Aktio

PLAN

243 Na temelju članka 57. stavak 7. Zakona o poštanskom prometu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novineFederacije BiH", broj 76/04), Federalno ministarstvo prometa ikomunikacija donosi PLAN POŠTANSKE MREŽE FEDERACIJE BiH Predmet Članak 1. Ovim se Planom poštanske mreže utvrđuju načela, principi i njihova primjena u organizaciji, izgradnji, proširenju iodržavanju poštanske mreže i funkcioniranja poštanskogprometa na području Federacije BiH u cilju osiguranja pravilnogi nesmetanog funkcioniranja poštanskog prometa kaojedinstvenog tehničko-tehnološkog sustava radi zadovoljenjakorisnika poštanskih usluga, a posebno poštanska mreža,organizacija poštanskih ureda, organizacija središta prerade,kriteriji za otvaranje poštanskih ureda, uvjeti za zatvaranje ipreseljenje poštanskih ureda, kriteriji za organizaciju središtaprerade, poštanska oprema, izgradnja poštanskih objekata,organizacija prijevoza poštanskih pošiljaka, kriteriji zaodređivanje područja za prijam i uručenje poštanskih pošiljaka,poštanski kovčežići, kriteriji za određivanje radnog vremenapoštanskih ureda, poštanski broj, kvaliteta poštanskih usluga idruga pitanja koja su utvrđena ovim Planom. Definicije Članak 2. Pojmovi koji se koriste u ovom Planu imaju sljedeće značenje: 1."Poštanski operator" je pravna osoba koje je u isključivom ili većinskom vlasništvu države i koje u skladu sa Zakonom o poštanskom prometu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon) ima pravo i obvezu pružati univerzalne poštanske usluge na cijelom području Federacije BiH, te isključivo pravo pružati rezervirane poštanske usluge; 2."Poštanske usluge" su usluge prijama, prijenosa i uručenja poštanskih pošiljaka, kao i druge usluge predviđene u nomenklaturi poštanskih usluga; 3."Univerzalne poštanske usluge" su poštanske usluge koje moraju biti osigurane na cijelom području Federacije BiH, a određene su Zakonom; 4."Prijevoz poštanskih pošiljaka" je određena faza u prijenosu poštanskih pošiljaka koja obuhvaća proces od otpreme do prispijeća, i kojom se osigurava sinkronizirani prometno-tehnološki prijenos poštanskih pošiljaka; 5."Uručenje poštanskih pošiljaka" je uručenje pošiljke primatelju ili drugoj ovlaštenoj osobi na adresi primatelja ili u poštanskom uredu; 6."Dostava poštanskih pošiljaka" je uručenje pošiljaka na adresi primatelja; 7."Isporuka poštanskih pošiljaka" je uručenje pošiljaka u poštanskom uredu; 8."Poštanski kovčežić" je sredstvo poštanske mreže u koji korisnik poštanskih usluga može ubacivati obične pismovne pošiljke radi otpreme primateljima; 9."Radno vrijeme poštanskog ureda s korisnicma poštanskih usluga" je vrijeme u kojem poštanski ured pruža usluge prijama poštanskih pošiljaka. Poštanska mreža Članak 3. 1.Pod poštanskom mrežom podrazumijevaju se poštanski uredi, središta prerade, poštanska oprema i objekti. 2.Poštanska mreža mora biti organizirana na način da čini jedinstvenu tehničko-tehnološku cjelinu, s ciljem osiguranja funkcioniranja poštanskog prometa i obavljanja univerzalnih poštanskih usluga na cijelom području FBiH, na način propisan aktima Svjetskog poštanskog saveza, Zakona o poštama BiH, Zakona o poštanskom prometu FBiH i ovim planom. 3.Jedinstvena tehničko-tehnološka cjelina poštanske mreže predstavlja cjelinu sa utvrđenim jedinstvenim tipovima i standardima poštanskih zgrada, poštanske opreme, kao i tehnološko-organizacijskom strukturom poštanske mreže. 4.Poštanski op er a tor je obvezan organizirati, održavati i razvijati poštansku mrežu u skladu sa ovim planom. Članak 4. 1.Poštanski op er a tor je obavezan u skladu sa Zakonom o poštanskom prometu FBiH, obavijestiti korisnike poštanskih usluga o svim promjenama koje se tiču organizacije poštanske mreže (otvaranje, zatvaranje, preseljenje poštanskih ureda, i sl.). 2.Poštanski operatori će usklađivanje zatečenog stanja poštanske mreže i funkcioniranja poštanskog prometa sa odredbama ovog Plana izvršiti postupno, jednoobrazno i ravnomjerno na cjelokupnom prostoru koje pokriva, u zavisnosti od stjecanja tehničko-tehnoloških uvjeta i od ekonomskih mogućnosti poštanskog operatora. Organizacija poštanskih ureda Članak 5. 1.Pod poštanskim uredom podrazumijeva se poslovni prostor u kojem poštanski op er a tor pruža poštanske usluge. 2.Poštanski ured ima svoj poštanski broj i naziv. 3.Naziv i broj poštanskog ureda određuje poštanski op er a tor prema naselju u kojem se ured nalazi. 4.Poštanski ured može imati sljedeće organizacijske i funkcijske oblike: –poštanski ured, –šalterski poštanski ured, –ugovorni poštanski ured, –ugovorni šal ter, –sezonski poštanski ured, –pomoćni poštanski ured, –mobilna poštanski ured, 4.1.Poštanski ured obavlja poslove prijema, otpreme, prispijeća i uručenja poštanskih pošiljaka. 4.2.Šalterski poštanski ured otvara se, u pravilu, u mjestima s više poštanskih ureda, a obavlja poslove prijama, prispijeća i otpreme poštanskih pošiljaka, s tim da, prema potrebi, može obavljati i uručenje poštanskih pošiljaka u poštanskom uredu. 4.3.Ugovorna poštanski ured posluje na osnovu ugovora sklopljenog između poštanskog operatora i pravne ili fizičke osobe koja, u ime i za račun poštanskog operatora, obavlja poštanske usluge. Uvjeti, način i postupak za otvaranje i poslovanje ugovornog poštanskog ureda uređuju se Uputama koje donosi poštanski op er a tor. 4.4.Ugovorni šal ter posluje na osnovu ugovora sklopljenog između poštanskog operatora i pravne ili fizičke osobe koja, u ime i za račun poštanskog operatora obavlja poštanske usluge, prijama, prispijeća i otpreme pošiljaka. Uvjeti, način i postupak za otvaranje i poslovanje ugovornog poštanskog ureda uređuju se Uputama koje donosi poštanski op er a tor. 4.5.Sezonski poštanski ured se otvara u turističkim naseljima i na prostorima u kojima dolazi do sezonskog povećanja broja stanovnika. Posluje u određenom vremenskom razdoblju i obavlja, po pravilu, poštanske usluge šalterskog poštanskog ureda. 4.6.Pomoćni poštanski ured pruža ograničen asortiman usluga i ima kraće radno vrijeme za rad poštanskog ureda, a može imati i kombinirani rad poštanskog uposlenika u poštanskom uredu i na dostavnom rajonu. Otvara se u mjestima gdje je potrebno na ekonomičan način približiti usluge korisnicima. 4.7.Mobilni poštanski ured je smješten u odgovarajuće prijevozno sredstvo koje ispunjava određene tehničke i druge uvjete, a usluge pruža korisnicima u određeno vrijeme i u određene dane, za dva ili više naseljenih mjesta. Posluje u sastavu određenog poštanskog ureda. 4.8.Izdvojeni šal ter se otvara na lokacijama gdje se stalno ili povremeno okuplja veći broj korisnika poštanskih usluga i pruža određene vrste poštanskih usluga a posluje u okviru poštanskog ureda čiji žig koristi. Organizacija središta prerade Članak 6. 1.Središte prerade obavlja poslove i zadatke prerade, otpreme, prijevoza i prispijeća poštanskih pošiljaka. 2.Središte prerade može sadržavati organizacijske razine: –glavno poštansko središte, –poštansko središte, –pretovarni punkt, –izmjenični poštanski ured, –središte za zaštitu, –inozemni odjeljak, –aero odjeljak, –poštanski ured carinjenja, –print ing centar. 2.1.Glavno poštansko središte obavlja poslove prerade poštanskih pošiljaka, kao i objedinjavanje, posredovanje i preradu zaključaka za poštanska središta i druge poštanske operatore. Organizira prijevoz poštanskih pošiljaka na linijama Reda prijevoza poštanskih pošiljaka. 2.2.Poštansko središte obavlja poslove koncentracije i difuzije poštanskih pošiljaka za svoje područje, posreduje izravne zaključke i vrši preradu poštanskih pošiljaka. Poštansko središte organizira prijevoz poštanskih pošiljaka na svom području. 2.3.Pretovarni punkt posluje u okviru Glavnog poštanskog središta ili poštanskog središta na određenom dijelu prometne mreže i obavlja poslove pretovara, posredovanja i prijevoza izravnih zaključaka za određene poštanske urede. 2.4.Izmjenični poštanski ured obavlja poslove prispijeća i otpreme paketskih i pismovnih zaključaka, kao i preradu poštanskih pošiljaka u međunarodnom prometu. Može vršiti pripremu poštanskih pošiljaka prispjelih iz inozemstva za mehaniziranu preradu, nanošenjem kodnih i drugih oznaka na adresnu stranu pošiljke, kao i preradu i otpremu pošiljaka za inozemstvo po određenim zemljama. 2.5.Centar za zaštitu vrši sigurnosni pregled poštanskih pošiljaka za i iz međunarodnog poštanskog prometa i, po potrebi, unutarnjeg prometa. 2.6.Inozemni odjeljak posluje u okviru Izmjeničnog poštanskog ureda i obavlja poslove u međunarodnom poštanskom prometu. 2.7.Aero odjeljak lociran u zračnoj luci kao organizacijski dio Izmjeničnog poštanskog ureda vrši poslove objedinjavanja, posredovanja i otpremanja zaključaka koji se prevoze zračnim putem u međunarodnom prometu. 2.8.Poštanski ured carinjenja posluje u okviru Izmjeničnog poštanskog ureda i obavlja poslove podnošenja poštanskih pošiljaka na carinski pregled u međunarodnom prometu nadležnoj carinarnici. Poštanski ured carinjenja i njegovu Broj 21 – Stranica 2140 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 4.5.2006. Četvrtak, 4.5.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 21 – Stranica 2141 teritorijalnu nadležnost određuje Porezna uprava za neizavno oporezivanje. 2.9.Print ing centar obavlja elektronski prihvat i obradu podataka, produkciju svih vrsta dokumenata (računa, bankarskih izvoda, izravne pošte i sl.), te automatsko umetanje, kovertiranje i pakiranje. 3.Poštanski op er a tor može odrediti da pojedini poštanski uredi obavljaju određene poslove središta prerade na određenom području, ukoliko je to prometno, tehnološki i ekonomski opravdano. Kriteriji za otvaranje poštanskih ureda Članak 7. 1.Poštanski op er a tor je obvezan otvarati poštanske urede na način da pokrivenost područja s poštanskim uredima zadovoljava kriterije kvalitete poštanskih usluga koja su propisana važećim propisima. 2.Poštanski uredi organiziraju se, po pravilu, na osnovu sljedećih kriterija: –jedan poštanski ured otvara se u prosjeku na površini od 40 do 80 km 2 ; –jedan poštanski ured otvara se u prosjeku za 5.000 do 7.000 stanovnika; –ostvareni pripadajući prihod treba pokriti ukupne rashode; –potrebe korisnika poštanskih usluga na određenom prostoru, raspolaganje komunikacijama radi uključivanja ovih ureda u jedinstvenu tehnološku cjelinu poštanskog prometa, te odgovarajući poslovni prostor i sredstva za rad. 3.Poštanski op er a tor je obvezan otvoriti najmanje jedan poštanski ured na području svakog grada i općine, te drugim većim naseljima za koje se na osnovu nevedenih kriterija utvrdi potreba otvaranja poštanskog ureda. Izuzetno, javni op er a tor nije obvezno otvoriti poštanski ured na području općine ako postojeća mreža poštanskih ureda može zadovoljiti mjerila kvalitete propisana važećim propisima. 4.Poštanski op er a tor može, na zahtjev zainteresirane pravne osobe, organa državne uprave ili lokalne i županijske uprave, otvoriti poštanski ured pod uvjetom: –da podnositelj zahtjeva snosi troškove izgradnje i opremanja poštanskog ureda ili osigura potrebni poslovni prostor i opremu za poštanski ured; –da se na osnovu elaborata o otvaranju poštanskog ureda utvrdi da poštanski ured neće poslovati s gubitkom. Elaborat o otvaranju poštanskog ureda izrađuje poštanski op er a tor i njime se daje ocjena po gore navedenim kriterijima, a troškove njegove izrade snosi podnositelj zahtjeva. 5.Izuzetno, poštanski op er a tor može otvoriti poštanskui ured i u slučaju kada se elaboratom utvrdi da će poštanski ured poslovati s gubitkom, uz uvjet da podnositelj zahtjeva podmiruje gubitak, o čemu poštanski op er a tor sklapa ugovor s podnositeljem zahtjeva. Uvjeti za zatvaranje i preseljenje poštanskih ureda Članak 8. 1.Poštanski op er a tor može poštanski ured zatvoriti ili preseliti pod uvjetom da se za korisnike poštanskih usluga osigura razina kvalitete obavljanja poštanskih usluga propisan ovim Planom. 2.Prije odluke o zatvaranju ili preseljenju poštanskog ureda poštanski op er a tor je obvezan izraditi elaborat o načinu obavljanja poštanskih usluga nakon zatvaranja ili preseljenja poštanskog ureda. 3.Poštanski op er a tor može privremeno zatvoriti ili privremeno preseliti poštanski ured (zbog preuređenja i sl.) pod uvjetom da za korisnike poštanskih usluga osigura razinu kvalitete obavljanja poštanskih usluga propisan ovim Planom. Kriteriji za organizaciju središta prerade Članak 9. 1. Kriteriji za organizaciju glavnog poštanskog središta su: –obveza konstantnog ostvarivanja odgovarajućeg obujma poštanskog prometa između 30.000 - 100.000 komada poštanskih pošiljaka, dnevno; –gravitacijska zona (transportna, geografska i admi - nistrativno - privredna) koja obuhvaća površinu u promjeru od najmanje 200 km 2 ili 500.000 stanovnika; –veličina i značaj prometnog čvorišta u kome je lociran glavno poštansko središte, koje obavlja posredovanje zaključaka i povoljna prometno-transportna mreža; –odgovarajući prostor, vrsta, kapacitet i kvaliteta eksternog i internog transporta, suvremena mehanizacija za pretovar i i preradu poštanskih pošiljaka i zaključaka. 2.Kriteriji za organizaciju poštanskog središta su: –poštanska mreža koja pripada određenom poštanskom središtu treba obuhvaćati najmanje 45 poštanskih ureda ili 4.500 km 2 ; –područje poštanskog središta treba ostvarivati odgovarajući obujam poštanskog prometa između 10.000 - 30.000 komada poštanskih pošiljaka, dnevno; –sjedište poštanskog središta treba biti povezano odgova - raju ćim kvalitetnim prometnicama sa ostalim dijelovima poštanske mreže; –odgovarajući prostor, vrsta, kapacitet i kvaliteta eksternog i internog transporta, suvremena mehaniza- cija za pretovar i preradu poštanskih pošiljaka. 3.Kriteriji za organizaciju Izmjeničnog poštanskog ureda su: –obujam poštanskog prometa sa inozemstvom između 50 - 300 tona poštanskih pošiljaka tjekom jedne godine; –blizina zračne luke sa mogućnošću usklađivanja zračnog prijevoza pošiljaka sa površinskim prijevozom; –pogodnosti određenog prometnog čvorišta za lociranje izmjeničnog poštanskog ureda, s obzirom na njene funkcije. Članak 10. Na osnovu ispunjenih svih kriterija iz članka 9. poštanski op - er a tor svojom posebnom odlukom određuje organizacijsku razinu središta prerade. Poštanska oprema Članak 11. 1.Pod poštanskom opremom podrazumijeva se tipizirana oprema, elektronski i mehanički uređaji, poštanski automati, poštanski kovčežići, transportna sredstva i druga sredstva pomoću kojih se obavljaju poštanske usluge. 2.Poštanski op er a tor nabavlja i ugrađuje poštansku opremu koja osigurava uredno funkcioniranje poštanskog prometa. Izgradnja poštanskih objekata Članak 12. 1.Poštanski objekti moraju se graditi i održavati u skladu sa BiH i međunarodnim normama, te minimalnim građevin- skim i tehničkim uvjetima poštanskog operatora. 2.Svojim općim aktom poštanski op er a tor propisuje minimalne građevinske i tehničke uvjete za izgradnju poštanskih objekata. Organizacija prijevoza poštanskih pošiljaka Članak 13. 1.Organizacija prijevoza poštanskih pošiljaka utvrđuje se Redom prijevoza poštanskih pošiljaka koji donosi poštanski op er a tor. 2.Redove prijevoza poštanskih pošiljaka poštanski operatori su obvezni međusobno uskladiti i donijeti najkasnije do 31. prosinca tekuće godine, za narednu godinu. 3.Ovim aktom se utvrđuju linije prijevoza međunarodnih i unutarnjih zaključaka, vrijeme polaska i dolaska prijevoznih sredstava, broj i kapaciteti motornih vozila, kao i drugi elementi od utjecaja na organizaciju prijevoza, u zavisnosti od razine prijevoza poštanskih pošiljaka. Kriteriji za određivanje područja za prijam i uručenje poštanskih pošiljaka Članak 14. 1.Poštanski op er a tor je obvezan odrediti područja na kojima obavlja dostavu poštanskih pošiljaka prema kriterijima propisanim ovim Planom, s tim da dostavom moraju biti obuhvaćena sva naseljena mjesta u FBiH. 2.Dostavno područje je područje na kojemu se obavlja dostava poštanskih pošiljaka. 3.Poštanski op er a tor može vršiti podjelu dostavnog područja poštanskog ureda na uže, šire i najšire dostavno područje. 4.Uže dostavno područje obuhvaća, u pravilu, naselje u kojemu poštanski ured ima sjedište. Izuzetno, uže dostavno područje može obuhvatiti dva ili više naselja koja čine urbanistički cjelovito i neprekinuto područje. 5.Šire dostavno područje obuhvata područje poštanskog ureda koje se nalazi izvan užeg dostavnog područja. 6.Najšire dostavno područje obuhvata rijetko naseljeno područje poštanskog ureda, koje je izvan šireg dostavnog područja. 7.Poštanski op er a tor je obvezan na užem dostavnom području obavljati dostavu poštanskih pošiljaka najmanje svaki radni dan. 8.Poštanski op er a tor je obavezan na širem dostavnom području obavljati dostavu poštanskih pošiljaka najmanje svaki drugi radni dan. 9.Poštanski op er a tor na najširem dostavnom području dostavu poštanskih pošiljaka obavlja po potrebi, a najmanje jednom tjedno. 10.Poštanski op er a tor može, u cilju racionalnijeg obavljanja dostave poštanskih pošiljaka, za dostavna područja više poštanskih ureda organizirati dostavu pošiljaka iz jednog poštanskog ureda ili drugog organizacijskog dijela javne poštanske mreže. 11.Poštanski op er a tor je obvezan prilikom dostave na širem i najširem dostavnom području obavljati prijam poštanskih pošiljaka određene mase i označene vrijednosti u skladu sa Općim uvjetima, osim brzojavnih uputnica. Poštanski kovčežići Članak 15. 1.Poštanski op er a tor je obvezan postaviti poštanske kovčežiće za prijam običnih pismovnih pošiljaka na cijelom području FBiH s tim da jedan poštanski kovčežić postavi za prosječno 1.000-1.500 stanovnika. Prosječni broj stanovnika na poštanski kovčežić odnosi se na cijelo područje FBiH. 4.Poštanski op er a tor je obvezan osigurati pražnjenje svakog poštanskog kovčežića najmanje svaki radni dan odnosno svaki dan kada obavlja dostavu na dostavnom području na kojem se nalazi poštanski kovčežić. 5.Na svakom poštanskom kovčežiću mora biti označeno vrijeme posljednjeg pražnjenja tjekom dana, odnosno dani i vrijeme pražnjenja ako je poštanski kovčežić postavljen na širem dostavnom području. Kriteriji za određivanje radnog vremena poštanskih ureda Članak 16. 1.Radno vrijeme poštanskih ureda određuje poštanski op er a tor svojom Odlukom a na osnovu sljedećih kriterija: –zahtjevi korisnika poštanskih usluga; –kriteriji kvalitete obavljanja univerzalnih poštanskih usluga; –racionalno korištenje sredstava rada; –specifičnih uvjeta na području poštanskog ureda. 1.1.Potrebe korisnika za poštanskim uslugama utvrđuju se na osnovu podataka o prosječnom broju obavljenih poštanskih usluga u poštanskom uredu tjekom određenog vremenskog perioda (sat, dan, tjedan, mjesec i sl.) i anketiranjem korisnika. 1.2.Kriteriji kvalitete pružanja univerzalnih poštanskih usluga propisani su ovim Planom. 1.3.Racionalno korištenje sredstava rada utvrđuje se na osnovu rezultata poslovanja poštanskog ureda. 1.4.Specifični uvjeti podrazumijevaju povećanu potražnju korisnika poštanskih usluga u vrijeme turističke sezone, kulturnih, privrednih, sportskih i drugih događaja, odnosno smanjena potražnja u određenom vremenskom razdoblju, neradne dane (subota, nedjelja i drugi neradni dani) i dane pred praznika. 2.U slučajevima elementarne nepogode, poremećaja prometa, obilježavanja prigodnih događaja i slično poštanski op er a tor može, privremeno, promijeniti radno vrijeme. 3.Poštanski op er a tor određuje radno vrijeme mobilnog poštanskog ureda u skladu sa kriterijima ovog Plana, koje ne može biti manje od 2 sata dnevno, u svakom mjestu u kojem obavlja usluge. 4.Radno vrijeme pomoćnog poštanskog ureda može biti kombinirano, u poštanskom uredu i na dostavnom rajonu, ovisno od potrebama korisnika. 5.Poštanski op er a tor je obvezan odrediti radno vrijeme za dostavu poštanskih pošiljaka u skladu sa kriterijima propisanim općim uvjetima za obavljanje poštanskih usluga i ovim Planom. 6.Poštanski op er a tor je obvezan radno vrijeme poštanskog ureda istaknuti na ulazu u poštanski ured, i objaviti u svom glasilu i na svojoj njeb stranici. Poštanski broj Članak 17. 1.Poštanski broj je znak sastavljen od znamenki koji se formira na način da njegove znamenke ili grupe znamenki određuju određeni teritorij poštanske mreže. 2.Poštanski broj mora imati svaki poštanski ured i svako središta prerade. Dva ili više ovih ureda i središta na području FBiH ne mogu imati isti poštanski broj. 3.Namjena poštanskog broja je: –omogućiti brže i jednostavnije dijeljenje i usmjeravanje poštanskih pošiljaka u preradi i uručenju; –omogućiti primjenu automatizacije na poslovima prerade i uručenja poštanskih pošiljaka; –zadovoljiti potrebe statistike i druge potrebe poštanskog prometa. Kvaliteta poštanskih usluga Članak 18. 1....Kvaliteta poštanskih usluga podrazumijeva slijedeće karakteristike poštanskog prometa i mreže: –rasprostranjenost i obuhvatnost poštanske mreže i kapaciteta; –pristupačnost mreže i raznovrsnost usluga; –efikasnost i racionalizacija u tehnološkom procesu; –sigurnost u obavljanju usluga i transferu poštanskih pošiljaka; –primjena zakonskih i internih propisa s aspekta kvalitete usluga. 2.Poštanski operatori su dužni sačiniti analizu kvaliteta poštanskog prometa za proteklu godinu i dostaviti je nadležnom organu sa prijedlogom mjera za narednu godinu. Članak 19. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06-27-31-187-3/06 10. travnja 2004. godine Mostar Ministar mr. Nedžad Branković, v. r. Na osnovu člana 57. stav 7. Zakona o poštanskom prometu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Fede- racije BiH", broj 76/04), Federalno ministarstvo prometa i komunikacija donosi PLAN POŠTANSKE MREŽE FEDERACIJE BiH Predmet Član 1. Ovim se Planom poštanske mreže utvrđuju načela, principi i wihova primjena u organizaciji, izgradwi, proširenju i održavanju poštanske mreže i funkcionisawa poštanskog prometa na području Federacije BiH u ciqu osigurawa pravilnog i nesmetanog funkcionisawa poštanskog prometa kao jedinstvenog tehničko-tehnološkog sistema radi zadovoljewa korisnika poštanskih usluga, a posebno poštanska mreža, organizacija poštanskih jedinica, organizacija centara prerade, kriteriji za otvaranje poštanskih jedinica, uslovi za zatvaranje i preseljenje poštanskih jedinica, kriteriji za organizaciju centara prerade, poštanska oprema, izgradwa poštanskih objekata, Broj 21 – Stranica 2142 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 4.5.2006. Četvrtak, 4.5.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 21 – Stranica 2143 organizacija prevoza poštanskih pošiljaka, kriteriji za određivanje područja za prijem i uručenje poštanskih pošiljaka, poštanski kovčežići, kriteriji za određivanje radnog vremena poštanskih jedinica, poštanski broj, kvalitet poštanskih usluga i druga pitawa koja su utvrđena ovim Planom. Definicije Član 2. Pojmovi koji se koriste u ovom Planu imaju sljedeće značenje: 1."Poštanski operator" je pravno lice koje je u iskqučivom ili većinskom vlasništvu države i koje u skladu sa Zakonom o poštanskom prometu Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Zakon) ima pravo i obavezu pružati univerzalne poštanske usluge na cijelom području Federacije BiH, te iskqučivo pravo pružati rezervisane poštanske usluge; 2."Poštanske usluge" su usluge prijema, prenosa i uručewa poštanskih pošiljaka, kao i druge usluge predviđene u nomenklaturi poštanskih usluga; 3."Univerzalne poštanske usluge" su poštanske usluge koje moraju biti osigurane na cijelom području Federacije BiH, a određene su Zakonom. 4."Prevoz poštanskih pošiljaka" je određena faza u prenosu poštanskih pošiljaka koja obuhvata proces od otpreme do prispijeća, i kojom se osigurava sinhro- nizovan prometno-tehnološki prenos poštanskih pošiljaka. 5."Uručenje poštanskih pošiljaka" je uručenje pošiqke primaocu ili drugom ovlaštenom licu na adresi primaoca ili u poštanskoj jedinici; 6."Dostava poštanskih pošiljaka" je uručenje pošiljaka na adresi primaoca; 7."Isporuka poštanskih pošiljaka" je uručenje poši- ljaka u poštanskoj jedinici; 8."Poštanski kovčežić" je sredstvo poštanske mreže u koji korisnik poštanskih usluga može ubacivati obične pismonosne pošiqke radi otpreme primaocima; 9."Radno vrijeme poštanske jedinice s korisnicma poštanskih usluga" je vrijeme u kojem poštanska jedinica pruža usluge prijema poštanskih pošiljaka. Poštanska mreža Član 3. 1.Pod poštanskom mrežom podrazumijevaju se poštanske jedinice, centri prerade, poštanska oprema i objekti. 2.Poštanska mreža mora biti organizovana na način da čini jedinstvenu tehničko-tehnološku cjelinu, s ciljem osigurawa funkcionisawa poštanskog prometa i obavljanja univerzalnih poštanskih usluga na cijelom području FBiH, na način propisan aktima Svjetskog poštanskog saveza, Zakona o poštama BiH, Zakona o poštanskom prometu FBiH i ovim Planom. 3.Jedinstvena tehničko-tehnološka cjelina poštanske mreže predstavlja cjelinu sa utvrđenim jedinstvenim tipovima i standardima poštanskih zgrada, poštanske opreme, kao i tehnološko-organizacionom strukturom poštanske mreže; 4.Poštanski op er a tor je obavezan organizovati, održavati i razvijati poštansku mrežu u skladu sa ovim Planom. Član 4. 1.Poštanski op er a tor je obavezan u skladu sa Zakonom o poštanskom prometu FBiH, obavijestiti korisnike poštanskih usluga o svim promjenama koje se tiču organizacije poštanske mreže (otvaranje, zatvaranje, preseljenje poštanskih jedinica, i sl.). 2.Poštanski operatori će usklađivanje zatečenog stawa poštanske mreže i funkcionisawa poštanskog prometa sa odredbama ovog Plana izvršiti postupno, jednoobrazno i ravnomjerno na cjelokupnom prostoru koje pokriva, u zavisnosti od sticawa tehničko-tehnoloških uslova i od ekonomskih mogućnosti poštanskog operatora. Organizacija poštanskih jedinica Član 5. 1.Pod poštanskom jedinicom podrazumijeva se poslovni prostor u kojem poštanski op er a tor pruža poštanske usluge. 2.Poštanska jedinica ima svoj poštanski broj i naziv. 3.Naziv i broj poštanske jedinice određuje poštanski ope- rator prema nasequ u kojem se jedinica nalazi. 4.Poštanska jedinica može imati sljedeće organizacione i funkcionalne oblike: –pošta, –šalterska pošta, –ugovorna pošta, –ugovorni šal ter, –sezonska pošta, –pomoćna pošta, –mobilna pošta, 4.1.Pošta obavlja poslove prijema, otpreme, prispijeća i uručewa poštanskih pošiljaka. 4.2.Šalterska pošta otvara se, u pravilu, u mjestima s više poštanskih jedinica, a obavlja poslove prijema, prispijeća i otpreme poštanskih pošiljaka, s tim da, prema potrebi, može obavljati i uručenje poštanskih pošiljaka u pošti. 4.3.Ugovorna pošta posluje na osnovu ugovora sklopljenog između poštanskog operatora i pravnog ili fizičkog lica koje, u ime i za račun poštanskog operatora, obavlja poštanske usluge. Uslovi, način i postupak za otvaranje i poslovanje ugovorne pošte uređuju se Uputstvom koje donosi poštanski op er a tor. 4.4.Ugovorni šal ter posluje na osnovu ugovora sklopljenog između poštanskog operatota i pravnog ili fizičkog lica koje, u ime i za račun poštanskog operatora obavlja poštanske usluge, prijema, prispijeća i otpreme pošiljaka. Uslovi, način i postupak za otvaranje i poslovanje ugovornog poštanskog ureda uređuju se Uputstvom koje donosi poštanski op er a tor. 4.5.Sezonska pošta se otvara u turističkim naseqima i na prostorima u kojima dolazi do sezonskog povećawa broja stanovnika. Posluje u određenom vremenskom razdobqu i obavlja, po pravilu, poštanske usluge šalterske pošte. 4.6.Pomoćna pošta pruža ograničen asortiman usluga i ima kraće radno vrijeme za rad u pošti, a može imati i kombinovani rad poštanskog zaposlenika u pošti i na dostavnom reonu. Otvara se u mjestima gdje je potrebno na ekonomičan način približiti usluge korisnicima. 4.7.Mobilna pošta je smještena u odgovarajuće prevozno sredstvo koje ispuwava određene tehničke i druge uslove, a usluge pruža korisnicima u određeno vrijeme i u određene dane, za dva ili više naseljenih mjesta. Posluje u sastavu određene pošte. 4.8.Izdvojeni šal ter se otvara na lokacijama gdje se stalno ili povremeno okuplja veći broj korisnika poštanskih usluga i pruža određene vrste poštanskih usluga a posluje u okviru pošte čiji žig koristi. Organizacija centara prerade Član 6. 1.Centar prerade obavlja poslove i zadatke prerade, otpreme, prevoza i prispijeća poštanskih pošiljaka. 2.Centar prerade može sadržavati organizacione nivoe: –glavni poštanski centar, –poštanski centar, –pretovarni punkt, –izmjenična pošta, –centar za zaštitu, –inostrani odjeljak, –aero odjeljak, –pošta carinjenja, –print ing centar. 2.1.Glavni poštanski centar obavlja poslove prerade poštanskih pošiljaka, kao i objediwavanje, posredovanje i preradu zakqučaka za poštanske cen tre i druge poštanske operatore. Organizuje prevoz poštanskih pošiljaka na linijama Reda prevoza poštanskih pošiljaka. 2.2.Poštanski centar obavlja poslove koncentracije i difuzije poštanskih pošiljaka za svoje područje, posreduje direktne zakqučke i vrši preradu poštanskih pošiljaka. Poštanski centar organizuje prevoz poštanskih pošiljaka na svom području. 2.3.Pretovarni punkt posluje u okviru Glavnog poštanskog centra ili poštanskog centra na određenom dijelu prometne mreže i obavlja poslove pretovara, posredovawa i prevoza direktnih zakqučaka za određene poštanske jedinice. 2.4.Izmjenična pošta obavlja poslove prispijeća i otpreme paketskih i pismonosnih zakqučaka, kao i preradu poštanskih pošiljaka u međunarodnom prometu. Može vršiti pripremu poštanskih pošiljaka prispjelih iz inostranstva za mehanizovanu preradu, nanošenjem kodnih i drugih oznaka na adresnu stranu pošiqke, kao i preradu i otpremu pošiljaka za inostranstvo po određenim zemljama. 2.5.Centar za zaštitu vrši sigurnosni pregled poštanskih pošiljaka za i iz međunarodnog poštanskog prometa i, po potrebi, unutrašnjeg prometa. 2.6.Inostrani odjeljak posluje u okviru Izmjenične pošte i obavlja poslove u međunarodnom poštanskom prometu. 2.7.Aero odjeljak lociran na aerodromu kao organizacioni dio Izmjenične pošte vrši poslove objediwavawa, posredovawa i otpremawa zakqučaka koji se prevoze vazdušnim putem u međunarodnom prometu. 2.8.Pošta carinjenja posluje u okviru Izmjenične pošte i obavlja poslove podnošewa poštanskih pošiljaka na carinski pregled u međunarodnom prometu nadležnoj carinarnici. Poštu carinjenja i njenu teritorijalnu nadležnost određuje Porezna uprava za indirektno oporezivanje. 2.9.Print ing centar obavlja elektronski prihvat i obradu podataka, produkciju svih vrsta dokumenata (računa, bankarskih izvoda, direktne pošte i sl.), te automatsko umetanje, kovertiranje i pakovanje. 3.Poštanski op er a tor može odrediti da pojedine poštanske jedinice obavljaju određene poslove centra prerade na određenom području, ukoliko je to prometno, tehnološki i ekonomski opravdano. Kriteriji za otvaranje poštanskih jedinica Član 7. 1.Poštanski op er a tor je obavezan otvarati poštanske jedinice na način da pokrivenost područja s poštanskim jedinicama zadovoljava kriterije kvaliteta poštanskih usluga koja su propisana važećim propisima. 2.Poštanske jedinice organizuju se, po pravilu, na osnovu sljedećih kriterija: –jedna poštanska jedinica otvara se u prosjeku na površini od 40 do 80 km 2; –jedna poštanska jedinica otvara se u prosjeku za 5.000 do 7.000 stanovnika; –ostvareni pripadajući prihod treba da pokrije ukupne rashode; –potrebe korisnika poštanskih usluga na određenom prostoru, raspolaganje komunikacijama radi ukquči- vawa ovih jedinica u jedinstvenu tehnološku cjelinu poštanskog prometa, te odgovarajući poslovni prostor i sredstva za rad. 3.Poštanski op er a tor je obavezan otvoriti najmanje jednu poštansku jedinicu na području svakog grada i opštine, te drugim većim naseqima za koje se na osnovu nevedenih kriterija utvrdi potreba otvarawa poštanske jedinice. Izuzetno, javni op er a tor nije obavezan otvoriti poštansku jedinicu na području opštine ako postojeća mreža poštanskih jedinica može zadovoqiti mjerila kvaliteta propisana važećim propisima. 4.Poštanski op er a tor može, na zahtjev zainteresiranog pravnog lica, organa državne uprave ili lokalne i kantonalne uprave, otvoriti poštansku jedinicu pod uslovom: –da podnosilac zahtjeva snosi troškove izgradnje i opremawa poštanske jedinice ili osigura potrebni poslovni prostor i opremu za poštansku jedinicu; –da se na osnovu elaborata o otvaranju poštanske jedinice utvrdi da poštanska jedinica neće poslovati s gubitkom. Elaborat o otvaranju poštanske jedinice izrađuje poštanski op er a tor i wime se daje ocjena po gore navedenim kriterijima, a troškove njegove izrade snosi podnosilac zahtjeva. 5.Izuzetno, poštanski op er a tor može otvoriti poštansku jedinicu i u slučaju kada se elaboratom utvrdi da će poštanska jedinica poslovati s gubitkom, uz uslov da podnosilac zahtjeva podmiruje gubitak, o čemu poštanski op er a tor sklapa ugovor s podnosiocem zahtjeva. Uslovi za zatvaranje i preseljenje poštanskih jedinica Član 8. 1.Poštanski op er a tor može poštansku jedinicu zatvoriti ili preseliti pod uslovom da se za korisnike poštanskih usluga osigura nivo kvaliteta obavljanja poštanskih usluga propisan ovim Planom. 2.Prije odluke o zatvaranju ili preseljenju poštanske jedinice poštanski op er a tor je obavezan izraditi elaborat o načinu obavljanja poštanskih usluga nakon zatvarawa ili preseljewa poštanske jedinice. 3.Poštanski op er a tor može privremeno zatvoriti ili privremeno preseliti poštansku jedinicu (zbog preuređewa i sl.) pod uslovom da za korisnike poštanskih usluga osigura nivo kvaliteta obavljanja poštanskih usluga propisan ovim Planom. Kriteriji za organizaciju centara prerade Član 9. 1.Kriteriji za organizaciju glavnog poštanskog centra su: –obaveza konstantnog ostvarivawa odgovarajućeg obima poštanskog prometa između 30.000 - 100.000 komada poštanskih pošiljaka, dnevno; –gravitaciona zona (transportna, geografska i administrativno - privredna) koja obuhvata površinu u prečniku od najmanje 200 km 2 ili 500.000 stanovnika; –veličina i značaj prometnog čvorišta u kome je lociran glavni poštanski centar, koji obavlja posredovanje zakqučaka i povoqna prometno- transportna mreža; –odgovarajući prostor, vrsta, kapacitet i kvalitet eksternog i internog transporta, savremena mehanizacija za pretovar i preradu poštanskih pošiljaka i zakqučaka. 2.Kriteriji za organizaciju poštanskog centra su: –poštanska mreža koja pripada određenom poštanskom centru treba da obuhvata najmanje 45 poštanskih jedinica ili 4.500 km 2; –područje poštanskog centra treba da ostvaruje odgovarajući obim poštanskog prometa između 10.000 - 30.000 komada poštanskih pošiljaka, dnevno; –sjedište poštanskog centra treba da je povezano odgovarajućim kvalitetnim prometnicama sa ostalim dijelovima poštanske mreže; –odgovarajući prostor, vrsta, kapacitet i kvalitet eksternog i internog transporta, savremena mehanizacija za pretovar i preradu poštanskih pošiljaka. 3.Kriteriji za organizaciju Izmjenične pošte su: –obim poštanskog prometa sa inostranstvom između 50 - 300 tona poštanskih pošiljaka u toku jedne godine; –blizina aerodroma sa mogućnošću usklađivawa zračnog prevoza pošiljaka sa površinskim prevozom; –pogodnosti određenog prometnog čvorišta za lociranje izmjenične pošte, s obzirom na njene funkcije. Član 10. Na osnovu ispunjenih svih kriterija iz člana 9 poštanski op er a tor svojom posebnom odlukom određuje organizacioni nivo centara prerade. Poštanska oprema Član 11. 1.Pod poštanskom opremom podrazumijeva se tipizirana oprema, elektronski i mehanički uređaji, poštanski automati, poštanski kovčežići, transportna sredstva i druga sredstva pomoću kojih se obavljaju poštanske usluge. Broj 21 – Stranica 2144 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 4.5.2006. Četvrtak, 4.5.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 21 – Stranica 2145 2.Poštanski op er a tor nabavlja i ugrađuje poštansku opremu koja osigurava uredno funkcionisanje poštanskog prometa. Izgradwa poštanskih objekata Član 12. 1.Poštanski objekti moraju se graditi i održavati u skladu sa BiH i međunarodnim normama, te minimalnim građe- vinskim i tehničkim uslovima poštanskog operatora. 2.Svojim opštim aktom poštanski op er a tor propisuje minimalne građevinske i tehničke uslove za izgradnju poštanskih objekata. Organizacija prevoza poštanskih pošiljaka Član 13. 1.Organizacija prevoza poštanskih pošiljaka utvrđuje se Redom prevoza poštanskih pošiljaka koji donosi poštanski op er a tor. 2.Redove prevoza poštanskih pošiljaka poštanski operatori su obavezni međusobno uskladiti i donijeti najkasnije do 31. decembra tekuće godine, za narednu godinu. 3.Ovim aktom se utvrđuju linije prevoza međunarodnih i unutrašwih zakqučaka, vrijeme polaska i dolaska prevoznih sredstava, broj i kapaciteti motornih vozila, kao i drugi elementi od uticaja na organizaciju prevoza, u zavisnosti od nivoa prevoza poštanskih pošiljaka. Kriteriji za određivanje područja za prijem i uručenje poštanskih pošiljaka Član 14. 1.Poštanski op er a tor je obavezan odrediti područja na kojima obavlja dostavu poštanskih pošiljaka prema kriterijima propisanim ovim Planom, s tim da dostavom moraju biti obuhvaćena sva naseljena mjesta u FBiH. 2.Dostavno područje je područje na kojemu se obavlja dostava poštanskih pošiljaka. 3.Poštanski op er a tor može vršiti podjelu dostavnog područja poštanske jedinice na uže, šire i najšire dostavno područje. 4.Uže dostavno područje obuhvata, u pravilu, naselje u kojemu poštanska jedinica ima sjedište. Izuzetno, uže dostavno područje može obuhvatiti dva ili više naselja koja čine urbanistički cjelovito i neprekinuto područje. 5.Šire dostavno područje obuhvata područje poštanske jedinice koje se nalazi izvan užeg dostavnog područja. 6.Najšire dostavno područje obuhvata rijetko naseljeno područje poštanske jedinice, koje je izvan šireg dostavnog područja. 7.Poštanski op er a tor je obavezan na užem dostavnom području obavljati dostavu poštanskih pošiljaka najmanje svaki radni dan. 8.Poštanski op er a tor je obavezan na širem dostavnom području obavljati dostavu poštanskih pošiljaka najmanje svaki drugi radni dan. 9.Poštanski op er a tor na najširem dostavnom području dostavu poštanskih pošiljaka obavlja po potrebi, a najmanje jednom sedmično. 10.Poštanski op er a tor može, u ciqu racionalnijeg obavljanja dostave poštanskih pošiljaka, za dostavna područja više poštanskih jedinica organizovati dostavu pošiljaka iz jedne poštanske jedinice ili drugog organizacionog dijela javne poštanske mreže. 11.Poštanski op er a tor je obavezan prilikom dostave na širem i najširem dostavnom području obavljati prijem poštanskih pošiljaka određene mase i označene vrijednosti u skladu sa Opštim uslovima, osim telegrafskih uputnica. Poštanski kovčežići Član 15. 1.Poštanski op er a tor je obavezan postaviti poštanske kovčežiće za prijem običnih pismonosnih pošiljaka na cijelom području FBiH s tim da jedan poštanski kovčežić postavi za prosječno 1.000-1.500 stanovnika. Prosječni broj stanovnika na poštanski kovčežić odnosi se na cijelo područje FBiH. 4.Poštanski op er a tor je obavezan osigurati pražnjenje svakog poštanskog kovčežića najmanje svaki radni dan odnosno svaki dan kada obavlja dostavu na dostavnom području na kojem se nalazi poštanski kovčežić. 5.Na svakom poštanskom kovčežiću mora biti označeno vrijeme posljednjeg pražnjenja u toku dana, odnosno dani i vrijeme pražnjenja ako je poštanski kovčežić postavljen na širem dostavnom području. Kriteriji za određivanje radnog vremena poštanskih jedinica Član 16. 1.Radno vrijeme poštanskih jedinica određuje poštanski op - er a tor svojom Odlukom a na osnovu sljedećih kriterija: –zahtjevi korisnika poštanskih usluga; –kriteriji kvaliteta obavljanja univerzalnih poštanskih usluga; –racionalno korištenje sredstava rada; –specifičnih uslova na području poštanske jedinice. 1.1.Potrebe korisnika za poštanskim uslugama utvrđuju se na osnovu podataka o prosječnom broju obavljenih poštanskih usluga u poštanskoj jedinici tokom određenog vremenskog perioda (sat, dan, sedmica, mjesec i sl.) i anketiranjem korisnika. 1.2.Kriteriji kvaliteta pružawa univerzalnih poštanskih usluga propisani su ovim Planom. 1.3.Racionalno korištenje sredstava rada utvrđuje se na osnovu rezultata poslovawa poštanske jedinice. 1.4.Specifični uslovi podrazumijevaju povećanu potražnju korisnika poštanskih usluga u vrijeme turističke sezone, kulturnih, privrednih, sportskih i drugih događaja, odnosno smanjena potražwa u određenom vremenskom razdobqu, neradne dane (subota, nedjelja i drugi neradni dani) i dane pred praznika. 2.U slučajevima elementarne nepogode, poremećaja prometa, obilježavawa prigodnih događaja i slično poštanski op - er a tor može, privremeno, promijeniti radno vrijeme. 3.Poštanski op er a tor određuje radno vrijeme mobilne pošte u skladu sa kriterijima ovog Plana, koje ne može biti manje od 2 sata dnevno, u svakom mjestu u kojem obavlja usluge. 4.Radno vrijeme pomoćne pošte može biti kombinovano, u pošti i na dostavnom reonu, zavisno od potreba korisnika. 5.Poštanski op er a tor je obavezan odrediti radno vrijeme za dostavu poštanskih pošiljaka u skladu sa kriterijima propisanim opštim uslovima za obavljanje poštanskih usluga i ovim Planom. 6.Poštanski op er a tor je obavezan radno vrijeme poštanske jedinice istaknuti na ulazu u poštansku jedinicu, i objaviti u svom glasilu i na svojoj njeb stranici. Poštanski broj Član 17. 1.Poštanski broj je znak sastavljen od brojki koji se formira na način da njegove brojke ili grupe brojki određuju određenu teritoriju poštanske mreže. 2.Poštanski broj mora imati svaka poštanska jedinica i svaki centar prerade. Dvije ili više ovih jedinica i centara na području FBiH ne mogu imati isti poštanski broj. 3.Namjena poštanskog broja je: –da omogući brže i jednostavnije dijeljenje i usmjeravanje poštanskih pošiljaka u preradi i uručenju; –da omogući primjenu automatizacije na poslovima prerade i uručewa poštanskih pošiljaka; –da zadovoqi potrebe statistike i druge potrebe poštanskog prometa. Kvalitet poštanskih usluga Član 18. 1.Kvalitet poštanskih usluga podrazumijeva slijedeće karakteristike poštanskog prometa i mreže: –rasprostranjenost i obuhvatnost poštanske mreže i kapaciteta; –pristupačnost mreže i raznovrsnost usluga; –efikasnost i racionalizacija u tehnološkom procesu; –sigurnost u obavljanju usluga i transferu poštanskih pošiljaka; –primjena zakonskih i internih propisa s aspekta kvaliteta usluga. 2.Poštanski operatori su dužni sačiniti analizu kvaliteta poštanskog prometa za proteklu godinu i dostaviti je nadležnom organu sa prijedlogom mjera za narednu godinu. Član 19. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06-27-31-187-3/06 10. arpila 2006. godine Mostar Ministar Nexad Branković, s. r. Na osnovu člana 57. stav 7. Zakona o poštanskom prometu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 76/04), Federalno ministarstvo prometa i komuni - kacija donosi PLAN POŠTANSKE MREŽE FEDERACIJE BiH Predmet Član 1. Ovim se Planom poštanske mreže utvrđuju načela, principi i njihova primjena u organizaciji, izgradnji, proširenju i održavanju poštanske mreže i funkcionisanja poštanskog prometa na području Federacije BiH u cilju osiguranja pravilnog i nesmetanog funkcionisanja poštanskog prometa kao jedinstve- nog tehničko-tehnološkog sistema radi zadovoljenja korisnika poštanskih usluga, a posebno poštanska mreža, organizacija poštanskih jedinica, organizacija centara prerade, kriteriji za otvaranje poštanskih jedinica, uvjeti za zatvaranje i preseljenje poštanskih jedinica, kriteriji za organizaciju centara prerade, poštanska oprema, izgradnja poštanskih objekata, organizacija prijevoza poštanskih pošiljaka, kriteriji za određivanje područja za prijem i uručenje poštanskih pošiljaka, poštanski kovčežići, kriteriji za određivanje radnog vremena poštanskih jedinica, poštanski broj, kvalitet poštanskih usluga i druga pitanja koja su utvrđena ovim Planom. Definicije Član 2. Pojmovi koji se koriste u ovom Planu imaju sljedeće značenje: 1."Poštanski operator" je pravno lice koje je u isključivom ili većinskom vlasništvu države i koje u skladu sa Zakonom o poštanskom prometu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon) ima pravo i obavezu pružati univerzalne poštanske usluge na cijelom području Federacije BiH, te isključivo pravo pružati rezervisane poštanske usluge; 2."Poštanske usluge" su usluge prijema, prijenosa i uručenja poštanskih pošiljaka, kao i druge usluge predviđene u nomenklaturi poštanskih usluga; 3."Univerzalne poštanske usluge" su poštanske usluge koje moraju biti osigurane na cijelom području Federacije BiH, a određene su Zakonom; 4."Prijevoz poštanskih pošiljaka" je određena faza u prijenosu poštanskih pošiljaka koja obuhvata proces od otpreme do prispijeća, i kojom se osigurava sinhronizovan prometno-tehnološki prijenos poštanskih pošiljaka; 5."Uručenje poštanskih pošiljaka" je uručenje pošiljke primaocu ili drugoj ovlaštenoj osobi na adresi primaoca ili u poštanskoj jedinici; 6."Dostava poštanskih pošiljaka" je uručenje pošiljaka na adresi primaoca; 7."Isporuka poštanskih pošiljaka" je uručenje pošiljaka u poštanskoj jedinici; 8."Poštanski kovčežić" je sredstvo poštanske mreže u koji korisnik poštanskih usluga može ubacivati obične pismonosne pošiljke radi otpreme primaocima; 9."Radno vrijeme poštanske jedinice s korisnicma poštanskih usluga" je vrijeme u kojem poštanska jedinica pruža usluge prijema poštanskih pošiljaka. Poštanska mreža Član 3. 1.Pod poštanskom mrežom podrazumijevaju se poštanske jedinice, centri prerade, poštanska oprema i objekti. 2.Poštanska mreža mora biti organizovana na način da čini jedinstvenu tehničko-tehnološku cjelinu, s ciljem osiguranja funkcioniranja poštanskog prometa i obavljanja univerzalnih poštanskih usluga na cijelom području FBiH, na način propisan aktima Svjetskog poštanskog saveza, Zakona o poštama BiH, Zakona o poštanskom prometu FBiH i ovim planom. 3.Jedinstvena tehničko-tehnološka cjelina poštanske mreže predstavlja cjelinu sa utvrđenim jedinstvenim tipovima i standardima poštanskih zgrada, poštanske opreme, kao i tehnološko-organizacionom strukturom poštanske mreže. 4.Poštanski op er a tor je obavezan organizovati, održavati i razvijati poštansku mrežu u skladu sa ovim planom. Član 4. 1.Poštanski op er a tor je obavezan u skladu sa Zakonom o poštanskom prometu FBiH, obavijestiti korisnike poštanskih usluga o svim promjenama koje se tiču organizacije poštanske mreže (otvaranje, zatvaranje, preseljenje poštanskih jedinica, i sl.). 2.Poštanski operatori će usklađivanje zatečenog stanja poštanske mreže i funkcionisanja poštanskog prometa sa odredbama ovog Plana izvršiti postupno, jednoobrazno i ravnomjerno na cjelokupnom prostoru koje pokriva, u zavisnosti od sticanja tehničko-tehnoloških uvjeta i od ekonomskih mogućnosti poštanskog operatora. Organizacija poštanskih jedinica Član 5. 1.Pod poštanskom jedinicom podrazumijeva se poslovni prostor u kojem poštanski op er a tor pruža poštanske usluge. 2.Poštanska jedinica ima svoj poštanski broj i naziv. 3.Naziv i broj poštanske jedinice određuje poštanski op er a tor prema naselju u kojem se jedinica nalazi. 4.Poštanska jedinica može imati sljedeće organizacione i funkcionalne oblike: –pošta, –šalterska pošta, –ugovorna pošta, –ugovorni šal ter, –sezonska pošta, –pomoćna pošta, –mobilna pošta. 4.1.Pošta obavlja poslove prijema, otpreme, prispijeća i uručenja poštanskih pošiljaka. 4.2.Šalterska pošta otvara se, u pravilu, u mjestima s više poštanskih jedinica, a obavlja poslove prijema, prispijeća i otpreme poštanskih pošiljaka, s tim da, prema potrebi, može obavljati i uručenje poštanskih pošiljaka u pošti. 4.3.Ugovorna pošta posluje na osnovu ugovora sklopljenog između poštanskog operatora i pravne ili fizičke osobe koja, u ime i za račun poštanskog operatora, obavlja poštanske usluge. Uvjeti, način i postupak za otvaranje i poslovanje ugovorne pošte uređuju se Uputstvom koje donosi poštanski op er a tor. 4.4.Ugovorni šal ter posluje na osnovu ugovora sklopljenog između poštanskog operatota i pravne ili fizičke osobe koja, u ime i za račun poštanskog operatora obavlja poštanske usluge, prijema, prispijeća i otpreme pošiljaka. Uvjeti, način i postupak za otvaranje i poslovanje ugovornog poštanskog ureda uređuju se Uputstvom koje donosi poštanski op er a tor. 4.5.Sezonska pošta se otvara u turističkim naseljima i na prostorima u kojima dolazi do sezonskog povećanja broja stanovnika. Posluje u određenom vremenskom razdoblju i obavlja, po pravilu, poštanske usluge šalterske pošte. Broj 21 – Stranica 2146 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 4.5.2006. Četvrtak, 4.5.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 21 – Stranica 2147 4.6.Pomoćna pošta pruža ograničen asortiman usluga i ima kraće radno vrijeme za rad u pošti, a može imati i kombinovani rad poštanskog zaposlenika u pošti i na dostavnom reonu. Otvara se u mjestima gdje je potrebno na ekonomičan način približiti usluge korisnicima. 4.7.Mobilna pošta je smještena u odgovarajuće prijevozno sredstvo koje ispunjava određene tehničke i druge uvjete, a usluge pruža korisnicima u određeno vrijeme i u određene dane, za dva ili više naseljenih mjesta. Posluje u sastavu određene pošte. 4.8.Izdvojeni šal ter se otvara na lokacijama gdje se stalno ili povremeno okuplja veći broj korisnika poštanskih usluga i pruža određene vrste poštanskih usluga a posluje u okviru pošte čiji žig koristi. Organizacija centara prerade Član 6. 1.Centar prerade obavlja poslove i zadatke prerade, otpreme, prijevoza i prispijeća poštanskih pošiljaka. 2.Centar prerade može sadržavati organizacione nivoe: –glavni poštanski centar, –poštanski centar, –pretovarni punkt, –izmjenična pošta, –centar za zaštitu, –inozemni odjeljak, –aero odjeljak, –pošta carinjenja, –print ing centar. 2.1.Glavni poštanski centar obavlja poslove prerade poštanskih pošiljaka, kao i objedinjavanje, posredovanje i preradu zaključaka za poštanske cen tre i druge poštanske operatore. Organizuje prijevoz poštanskih pošiljaka na linijama Reda prijevoza poštanskih pošiljaka. 2.2.Poštanski centar obavlja poslove koncentracije i difuzije poštanskih pošiljaka za svoje područje, posreduje direktne zaključke i vrši preradu poštanskih pošiljaka. Poštanski centar organizuje prijevoz poštanskih pošiljaka na svom području. 2.3.Pretovarni punkt posluje u okviru Glavnog poštanskog centra ili poštanskog centra na određenom dijelu prometne mreže i obavlja poslove pretovara, posredovanja i prijevoza direktnih zaključaka za određene poštanske jedinice. 2.4.Izmjenična pošta obavlja poslove prispijeća i otpreme paketskih i pismonosnih zaključaka, kao i preradu poštanskih pošiljaka u međunarodnom prometu. Može vršiti pripremu poštanskih pošiljaka prispjelih iz inozemstva za mehanizovanu preradu, nanošenjem kodnih i drugih oznaka na adresnu stranu pošiljke, kao i preradu i otpremu pošiljaka za inozemstvo po određenim zemljama. 2.5.Centar za zaštitu vrši sigurnosni pregled poštanskih pošiljaka za i iz međunarodnog poštanskog prometa i, po potrebi, unutrašnjeg prometa. 2.6.Inozemni odjeljak posluje u okviru Izmjenične pošte i obavlja poslove u međunarodnom poštanskom prometu. 2.7.Aero odjeljak lociran na aerodromu kao organizacioni dio Izmjenične pošte vrši poslove objedinjavanja, posredovanja i otpremanja zaključaka koji se prevoze zračnim putem u međunarodnom prometu. 2.8.Pošta carinjenja posluje u okviru Izmjenične pošte i obavlja poslove podnošenja poštanskih pošiljaka na carinski pregled u međunarodnom prometu nadležnoj carinarnici. Poštu carinjenja i njenu teritorijalnu nadležnost određuje Porezna uprava za indirektno oporezivanje. 2.9.Print ing centar obavlja elektronski prihvat i obradu podataka, produkciju svih vrsta dokumenata (računa, bankarskih izvoda, direktne pošte i sl.), te automatsko umetanje, kovertiranje i pakovanje. 3.Poštanski op er a tor može odrediti da pojedine poštanske jedinice obavljaju određene poslove centra prerade na određenom području, ukoliko je to prometno, tehnološki i ekonomski opravdano. Kriteriji za otvaranje poštanskih jedinica Član 7. 1.Poštanski op er a tor je obavezan otvarati poštanske jedinice na način da pokrivenost područja s poštanskim jedinicama zadovoljava kriterije kvaliteta poštanskih usluga koja su propisana važećim propisima. 2.Poštanske jedinice organizuju se, po pravilu, na osnovu sljedećih kriterija: –jedna poštanska jedinica otvara se u prosjeku na površini od 40 do 80 km 2 ; –jedna poštanska jedinica otvara se u prosjeku za 5.000 do 7.000 stanovnika; –ostvareni pripadajući prihod treba da pokrije ukupne rashode; –potrebe korisnika poštanskih usluga na određenom prostoru, raspolaganje komunikacijama radi uključivanja ovih jedinica u jedinstvenu tehnološku cjelinu poštanskog prometa, te odgovarajući poslovni prostor i sredstva za rad. 3.Poštanski op er a tor je obavezan otvoriti najmanje jednu poštansku jedinicu na području svakog grada i općine, te drugim većim naseljima za koje se na osnovu nevedenih kriterija utvrdi potreba otvaranja poštanske jedinice. Izuzetno, javni op er a tor nije obavezno otvoriti poštansku jedinicu na području općine ako postojeća mreža poštanskih jedinica može zadovoljiti mjerila kvaliteta propisana važećim propisima. 4.Poštanski op er a tor može, na zahtjev zainteresirane pravne osobe, organa državne uprave ili lokalne i kantonalne uprave, otvoriti poštansku jedinicu pod uvjetom: –da podnosilac zahtjeva snosi troškove izgradnje i opremanja poštanske jedinice ili osigura potrebni poslovni prostor i opremu za poštansku jedinicu; –da se na osnovu elaborata o otvaranju poštanske jedinice utvrdi da poštanska jedinica neće poslovati s gubitkom. Elaborat o otvaranju poštanske jedinice izrađuje poštanski op er a tor i njime se daje ocjena po gore navedenim kriterijima, a troškove njegove izrade snosi podnosilac zahtjeva. 5.Izuzetno, poštanski op er a tor može otvoriti poštansku jedinicu i u slučaju kada se elaboratom utvrdi da će poštanska jedinica poslovati s gubitkom, uz uvjet da podnosilac zahtjeva podmiruje gubitak, o čemu poštanski op er a tor sklapa ugovor s podnosiocem zahtjeva. Uvjeti za zatvaranje i preseljenje poštanskih jedinica Član 8. 1.Poštanski op er a tor može poštansku jedinicu zatvoriti ili preseliti pod uvjetom da se za korisnike poštanskih usluga osigura nivo kvaliteta obavljanja poštanskih usluga propisan ovim Planom. 2.Prije odluke o zatvaranju ili preseljenju poštanske jedinice poštanski op er a tor je obavezan izraditi elaborat o načinu obavljanja poštanskih usluga nakon zatvaranja ili preseljenja poštanske jedinice. 3.Poštanski op er a tor može privremeno zatvoriti ili privremeno preseliti poštansku jedinicu (zbog preuređenja i sl.) pod uvjetom da za korisnike poštanskih usluga osigura nivo kvaliteta obavljanja poštanskih usluga propisan ovim Planom. Kriteriji za organizaciju centara prerade Član 9. 1. Kriteriji za organizaciju glavnog poštanskog centra su: –obaveza konstantnog ostvarivanja odgovarajućeg obima poštanskog prometa –između 30.000 - 100.000 komada poštanskih pošiljaka, dnevno; –gravitaciona zona (transportna, geografska i admini - strativno - privredna) koja –obuhvata površinu u prečniku od najmanje 200 km 2 ili 500.000 stanovnika; –veličina i značaj prometnog čvorišta u kome je lociran glavni poštanski centar, koji –obavlja posredovanje zaključaka i povoljna prometno- transportna mreža; –odgovarajući prostor, vrsta, kapacitet i kvalitet eksternog i internog transporta, savremena mehanizacija za pretovar i i preradu poštanskih pošiljaka i zaključaka. 2.Kriteriji za organizaciju poštanskog centra su: –poštanska mreža koja pripada određenom poštanskom centru treba da obuhvata najmanje 45 poštanskih jedinica ili 4.500 km 2 ; –područje poštanskog centra treba da ostvaruje odgovarajući obim poštanskog prometa između 10.000 - 30.000 komada poštanskih pošiljaka, dnevno; –sjedište poštanskog centra treba da je povezano odgovarajućim kvalitetnim prometnicama sa ostalim dijelovima poštanske mreže; –odgovarajući prostor, vrsta, kapacitet i kvalitet eksternog i internog transporta, savremena mehanizacija za pretovar i preradu poštanskih pošiljaka. 3.Kriteriji za organizaciju Izmjenične pošte su: –obim poštanskog prometa sa inozemstvom između 50 - 300 tona poštanskih –pošiljaka u toku jedne godine; –blizina aerodroma sa mogućnošću usklađivanja zračnog prijevoza pošiljaka sa površinskim prijevozom; –pogodnosti određenog prometnog čvorišta za lociranje izmjenične pošte, s obzirom na njene funkcije. Član 10. Na osnovu ispunjenih svih kriterija iz člana 9. poštanski op - er a tor svojom posebnom odlukom određuje organizacioni nivo centara prerade. Poštanska oprema Član 11. 1.Pod poštanskom opremom podrazumijeva se tipizirana oprema, elektronski i mehanički uređaji, poštanski automati, poštanski kovčežići, transportna sredstva i druga sredstva pomoću kojih se obavljaju poštanske usluge. 2.Poštanski op er a tor nabavlja i ugrađuje poštansku opremu koja osigurava uredno funkcionisanje poštanskog prometa. Izgradnja poštanskih objekata Član 12. 1.Poštanski objekti moraju se graditi i održavati u skladu sa BiH i međunarodnim normama, te minimalnim građevinskim i tehničkim uvjetima poštanskog operatora. 2.Svojim općim aktom poštanski op er a tor propisuje minimalne građevinske i tehničke uvjete za izgradnju poštanskih objekata. Organizacija prijevoza poštanskih pošiljaka Član 13. 1.Organizacija prijevoza poštanskih pošiljaka utvrđuje se Redom prijevoza poštanskih pošiljaka koji donosi poštanski op er a tor. 2.Redove prijevoza poštanskih pošiljaka poštanski operatori su obavezni međusobno uskladiti i donijeti najkasnije do 31.decembra tekuće godine, za narednu godinu. 3.Ovim aktom se utvrđuju linije prijevoza međunarodnih i unutrašnjih zaključaka, vrijeme polaska i dolaska prijevoznih sredstava, broj i kapaciteti motornih vozila, kao i drugi elementi od uticaja na organizaciju prijevoza, u zavisnosti od nivoa prijevoza poštanskih pošiljaka. Kriteriji za određivanje područja za prijem i uručenje poštanskih pošiljaka Član 14. 1.Poštanski op er a tor je obavezan odrediti područja na kojima obavlja dostavu poštanskih pošiljaka prema kriterijima propisanim ovim Planom, s tim da dostavom moraju biti obuhvaćena sva naseljena mjesta u FBiH. 2.Dostavno područje je područje na kojemu se obavlja dostava poštanskih pošiljaka. 3.Poštanski op er a tor može vršiti podjelu dostavnog područja poštanske jedinice na uže, šire i najšire dostavno područje. 4.Uže dostavno područje obuhvata, u pravilu, naselje u kojemu poštanska jedinica ima sjedište. Izuzetno, uže dostavno područje može obuhvatiti dva ili više naselja koja čine urbanistički cjelovito i neprekinuto područje. 5.Šire dostavno područje obuhvata područje poštanske jedinice koje se nalazi izvan užeg dostavnog područja. 6.Najšire dostavno područje obuhvata rijetko naseljeno područje poštanske jedinice, koje je izvan šireg dostavnog područja. 7.Poštanski op er a tor je obavezan na užem dostavnom području obavljati dostavu poštanskih pošiljaka najmanje svaki radni dan. 8.Poštanski op er a tor je obavezan na širem dostavnom području obavljati dostavu poštanskih pošiljaka najmanje svaki drugi radni dan. 9.Poštanski op er a tor na najširem dostavnom području dostavu poštanskih pošiljaka obavlja po potrebi, a najmanje jednom sedmično. 10.Poštanski op er a tor može, u cilju racionalnijeg obavljanja dostave poštanskih pošiljaka, za dostavna područja više poštanskih jedinica organizirati dostavu pošiljaka iz jedne poštanske jedinice ili drugog organizacionog dijela javne poštanske mreže. 11.Poštanski op er a tor je obavezan prilikom dostave na širem i najširem dostavnom području obavljati prijem poštanskih pošiljaka određene mase i označene vrijednosti u skladu sa Općim uvjetima, osim telegrafskih uputnica. Poštanski kovčežići Član 15. 1.Poštanski op er a tor je obavezan postaviti poštanske kovčežiće za prijem običnih pismonosnih pošiljaka na cijelom području FBiH s tim da jedan poštanski kovčežić postavi za prosječno 1.000-1.500 stanovnika. Prosječni broj stanovnika na poštanski kovčežić odnosi se na cijelo područje FBiH. 4.Poštanski op er a tor je obavezan osigurati pražnjenje svakog poštanskog kovčežića najmanje svaki radni dan odnosno svaki dan kada obavlja dostavu na dostavnom području na kojem se nalazi poštanski kovčežić. 5.Na svakom poštanskom kovčežiću mora biti označeno vrijeme posljednjeg pražnjenja u toku dana, odnosno dani i vrijeme pražnjenja ako je poštanski kovčežić postavljen na širem dostavnom području. Kriteriji za određivanje radnog vremena poštanskih jedinica Član 16. 1.Radno vrijeme poštanskih jedinica određuje poštanski op er a - tor svojom Odlukom a na osnovu sljedećih kriterija: –zahtjevi korisnika poštanskih usluga; –kriteriji kvaliteta obavljanja univerzalnih poštanskih usluga; –racionalno korištenje sredstava rada; –specifičnih uvjeta na području poštanske jedinice. 1.1.Potrebe korisnika za poštanskim uslugama utvrđuju se na osnovu podataka o prosječnom broju obavljenih poštanskih usluga u poštanskoj jedinici tokom određenog vremenskog perioda (sat, dan, sedmica, mjesec i sl.) i anketiranjem korisnika. 1.2.Kriteriji kvaliteta pružanja univerzalnih poštanskih usluga propisani su ovim Planom. 1.3.Racionalno korištenje sredstava rada utvrđuje se na osnovu rezultata poslovanja poštanske jedinice. 1.4.Specifični uvjeti podrazumijevaju povećanu potražnju korisnika poštanskih usluga u vrijeme turističke sezone, kulturnih, privrednih, sportskih i drugih događaja, odnosno smanjena potražnja u određenom vremenskom razdoblju, neradne dane (subota, nedjelja i drugi neradni dani) i dane pred praznika. 2.U slučajevima elementarne nepogode, poremećaja prometa, obilježavanja prigodnih događaja i slično poštanski op er a tor može, privremeno, promijeniti radno vrijeme. 3.Poštanski op er a tor određuje radno vrijeme mobilne pošte u skladu sa kriterijima ovog Plana, koje ne može biti manje od 2 sata dnevno, u svakom mjestu u kojem obavlja usluge. 4.Radno vrijeme pomoćne pošte može biti komibnovano, u pošti i na dostavnom reonu, zavisno od potreba korisnika. 5.Poštanski op er a tor je obavezan odrediti radno vrijeme za dostavu poštanskih pošiljaka u skladu sa kriterijima propisanim Općim uvjetima za obavljanje poštanskih usluga i ovim Planom. 6.Poštanski op er a tor je obavezan radno vrijeme poštanske jedinice istaknuti na ulazu u poštansku jedinicu, i objaviti u svom glasilu i na svojoj njeb stranici. Broj 21 – Stranica 2148 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 4.5.2006. Četvrtak, 4.5.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 21 – Stranica 2149 Poštanski broj Član 17. 1.Poštanski broj je znak sastavljen od brojki koji se formira na način da njegove brojke ili grupe brojki određuju određenu teritoriju poštanske mreže. 2.Poštanski broj mora imati svaka poštanska jedinica i svaki centar prerade. Dvije ili više ovih jedinica i centara na području FBiH ne mogu imati isti poštanski broj. 3.Namjena poštanskog broja je: –da omogući brže i jednostavnije dijeljenje i usmjeravanje poštanskih pošiljaka u preradi i uručenju; –da omogući primjenu automatizacije na poslovima prerade i uručenja poštanskih pošiljaka; –da zadovolji potrebe statistike i druge potrebe poštanskog prometa. Kvalitet poštanskih usluga Član 18. 1.Kvalitet poštanskih usluga podrazumijeva slijedeće karakte- ristike poštanskog prometa i mreže: –rasprostranjenost i obuhvatnost poštanske mreže i kapaciteta; –pristupačnost mreže i raznovrsnost usluga; –efikasnost i racionalizacija u tehnološkom procesu; –sigurnost u obavljanju usluga i transferu poštanskih pošiljaka; –primjena zakonskih i internih propisa s aspekta kvaliteta usluga. 2.Poštanski operatori su dužni sačiniti analizu kvaliteta poštanskog prometa za proteklu godinu i dostaviti je nadležnom organu sa prijedlogom mjera za narednu godinu. Član 19. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 06-27-31-187-3/06 10. marta 2006.godine Mostar Ministar mr. Nedžad Branković, s. r. FEDERALNO MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA I OKOLIŠA