Federalno ministarstvo zdravstva
Pravilnik o notifikaciji i autorizaciji djelatnosti u
691 Na temelju članka 11. stavak 2. Zakona o zaštiti od ionizirajućih zračenja i radiacionoj sigurnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/99), federalni ministar zdravstva donosi PRAVILNIK O NOTIFIKACIJI I AUTORIZACIJI DJELATNOSTI U SVEZI SA IONIZIRAJUĆIM ZRAČENJEM I-OPĆEODREDBE Članak 1. Ovim se pravilnikom propisuje sustav notifikacije i autorizacije djelatnosti u svezi s ionizirajućim zračenjem, sukladno Međunarodnim baznim standardima sigurnosti. Odredbe se ovog pravilnika obvezno primjenjuju u djelatnostima kod proizvodnje, prometa, prijevoza, uporabe, odlaganja ili skladištenja radioaktivnih materijala, kao i kod proizvodnje, prometa, uporabe ili održavanja uređaja koji proizvode ionizirajuća zračenja, te nabave, prodaje, uvoza, izvoza, iznajmljivanja, nasljeđivanja, ustupanja, opremanja i kod svakog drugog načina stavljanja u promet ovih izvora, izuzev djelatnosti i izvora ionizirajućih zračenja koji su isključeni ili izuzeti suglasno odredbama ovog pravilnika. Odredbe se ovog pravilnika primjenjuju na profesionalnu ekspoziciju, medicinsku ekspoziciju i ekspoziciju pučanstva u svezi s djelatnošću s izvorima ionizirajućih zračenja ili izvorom ionizirajućih zračenja glede obavljanja djelatnosti, uključujući i normalnu i potencijalnu ekspoziciju. Članak 2. Izvori ionizirajućih zračenja na koje se primjenjuju odredbe ovog pravilnika su: –radioaktivni materijali i uređaji koji sadrže radioaktivne materijale ili proizvode zračenje, uključujući potro- šačke proizvode, zatvorene izvore, otvorene izvore, generatore zračenja, uključujući mobilnu radiografsku opremu; –instalacije i objekti koji sadrže radioaktivne materijale ili uređaji koji se koriste u industrijskoj, medicinskoj poljoprivrednoj istraživačkoj i edukatvinoj primjeni (djelatnost) i; –druge izvore specificirane od strane Federalnog ministarstva zdravstva -Federalne uprave za zaštitu od zračenja i radiacionu sigurnost (u daljnjem tekstu: Federalna uprava). Članak 3. Izrazi koji se rabe u ovom pravilniku imaju sljedeće zna- čenje: Djelatnost u svezi s izvorima ionizirajućih zračenja: bilo koja ljudska aktivnost koja uvodi dodatne izvore ekspozicije ili putove ekspozicije, proširenje ekspozicije na dodatne osobe ili modificira putove ekspozicije od postojećih izvora, tako što povećava ekspoziciju ili vjerovatnoću ekspozicije osoba ili broj eksponiranih osoba; Izvor ionizirajućih zračenjaje sve što može izazvati ekspoziciju zračenja, emitiranjem ionizirajućih zračenja ili ispuštanjem radioaktivnih tvari; Potrošački proizvodisu uređaji koji sadrže malu količinu radioaktivnih tvari a to su detektori dima, luminiscirajući brojčanici ili cijevi za stvaranje iona; Aplikacijazahtjev koji Federalnoj upravi podnosi pravna ili fizička osoba za obavljanje djelatnosti u svezi s izvorima ionizirajućih zračenja, odnosno kojom zahtjeva odobrenje za obavljanje te djelatnosti; Ekspozicijaproces izlaganja ionizirajućem zračenju. Članak 4. Odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se na djelatnosti i izvore ionizirajućih zračenja koji su izuzeti iz regulatorne kontrole, uključujući i zahtjev za notifikaciju i autorizaciju, sukladno Pravilniku o izuzeću djelatnosti i izvora ionizirajućih zračenja iz regulatorne kontrole ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/02). II - NOTIFIKACIJA Članak 5. Notifikacija je obavijest koju, obvezatno, Federalnoj upravi podnosi pravna ili fizička osoba koja obavlja djelatnost u svezi s ionizirajućim zračenjem i u kojoj izvješćuje o svojoj namjeri uvođenja ili izvođenja bilo koje djelatnosti u svezi s ionizirajućim zračenjem ili bilo kojim drugim postupanjem u svezi s ionizirajućim zračenjem. Pravna ili fizička osoba koja se bavi, odnosno namjerava da se bavi djelatnošću u svezi s ionizirajućim zračenjem, odnosno posjeduje izvor ionizirajućih zračenja, izuzev djelatnosti i izvora ionizirajućih zračenja navedenih u članku 4. ovog pravilnika, dužno je o toj namjeri izvijestiti Federalnu upravu. Notifikacija iz stavka 2. ovog članka podnosi se na obrascu broj 1. koji je sastavni dio ovog pravilnika. (Prilog 1.) Članak 6. Djelatnost u svezi s ionizirajućim zračenjem za koje je notifikacija jedini zahtjev je korištenje zatvorenih izvora za kontrolu mjerne instrumentacije. Za ostale izvore ionizirajućih zračenja, odnosno djelatnosti zahtjev za autorizaciju ujedno je i notifikacija. III - AUTORIZACIJA Članak 7. Autorizacija je dozvola koju izdaje Federalna uprava pravnoj ili fizičkoj osobi koja je podnijela zahtjev za obavljanje djelatnosti u svezi s ionizirajućim zračenjem. Pravna ili fizička osoba koja namjerava da obavlja djelatnost u svezi s izvorima ionizirajućih zračenjena Federalnoj upravi podnosi zahtjev - aplikaciju za dobijanje autorizacije. Izuzetno od stavka 2. ovog članka su djelatnosti iz članka 4. ovog pravilnika. Zahtjev za autorizaciju iz stavka 2. ovog članka podnosi se na obrascu broj 2. koji je sastavni dio ovog pravilnika. (Prilog 2.) Članak 8. Autorizacija može imati dva oblika: 1. Registracija, 2. Licenca. Federalna uprava utvrđuje da li autorizacija ima oblik registracije ili licence. Rješenje iz stavka 2. ovog članka Federalna uprava donosi na temelju podataka priloženih uz zahtjev - aplikaciju. 1. Registracija Članak 9. Registracija je oblik autorizacije koju Federalna uprava izdaje pravnoj ili fizičkoj osobi za djelatnosti u svezi s ionizirajućim zračenjem, koje su sukladno ovom pravilniku djelatnosti niskog i srednjeg rizika. Listu djelatnosti u svezi s ionizirajućim zračenjem koje se smatraju djelatnostima niskog i srednjeg rizika utvrđuje Federalna uprava sukladno Međunarodnim baznim sigurnosnim standardima. Lista djelatnosti iz stavka 2. ovog članka sastavni je dio ovog pravilnika. (Prilog 3.) Članak 10. Pravna ili fizička osoba uz zahtjev - aplikaciju za autorizaciju registriranjem, dužna je dostaviti slijedeće: 1. –dokaz o registraciji, –dokument o određivanju osobe odgovorne za zaštitu od ionizirajućih zračenja, 2. –listu uposlenika uključenih u obavljanje djelatnosti u svezi s izvorom ionizirajućih zračenja, dokumentaciju koja potvrđuje kvalifikaciju uposlenika i njihovu osposobljenost za obavljanje tražene djelatnosti, 3. –nalaz ovlaštene stručne institucije da izvori ionizirajućeg zračenja ispunjavaju propisane uvjete, 4. –certifikat i tehničku dokumentaciju o izvoru ionizirajućeg zračenja. 2. Licenca Članak 11. Licenca je oblik autorizacije koju izdaje Federalna uprava pravnoj ili fizičkoj osobi za djelatnosti u svezi s ionizirajućim zračenjem, koje su sukladne ovom pravilniku, djelatnosti višeg i visokog rizika. Listu djelatnosti u svezi s ionizirajućim zračenjem, koje se smatraju djelatnostima višeg i visokog rizika utvrđuje Federalna uprava sukladno Međunarodnim baznim sigurnosnim standardima. Lista djelatnosti iz stavka 2. ovog članka sastavni je dio ovog pravilnika. (Prilog 4.) Članak 12. Pravna ili fizička osoba koja namjerava obavljati djelatnosti iz čl. 9. i 10. ovog pravilnika dužna je podnijeti zahtjev - aplikaciju za autorizaciju registraciju ili licenciranje Federalnoj upravi. Federalna uprava cijeni na temelju priložene dokumentacije da li autorizacija ima oblik licence ili registracije. Članak 13. Pravna ili fizička osoba uz zahtjev - aplikaciju za autorizaciju licenciranjem, dužna je dostaviti i sljedeće: 1. – dokaz o registraciji; – dokument o određivanju osobe odgovorne za zaštitu od ionizirajućih zračenja; 2. –listu uposlenika uključenih u obavljanje djelatnosti sa izvorom ionizirajućih zračenja, dokumentaciju koja potvrđuje kvalifikaciju uposlenika i njihovu osposobljenost za obavljanje tražene djelatnosti, –dokaz o zdravstvenoj sposobnosti uposlenih; 3. –projektnu dokumentaciju prostora u kojem će biti smješteni izvori ionizirajućeg zračenja, u srazmjeri 1:100, uključujući proračun zaštite od zračenja u objektu urađen od strane stručne institucije; 4. –nalaz ovlaštene stručne institucije da prostor u kojem su smješteni ili se koriste izvori ionizirajućeg zračenja zadovoljavaju propisane uvjete; –nalaz ovlaštene stručne institucije da izvori ionizirajućeg zračenja ispunjavaju propisane uvjete; 5. –program zaštite od zračenja; –program osiguranja kakvoće; –dokaz o osiguranoj osobnoj dozimetrijskoj kontroli; –plan za izvanredne događaje. 6. –lista zaštitne opreme i instrumenata za mjerenje zračenja; 7. –plan ispuštanja radioaktivnih tvari u okoliš i plan monitoringa okoliša; 8. –certifikat i tehničku dokumentaciju o izvoru ionizirajućih zračenja; –plan za sigurnost radioaktivnih tvari; –plan za odlaganje radioaktivnog otpada (korištenih izvora ionizirajućih zračenja). Članak 14. Za djelatnosti u svezi s ionizirajućim zračenjem koje uključuju izgradnju ili adaptaciju objekta, potrebito je pribaviti prethodnu suglasnost Federalne uprave glede zaštite od ionizirajućeg zračenja. Prethodna suglasnost izdaje se na temelju mišljenja ovlaštene stručne institucije. Federalna uprava može zabraniti nabavu izvora zračenja dok se ne završi određena faza izgradnje i ne osigura sigurno čuvanje izvora ionizirajućih zračenja. Članak 15. Pravna ili fizička osoba koja namjerava da rabi izvore ionizirajućeg zračenja u medicinske svrhe uz zahtjev - aplikaciju dostavlja dokumentaciju navedenu u članku 13. ovog pravilnika, kao i dokaz o posjedovanju programa kontrole medicinske ekspozicije. Članak 16. Pravna ili fizička osoba koja namjerava da se bavi djelatnošću koja sadrži prodaju, instaliranje i servisiranje izvora ionizirajućih zračenja uz zahtjev - aplikaciju dostavlja dokumentaciju navedenu u članku 13. toč. 1.-3., točka 4. alineja 1., toč. 5. i 6., točka 8. alineja 2., kao i: –procedure instaliranja i testiranja, –garanciju osiguranja rezervnih dijelova. Članak 17. Pravna ili fizička osoba koja namjerava da obavlja djelatnost nabave i prodaje proizvoda sa izvorom ionizirajućeg zračenja u masovnoj uporabi uz zahtjev - aplikaciju dostavlja dokumen- taciju navedenu u članku 13. točka 1.,točka 2. alineja 1., točka 4. alineja 1. točka 8. alineja 1. i 2., kao i naputak o uporabi izvora. Članak 18. Pravna ili fizička osoba koja namjerava da se bavi djelatnošću koja sadrži prijevoz radioaktivnih tvari uz zahtjev - aplikaciju dostavlja dokumentaciju navedenu u članku 13. toč.1. i 2., točka 5. alineja 1., 3. i 4., točka 6., točka 8. alineja 2., kao i ADR dozvolu za vozilo i vozača. Članak 19. Strana pravna ili fizička osoba uz zahtjev - aplikaciju za obavljanje djelatnosti u svezi s ionizirajućim zračenjem dostavljaju: –zahtjev - aplikaciju na jednom od službenih jezika u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija); –licencu izdatu od nadležnog organa u državi aplikanta za djelatnost koja se namjerava obavljati u Federaciji. Članak 20. Strana pravna ili fizička osoba ne može vršiti prijevoz preko teritorija Federacije ukoliko za to nije dobila autorizaciju. Strana pravna ili fizička osoba uz zahtjev za vršenje prijevoza izvora ionizirajučeg zračenja preko teritorija Federacije dostavlja: –preslik međunarodne dozvole za prijevoz radioaktivnih tvari, –detaljan opis kretanja. Članak 21. Licenca i registracija za obavljanje djelatnosti s ionizira- jućim zračenjem sadržava sljedeće podatke: –broj licence, registracije, –nadnevak izdavanja, –temeljne podatke o aplikantu, –o vrsti licence, registarcije, –o uvjetima licence, registracije. Članak 22. Vlasnik registracije i licence je obvezan u roku od 30 dana obavijestiti Federalnu upravu, o svakoj promjeni uvjeta iz registracije i licence. IV - PRAVA I OBVEZE VLASNIKA LICENCE Članak 23. Pravna ili fizička osoba kojoj je Federalna uprava izdala licencu za obavljanje djelatnosti u svezi s ionizirajućim zračenjem (u daljnjem tekstu: vlasnik licence) istu mora obavljati na način specificiran u licenci. Vlasnik licence ne može ovlastiti drugu pravnu ili fizičku osobu za obavljanje licencirane djelatnosti. Članak 24. Vlasnik licence obvezan je da: –osigura točnu evidenciju podataka i dokumentaciju o djelatnosti s izvorima ionizirajućih zračenja; –sukladno članku 19. Zakona o zaštiti od ionizirajućih zračenja i radiacionoj sigurnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/99), odredi odgovornu osobu za zaštitu od zračenja; –minimizira ekspoziciju uposlenih ionizirajućem zrače- nju; –pripremi godišnje izvješće o svim poduzetim mjerama koje su provedene u cilju osiguranja zaštite od ionizirajućih zračenja i radiacione sigurnosti i isti dostavi Federalnoj upravi; –obavijesti Federalnu upravu o nestanku, krađi, gubitku izvora zračenja u roku od 12 sati od registriranja istog; –da Federalnoj upravi na traženje dostavi informacije o uvjetima u kojim se djelatnost obavlja, proizvodima s izvorima ionizirajućih zračenja, koji su proizvedeni, uvezeni, prodati ili izvezeni iz Federacije; – poduzme sve mjere protiv radioloških akcidenata i da pravovremeno i detaljno informira Federalnu upravu. Članak 25. Vlasnik licence za prodaju, instaliranje i servisiranje izvora ionizirajućih zračenja pored obveza iz članka 16. ovog pravilnika dužan je u roku od 10 dana od dana instaliranja izvora ionizirajućih zračenja Federalnoj upravi dostaviti: – podatke o mjestu instaliranja izvora ionizirajućih zračenja (naziv institucije, adresa, broj telefona, faxa, ime odgovrne osobe, ravnatelja); – podatke o instaliranom izvoru ionizirajućih zračenja (vrsta izvora, serijski broj, radionuklid, aktivnost, brojeve komandnog uređaja i cijevi uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje); –nadnevak instaliranja izvora ionizirajućih zračenja; – informaciju o kupcima kojima su izvori prodati; –broj i nadnevak izdavanja licence prodavca i kupca; –informaciju o prodatim izvorima ionizirajućih zračenja (naziv, serijski broj, radionuklide i aktivnosti prema certifikatu /u Bq/ i serijski broj uređaja koji sadrži izvor, naziv, serijski broj, komandnog uređaja i serijski broj cijevi); –količinu prodatih izvora ionizirajućih zračenja, posebno za svaki izvor; –nadnevak prodaje; –godišnje izvješće Federalnoj upravi o izvorima ionizirajućih zračenja koji su primljeni, prodati ili uskladišteni u prethodnoj godini. VI - SUSPENDIRANJE I POVLAČENJE LICENCE Članak 26. Federalna uprava licencu suspendira u slučaju: –kršenja zahtjeva zaštite od zračenja i radiacionoj sigurnosti; –da vlasnik licence nije informirao Federalnu upravu o izvanrednim situacijama u vrijeme obavljanja djelat- nosti sa ionizirajućim zračenjem; –ukoliko djelatnost sa ionizirajućim zračenjem ne obavlja na način specificiran u licenci, –da u određenom roku ne otkloni nedostatke i nepra- vilnosti utvrđene inspekcijskim nadzorom. Članak 27. Federalna uprava licencu povlači kada: –vlasnik licence odluči da prestane obavljati djelatnost u svezi s ionizirajućim zračenjem i dostavi Federalnoj upravi pisanu prijavu - aplikaciju za povlačenje licence; –je licenca suspendirana zbog kršenja uvjeta licence, a vlasnik licence u određenom roku ne otkloni nedostatke; –pravna ili fizička osoba koja obavlja djelatnost u svezi s ionizirajućim zračenje, prestane da postoji kao neza- visan ekonomski subjekt, a Federalna uprava primi zvanično izvješće o istom. VI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 28. Pravne i fizičke osobe, koje obavljaju djelatnost u svezi s ionizirajućim zračenjem, odnosno pravne osobe koje posjeduju izvore ionizirajućih zračenja, dužna su u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika, podnijeti notifikaciju Federalnoj upravi. Članak 29. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-37-7121/03 3. prosinca 2003. godine Sarajevo Ministar Tomo Lučić,v.r. Na osnovu člana 11. stav 2. Zakona o zaštiti od jonizirajućih zračenja i radijacionoj sigurnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/99), federalni ministar zdravstva donosi PRAVILNIK O NOTIFIKACIJI I AUTORIZACIJI DJELATNOSTI U VEZI SA JONIZIRAJUĆIM ZRAČENJEM I - OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuje se sistem notifikacije i autorizacije djelatnosti u vezi sa jonizirajućim zračenjem, a u skladu sa Međunarodnim bazičnim standardima sigurnosti. Odredbe ovog pravilnika obavezno se primjenjuju u djelatnostima kod proizvodnje, prometa, prevoza, korištenja, odlaganja ili skladištenja radioaktivnih materijala, kao i kod proizvodnje, prometa, korištenja ili održavanja uređaja koji proizvode jonizirajuća zračenja, te nabavke, prodaje, uvoza, izvoza, iznajmljivanja, nasljeđivanja, ustupanja, opremanja i kod svakog drugog načina stavljanja u promet ovih izvora, izuzev djelatnosti i izvora jonizirajućih zračenja koji su isključeni ili izuzeti u skladu sa odredbama ovog pravilnika. Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se na profesionalnu ekspoziciju, medicinsku ekspoziciju i ekspoziciju stanovništva u vezi sa djelatnošću sa izvorima jonizirajućih zračenja ili izvorom jonizirajućih zračenja u okviru obavljanja djelatnosti, uključujući i normalnu i potencijalnu ekspoziciju. Član 2. Izvori jonizirajućih zračenja na koje se primjenjuju odredbe ovog pravilnika su: – radioaktivni materijali i uređaji koji sadrže radioaktivne materijale ili proizvode zračenje, uključujući potrošačke proizvode, zatvorene izvore, otvorene izvore, generatore zračenja, uključujući mobilnu radiografsku opremu; – instalacije i objekti koji sadrže radioaktivne materijale ili uređaji koji se koriste u industrijskoj, medicinskoj poljoprivrednoj istraživačkoj i edukatvinoj primjeni (djelatnost) i; –druge izvore specificirane od strane Federalnog ministarstva zdravstva - Federalne uprave za zaštitu od zračenja i radijacionu sigurnost (u daljem tekstu: Federalna uprava). Član 3. Izrazi upotrijebljeni u ovom pravilniku imaju slijedeće značenje: Djelatnost u vezi sa izvorima jonizirajućih zračenja: bilo koja čovječija aktivnost koja uvodi dodatne izvore ekspozicije ili puteve ekspozicije, proširenje ekspozicije na dodatna lica ili modificira puteve ekspozicije od postojećih izvora, tako što povećava ekspoziciju ili vjerovatnoću ekspozicije lica ili broj eksponiranih lica; Izvor jonizirajućih zračenjaje sve što može izazvati ekspoziciju zračenju, emitiranjem jonizirajućih zračenja ili ispuštanjem radioaktivnih materijala; Potrošački proizvodsu uređaji koji sadrže malu količinu radioaktivnih materijala, kao što su detektor dima, lumini- scirajući brojčanik ili cijev za stvaranje jona; Aplikacijazahtjev koji Federalnoj upravi podnosi pravno ili fizičko lice za obavljanje djelatnosti u vezi sa izvorima jonizirajućih zračenja, odnosno kojom zahtijeva odobrenje za obavljanje te djelatnosti; Ekspozicijaproces izlaganja jonizirajućem zračenju. Član 4. Odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se na djelatnosti i izvore jonizirajućih zračenja koji su izuzeti iz regulatorne kontrole, uključujući i zahtjev za notifikaciju i autorizaciju, u skladu sa Pravilnikom o izuzeću djelatnosti i izvora jonizirajućih zračenja iz regulatorne kontrole ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/02). II - NOTIFIKACIJA Član 5. Notifikacija je obavijest koju, obavezno, Federalnoj upravi podnosi pravno ili fizičko lice koje obavlja djelatnost u vezi sa jonizirajućim zračenjem i u kojoj obavještava o svojoj namjeri uvođenja ili izvođenja bilo koje djelatnosti u vezi sa jonizirajućim zračenjem ili bilo kojim drugim postupanjem u vezi sa jonizirajućim zračenjem. Pravno ili fizičko lice koje se bavi, odnosno namjerava da se bavi djelatnošću u vezi sa jonizirajućim zračenjem, odnosno posjeduje izvor jonizirajućih zračenja, izuzev djelatnosti i izvora jonizirajućih zračenja navedenih u članu 4. ovog pravilnika, dužno je o toj namjeri obavijestiti Federalnu upravu. Notifikacija iz stava 2. ovog člana podnosi se na obrascu broj 1. koji je sastavni dio ovog pravilnika. (Prilog 1.) Član 6. Djelatnost u vezi sa jonizirajućim zračenjem za koje je notifikacija jedini zahtjev je korištenje zatvorenih izvora za kontrolu mjerne instrumentacije. Za ostale izvore jonizirajućih zračenja, odnosno djelatnosti zahtjev za autorizaciju ujedno je i notifikacija. III - AUTORIZACIJA Član 7. Autorizacija je dozvola koju izdaje Federalna uprava pravnom ili fizičkom licu koje je podnijelo zahtjev za obavljanje djelatnosti u vezi sa jonizirajućim zračenjem. Pravno ili fizičko lice koje namjerava da obavlja djelatnost u vezi sa izvorima jonizirajućih zračenjena Federalnoj upravi podnosi zahtjev - aplikaciju za dobijanje autorizacije. Izuzetno od stava 2. ovog člana su djelatnosti iz člana 4. ovog pravilnika. Zahtjev za autorizaciju iz stava 2. ovog člana podnosi se na obrascu broj 2. koji je sastavni dio ovog pravilnika. (Prilog 2.) Član 8. Autorizacija može imati dva oblika: 1. Registracija, 2. Licenca. Federalna uprava utvrđuje da li autorizacija ima oblik registracije ili licence. Rješenje iz stava 2. ovog člana Federalna uprava donosi na osnovu podataka priloženih uz zahtjev - aplikaciju. 1. Registracija Član 9. Registracija je oblik autorizacije koju Federalna uprava izdaje pravnom ili fizičkom licu za djelatnosti u vezi sa jonizirajućim zračenjem, koje su u skladu sa ovim pravilnikom djelatnosti niskog i srednjeg rizika. Listu djelatnosti u vezi sa jonizirajućim zračenjem koje se smatraju djelatnostima niskog i srednjeg rizika utvrđuje Federalna uprava u skladu sa Međunarodnim bazičnim standardima sigurnosti . Lista djelatnosti iz stava 2. ovog člana sastavni je dio ovog pravilnika. (Prilog 3.) Član 10. Pravno ili fizičko lice uz zahtjev - aplikaciju za autorizaciju registriranjem, dužno je dostaviti slijedeće: 1. –dokaz o registraciji, –dokument o određivanju lica odgovornog za zaštitu od jonizirajućih zračenja, 2. –listu zaposlenih uključenih u obavljanje djelatnosti u vezi sa izvorom jonizirajućih zračenja, dokumentaciju koja potvrđuje kvalifikaciju zaposlenih i njihovu osposobljenost za obavljanje tražene djelatnosti, 3. –nalaz ovlaštene stručne institucije da izvori jonizirajućeg zračenja ispunjavaju propisane uslove, 4. –certifikat i tehničku dokumentaciju o izvoru jonizirajućeg zračenja. 2. Licenca Član 11. Licenca je oblik autorizacije koju Federalna uprava izdaje pravnom ili fizičkom licu za djelatnosti u vezi sa jonizirajućim zračenjem, koje su u skladu sa ovim pravilnikom djelatnosti višeg i visokog rizika. Listu djelatnosti u vezi sa jonizirajućim zračenjem koje se smatraju djelatnostima višeg i visokog rizika utvrđuje Federalna uprava u skladu sa Međunarodnim bazičnim standardima sigurnosti. Lista djelatnosti iz stava 2. ovog člana sastavni je dio ovog pravilnika. (Prilog 4.) Član 12. Pravno ili fizičko lice koje namjerava obavljati djelatnosti iz čl. 9. i 10. ovog pravilnika dužno je podnijeti zahtjev - aplikaciju za autorizaciju registracijom ili licenciranjem Federalnoj upravi. Federalna uprava cijeni na osnovu priložene dokumentacije da li autorizacija ima oblik licence ili registracije. Član 13. Pravno ili fizičko lice uz zahtjev - aplikaciju za autorizaciju licenciranjem, dužno je dostaviti i slijedeće: 1. – dokaz o registraciji, – dokument o određivanju lica odgovornog za zaštitu od jonizirajućih zračenja, 2. – listu zaposlenih uključenih u obavljanje djelatnosti sa izvorom jonizirajućih zračenja, dokumentaciju koja potvrđuje kvalifikaciju zaposlenih i njihovu osposobljenost za obavljanje tražene djelatnosti, – dokaz o zdravstvenoj sposobnosti zaposlenih, 3. – projektnu dokumentaciju prostora u kojem će biti smješteni izvori jonizirajućeg zračenja, u razmjeri 1:100, uključujući proračun zaštite od zračenja u objektu urađen od strane stručne institucije, 4. –nalaz nadležne stručne institucije da prostor u kojem su smješteni ili se koriste izvori jonizirajućeg zračenja zadovoljavaju propisane uslove, –nalaz nadležne stručne institucije da izvori jonizirajućeg zračenja ispunjavaju propisane uslove, 5. –program zaštite od zračenja, –program osiguranja kvaliteta, –dokaz o osiguranoj personalnoj dozimetrijskoj kontroli, –plan za vanredne događaje, 6. –lista zaštitne opreme i instrumenata za mjerenje zračenja, 7. –plan ispuštanja radioaktivnih materija u okolinu i plan monitoringa okoline, 8. –certifikat i tehničku dokumentaciju o izvoru jonizirajućih zračenja, –plan za bezbjednost radioaktivnih materijala, –plan za odlaganje radioaktivnog otpada (korištenih izvora jonizirajućih zračenja). Član 14. Za djelatnosti u vezi sa jonizirajućim zračenjem koje uključuju izgradnju ili adaptaciju objekta, potrebno je pribaviti prethodnu saglasnost Federalne uprave u pogledu zaštite od jonizirajućeg zračenja. Prethodna saglasnost izdaje se na osnovu mišljenja nadležne stručne institucije. Federalna uprava može zabraniti nabavku izvora zračenja dok se ne završi određena faza izgradnje i ne obezbijedi sigurno čuvanje izvora jonizirajućih zračenja. Član 15. Pravno ili fizičko lice koje namjerava da koristi izvore jonizirajućeg zračenja u medicinske svrhe uz zahtjev - aplikaciju dostavlja dokumentaciju navedenu u članu 13. ovog pravilnika, kao i dokaz o posjedovanju programa kontrole medicinske ekspozicije. Član 16. Pravno ili fizičko lice koje namjerava da se bavi djelatnošću koja sadrži prodaju, instaliranje i servisiranje izvora jonizirajućih zračenja uz zahtjev-aplikaciju dostavlja dokumentaciju navede- nu u članu 13. tač. 1.-3., tačka 4. alineja l, tač. 5. i 6., tačka 8. alineja 2., kao i: –procedure instaliranja i testiranja, –garanciju osiguranja rezervnih dijelova. Član 17. Pravno ili fizičko lice koje namjerava da obavlja djelatnost nabavke i prodaje proizvoda sa izvorom jonizirajućeg zračenja u masovnoj upotrebi uz zahtjev - aplikaciju dostavlja dokumentaciju navedenu u članu 13. tačka 1., tačka 2. alineja 1., tačka 4. alineja 1., tačka 8. alineja 1. i 2., kao i uputstvo za korištenje izvora. Član 18. Pravno ili fizičko lice koje namjerava da se bavi djelatnošću koja sadrži prevoz radioaktivnih materija uz zahtjev - aplikaciju dostavlja dokumentaciju navedenu u članu 13. tač.1. i 2., tačka 5. alineja 1., 3. i 4., tačka 6., tačka 8. alineja 2., kao i ADR dozvolu za vozilo i vozača. Član 19. Strana pravna ili fizička lica uz zahtjev - aplikaciju za obavljanje djelatnosti u vezi sa jonizirajućim zračenjem dostavljaju: – zahtjev - aplikaciju na jednom od službenih jezika u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija); – licencu izdatu od nadležnog organa u državi aplikanta za djelatnost koja se namjerava obavljati u Federaciji. Član 20. Strano pravno ili fizičko lica ne može vršiti prevoz preko teritorije Federacije ukoliko za to nije dobilo autorizaciju. Strano pravno ili fizičko lice uz zahtjev za vršenje prevoza izvora jonizirajučeg zračenja preko teritorije Federacije dostavlja: –kopiju međunarodne dozvole za prevoz radioaktivnih materijala, –detaljan opis kretanja. Član 21. Licenca i registracija za obavljanje djelatnosti sa jonizirajućim zračenjem sadrži slijedeće podatke: –broj licence, registracije, –datum izdavanja, –osnovne podatke o aplikantu, –o vrsti licence, registarcije, –o uslovima licence, registracije. Član 22. Vlasnik registracije i licence obavezan je u roku od 30 dana obavijestiti Federalnu upravu, o svakoj promjeni uslova iz registracije i licence. IV - PRAVA I OBAVEZE VLASNIKA LICENCE Član 23. Pravno ili fizičko lice kojem je Federalna uprava izdala licencu za obavljanje djelatnosti u vezi sa jonizirajućim zračenjem (u daljem tekstu: vlasnik licence) istu mora obavljati na način specificiran u licenci. Vlasnik licence ne može ovlastiti drugo pravno ili fizičko lice za obavljanje licencirane djelatnosti. Član 24. Vlasnik licence obavezan je da: –obezbjedi tačnu evidenciju podataka i dokumentaciju o djelatnosti sa izvorima jonizirajućih zračenja; –u skladu sa članom 19. Zakona o zaštiti od jonizirajućih zračenja i radijacionoj sigurnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/99), odredi odgovorno lice za zaštitu od zračenja; –minimizira ekspoziciju zaposlenih jonizirajućem zrače- nju; –pripremi godišnji izvještaj o svim preduzetim mjerama koje su provedene u cilju obezbjeđenja zaštite od jonizirajućih zračenja i radijacione sigurnosti i isti dostaviti Federalnoj upravi; –obavijesti Federalnu upravu o nestanku, krađi, gubitku izvora zračenja u roku od 12 sati od registriranja istog; –da Federalnoj upravi na traženje dostavi informacije o uslovima u kojim se djelatnost obavlja, proizvodima sa izvorima jonizirajućih zračenja, koji su proizvedeni, uvezeni, prodati ili izvezeni iz Federacije; –preduzme sve mjere protiv radioloških akcidenata i da pravovremeno i detaljno informira Federalnu upravu. Član 25. Vlasnik licence za instaliranje izvora jonizirajućih zračenja pored obaveza iz člana 15. ovog pravilnika dužan je u roku od 10 dana od dana instalacije izvora jonizirajućih zračenja Federalnoj upravi dostaviti: –podatke o mjestu instaliranja izvora jonizirajućih zračenja (naziv institucije, adresa, broj telefona, faxa, ime odgovrne osobe, direktora); – podatke o instaliranom izvoru jonizirajućih zračenja (vrsta izvora, serijski broj, radionuklid, aktivnost, brojeve komandnog uređaja i cijevi uređaja koji proizvode jonizirajuće zračenje); – datum instaliranja izvora jonizirajućih zračenja, – informaciju o kupcima kojima su izvori prodati; – broj i datum izdavanja licence prodavca i kupca; – informaciju o prodatim izvorima jonizirajućih zračenja (naziv, serijski broj, radionuklide i aktivnosti prema certifikatu /u Bq/ i serijski broj uređaja koji sadrži izvor, naziv, serijski broj, komandnog uređaja i serijski broj cijevi); –količinu prodatih izvora jonizirajućih zračenja, posebno za svaki izvor; –datum prodaje; –godišnji izvještaj Federalnoj upravi o izvorima jonizirajućih zračenja koji su primljeni, prodati ili uskladišteni u prethodnoj godini. V - SUSPENZIJA I POVLAČENJE LICENCE Član 26. Federalna uprava licencu suspenduje u slučaju: –kršenja zahtjeva zaštite od zračenja i radijacionoj sigurnosti; –da vlasnik licence nije informirao Federalnu upravu o vanrednim situacijama u vrijeme obavljanja djelatnosti sa jonizirajućim zračenjem; –ukoliko djelatnost sa jonizirajućim zračenjem ne obavlja na način specificiran u licenci, –da u određenom roku ne otkloni nedostatke i nepravilnosti utvrđene inspekcijskim nadzorom. Član 27. Federalna uprava licencu povlači kada: –vlasnik licence odluči da prestane obavljati djelatnost u vezi sa jonizirajućim zračenjem i dostavi Federalnoj upravi pisanu prijavu - aplikaciju za povlačenje licence; –je licenca suspendirana zbog kršenja uslova licence, a vlasnik licence u određenom roku ne otkloni nedostatke; –pravno ili fizičko lice koje obavlja djelatnost u vezi sa jonizirajućim zračenje, prestane da postoji kao nezavisan ekonomski subjekt, a Federalna uprava primi zvaničan izvještaj o istom. VI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 28. Pravna i fizička lica, koja obavljaju djelatnost u vezi sa jonizirajućim zračenje, odnosno pravna lica koja posjeduju izvore jonizirajućih zračenja, dužna su u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika, podnijeti notifikaciju Federalnoj upravi. Član 29. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-37-7121/03 3. decembra 2003. godine Sarajevo Ministar Tomo Lučić,s.r. VIJEĆE ZA ZAŠTITU VITALNOG INTERESA USTAVNOG SUDA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu predsjedatelja Sabora Kantona Središnja Bosna za utvrđivanje postojanja vitalnog interesa konstitutivog naroda, na temelju Amandmana XXXVIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 17. studenoga 2003. godine, donijelo je ODLUKU Utvrđuje se da se navođenje riječi "kanton" umjesto riječi "županija" u izmjenama i dopunama zakona i to:"Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Županije Središnja Bosna; Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o županijskim ministarstvima i drugim tijelima županijske uprave Županije Središnja Bosna; Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i nadoknadama rukovoditelja izvršnih tijela vlasti Županije Središnja Bosna i službenika koje imenuje, odnosno postavlja Vlada Županije Središnja Bosna ; Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima; Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pečatu i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom pravobraniteljstvu" ne odnosi na pitanje od vitalnog nacionalnog interesa hrvatskog naroda kao konstitutivnog naroda. Odluku objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Kantona Središnja Bosna". Obrazloženje Podnositelj zahtjeva, predsjedatelj Sabora Kantona Središnja Bosna Velimir Valjan navodi da je na VI sjednici Sabora koja je održana dana 26. 9. 2003. godine, na dnevni red uvršteno šest zakona gdje se pored ostalih izmjena i dopuna u tim zakonima predlaže i izmjena, da se riječ "županija" zamijeni riječju "kanton" što prema njegovom mišljenju spada u listu vitalnih nacionalnih interesa hrvatskog naroda kao konstitutivnog naroda. Zakoni u kojima se poredlažu spomenute izmjene odnose se na sljedeće zakone i to: "Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Županije Središnja Bosna; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o županijskim ministarstvima i drugim tijelima županijske uprave Županije Središnja Bosna; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i nadoknadama rukovoditelja izvršnih tijela vlasti Županije Središnja Bosna i službenika koje imenuje, odnosno postavlja Vlada Županije Središnja Bosna; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pečatu i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom pravobraniteljstvu". U zahtjevu, kao i stenogramu s održane sjednice se navodi da su izmjene spomenutih zakona takve prirode da se mogu tretirati kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, sukladno Amandmanu XXIX na Ustav Kantona Središnja Bosna. Izmjene su čisto lingvističke prirode i odnose se na ostvarivanje prava na korištenje vlastitog hrvatskog jezika. Iz tih razloga predloženo je da Klub hrvatskih zastupnika o tim izmjenama raspravlja i glasuje kao o pitanju vitalnog nacionalnog interesa. U tijeku glasovanja Klub hrvatskih zastupnika koji broji dvanaest zastupnika, njih jedanaest glasovalo je za, bez glasova protiv ili suzdržanih pri čemu je u tijeku glasovanja od strane Kluba ocijenjeno da se radi o vitalnom nacionalnom interesu hrvatskog naroda. Nakon takvog izjašnjavanja Kluba hrvatskih zastupnika, u Saboru nije postignuta suglasnost većinom glasova svakog od dva kluba (treći konstitutivni narod-Srbi nemaju svoje predstavnike u Saboru) za donošenje predloženih zakona. Zbog svega navedenog, predlagatelj smatra da je uporaba jezika za određene pojmove pravo da se ravnopravno koriste jezici svih konstitutivnih naroda, a što je sukladno Odluci Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine o konstitutivnosti sva tri naroda na području Bosne i Hercegovine. Pored toga navodi da postojanje naziva na hrvatskom jeziku "županija" umjesto "kanton" ničim ne dovodi u pitanje pravni poredak, a niti predstavlja sadržajnu promjenu vlasti Vlade, odnosno Sabora Kantona Središnja Bosna, pa predlaže da Vijeće sukladno Amandmanu XXXVII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, odluči da li se izmjene navedenih zakona, odnose na vitalni nacionalni interes konstitutivnog naroda, u konkretnom slučaju hrvatskog. Na zahtjev ovog vijeća, a sukladno čl. 10. i 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), odgovor na zahtjev podnositelja zahtjeva dostavio je Klub bošnjačkih zastupnika. U odgovoru na zahtjev, Klub bošnjačkih zastupnika navodi da Klub ne osporava niti jednom konstitutivnom narodu pravo na uporabu jezika, ali u konkretnom slučaju radi se o nazivu federalne jedinice sukladno članku I. 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a ne u jezičkom pitanju kako se to navodi u zahtjevu podnositelja zahtjeva, pa prema tome ni o pitanju povrede vitalnog nacionalnog interesa. Pored toga, u odgovoru se navodi da je presudom Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj U 13/99 od 4. 11. 1999. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 7/00) utvrđeno da je uporaba naziva "županija" i naziva "župan" u pojedinim odredbama Ustava Kantona Središnja Bosna na hrvatskom jeziku, u suprotnosti s odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Kako se u konkretnom slučaju radi o presudnoj stvari, Klub bošnjačkih zastupnika predlaže da Vijeće postupi sukladno članku 26. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 5/95 i 37/03), tj. da donese rješenje i odbaci zahtjev za pokretanje postupka. Sukladno Amandmanu XL na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Vijeće za zaštitu vitalnog interesa, na sjednici održanoj 22. 10. 2003. godine je donijelo Rješenje kojim je utvrđeno da je zahtjev predsjedatelja Sabora Kantona Središnja Bosna prihvatljiv iz razloga što su ispunjene procesne pretpostavke za odlučivanje o prihvatljivosti, a sukladno Amandmanu LXXX na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Vijeće za zaštitu vitalnog intetera je odlučilo kao u izreci iz sljedećih razloga: Amandmanom XXXVII, a u svezi s Amandmanom LXXX na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, propisano je da vitalni interes konstitutivnih naroda predstavlja: ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu odgovarajuće zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim tijelima vlasti; identitet jednog konstitutivnog naroda; ustavni amandmani; organizacija tijela javne vlasti; jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka; izobrazba, vjeroispovjest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno naslijeđe; teritorijalna organizacija i sustav javnog informiranja, kao i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova izaslanika konstitutivnog naroda u Domu naroda. Ustavotvorna skupština Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 30. 3. 1994. godine je usvojila Ustav Federacije Bosne i Hercegovine u teksu na bosanskom i hrvatskom jeziku koji je objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 1/94. U cjelokupnom tekstu Ustava na hrvatskom jeziku koristi se pojam kanton. Tako je u članku I. 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine na hrvatskom jeziku, propisano:"da se Federacija sastoji od federalnih jedinica (kantona)" a naziv "kanton" koristi se i u svim ostalim "člancima". U tekstu svih donesenih amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine na hrvatskom jeziku, također je u uporabi pojam "kanton"a me "županija". Upravo zbog toga što je člankom I.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine na hrvatskom jeziku tako propisano, Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine je donio Presudu, broj U-13/99 od 4. 11. 1999. godine, kojom je utvrdio da riječ "županija" u pojedinim odredbama Ustava Kantona Središnja Bosna nije sukladan Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine. Pored toga treba istaći da riječ "kanton" ne predstavlja riječ iz bosanskog, hrvatskog ili srpskog jezika, u kojima nema riječi odgovarajućeg značenja kao u italijanskom i francuskom jeziku iz kojih vodi podrijetlo. Riječ "kanton" nastala je u Švicarskoj gdje označava konfedaralnu jedinicu u sastavu švicarske konfederacije, a u Federaciji Bosne i Hercegovine federalnu jedinicu koja ima svoj ustav, institucije zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti. Polazeći od izloženog, stajalište ovog vijeća je da se navođenje riječi "kanton" umjesto riječi "županija" u zakonima i to: "Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Županije Središnja Bosna; Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o županijskim ministarstvima i drugim tijelima županijske uprave Županije Središnja Bosna; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i nadoknadama rukovoditelja izvršnih tijela vlasti Županije Središnja Bosna i službenika koje imenuje, odnosno postavlja Vlada Županije Središnja Bosna; Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima; Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pečatu i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom pravobraniteljstvu" ne odnosi na pitanja od vitalnog nacionalnog interesa hrvatskog naroda kao konstitutivnog naroda. Na temelju izloženoga Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, primjenom noveliranog članka 42. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/03) je odlučilo kao u izreci ove odluke. Ovu odluku Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine je donijelo u sastavu: mr. Mirko Bošković, predsjednik Vijeća, mr. Ranka Cvijić, Muamer Herceglija, Miomir Jočić, prof. dr Nedjeljko Milićević, Kata Senjak i prof. dr. Kasim Trnka, članovi Vijeća. Broj U-35/03 17. studenoga 2003. godine Sarajevo Predsjednik Vijeća za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine mr.Mirko Bošković,v.r. Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu predsjedavajućeg Skupštine Srednjobosanskog kantona za utvrđivanje postojanja vitalnog interesa konstitutivog naroda, na osnovu Amandmana XXXVIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 17. novembra 2003. godine, donijelo je ODLUKU Utvrđuje se da se navođenje riječi "kanton" umjesto riječi "županija" u izmjenama i dopunama zakona i to:"Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona; Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kanto- nalnim ministarstvima i drugim organima kantonalne uprave Srednjobosanskog kantona; Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i nadoknadama rukovodilaca izvršnih organa vlasti Srednjobosanskog kantona i službenika koje imenuje, odnosno postavlja Vlada Srednjobosanskog kantona; Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima; Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pečatu i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom pravobranilaštvu" ne odnosi na pitanje od vitalnog nacionalnog interesa hrvatskog naroda kao konstitutivnog naroda. Odluku objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Obrazloženje Podnosilac zahtjeva, predsjedavajući Skupštine Srednjo- bosanskog kantona, Velimir Valjan navodi da je na VI sjednici Skupštine koja je održana dana 26. 9. 2003. godine, na dnevni red uvršteno šest zakona gdje se pored ostalih izmjena i dopuna u tim zakonima predlaže i izmjena, da se riječ "županija" zamijeni riječju "kanton" što prema njegovom mišljenju spada u listu vitalnih nacionalnih interesa hrvatskog naroda kao konsti- tutivnog naroda. Zakoni u kojima se poredlažu spomenute izmjene odnose se na sljedeće zakone i to: "Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kantonalnim ministarstvima i drugim organima kantonalne uprave Srednjobosanskog kantona; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i nadoknadama rukovodilaca izvršnih organa vlasti Srednjobo- sanskoga kantona i službenika koje imenuje, odnosno postavlja Vlada Srednjobosanskog kantona; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima; Zakon o izmjenama i dopu- nama Zakona o pečatu i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom pravobranilaštvu". U zahtjevu, kao i stenogramu s održane sjednice se navodi da su izmjene spomenutih zakona takve prirode da se mogu tretirati kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, u skladu sa Amandmanu XXIX na Ustav Srednjobosanskog kantona. Izmjene su čisto lingvističke prirode i odnose se na ostvarivanje prava na korištenje vlastitog hrvatskog jezika. Iz tih razloga predloženo je da Klub hrvatskih poslanika o tim izmjenama raspravlja i glasa kao o pitanju vitalnog nacionalnog interesa. U toku glasanja Klub hrvatskih poslanika koji broji dvanaest poslanika, njih jedanaest glasalo je za, bez glasova protiv ili suzdržanih pri čemu je u toku glasanja od strane Kluba ocijenjeno da se radi o vitalnom nacionalnom interesu hrvatskog naroda. Nakon takvog izjašnjavanja Kluba hrvatskih poslanika, u Skupštini nije postignuta saglasnost većinom glasova svakog od dva kluba (treći konstitutivni narod-Srbi nemaju svoje predstavnike u Skupštini) za donošenje predloženih zakona. Zbog svega navedenog, predlagač smatra da je upotreba jezika za određene pojmove pravo da se ravnopravno koriste jezici svih konstitutivnih naroda, a što je u skladu s Odlukom Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine o konstitutivnosti sva tri naroda na području Bosne i Hercegovine. Pored toga navodi da postojanje naziva na hrvatskom jeziku "županija" umjesto "kanton" ničim ne dovodi u pitanje pravni poredak, a niti predstavlja sadržajnu promjenu vlasti Vlade, odnosno Skupštine Srednjobosanskog kantona, pa predlaže da Vijeće u skladu sa Amandmanom XXXVII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, odluči da li se izmjene navedenih zakona, odnose na vitalni nacionalni interes konstitutivnog naroda, u konkretnom slučaju hrvatskog. Na zahtjev ovog vijeća, a u skladu sa čl. 10. i 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), odgovor na zahtjev podnosioca zahtjeva dostavio je Klub bošnjačkih poslanika. U odgovoru na zahtjev, Klub bošnjačkih poslanika navodi da Klub ne osporava niti jednom konstitutivnom narodu pravo na upotrebu jezika, ali u konkretnom slučaju radi se o nazivu federalne jedinice u skladu sa članom I. 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a ne u jezičkom pitanju kako se to navodi u zahtjevu podnosioca zahtjeva, pa prema tome ni o pitanju povrede vitalnog nacionalnog interesa. Pored toga, u odgovoru se navodi da je Presudom Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj U 13/99 od 4. 11. 1999. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 7/00) utvrđeno da je upotreba naziva "županija" i naziva "župan" u pojedinim odredbama Ustava Srednjobosanskog kantona na hrvatskom jeziku, u suprotnosti s odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Kako se u konkretnom slučaju radi o presuđenoj stvari, Klub bošnjačkih poslanika predlaže da Vijeće postupi u skladu sa članom 26. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 5/95 i 37/03), tj. da donese rješenje i odbaci zahtjev za pokretanje postupka. U skladu sa Amandmanom XL na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Vijeće za zaštitu vitalnog interesa, na sjednici održanoj 22. 10. 2003. godine je donijelo Rješenje kojim je utvrđeno da je zahtjev predsjedavajućeg Skupštine Srednjobosanskoga kantona prihvatljiv iz razloga što su ispunjene procesne pretpostavke za odlučivanje o prihvatljivosti, a u skladu sa Amandmanom LXXX na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Vijeće za zaštitu vitalnog intetera odlučilo je kao u izreci iz sljedećih razloga: Amandmanom XXXVII, a u vezi sa Amandmanom LXXX na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, propisano je da vitalni interes konstitutivnih naroda predstavlja: ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti; identitet jednog konstitutivnog naroda; ustavni amandmani; organizacija organa javne vlasti; jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka; obrazovanje, vjeroispo- vijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno naslijeđe; teritorijalna organizacija i sistem javnog informisanja, kao i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda. Ustavotvorna skupština Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 30. 3. 1994. godine usvojila je Ustav Federacije Bosne i Hercegovine u tekstu na bosanskom i hrvatskom jeziku koji je objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 1/94. U cjelokupnom tekstu Ustava na hrvatskom jeziku koristi se pojam kanton. Tako je u članu I. 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine na hrvatskom jeziku, propisano:"da se Federacija sastoji od federalnih jedinica (kantona)" a naziv "kanton" koristi se i u svim ostalim članovima". U tekstu svih donesenih amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine na hrvatskom jeziku, također je u upotrebi pojam "kanton"a ne "županija". Upravo zbog toga što je članom I.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine na hrvatskom jeziku tako propisano, Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je Presudu, broj U -13/99 od 4. 11. 1999. godine, kojom je utvrdio da riječ "županija" u pojedinim odredbama Ustava Srednjobosanskog kantona nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Pored toga treba istaći da riječ "kanton" ne predstavlja riječ iz bosanskog, hrvatskog ili srpskog jezika, u kojima nema riječi adekvatnog značenja kao u italijanskom i francuskom jeziku iz kojih vodi porijeklo. Riječ "kanton" nastala je u Švicarskoj gdje označava konfedaralnu jedinicu u sastavu švicarske konfederacije, a u Federaciji Bosne i Hercegovine federalnu jedinicu koja ima svoj ustav, institucije zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Polazeći od izloženog, stav ovog vijeća je da se navođenje riječi "kanton" umjesto riječi "županija" u zakonima i to: "Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona; Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kantonalnim ministarstvima i drugim organima kantonalne uprave Srednjobosanskog kantona; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i nadoknadama rukovodilaca izvršnih organa vlasti Srednjobosanskog kantona i službenika koje imenuje, odnosno postavlja Vlada Srednjo- bosanskoga kantona; Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima; Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pečatu i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom pravobra- nilaštvu" ne odnosi na pitanja od vitalnog nacionalnog interesa hrvatskog naroda kao konstitutivnog naroda. Na osnovu izloženog Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, primjenom noveliranog člana 42. stav 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/03) je odlučilo kao u izreci ove odluke. Ovu odluku Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine je donijelo u sastavu: mr. Mirko Bošković, predsjednik Vijeća, mr. Ranka Cvijić, Muamer Herceglija, Miomir Jočić, prof. dr Nedjeljko Milićević, Kata Senjak i prof. dr. Kasim Trnka, članovi Vijeća. Broj U-35/03 17. novembra 2003. godine Sarajevo Predsjednik Vijeća za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine mr.Mirko Bošković,s.r. AGENCIJA ZA BANKARSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Na temelju čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hecegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03 19/03) i članka 38. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE KONCENTRACIJOM RIZIKA BANAKA Članak 1. U Odluci o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 3/03 i 18/03) u članku 6. stavak 1. toč. 1. i 2. mijenjaju se i glase: 1. "isti vlasnik i/ili suvlasnik pravne osobe, 2. vlasništvo i/ili suvlasništvo bračnog druga ili osobe koje žive u istom domaćinstvu ili imaju međusobno povezane ili zajedničke investicije." Članak 2. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-1-2159-3/03 9. prosinca 2003. godine Sarajevo Predsjednik Upravnog odbora mr.Eldar Arnautović,v.r. Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hecegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03 19/03) i člana 38. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE KONCENTRACIJOM RIZIKA BANAKA Član 1. U Odluci o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 3/03 i 18/03) u članu 6. stav 1. tač. 1. i 2. mijenjaju se i glase: 1. "isti vlasnik i/ili suvlasnik pravnog lica, 2. vlasništvo i/ili suvlasništvo bračnog druga ili lica koja žive u istom domaćinstvu ili imaju međusobno povezane ili zajedničke investicije." Član 2. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-1-2159-3/03 9. decembra 2003. godine Sarajevo Predsjednik Upravnog odbora mr.Eldar Arnautović,s.r. Na temelju čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hecegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 45/00, 13/03 i 19/03) i članka 50. a u vezi sa člankom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 9. prosinca 2003. godine, donosi ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O MINIMUMU OBIMA, OBLIKA I SADRŽAJA PROGRAMA I IZVJEŠTAJA O EKONOMSKO-FINANCIJSKOJ REVIZIJI BANAKA Članak 1. U Odluci o minimumu obima, oblika i sadržaja programa i izvještaja o ekonomsko-financijskoj reviziji banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03), u članku 8. točka 2. pod a) podtočka 4), iza riječi "članova" dodaju se riječi: "nadzornog odbora i", a iza podtočke 8) briše se točka, dodaje se točka - zarez i podtočka 9) koja glasi: "imena svih dioničara koji imaju 5% ili više dionica sa glasačkim pravima." Članak 2. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-1-2159-5/03 9. prosinca 2003. godine Sarajevo Predsjednik Upravnog odbora mr.Eldar Arnautović,v.r. Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hecegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 45/00, 13/03 i 19/03) i člana 50., a u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 9. decembra 2003. godine, donosi ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O MINIMUMU OBIMA, OBLIKA I SADRŽAJA PROGRAMA I IZVJEŠTAJA O EKONOMSKO-FINANSIJSKOJ REVIZIJI BANAKA Član 1. U Odluci o minimumu obima, oblika i sadržaja programa i izvještaja o ekonomsko-finansijskoj reviziji banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03), u članu 8. tačka 2. pod a) podtačka 4), iza riječi "članova" dodaju se riječi: "nadzornog odbora i", a iza podtačke 8) briše se tačka, dodaje se tačka - zarez i podtačka 9) koja glasi: "imena svih dioničara koji imaju 5% ili više dionica sa glasačkim pravima." Član 2. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-1-2159-5/03 9. decembra 2003. godine Sarajevo Predsjednik Upravnog odbora mr.Eldar Arnautović,s. r. Na temelju čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hecegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 45/00, 13/03 i 19/03) i članka 41. a u vezi sa člankom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 9. prosinca 2003. godine, donosi ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE DEVIZNIM RIZIKOM BANAKA Članak 1. U članku 6. stavak 2. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje deviznim rizikom banaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 3/03 i 31/03), brišu se riječi:"da kupi ili proda određene valute." Članak 2. U članku 8. stavak 1. Odluke briše se točka na kraju rečenice i dodaju riječi: "najkasnije do 15. u mjesecu." Članak 3. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-1-2159-4/03 9. prosinca 2003. godine Sarajevo Predsjednik Upravnog odbora mr.Eldar Arnautović,v.r. Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hecegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 45/00, 13/03. i 19/03) i člana 41. a u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 9. decembra 2003. godine, donosi ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE DEVIZNIM RIZIKOM BANAKA Član 1. U članu 6. stav 2. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje deviznim rizikom banaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 3/03 i 31/03), brišu se riječi:"da kupi ili proda određene valute." Član 2. U članu 8. stav 1. Odluke briše se tačka na kraju rečenice i dodaju riječi:"najkasnije do 15. u mjesecu." Član 3. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-1-2159-4/03 9. decembra 2003. godine Sarajevo Predsjednik Upravnog odbora mr.Eldar Arnautović,s.r. FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU KOEFICIJENTI RASTA CIJENA U FEDERACIJI BiH U NOVEMBRU/STUDENOM 2003. GODINE 1. Koeficijent rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda u mjesecu novembru/studenom 2003. godine u odnosu na prethodni mjesec je - 0,001. 2. Koeficijent rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda od početka godine do kraja novembra/ studenog je 0,000. 3. Koeficijent prosječnog mjesečnog rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda od početka godine do kraja novembra/studenog je 0,000. 4. Koeficijent rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda u mjesecu novembru/studenom 2003. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine je - 0,001. 5. Koeficijent rasta cijena na malo u mjesecu novembru/ studenom 2003. godine u odnosu na prethodni mjesec je 0,000. 6. Koeficijent rasta cijena na malo od početka godine do kraja novembra/studenog je 0,001. 7. Koeficijent prosječnog mjesečnog rasta cijena na malo od početka godine do kraja novembra/studenog je 0,000. 8. Koeficijent rasta cijena na malo u novembru/studenom 2003. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine je 0,004. Broj 48 10. decembra/prosinca 2003. godine Sarajevo Direktor Derviš Đurđević,s.r. SAOPĆENJE O PROSJEČNOJ ISPLAĆENOJ MJESEČNOJ NETO PLAĆI ZAPOSLENIH U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ZA OKTOBAR/LISTOPAD 2003. GODINE 1. Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za mjesec oktobar/listopad 2003. godine iznosi 528,38 KM. 2. Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za period august/kolovoz - oktobar/listopad 2003. godine iznosi 527,45 KM Broj 49 10. decembra/prosinca 2003. godine Sarajevo Direktor Derviš Đurđević,s.r. Na osnovu člana 8. Zakona o porezu na plaću ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/96), Federalni zavod za statistiku objavljuje SAOPĆENJE O PROSJEČNOJ ISPLAĆENOJ MJESEČNOJ BRUTO PLAĆI ZAPOSLENIH U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ZA OKTOBAR/LISTOPAD 2003. GODINE 1. Prosječna isplaćena mjesečna bruto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za mjesec oktobar/listopad 2003. godine iznosi 777,03 KM. Broj 50 10. decembra/prosinca 2003. godine Sarajevo Direktor Derviš Đurđević,s.r. UPRAVNI ODBOR ŽELJEZARE "ZENICA" Na osnovu člana 21. tačka 13. Statuta Društva sa ograničenom odgovornošću Željezare "Zenica" Zenica i Prijedloga Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije broj 13-34-1279/03 od 19. augusta 2003. godine, a u skladu sa čl. 10. i 11. Ugovora o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću "BH Steel Željezara" d.o.o. Zenica broj 01/98 zaključenog 12. augusta 1998. godine, te Odluke Upravnog odbora broj 056/03 od 4. septembra 2003. godine, predsjednik Upravnog odbora Željezara "Zenica" d.o.o. donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA "BH STEEL ŽELJEZARA" D.O.O. ZENICA I Imenuju se članovi Upravnog odbora "BH Steel Željezara" d.o.o. Zenica i to kako slijedi: 1. IZUDIN KAPETANOVIĆ 2. IZET SMAJOVIĆ 3. SABAHUDIN EKINOVIĆ II Mandat imenovanih osoba traje četiri godine. III Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se počev od narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 064/03 19. novembra/studenoga 2003. godine Zenica Predsjednik Upravnog odbora Željezare "Zenica" d.o.o. Dževad Telalović,s.r. ISPRAVKE Po izvršenom sravnjavanju sa izvornim tekstom, utvrđeno je da se u Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/03) - verzija na bosanskom jeziku, potkrala niže navedena greška, te se daje slijedeća ISPRAVKA 1. U Obrascu broj 5 koji je sastavni dio Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/03) - verzija na bosanskom jeziku, ispod rubrike IV "VEĆA od dozvoljene (+) ili (-) u %" ispuštena je rubrika "MANJA od dozvoljene (+) ili (-) u %". 2. Ovu ispravku objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-1-2201/03 27. novembra/studenoga 2003. godine Sarajevo Direktor Zlatko Barš,s.r. SADRŽAJ PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 689 Odluka o davanju suglasnosti na Sporazum o nadlež- nostima u oblasti indirektnog oporezivanja (hrvatski jezik) 3169 Odluka o davanju saglasnosti na Sporazum o nadlež- nostima u oblasti indirektnog oporezivawa (srpski jezik) 3169 Odluka o davanju saglasnosti na Sporazum o nadlež- nostima u oblasti indirektnog oporezivanja (bosanski jezik) 3169 FEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE 690 Pravilnik o kriterijima za upućivanje osuđenih osoba na izdržavanje kazne zatvora (hrvatski jezik) 3170 Pravilnik o kriterijima za upućivanje osuđenih osoba na izdržavanje kazne zatvora (srpski jezik)3171 Pravilnik o kriterijima za upućivanje osuđenih osoba na izdržavanje kazne zatvora (bosanski jezik)