V na član II.A.1 (1). k) i d) garantuje svim osobama na teritoriji Federacije pravo na imovinu i zabranu svake diskriminacije. Smatraju da se u konkretnom slučaju ne radi ni o kakvoj imovini, jer se u pravu pod imovinom podrazumijeva pokretna i nepokretna imovina koju neko lice posjeduje, a ne neka eventualno buduća "futuralna" imovina. Također navode da u određivanju naknade za pružene usluge nema diskriminacije zasnovane na rasi, boji kože, polu itd., a poređenje sa drugim profesijama, je neprihvatljivo, jer su i same usluge različite. Pored navedenog, ističu da se član 17. tačka 28. Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine odnosi na propise koji mogu uticati na pravosuđe, što se u konkretnom slučaju ne može primijeniti, jer je advokatura neovisna profesionalna djelatnost, te da se način primjene odredbe, u kojoj se utvrđuje koji se prosječni jednomjesečni lični dohodak primjenjuje za utvrđivanje nagrade za pružanje pravne pomoći stranci, određuje podzakonskim propisima. Na osnovu izloženog predlažu da Ustavni sud Federacije utvrdi da navedeni Zakon nije u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije je u ovom ustavnosudskom predmetu održao javnu raspravu dana 29.3.2006. godine, na kojoj su pristupili: u ime podnosilaca zahtjeva poslanik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Stanko Primorac i Sanja Iličić Lukendaadvokat iz Čitluka; u ime Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, kao donosioca osporenog zakona, Mirnes Ajanović - poslanik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, dok u ime Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na raspravu nije pristupio niko. Ustavni sud Federacije je na javnu raspravu pored predstavnika stranaka pozvao i Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine i Advokatsku komoru Federacije Bosne i Hercegovine. U ime Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine na raspravu je pristupila Biljana Kujundžić, a u ime Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine Josip Muselimović, advokat-predsjednik Advokatske komore Federa- cije Bosne i Hercegovine. Punomoćnici podnosilaca zahtjeva u cijelosti su ostali pri navodima podnosilaca zahtjeva. Posebno su ukazali na odredbu člana 2. osporenog Zakona, za koju tvrde da ima retroaktivno djejstvo i da su zbog toga advokati u Federaciji Bosne i Hercegovine dovedeni u situaciju da u svim sporovima koji nisu pravomoćno okončani svojim strankama moraju vratiti raniji primljeni iznos za svoje usluge koji prelazi visinu jednog prosječnog ličnog dohotka. Punomoćnik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine također je izjavio da u cijelosti ostaje kod navoda iz odgovora Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, te u prvom redu istakao da ne postoje procesne pretpostavke za vođenje postupka. Predsjednik Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine je, između ostalog, istakao da su zbog načina na koji je Zakon donesen narušeni temelji advokature kao samostalne i nezavisne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine, te da primjena osporenog Zakona može dovesti do prestanka ili bitnog narušavanja funkcionisanja sudske vlasti. Naveo je, da ovakvo zakonsko rješenje ne postoji niti u jednoj zemlji Evropske unije, zemljama ex-Jugoslavije, kao ni u Republici Srpskoj. Nakon održane javne rasprave i provedenog dokaznog postupka Ustavni sud Federacije, na sjednici održanoj dana 5.4.2006. godine, donio je odluku kao u izreci presude iz sljedećih razloga: Osporenim članom 1. Zakona propisano je da nagrada advokatima za pruženu pravnu pomoć stranci na sudu ili pred drugim organima u toku jedne rasprave ili jedne preduzete radnje (pismena) ne može prelaziti jednomjesečni prosječni lični dohodak u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ocjenjujući ustavnost ove zakonske odredbe Ustavni sud Federacije je pošao od toga da advokatura, kao samostalna i nezavisna djelatnost, obezbjeđuje pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim licima radi ostvarivanja i zaštite njihovih prava i na pravu zasnovanih interesa. Obavljanje ove djelatnosti zavisi od općih i posebnih uslova utvrđenih zakonom, među kojima može biti i određivanje visine nagrade advokatima za njihov rad. Stvar je cjelishodnosti zakonodavne politike, o čemu Ustavni sud Federacije nije nadležan da odlučuje, koja će to visina nagrade biti i kako će se ona izračunavati. Načinom na koji je to utvrđeno osporenom odredbom člana 1. Zakona ne vrši se ukidanje ni ograničavanje samostalnosti i nezavisnosti advokata da pružaju pravnu pomoć u skladu sa zakonom, niti se dovodi u pitanje ustavni princip jednakosti. Sva lica koja se bave tom djelatnošću imaju isti položaj i u pogledu ostvarivanja naznačenog prava, pri čemu svaki advokat samostalno odlučuje da li će se baviti advokaturom pod uslovima propisanim zakonom i drugim aktima donesenim na osnovu zakona, ili će obavljati drugu djelatnost. Iz ovih razloga Ustavni sud Federacije je ocijenio da odredba člana 1. osporenog Zakona nije u neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Nasuprot tome, odredba člana 2. ovog Zakona, u dijelu kojim se propisuje da će se ovaj Zakon primjenjivati "u svim predmetima u kojima nije donesena pravomoćna odluka", prema ocjeni Ustavnog suda Federacije, nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ovo stoga što iz ove odredbe proizilazi da će se limitirana visina advokatske tarife iz člana 1. ovog Zakona primjenjivati na sve slučajeve u kojima postupak nije okončan pravomoćnom odlukom, bez obzira koliko je do tada taj postupak trajao i kada je pojedina pravna radnja u tom postupku preduzeta od strane advokata, te da li su, kako su i kada su izvršene određene obaveze stranke prema advokatu. Na taj način ovoj odredbi je dao povratno djejstvo i u odnosu na one nagrade advokatu koje već treba smatrati njegovom imovinom, a da donosilac Zakona pri njegovom donošenju nije utvrdio da za moguće ograničavanje korišćenja te imovine postoji javni interes, čime je postupljeno suprotno članu 1. Protokola I uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja čini sastavni dio Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, pa je stoga Ustavni sud Federacije i ocijenio da ova odredba nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ovu presudu je donio Ustavni sud Federacije odlučujući u sastavu: prof.dr. Nedjeljko Milićević, predsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; mr. Ranka Cvijić; Muamer Herceglija; Domin Malbašić; Aleksandra Martinović; Kata Senjak i prof.dr. Kasim Trnka, sudije Suda. Broj U-21/05 5. aprila 2006. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine prof. dr. Nedjeljko Milićević, s. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Zenici, za utvrđivanje ustavnosti Odluke o općinskim komunalnim taksama i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim komunalnim taksama, na temelju članka IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 9. lipnja 2006. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da Odluka o općinskim komunalnim taksama ("Službene novine Općine Kakanj", broj 1/2002) i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim komunalnim taksama broj 0-01/1-26/4 od 28.12.2004. godine u dijelu koji se odnosi na tarifu općinskih komunalnih taksi - tarifni broj 1. - nije sukladna sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Općine Kakanj". O b r a z l o ž e n j e Kantonalni sud u Zenici u postupku rješavanja upravnog spora broj U-299/05 po tužbi tužitelja "Derby Games" d.o.o. Mostar, protiv rješenja tuženika Federalno ministarstvo financija-Federalno ministarstvo finansija Sarajevo, broj 07-15-641/04 od 29.10.2004. godine, na temelju članka IV.C.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, predočio je dana 3.2.2006. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) ustavno pitanje u svezi utvrđivanja ustavnosti Odluke o općinskim komunalnim taksama i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim komunalnim taksama (u daljnjem tekstu: odluke Općinskog vijeća Kakanj). Stranke u postupku u ovom predmetu su, temeljem članka 39. st. 1 i 2 Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03), Kantonalni sud u Zenici, "Derby Games" d.o.o. Mostar, Federalno ministarstvo finansija-Federalno ministarstvo financija Sarajevo i Općinsko vijeće Kakanj. U zahtjevu Kantonalnog suda u Zenici se, pored ostalog, navodi da je Amandmanom VIII d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine regulirano da je donošenje propisa o financijama i financijskim institucijama Federacije Bosne i Hercegovine fiskalna politika Federacije u isključivoj ovlasti Federacije. Ističe se da je, temeljem ove ustavne ovlasti, Federacija Bosne i Hercegovine donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i financiranju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/96, 32/98 i 54/01), kojim je uređena pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine i odnosi u oblasti sustava financiranja Ustavom utvrđenih funkcija Federacije i kantona. U zahtjevu se naglašava da je člankom 8. stavak 1. navedenog zakona propisano da općinama pripadaju javni prihodi sukladno kantonalnim propisima, a stavkom 2. da općinska vijeća donose propise o općinskim pristojbama (komunalne takse, porez na imovinu, porez na prihod od imovine...). Pored toga ističe se da se navedene odluke Općinskog vijeća Kakanj temelje na Zakonu o komunalnim taksama, iako je donesen Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i financiranju Federacije Bosne i Hercegovine. Kantonalni sud u Zenici predložio je da Ustavni sud Federacije utvrdi da navedene odluke Općinskog vijeća Kakanj nisu u suglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. U odgovoru na zahtjev tužitelj "Derby Games" d.o.o. Mostar, zastupan po Mirzeti Duljković, odvjetnica iz Sarajeva, ističe da je tužitelju razrezana komunalna taksa na istaknutu firmu u visini od 10.000,00 KM za svako uplatno mjesto, a na temelju predmetnih odluka o komunalnim taksama Općinskog vijeća Kakanj, koje se temelje na Zakonu o komunalnim taksama, a koji nije na snazi i ne može se primjenjivati. Navodi se da je isključiva nadležnost Federacije za donošenje propisa o financijama i financijskim institucijama i fiskalna politika u Federaciji, što proizilazi iz Amandmana VIII d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine; da je Federacija na temelju ovih ustavnih ovlasti donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i financiranju Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da je pripadnost svih javnih prihoda u Federaciji podijeljena između Federacije i kantona (čl. 4. i 7.), a člankom 8. propisano da općinama pripadaju javni prihodi sukladno kantonalnim propisima. U odgovoru se naglašava da općine ne mogu autonomno donositi propise iz oblasti poreza, niti one mogu ustanovljavati nove vidove poreza, bez obzira na određenje kantonalnih ustava i zakona iz oblasti poreza. Ukazuje se i na presudu Ustavnog suda Federacije broj U-7/02 od 5.6.2003. godine, koja naglašava poziciju općina kada je u pitanju provođenje porezne politike u Federaciji Bosne i Hercegovine. Navodi se da se ovom presudom istina ukazuje na ograničenje općina da samostalno utvrđuju i vode poreznu politiku, te mogućnost da one sukladno kantonalnim propisima mogu imati određene ovlasti, međutim da se u ovom konkretnom slučaju radi o uvođenju novog vida takse, bez da je propis o tome donijelo nadležno tijelo kantona ili Federacije, za što općina ne može biti nadležna. Takva općinska odluka bila bi u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, zbog čega takav upravni akt, koji se temelji na istom, ne bi trebao proizvoditi pravno djejstvo. Pored toga, tužitelj u odgovoru ukazuje na stvarni karakter komunalne takse postavljene na način kako je to propisano navedenim odlukama Općinskog vijeća Kakanj, ističući da je njihov stvarni karakter fiskalne prirode, tj. da se radi o tipičnom porezu koji zahvata općina iz osnovne djelatnosti taksenog (poreznog) obveznika. Naglašava se da taksa predstavlja naknadu koja se plaća za korištenje nekih javnih dobara (sredstava) ili usluga, koje javni or gan pruža građanima, pa da se visina takse na istaknutu firmu ne može utvrđivati u odnosu na vrstu djelatnosti koje obavljaju poreski obveznici i određuje veća taksa za profitabilnije djelatnosti i obratno, što je tipičan porez iz djelatnosti utvrđen u paušalnom iznosu. Tužitelj je mišljenja da visina takse na istaknutu firmu može ovisiti samo o veličini i vrsti istaknute firme ili u odnosu na zonu grada u kojoj se ističe firma i sl., navodeći da se u konkretnom slučaju ne radi o korištenju bilo kakvih javnih dobara, niti o usluzi koju pruža javna služba, te da je upitna opstojnost predmetnog fiskalnog davanja nazvanog "taksa na istaknutu firmu". Tužitelj je u odgovoru predložio da Ustavni sud Federacije utvrdi da navedene odluke Općinskog vijeća Kakanj nisu u suglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Federalno ministarstvo finansija-Federalno ministarstvo financija i Općinsko vijeće Kakanj nisu Ustavnom sudu Federacije dostavili traženi odgovor na zahtjev Kantonalnog suda u Zenici za utvrđivanje ustavnosti navedenih odluka Općinskog vijeća Kakanj. U ovom predmetu održana je javna rasprava 6. lipnja 2006. godine. Javnoj raspravi prisustvovala je osoba ovlaštena za zastupanje tvrtke "Derby Games" d.o.o. Mostar, koja je ostala u cijelosti pri navodima istaknutim u odgovoru na zahtjev od 15.3.2006. godine. Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci iz sljedećih razloga: Amandmanom VIII točka d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da je u isključivoj nadležnosti Federacije " donošenje propisa o financijama i financijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije". Na temelju ovog ustavnog ovlaštenja Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06). Člankom 13. ovog Zakona propisano je da jedinicama lokalne samouprave-općinama, pored ostalog, pripadaju javni prihodi i to: naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave (članak 13. c)); drugi prihodi predviđeni zakonom i drugim propisima Federacije, kantona i jedinice lokalne samouprave (članak 13. h)); te da općinska vijeća donose propise kojima se uređuje visina naknada po osnovu korištenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni i taksi u njihovoj nadležnosti (članak 13. stavak 3.). Člankom VI.4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da općinsko vijeće, pored ostalog, "usvaja općinski proračun i donosi propise o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno financiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast". Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Ustavni sud Federacije ocijenio je da je u konkretnom slučaju Općinsko vijeće Kakanj ovlašteno donositi propise-odluke o uvođenju naknada i taksi na svom području. Ustavni sud Federacije je stajališta da činjenica što je navedene odluke o općinskim komunalnim taksama donijelo Općinsko vijeće Kakanj s pozivom na ranije važeći Zakon o komunalnim taksama ("Službeni list SR BiH", broj 21/77, 35/88 i 26/89) nije od značaja da bi iste zbog toga bile u neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Nasuprot tome, kada su u pitanju dijelovi spornih odluka koji se odnose na tarifu općinskih komunalnih taksi - tarifni broj 1., Ustavni sud Federacije utvrdio je da iste u tom dijelu nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, člankom II.2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je, pored ostalog, da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom. U konkretnom slučaju odlukama Općinskog vijeća Kakanj o općinskim komunalnim taksama, kojima se utvrđuje visina takse za istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na poslovnim prostorijama i objektima, kojim se označava da određena pravna i fizička osoba obavlja izvjesnu djelatnost ili zanimanje, visina godišnje takse određena je u bitno različitim iznosima bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđene iznose - visinu takse (npr. područje grada gdje je istaknuta firma, dimenzije-veličina istaknute firme i sl.). Zbog toga, Ustavni sud Federacije cijeni da imaoci istaknutih firmi nisu u jednakom položaju pri utvrđivanju visine godišnje takse na istaknutu firmu na način kako je to propisano navedenim odlukama, što po ocjeni Ustavnog suda Federacije nije sukladno sa pomenutom odredbom Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojom je propisana jednakost osoba pred zakonom. Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije je utvrdio da odredbe Odluke o općinskim komunalnim taksama i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim komunalnim taksama u dijelu koji se odnosi na tarifu općinskih komunalnih taksi-tarifni broj 1- nisu sukladni sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je odlučujući u sastavu: prof.dr. Kasim Trnka, dopredsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr Mirko Bošković; mr Ranka Cvijić; Muamer Herceglija; Aleksandra Martinović; Domin Malbašić i Kata Senjak, suci Suda. Presuda je donesena većinom glasova. Broj U-1/06 9. lipnja 2006. godine Sarajevo Dopredsjednik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine prof. dr. Kasim Trnka, v. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o ustavnom pitanju, koje je predočio Kantonalni sud u Zenici, za utvrđivanje ustavnosti Odluke o oštinskim komunalnim taksama i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o opštinskim komunalnim taksama, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 9. juna 2006. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da Odluka o opštinskim komunalnim taksama ("Službene novine Opštine Kakaw", broj 1/2002) i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o opštinskim komunalnim taksama broj 0-01/1-26/4 od 28.12.2004. godine u dijelu koji se odnosi na tarifu opštinskih komunalnih taksi - tarifni broj 1 - nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Opštine Kakaw". O b r a z l o ž e w e Kantonalni sud u Zenici u postupku rješavawa upravnog spora broj U-299/05 po tužbi tužitelja "Derby Games" d.o.o. Mostar, protiv rješewa tuženika Federalno ministarstvo finansija-Federalno ministarstvo financija, broj 07-15-641/04 od 29.10.2004. godine, na osnovu člana IV.C.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, predočio je dana 3.2.2006. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) ustavno pitanje u vezi sa utvrđivanjem ustavnosti Odluke o opštinskim komunalnim taksama i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o opštinskim komunalnim taksama (u daqnjem tekstu: odluke Opštinskog vijeća Kakaw). Stranke u postupku u ovom predmetu su, na osnovu člana 39. st. 1 i 2 Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03), Kantonalni sud u Zenici, " Derby Games" d.o.o. Mostar, Federalno ministarstvo finansija-Federalno ministarstvo financija Sarajevo i Opštinsko vijeće Kakaw. U zahtjevu Kantonalnog suda u Zenici se, pored ostalog, navodi da je Amandmanom VIII d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine regulisano da je donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije Bosne i Hercegovine fiskalna politika Federacije u iskqučivoj nadležnosti Federacije. Ističe se da je, na osnovu ove ustavne nadležnosti Federacija Bosne i Hercegovine donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/96, 32/98 i 54/01), kojim je uređena pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i odnosi u oblasti sistema finansirawa Ustavom utvrđenih funkcija Federacije i kantona. U zahtjevu se naglašava da je članom 8. stav 1. navedenog zakona propisano da opštinama pripadaju javni prihodi u skladu sa kantonalnim propisima, a stavom 2. da opštinska vijeća donose propise o opštinskim taksama (komunalne takse, porez na imovinu, porez na prihod od imovine...). Pored toga, ističe se da se navedene odluke Opštinskog vijeća Kakaw zasnivaju na Zakonu o komunalnim taksama iako je donesen Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine. Kantonalni sud u Zenici predložio je da Ustavni sud Federacije utvrdi da navedene odluke Opštinskog vijeća Kakaw nisu u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. U odgovoru na zahtjev tužilac "Derby Games" d.o.o. Mostar, zastupan po Mirzeti Duqković, advokat iz Sarajeva, ističe da je tužiocu razrezana komunalna taksa na istaknutu firmu u visini od 10.000,00 KM za svako uplatno mjesto, a na osnovu predmetnih odluka o komunalnim taksama Opštinskog vijeća Kakaw, koje se zasnivaju na Zakonu o komunalnim taksama, a koji nije na snazi i ne može se primjewivati. Navodi se da je iskqučiva nadležnost Federacije za donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama i fiskalna politika u Federaciji, što proizilazi iz Amandmana VIII d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, da je Federacija na osnovu ovih ustavnih ovlaštewa donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da je pripadnost svih javnih prihoda u Federaciji podijeljena između Federacije i kantona (čl. 4 i 7.), a članom 8. propisano da opštinama pripadaju javni prihodi u skladu sa kantonalnim propisima. U odgovoru se naglašava da opštine ne mogu autonomno donositi propise iz oblasti poreza, niti one mogu ustanovljavati nove vidove poreza, bez obzira na određenje kantonalnih ustava i zakona iz oblasti poreza. Ukazuje se i na presudu Ustavnog suda Federacije broj U-7/02 od 5.6.2003. godine, koja naglašava poziciju opština kada je u pitanju provođenje porezne politike u Federaciji Bosne i Hercegovine. Navodi se da se ovom presudom, istina, ukazuje na ograničenje opština da samostalno utvrđuju i vode poreznu politiku, te mogućnost da one u skladu sa kantonalnim propisima mogu imati određena ovlaštewa, međutim da se u ovom konkretnom slučaju radi o uvođenju novog vida takse, bez da je propis o tome donijelo nadležno tijelo kantona ili Federacije, za što opština ne može biti nadležna. Takva opštinska odluka bila bi u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, zbog čega takav upravni akt, koji se zasniva na istom, ne bi trebalo da proizvodi pravno djejstvo. Pored toga, tužiteq u odgovoru ukazuje na stvarni karakter komunalne takse postavljene na način kako je to propisano navedenim odlukama Opštinskog vijeća Kakaw, ističući da je wihov stvarni karakter fiskalne prirode, tj. da se radi o tipičnom porezu koji zahvata opština iz osnovne djelatnosti taksenog (poreznog) obveznika. Naglašava se da taksa predstavlja naknadu koja se plaća za korištenje nekih javnih dobara (sredstava) ili usluga, koje javni or gan pruža građanima, pa da se visina takse na istaknutu firmu ne može utvrđivati u odnosu na vrstu djelatnosti koje obavljaju porezni obveznici i određuje veća za profitabilnije djelatnosti i obratno, što je tipičan porez iz djelatnosti utvrđen u paušalnom iznosu. Tužilac je mišljewa da visina takse na istaknutu firmu može ovisiti samo o veličini i vrsti istaknute firme ili u odnosu na zonu grada u kojoj se ističe firma i sl., navodeći da se u konkretnom slučaju ne radi o korištenju bilo kakvih javnih dobara, niti o usluzi koju pruža javna služba, te da je upitna održivost predmetnog fiskalnog davawa nazvanog "taksa na istaknutu firmu". Tužilac je u odgovoru predložio da Ustavni sud Federacije utvrdi da navedene odluke Opštinskog vijeća Kakaw nisu u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Federalno ministarstvo finansija-Federalno ministar- stvo financija i Opštinsko vijeće Kakaw nisu Ustavnom sudu Federacije dostavili traženi odgovor na zahtjev Kantonalnog suda u Zenici za utvrđivanje ustavnosti navedenih odluka Opštinskog vijeća Kakaw. U ovom predmetu održana je javna rasprava 6. juna 2006. godine. Javnoj raspravi prisustvovala je osoba ovlaštena za zastupanje tvrtke "Derby Games" d.d. Mostar, koja je ostala u cijelosti pri navodima istaknutim u odgovoru na zahtjev od 15.3.2006. godine. Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci iz sljedećih razloga: Amandmanom VIII tačka d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da je u iskqučivoj nadležnosti Federacije "...donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije". Na osnovu ovog ustavnog ovlaštewa Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06). Članom 13. ovog Zakona propisano je da jedinicama lokalne samouprave, pored ostalog, pripadaju javni prihodi i to: naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave (član 13.c)); drugi prihodi predviđeni zakonom i drugim propisima Federacije, kantona i jedinice lokalne samouprave (član 13. h)); te da opštinska vijeća donose propise kojima se uređuje visina naknada po osnovu korištewa i uređewa zemqišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni i taksi u wihovoj nadležnosti (član 13. stav 3.). Članom VI.4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da opštinsko vijeće, pored ostalog, "usvaja opštinski predračun i donosi propise o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast." Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Ustavni sud Federacije ocijenio je da je u konkretnom slučaju Opštinsko vijeće Kakaw ovlašteno da donosi propise-odluke o uvođenju naknada i taksi na svom području. Ustavni sud Federacije je stanovišta da činjenica što je navedene odluke o opštinskim komunalnim taksama donijelo Opštinsko vijeće Kakaw s pozivom na ranije važeći Zakon o komunalnim taksama ("Službeni list SR BiH", broj 21/77, 35/88 i 26/89) nije od značaja da bi iste zbog toga bile u neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Nasuprot tome, kada su u pitanju dijelovi spornih odluka, koje se odnose na tarifu opštinskih komunalnih taksi-tarifni broj 1., Ustavni sud Federacije utvrdio je da iste u tom dijelu nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, članom II.2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je, pored ostalog, da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom. U konkretnom slučaju odlukama Opštinskog vijeća Kakaw o opštinskim komunalnim taksama, kojima se utvrđuje visina takse za istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na poslovnim prostorijama i objektima, kojima se označava da određena pravna i fizička osoba obavlja izvjesnu djelatnost ili zanimanje, visina godišnje takse određena je u bitno različitim iznosima, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđene iznose - visnu takse (napr. područje grada gdje je istaknuta firma, dimenzije-veličina istaknute firme i sl.). Zbog toga, Ustavni sud Federacije cijeni da imaoci istaknutih firmi nisu u jednakom položaju pri utvrđivanju visine godišnje takse na istaknutu firmu na način kako je to propisano navedenim odlukama, što po ocjeni Ustavnog suda Federacije nije u skladu sa pomenutom odredbom Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je propisana jednakost osoba pred zakonom. Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije je utvrdio da odredbe Odluke o opštinskim komunalnim taksama i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o opštinskim komunalnim taksama u dijelu koji se odnosi na tarifu opštinskih komunalnih taksi-tarifni broj 1 - nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je odlučujući u sastavu: prof. dr Kasim Trnka, potpredsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr Mirko Bošković; mr Ranka Cvijić; Muamer Herceglija; Aleksandra Martinović; Domin Malbašić i Kata Sewak, sudije Suda. Presuda je donesena većinom glasova. Broj U-1/06 9. juna 2006. godine Sarajevo Potredsjednik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine prof. dr Kasim Trnka, s. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Zenici, za utvrđivanje ustavnosti Odluke o općinskim komunalnim taksama i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim komunalnim taksama, na temelju člana IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 9. juna 2006. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da Odluka o općinskim komunalnim taksama ("Službene novine Općine Kakanj", broj 1/2002) i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim komunalnim taksama broj 0-01/1-26/4 od 28.12.2004.godine u dijelu koji se odnosi na tarifu općinskih komunalnih taksi - tarifni broj 1. - nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Općine Kakanj". O b r a z l o ž e n j e Kantonalni sud u Zenici u postupku rješavanja upravnog spora broj U-299/05 po tužbi tužitelja "Derby Games" d.o.o. Mostar, protiv rješenja tuženika Federalno ministarstvo finansija-Federalno ministarstvo financija Sarajevo, broj 07-15-641/04 od 29.10.2004. godine, na temelju člana IV.C.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, predočio je dana 3.2.2006. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) ustavno pitanje u vezi sa utvrđivanjem ustavnosti Odluke o općinskim komunalnim taksama i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim komunalnim taksama (u daljnjem tekstu: odluke Općinskog vijeća Kakanj). Stranke u postupku u ovom predmetu su, na temelju člana 39. st. 1 i 2 Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03), Kantonalni sud u Zenici, "Derby Games" d.o.o. Mostar, Federalno ministarstvo finansija-Federalno ministarstvo financija Sarajevo i Općinsko vijeće Kakanj. U zahtjevu Kantonalnog suda u Zenici se, pored ostalog, navodi da je Amandmanom VIII d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine regulirano da je donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije Bosne i Hercegovine fiskalna politika Federacije u isključivoj nadležnosti Federacije. Ističe se da je, na temelju ovog ustavnog ovlašćenja, Federacija Bosne i Hercegovine donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/96, 32/98 i 54/01), kojim je uređena pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i odnosi u oblasti sistema finansiranja Ustavom utvrđenih funkcija Federacije i kantona. U zahtjevu se naglašava da je članom 8. stav 1. navedenog zakona propisano da općinama pripadaju javni prihodi u skladu sa kantonalnim propisima, a stavom 2. da općinska vijeća donose propise o općinskim taksama (komunalne takse, porez na imovinu, porez na prihod od imovine...). Pored toga ističe se da se navedene odluke Općinskog vijeća Kakanj temelje na Zakonu o komunalnim taksama iako je donesen Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine. Kantonalni sud u Zenici predložio je da Ustavni sud Federacije utvrdi da navedene odluke Općinskog vijeća Kakanj nisu u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. U odgovoru na zahtjev tužitelj "Derby Games" d.o.o. Mostar zastupan po Mirzeti Duljković, advokat iz Sarajeva, ističe da je tužitelju razrezana komunalna taksa na istaknutu firmu u visini od 10.000,00 KM za svako uplatno mjesto, a na temelju predmetnih odluka o komunalnim taksama Općinskog vijeća Kakanj, koje se temelje na Zakonu o komunalnim taksama, a koji nije na snazi i ne može se primjenjivati. Navodi se da je isključiva nadležnost Federacije za donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama i fiskalna politika u Federaciji, što proizilazi iz Amandmana VIII d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine; da je Federacija na temelju ovih ustavnih ovlašćenja donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da je pripadnost svih javnih prihoda u Federaciji podijeljena između Federacije i kantona (čl. 4. i 7.), a članom 8. propisano da općinama pripadaju javni prihodi u skladu sa kantonalnim propisima. U odgovoru se naglašava da općine ne mogu autonomno donositi propise iz oblasti poreza, niti one mogu ustanovljavati nove vidove poreza, bez obzira na određenje kantonalnih ustava i zakona iz oblasti poreza. Ukazuje se i na presudu Ustavnog suda Federacije broj U-7/02 od 5.6.2003. godine, koja naglašava poziciju općina kada je u pitanju provođenje porezne politike u Federaciji Bosne i Hercegovine. Navodi se da se ovom presudom, istina, ukazuje na ograničenje općina da samostalno utvrđuju i vode poreznu politiku, te mogućnost da one u skladu sa kantonalnim propisima mogu imati određena ovlašćenja, međutim da se u ovom konkretnom slučaju radi o uvođenju novog vida takse, bez da je propis o tome donijelo nadležno tijelo kantona ili Federacije, za što općina ne može biti nadležna. Takva općinska odluka bila bi u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, zbog čega takav upravni akt, koji se temelji na istom, ne bi trebao proizvoditi pravno djejstvo. Pored toga, tužitelj u odgovoru ukazuje na stvarni karakter komunalne takse postavljene na način kako je to propisano navedenim odlukama Općinskog vijeća Kakanj, ističući da je njihov stvarni karakter fiskalne prirode, tj. da se radi o tipičnom porezu koji zahvata općina iz osnovne djelatnosti taksenog (poreznog) obveznika. Naglašava se da taksa predstavlja naknadu koja se plaća za korištenje nekih javnih dobara (sredstava) ili usluga, koje javni or gan pruža građanima, pa da se visina takse na istaknutu firmu ne može utvrđivati u odnosu na vrstu djelatnosti koje obavljaju poreski obveznici i određuje veća taksa za profitabilnije djelatnosti i obratno, što je tipičan porez iz djelatnosti utvrđen u paušalnom iznosu. Tužitelj je mišljenja da visina takse na istaknutu firmu može ovisiti samo o veličini i vrsti istaknute firme ili u odnosu na zonu grada u kojoj se ističe firma i sl., navodeći da se u konkretnom slučaju ne radi o korištenju bilo kakvih javnih dobara, niti o usluzi koju pruža javna služba, te da je upitna održivost predmetnog fiskalnog davanja nazvanog "taksa na istaknutu firmu". Tužitelj je u odgovoru predložio da Ustavni sud Federacije utvrdi da navedene odluke Općinskog vijeća Kakanj nisu u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Federalno ministarstvo finansija-Federalno ministarstvo financija i Općinsko vijeće Kakanj nisu Ustavnom sudu Federacije dostavili traženi odgovor na zahtjev Kantonalnog suda u Zenici za utvrđivanje ustavnosti navedenih odluka Općinskog vijeća Kakanj. U ovom predmetu održana je javna rasprava 6.juna 2006. godine. Javnoj raspravi prisustvovala je osoba ovlaštena za zastupanje tvrtke "Derby Games" d.o.o. Mostar, koja je ostala u cijelosti pri navodima istaknutim u odgovoru na zahtjev od 15.3.2006. godine. Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci iz sljedećih razloga: Amandmanom VIII tačka d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da je u isključivoj nadležnosti Federacije " donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije".Na temelju ovog ustavnog ovlašćenja Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06). Članom 13. ovog Zakona propisano je da jedinicama lokalne samouprave- općinama, pored ostalog, pripadaju javni prihodi i to: naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave (član 13. c)); drugi prihodi predviđeni zakonom i drugim propisima Federacije, kantona i jedinice lokalne samouprave (član 13. h)); te da općinska vijeća donose propise kojima se uređuje visina naknada po osnovu korišćenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni i taksi u njihovoj nadležnosti (član 13. stav 3.). Članom VI.4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da općinsko vijeće, pored ostalog, "usvaja općinski proračun i donosi propise o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast". Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Ustavni sud Federacije ocijenio je da je u konkretnom slučaju Općinsko vijeće Kakanj ovlašteno donositi propise-odluke o uvođenju naknada i taksi na svom području. Ustavni sud Federacije je stajališta da činjenica što je navedene odluke o općinskim komunalnim taksama donijelo Općinsko vijeće Kakanj s pozivom na ranije važeći Zakon o komunalnim taksama ("Službeni list SR BiH", broj: 21/77, 35/88 i 26/89) nije od značaja da bi iste zbog toga bile u neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Nasuprot tome, kada su u pitanju dijelovi spornih odluka, koji se odnose na tarifu općinskih komunalnih taksi - tarifni broj 1., Ustavni sud Federacije utvrdio je da iste u tom dijelu nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, članom II.2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je, pored ostalog, da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom. U konkretnom slučaju odlukama Općinskog vijeća Kakanj o općinskim komunalnim taksama, kojima se utvrđuje visina takse za istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na poslovnim prostorijama i objektima, kojim se označava da određena pravna i fizička osoba obavlja izvjesnu djelatnost ili zanimanje, visina godišnje takse određena je u bitno različitim iznosima, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđene iznose - visinu takse (npr. područje grada gdje je istaknuta firma, dimenzije-veličina istaknute firme i sl.). Zbog toga, Ustavni sud Federacije cijeni da imaoci istaknutih firmi nisu u jednakom položaju pri utvrđivanju visine godišnje takse na istaknutu firmu na način kako je to propisano navedenim odlukama, što po ocjeni Ustavnog suda Federacije nije u skladu sa pomenutom odredbom Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojom je propisana jednakost osoba pred zakonom. Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije je utvrdio da odredbe Odluke o općinskim komunalnim taksama i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim komunalnim taksama u dijelu koji se odnosi na tarifu općinskih komunalnih taksi-tarifni broj 1-nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je odlučujući u sastavu: prof.dr. Kasim Trnka, potpredsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr Mirko Bošković; mr Ranka Cvijić; Muamer Herceglija; Aleksandra Martinović; Domin Malbašić i Kata Senjak, sudije Suda. Presuda je donesena većinom glasova. Broj U-1/06 9. juna 2006. godine Sarajevo Potredsjednik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine prof. dr. Kasim Trnka, s. r. VIJEĆE MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE Na temelju članka 117. Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 17/02), a u svezi sa člankom 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03 i 42/03), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 70. sjednici održanoj 19. studenog 2004. godine, donijelo je ODLUKU O IMENOVANJU ČLANOVA VIJEĆA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA BOSNE I HERCEGOVINE 1 I. Ovom Odlukom imenuju se članovi Vijeća za zaštitu potrošača Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće). II. U Vijeće iz točke I. imenuju se: 1.SANJA BOŽIĆ, član, 2.JOZO BAGARIĆ, član, 3.SAHRUDIN SARAJČIĆ, član, 4.HATIDŽA HROMIĆ, član, 5.AMRA VUČIJAK, član, 6.LJILJANA ĆULUM, član, 7.predstavnik Uprave za fito-sanitarnu zaštitu, član, 8.predstavnik Saveza udruge potrošača Bosne i Hercegovine, član. III. Predstavnici Uprave za fito-sanitarnu zaštitu i Saveza udruge potrošača Bosne i Hercegovine bit će imenovani u Vijeće nakon uspostavljanja tih tijela. IV. Vijeće u okviru svojih nadležnosti, naročito predlaže na usvajanje Vijeću ministara Bosne i Hercegovine Državni godišnji pro gram zaštite potrošača, prati njegovo izvršenje, utvrđuje osnove politike zaštite potrošača u Bosni i Hercegovini. Sjednicama Vijeća predsjedava ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. V. Vijeće za obavljeni rad ima pravo na novčanu naknadu, čiju će visinu utvrditi ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. VI. Ova Odluka stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku BiH" i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. VM broj 323/04 19. studenog 2004. godine Sarajevo Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić, v. r. Na osnovu člana 117. Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 17/02), a u vezi sačlanom 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine("Službeni glasnik BiH", broj 30/03 i 42/03), Savjet ministaraBosne i Hercegovine, na 70. sjednici održanoj 19. novembra2004. godine, donio je ODLUKU O IMENOVAWU ČLANOVA SAVJETA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA BOSNE I HERCEGOVINE 2 I. Ovom Odlukom imenuju se članovi Savjeta za zaštitu potrošača Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Savjet). II. U Savjet iz tačke I. imenuju se: 1.SAWA BOŽIĆ, član, 2.JOZO BAGARIĆ, član, 3.SAHRUDIN SARAJČIĆ, član, 4.HATIXA HROMIĆ, član, 5.AMRA VUČIJAK, član, 6.QIQANA ĆULUM, član, 1 Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 56/06 od 24. srpnja 2006. godine. 2 Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 56/06 od 24. jula 2006. godine. 7.predstavnik Uprave za fito-sanitarnu zaštitu, član, 8.predstavnik Saveza udružewa potrošača Bosne i Hercegovine, član. III. Predstavnici Uprave za fito-sanitarnu zaštitu i Saveza udružewa potrošača Bosne i Hercegovine biće imenovani u Savjet nakon uspostavljanja tih tijela. IV. Savjet u okviru svojih nadležnosti, naročito predlaže na usvajanje Savjetu ministara Bosne i Hercegovine Državni godišwi pro gram zaštite potrošača, prati njegovo izvršenje, utvrđuje osnove politike zaštite potrošača u Bosni i Hercegovini. Sjednicama Savjeta predsjedava ministar vawske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. V. Savjet za obavljeni rad ima pravo na novčanu naknadu, čiju će visinu utvrditi ministar spoqne trgovine i ekonomskih odnosa. VI. Ova Odluka stu pa na snagu danom donošewa, a objaviće se u "Službenom glasniku BiH" i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. SM broj 323/04 19. novembra 2004. godine Sarajevo Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Adnan Terzić, s. r. Na osnovu člana 117. Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 17/02), a u vezi sačlanom 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine("Službeni glasnik BiH", broj 30/03 i 42/03), Vijeće ministaraBosne i Hercegovine, na 70. sjednici održanoj 19. novembra2004. godine, donijelo je ODLUKU O IMENOVANJU ČLANOVA VIJEĆA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA BOSNE I HERCEGOVINE 1 I. Ovom Odlukom imenuju se članovi Vijeća za zaštitu potrošača Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće). II. U Vijeće iz tačke I. imenuju se: 1.SANJA BOŽIĆ, član, 2.JOZO BAGARIĆ, član, 3.SAHRUDIN SARAJČIĆ, član, 4.HATIDŽA HROMIĆ, član, 5.AMRA VUČIJAK, član, 6.LJILJANA ĆULUM, član, 7.predstavnik Uprave za fito-sanitarnu zaštitu, član, 8.predstavnik Saveza udruženja potrošača Bosne i Hercegovine, član. III. Predstavnici Uprave za fito-sanitarnu zaštitu i Saveza udruženja potrošača Bosne i Hercegovine bit će imenovani u Vijeće nakon uspostavljanja tih tijela. IV. Vijeće u okviru svojih nadležnosti, naročito predlaže na usvajanje Vijeću ministara Bosne i Hercegovine Državni godišnji pro gram zaštite potrošača, prati njegovo izvršenje, utvrđuje osnove politike zaštite potrošača u Bosni i Hercegovini. Sjednicama Vijeća predsjedava ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. V. Vijeće za obavljeni rad ima pravo na novčanu naknadu, čiju će visinu utvrditi ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. VI. Ova Odluka stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku BiH" i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. VM broj 323/04 19. novembra 2004. godine Sarajevo Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić, s. r. SREDIŠNJE IZBORNO POVJERENSTVO BiH Temeljem članka 2.9. stavak (1) točka 2. a u svezi s člankom 17.3. i 17.4. Izbornoga zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06 i 24/06), Središnje izborno povjerenstvo BiH je, na 226. sjednici održanoj 13. srpnja 2006. godine, donijelo NAPUTAK O PROCEDURAMA ZA AKREDITIRANJE PROMATRAČA ZA IZBORE U BOSNI I HERCEGOVINI POGLAVLJE I. UVODNE NAPOMENE Članak 1. (Predmet) Ovim se Naputkom propisuje: postupak izdavanja, izgled, sadržaj i distribucija akreditacija, te prava i obveze promatrača radi promatranja izbornih aktivnosti. Članak 2. (Definicije) Pojedini izrazi uporabljeni u ovome Naputku imaju sljedeća značenja: a)politički subjekt označava političku stranku, neovisnog kandidata, koaliciju ili listu neovisnih kandidata ovjerenu za sudjelovanje na izborima, sukladno Izbornome zakonu BiH; b)udruga građana označava predstavnika nevladine organizacije; c)međunarodni promatrač označava predstavnika strane vla de, međunarodne organizacije i međunarodne nevladine orga nizacije; d)promatrač označava predstavnika političkih subjekata, udruga građana i međunarodnih promatrača akreditiranih sukladno odredbama ovoga Naputka za promatranje izbornih aktivnosti; e)podnositelj zahtjeva označava međunarodnu organi za - ciju, udrugu građana, političku stranku, koaliciju, neovisnog kandidata i listu neovisnih kandidata; f)izborna aktivnost je pojedina radnja izbornog procesa koja podrazumijeva sjednicu izbornog povjerenstva, rad centra za birački popis, rad biračkog odbora, rad centra za brojanje glasova, rad Glavnog centra za brojanje (ukoliko je formiran) i druge relevantne radnje potrebne za odvijanje izbornoga procesa; g)tijelo za provođenje izbora označava Središnje izborno povjerenstvo, izborno povjerenstvo, centar za birački popis, birački odbor, centar za brojanje glasova i Glavni centar za brojanje (ukoliko je formiran); h)izborno mjesto podrazumijeva prostorije u koje je smješteno tijelo za provođenje izbora; i)izborno povjerenstvo označava izborno povjerenstvo osnovne izborne jedinice; j)osnovna izborna jedinica označava općinu, grad Banju Luku, Brčko Distrikt BiH, gradsku izbornu jedinicu Grada Mostara i izborne jedinice gradskog područja Grada Mostara. 1 Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 56/06 od 24. jula 2006. godine. Članak 3. (Izgled i sadržaj akreditacije) (1)Akreditacija je pravokutnog oblika i sadržava sljedeće podatke: a)u gornjem dijelu: 1)znak Središnjeg izbornog povjerenstva BiH; b)u središnjem dijelu: 1)logo izbora c)ispod: 1)ime i prezime akreditiranog promatrača, 2)da tum izdavanja akreditacije i 3)potpis ovlaštene osobe koja je izdala akreditaciju; d)pokraj potpisa, u desnom kutu: 1)pečat izbornog pvjerenstva koje izdaje bedž i e)u gornjem desnom kutu: 1)za političke subjekte - upisana oznaka "PS" i pokraj nje šifra koju je dostavilo Središnje izborno povjerenstvo BiH; 2)za udrugu građana - upisana oznaka "UG" i pokraj nje broj, počevši od broja 1; 3)za međunarodnog promatrača - upisana oznaka "MP" i pokraj nje broj, počevši od broja 1. (2)Akreditacija za političke subjekte bijele je boje, za udruge građana sive, a za međunarodne promatrače svijetlor u ži časte boje. (3)Podaci na akreditaciji tiskaju se na jezicima i pismima koji su u službenoj uporabi u Bosni i Hercegovini. (4)Na poleđini akreditacije ispisan je tekst: "Promatrač tijekom promatranja izbornog procesa neće ometati izborne aktivnosti i poštivat će tajnost glasovanja. Za vrijeme promatranja izbornih aktivnosti, promatrač će nositi službenu akreditaciju i neće nositi bilo kakva obilježja ili oznake koje ga povezuju s određenom političkom strankom, s koalicijom, s listom neovisnih kandidata ili s neovisnim kandidatom." (5)Tekst iz stavka (4) ovoga članka je na engleskom jeziku na akreditacijama za međunarodne promatrače. POGLAVLJE II. PROCEDURA ZA AKREDITIRANJE PROMATRAČA POLITIČKIH SUBJEKATA Članak 4. (Zahtjev za izdavanje akreditacije) (1)Predstavnici političkih subjekta podnose zahtjev za akreditiranje promatrača izbornom povjerenstvu u osnovnoj izbornoj jedinici unutar izborne jedinice za koju se kadidiraju i Središnjem izbornom povjerenstvu BiH. (2)Obrazac zahtjeva za izdavanje akreditacije političkim subjektima i iskaz o poštivanju tajnosti glasovanja bit će dostupni u Središnjem izbornom povjerenstvu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Središnje izborno povjerenstvo BiH) i u izbornim povjerenstvima. (3)Uz zahtjev iz stavka (2) ovoga članka, politički subjekt popunit će listu predloženih promatrača koja sadrži: ime, prezime i jedinstveni matični broj promatrača te iskaz o poštivanju tajnosti glasovanja za svakog predloženog promatrača. Članak 5. (Nadležnost) (1)Izborno povjerenstvo akreditira promatrače za promatranje rada izbornoga povjerenstva, centara za birački popis i biračkih mjesta u svojoj osnovnoj izbornoj jedinici. (2)Središnje izborno povjerenstvo BiH akreditira promatrače za promatranje rada Središnjeg izbornog povjerenstva BiH i rada u Glavnom centru za brojanje. Članak 6. (Rok za podnošenje i rješavanje po zahtjevu) (1)Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje akreditacije je 15 dana prije dana održavanja odgovarajuće izborne aktivnosti koju politički subjekt želi promatrati. (2)Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje akreditacije je 15 dana prije dana održavanja izbora. (3)Nadležno izborno povjerenstvo će o zahtjevima navedenim st. (1) i (2) ovoga članka odlučiti najkasnije u roku od deset dana od dana podnošenja zahtjeva. Članak 7. (Kriteriji za akreditiranje) Politički subjekti mogu imenovati svoje predstavnike za promatrače samo u osnovnim izbornim jedinicama koje pripadaju izbornim jedinicama za koje se kandidiraju. Članak 8. (Procedura za akreditiranje) (1)Središnje izborno povjerenstvo BiH i izborna povjerenstva distribuiraju zahtjeve za izdavanje akreditacija u glavna sjedišta svakog političkog subjekata. (2)Ispunjene zahtjeve za izdavanje akreditacija politički subjekti dostavljaju Središnjem izbornom povjerenstvu BiH i izbornim povjerenstvima. (3)Nakon zaprimanja zahtjeva, Središnje izborno povjerenstvo BiH i izborno povjerenstvo provjeravaju je li politički subjekt ovjeren za sudjelovanje na izborima u izbornoj jedinici kojoj pripada osnovna izborna jedinica za koju su predložili svoje promatrače. (4)Provjera iz stavka (3) ovoga članka obavlja se na temelju liste političkih subjekata koji su ovjereni u izbornoj jedinici, kojoj pripada osnovna izborna jedinica za koju su politički subjekti predložili svoje promatrače, a koju je dostavilo Središnje izborno povjerenstvo BiH. (5)Središnje izborno povjerenstvo BiH i izborno povjerenstvo potpisuju i ovjeravaju zahtjev za izdavanje akreditacije, zadržavajući izvorni primjerak zahtjeva s preslikom iskaza o poštivanju tajnosti glasovanja, dok presliku zahtjeva i izvorne primjerke iskaza dostavljaju političkom subjektu kao podnositelju zahtjeva, Središnjem izbornom povjerenstvu BiH, izbornim povjerenstvima i svim izbornim mjestima u osnovnoj izbornoj jedinici na koju se zahtjev odnosi. (6)Središnje izborno povjerenstvo BiH i izborno povjerenstvo mogu odbiti zahtjev za izdavanje akreditacije uz navođenje razloga za odbijanje, o čemu donose odluke. Izborno povjerenstvo dužno je jedan primjerak odluke dostaviti Središnjem izbornom povjerenstvu BiH. Članak 9. (Izradba i distribucija službene akreditacije/bedža) (1)Središnje izborno povjerenstvo BiH nadležno je za izradbu službene akreditacije/bedža (u daljnjem tekstu: akreditacija). (2)Središnje izborno povjerenstvo BiH akreditacije dostavlja izbornim povjerenstvima, a izborna povjerenstva odgovorna su za distribuciju akreditacija svim akreditiranim proma tračima političkih subjekata u njihovoj osnovnoj izbornoj jedinici. (3)Akreditirani promatrači preuzimaju akreditacije iz stavka (2) ovoga članka u izbornom povjerenstvu u osnovnoj izbornoj jedinici u kojoj su akreditirani za promatranje, uz prethodno predočeni iskaz o poštivanju tajnosti glasovanja. (4)Svaki je promatrač za vrijeme promatranja izborne aktivnosti dužan nositi akreditaciju. Članak 10. (Broj predloženih promatrača) (1)Broj je promatrača koje politički subjekti mogu imati neograničen. (2)Politički subjekt u isto vrijeme na jednom izbornom mjestu može imati samo jednoga promatrača. Članak 11. (Promatrači na biračkim mjestima za glasovanje u odsutnosti) (1)Politički subjekti mogu imati promatrače na biračkim mjestima za glasovanje u odsutnosti, i to na biračkom mjestu na kojem se u izvatku iz Središnjeg biračkog popisa nalaze birači koji glasuju za izbornu jedinicu u kojoj se politički subjekt kandidira. (2)Politički subjekti sami snose odgovornost za traženje od Središnjeg izbornog povjerenstva BiH informacije o lokaciji biračkih mjesta za glasovanje u odsutnosti koja se nalaze u drugim osnovnim izbornim jedinicama. Politički subjekti kontaktirat će izborno povjerenstvo osnovne izborne jedinice u kojoj se nalazi biračko mjesto za glasovanje u odsutnosti radi akreditiranja svojih promatrača. Članak 12. (Osobe koje ne mogu biti akreditirane za promatrače) (1)Akreditirani promatrač ne može biti osoba: a)koja je kandidatom na bućim izborima; b)čija je kandidatura na budućim izborima odbijena ili je njezino ime naknadno skinuto s kandidacijske liste; c)kojoj je Središnje izborno povjerenstvo BiH izreklo sankciju zabrane rada na biračkom mjestu, u Centru za birački popis ili u izbornom povjerenstvu; d)koju je predložio politički subjekt koji nije ovjeren za sudjelovanje na izborima. POGLAVLJE III. PROCEDURA ZA AKREDITIRANJE PROMATRAČA IZ UDRUGE GRAĐANA Članak 13. (Zahtjev za izdavanje akreditacije i nadležnost) (1)Udruga građana podnosi zahtjev za akreditiranje promatrača za promatranje svih izbornih aktivnosti Središnjem izbornom povjerenstvu BiH. (2)U zahtjevu iz stavka (1) ovoga članka udruga građana navodi: a)izborne aktivnosti koje želi promatrati, b)osnovne izborne jedinice u kojima želi promatrati izborne aktivnosti i c)broj promatrača. (3)Uz zahtjev iz stavka (1) ovoga članka, udruga građana dostavlja: a)listu s imenima predloženih promatrača i jedinstvenim matičnim brojevima, b)dokaz da nije brisana iz registra udruga građana i c)iskaz o poštivanju tajnosti glasovanja. (4)Udruga građana podnosi poseban zahtjev za svaku osnovnu izbornu jedinicu u kojoj želi promatrati izborne aktivnosti. (5)Udruga građana u isto vrijeme na jednom izbornom mjestu može imati samo jednoga promatrača. Članak 14. (Rok za podnošenje i rješavanje po zahtjevu) (1)Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje akreditacije je 15 dana prije dana održavanja odgovarajuće izborne aktivnosti koju udruga građana želi promatrati. (2)Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje akreditacije je 15 dana prije dana održavanja izbora. (3)Središnje izborno povjerenstvo BiH će o zahtjevima koji su navedeni st. (1) i (2) ovoga članka odlučiti najkasnije u roku od deset dana od dana podnošenja zahtjeva. Članak 15. (Kriteriji za akreditiranje) (1)Udruga građana ne može dobiti akreditaciju ukoliko ju je osnovao ili ju sponzorira politički subjekt. (2)Predstavnik udruge građana na zahtjevu za izdavanje akreditacije potpisuje iskaz da ju nije osnovao niti ju sponzorira politički subjekt, sukladno članku 17.4. stavak (1) točka 1. Izbornoga zakona BiH. Članak 16. (Procedura za akreditiranje) (1)Središnje izborno povjerenstvo BiH razmatra zahtjev za izdavanje akreditacije koji je podnijela udruga građana te ga može odbiti ukoliko procijeni da udrugu sponzorira politički subjekt ili ga odobriti ukoliko procijeni da udrugu nije osnovao niti ju sponzorira politički subjekt. (2)Središnje izborno povjerenstvo BiH sačinjava listu udruga građana čiji su zahtjevi odobreni, u koju se pokraj naziva udruge građana unosi i naziv osnovne izborne jedinice za koju se udruga građana akreditira te broj predloženih promatrača. (3)Lista iz stavka (2) ovoga članka dostavlja se svim izbornim povjerenstvima osnovnih izbornih jedinica u kojima su udruge građana akreditirane. Članak 17. (Izradba i distribucija službene akreditacije) (1)Središnje izborno povjerenstvo BiH nadležno je za izradbu službene akreditacije. (2)Središnje izborno povjerenstvo BiH akreditacije dostavlja izbornim povjerenstvima, a izborna su povjerenstva odgovorna za distribuciju akreditacija svima akreditiranim promatračima udruga građana u njihovoj osnovnoj izbornoj jedinici. (3)Izborno povjerenstvo distribuira akreditacije. (4)Predstavnik udruge građana preuzet će akreditacije za svoje promatrače samo u izbornom povjerenstvu u osnovnoj izbornoj jedinici u kojoj udruga građana želi promatrati izborne aktivnosti. (5)Prilikom preuzimanja akreditacije, predstavnik udruge gra - đana mora predati na uvid izbornom povjerenstvu iskaze o poštivanju tajnosti glasovanja koje su potpisali akreditirani promatrači. (6)Izborno povjerenstvo provjerit će odgovara li naziv udruge građana naznačen u iskazu nazivu udruge građana s liste udruga građana koje je akreditiralo Središnje izborno povjerenstvo BiH. (7)Izborno povjerenstvo izdat će onoliko akreditacija koliko je bilo potpisanih iskaza o poštivanju tajnosti glasovanja. (8)Akreditirani promatrač udruge građana zadržat će potpisani iskaz iz stavka (4) ovoga članka i tako osigurati da je osoba koja nosi akreditaciju osobom koja je potpisala iskaz o tajnosti glasovanja. (9)Svaki je promatrač za vrijeme promatranja izborne aktivnosti dužan nositi akreditaciju. Članak 18. (Broj predloženih promatrača) (1)Broj je promatrača koje udruga građana može imati neograničen. (2)Udruga građana u isto vrijeme na jednom izbornom mjestu može imati samo jednoga promatrača. POGLAVLJE IV. PROCEDURA ZA AKREDITIRANJE MEĐUNARODNIH PROMATRAČA Članak 19. (Zahtjev za izdavanje akreditacija) (1)Kako bi dobili akreditacije za svoje promatrače, predstav nici međunarodnih organizacija podnose zahtjev za akre ditiranje Središnjem izbornom povjerenstvu BiH. (2)Uz zahtjev iz stavka (1) ovoga članka, predstavnici među - narodnih organizacija popunit će listu predloženih pro - matrača koja sadrži ime, prezime i broj putovnice. (3)Predstavnici međunarodnih organizacija u zahtjevu će ozna - čiti izborne aktivnosti koje žele promatrati. Predstavnici međunarodnih promatrača mogu promatrati naznačenu izbornu aktivnost u svim osnovnim izbornim jedinicama u kojima to žele. Članak 20. (Nadležnost) Središnje izborno povjerenstvo BiH nadležno je za izdavanje akreditacija predstavnicima međunarodnih promatrača za promatranje bilo koje izborne aktivnosti. Članak 21. (Rok za podnošenje i rješavanje po zahtjevu) (1)Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje akreditacije je 15 dana prije dana održavanja odgovarajuće izborne aktivnosti koju međunarodni promatrač želi promatrati. (2)Središnje izborno povjerenstvo BiH će o zahtjevu iz stavka (1) ovoga članka odlučiti najkasnije u roku od tri dana od dana podnošenja zahtjeva. (3)Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za akreditiranje je jedan dan prije dana održavanja izbora. (4)Ukoliko je zahtjev za akreditiranje međunarodnog promatrača podnesen u roku iz stavka (3) ovoga članka, Središnje izborno povjerenstvo BiH odlučit će o zahtjevu istoga dana. Članak 22. (Izradba i distribucija službene akreditacije promatračima) (1)Središnje izborno povjerenstvo BiH nadležno je za izradbu i dis tribuciju službene akreditacije međunarodnim promatra čima. (3)Akreditirani međunarodni promatrači preuzimaju akredi - tacije u Središnjem izbornom povjerenstvu BiH. (2)Svaki je promatrač za vrijeme promatranja izborne aktivnosti dužan nositi akreditaciju. Članak 23. (Broj predloženih promatrača) (1)Broj je promatrača koje međunarodni promatrači mogu imati neograničen. (2)Broj promatrača koje međunarodni promatrači mogu imati u isto vrijeme na jednom izbornom mjestu je neograničen. POGLAVLJE V. POSTUPAK PRISTUPA AKREDITIRANOG PROMATRAČA IZBORNOM MJESTU Članak 24. (Pristup izbornom mjestu) (1)Nakon dolaska na izborno mjesto, promatrač mora pokazati osobnu identifikacijsku ispravu ovlaštenoj osobi tijela za provođenje izbora. (2)Ovlaštena osoba provjerit će promatračevu identifikacijsku ispravu s fotografijom, kako bi utvrdila da se promatračevo ime nalazi na akreditaciji. (3)Ovlaštena osoba zadržat će identifikacijsku ispravu. (4)Ovlaštena osoba zapisat će u službenu knjigu tijela za provođenje izbora promatračevo ime, njegovo opredjeljenje i njegov broj akreditacije, bilježeći vrijeme kada je promat rač stigao i vrijeme kada je promatrač napustio prostorije, kako bi se broj promatrača ograničio na jedanog promatrača u isto vrijeme na jednom izbornom mjestu ukoliko se radi o promatraču političkog subjekta i promatraču udruge građana. (5)Kada promatrač napušta izborno mjesto, dužan je obavijestiti ovlaštenu osobu o napuštanju prostorija, nakon čega će mu biti vraćena identifikacijska isprava. Prilikom napuštanja mjesta promatranja, promatrač zadržava akreditaciju. POGLAVLJE VI. PRIMJEDBE PROMATRAČA Članak 25. (Podnošenje primjedaba) (1)Ukoliko promatrač primijeti nepravilnosti u radu tijela za provođenje izbora, može stavljati obrazložene primjedbe na njihov rad u pisanom obliku koje prilaže uz zapisnik o radu tijela nadležnog za provođenje izbora. (2)Politički subjekt, na temelju primjedaba iz stavka (1) ovoga članka, može podnijeti prigovor nadležnom izbornom povjerenstvu. (3)Promatrač ima pravo tražiti presliku zapisnika o radu tijela nadležnog za provođenje izbora čiji je rad promatrao. Članak 26. (Oduzimanje statusa promatrača) (1)Ukoliko promatrač tijekom promatranja na bilo koji način ometa proces izbornih aktivnosti ili narušava tajnost glasovanja, tijelo za provođenje izbora čiji rad promatra sačinit će zabilješku, u kojoj će opisati činjenice promatračevog navodnog ometanja, i o tome obavijestitit izborno povjerenstvo koje je izdalo akreditaciju. (2)Izborno povjerenstvo iz stavka (1) ovoga članka pozvat će podnositelja zahtjeva čiji je promatrač predstavnik da u roku od 24 sata od sata poziva preda akreditaciju, koja će biti poništena, o čemu će biti obaviješteno tijelo za provođenje izbora kod kojeg se na listi nalazi promatračevo ime čija je akreditacija poništena. POGLAVLJE VII. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 27. (Prilozi) Sastavnim dijelom ovoga Naputka je: a)Zahtjev za akreditiranje predstavnika političkog subjekta iz članka 4. stavak (1) ovoga Naputka; b)Zahtjev za akreditiranje udruge građana iz članka 13. stavak (1) ovoga Naputka; c)Zahtjev za akreditiranje predstavnika međunarodnih promatrača iz članka 19. stavak (1) ovoga Naputka; d)Iskaz o poštivanju tajnosti glasovanja. Članak 28. (Prestanak primjene) Stupanjem na snagu ovoga Naputka prestaje primjena Naputka o procedurama za akreditiranje promatrača za izbore u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 15/03). Članak 29. (Stupanje na snagu i objava u službenim glasilima) Ovaj Naputak stu pa na snagu sljedećega dana od dana objave, a bit će objavljen u "Službenom glasniku BiH", entitetskim službenim glasilima i "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH". Broj 01-02-2-1477/06 13. srpnja 2006. godine Sarajevo Predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Branko Petrić, v. r. Na osnovu člana 2.9 stav (1) tačka 2, a u vezi sa članom 17.3 i 17.4 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06 i 24/06), Centralna izborna komisija BiH je, na 226. sjednici održanoj 13. jula 2006. godine, donijela UPUTSTVO O PROCEDURAMA ZA AKREDITOVAWE POSMATRAČA ZA IZBORE U BOSNI I HERCEGOVINI GLAVA I - UVODNE NAPOMENE Član 1. (Predmet) Ovim Uputstvom propisuje se: postupak izdavawa, izgled, sadržaj i distribucija akreditacija kao i prava i obaveze posmatrača radi posmatrawa izbornih aktivnosti. Član 2. (Definicije) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Uputstvu imaju sljedeća značewa: a)politički subjekt označava političku partiju, nezavisnog kandidata, koaliciju ili listu nezavisnih kandidata ovjerenu za učešće na izborima u skladu sa Izbornim zakonom BiH; b)udruženje građana označava predstavnika nevladine organizacije; c)međunarodni posmatrač označava predstavnika strane vlade, međunarodne organizacije i međunarodne nevladine organizacije, d)posmatrač označava predstavnika političkih subje - kata, udružewa građana i međunarodnih posmatrača akreditovanih u skladu sa odredbama ovog Uputstva za posmatranje izbornih aktivnosti, e)podnosilac zahtjeva označava međunarodnu organi za - ciju, udruženje građana, političku partiju, koaliciju, nezavisnog kandidata i listu nezavisnih kandidata, f)izborna aktivnost je pojedina radwa izbornog procesa koja označava sjednicu izborne komisije, rad centra za birački spisak, rad biračkog odbora, rad centra za brojanje glasova, rad Glavnog centra za brojanje, ako je formiran, i druge relevantne radnje potrebne za odvijanje izbornog procesa; g)organ za sprovođenje izbora označava Centralnu izbor - nu komisiju, izbornu komisiju, centar za birački spisak, birački odbor, centar za brojanje glasova i Glavni centar za brojanje, ako je formiran; h)izborno mjesto podrazumijeva prostorije u koje je smješten organ za sprovođenje izbora; i)izborna komisija označava izbornu komisiju osnovne izborne jedinice; j)osnovna izborna jedinica označava opštinu, Grad Banju Luku, Brčko Distrikt BiH, gradsku izbornu jedinicu Grada Mostara i izborne jedinice gradskog područja Grada Mostara. Član 3. (Izgled i sadržaj akreditacije) (1)Akreditacija je pravougaonog oblika i sadržava sljedeće podatke: a)u gornjem dijelu: 1)znak Centralne izborne komisije BiH; b)u središnjem dijelu: 2)logo izbora; c)ispod: 1)ime i prezime akreditovanog posmatrača, 2)da tum izdavawa akreditacije i 3)potpis ovlašćenog lica koje je izdalo akredi ta - ciju; d)pored potpisa, u desnom uglu: 1)pečat izborne komisije koja izdaje akreditaciju i e)u gornjem desnom uglu: 1)za političke subjekte upisana oznaka "PS", i pored toga šifra koju je dostavila Centralna izborna komisija BiH, 2)za udruženje građana upisana oznaka " UG", i pored toga broj, počevši od broja 1 i 3)za međunarodnog posmatrača upisana oznaka "MP", i pored toga broj, počevši od broja 1. (2)Akreditacija za političke subjekte je bijele boje, za udružewa građana sive, a za međunarodne posmatrače svijetloružičaste boje. (3)Podaci na akreditaciji štampaju se na jezicima i pismima koji su u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. (4)Na poleđini akreditacije ispisan je tekst: "Posmatrač, tokom posmatrawa izbornog procesa, neće ometati izborne aktivnosti i poštovaće tajnost glasawa. Za vrijeme posmatrawa izbornih aktivnosti, posmatrač će nositi službenu akreditaciju i neće nositi bilo kakva obilježja ili oznake koje ga povezuju sa određenom političkom partijom, koalicijom, listom nezavisnih kandidata ili nezavisnim kandidatom." (5)Tekst iz stava (4) ovog člana je na engleskom jeziku na akreditacijama za međunarodne posmatrače. GLAVA II - PROCEDURA ZA AKREDITOVAWE POSMATRAČA POLITIČKIH SUBJEKATA Član 4. (Zahtjev za izdavanje akreditacije) (1)Predstavnici političkih subjekata podnose zahtjev za akreditovanje posmatrača izbornoj komisiji u osnovnoj izbornoj jedinici unutar izborne jedinice za koju se kandiduju i Centralnoj izbornoj komisiji BiH. (2)Obrazac zahtjeva za izdavanje akreditacije političkim subjektima i izjava o poštovanju tajnosti glasawa biće dostupni u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Centralna izborna komisija BiH) i u izbornim komisijama. (3)Uz zahtjev iz stava (2) ovog člana, politički subjekt popuniće listu predloženih posmatrača koja sadrži: ime, prezime, jedinstveni matični broj posmatrača i izjavu o poštovanju tajnosti glasawa za svakog predloženog posmatrača. Član 5. (Nadležnost) (1)Izborna komisija akredituje posmatrače za posmatranje rada izborne komisije, centara za birački spisak i biračkih mjesta u svojoj osnovnoj izbornoj jedinici. (2)Centralna izborna komisija BiH akredituje posmatrače za posmatranje rada Centralne izborne komisije BiH i rada u Glavnom centru za brojanje. Član 6. (Rok za podnošenje i rješavanje po zahtjevu) (1)Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje akreditacije je 15 dana prije dana održavawa odgovarajuće izborne aktivnosti koju politički subjekt želi da posmatra. (2)Krajwi rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje akreditacije je 15 dana prije dana održavawa izbora. (3)Nadležna izborna komisija će o zahtjevima koji su navedeni u st. (1) i (2) ovog člana odlučiti najkasnije u roku od deset dana od dana podnošewa zahtjeva. Član 7. (Kriterijumi za akreditovanje) Politički subjekti mogu imenovati svoje predstavnike za posmatrače samo u osnovnim izbornim jedinicama koje pripadaju izbornim jedinicama za koje se kandiduju. Član 8. (Procedura za akreditovanje) (1)Centralna izborna komisija BiH i izborne komisije distribuiraju zahtjeve za izdavanje akreditacija u glavna sjedišta svakog političkog subjekata. (2)Ispunjene zahtjeve za izdavanje akreditacija politički subjekti dostavljaju Centralnoj izbornoj komisiji BiH i izbornim komisijama. (3)Po prijemu zahtjeva, Centralna izborna komisija BiH i izborna komisija provjerava da li je politički subjekt ovjeren za učešće na izborima u izbornoj jedinici kojoj pripada osnovna izborna jedinica za koju su predložili svoje posmatrače. (4)Provjera iz stava (3) ovog člana vrši se na osnovu liste političkih subjekata koji su ovjereni u izbornoj jedinici, kojoj pripada osnovna izborna jedinica za koju su politički subjekti predložili svoje posmatrače, a koju je dostavila Centralna izborna komisija BiH. (5)Centralna izborna komisija BiH i izborna komisija potpisuju i ovjeravaju zahtjev za izdavanje akreditacije i zadržavaju originalni primjerak zahtjeva sa kopijom izjava o poštovanju tajnosti glasawa, a kopiju zahtjeva i originalne primjerke izjava dostavljaju političkom subjektu kao podnosiocu zahtjeva, Centralnoj izbornoj komisiji BiH, izbornim komisijama i svim izbornim mjestima u osnovnoj izbornoj jedinici na koju se zahtjev odnosi. (6)Centralna izborna komisija BiH i izborna komisija mogu zahtjev za izdavanje akreditacije odbiti, uz navođenje razloga za odbijanje, o čemu donose odluku. Izborna komisija dužna je da jedan primjerak odluke dostavi Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Član 9. (Izrada i distribucija službene akreditacije/bexa) (1)Centralna izborna komisija BiH nadležna je za izradu službene akreditacije/bexa (u daqnjem tekstu: akreditacija). (2)Centralna izborna komisija BiH dostavlja akreditacije izbornim komisijama, a izborne komisije su odgovorne za distribuciju akreditacija svim akreditovanim posmatračima političkih subjekata u wihovoj osnovnoj izbornoj jedinici. (4)Akreditovani posmatrači preuzimaju akreditacije iz stava (2) ovog člana u izbornoj komisiji u osnovnoj izbornoj jedinici u kojoj su akreditovani za posmatranje, uz prethodno predočenu izjavu o poštovanju tajnosti glasawa. (4)Svaki posmatrač za vrijeme posmatrawa izborne aktivnosti dužan je da nosi akreditaciju. Član 10. (Broj predloženih posmatrača) (1)Broj posmatrača koje politički subjekti mogu imati je neograničen. (2)Politički subjekt može imati samo jednog posmatrača u isto vrijeme na jednom izbornom mjestu. Član 11. (Posmatrači na biračkim mjestima za glasanje u odsustvu) (1)Politički subjekti mogu imati posmatrače na biračkim mjestima za glasanje u odsustvu, i to na biračkom mjestu na kojem se u izvodu iz Centralnog biračkog spiska nalaze birači da glasaju za izbornu jedinicu u kojoj se politički subjekt kandiduje. (2)Politički subjekti sami snose odgovornost da od Centralne izborne komisije BiH traže informaciju o lokaciji biračkih mjesta za glasanje u odsustvu koja se nalaze u drugim osnovnim izbornim jedinicama. Politički subjekti kontaktiraće izbornu komisiju osnovne izborne jedinice u kojoj se nalazi biračko mjesto za glasanje u odsustvu radi akreditovawa svojih posmatrača. Član 12. (Lica koja ne mogu biti akreditovana za posmatrače) (1)Akreditovani posmatrač ne može biti lice: a)koje je kandidat na predstojećim izborima, b)čija je kandidatura na predstojećim izborima odbijena, ili je njegovo ime naknadno skinuto sa liste kandidata, c)kojem je Centralna izborna komisija BiH izrekla sankciju zabrane rada na biračkom mjestu, u Centru za birački spisak ili u izbornoj komisiji, d)koje je predložio politički subjekt koji nije ovjeren za učešće na izborima. GLAVA III - PROCEDURA ZA AKREDITOVAWE POSMATRAČA IZ UDRUŽEWA GRAĐANA Član 13. (Zahtjev za izdavanje akreditacije i nadležnost) (1)Udruženje građana podnosi zahtjev za akreditovanje posmatrača za posmatranje svih izbornih aktivnosti Centralnoj izbornoj komisiji BiH. (2)U zahtjevu iz stava (1) ovog člana udruženje građana navodi: a)izborne aktivnosti koje želi posmatrati, b)osnovne izborne jedinice u kojima želi posmatrati izborne aktivnosti i c)broj posmatrača. (3)Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana, udruženje građana dostavlja: a)listu imena predloženih posmatrača sa jedinstvenim matičnim brojevima, b)dokaz da nije brisano iz registra udružewa građana i c)izjavu o poštovanju tajnosti glasawa. (4)Udruženje građana podnosi poseban zahtjev za svaku osnovnu izbornu jedinicu u kojoj želi posmatrati izborne aktivnosti. (5)Udruženje građana može imati samo jednog posmatrača u isto vrijeme na jednom izbornom mjestu. Član 14. (Rok za podnošenje i rješavanje po zahtjevu) (1)Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje akreditacije je 15 dana prije dana održavawa odgovarajuće izborne aktivnosti koju udruženje građana želi da posmatra. (2)Krajwi rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje akreditacije je 15 dana prije dana održavawa izbora. (3)Centralna izborna komisija BiH će o zahtjevima koji su navedeni u st. (1) i (2) ovoga člana odlučiti najkasnije u roku od deset dana od dana podnošewa zahtjeva. Član 15. (Kriterijumi za akreditovanje) (1)Udruženje građana ne može dobiti akreditaciju ako ga je osnovao ili sponzorisao politički subjekt. (2)Predstavnik udružewa građana na zahtjevu za izdavanje akreditacije potpisuje izjavu da ga nije osnovao niti sponzorisao politički subjekt, u skladu sa članom 17.4 stav (1) tačka 1. Izbornog zakona BiH. Član 16. (Procedura za akreditovanje) (1)Centralna izborna komisija BiH razmatra zahtjev za izdavanje akreditacije koji je podnijelo udruženje građana te, ako procijeni da je udruženje sponzorisao politički subjekt, zahtjev može odbiti ili ga, ako procijeni da udruženje nije osnovao niti sponzorisao politički subjekt, može odobriti. (2)Centralna izborna komisija BiH sačiwava listu udružewa građana čiji su zahtjevi odobreni, u koju se, pored naziva udružewa građana, unosi naziv osnovne izborne jedinice za koju se udružewa građana akredituju, te broj predloženih posmatrača. (3)Lista iz stava (2) ovog člana dostavlja se svim izbornim komisijama osnovnih izbornih jedinica u kojima su udružewa građana akreditovana. Član 17. (Izrada i distribucija službene akreditacije) (1)Centralna izborna komisija BiH nadležna je za izradu službene akreditacije. (2)Centralna izborna komisija BiH dostavlja akreditacije u izborne komisije, a izborne komisije su odgovorne za distri buciju akreditacija svim akreditovanim posmatra - čima udružewa građana u wihovoj osnovnoj izbornoj jedinici. (3)Izborna komisija distribuira akreditacije. (4)Predstavnik udružewa građana preuzeće akreditacije za svoje posmatrače samo u izbornoj komisiji u osnovnoj izbornoj jedinici u kojoj udruženje građana želi da posmatra izborne aktivnosti. (5)Prilikom preuzimawa akreditacije, predstavnik udružewa građana mora predati na uvid izbornoj komisiji potpisane izjave akreditovanih posmatrača o poštovanju tajnosti glasawa. (6)Izborna komisija provjeriće da naziv udružewa građana, naznačen u izjavi, odgovara nazivu udružewa građana sa liste udružewa građana, koje je akreditovala Centralna izborna komisija BiH. (7)Izborna komisija će izdati onoliko akreditacija koliko je bilo potpisanih izjava o poštovanju tajnosti glasawa. (8)Akreditovani posmatrač udružewa građana zadržaće potpisanu izjavu iz stava (4) ovog člana i tako obezbijediti da je lice koje nosi akreditaciju lice koje je potpisalo izjavu o tajnosti glasawa. (9)Svaki posmatrač za vrijeme posmatrawa izborne aktivnosti dužan je da nosi akreditaciju. Član 18. (Broj predloženih posmatrača) (1)Broj posmatrača koje udruženje građana može imati je neograničen. (2)Udruženje građana može imati samo jednog posmatrača u isto vrijeme na jednom izbornom mjestu. GLAVA IV - PROCEDURA ZA AKREDITOVAWE MEĐUNARODNIH POSMATRAČA Član 19. (Zahtjev za izdavanje akreditacija) (1)Da bi dobili akreditacije za svoje posmatrače, predstav - nici međunarodnih organizacija podnose zahtjev za akreditovanje Centralnoj izbornoj komisiji BiH. (2)Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana, predstavnici međuna - rodnih organizacija popuniće listu predloženih posmatrača koja sadrži ime, prezime i broj pasoša. (3)Predstavnici međunarodnih organizacija u zahtjevu će označiti izborne aktivnosti koje žele da posmatraju. Predstavnici međunarodnih posmatrača mogu posmatrati navedenu izbornu aktivnost u svim osnovnim izbornim jedinicama u kojima to žele. Član 20. (Nadležnost) Centralna izborna komisija BiH nadležna je za izdavanje akreditacija predstavnicima međunarodnih posmatrača za posmatranje bilo koje izborne aktivnosti. Član 21. (Rok za podnošenje i rješavanje po zahtjevu) (1)Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje akreditacije je 15 dana prije dana održavawa odgovarajuće izborne aktiv - nosti koju međunarodni posmatrač želi da posmatra. (2)Centralna izborna komisija BiH će o zahtjevu iz stava (1) ovog člana odlučiti najkasnije u roku od tri dana od dana podnošewa zahtjeva. (3)Krajwi rok za podnošenje zahtjeva za akreditovanje je jedan dan prije dana održavawa izbora. (4)Ako je zahtjev za akreditovanje međunarodnog posmatrača podnijet u roku iz stava (3) ovog člana, Centralna izborna komisija BiH će o zahtjevu odlučiti isti dan. Član 22. (Izrada i distribucija službene akreditacije posmatračima) (1)Centralna izborna komisija BiH nadležna je za izradu i distribuciju službene akreditacije međunarodnim posmatračima. (3)Akreditovani međunarodni posmatrači preuzimaju akre di - tacije u Centralnoj izbornoj komisiji BiH. (2)Svaki posmatrač za vrijeme posmatrawa izborne aktiv - nosti dužan je da nosi akreditaciju. Član 23. (Broj predloženih posmatrača) (1)Broj posmatrača koje međunarodni posmatrači mogu imati je neo gra ničen. (2)Broj posmatrača koje međunarodni posmatrači mogu imati u isto vrijeme na jednom izbornom mjestu je neograničen. GLAVA V - POSTUPAK PRISTUPA AKREDITOVANOG POSMATRAČA IZBORNOM MJESTU Član 24. (Pristup izbornom mjestu) (1)Nakon dolaska na izborno mjesto, posmatrač mora pokazati lični identifikacioni dokument ovlašćenom licu organa za sprovođenje izbora. (2)Ovlašćeno lice će provjeriti posmatračev identi fi ka - cio ni dokument sa fotografijom, kako bi utvrdila da se ime posmatrača nalazi na akreditaciji. (3)Ovlašćeno lice će zadržati identifikacioni dokument. (4)Ovlašćeno lice će zapisati ime posmatrača, njegovo opredjeljenje, i njegov broj akreditacije u službenu kwigu organa za sprovođenje izbora, bilježeći vrijeme kada je posmatrač stigao, i vrijeme kada je posmatrač napustio prostorije, kako bi se broj posmatrača ograničio na jednog posmatrača u isto vrijeme na jednom izbornom mjestu ako se radi o posmatraču političkog subjekta i udružewa građana. (5)Kada posmatrač napušta izborno mjesto, dužan je da obavijesti ovlašćeno lice o napuštanju prostorija, nakon čega će mu biti vraćen identifikacioni dokument. Prilikom napuštawa mjesta posmatrawa, posmatrač zadržava akreditaciju. GLAVA VI - PRIMJEDBE POSMATRAČA Član 25. (Podnošenje primjedaba) (1)Ako primijeti nepravilnosti u radu organa za sprovođenje izbora, posmatrač može stavljati obrazložene primjedbe na wihov rad u pisanoj formi koje prilaže u zapisnik o radu organa nadležnog za sprovođenje izbora. (2)Politički subjekt, na osnovu primjedaba iz stava (1) ovog člana, može podnijeti prigovor nadležnoj izbornoj komisiji. (3)Posmatrač ima pravo da traži kopiju zapisnika o radu organa nadležnog za sprovođenje izbora čiji je rad posmatrao. Član 26. (Oduzimanje statusa posmatrača) (1)Ako posmatrač tokom posmatrawa ometa proces izbornih aktivnosti na bilo koji način ili narušava tajnost glasawa, or gan za sprovođenje izbora čiji rad posmatra sačiniće zabilješku u kojoj će opisati činjenice posmatračevog navodnog ometawa i o tome obavijestiti izbornu komisiju koja je izdala akreditaciju. (2)Izborna komisija iz stava (1) ovog člana pozvaće podnosioca zahtjeva čiji je posmatrač predstavnik da u roku od 24 sata od sata poziva preda akreditaciju i ona će biti poništena, o čemu će biti obaviješten or gan za sprovođenje izbora kod kojeg se na listi nalazi ime posmatrača čija akreditacija je poništena. GLAVA VII - ZAVRŠNE ODREDBE Član 27. (Prilozi) Sastavni dio ovog Uputstva je: a)Zahtjev za akreditovanje predstavnika političkog subjekta iz člana člana 4. stav (1) ovog Uputstva, b)Zahtjev za akreditovanje udružewa građana iz člana 13. stav (1) ovog Uputstva, c)Zahtjev za akreditovanje predstavnika međunarodnih posmatrača člana 19. stav (1) ovog Uputstva i d)Izjava o poštovanju tajnosti glasawa. Član 28. (Prestanak primjene) Stupanjem na snagu ovog Uputstva prestaje primjena Uputstva o procedurama za akreditovanje posmatrača za izbore u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 15/03). Član 29. (Stupanje na snagu i objavqivanje u službenim glasilima) Ovo Uputstvo stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa, a biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH". Broj 01-02-2-1477/06 13. jula 2006. godine Sarajevo Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Branko Petrić, s. r. Na osnovu člana 2.9 stav (1) tačka 2., a u vezi s članom 17.3 i 17.4 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06 i 24/06), Centralna izborna komisija BiH je, na 226. sjednici održanoj 13. jula 2006. godine, donijela UPUTSTVO O PROCEDURAMA ZA AKREDITIRANJE POSMATRAČA ZA IZBORE U BOSNI I HERCEGOVINI POGLAVLJE I. UVODNE NAPOMENE Član 1. (Predmet) Ovim Uputstvom propisuje se postupak izdavanja, izgled, sadržaj i distribucija akreditacija te prava i obaveze posmatrača radi posmatranja izbornih aktivnosti. Član 2. (Definicije) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Uputstvu imaju sljedeća značenja: a)politički subjekt označava političku stranku, nezavisnog kandidata, koaliciju ili listu nezavisnih kandidata ovjerenu za učešće na izborima u skladu sa Izbornim zakonom BiH; b)udruženje građana označava predstavnika nevladine organizacije; c)međunarodni posmatrač označava predstavnika strane vlade, međunarodne organizacije i međunarodne nevladine organizacije; d)posmatrač označava predstavnika političkih subjekata, udruženja građana i međunarodnih posmatrača akreditiranih u skladu s odredbama ovog Uputstva za posmatranje izbornih aktivnosti; e)podnosilac zahtjeva označava međunarodnu organiza - ciju, udruženje građana, političku stranku, koaliciju, nezavisnog kandidata i listu nezavisnih kandidata; f)izborna aktivnost je pojedina radnja izbornog procesa koja označava sjednicu izborne komisije, rad centra za birački spisak, rad biračkog odbora, rad centra za brojanje glasova, rad Glavnog centra za brojanje, ukoliko je formiran, i druge relevantne radnje potrebne za odvijanje izbornog procesa; g)organ za provođenje izbora označava Centralnu izbornu komisiju, izbornu komisiju, centar za birački spisak, birački odbor, centar za brojanje glasova i Glavni centar za brojanje, ukoliko je formiran; h)izborno mjesto podrazumijeva prostorije u koje je smješten organ za provođenje izbora; i)izborna komisija označava izbornu komisiju osnovne izborne jedinice i j)osnovna izborna jedinica označava općinu, grad Banju Luku, Brčko Distrikt BiH, gradsku izbornu jedinicu Grada Mostara i izborne jedinice gradskog područja Grada Mostara. Član 3. (Izgled i sadržaj akreditacije) (1)Akreditacija je pravougaonog oblika i sadržava sljedeće podatke: a)u gornjem dijelu: 1)znak Centralne izborne komisije BiH; b)u središnjem dijelu: 1)logo izbora c)ispod: 1)ime i prezime akreditiranog posmatrača, 2)da tum izdavanja akreditacije i 3)potpis ovlaštenog lica koje je izdalo akreditaciju; d)pored potpisa, u desnom uglu: 1)pečat izborne komisije koja izdaje bedž i e)u gornjem desnom uglu: 1)za političke subjekte, upisana oznaka "PS", i pored toga šifra koju je dostavila Centralna izborna komisija BiH, 2)za udruženje građana, upisana oznaka " UG", i pored toga broj, počevši od broja 1 i 3)za međunarodnog posmatrača, upisana oznaka "MP", i pored toga broj, počevši od broja 1. (2)Akreditacija za političke subjekte je bijele boje, za udruženja građana sive, a za međunarodne posmatrače svijetloružičaste boje. (3)Podaci na akreditaciji štampaju se na jezicima i pismima koji su u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. (4)Na poleđini akreditacije ispisan je tekst: "Posmatrač, u toku posmatranja izbornog procesa, neće ometati izborne aktivnosti i poštivat će tajnost glasanja. Za vrijeme posmatranja izbornih aktivnosti, posmatrač će nositi službenu akreditaciju i neće nositi bilo kakva obilježja ili oznake koje ga povezuju s određenom političkom strankom, koalicijom, listom nezavisnih kandidata ili nezavisnim kandidatom." (5)Tekst iz stava (4) ovog člana je na engleskom jeziku na akreditacijama za međunarodne posmatrače. POGLAVLJE II. PROCEDURA AKREDITIRANJA POSMATRAČA POLITIČKIH SUBJEKATA Član 4. (Zahtjev za izdavanje akreditacije) (1)Zahtjev za akreditiranje posmatrača predstavnici političkih subjekata podnose izbornoj komisiji u osnovnoj izbornoj jedinici unutar izborne jedinice za koju se kandidiraju i Centralnoj izbornoj komisiji BiH. (2)Obrazac zahtjeva za izdavanje akreditacije političkim subjektima i izjava o poštivanju tajnosti glasanja bit će dostupani u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Centralna izborna komisija BiH) i u izbornim komisijama. (3)Uz zahtjev iz stava (2) ovog člana, politički subjekt popunit će listu predloženih posmatrača koja sadrži ime, prezime i jedinstveni matični broj posmatrača te izjavu o poštivanju tajnosti glasanja svakog predloženog posmatrača. Član 5. (Nadležnost) (1)Izborna komisija akreditira posmatrače za posmatranje rada izborne komisije, centara za birački spisak i biračkih mjesta u svojoj osnovnoj izbornoj jedinici. (2)Centralna izborna komisija BiH akreditira posmatrače za posmatranje rada Centralne izborne komisije BiH i rada u Glavnom centru za brojanje. Član 6. (Rok za podnošenje i rješavanje po zahtjevu) (1)Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje akreditacije je 15 dana prije dana održavanja odgovarajuće izborne aktivnosti koju politički subjekt želi posmatrati. (2)Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje akreditacije je 15 dana prije dana održavanja izbora. (3)Nadležna izborna komisija će o zahtjevima koji su navedeni u st. (1) i (2) ovog člana odlučiti najkasnije u roku od deset dana od dana podnošenja zahtjeva. Član 7. (Kriteriji za akreditiranje) Politički subjekti mogu imenovati svoje predstavnike za posmatrače samo u osnovnim izbornim jedinicama koje pripadaju izbornim jedinicama za koje se kandidiraju. Član 8. (Procedura akreditiranja) (1)Centralna izborna komisija BiH i izborne komisije distribuiraju zahtjeve za izdavanje akreditacija u glavna sjedišta svakog političkog subjekata. (2)Ispunjene zahtjeve za izdavanje akreditacija politički subjekti dostavljaju Centralnoj izbornoj komisiji BiH i izbornim komisijama. (3)Nakon prijema zahtjeva, Centralna izborna komisija BiH i izborna komisija provjerava da li je politički subjekt ovjeren za učešće na izborima u izbornoj jedinici kojoj pripada osnovna izborna jedinica za koju su predložili svoje posmatrače. (4)Provjera iz stava (3) ovog člana vrši se na osnovu liste političkih subjekata koji su ovjereni u izbornoj jedinici, kojoj pripada osnovna izborna jedinica za koju su politički subjekti predložili svoje posmatrače, koju je dostavila Centralna izborna komisija BiH. (5)Centralna izborna komisija BiH i izborna komisija potpisuju i ovjeravaju zahtjev za izdavanje akreditacije i zadržavaju originalni primjerak zahtjeva s kopijom izjava o poštivanju tajnosti glasanja, a kopiju zahtjeva i originalne primjerake izjava dostavlja političkom subjektu kao podnosiocu zahtjeva, Centralnoj izbornoj komisiji BiH, izbornim komisijama i na sva izborna mjesta u osnovnoj izbornoj jedinici na koju se zahtjev odnosi. (6)Centralna izborna komisija BiH i izborna komisija mogu zahtjev za izdavanje akreditacije odbiti, uz navođenje razloga za odbijanje, o čemu donose odluku. Izborna komisija dužna je jedan primjerak odluke dostaviti Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Član 9. (Izrada i distribucija službene akreditacije/bedža) (1)Centralna izborna komisija BiH nadležna je za izradu službene akreditacije/bedža (u daljnjem tekstu: akreditacija). (2)Centralna izborna komisija BiH dostavlja akreditacije u izborne komisije, a izborne komisije odgovorne su za distribuciju akreditacija svim akreditiranim posmatračima političkih subjekata u njihovoj osnovnoj izbornoj jedinici. (5)Akreditirani posmatrači preuzimaju akreditacije iz stava (2) ovog člana u izbornoj komisiji u osnovnoj izbornoj jedinici u kojoj su akreditirani za posmatranje, uz prethodno predočenu izjavu o poštivanju tajnosti glasanja. (4)Svaki posmatrač za vrijeme posmatranja izborne aktivnosti dužan je nositi akreditaciju. Član 10. (Broj predloženih posmatrača) (1)Broj posmatrača koje politički subjekti mogu imati je neograničen. (2)Politički subjekt može imati samo jednog posmatrača u isto vrijeme na jednom izbornom mjestu. Član 11. (Posmatrači na biračkim mjestima za glasanje u odsustvu) (1)Politički subjekti mogu imati posmatrače na biračkim mjestima za glasanje u odsustvu, i to na biračkom mjestu na kojem se u izvodu iz Centralnog biračkog spiska nalaze birači da glasaju za izbornu jedinicu u kojoj se politički subjekt kandidira. (2)Politički subjekti sami snose odgovornost da od Centralne izborne komisije BiH traže informaciju o lokaciji biračkih mjesta za glasanje u odsustvu koja se nalaze u drugim osnovnim izbornim jedinicama. Politički subjekti kontak tirat će izbornu komisiju osnovne izborne jedinice u kojoj se nalazi biračko mjesto za glasanje u odsustvu radi akreditiranja svojih posmatrača. Član 12. (Lica koja ne mogu biti akreditirana za posmatrače) (1)Akreditirani posmatrač ne može biti lice: a)koje je kandidat na predstojećim izborima, b)čija je kandidatura na predstojećim izborima odbijena ili je njegovo ime naknadno skinuto s liste kandidata, c)kojem je Centralna izborna komisija BiH izrekla sankciju zabrane rada na biračkom mjestu, u Centru za birački spisak ili u izbornoj komisiji. d)koje je predložio politički subjekt koji nije ovjeren za učešće na izborima. POGLAVLJE III. PROCEDURA AKREDITIRANJA POSMATRAČA IZ UDRUŽENJA GRAĐANA Član 13. (Zahtjev za izdavanje akreditacije i nadležnost) (1)Zahtjev za akreditiranje posmatrača za posmatranje svih izbornih aktivnosti udruženje građana podnosi Centralnoj izbornoj komisiji BiH. (2)U zahtjevu iz stava (1) ovog člana udruženje građana navodi: a)izborne aktivnosti koje želi posmatrati, b)osnovne izborne jedinice u kojima želi posmatrati izborne aktivnosti i c)broj posmatrača. (3)Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana, udruženje građana dostavlja: a)listu imena predloženih posmatrača s jedinstvenim matičnim brojevima, b)dokaz da nije brisano iz registra udruženja građana i c)izjavu o poštivanju tajnosti glasanja. (4)Udruženje građana podnosi poseban zahtjev za svaku osnovnu izbornu jedinicu u kojoj želi posmatrati izborne aktivnosti. (5)Udruženje građana može imati samo jednog posmatrača u isto vrijeme na jednom izbornom mjestu. Član 14. (Rok za podnošenje i rješavanje po zahtjevu) (1)Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje akreditacije je 15 dana prije dana održavanja odgovarajuće izborne aktivnosti koju udruženje građana želi posmatrati. (2)Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje akreditacije je 15 dana prije dana održavanja izbora. (3)Centralna izborna komisija BiH će o zahtjevima koji su navedeni u st. (1) i (2) ovog člana odlučiti najkasnije u roku od deset dana od dana podnošenja zahtjeva. Član 15. (Kriteriji za akreditiranje) (1)Udruženje građana ne može dobiti akreditaciju ako ga je osnovao ili ga sponzorira politički subjekt. (2)Predstavnik udruženja građana na zahtjevu za izdavanje akreditacije potpisuje izjavu da ga nije osnovao niti ga sponzorira politički subjekt, u skladu s članom 17.4 stav (1) tačka 1. Izbornog zakona BiH. Član 16. (Procedura akreditiranja) (1)Centralna izborna komisija BiH razmatra zahtjev za izdavanje akreditacije koji je podnijelo udruženje građana te može, ako procijeni da udruženje sponzorira politički subjekt, zahtjev odbiti ili, ako procijeni da udruženje nije osnovao niti ga sponzorira politički subjekt, zahtjev odobriti. (2)Centralna izborna komisija BiH sačinjava listu udruženja građana čiji su zahtjevi odobreni u koju se, pored naziva udruženja građana, unosi naziv osnovne izborne jedinice za koju se udruženje građana akreditira, te broj predloženih posmatrača. (3)Lista iz stava (2) ovog člana dostavlja se svim izbornim komisijama osnovnih izbornih jedinica u kojima su udruženja građana akreditirana. Član 17. (Izrada i distribucija službene akreditacije) (1)Centralna izborna komisija BiH nadležna je za izradu službene akreditacije. (2)Centralna izborna komisija BiH dostavlja akreditacije u izborne komisije, a izborne komisije odgovorne su za distribuciju akreditacija svim akreditiranim posmatračima udruženja građana u njihovoj osnovnoj izbornoj jedinici. (3)Izborna komisija vrši distribuciju akreditacija. (4)Predstavnik udruženja građana preuzet će akreditacije za svoje posmatrače samo u izbornoj komisiji u osnovnoj izbornoj jedinici u kojoj udruženje građana želi posmatrati izborne aktivnosti. (5)Prilikom preuzimanja akreditacije, predstavnik udruženja građana mora predati na uvid izbornoj komisiji potpisane izjave akreditiranih posmatrača o poštivanju tajnosti glasanja. (6)Izborna komisija provjerit će da li naziv udruženja građana, naveden u izjavi, odgovara nazivu udruženja građana s liste udruženja građana, koje je akreditirala Centralna izborna komisija BiH. (7)Izborna komisija izdat će onoliko akreditacija koliko je bilo potpisanih izjava o poštivanju tajnosti glasanja. (8)Akreditirani posmatrač udruženja građana zadržat će potpisanu izjavu iz stava (4) ovog člana i tako osigurati da je lice koje nosi akreditaciju lice koje je potpisalo izjavu o tajnosti glasanja. (9)Svaki posmatrač za vrijeme posmatranja izborne aktivnosti dužan je nositi akreditaciju. Član 18. (Broj predloženih posmatrača) (1)Broj posmatrača koje udruženje građana može imati je neograničen. (2)Udruženje građana može imati samo jednog posmatrača u isto vrijeme na jednom izbornom mjestu. POGLAVLJE IV. PROCEDURA AKREDITIRANJA MEĐUNARODNIH POSMATRAČA Član 19. (Zahtjev za izdavanje akreditacija) (1)Da bi dobili akreditacije za svoje posmatrače, predstavnici međunarodnih organizacija podnose zahtjev za akreditiranje Centralnoj izbornoj komisiji BiH. (2)Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana, predstavnici među na - rodnih organizacija popunit će listu predloženih posmatrača koja sadrži: ime, prezime i broj pasoša. (3)Predstavnici međunarodnih organizacija će u zahtjevu označiti izborne aktivnosti koje žele posmatrati. Predstavnici međunarodnih posmatrača mogu posmatrati naznačenu izbornu aktivnost u svim osnovnim izbornim jedinicama u kojima to žele. Član 20. (Nadležnost) Centralna izborna komisija BiH nadležna je za izdavanje akreditacija predstavnicima međunarodnih posmatrača za posmatranje bilo koje izborne aktivnosti. Član 21. (Rok za podnošenje i rješavanje po zahtjevu) (1)Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje akreditacije je 15 dana prije dana održavanja odgovarajuće izborne aktivnosti koju međunarodni posmatrač želi posmatrati. (2)Centralna izborna komisija BiH će o zahtjevu iz stava (1) ovog člana odlučiti najkasnije u roku od tri dana od dana podnošenja zahtjeva. (3)Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za akreditiranje je jedan dan prije dana održavanja izbora. (4)Ako je zahtjev za akreditiranje međunarodnog posmatrača podnesen u roku iz stava (3) ovog člana, Centralna izborna komisija BiH će o zahtjevu odlučiti isti dan. Član 22. (Izrada i distribucija službene akreditacije posmatračima) (1)Centralna izborna komisija BiH nadležna je za izradu i dis - tribuciju službene akreditacije međunarodnim posmatračima. (2)Akreditirani međunarodni posmatrači preuzimaju akre di - tacije u Centralnoj izbornoj komisiji BiH. (3)Svaki posmatrač za vrijeme posmatranja izborne aktivnosti dužan je nositi akreditaciju. Član 23. (Broj predloženih posmatrača) (1)Broj posmatrača koje međunarodni posmatrači mogu imati je neograničen. (2)Broj posmatrača koje međunarodni posmatrači mogu imati u isto vrijeme na jednom izbornom mjestu je neograničen. POGLAVLJE V. POSTUPAK PRISTUPA AKREDITIRANOG POSMATRAČA IZBORNOM MJESTU Član 24. (Pristup izbornom mjestu) (1)Nakon dolaska na izborno mjesto, posmatrač mora pokazati lični identifikacioni dokument ovlaštenom licu organa za provođenje izbora. (2)Ovlašteno lice provjerit će posmatračev identifikacioni dokument s fotografijom, kako bi utvrdilo da se ime posmatrača nalazi na akreditaciji. (3)Ovlašteno lice zadržat će identifikacioni dokument. (4)Ovlašteno lice zapisat će ime posmatrača, njegovo opredjeljenje i njegov broj akreditacije u službenu knjigu organa za provođenje izbora, bilježeći vrijeme kada je posmatrač stigao i vrijeme kada je posmatrač napustio prostorije, kako bi se broj posmatrača ograničio na jedanog posmatrača u isto vrijeme na jednom izbornom mjestu ako se radi o posmatraču političkog subjekta i udruženja gra đana. (5)Kada posmatrač napušta izborno mjesto, dužan je oba vi jestiti ovlašteno lice o napuštanju prostorija, nakon čega će mu biti vraćen identifikacioni dokument. Prilikom napu štanja mjesta posmatranja, posmatrač zadržava akreditaciju. POGLAVLJE VI. PRIMJEDBE POSMATRAČA Član 25. (Podnošenje primjedbi) (1)Ako primijeti nepravilnosti u radu organa za provođenje izbora, posmatrač može stavljati obrazložene primjedbe na njihov rad u pisanoj formi koje prilaže u zapisnik o radu organa nadležnog za provođenje izbora. (2)Politički subjekt može, na osnovu primjedbi iz stava (1) ovog člana, podnijeti prigovor nadležnoj izbornoj komisiji. (3)Posmatrač ima pravo tražiti kopiju zapisnika o radu organa nadležnog za provođenje izbora čiji je rad posmatrao. Član 26. (Oduzimanje statusa posmatrača) (1)Ako posmatrač tokom posmatranja ometa proces izbornih aktivnosti na bilo koji način ili narušava tajnost glasanja, or - gan nadležan za provođenje izbora čiji rad posmatra sačinit će zabilješku u kojoj će opisati činjenice posmatračevog navodnog ometanja i o tome obavijestiti izbornu komisiju koja je izdala akreditaciju. (2)Izborna komisija iz stava (1) ovog člana pozvat će podnosioca zahtjeva čiji je posmatrač predstavnik da u roku od 24 sata od sata poziva preda akreditaciju koja će biti poništena, o čemu će biti obaviješten or gan nadležan za provođenje izbora kod kojeg se na listi nalazi ime posmatrača čija je akreditacija poništena. POGLAVLJE VII. ZAVRŠNE ODREDBE Član 27. (Prilozi) Sastavni dio ovog Uputstva je: a)Zahtjev za akreditiranje predstavnika političkog subjekta iz člana člana 4. stav (1) ovog Uputstva, b)Zahtjev za akreditiranje udruženja građana iz člana 13. stav (1) ovog Uputstva, c)Zahtjev za akreditiranje predstavnika međunarodnih posmatrača iz člana 19. stav (1) ovog Uputstva i d)Izjava o poštivanju tajnosti glasanja. Član 28. (Prestanak primjene) Stupanjem na snagu ovog Uputstva prestaje primjena Uputstva o procedurama za akreditiranje posmatrača za izbore u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 15/03). Član 29. (Stupanje na snagu i objavljivanje u službenim glasilima) Ovo Uputstvo stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja, a bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH". Broj 01-02-2-1477/06 13. jula 2006. godine Sarajevo Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Branko Petrić, s. r. BH TELECOM D.D. SARAJEVO SKUPŠTINA DIONIČKOG DRUŠTVA BH TELECOM Na osnovu člana 5. Zakona o donacijama preduzeća u javnom vlasništvu ili pod javnom kontrolom u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/03) i člana 42. tačka (1) podtačka e) Statuta Dioničkog društva BH Telecom Sarajevo, Skupština Dioničkog društva BH Telecom Sarajevo, na 7. sjednici održanoj 7. jula 2006. godine, donosi ODLUKU O ODOBRENJU DONACIJA PRAVNIM LICIMA I. Odobrava se Odluka o donacijama pravnim licima kako slijedi: 1.Šahovski klub Bihać 3.000.- KM 2.Mjesna zajednica Novi Grad - Općina Tuzla 2.000.- KM 3.Bosanskohercegovački "Auto-moto klub" Goražde3.000.-KM 4.U-G. Šahovski klub Banovići 1.000.-KM 5.Škola fudbala" Dribling" 10.000.-KM 6. Savez udruženja slijepih građana ZE-DO kantona Zenica 2.000. KM 7.Ekološko-sportsko udruženje "Prijatelji Krpeljića" 2.000.- KM 8.HO "Kruh svetog Ante" - Karitas Tuzla 2.000.- KM 9.JU Dječiji vrtić Maglaj 1.000.-KM 10.Opća bolnica Sarajevo 200.000.- KM 11.JU "Dom zdravlja sa poliklinikom" Visoko 10.000.- KM 12.Međunarodni fo rum Bosna 10.000.-KM 13. JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo 25.000.- KM 14. Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju Sarajevo 25.000.- KM 15.Kantonalna bolnica Zenica 25.000.- KM 16.JU Zavod za sportsku medicinu Sarajevo 50.000.- KM 17. BiH-FBiH Udruženje za sport i rekreaciju invalida Općine Novi Grad 1.000.-KM 18.JZU Kantonalna bolnica Goražde 3.000.- KM 19.RMC "Dr. Safet Mujić" Mostar 1.000.-KM 20.Franjevački samostan Duha svetoga Fojnica 20.000- KM 21. Franjevačka provincija "Bosna srebrena" Franjevački samostan Rama-Šćit 20.000.-KM 22.Franjevački samostan Kreševo 30.000.- KM 23. Fondacija Srebrenica - Potočari spomen-obilježje i mezarje 40.000.- KM 24.Udruženje-građana Roma "Naša budućnost" 2.000.- KM 25.Bosansko narodno pozorište Zenica 4.000.- KM 26. Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" u BiH- Općinsko društvo Goražde 4.000.- KM 27. Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo "Seljačka sloga" Trebižat 5.000.- KM 28. Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo "Ljubače" Tuzla 5.000.- KM 29-IPC-SA d.o.o. CDA Sarajevo 5.000.- KM 30.SARTR 2.000.- KM 31.Sindikat BH Telecom 220.000.- KM 32. Udruženje distrofičara Kantona Sarajevo 20.000.- KM 33. Udruženje majki djece sa posebnim potrebama "Radost života" Sarajevo 10.000.-KM 34. Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica Fojnica, Drin bb 50.000.- KM 35.Zavod za zaštitu djece i omladine Pazarić 50.000,-KM 36. Stadlerov dom Egipat - Sestre služavke Malog Isusa-Sarajevo 30.000.- KM 37. Humanitarno-karitativna organizacija Franjevačke provincije Bosne srebrene "Kruh svetog Ante" 5.000.- KM 38. ZE-DO Kanton, Općina Maglaj, JU za socijalni rad Maglaj 2.000.- KM 39. Udruženje paraplegičara i oboljelih od dječije paralize Općina Lukavac, Lukavac 5.000.-KM 40. Dom za stara i iznemogla lica Mostar 10.000.-KM 41.Fondacija "Pravda za Bosnu i Hercegovinu" 200.000.- KM 42. SOS - Kinderdorf In ter na tional - predstavništvo uBiH 10.000.-KM 43. Udruženje paraplegičara oboljelih od dječijeparalize Goražde 5000.- KM 44.Udruženje paraplegičara Kantona Sarajevo 7.000.- KM 45.Općina Zavidovići Mjesna zajednica "Klek" 5.000.- KM 46.Opština Kozarska Dubica 5.000.-KM 47. Udruženje "Srce za djecu koja boluju od raka u FBiH" Sarajevo 1000.-KM "EKO - ZELENI" Tuzlanskog kantona 1.000.-KM 49.Opština Zvornik - Mjesna zajednica Kula Grad5.000.- KM 50.Planinarsko društvo Bjelašnica Sarajevo 20.000.- KM 51.Ekološki pokret "Zeleni" Bosanska Krupa 2.000.- KM 52. Dječiji vrtić "Radost"Kreševo 5.000.- KM 53. Franjevački satnostan"Svetog Ive krstitelja"Kraljeva Sutjeska 10.000.-KM 54.K.K. Centar Sarajevo 5.000.- KM 55.K.K. Novi Grad Sarajevo 5.000.- KM 56.Narodu Indonezije 100.000.-KM 57.Narodu Pakistana 50.000.- KM 58.JOB "Unija veterana" Kanton Sarajevo 10.000.-KM 59."Bosna-E Zelene beretke" Sarajevo 10.000.-KM 60. Udruženje roditelja i prijatelja za pomoć osobamasa mentalnom retardacijom na području KantonaSarajevo "Oaza" 8.000.- KM 61. Savez dobitnika najvećih ratnih priznanjaFederacije Bosne i Hercegovine 10.000.-KM 62.Bosna i Hercegovina Opština Zvornik - MZ Klisa 20.000.- KM 63.Bosna i Hercegovina Opština Zvornik- MZ Kozluk 20.000.- KM 64.Islamska zajednica BiH - Rijaset 150.000.-KM II. Za realizaciju ove Odluke zadužuje se Izvršna direkcija za eko - nom sko-finansijske poslove Dioničkog društva BH Telecom Sarajevo. III. Ova Odluka stu pa na snagu danom donošenja, a trans fer donacija korisnicima će se izvršiti mjesec dana nakon objavljivanja odobrenih donacija u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 00.1-1.2.-10661/06 7. jula/srpnja 2006. godine Sarajevo Predsjednik Nadzornog odbora prof. dr. Samir Čaušević, s. r. SKUPŠTINA JP "GRIJANJE" D.O.O. KAKANJ Na osnovu članova 246. i 262. Zakona o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03 i 68/05), a u skladu sa Prijedlogom odluke o konačnom imenovanju Nadzornog odbora u Javno preduzeće "Grijanje" d.o.o. Kakanj od 23. juna 2006. godine, na sjednici Osnivačke skupštine JP "Grijanje" d.o.o. Kakanj, održanoj 20. jula 2006. godine, donesena je ODLUKA O IZBORU PREDSJEDNIKA I ČLANOVA NADZORNOG ODBORA JAVNOG PREDUZEĆA "GRIJANJE" D.O.O. KAKANJ Član 1. U Nadzorni odbor Javnog preduzeća "Grijanje" d.o.o. Kakanj izabrani su: 1.OMER JUKIĆ, predsjednik 2.FILIP AŽDAJIĆ, član 3.NIHAD HODŽIĆ, član Član 2. Ova Odluka stu pa na snagu danom donošenja. Broj 181-04/06 20. jula/srpnja 2006. godine Kakanj Predsjedavajući Skupštine Kemal Haračić, s. r. KAZALO PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 486Zakon o izmjenama Zakona o stečajnom postupku (hrvatski jezik) 4281 Zakon o izmjenama Zakona o stečajnom postupku (srpski jezik) 4281 Zakon o izmjenama Zakona o stečajnom postupku (bosanski jezik) 4281 487Zakon o izmjeni Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode (hrvatski jezik) 4282 Zakon o izmjeni Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode (srpski jezik) 4282 Zakon o izmjeni Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode (bosanski jezik) 4282 488Zakon o amnestiji za izbjegavanje obveze služenja vojnog roka (hrvatski jezik) 4282 Zakon o amnestiji za izbjegavanje obaveze služewa vojnog roka (srpski jezik) 4283 Zakon o amnestiji za izbjegavanje obaveze služenja vojnog roka (bosanski jezik) 4284 489Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji poduzeća (hrvatski jezik) 4285 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća (srpski jezik) 4286 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća (bosanski jezik) 4287 VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 490Uredba o izmjeni Uredbe o vršenju ovlasti organa Federacije Bosne i Hercegovine u gospodarskim društvima sa učešćem državnog kapitala (hrvatski jezik)4288 Uredba o izmjeni Uredbe o vršenju ovlaštewa organa Federacije Bosne i Hercegovine u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala (srpski jezik) 4288 Uredba o izmjeni Uredbe o vršenju ovlašćenja organa Federacije Bosne i Hercegovine u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala (bosanski jezik)4288 491Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava utvrđenih Proračunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2006. godinu za financiranje spomen-obilježja poginulim borcima Armije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik)4289 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2006. godinu za finansiranje spomen-obilježja poginulim borcima Armije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik)4289 492Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava utvrđenih Proračunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2006. godinu za financiranje spomen-obilježja poginulim braniteljima HVO-a (hrvatski jezik) 4290 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2006. godinu za finansiranje spomen-obilježja poginulim braniteljima HVO-a (bosanski jezik) 4290 493Odluka o nabavci računarske opreme za potrebe Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH i agencijama za privatizaciju u kantonima 4291 494Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2006. godinu Službi za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 4291 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2006. godinu Službi za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 4291 495Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o usvajanju Programa utroška sredstava naplaćenih izdavanjem GSM licence za Federaciju Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik)4292 Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o usvajanju Programa utroška sredstava naplaćenih izdavanjem GSM licence za Federaciju Bosne i Hercegovine (srpski jezik) 4292 Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o usvajanju Programa utroška sredstava naplaćenih izdavanjem GSM licence za Federaciju Bosne i Hercegovine (bosanski jezik)4292 496Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2006. godinu Federalnom ministarstvu kulture i športa-Federalnom ministarstvu kulture i sporta (hrvatski jezik) 4292 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2006. godinu Federalnom ministarstvu kulture i sporta - Federalnom ministarstvu kulture i športa (bosanski jezik)4293 497Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2006. godinu, za sufinanciranje Projekta IFAD 562 BA, za III. kvartal 2006. godine (hrvatski jezik) 4293 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2006. godinu, za sufinansiranje Projekta IFAD 562 BA, za III. kvartal 2006. godine (bosanski jezik) 4293 498Odluka o financiranju Programa podizanja proizvodnje u Rudniku man gana Bužim d.d. Bužim (hrvatski jezik)4294 Odluka o finansiranju Programa podizawa proizvodnje u Rudniku man gana Bužim d.d. Bužim (srpski jezik) 4294 Odluka o finansiranju Programa podizanja proizvodnje u Rudniku man gana Bužim d.d. Bužim (bosanski jezik)4294 499Odluka o financiranju Programa obezbjeđenja zaštitne opreme u Rudniku mrkog ugljena "Abid Lolić" d.o.o. Travnik - Bila (hrvatski jezik) 4295 Odluka o finansiranju Programa obezbjeđewa zaštitne opreme u Rudniku mrkog uglja "Abid Lolić" d.o.o. Travnik - Bila (srpski jezik) 4295 Odluka o finansiranju Programa obezbjeđenja zaštitne opreme u Rudniku mrkog uglja "Abid Lolić" d.o.o. Travnik - Bila (bosanski jezik) 4295 500Odluka o financiranju Programa održavanja i podizanja proizvodnje u Rudniku mrkog ugljena "Zenica" d.o.o. Zenica (hrvatski jezik) 4295 Odluka o finansiranju Programa održavawa i podizawa proizvodnje u Rudniku mrkog uglja "Zenica" d.o.o. Zenica (srpski jezik) 4296 Odluka o finansiranju Programa održavanja i podizanja proizvodnje u Rudniku mrkog uglja "Zenica" d.o.o. Zenica (bosanski jezik) 4296 501Odluka o raspodjeli sredstava "Podrška zapošljavanju invalidnih lica" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2006. godinu Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike 4296 502Odluka o davanju saglasnosti o produženju Misije pripadniku bosanskohercegovačkog kontingenta civilne policije s područja Federacije Bosne i Hercegovine, u Mirovnoj misiji UN-a u Liberiji 4297 503Odluka o davanju na privremeno korištenje dijela prostora Doma armije u Sarajevu Sarajevo film festivalu4297 504Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava tekućih transfera utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2006. godinu Federalnom ministarstvu okoliša i turizma4298 505Odluka o usvajanju Izvješća o ostvarenju Bilance energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine u 2005. godini (hrvatski jezik) 4299 Odluka o usvajanju Izvještaja o realizaciji Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine u 2005. godini (srpski jezik) 4299 Odluka o usvajanju Izvještaja o realizaciji Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine u 2005. godini (bosanski jezik) 4300 506Rješenje o dopuni Rješenja 4300 507Rješenje o imenovanju Ekspertne grupe koja će obaviti pripremne radnje za zaključivanje ugovora o strateškom partnerstvu sa kompanijom Microsoft 4300 FEDERALNO MINISTARSTVO PROMETA I KOMUNIKACIJA 508Pravilnik o cestovnim prijelazima (hrvatski jezik)4300 Pravilnik o putnim prelazima (srpski jezik)4307 Pravilnik o putnim prijelazima (bosanski jezik)4313 FEDERALNO MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE 509Rješenje o imenovanju Komisije za provođenje postupka nabavke radova za izgradnju školskih objekata u Posavskom kantonu 4319 510Rješenje o imenovanju Komisije za postupak nabavke radova za izgradnju školskih objekata u Kantonu 104319 511Rješenje o imenovanju Komisije za postupak nabavke radova za izgradnju školskih objekata u Zeničko- dobojskom kantonu 4319 VRHOVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE SUDSKA POLICIJA Rješenje o imenovanju Komisije za javne nabavke4319 USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Presuda broj U-21/05 (hrvatski jezik) 4320 Presuda broj U-21/05 (srpski jezik) 4321 Presuda broj U-21/05 (bosanski jezik) 4323 Presuda broj U-1/06 (hrvatski jezik) 4324 Presuda broj U-1/06 (srpski jezik) 4325 Presuda broj U-1/06 (bosanski jezik) 4327 VIJEĆE MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE Odluka o imenovanju članova Vijeća za zaštitu potrošača Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 4328 Odluka o imenovanju članova Savjeta za zaštitu potrošača Bosne i Hercegovine (srpski jezik)4328 Odluka o imenovanju članova Vijeća za zaštitu potrošača Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 4329 SREDIŠNJE IZBORNO POVJERENSTVO BiH Naputak o procedurama za akreditiranje promatrača za izbore u Bosni i Hercegovini 4329 Uputstvo o procedurama za akreditovanje posmatrača za izbore u Bosni i Hercegovini (srpski jezik)4341 Uputstvo o procedurama za akreditiranje posmatrača za izbore u Bosni i Hercegovini (bosanski jezik)4352 BH TELECOM D.D. SARAJEVO SKUPŠTINA DIONIČKOG DRUŠTVA BH TELECOM Odluka o odobrenju donacija pravnim licima 4363 SKUPŠTINA JP "GRIJANJE" D.O.O. KAKANJ Odluka o izboru predsjednika i članova Nadzornog odbora Javnog preduzeća "Grijanje" d.o.o. Kakanj 4363 !!! IPMATŠ U !!!!!! IPMATŠ U !!! Izdavač: Javno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list BiH - Sarajevo, ulica Magribija 3 - Poštanski fah 3 - direktor i odgovorni urednik Dragan Prusina - Telefon - Direktor: 554-150 - Pretplata: 554-570, fax: 554-571 - Oglasni odjel 554-111, fax: 554-110 - Pravna služba 554-151 - Računovodstvo: 558-440, 558-441 - Centrala: 554-160, 554-161 - Pretplata se utvrđuje polugodišnje, a uplata se vrši UNAPRIJED u korist računa: UNICREDIT ZAGREBAČKA BANKA BH 338 320 22000052 11 - VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo 160 200 00005746 51 - HYPO-ALPE-ADRIA-BANK A.D. Banja Luka filijala Brčko 552-000-00000017-12 - RAIFFEISEN BANK dd BiH Sarajevo 161-000- 00071700-57 - Grafička priprema: JP NIO Službeni list BiH Sarajevo - Štampa: "OKO" Sarajevo - Za štampariju v.d. direktor Zulfikar Jašarević - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista. "Službene novine Federacije BiH" su upisane u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 414. Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF/I 2168/97 od 10.07.1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Porezni broj 01071019. - PDV broj 200226120002. Molimo pretplatnike da obavezno dostave svoj PDV broj radi izdavanja poreske fakture. Izdanje na hrvatskom, srpskom i bosanskom jeziku. Pretplata za II polugodište 2006. godine na "Službene novine Federacije BiH" 110,00 KM. Pretplata za II polugodište 2006. godine na "Službeni glasnik BiH" i "Međunarodne ugovore" 120,00 KM, Web izdanje: http: //www.sluzbenilist.ba - godišnja pretplata 200,00 KM po korisniku !!! U PRODAJI !!! TRGOVAČKA KNJIGA NA MALO CIJENA: 10 KM