Aktio

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2004. godinu

Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02 i 19/03), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU
O USVAJANJU BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2004. GODINU

I

Usvaja se Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2004.godinu (u daljem tekstu: Bilans).

Bilans iz stava 1. ove tačke sastavni je dio ove odluke.

II

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

BILANS

ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BiH ZA 2004 GODINU Sa završnim izvještajem o realizaciji Bilansa za 2003. godinu

V broj 258/04
15. aprila 2004. godine
Sarajevo

Premijer
dr. Ahmet Hadžipašić, s. r.

UVOD

Energetski bilans u Federaciji BiH - planiranje energetskih potreba i monitoring realizacije, se još uvijek svodi na praćenje samo četiri ključna energenta:

  • -
    UGALJ,
  • -
    DERIVATI NAFTE,
  • -
    PRIRODNI GAS i
  • -
    ELEKTRIČNA ENERGIJA.

Radi se, dakle, o parcijalnoj energetskoj analitici koja još uvijek ne prati potpune energetske tokove (primarna energija, energetske transformacije i finalna energetska potrošnja) i kao takvi ovi podaci služe samo za planiranje i praćenje rada energetskih privrednih subjekata (rudnici uglja, elektroprivredna preduzeća, snabdjevači uvoznim energentima - naftnih derivata i prirodnog gasa).

Podaci dobijeni od tih privrednih subjekata predstavljaju i osnovu za izradu energetskog bilansa Federacije BiH kao i praćenje njegove realizacije.

Ostali konvencionalni izvori energije, kao i energija iz obnovljivih izvora, izuzimajući hidroenergiju, još uvijek nisu zastupljeni u energetskoj bilansi Federacije BiH jer objektivno i ne participiraju u značajnijoj mjeri u energetici Federacije BiH, ili, kao što je to slučaj sa ogrijevnim drvom, imamo nedovoljno pouzdane podatke pa i pored pretpostavke da se radi o relevantnom udjelu u ukupnoj proizvodnji primarne energije u BiH (pretpostavka 5 do 8%) ovaj segment ostaje još uvjek neobrađen energetskom bilansom.

Pri struktuiranju energetskih pokazatelja nastojali smo da, i pored niza specifičnosti, svaki od četiri posmatrana segmenta prilagodimo jedinstvenoj podatkovnoj matrici čiji glavni parametri jesu:

A - Proizvodnja

B - Razmjena

C - Potrošnja

a dinamički prikaz je dat u mjesečnom intervalu.

U zadnjoj koloni bilansne tabele date su bilansne razlike (Proizvodnja + Razmjena - Potrošnja) iz kojih se vidi da li ukupno snabdjevanje energentima (Proizvodnja + Razmjena) zadovoljava ukupnu Potrošnju.

A. Proizvodnja: U energetskom bilansu Federacije BiH proizvodnja se prvenstveno odnosi na domaće energetske resurse - ugalj i hidroenergiju. Ugalj se najvećim dijelom transformira u električnu energiju i u odnosu na vodne snage u ukupnoj proizvodnji električne energije u Federaciji BiH participira u približnom omjeru 2:1 (termoelektrane: hidroelektrane).

Ugalj (mrki i lignit) se proizvodi u deset rudnika na teritoriji Federacije BiH (Kakanj, Zenica, Breza, Bila, Gračanica, Kreka, Đurđevik, Banovići, Tušnica i Kamengrad) za potrebe proizvodnje električne energije i toplote, industrije i široke potrošnje.

Električna energija se proizvodi iz domaćeg uglja u dvije termoelektrane (Kakanj i Tuzla) a iz hidroresursa u osam hidroelektrana (Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar, Čapljina, Jajce 1 i 2) i nekoliko distributivnih elektrana. Također, u termoelektranama se prozvode toplotna energija i tehnološka para.

B. Razmjena (Uvoz-Izvoz): Saldo razlike uvezenih i izvezenih količina.

Uvoze se prirodni gas i derivati nafte, kao i nedostajuća količina električne energije potrebna da se zadovolje potrebe potrošača. U stavku uvoza električne energije uključene su i nabavke u okviru naturalne razmjene sa elektroenergetskim sistemima izvan Federacije BiH. Prirodni gas se uvozi iz Ruske Federacije a uvezene količine se očitavaju u Mjerno-regu- lacionoj stanici Karakaj (Zvornik). Potrošače Federacije BiH snabdijeva BH-GAS a ulazne količine i kontrola kvaliteta se očitavaju u Mjerno-regulacionoj stanici Starić (Kladanj). Derivate nafte, prema podacima kojima raspolaže ovo ministarstvo, uvozi 57 registrovanih uvoznika.

Izvoze se električna energija, u koju su uključene i isporuke potrošačima van Federacije BiH, i manje količine uglja.

C. Potrošnja: Ugalj je najvećim dijelom plasiran u termoelektrane, potom za potrebe drugih industrijskih postrojenja i u široku potrošnju. Električna energija je isporučena direktnim potrošačima (Željezare Zenica i Ilijaš, Polihem Tuzla, Željeznice BiH, Cementara Kakanj, KTK i Vitex Visoko, Aluminij Mostar i Elektro-Bosna Jajce) i distributivnim preduzećima u sastavu JP EP BiH i EP HZ-HB. Derivati nafte isporučeni su rudnicima, termoelektranama, ostalim industrij- skim objektima i distributerima, a prirodni gas potrošačima direktno priključenim na gasovod (BH Steel Zenica, Željezara Ilijaš, IGM Visoko, TC Kakanj i Grijanje Zenica) i distributerima (Sarajevogas Sarajevo i Visokogas Visoko).

U zadnjoj koloni su prikazane:

Razlike: Odnose se na razliku između snabdijevanja (proizvodnja plus/minus razmjena) i potrošnje. Za bilans se kaže da je zatvoren kada je za planiranu potrošnju obezbijeđeno snabdijevanje, domaćom proizvodnjom ili uvozom.

Napomena:

Za sve detaljnije podatke o realizaciji i planskim pozateljima vezano za energetski bilans Federacije BiH, u Odsjeku za energiju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije (FMERI) moguće je dobiti detaljne izvještaje dobijene od pojedinih energetskih subjekata kao i posebne obrade bilansnih pokazatelja načinjene od strane stručnog osoblja FMERI.

Ovaj izvještaj u PDF obliku će biti postavljen na web stranici Vlade FBiH (nakon usvajanja) a moguće ga je izravno dobiti zahtjevom na e-mail: fmeri-1Žbih.net.ba