Federalno ministarstvo zdravstva
Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih namirnica koje se mogu stavljati u promet
Temeljem članka 43. stavak 1. točka 4. Zakona o zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica i predmeta opće uporabe ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), a u svezi s člankom IX 5. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, federalni ministar zdravstva, u sporazumu s federalnim ministrom trgovine, donosi
PRAVILNIK
O ZDRAVSTVENOJ ISPRAVNOSTI DIJETETSKIH NAMIRNICA KOJE SE MOGU STAVLJATI U PROMET
Članak 1.
Dijetetske namirnice, koje se stavljaju u promet, moraju po zdravstvenoj ispravnosti odgovarati uvjetima propisanim ovim pravilnikom.
Članak 2.
Dijetetske namirnice, u smislu ovog pravilnika, su namirnice za posebne prehrambene potrebe, a koje se zbog svog posebnog sastava ili procesa proizvodnje razlikuju od namirnica uobičajenog sastava.
Dijetetske namirnice iz stavka 1. ovog članka namijenjene su:
- a)prehrani zdrave dojenčadi i male djece;
- b)osobama kod kojih je poremećen proces probave ili metabolizma;
- c)osobama koje se nalaze u posebnim fiziološkim stanjima i kod kojih je potrebno postići posebno djelovanje kontroliranim unosom određenih sastojaka namirnica.
Članak 3.
Dijetetske namirnice prema članku 1. ovoga pravilnika su:
- 1.Dječija hrana
- 2.Namirnice sa smanjenom količinom laktoze i namirnice bez laktoze
- 3.Namirnice sa smanjenom količinom ili vrlo smanjenom količinom nutrija, uključivo i dijetetsku sol sa smanjenom količinom natrija ili bez natrija
- 4.Namirnice sa smanjenom ili povećanom količinom bjelančevina i/ili izmijenjenim sastavom bjelančevina
- 5.Namirnice bez gluteina
- 6.Namirnice sa smanjenom ili povećanom količinom ugljikohidrata i/ili izmijenjenim sastavom ugljikohidrata
- 7.Namirnice obogaćene vitaminima, mineralnim tvarima i ostalim biološki vrijednim tvarima
- 8.Osvježavajuća bezalkoholna pića s povećanom količinom kofeina i drugim dodacima i aditivima
- 9.Namirnice sa smanjenom ili povećanom energetskom vrijednosti
- 10.Namirnice obogaćene dijetalnim vlaknima
- 11.Namirnice sa smanjenom i/ili izmijenjenom količinom masnoća posebno kolesterola
- 12.Namirnice za posebnu medicinsku namjenu
- 13.Namirnice namijenjene osobama oboljelim od šećerne bolesti
- 14.Zamjene za šećer (saharozu) i umjetna sladila
- 15.Nadomjesci i dodaci prehrani
- 16.Dodaci prehrani sportaša
- 17.Ostale dijetetske namirnice u smislu članka 2. ovoga pravilnika.
Članak 4.
U proizvodnji dijetetskih namirnica, koje nisu dječija hrana, mogu se koristiti aditivi kako je propisano pravilnikom o prehrambenim aditivima i pravilnikom o kakvoći za istovrsne ili srodne namirnice uobičajenog sastava.
Dijetetske namirnice, koje nisu dječija hrana glede mikrobioloških i kemijskih onečišćenja, moraju zadovoljavati propisane uvjete o zdravstvenoj ispravnosti istovrsnih namirnica i aditiva uobičajenog sastava.
Članak 5.
Sirovine, vitamini i mineralne tvari koje se koriste u proizvodnji dijetetskih namirnica moraju glede zdravstvene ispravnosti i sastava odgovarati uvjetima propisanim u odgovarajućim pravilnicima i standardima.
Članak 6.
Senzorska svojstva moraju biti svojstvena za sirovine od kojih je dijetetska namirnica proizvedena, ili svojstvena za istovrsnu ili sličnu namirnicu uobičajenog sastava.
Članak 7.
Dijetetske se namirnice mogu stavljati u promet u originalnom pakiranju proizvođača. Na svakom pakiranju mora biti otiskana oznaka "Dijetetski proizvod".
Ako nije ovim pravilnikom drugačije propisano na originalnom pakiranju svake dijetetske namirnice moraju biti sljedeći podaci:
- 1.Naziv i namjena proizvoda
- 2.Tvrtka odnosno ime i sjedište proizvođača
- 3.Datum do kojeg se proizvod može rabiti i kontrolni broj proizvođača
- 4.Neto količina (masa, volumen) proizvoda
- 5.Sastojci proizvoda po opadajućim vrijednostima uključujući vrstu i/ili skupinu rabljenih prehrambenih aditiva sa E brojem
- 6.Kemijski sastav proizvoda u 100 g (100 ml) ili u drugoj prikladnoj količini (bjelančevine, ugljikohidrati, šećerne masti, zasićene masne kiseline, kolesterol, dijetetska vlakna, natrij, vitamini i minerali). Vitamini i minerali moraju biti navedeni u zajedničkoj skupini, a njihova sadržina u količini namirnice koje se po preporuci koristi tijekom dana, mora se izraziti i kao postotak dnevno preporučene količine.
- 7.Vrsta, količina i podrijetlo sastojaka koji proizvodu daju dijetetska svojstva
- 8.Energetska vrijednost u 100 g proizvoda ili obroci u kcal i kJ, osim kod namirnica kod kojih je energetska vrijednost vrlo niska ili nije bitna za učinkovitost koja se želi stjecati uporabom ovih namirnica
- 9.Broj obroka i količina pojedinih obroka
- 10.Naputak o načinu uporabe i načinu čuvanja.
Obveze se deklariranja pojedinih sastojaka iz stavka točke 6. ovoga članka ne odnose na sastojke koji nisu nazočni u namirnici.
Dopušteno je odstupanje od označenih neto količina pojedinih originalnih pakiranja u granicama propisanim za istovrsnu namirnicu uobičajenog sastava.
Dopušteno je odstupanje sastava od količina navedenih u deklaraciji ovisno o prirodnom sastavu sirovina.
Proizvod mase ispod 100 g može imati skraćenu deliraciju, koja mora sadržavati podatke iz stavka 2. točke 1-8. ovoga članka, s time da cjelovita deklaracija iz stavka ovoga članka mora biti na zbirnom pakiranju.
Deklaracija mora biti uočljiva, jasna, čitka i napisana na jednom od službenih jezika Bosne i Hercegovine.
DJEČIJA HRANA
Članak 8.
Pod dječijom se hranom u smislu ovoga pravilnika podrazumijeva hrana za dojenčad (djeca do 12 mjeseci) i hrana za malu djecu (djeca 1-3 godine).
Članak 9.
Dječija hrana mora sadržavati prehrambene tvari u određenoj količini i u određenom odnosu prema fiziološkim potrebama dojenčadi i male djece.
Namirnice iz stavka 1. ovog članka moraju biti proizvedene na način da omogućavaju zadovoljavajući stupanj probavljivosti i fiziološkog iskorištavanja u organizmu.
Članak 10.
Ako za pojedine vrste dječije hrane ovim pravilnikom nije drukčije propisano, zabranjeno je:
- -dodavanje umjetnih bojila
- -konzerviranje kemijskim, ionizirajućim ili ultrazvučnim zračenjem
- -zaslađivanje umjetnim sladilima
- -dodavanje stabilizatora, antioksidansa, aromemulga- tora, biološki aktivnih supstancija i drugih kemijskih sredstava.
Članak 11.
Dječija hrana može se proizvoditi od:
- 1.mlijeka, mliječnih proizvoda i pojedinih mliječnih sastojaka
- 2.bjelančevina biljnog podrijetla
- 3.žitarica, proizvoda od žitarica, te soje
- 4.mesa, ribe i jaja, bjelančevina i proizvoda bogatih bjelančevinama
- 5.ulja, hidriranih ulja i masti biljnog i životinjskog podrijetla
- 6.voća, povrća i njihovih prerađevina
- 7.meda, šećera i drugih prirodnih sredstava za zaslađivanje, te proizvoda od kakao zrna
- 8.dviju ili više sirovina iz točaka 1-7. ovog stavka.
Dječija hrana može se proizvodti u tekućem, kašastom, osušenom i pečenom obliku.
Dječijoj hrani mogu se dodavati vitamini, mineralne tvari i aminokiseline, te određeni dodaci propisani u Listama dopuštenih prehrambenih dodataka za dječiju hranu, koje su tiskane uz ovaj pravilnik.
Članak 12.
Dječija hrana proizvedena iz kuhanih i osušenih ili na drugi prikladan način pripremljenih žitarica (kukuruza, pšenice, ječma, zobi, riže i dr.) i proizvoda od žitarica, ne smije sadržavati sredstva za ljuštenje i poliranje.
Količina mineralnih tvari neotopivih u solnoj kiselini ne smije biti veća od 0,1% proizvoda.
U pečenim proizvodima količina u vodi topivih ugljikohidrata nastalih razgradnjom škroba u procesu pečenja ili enzimatskom razgradnjom, ne smije biti manje od 12%.
Udio vode u proizvodima koji se koriste kao dječija hrana ne smije biti veći od:
- -5% u keksu i srodnim proizvodima
- -2,6% u mlijeku u prahu
- -3,7% u hrani s povrćem koja se brzo priprema i drugim dehidriranim proizvodima.
Članak 13.
Hrana za dojenčad koja se stavlja u promet radi zamjene majčina mlijeka ne smije sadržavati u gotovom obroku više od:
- -olova 0,020 mg/kg
- -kadmija 0,007 mg/kg
- -žive 0,005 mg/kg
- -arsena 0,015 mg/kg
Dječija hrana proizvedena iz povrća, mesa, žitarica i proizvoda iz žitarica smije sadržavati teške metale u količinama dopuštenim za slične namirnice uobičajenog sastava.
Članak 14.
Dječija hrana namijenjena prehrani dojenčadi i male djece glede mikrobiološke ispravnosti, kao originalni tvornički proizvodi moraju udovoljavati ovim uvjetima:
- a)dehidrirana dječija hrana koja se ne kuha prije uporabe mora udovoljavati sljedećim zahtjevima: Ukupni broj kolonija aerobnih bakterija (izoliranih pri 32o C) = 10/g Bacillus cereus 5 x 102 Sulfitreducirajuće klostridije = 50/g Staphylococcuus aureus = 1/g Echerichia coli = 1/g Salmonella vrste odsutne u 50 g Broj kolonija plijesni = 102/g
- b)Gotova dječija hrana u tekućem ili kašastom obliku u hermetički zatvorenim posudama poslije izakubacije u trajanju od 7 dana na temperaturi od 37 oC mora zadržati nepromijenjena fizikalna, kemijska i senzorska svojstva, a u 1 g uzorka nacijepljenog na gojilištu za aerobe i anaerobe ne smije biti porasta mikroorganizama.
Članak 15.
Dječija hrana namijenjena prehrani dojenčadi i male djece koja je pripremljena od mlijeka ili je mlijeko osnovni sastojak ili je izrađena od žitarica i proizvoda od žitarica s dodatkom voća, povrća ili mesa, može se stavljati u promet samo ako ostaci pesticida računato za obrok u kojem se daju djeci ne premašuje 1/10 količine dopuštene propisima o zdravstvenoj ispravnosti za istovrsne ili srodne namirnice uobičajenog sastava.
Članak 16.
Hrana, koja služi za prehranu dojenčadi mlađe od tri mjeseca, ne smije sadržavati nitrata više od 50 mg (izraženo kao nitritni ion), a udio nitrita ne smije biti veći od 0,1 mg (izraženo kao nitritni ion) računato na jedan kilogram gotovog obroka pripremljenog za uporabu.
Hrana, koja služi za prehranu dojenčadi iznad tri mjeseca, kao i za malu djecu do tri godine starosti, ne smije sadržavati tripične inhibitore (iz uljarica i leguminoza), udio nitrata ne smije biti veći od 100 mg (izraženo kao nitratni ion), a udio nitrita (izraženo kao nitritni ion), ne smije biti veći od 0,2 mg računato na kilogram gotovog obroka pripremljenog za uporabu.
Hrana, za djecu stariju od tri mjeseca, proizvedena od povrća, smije sadržavati najviše 250 mg nitrata (izraženo kao nitratni ion), odnosno 2 mg nitrita (izraženo kao nitritni ion), računato na kilogram gotovog obroka pripremljenog za uporabu.
Članak 17.
Hrana za dojenčad je hrana koja služi kao potpuna zamjena za majčino mlijeko ili zamjena za jedan ili više mliječnih obroka.
U hranu za dojenčad spadaju:
- -hrana za nedonoščad
- -hrana za dojenčad u dobi prvih četiri do šest mjeseci statosti (infant formula)
- -hrana za dojenčad od četiri mjeseca starosti nadalje (prijelazna hrana)
- -dječija hrana koja služi za prehranu dojenčadi kao zamjena za jedan ili više mliječnih obroka.
Hrana za dojenčad koja se uzima u tekućem obliku, ne smije sadržavati krupnije netopljive čestice (grudice i sl.) i mora biti proizvedena tako da se može lako pripremati i bez teškoća prolaziti kroz otvor sisaljki.
Članak 18.
Hrana za nedonoščad je kompletna hrana čiji sastav mora odgovarati posebnim prehrambenim zahtjevima za prehranu ove skupine djece.
Članak 19.
Hrana, za dojenčad u dobi prvih četiri do šest mjeseci starosti (infant formula), proizvodi se iz bjelančevina kravljeg mlijeka i/ili ostalih visokovrijednih bjelančevina životinjskog ili biljnog podrijetla, čiji kemijski indeks mora biti najmanje 80% bjelančevina majčina mlijeka.
Hrana, za dojenčad iznad četiri mjeseca starosti (prijelazna hrana), proizvodi se iz bjelančevina kravljeg mlijeka ili ostalih visokovrijednih bjelančevina životinjskog ili biljnog podrijetla, čiji kemijski indeks mora biti najmanje 80% bjelančevina kazeina.
Kao izvor bjelančevina biljnog podrijetla u hrani za dojenčad, mogu se koristiti izolirane bjelančevine soje.
Hrana za dojenčad na bazi izoliranih bjelančevina soje može sadržavati najmanje 0,29 mg (1.8 mikromola)/100 kJ ili 1.2 mg (75 mikromola)/100 kcal L-karnitina.
Sadržaj metionina mora biti najmanje kao u bjelančevina mlijeka.
Članak 20.
Hrana za dojenčad koja se stavlja u promet, kao zamjena za majčino mlijeko, mora sadržavati:
na 100 kJ na 100 kcal
|
na 100 kJ |
na 100 kcal |
|||
|
min. |
max. |
min. |
max. |
|
|
bjelančevine, g |
0,43 |
0,7 |
1,8 |
3,0 |
|
masti, g |
0,8 |
1,5 |
3,3 |
6,5 |
|
ugljikohidrati, g |
1,7 |
3,4 |
7,0 |
14,0 |
Sadržaj miristinske i laurinske kiseline u hrani za dojenčad iz stavka 1. ovog članka, ne smije biti veći od 15% ukupnog sadržaja masnoća, a sadržaj linolne kiseline u obliku glicerida- linoleata, mora iznositi 70-285 mg/100 kJ ili 300-1200 mg/100 kcal.
Članak 21.
U proizvodnji hrane za dojenčad dozvoljena je uporaba laktoze, maltoze, saharoze, dekstrin-maltoze, glukoznog sirupa ili suhog glukoznog sirupa, kao i bezglutensko predkuhanog ili želatiniranog škroba.
Članak 22.
Sadržina laktoze u hrani za dojenčad u dobi prvih četiri do šest mjeseci mora iznositi najmanje 0,85 g/100 kJ ili 3,5 g/100 kcal, dok u hrani za dojenčad iznad četiri do šest mjeseci starosti sadržina laktoze mora biti najmanje 0,45 g/100 kJ ili 1,8 g/100 kcal.
Vrijednosti se ne odnose na hranu za dojenčad u kojoj bjelančevine izolata soje čine više od 50% ukupne sadržine bjelančevina.
Sadržina saharoze u proizvodima iz stavka 1. ovog članka može biti najviše 30% od ukupne količine ugljikohidrata, a sadržina predkuhanog ili želatiniziranog škroba može iznositi najviše 2 g/100 ml obroka ili 30% od ukupne sadržine ugljiko- hidrata.
U proizvodnji hrane za dojenčad iznad četiri do šest mjeseci starosti mogu se koristiti fruktoza i med, i to najviše 20% od ukupnih ugljikohidrata, pojedinačno ili ukupno sa saharozom.
Članak 23.
Energetska vrijednost hrane za dojenčad, koja služi kao zamjena za majčino mlijeko, kao i prijelazna hrana, u pripremljenom gotovom obroku mora biti 250-315 kJ/100 ml ili 60-75 kcal/100 ml.
Sadržina bjelančevina mlijeka izračunava se iz sadržine dušika x 638 a sadržina bjelančevina izolata soje iz sadržine dušika x 625.
Članak 24.
Hrana, za prehranu dojenčadi u dobi prvih četiri do šest mjeseci starosti, koja se stavlja u promet radi zamjene majčina mlijeka, mora sadržavati ove količine vitamina i mineralnih tvari:
- a)vitamina
na 100 kJ na 100 kcal
|
min. |
max. |
min. |
max |
|
|
1. Vitamin A, mg RE |
14 |
43 |
60 |
180 |
|
(1) ili i. j. |
47 |
143 |
200 |
600 |
|
2. Vitamin D, mg (2) |
0,25 |
0,65 |
1 |
2,5 |
|
3. Tiamin, mg |
10 |
- |
40 |
- |
|
4. Riboavin, mg |
14 |
- |
60 |
- |
|
5. Nikotinamid, mg NE (3) |
60 |
- |
250 |
- |
|
6. Pantotensta kis., mg |
70 |
- |
300 |
- |
|
7. Vitamin B6, mg |
9 |
- |
35 |
- |
|
8. Biotin, mg |
0,4 |
- |
1,5 |
- |
|
9. Folna kis., mg |
1 |
- |
4 |
- |
|
10. Vitamin B, i, mg |
0,025 |
- |
0,1 |
- |
|
11. Vitamin C, mg |
1,9 |
- |
8 |
- |
|
12. Vitamin K, mg |
1 |
- |
4 |
- |
|
13. Vitamin E, mg |
0,1 |
- |
0,5 |
- |
alfa-Te (4) odnosno
0,5/g 0,5/g
polinezasićenih masnih kiselina
izraženo kao linolna kiselina
1. 1 RE = retionol ekvivalent = 1 mg retiriola ili 6 mg beta karotena = 3,33 i. j. vitamina A
- 2.u obliku kolekalciferola: 10 mg = 400 i. j. vitamina D
- 3.NE = niacin ekvivalent = mg nikotinske kiseline + mg triptofana/60
- 4.alfa-TE = d-alfa-tokoferol ekvivalent = 1 mg d-alfa- tokoferola
- b)mineralne tvari
- b)
na 100 kJ na 100 kcal
|
min. |
max. |
min. |
max |
|
|
Natrij, mg |
5 |
14 |
20 |
60 |
|
Kalij, mg |
15 |
35 |
60 |
145 |
|
Kloridi, mg |
12 |
29 |
50 |
125 |
|
Kalcij, mg |
12 |
- |
50 |
- |
|
Fosfor, mg |
6 |
22 |
25 |
90 |
|
Magnezij, mg |
1,2 |
3,6 |
5 |
15 |
|
ŽŽeljezo Granice se odnose na proizvode s dodanim željezom*>, mg |
0,12 |
0,36 |
0,5 |
1,5 |
|
Cink, mg |
0,12 |
0,36 |
0,5 |
1,5 |
|
Bakar, mg |
4,8 |
19 |
20 |
80 |
|
Jod, mg |
1,2 |
- |
5 |
- |
Hrani, za dojenčad koja se rabi do četiri mjeseca starosti, ne mora se dodavati željezo.
Maseni odnos kalcija i fosfora ne smije biti manji od 1,2:1 ni veći od 2,0:1.
Vitamini i mineralne tvari moraju se dodavati u oblicima navedenim u "Listi dozvoljenih oblika vitamina i mineralnih tvari za dječiju hranu" koja je tiskana uz ovaj pravilnik.
Hrana, za dojenčad iznad četiri do šest mjeseci starosti, mora sadržavati vitamine A, D, E i C u količinama navedenim u prethodnoj tablici.
Hrana, za dojenčad iznad četiri do šest mjeseci starosti, mora sadržavati željeza 0,025-0,50 mg/100 kJ (1-2 mg/100 kcal) i joda najmanje 1,2 mg/100 kJ (5 mg/100 kcal) te cinka najmanje 0,12 mg/100 kJ (0,5 mg/100 kcal) u proizvodima na bazi kravljeg mlijeka, odnosno 0,18 mg/100 kJ (0,75 mg/100 kcal) za proizvode na bazi izoliranih bjelančevina soje.
Članak 25.
Ako hrana za dojenčad ne sadržava neku od propisanih tvari ili je ne sadržava u određenoj količini, na deklaraciji na originalnom pakiranju na istaknutom mjestu mora stajati upozorenje da se dotični proizvod ne može rabiti kao jedini izvor hranjivih tvari, te da se prehrana dojenčadi mora dopuniti sastojcima koji nedostaju u proizvodu.
OSTALE DIJETETSKE NAMIRNICE
Članak 26.
Namirnice sa smanjenom količinom laktoze su namirnice koje u odnosu na istovrsne ili srodne namirnice uobičajenog sastava sadržavaju 50% manju količinu laktoze, odnosno najviše 2 g laktoze u 100 g suhe tvari proizvoda.
Namirnice bez laktoze su namirnice koje u odnosu na istovrsne ili srodne namirnice uobičajenog sastava sadržavaju najviše do 5 mg laktoze u 100 g suhe tvari proizvoda.
Pod namirnicama uobičajenog sastava smatraju se namirnice čiji je sastav propisan u pravilniku o kakvoći za odgovarajuću namirnicu.
Članak 27.
Namirnice sa smanjenom količinom natrija su namirnice koje su proizvedene bez dodatka natijevih soli, a sadržina natrija ne smije biti veća od 120 mg/100 g gotovog obroka.
Namirnice sa vrlo smanjenom količinom natrija su namirnice koje u odnosu na istovrsne ili srodne namirnice uobičajenog sastava ne sadržavaju natrija više od 40 mg/100 g gotovog obroka.
Namirnice bez natrija su namirnice koje sadržavaju manje od 5 mg/100 g gotovog obroka natrija.
Članak 28.
Osim podataka iz članka 7. ovog pravilnika, deklaracija namirnica sa smanjenom količinom natrija, vrlo smanjenom količinom natrija, kao i namirnica bez natrija, mora sadržavati i podatak o udjelu natrija u mg/100 g gotovog obroka.
Članak 29.
Pod nazivom "zamjena za kuhinjsku sol" smatra se namirnica dobivena od tvari navedenih u "Listi dopuštenih dodataka u zamjenama za kuhinjsku sol", koja je tiskana uz ovaj pravilnik.
Tvari navedene u Listi iz stavka 1. ovog članka mogu se rabiti pojedinačno ili u smjesi, a po čistoći moraju odgovarati uvjetima propisanim u čl. 4. i 5. ovog pravilnika.
Članak 30.
Količina natrija u "zamjenama za kuhinjsku sol" ne smije biti veća od 120 mh/100 g "zamjene za kuhinjsku sol".
Kao sredstvo protiv zgrudnjavanja u "zamjenama za kuhinjsku sol" može se dodavati silicijev dioksid ili kalcijev silikat u količini najviše od 1% pojedinačno ili u kombinaciji.
"Zamjeni za kuhinjsku sol" može se dodavati jod u obliku kalijeva jodida, u količini propisanoj za kuhinjsku sol.
Članak 31.
Deklaracija "zamjena za kuhinjsku sol" mora sadržavati podatak o sadržini kationa u mg kationa na 100 g proizvoda.
Deklaracija namirnica proizvedenih sa "zamjenom za kuhinjsku sol" mora sadržavati podatak o vrsti i količini tvari koja je rabljena kao zamjena za kuhinjsku sol, izražena u mg/100 g namirnice.
Članak 32.
Dijetetske namirnice sa smanjenom količinom bjelančevina su one namirnice koje u odnosu na istovrsne ili srodne namirnice uobičajenog sastava sadržavaju najmanje 50% manje bjelančevina, odnosno ako u 100 g suhe tvari proizvoda sadržavaju najviše 1 g bjelančevina.
Pod dijetetskim namirnicama s povećanom količinom bjelančevina smatraju se namirnice koje u odnosu na istovrsne ili srodne namirnice uobičajenog sastava sadržavaju najmanje 50% više bjelančevina odnosno ako u 100 g suhe tvari proizvoda sadržavaju najmanje 10 g bjelančevina.
Članak 33.
Dijetetske namirnice namijenjene prehrani osoba s crijevnim poremećajima koji su uzrokovani glutenom, moraju biti proizvedene od žitarica ili mješavina žitarica koje ne sadržavaju gluten ili je gluten iz njih odstranjen, kao i kod ostalih sirovina koje ne sadržavaju gluten.
Dijetetske namirnice bez glutena mogu se proizvoditi iz žitarica kao pšenica, raž, ječam, zob ili tritikale iz kojih je gluten odstranjen prikladnim fizikalnim postupkom, tako da obrađene žitarice ne smiju imati više od 0,05 g dušika računato na 100 g suhe tvari te žitarice, kao i drugih žitarica i sirovina koje prirodno ne sadržavaju gluten, kao npr. kukuruz, riža, heljda, proso, krumpir i dr.
Ako je namirnica bez glutena proizvedena od žitarica koje prirodno sadržavaju gluten, na etiketi proizvoda mora biti navedeno: "sadržava najviše 0,3% bjelančevina računato na suhu tvar".
Članak 34.
Namirnice sa smanjenom količinom ugljikohidrata su namirnice kod kojih je količina iskoristivih ugljikohidrata u gotovom proizvodu, u usporedbi s istovrsnom namirnicom uobičajenog sastava smanjen za najmanje 40%, a kod kruha, peciva, keksa i trajnih pekarskih proizvoda najmanje za 30%.
Namirnice s izmijenjenim ugljikohidratima su namirnice gdje je saharoza ili druge vrste šećera u usporedbi s istovrsnim ili srodnim namirnicama uobičajenog sastava potpuno zamijenjeni fruktozom ili kojom drugom zamjenom za šećere, sa ili bez dodatka umjetnih sredstava za zaslađivanje.
Namirnice bez šećera smatraju se namirnice iz kojih je u odnosu na istovrsne ili srodne namirnice šećer uklonjen ili je potpuno zamijenjen sa zamjenama za šećer (saharozu) ili s umjetnim sredstvima za zaslađivanje, i u kojih sadržina šećera ne smije biti veći od 1 g/100 g suhe tvari proizvoda.
Namirnicama iz stavka 1. ovog članka mogu se dodavati modificirani škrobovi, zamjene za šećer (saharozu) i umjetna sredstva za zaslađivanje, čija je uporaba dopuštena posebnim propisom.
U deklaraciji ove vrste dijetetskih namirnica mora se navesti sadržina iskoristivih ugljikohidrata, zamjena za šećer i umjetnih sredstava za zaslađivanje u mjernim jedinicama.
Članak 35.
Dijetetske namirnice obogaćene vitaminima i/ili mineralnim tvarima su namirnice koje, u odnosu na istovrsne ili srodne namirnice uobičajenog sastava, sadržavaju najmanje 15% preporučenih dnevnih količina vitamina i/ili mineralnih tvari u obrocima predviđenim za dnevnu potrošnju.
Namirnicama iz stavka 1. ovog članka mogu se dodavati vitamini i mineralne tvari u količinama do tri puta većih vrijednosti od preporučene dnevne količine (3 RDA), a vitamin A i D ne više od preporučene dnevne količine (vitamin A 750 ug RE, vitamin D 10 ug).
Preporučene dnevne količine (RDA), vitamina i mineralnih tvari tiskane su u privitku ovoga pravilnika.
Članak 36.
Ako sadržina vitamina i/ili mineralnih tvari u dijetetskim namirnicama iz članka 35. iznosi najmanje 15% preporučenih dnevnih količina, ili ako im je sadržina jednaka preporučenim dnevnim količinama (1 RDA), takve namirnice mogu na deklaraciji nositi oznaku: "nadopunjuje dnevne potrebe vitamina i mineralnih tvari" uz obvezu da se navede na koje vitamine i minerale iz članka 35. to se odnosi.
Ako je sadržina vitamina i mineralnih tvari u namirnicama veća od preporučenih dnevnih količina (1-3 RDA), proizvod u deklaraciji može nositi oznaku: "proizvod se može koristiti kod posebnih fizioloških stanja vezanih za nedostatak vitamina/ minerala".
Članak 37.
Pod osvježavajućim bezalkoholnim pićima s povećanom količinom kofeina i drugim dodacima i aditivima smatraju se namirnice kojima je dopušteno dodavati: do 320 mg kofeina, do 4.000 mg taurina, do 2.400 mg glukuronolaktona i do 200 mg inozitola, računato na 1 lit.
Namirnicama iz stavka 1. ovog članka mogu se dodavati vitamini u količinama do tri puta većim od preporučene dnevne količine (3 RDA), a vitamini A i D, ne više od preporučene dnevne količine (vitamin A 750 m RE, vitamin D 10 m), računato na originalno pakiranje.
U proizvodnji namirnica iz stavka 1. ovog članka mogu se rabiti sirovine i aditivi sukladno odredbama pravilnika o kakvoći za istovrsne ili srodne namirnice uobičajenog sastava.
U deklaraciji na proizvodu mora stajati i upozorenje: "Ne preporuča se osobama osjetljivim na kofein, oboljelim od šećerne bolesti, trudnicama i djeci, niti se preporuča miješati s alkoholom".
Članak 38.
Dijetetske namirnice smanjene energetske vrijednosti su namirnice kod kojih je energetska vrijednost, u odnosu na istovrsne ili srodne namirnice uobičajenog sastava, smanjena najmanje za 30%.
Namirnice iz stavka 1. ovog članka ne smiju sadržavati manji odnos vitamina i minerala od istovrsnih namirnica uobičajenog sastava.
Članak 39.
Dijetetske namirnice obogaćene dijetalnim vlaknima, su one namirnice koje sadržavaju, u odnosu na istovrsnu ili srodnu namirnicu uobičajenog sastava, više od 10% ukupnih vlakana, odnosno ako osiguravaju 3 g ukupnih vlakana po obroku.
Dijetetske namirnice visoko obogaćene vlaknima su namirnice, koje u odnosu na istovrsne ili srodne namirnice uobičajenog sastava, sadržavaju više od 20% ukupnih vlakana, odnosno ako osiguravaju 6 g ukupnih vlakana po obroku.
Kruh i pekarski proizvodi "obogaćeni vlaknima" moraju sadržavati vlakana koliko i brašna punog zrna žitarica iz kojeg su izrađeni.
Članak 40.
Dijetetskim namirnicama sa smanjenom sadržinom masnoća smatraju se namirnice koje sadržavaju najmanje 25% masnoće manje od istovrsnih ili srodnih namirnica uobičajenog sastava.
Dijetetske namirnice s ograničenim udjelom masnoća moraju sadržavati najmanje 50% masnoće manje od istovrsnih ili srodnih namirnica uobičajenog sastava.
Namirnice s izmijenjenim masnoćama su namirnice u kojima je udio standardnih masnoća zamijenjen fiziološki pogodnim masnoćama kao i namirnice kojima su dodane Omega - 3 masne kiseline (DHA i EPA).
Namirnice sa smanjenom količinom kolesterola i namirnice koje sadrže kolesterola manje od 20 mg/100 g proizvoda, dok se pod namirnicama bez kolesterola smatraju namirnice koje sadržavaju kolesterola manje od 5 mg/100 g proizvoda.
Kao zamjena za masnoće mogu se koristiti škrobovi, modificirani škrobovi, bjelančevine u nativnom ili izmijenjenom obliku, te ugljikohidrati u nativnom ili izmijenjenom obliku koji proizvodu bitno ne mijenjaju senzorska svojstva.
Članak 41.
Pod namirnicama za posebnu medicinsku namjenu, podrazumijevaju se namirnice posebnog sastava ili posebno pripremljene namirnice, koje su namijenjene bolesnicima, a mogu se rabiti samo pod nadzorom doktora medicine.
Namirnice iz stavka 1. ovog članka namijenjene su za potpunu ili djelomičnu prehranu bolesnika koji su djelomično ili potpuno ograničeni da uzimaju, probavljaju, apsorbiraju ili metaboliziraju redovnu hranu ili njezine sastojke, ili koji imaju posebne medicinske zahtjeve koji se ne mogu podmiriti modifikacijama namirnica uobičajenog sastava, hrane za posebnu dijetetsku namjenu ili njihovom kombinacijom.
Namirnice iz st. 1. i 2. ovog članka bolesnici uzimaju normalnim putem ili putem sonde (enteralno), pod nadzorom zdravstvenih djelatnika.
Proizvodi iz stavka 1. ovoga članka su:
- a)nutritivno kompletne namirnice koje sadržavaju bjelančevine, masti i ugljikohidrate kao i dodane vitamine, minerale, elektrolite i druge biološki vrijedne sastojke,
- b)nutritivno nekompletne namirnice koje sadržavaju samo jedan ili više sastojaka navedenih pod a),
- c)namirnice za metaboličke (genetske i dr.) poremećaje,
- d)oralne rehidracijske otopine,
- e)namirnice za ostale bolesti i stanja (gastrointestinalne bolesti, alergije i dr.).
Članak 42.
Proizvođač je ili uvoznik dužan, prije stavljanja u promet namirnica za posebnu medicinsku namjenu, dostaviti Federalnom ministarstvu zdravstva, tekst na ambalaži jediničnog proizvoda i tekst naputka odnosno prospektu, ukoliko se prilaže uz proizvod, a po potrebi i podatke o izvršenom prethodnom ispitivanju.
Proizvodi iz stavka 1. ovoga članka moraju na ambalaži nositi tekst: "Proizvodi se mogu rabiti samo pod nadzorom doktora medicine."
Članak 43.
Dijetetske namirnice namijenjene prehrani osoba oboljelih od šećerne bolesti moraju odgovarati sljedećim uvjetima:
- 1.sadržina masti ne smije biti veća od sadržine masti u istovrsnim ili srodnim namirnicama uobičajenog sastava;
- 2.u proizvodnji ovih namirnica ne smije se dodavati glukoza, glukozni sirup, invertni šećer i disaharidi s time da se ovaj uvjet ne odnosi na šećere prirodno prisutne u namirnicama i sirovinama;
- 3.laktoza se može koristiti samo kao nosač sredstava za zaslađivanje i to kao smjesa koja je najmanje 20 puta slađa u odnosu na šećer;
- 4.maltodekstrini se mogu koristiti u proizvodnji ove vrste namirnica samo kao nosač sredstava za zaslađivanje, a udio u proizvodu ne smije biti veći od 2% (m/m);
- 5.namirnice proizvedene od žitarica (kruh, pecivo, tjestenina, kolači, keks i dr.) moraju imati za 30% manje brzo apsorbirajućih mono i disaharida, osim fruktoze od istovrsnih namirnica uobičajenog sastava.
U proizvodnji namirnica iz stavka 1. ovoga članka mogu se koristiti zamjene za šećer (saharozu) i umjetna sredstva za zaslađivanje iz čl. 45. i 46. ovoga pravilnika.
Količina dodane fruktoze, manitola i sorbilola ne smije utjecati na povećanje energetske vrijednosti prema istovrsnim ili srodnim namirnicama uobičajenog sastava.
Čimbenici za izračunavanje energetske vrijednosti tiskani su u privitku ovoga pravilnika.
Članak 44.
Deklaracija dijetetskih namirnica namijenjenih prehrani osoba oboljelih od šećerne bolesti i deklaracija dijetetskih namirnica sa smanjenom količinom ugljikohidrata, osim podataka iz članka 7. ovog pravilnika, mora sadržavati i podatke o vrsti i količini rabljenih zamjena za šećer (saharozu), kao i napomenu da se takve namirnice preporučaju koristiti prema savjetu doktora medicine.
Članak 45.
Pod nazivom "zamjene za šećer (saharozu)" u smislu ovoga pravilnika mogu se stavljati u promet i rabiti u proizvodnji dijetetskih namirnica pojedinačno, ili u mješavini s dopuštenim umjetnim sredstvima za zaslađivanje, ovi proizvodi:
- 1.fruktoza
- 2.manitol
- 3.sorbitol
- 4.sorbitol sirup
- 5.ksilitol
- 6.izomatol
- 7.mmalitol
- 8.laktitol
- 9.polidekstroza
- 10.hidrogenirani škrobni sirup
U naputku za uporabu namirnica proizvedenih sa zamjenama za šećer, proizvođač je dužan navesti koja se količina te namirnice smije dnevno rabiti, da količina konzumiranog manitola ne bude veća od 12 g, a količina fruktoze i sorbitola 60 g pojedinačno ili zajedno u više obroka dnevno.
Članak 46.
Pod nazivom umjetna sredstva za zaslađivanje mogu se stavljati u promet i rabiti u proizvodnji dijetetskih namirnica, pojedinačno ili u mješavini ovi proizvodi:
- 1.saharin
- 2.kalij saharinat
- 3.natrij saharinat
- 4.kalcij saharinat
- 5.kalcij ciklamat
- 6.natrij ciklamat
- 7.kalij ciklamat
- 8.aspartam
- 9.kalij - acesulfam
Dnevna količina konzumiranog saharina (izraženog kao natrijeva sol) ne smije biti veća od 180 mg, ciklamata (izraženo kao ciklaminska kiselina) od 700 mg, aspartama od 2800 mg i kalijeva acesulfama veća od 1050 mg, računato na 70 kg tjelesne težine osoba koje koriste takve namirnice.
Iznimno iz stavka 2. ovog članka, dnevna količina saharina koju konzumiraju osobe oboljele od šećerne bolesti ne smije biti veća od 1000 mg.
U naputku za uporabu namirnica proizvedenih s umjetnim sredstvima za zaslađivanje, proizvođač mora navesti i količinu namirnica koja se smije konzumirati da se ispune uvjeti iz st. 2. i 3. ovoga članka.
Članak 47.
Nadomjesci hrani, koji se koriste u dijetama za mršavljene ili za kontrolu težine, su industrijski pripravci koji služe kao nadomjesci za jedan ili više obroka u dnevnoj, ili kao cjelodnevna prehrana. Nadomjesci koji se koriste u zamjenu za sve obroke dnevne prehrane ne smiju imati manje od 800 kcal (3350 kJ), ni više od 1200 kcal (5020 kJ) po cjelodnevnom obroku.
Pojedini obroci koji se koriste kao zamjena dnevne prehrane moraju sadržavati približno 1/3 ili 1/4 ukupne energije tog proizvoda. Nadomjeseci koji se uzimaju kao zamjena za jedan ili više obroka redovite dnevne prehrane, moraju sadržavati najmanje 200 kcal (835 kJ) i ne više od 400 kcal (1670 kJ) po obroku.
Udio proteina u ukupnoj energetskoj vrijednosti takvih proizvoda pripremljenih za uporabu mora biti najmanje 25% i najviše 50%. Ukupna količina proteina ne smije biti veća od 125 g dnevno. Za poboljšanje kvalitete proteina mogu se dodavati esencijalne amino kiseline samo u količinama koje su neophodne za određene dijete, i to samo u L-obliku osim DL-metionina.
Udio masnoća u energetskoj vrijednosti ne smije biti veći od 30%, a od toga najmanje 3% mora biti od linolne kiseline (u obliku glicerida). Količina vitamina i minerala u nadomjesecima za kompletnu dnevnu prehranu mora iznositi najmanje 100% preporučenog dnevnog unosa.
Članak 48.
Pod prehrambenim dodacima podrazumijevaju se pojedinačni oblici ili mješavine hranjivih tvari, koje služe kao dodatak prehrani u smislu njezinog obogaćivanja ili se uzimaju direktno u koncentriranom obliku (vitamini, mineralne tvari, bjelančevine, aminokiseline, masne kiseline). Sadržina pojedi- nog sastojka u proizvodu koji se prema preporuci proizvođača koristi tijekom dana, ne može biti viši od 3 puta od preporučene dnevne količine, osim vitamina A i D koji se mogu koristiti samo u količinama do 1 RDA.
Pod prehrambenim dodacima podrazumijevaju se i zaštitna sredstva biljnog podrijetla (bioflavonoidi, karotenoidi, izofla- voni, glukozinolati) mliječno kisele bakterije (laktobacili i/ili bifidobakterije), prirodni enzimi i koenzimi.
Pod prehrambenim dodacima podrazumijevaju se i pripravci proizvedeni iz sirovina biljnog podrijetla, mješavine pčelinjih proizvoda i pčelinji proizvodi s dodacima ljekovitog bilja, uz uvjet da ne utječu na zdravstvenu ispravnost gotovog proizvoda.
Kao sirovine prehrambenih dodataka iz st. 1, 2. i 3. ovog članka, mogu se koristiti čiste supstancije biljnog podrijetla pojedinačno ili u smjesi, biljni sekundarni proizvodi i biljni pripravci.
Sirovine iz stavka 4. ovog članka mogu se koristiti svježe ili osušene cijele biljke ili njihovi dijelovi (list, korijen, plod, cvijet) i to samo onih biljnih vrsta koje se nalaze na Listi dozvoljenih ljekovitih biljnih vrsta koja se nalazu u privitku ovoga pravilnika.
Članak 49.
Pod dodacima prehrani sportaša podrazumijevaju se, pored tvari za obogaćivanje (vitamini, minerali, masne kiseline, proteini, aminokiseline), i pripravci navedeni u Listi prehrambenih dodataka za sportaše.
Članak 50.
Podnositelj zahtjeva za uvoz i/ili stavljanje u promet dodataka prehrani i pripravaka koji nisu pobliže određeni ovim pravilnikom, dostavlja Povjerenstvu za dodatke prehrani i druge pripravke Federalnog ministarstva zdravstva (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), sljedeće:
- -proizvodnu dokumentaciju, koja uključuje: specifika- ciju sirovina,
- -proizvodni postupak i opis prostora za proizvodnju i skadištenje,
- -naputak o korištenju,
- -ograničenja za uporabu, ako postoje,
- -analitičko izvješće Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine o zdravstvenoj ispravnosti pripravaka, te mišljenje o ispravnosti deklaracije pripravka,
- -mišljenje i izvješća drugih znanstveno-istraživačkih ustanova, te druge podatke koje Povjerenstvo zatraži,
- -preslik uplatnice za pokrivanje troškova registracijskog postupka.
Ako se pripravak uvozi u Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), potrebno je dostaviti da je pripravak registriran i da se nalazi u prometu u zemlji proizvođača.
Povjerenstvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva i dokaz da je taj pripravak registriran i da se nalazi u prometu i u drugim državama.
Ako se pripravak proizvodi u Federaciji, potrebno je dostaviti suglasnost ovlaštenog tijela za poslove zdravstva o ispunjavanju minimalnih higijensko-tehničkih i sanitarnih uvjeta za proizvodnju pripravka, kao i suglasnost ovlaštenog tijela za poslove industrije o ispunjavanju minimalnih tehnološko- tehničkih uvjeta.
Članak 51.
Za utvrđivanje uvjeta za uvoz i/ili stavljanje u promet dodataka prehrani i pripravaka koji nisu pobliže određeni ovim pravilnikom, federalni ministar zdravstva rješenjem imenuje Povjerenstvo, temeljem čijeg mišljenja izdaje posebnu dozvolu.
Dozvola sadržava i mišljenje ovlaštenih i drugih stručnih institucija te rok važenja.
Rad povjerenstva iz stavka 1. ovog članka odvija se sukladno Poslovniku o radu.
Federalni ministar zdravstva propisuje visinu i način plaćanja troškova ostvarenih na ime usluga Povjerenstva.
Troškove iz stavka 4. ovog članka snosi podnositelj zahtjeva.
Povjerenstvo može razmatrati i zahtjeve s biljnim vrstama koje nisu na listi, ako one nisu jake učinkovitosti i ne izazivaju propratne pojave ili nepoželjne efekte.
Članak 52.
Dijetetske namirnice koje ovim pravilnikom nisu pobliže određene, mogu se staviti u promet, uz prethodno odobrenje federalnog ministra zdravstva.
U odobrenju iz stavka 1. ovoga članka, federalni ministar zdravstva određuje uvjete pod kojim će se obavljati stavljanje u promet tih namirnica.
Članak 53.
Namirnice proizvedene do dana stupanja na snagu ovoga pravilnika, mogu se stavljati u promet, ako su proizvedene sukladno propisima o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih namirnica koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovog pravilnika.
Članak 54.
Povjerenstvo može zatražiti od ovlaštenih i drugih stručnih institucija provjeru identifikacije ljekovitih biljnih vrsta, sastava i količine aktivnih sastojaka dodataka prehrani, kao i mišljenje o njihovoj neškodljivosti.
Članak 55.
Prehrambeni dodaci mogu se prodavati u ljekarnama, drogerijama ili prodavaonicama namirnica.
Povjerenstvo može za svaki dodatak hrani utvrditi mjesto njegove prodaje.
Članak 56.
Ako je za uvoz, proizvodnju i/ili stavljanje u promet prehrambenih dodataka i dodataka prehrani sportaša, potrebna posebna dozvola federalnog ministra zdravstva iz članka 51. ovog pravilnika, prehambeni dodaci i dodaci prehrani sportaša se ne mogu nalaziti u prometu na teritoriju Federacije, bez te dozvole.
Članak 57.
Uvoznik, odnosno proizvođač prehrambenog dodatka dužan je označiti na njegovom originalnom pakiranju klasu, broj, i datum izdavanja posebne dozvole federalnog ministra zdravstva iz članka 51. ovog pravilnika.
Članak 58.
Liste koje su priložene uz ovaj pravilnik čine njegov sastavni dio.
Članak 59.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje primjena propisa koji su uređivali oblast zdravstvene ispravnosti dijetnih namirnica, kao i metode određivanja udjela nitrata u dječijoj hrani, a koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije do stupanja na snagu ovog pravilnika.
Članak 59.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 01-37-163/04
19. siječnja 2004. godine
Sarajevo
Ministar
Tomo Lučić, v. r.