Aktio

Kolektivni ugov or o pravima i obvezama poslodavaca i uposlenika u oblasti proizvodnje i prerade metala u Federaciji Bosne i Hercegovine

254 Na temelju članka 112. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99), članka 1. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/00), članka 49. Statuta Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine, Sindikat metalaca Bosne i Hercegovine i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, zaključuju Broj 30 - Strana 972 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 17. kolovoza/augusta 2000. KOLEKTIVNI UGOV OR O PRAVIMA I OBVEZAMA POSLODAVACA I UPOSLENIKA U OBLASTI PROIZVODNJE I PRERADE METALA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I - OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: ugovor), u skladu sa Zakonom o radu i Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Opći kolektivni ugovor) uređuju se prava i obveze potpisnika ugovora, uvjeti za rad sindikata, te način mirnog rješavanja kolektivnih radnih sporova. Članak 2. Potpisnice ugovora suglasne su da se ovaj ugovor primjenjuje u svim gospodarskim društvima (poduzećima) sa državnim, odnosno većinskim državnim kapitalom, na teritoriju Federacije BiH. Članak 3. Odredbe ovog ugovora ne odnose se na poslodavce i uposlenike sa posebnim ovlastima, čija su prava i obveze utvrđena posebnim ugovorom. Članak 4. Na sva pitanja koja nisu uređena ovim kolektivnim ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona o radu, Općeg kolektivnog ugovora i drugih propisa u ovoj oblasti. Članak 5. Ovim ugovorom ne mogu se utvrditi manja prava i obveze i nepovoljniji uvjeti ra da od prava, obveza i uvjeta ra da utvrđenih zakonom i Općim kolektivnim ugovorom. Članak 6. Općim i pojedinačnim aktima poslodavca i ugovorom o radu ne mogu se utvrditi manja prava uposlenika od onih koja su utvrđena zakonom i ovim ugovorom. Članak 7. Učesnici u zaključivanju ovog ugovora, ukoliko se ukaže potreba, mogu uvijek sporazumno mijenjati pojedine odredbe. Postupak za izmjene i dopune ugovora može pokrenuti svaka strana. Izmjene i dopune ugovora vrše se po postupku po kojem je ugovor zaključen. II - ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O RADU Članak 8. Zaključivanjem ugovora o radu između poslodavca i uposlenika zasniva se radni odnos. Radni odnos zasniva se na neodređeno vrijeme, a iznimno, pod uvjetima predviđenim zakonom i Općim kolektivnim ugovorom, može se zasnovati i na određeno vrijeme. Članak 9. Ugovor o radu obvezno sadrži podatke iz članka 21. Zakona o radu. Pored podataka iz stavka 1. ovog članka, ugovor o radu sadrži i podatke o: -posebnim uvjetima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni), -osiguranju sredstava i mjera zaštite na radu, -probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta. Članak 10. Kao posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa ne mogu se odrediti starost i pol, osim u slučajevima kada je to posebnim propisima utvrđeno. Članak 11. Ugovor o radu na određeno vrijeme, pored slučajeva utvrđenih zakonom, može se zaključiti: -radi žurnog otklanjanja posljedica elementarnih nepo- goda, -suzbijanja većih šteta u procesu rada proizvodnje, -sprječavanju nastanka većih šteta, -u drugim slučajevima utvrđenim pravilnikom o radu. Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje protekom vremena, odnosno okolnosti utvrđenih tim ugovorom na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme. 1. Probni rad Članak 12. Poslodavac može u skladu sa zakonom uvesti probni rad. Probni rad može trajati najduže: -tri mjeseca za uposlenike sa VI,VII i VIII stupnjem stručne spreme, -dva mjeseca za uposlenike sa III, IV i V stupnjem stručne spreme i -jedan mjesec za ostale uposlenike. Pravilnikom o radu utvrđuju se radna mjesta i slučajevi uvođenja probnog ra da i ostala pitanja u svezi s probnim radom. Članak 13. Probni rad se može produžiti za vrijeme opravdane odsutnosti uposlenika s posla u slučaju bolesti, povrede na radu i drugim razlozima prouzrokovanog odsustva propisanim zakonom i ovim ugovorom. 2. Prijem pripravnika Članak 14. Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se u skladu sa Zakonom o radu. Članak 15. Osposobljavanje pripravnika i polaganje stručnog ispita vrši se po programu, koga utvrđuje poslodavac u skladu sa pravilnikom o radu. Po završetku pripravičkog staža, pripravnik polaže stručni ispit pred povjerenstvom, čiji sastav određuje poslodavac, u skladu sa pravilnikom o radu, ako zakonom ili propisom kantona nije drugačije propisano. U sastavu povjerenstva iz stavka 2. ovog članka ne može biti osoba koja ima nižu stručnu spremu od osoba koje polažu ispit. III - RADNO VRIJEME, ODSUSTVA I ODMORI 1. Radno vrijeme Članak 16. Poslodavac pravilnikom o radu i ugovorom o radu utvrđuje trajanje i raspored radnog vremena. Članak 17. Preraspodjela radnog vremena utvrđuje se planom godišnjeg fonda sati i odgovorajućim aktom. Pri donošenju akata poslodavac je dužan pribaviti mišljenje vijeća zaposlenika, odnosno sindikata. 2. Odmori Članak 18. Uposlenik koji radi u punom radnom vremenu ima pravo na odmor tjekom radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta. Način i vrijeme korišćenja odmora iz stavka 1.ovog članka utvrđuje se pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Članak 19. Uposlenik u svakoj kalendarskoj godini ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Uposlenik koji radi na poslovima na kojima ga uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana, a najduže 40 radnih dana. Članak 20. Uposlenik koji se prvi put uposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog staža. Četvrtak, 17. kolovoza/augusta 2000.SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 30 - Strana 973 Ako uposlenik do kraja kalendarske godine nije stekao pravo na godišnji odmor glede stavka 1.ovog članka ima pravo na najmanje 1 dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana ra da. Članak 21. Godišnji odmor od 18 radnih dana uvećava se po sljedećim kriterijima: a) na dužinu staža osiguranja: -od 1 do 5 godina 1 radni dan, -od 5 do 10 godina 2 radna dana, -od 10 do 15 godina 4 radna dana, -od 15 do 20 godina 6 radnih dana, -od 20 do 25 godina 8 radnih dana, -od 25 do 30 godina 10 radnih dana, -od 30 do 35 godina 12 radnih dana i -preko 35 godina 14 radnih dana. b) na uvjete rada: -rad u smjenama 2 radna dana, -rad u otežanim uvjetima 3 radna dana. c) socijalni i zdravstveni uvjeti: -roditelji ili staratelji hendikepiranog djeteta 1 radni dan po djetetu, -samohrani roditelj 1 radni dan, -majke sa djetetom do 7 god. starosti za svako dijete po 1 radni dan, -in valid rada i rata 2 radna dana, -teži bolesnik 2 radna dana. d) učešće u oružanim snagama tokom rata: -svaka puna godina 2 radna dana, e) civilna zaštita, radna obveza i rad u namjenskoj industriji: -svaka puna godina 1 radni dan. f) prema rezultatima ra da -za iznimne rezultate i kvalitet rada do 2 radna dana. Članak 22. Ako uposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. lipnja naredne godine. Uposleniku se prije korišćenja godišnjeg odmora uručuje rješenje o početku i trajanju godišnjeg odmora. Članak 23. Uposlenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to želi, ako se time ne remeti proces ra da, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog korišćenja. Članak 24. Uposleniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata novčane naknade umjesto korišćenja godišnjeg odmora. 3. Odsustva Članak 25. Uposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo do 7 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima: -stupanje u brak najmanje 3 radna dana -rođenje djeteta najmanje 2 radna dana -sklapanje braka djeteta 2 radna dana -smrt člana uže obitelji 4 radna dana -smrt člana šire obitelji 2 radna dana -teška bolest člana uže obitelji 2 radna dana -selidba u mjestu rada 1 dan, a u drugoj općini 2 radna dana, -dobrovoljno davanje krvi 1 radni dan -polaganje ispita za viši stupanj stručne spreme 5 radnih dana -saniranje oštećenog stambenog objekta od elemetarnih nepogoda ili posljedica rata3 radna dana, -učešće u športskim i kulturnim manifestacijama na traženje klubova ili organizatora manifestacije 3 radna dana Iznimno u slučaju smrti člana uže obitelji ili domaćinstva, uposlenik će koristiti odsustvo bez obzira da li je u toj godini iskoristio 7 dana po drugim osnovima. Članak 26. Za vrijeme stručne naobrazbe i osposobljavanja uposlenika za potrebe posla, uključujući i osposobljavanje za rad u vijeću uposlenika i u sindikatu (škole, seminari, tečajevi), uposleniku se može odobriti plaćeno odsustvo u trajanju do 7 radnih dana. Članak 27. Pravo na plaćeno odsustvo ne može se uskratiti uposleniku, bez obzira na karakter posla koji obavlja. Općim aktom poslodavca, mogu se utvrditi i drugi slučajevi plaćenog odsustva sa ra da. Članak 28. Uposleniku će se omogućiti odsustvo sa ra da bez naknade plaće za obnašanje zastupničkih i vijećničkih funkcija, kao i nazočnosti sjednicama organa sindikata u koje je izabran. Za obnašanje funkcije u vijeću uposlenika, uposlenik ima pravo odsustva sa ra da po odredbama posebnog zakona. Članak 29. Poslodavac može uposleniku odobriti, na njegov zahtjev, ukoliko to proces ra da dozvoljava, odsustvo bez nakanade plaće (neplaćeno odsustvo) u slučajevima: -kada po svojoj volji i potrebi bude angažiran na radu u inozemstvu u okviru međunarodne znanstveno-tehničke, kulturno-prosvjetne, zdravstvene, socijalne i druge suradnje, -naobrazbe u zemlji i inozemstvu do 1 godine, -učešća u društvenim, kulturnim, športskim i drugim javnim manifestacijama u zemlji i inozemstvu, -učešća u radu specijalnih, agencija organizacija Ujedinje- nih nacija ili drugim međunarodnim organizacijama, čiji je član Bosna i Hercegovina, -na poziv sudskih i upravnih organa, -njege teško oboljelog člana obitelji i drugih razloga predviđenih općim aktom gospodarskog društva ili kolektivnim ugovorom potpisanim na toj razini. Za vrijeme neplaćenog odsustva uposleniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa. Pravilnikom o radu regulira se trajanje neplaćenog odsustva i druga pitanja u svezi sa korišćenjem neplaćenog odsustva. IV - ZAŠTITA UPOSLENIKA Članak 30. Poslodavac je dužan uposleniku osigurati kvalitetna zaštitna sredstva, sredstva za higijenu i prostorije za održavanje higijene. Poslodavac je dužan pratiti znanstveno-tehnička dostignuća u oblasti zaštite na radu i higijenske zaštite. Poslodavac je dužan organizovati besplatne sistematske i periodične liječnićke preglede, za sve uposlenike jedanput u dvije godine, a za uposlenike koji rade u otežanim uvjetima (rad pod zemljom, pod vodom, u vlažnim prostorijama sa nenormalno visokom i niskom temperaturom, u dodiru sa gasovima, rad na visini) svake godine. Članak 31. Poslodavac je dužan uposleniku osigurati potpunu besplatnu zdravstvenu skrb, odnosno snositi troškove liječenja u slučaju ozljede na radu i profesionalnog oboljenja. Uposlenik se dužan skrbiti o zaštiti vlastitog zdravlja i sigurnosti kao i zdravlja i sigurnosti drugih uposlenika sa kojima radi. Poslodavac je dužan osigurati uposlenika od posljedica nesreće na radu. Vijeće uposlenika, odnosno sindikat, može tražiti od poslodavca da premije osiguranja budu maksimalne za Broj 30 - Strana 974 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 17. kolovoza/augusta 2000. uposlenike koji rade na radnim mjestima sa teškim po život i zdravlje opasnim uvjetima. 1. Zaštita malodobnika Članak 32. Ako poslovi na kojima radi malodobnik ugrožavaju njegovo zdravlje sindikat ili vijeće uposlenika će tražiti od poslodavca da ga rasporedi na lakše i po zdravlje manje opasne poslove. U slučaju da poslodavac to ne učini sindikat će tražiti od mjerodavnog inspektora ra da da poslodavcu naloži da izvrši promjenu radnog mjesta malodobnog uposlenika. 2. Zaštita žena i majčinstva Članak 33. Poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu zbog njene trudnoće ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu ili je, osim u slučajevima određenim zakonom , rasporediti na druge poslove. Članak 34. Po proteku porodiljskog odsustva jedan od roditelja može da odsustvuje sa ra da do tri godine života djeteta. Za vrijeme odsustvovanja sa ra da iz stavka 1. ovog članka, prava i obveze uposlenika iz radnog odnosa miruju. 3. Zaštita uposlenika privremeno ili trajno nesposobnih za rad Članak 35. U slučaju otkaza ugovora o radu, uposlenik ima pravo na otpremninu u skladu sa zakonom, bez obzira da li se radi o uposleniku sa smanjenom radnom sposobnošću ili invalidu. Visina otpremnine iz stavka 1. ovog članka ne može biti manja od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene uposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu ra da kod tog poslodavca. V - PLAĆE I NAKNADE 1. Plaće Članak 36. Osnovna plaća uposlenika je plaća koja pripada uposleniku za poslove pripadajuće grupe složenosti, puno radno vrijeme i normalne uvjete ra da, a utvrđuje se kao proizvod najniže plaće i koeficijenta grupe poslova koje uposlenik obavlja. Članak 37. Najniža plaća uposlenika iznosi 55% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku računajući od dana primjene ovog ugovora. Najniža plaća usklađuje se tromjesečno, pod uvjetom da su tekući troškovi života u odnosu na prethodno tromjesečje povećani najmanje za 5%. Najniža plaća je osnovica za obračun osnovne plaće uposlenika. Članak 38. Podaci o pojedinačnim isplatama plata nisu javni. Plaće se isplaćuju u neto iznosu po odbitku svih obveza koje je sam uposlenik preuzeo ili obveze određene od strane sudskih organa. Prilikom isplate plaće uposleniku se uručuje pismeni obračun plaće sa prikazanim odbicima iz bruto i neto plaće. Članak 39. Akontativni dio plaće, u iznosu 50-70% od prethodne plaće može poslodavac isplaćivati do posljednjeg dana u tekućem mjesecu, a ostatak po obračunu najkasnije do dvadesetog dana narednog mjeseca. Članak 40. Relativni odnos između grupa složenosti od najjednos- tavnijeg do najsloženijeg utvrđuje sa sljedećim koeficijentima složenosti: I grupa Jednostavni rutinski poslovi sastavljeni od manjeg broja različitih i karakterističnih operacija, koji se zbog svojih karakteristika mogu obavljati jednostavnim postupcima i sredstvima ra da. Za obavljanje ovih poslova potrebna su minimalna znanja za razumijevanje navedenih poslova (datih naputaka), a težište je na stjecanju radnih navika i praktičnog ra - da prema posebnim obilježjima poslova. Za obavljanje ovih poslova potreban je prvi stupanj stručne spreme - NK ili NSS uposlenik. Koeficijent složenosti 1,00. II grupa Manje složeni poslovi u proizvodnji i administraciji sa ponavljajućim radnim operacijama koji se izvode jednostavnim i mehaničkim sredstvima ra da ili bez njih, te manje složeni poslovi uz strojeve i postrojenja. Za ove poslove potrebna su znanja koja proizlaze iz manje složenih poslova, a zahtijevaju razumijevanje pismenih i usmenih naputaka, a povećana je odgovornost u odnosu na prvu grupu poslova. Saznanja za obavljanje ovih poslova ograničena su prema tokovima radnog procesa i operacija. Za obavljanje ovih poslova potreban je drugi stupanj stručne spreme - PK uposlenik. Koeficijent složenosti 1,25. III grupa Srednje složeni poslovi u proizvodnji i administraciji - rad sa različitim strojevima, alatima, postrojenjima i uređajima na kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu novih poslova, tako da su, iako se ponavljaju, poslovi raznovrsni. Za ove poslove su potrebna sustavna funkcionalna znanja, ali ne toliko široka u odnosu na šire poznavanje predmeta i sredstava ra da, odnosno potreban je treći stupanj stručne spreme - KV uposlenik. Koeficijent složenosti 1,55. IV grupa Složeni i istovremeno vrlo raznovrsni poslovi koji se u procesu ra da izvode raznim alatima i postrojenjima, složene radnje na administrativnim poslovima u pripremi ra da i praćenju prozvodnje, poslovnih i sličnih procesa, te jednostavniji poslovi na raspoređivanju i kontroli ra da, pripremi materijala i alata za manje složene poslove. Obavljanje ovih poslova zahtijeva razumjevanje naputaka iz pisanih, usmenih i grafičkih oblika i njihov prijenos za rješavanje manje složenih poslova. Potreban je širok profil znanja s velikim stupnjem uopćavanja i poznavanje poslova koji su podložni promjenama. Za obavljanje ovih poslova odgovara završen četvrti stupanj stručne spreme - SSS uposlenik. Koeficijent složenosti 1,70. V1 grupa Vrlo složeni poslovi u proizvodnji i pripremi ra da, poslovi usluga, administrativne poslovne funkcije. Raznovrsne operacije s različitim sredstvima ra da, naročito regulacije i nadzora visoko mehaniziranih i automatiziranih uređaja nižih stupnjeva automatizacije. Poslovi organizovanja kontrole, rukovodjenja, pripreme ra da, specijalni zadaci u području usluga. Poslovi su od značajnog uticaja na uspješnost ra da na drugim poslovima i poslovanja poduzeća u cjelini. Za obavljanje ovih poslova potreban je peti stupanj stručne spreme -VKV uposlenik Koeficijent složenosti 2,10. V2 grupa Vrlo složeni poslovi u proizvodnji i pripremi ra da, poslovi usluga, administrativne i poslovne funkcije. Raznovrsne operacije s različitim sredstvima ra da, naročito ragulacije i nadzora visoko mehaniziranih i automatiziranih uređaja nižih stepena automatizacije. Poslovi organizovanja kontrole, rukovodjenja, pripreme ra da, specijalni zadaci u području usluga. Poslovi su od značajnog uticaja na uspješnost ra da na drugim poslovima i poslovanja gospodarskog društva u cjelini. Za obavljanje ovih poslova potreban je peti stupanj stručne spreme - VKV uposlenik. Koeficijent složenosti 2,30. VI grupa Složeni specijalizovani poslovi koji se izvode različitim oruđima, instrumentima, postrojenjima. Složeni poslovi u pripremi praćenju i analitičkom proučavanju proizvodnje, Četvrtak, 17. kolovoza/augusta 2000.SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 30 - Strana 975 poslovnih i drugih procesa. Vođenje poslovanja radnih jedinica s opsežnim i složenim specijalizovanim radnim procesima. Srednje složeni i vrlo složeni poslovi raspoređivanja, vođenje koordiniranja u radu jedinica za pripremu i praćenje analitičko proučavanje poslovnih i sličnih procesa. Za obavljanje ovih poslova potreban je završen stupanj obrazovanja na višoj školi ili I stupanj fakulteta. Koeficijent složenosti 2,40. VII1 grupa Složene i visoko složene raznovrsne operacije koje se izvode različitim oruđima i aparatima.Složeniji i vrlo složeni poslovi u pripremi, praćenju, analitičkom proučavanju i istraživanju proizvodnje, poslovnih i drugih sličnih procesa. Složeniji i vrlo složeni poslovi koji su potrebni za organizacijsko i operativno vođenje radnih poslova, kontrolu ra da, kadrovsko, ekonomsko i administrativno vođenje poslovanja radnih jedinica, s vrlo složenim raznovrsnim proizvodima i radnim zadacima. Za obavljanje ovih poslova potreban je završen stupanj obrazovanja na višoj školi ili I stupanj fakulteta - VSS. Koeficijent složenosti 3.00. VII2 grupa Vrlo složeni i visokosloženi poslovi u pripremi, analitičkom proučavanju i istraživanju proizvodnje, poslovnih i sličnih procesa. Vrlo složeni poslovi koji su potrebni pri analitičkom proučavanju i poslovi na znanstvenom istraživanju u različitim područjima znanstvenih disciplina. Sudjelovanje u znanstvenim istraživanjima, rad na znanstveno-istraživačkim projektima. Za obavljanje ovih poslova potrebna je završena visoka škola ili fakultet i stručni stupanj specijaliste ili naučni stupanj magistra. Koeficijent složenosti 3.40. VIII grupa Visoko složeni kreativni poslovi na analitičkom proučavanju i istraživanju, projektovanju i rješavanju najkomplikovanijih problema i oblikovanja modela za prijenos teorijskih znanja i rješavanju u praksi. Samostalni i savjetodavni znanstveno- istraživački rad u različitim znanstvenim disciplinama. Rukovodeći poslovi u složenim organizacijama gospodarstva i društvenih djelatnosti, značajnim za društvo u cjelini. Za obavljanje ovih poslova potreban je doktorat nauka. Koeficijent složenosti je 4.00. Članak 41. Osnovna plaća uposlenika utvrđuje se na osnovu ostvarenih rezultata ra da, koeficijenta složenosti poslova, najniže plaće i uvjeta ra da uvećanih za minuli rad i eventualnih dodataka na osnovnu plaću (noćni rad, prekovremeni rad, rad na državne praznike i dr.) i stimulativnog dijela. Poslodavac koji ima više od 15 uposlenika pravilnikom o radu - plaćama utvrđuje osnove i mjerila za utvrđivanje rezultata ra da, a ostali poslodavci ugovorom o radu. Menadžerima i drugim stručnim osobama upravni/nadzorni odbor ili poslodavac mogu odrediti i veći koeficijent od koeficijenta utvrđenog člankom 40. ovog ugovora. Članak 42. Na osnovnu plaću iz članka 36. ovog ugovora, poslodavac obračunava i isplaćuje dodatke na plaću na temelju: -mirovinskog staža, -uvjeta rada, -noćnog rada, -prekovremenog rada, -rada u dane blagdana koji su po zakonu neradni. Po osnovu mirovinskog staža uposleniku se obračunava 0,6% njegove osnovne plaće, za svaku godinu mirovinskog staža, s tim da ovako obračunat iznos ne može preći 20% osnovne plaće. Dodatak na plaću po osnovu otežanih uvjeta ra da uposleniku se obračunava i isplaćuje kako slijedi: a)Za teže uvjete rada, gdje je uposlenik izložen oštećenju zdravlja (dim, žar, pepeo, prašina, vlaga, visoka tem pera- tura, jaka buka, posebno blještava svjetlost, mračne prostorije, rad pri obojenoj svjetlosti, rad pod električnim naponom, rad na visini i teški tjelasni napori) u visini od 15% od osnovne plaće uposlenika, b)Za rad u uvjetima gdje je propisana primjena zaštitnih sredstava (zaštitne naočale, plinska maska, maska za zaštitu od prašine, zaštitna sredstva od štetnog djelovanja kiselina, visokih i niskih temperatura i sl.) u visini od 25% osnovne plaće uposlenog. Ovi dodaci se obračunavaju i isplaćuju srazmjerno broju sati koje uposlenik provodi u teškim uvjetima iz točke a) ili b). Dodatak na plaću po osnovu noćnog ra da obračunava se i isplaćuje u visini od 50% osnovne plaće. Dodatak za rad u dane blagdana koji su po zakonu neradni uvećava se za 50% osnovne plaće uposlenog. Dodatak na plaću po osnovu prekovremenog ra da obračunava se i isplaćuje u visini od 50% osnovne plaće. Ako uposlenik prekovremeno radi zbog hitnih intervencija na otklanjanju zastoja u proizvodnji, obračunava mu se i isplaćuje dodatak u visini od 50% osnovne plaće. Dodatak za rad na dane tjednog odmora obračunava se i isplaćuje u visini od 20% na osnovnu plaću. 2. Naknade plaća Članak 43. Uposlenik ima pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima: a) za vrijeme godišnjeg odmora, b) za vrijeme plaćenog odsustva, c) za dane blagdana koji su po zakonu neradni, d) za vrijeme bolovanja, e)za vrijeme bolovanja zbog povrede na radu i profesionalnog oboljenja, f)za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo bez krivice uposlenika, g)za vrijeme obrazovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za rad, h)za vrijeme obavljanja aktivnosti glavnog sindikalnog povjerenika. Za vrijeme pritvora uposlenikova porodica ima pravo na naknadu plaće u skladu sa važećim propisima. Članak 44. Poslodavac obračunava i isplaćuje uposleniku naknade, kako slijedi: a)Naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora u prosjeku plaće iz mjeseca koji je prethodio početku korišćenja godišnjeg odmora, b)Naknadu plaće u dane plaćenog odsustva u prosjeku plaće iz mjeseca koji je prethodio korišćenja plaćenog odsustva, c)Naknadu plaće u dane državnih i drugih blagdana, koji su po zakonu neradni dani, u prosjeku plaće iz mjeseca koji je prethodio korišćenju državnih i drugih blagdana, d)Naknadu za vrijeme bolovanja u skladu sa važećim propisima, e)Naknadu plaće u 100% iznosu u odnosu na mjesec koji je prethodio odsustvovanju u svim drugim slučajevima utvrđenim važećim propisima, f)Naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje uposlenik nije kriv kao i drugih prekida rada bez krivice uposlenika (nenadano čekanje posla i sl.) u 80% iznosu od osnovne plaće iz prethodnog mjeseca. Članak 45. Uposlenik ima pravo na naknadu za ishranu u toku ra da. Ukoliko se ishrana ne osigurava kod poslodavca, uposleniku se osigurava mjesečna naknada u iznosu od najmanje 25% prosječne plaće isplaćene u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku ili protiv vrijednost naknade u naturi. Članak 46. Uposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu. Otpremnina uposleniku pri odlasku u mirovinu obračunava se i isplaćuje najmanje u visini tri prosječne plaće prema Broj 30 - Strana 976 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 17. kolovoza/augusta 2000. posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Otpremnina prigodom otkaza ugovora o radu obračunava se sukladno odredbama zakona. Članak 47. Uposleniku pripada pravo na plaćene troškove prilikom službenog putovanja - dnevnica. Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Putni troškovi obračunavaju se i isplaćuju prema plaćenom hotelskom računu, osim hotela "de luxe" kategorije. Dnevnica za službeni put u inozemstvo isplaćuje se na način propisan za organe uprave. Dnevnica za službeni put iz st. 2. i 4. umanjuje se najviše za 30%, ako je osigurana samo besplatna ishrana. Članak 48. Uposlenik koji je privremeno upućen na rad van mjesta prebivališta njegove obitelji, ima pravo na mjesečnu naknadu troškova zbog odvojenog života od obitelji u visini od 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Članak 49. Naknada za rad na terenu - terenski dodatak utvrđuje se u jednakom iznosu za sve uposlenike ovisno od mjesta boravka na terenu (smještaj, ishrana i dr.), s tim da ne može biti manja od 75% utvrđenog iznosa dnevnica. Pod radom na terenu iz stavka 1. ovog članka podrazumijevaju se poslovi koji se po svojoj naravi izvode na terenu van mjesta uposlenja i u trajanju dužem od 30 dana neprekidno. Naknada za topli obrok i dnevnica se međusobno isključuju. Dnevnica i terenski dodatak se međusobno isključuju. Članak 50. Uposlenik ima pravo na regres za korišćenje godišnjeg odmora u visini od 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku ili prosječne plaće pravne osobe iz prethodnog mjeseca ako je to povoljnije za uposlenika. Vrijeme i način isplate regresa utvrđuje se pravilnikom o radu. Članak 51. Poslodavac može, u skladu sa mogućnostima, uposleniku isplatiti jubilarnu nagradu. Pravo na nagradu iz stavka 1. ovog članka uposlenik stječe nakon: -10 godina neprekidnog rada u iznosu 50% -20 godina neprekidnog rada u iznosu 70% -30 godina neprekidnog rada u iznosu 85% -35 godina neprekidnog rada u iznosu 100% od prosječne plaće uposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH u prethodna tri mjeseca, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ako je to povoljnije za uposlenika. Pod neprekidnim radom kod poslodavca smatra se i rad kod poslodavca koji je pravni sljednik. Članak 52. Uposlenik ili njegova obitelj imaju pravo na potporu u visini jedne prosječne plaće u Federaciji BiH u slučaju: -smrti uposlenika ili člana njegove uže obitelji, -teže invalidnosti ili bolesti uposlenika, -teže invalidnosti ili bolesti bračnog druga ili djeteta. Članak 53. Poslodavac svojim općim aktima propisuje posebne stimulacije na plaće, prigodne nagrade povodom blagdana i jubileja, te po osnovu dobiti. Članak 54. Uposlenik ima pravo na prijevoz ili naknadu troškova prijevoza na posao i sa posla u skladu sa pravilnikom, odnosno ugovorom o radu. Naknada troškova prijevoza iz stavka 1. ovog članka, isplaćuje se uposleniku unaprijed i to najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za idući mjesec. Članak 55. U slučaju stečaja ili prestanka postojanja tvrtke po sili zakona, poslodavac je dužan izmiriti obveze prema uposleniku nastale do dana stečaja ili likvidacije. 3. Naknada štete Članak 56. Ako je uposlenik namjerno ili zbog krajnje nepažnje prou- zrokovao štetu poslodavcu, poslodavac će formirati povjerenstvo od tri člana koje će utvrditi visinu štete i način isplate naknade poslodavcu. U sastav povjerenstva iz stavka 1. ovog članka ulazi i predstavnik sindikata kojeg uposlenik predloži. U slučaju da povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka nije u stanju utvrditi točan iznos štete, visinu naknade za pričinjenu štetu utvrdit će u paušalnom iznosu, prema najpribližnijoj procjeni štete. Ako je paušalni iznos naknade štete znatno manji od stvarne štete, poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane štete. Članak 57. Ako je štetu pričinilo više uposlenika, povjerenstvo formi- rano za procjenu štete i način isplate naknade štete donosi odluku o solidarnoj odgovornosti za učinjenu štetu, ako nije moguće utvrditi dio štete koji je prouzrokovao svaki uposlenik pojedinačno. Poslodavac i uposlenik, odnosno uposlenici koji su prouzro- kovali štetu, mogu se na prijedlog povjerenstva sporazumjeti pod kojim uvjetima se uposleniku može umanjiti ili oprostiti naknada za učinjenu štetu. Uvjeti iz stavka 2. ovog članka mogu se utvrditi i pravilnikom o radu. Članak 58. U slučaju da uposlenik ili više uposlenika uzrokuju štetu poslodavcu glede čl. 81., 82. i 83. Zakona o radu, pokušat će dogovorom između poslodavca i uposlenika smanjiti iznos naknade. Ako uposlenik pretrpi štetu na radu ili u svezi sa radom, poslodavac je dužan uposleniku naknaditi štetu po općim propisima obligacionog prava. VI - PRESTANAK UGOVORA O RADU Članak 59. Uposlenik i poslodavac mogu otkazati ugovor o radu pod uvjetima utvrđenim zakonom, ugovorom o radu i ovim ugovorom. Uposlenik i poslodavac imaju pravo i obvezu na otkazni rok utvrđen ugovorom o radu. Otkazni rok ne može biti kraći od jednog, niti duži od šest mjeseci. Članak 60. Uposlenik i poslodavac se mogu dogovoriti da uposleniku prestane radni odnos prije proteka vremena ili bez otkaznog roka. Članak 61. Uposlenik koji je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor ima pravo na otpremninu u skladu sa zakonom. Otpremnina se ne isplaćuje ukoliko je došlo do prekida ugovora o radu iz razloga navedenih u članku 58. ovog ugovora. Članak 62. Ako poslodavac otkaže ugovor o radu i istovremeno ponudi uposleniku zaključivanje novog ugovora sa izmijenjenim Četvrtak, 17. kolovoza/augusta 2000.SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 30 - Strana 977 uvjetima ti uvjeti ne mogu biti nepovoljniji za uposlenika od prethodnog ugovora. VII - UVJETI ZA RAD SINDIKATA Članak 63. Radi zaštite svojih gospodarskih i socijalnih prava i interesa, uposleni imaju pravo organizirati sindikalnu organizaciju ili drugi oblik sindikalnog organiziranja kod poslodavca. Poslodavac se obvezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad i sindikalno organiziranje uposlenih. Sindikat se obvezuje da će svoje aktivnosti provoditi, a poslodavac iste rešpektovati u skladu sa ratificiranim konvencijama, zakonom i ovim ugovorom. Članak 64. Poslodavac se obvezuje da će prema svojim mogućnostima uvažavati potrebe sindikata u svezi sa: -prostorom za rad i održavanje sastanaka sindikalne organizacije i njenih organa, -korišćenjem telefona, telefaksa, aparata za umnožavanje i drugih tehničkih sredstava nužnih za provođenje sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili zaštitu prava uposlenika, -obračunom i doznačavanjem sindikalne članarine, -naknadom plaće sindikalnom povjereniku za vrijeme provedeno u obavljanju sindikalnih aktivnosti. Članak 65. Sindikalni povjerenik obavlja svoje aktivnosti u radnom vremenu i prima naknadu plaće u skladu sa ovim ugovorom i ugovorom o radu. Poslodavac se obvezuje osigurati naknadu plaće u punom iznosu najviše jednom glavnom sindikalnom povjereniku kada ovaj predstavlja više od 500 uposlenih članova sindikalne organizacije. Poslodavac i sindikat će posebnim sporazumom utvrditi broj sindikalnih povjerenika sa pravom na rad do četiri sata tjedno radi obavljanja sindikalnih aktivnosti na teret sindikalne organizacije, ovisno od broja članova sindikalne organizacije i oblika organiziranja njenih aktivnosti, te tehničko-tehnološke organizacije ra da i materijalnih mogućnosti poslodavca. Poslodavac će osigurati i naknadu plaće za vrijeme najviše do sedam dana u kalendarskoj godini, provedeno na obrazovanju i osposobljavanju sindikalnog povjerenika za obavljanje sindikalnih aktivnosti. VIII - MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA Članak 66. U cilju rješavanja sporova nastalih između potpisnika ovog ugovora koji se ne mogu riješiti međusobnim dogovorima, osniva se Mirovno vijeće. Članak 67. Svaka strana potpisnica imenuje po dva člana, a petog člana, koji je ujedno i predsjednik vijeća imenuju sporazumno iz reda istaknutih znanstvenih i stručnih djelatnika i uglednih građana koji nisu uposleni ni kod jedne strane. Postupak za rješavanje spora počinje uz ispunjenje uvjeta iz stavka 1. ovog članka, na zahtjev bilo koje strane. Članak 68. Svaki sporazum, koji strane postignu, mora biti u pismenom obliku i potpisan od strane ovlaštenih potpisnika ovog ugovora. Članak 69. U slučaju da se strane ni putem Mirovnog vijeća ne sporazumiju o pitanjima iz ovog ugovora ili o pitanjima izmjena i dopuna istog, rješavanje spora se povjerava Arbitražnom vijeću, kao samostalnom organu za rješavanje sporova. Članak 70. Arbitražno vijeće se formira na prijedlog strana potpisnica ovog ugovora. Svaka strana imenuje isti broj arbitara, koji imaju zamjenike, a predsjednika i zamjenika predsjednika imenuju sporazumno, iz reda istaknutih znanstvenih i stručnih djelatnika i uglednih građana koji nisu uposleni ni kod jedne strane. Članak 71. Odluka arbitraže je konačna. Članak 72. Postupak i rad Arbitražnog vijeća regulirat će se posebnim aktom, koji donose potpisnici sporazuma, odnosno ovog ugovora. IX - ŠTRAJK Članak 73. Ukoliko sindikat ocjeni da se ne ostvaruju prava uposlenika utvrđena zakonom i ovim ugovorom, iskoristiće svoje pravo i nakon neuspjelih pregovora sa poslodavcem organizirati i voditi štrajk. Štrajk se najavljuje poslodavcu u pismenom obliku, najkasnije deset dana prije početka štrajka. Sindikat će voditi štrajk prema odredbama Zakona o radu, Zakona o štrajku, Pravilima sindikata o organiziranju i vođenju štrajka i odredbama ovog ugovora. Članak 74. U gospodarskim društvima koja zbog tehnološke specifičnosti ne mogu potpuno obustaviti rad poslodavac zajedno sa sindikatom određuje poslove i izvršioce, koji ne mogu odsustvovati sa ra da zbog štrajka. Broj ovih uposlenika ne može biti veći od 15% ukupnog broja uposlenika, članova sindikata kod tog poslodavca. Članak 75. Sindikat može organizirati štrajk upozorenja sa trajanjem od najduže dva sata. Odluku o stupanju u štrajk upozorenja donosi Odbor Sindikata metalaca BiH, odnosno povjereništvo ili or gan ovisno od razine organiziranosti sindikata. X - GOSPODARSKO - SOCIJALNO VIJEĆE Članak 76. U cilju promicanja gospodarske i socijalne politike, odnosno interesa uposlenika i poslodavaca, te primjene kolektivnog ugovora i usklađivanja sa mjerama gospodarske i socijalne politike formirat će se Gospodarsko - socijalno vijeće, u skladu sa Zakonom o radu. XI - ZAVRŠNE ODREDBE Članak 77. Zaštitu prava po ovom ugovoru imaju prvenstveno uposlenici članovi sindikata u proizvodnji i preradi metala učlanjeni u Sindikat metalaca Bosne i Hercegovine. Sva prava i obveze vijeća uposlenih do stupanja na snagu posebnog zakona o ovim vijećima i obrazovanja istih u gospodarskim društvima ima sindikat. Članak 78. Mišljenja i prijedlozi sindikata, kao i prigovori i žalbe uposlenika ne mogu se razmatrati i o njima odlučivati bez nazočnosti ovlaštenog predstavnika sindikata. Članak 79. Ovaj ugovor smatra se zaključenim kada ga u istovjetnom tekstu prihvate i potpišu mjerodavni organi Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Članak 80. Ovaj ugovor važi godinu dana od dana početka njegove primjene. Članak 81. Poticaj za izmjene i dopune ovog ugovora može dati svaki potpisnik. Broj 30 - Strana 978 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 17. kolovoza/augusta 2000. Poticaj se drugoj strani podnosi u pismenoj formi, a strana kojoj je upućena, dužna je na poticaj odgovoriti u roku od 15 dana. Izmjene i dopune ovog ugovora vrše se na način na koji je i donesen. Članak 82. Odmah po zaključenju ovog ugovora, a najkasnije u roku od 15 dana po potpisivanju, ugovorne strane će imenovati zajedničko povjerenstvo od četiri člana od kojih svaka strana imenuje po dva člana sa zadatkom praćenja, sprovođenja i tumačenja ovog ugovora. Svaka od ugovornih strana rješavanje zajedničkih problema može pokrenuti pred ovim povjerenstvom. Članak 83. Sve nesporazume ili namjere nesprovođenja ovog ugovora, ugovorne strane kao prob lem mogu iznijeti pred drugu ugovornu stranu, povjerenstvo iz članka 82. ovog ugovora, mirovno ili arbitražno vijeće, odnosno mjerodavni sud. Prethodno će prob lem pokušati rješiti dogovorno. Članak 84. Zaključeni kolektivni ugovor objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH" i stu pa na snagu osmog dana od dana objave. Broj SM 02-108-VII/00 2. kolovoza 2000. godine Sarajevo Sindikat metalaca Bosne i Hercegovine Predsjednik Ismet Bajramović, v. r. Broj 13-02-3498-2/99 2. kolovoza 2000. godine Sarajevo Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Ministar Mirsad Salkić, v. r. Na osnovu člana 112. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99), člana 1. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/00), člana 49. Statuta Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine, Sindikat metalaca Bosne i Hercegovine i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, zaključuju KOLEKTIVNI UGOV OR O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVCA I ZAPOSLENIKA U OBLASTI PROIZVODNJE I PRERADE METALA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I - OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: ugovor), u skladu sa Zakonom o radu i Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije BiH (u daljem tekstu: Opći kolektivni ugovor) uređuju se prava i obaveze potpisnika ugovora, uslovi za rad sindikata, te način mirnog rješavanja kolektivnih radnih sporova. Član 2. Potpisnice ovog ugovora saglasne su da se ovaj ugovor primjenjuje u svim privrednim društvima (preduzećima) sa državnim, odnosno većinskim državnim kapitalom, na teritoriji Federacije BiH. Član 3. Odredbe ovog ugovora ne odnose se na poslodavce i zaposlenike sa posebnim ovlašćenjima, čija su prava i obaveze utvrđena posebnim ugovorom. Član 4. Na sva pitanja koja nisu uređena ovim ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona o radu, Općeg kolektivnog ugovora i drugih propisa u ovoj oblasti. Član 5. Ovim ugovorom ne mogu se utvrditi manja prava i obaveze i nepovoljniji uslovi ra da od prava, obaveza i uslova ra da utvrđenih zakonom i Općim kolektivnim ugovorom. Član 6. Općim i pojedinačnim aktima poslodavca i ugovorom o radu ne mogu se utvrditi manja prava zaposlenika od onih koja su uvrđena zakonom i ovim ugovorom. Član 7. Učesnici u zaključivanju ovog ugovora, ukoliko se ukaže potreba, mogu uvijek sporazumno mijenjati pojedine odredbe. Postupak za izmjene i dopune ugovora može pokrenuti svaka strana. Izmjene i dopune ugovora vrše se po postupku po kojem je ugovor zaključen. II - ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O RADU Član 8. Zaključivanjem ugovora o radu između poslodavca i zaposlenika zasniva se radni odnos. Radni odnos zasniva se na neodređeno vrijeme, a izuzetno, pod uslovima predviđenim zakonom i Općim kolektivnim ugovorom može se zasnovati i na određeno vrijeme. Član 9. Ugovor o radu obavezno sadrži podatke iz člana 21. Zakona o radu. Pored podataka iz stava 1. ovog člana, ugovor o radu sadrži i podatke o: -posebnim uslovima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni), -obezbjeđenju sredstava i mjera zaštite na radu, -probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta. Član 10. Kao posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa ne mogu se odrediti starost i pol, osim u slučajevima kada je to posebnim propisima utvrđeno. Član 11. Ugovor o radu na određeno vrijeme, pored slučajeva utvrđenih zakonom, može se zaključiti: -radi hitnog otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda, -suzbijanja većih šteta u procesu rada proizvodnje, -spriječavanju nastanka većih šteta, -u drugim slučajevima utvrđenim pravilnikom o radu. Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena, odnosno okolnosti utvrđenih tim ugovorom na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme. 1. Probni rad Član 12. Poslodavac može u skladu sa zakonom uvesti probni rad. Probni rad može trajati najduže: -tri mjeseca za zaposlenike sa VI,VII i VIII stepenom stručne spreme, -dva mjeseca za zaposlenike sa III, IV i V stepenom stručne spreme i -jedan mjesec za ostale zaposlenike. Pravilnikom o radu utvrđuju se radna mjesta i slučajevi uvođenja probnog ra da i ostala pitanja u vezi probnog ra da. Član 13. Probni rad se može produžiti za vrijeme opravdane odsutnosti zaposlenika s posla u slučaju bolesti, povrede na radu i drugim razlozima prouzrokovanog odsustva propisanim zakonom i ovim ugovorom. 2. Prijem pripravnika Član 14. Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se u skladu sa Zakonom o radu. Četvrtak, 17. kolovoza/augusta 2000.SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 30 - Strana 979 Član 15. Osposobljavanje pripravnika i polaganje stručnog ispita vrši se po programu, koga utvrđuje poslodavac u skladu sa pravilnikom o radu. Po završetku pripravičkog staža, pripravnik polaže stručni ispit pred komisijom, čiji sastav odredjuje poslodavac, u skladu sa pravilnikom o radu, ako zakonom ili propisom kantona nije drugačije propisano. U sastavu komisije iz stava 2. ovog člana ne može biti lice koje ima nižu stručnu spremu od lica koje polaže ispit. III - RADNO VRIJEME, ODSUSTVA I ODMORI 1. Radno vrijeme Član 16. Poslodavac pravilnikom o radu i ugovorom o radu utvrđuje trajanje i raspored radnog vremena. Član 17. Preraspodjela radnog vremena utvrđuje se planom godišnjeg fonda sati i odgovorajućim aktom. Pri donošenju akata poslodavac je dužan pribaviti mišljenje vijeća zaposlenika, odnosno sindikata. 2. Odmori Član 18. Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta. Način i vrijeme korišćenja odmora iz stava 1. ovog člana utvrđuje se pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Član 19. Zaposlenik u svakoj kalendarskoj godini ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Zaposlenik koji radi na poslovima na kojima ga uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih uticaja, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana, a najduže 40 radnih dana. Član 20. Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od 8 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog staža. Ako zaposlenik do kraja kalendarske godine nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava 1. ovog člana ima pravo na najmanje 1 dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana ra da. Član 21. Godišnji odmor od 18 radnih dana uvećava se po sljedećim kriterijima: a) na dužinu staža osiguranja: -od 1 do 5 godina 1 radni dan, -od 5 do 10 godina 2 radna dana, -od 10 do 15 godina 4 radna dana, -od 15 do 20 godina 6 radnih dana, -od 20 do 25 godina 8 radnih dana, -od 25 do 30 godina 10 radnih dana, -od 30 do 35 godina 12 radnih dana i -preko 35 godina 14 radnih dana. b) na uslove rada: -rad u smjenama 2 radna dana, -rad u otežanim uslovima 3 radna dana. c) socijalni i zdravstveni uslovi: -roditelji ili staraoci hendikepiranog djeteta 1 radni dan po djetetu, -samohrani roditelj 1 radni dan, -majke sa djetetom do 7 god. starosti za svako dijete po 1 radni dan, -in valid rada i rata 2 radna dana, -teži bolesnik 2 radna dana. d) učešće u oružanim snagama tokom rata: -svaka puna godina 2 radna dana, e) civilna zaštita, radna obaveza i rad u namjenskoj industriji: -svaka puna godina 1 radni dan. f) prema rezultatima ra da -za izuzetne rezultate i kvalitet rada do 2 radna dana. Član 22. Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine. Zaposleniku se prije korišćenja godišnjeg odmora uručuje rješenje o početku i trajanju godišnjeg odmora. Član 23. Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to želi, ako se time ne remeti proces ra da, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog korišćenja. Član 24. Zaposleniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata novčane naknade umjesto korišćenja godišnjeg odmora. 3. Odsustva Član 25. Zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo do 7 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima: -stupanje u brak najmanje 3 radna dana -rođenje djeteta najmanje 2 radna dana -sklapanje braka djeteta 2 radna dana -smrt člana uže porodice 4 radna dana -smrt člana šire porodice 2 radna dana -teška bolest člana uže porodice 2 radna dana -selidba u mjestu rada 1 dan, a u drugoj općini 2 radna dana, -dobrovoljno davanje krvi 1 radni dan -polaganje ispita za viši stepen stručne spreme 5 radnih dana -saniranje oštećenog stambenog objekta od elemetarnih nepogoda ili posljedica rata 3 radna dana, -učešće u sportskim i kulturnim manifestacijama na traženje klubova ili organizatora manifestacija 3 radna dana Izuzetno u slučaju smrti člana uže porodice ili domaćinstva, zaposlenik će koristiti odsustvo bez obzira da li je u toj godini iskoristio 7 dana po drugim osnovama. Član 26. Za vrijeme stručnog obrazovanja i osposobljavanja zaposlenika za potrebe posla, uključujući i osposobljavanje za rad u vijeću zaposlenika i u sindikatu (škole, seminari, kursevi), zaposleniku se može odobriti plaćeno odsustvo u trajanju do 7 radnih dana. Član 27. Pravo na plaćeno odsustvo ne može se uskratiti zaposleniku, bez obzira na karakter posla koji obavlja. Općim aktom poslodavca, mogu se utvrditi i drugi slučajevi plaćenog odsustva sa ra da. Član 28. Zaposleniku će se omogućiti odsustvo sa ra da bez naknade plaće za obavljanje poslaničkih i vijećničkih funkcija, kao i prisustva sjednicama organa sindikata u koje je izabran. Za obavljanje funkcije u vijeću zaposlenika, zaposlenik ima pravo odsustva sa ra da po odredbama posebnog zakona. Član 29. Poslodavac može zaposleniku odobriti, na njegov zahtjev, ukoliko to proces ra da dozvoljava, odsustvo bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo) u slučajevima: -kada po svojoj volji i potrebi bude angažovan na radu u inostranstvu u okviru međunarodne naučno-tehničke, kulturno-prosvjetne, zdravstvene, socijalne i druge saradnje, -obrazovanja u zemlji i inostranstvu do 1 godine, Broj 30 - Strana 980 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 17. kolovoza/augusta 2000. -učešća u društvenim, kulturnim, sportskim i drugim javnim manifestacijama u zemlji i inostranstvu, -učešća u radu specijalnih agencija, organizacija Ujedinje- nih nacija ili drugim međunarodnim organizacijama, čiji je član Bosna i Hercegovina, -na poziv sudskih i upravnih organa, -njege teško oboljelog člana porodice i drugih razloga predviđenih opštim aktom privrednog društva ili kolektivnim ugovorom potpisanim na tom nivou. Za vrijeme neplaćenog odsustva zaposleniku miruju prava i obaveze iz radnog odnosa. Pravilnikom o radu reguliše se trajanje neplaćenog odsustva i druga pitanja u vezi sa korišćenjem neplaćenog odsustva. IV - ZAŠTITA ZAPOSLENIKA Član 30. Poslodavac je dužan zaposleniku obezbijediti kvalitetna zaštitna sredstva, sredstva za higijenu i prostorije za održavanje higijene. Poslodavac je dužan pratiti naučno-tehnička dostignuća u oblasti zaštite na radu i higijenske zaštite. Poslodavac je dužan organizovati besplatne sistematske i periodične ljekarske preglede, za sve zaposlenike jedanput u dvije godine, a za zaposlenike koji rade u otežanim uslovima (rad pod zemljom, pod vodom, u vlažnim prostorijama sa nenormalno visokom i niskom temperaturom, u dodiru sa plinovima, rad na visini) svake godine. Član 31. Poslodavac je dužan zaposleniku obezbijediti potpunu besplatnu zdravstvenu zaštitu, odnosno snositi troškove liječenja u slučaju povrede na radu i profesionalnog oboljenja. Zaposlenik je dužan brinuti se o zaštiti vlastitog zdravlja i sigurnosti kao i zdravlja i sigurnosti drugih zaposlenika sa kojima radi. Poslodavac je dužan osigurati zaposlenika od posljedica nesreće na radu. Vijeće zaposlenika, odnosno sindikat, može tražiti od poslo- davca da premije osiguranja budu maksimalne za zaposlenike koji rade na radnim mjestima sa teškim po život i zdravlje opasnim uslovima. 1. Zaštita maloljetnika Član 32. Ako poslovi na kojima radi maloljetnik ugrožavaju njegovo zdravlje sindikat ili vijeće zaposlenika će tražiti od poslodavca da ga rasporedi na lakše i po zdravlje manje opasne poslove. U slučaju da poslodavac to ne učini sindikat će tražiti od nadležnog inspektora ra da da poslodavcu naloži da izvrši promjenu radnog mjesta maloljetnog zaposlenika. 2. Zaštita žena i materinstva Član 33. Poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu zbog njene trudnoće ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu ili je, osim u slučajevima određenim zakonom, rasporediti na druge poslove. Član 34. Po isteku porodiljskog odsustva jedan od roditelja može da odsustvuje sa ra da do tri godine života djeteta. Za vrijeme odsustvovanja sa ra da iz stava 1 ovog člana, prava i obaveze zaposlenika iz radnog odnosa miruju. 2. Zaštita zaposlenika privremeno ili trajno nesposobnih za rad Član 35. U slučaju otkaza ugovora o radu, zaposlenik ima pravo na otpremninu u skladu sa zakonom, bez obzira da li se radi o zaposleniku sa smanjenom radnom sposobnošću ili invalidu. Visina otpremnine iz stava 1. ovog člana ne može biti manja od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu ra da kod tog poslodavca. V - PLAĆE I NAKNADE 1. Plaće Član 36. Osnovna plaća zaposlenika je plaća koja pripada zaposleni- ku za poslove pripadajuće grupe složenosti, puno radno vrijeme i normalne uslove ra da, a utvrđuje se kao proizvod najniže plaće i koeficijenta grupe poslova koje zaposlenik obavlja. Član 37. Najniža plaća zaposlenika iznosi 55% prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku računajući od dana primjene ovog ugovora. Najniža plaća usklađuje se tromjesečno, pod uslovom da su tekući troškovi života u odnosu na prethodno tromjesječje povećani najmanje za 5%. Najniža plaća je osnovica za obračun osnovne plaće zaposlenika. Član 38. Podaci o pojedinačnim isplatama plata nisu javni. Plaće se isplaćuju u neto iznosu po odbitku svih obaveza koje je sam zaposlenik preuzeo ili obaveze određene od strane sudskih organa. Prilikom isplate plaće zaposleniku se uručuje pismeni obračun plaće sa prikazanim odbicima iz bruto i neto plaće. Član 39. Akontativni dio plaće, u iznosu 50-70% od prethodne plaće može poslodavac isplaćivati do posljednjeg dana u tekućem mjesecu, a ostatak po obračunu najkasnije do dvadesetog dana narednog mjeseca. Član 40. Relativni odnos između grupa složenosti od najjednostavnijeg do najsloženijeg utvrđuje sa sljedećim koeficijentima složenosti: I grupa Jednostavni rutinski poslovi sastavljeni od manjeg broja različitih i karakterističnih operacija, koji se zbog svojih karakteristika mogu obavljati jednostavnim postupcima i sredstvima ra da. Za obavljanje ovih poslova potrebna su minimalna znanja za razumijevanje navedenih poslova (datih uputstava), a težište je na sticanju radnih navika i praktičnog ra da prema posebnim obilježjima poslova. Za obavljanje ovih poslova potreban je prvi stepen stručne spreme - NK ili NSS zaposlenik. Koeficijent složenosti 1,00. II grupa Manje složeni poslovi u proizvodnji i administraciji sa ponavljajućim radnim operacijama koji se izvode jednostavnim i mehaničkim sredstvima rada ili bez njih, te manje složeni poslovi uz mašine i postrojenja. Za ove poslove potrebna su znanja koja proizlaze iz manje složenih poslova, a zahtijevaju razumijevanje pismenih i usmenih uputstava, a povećana je odgovornost u odnosu na prvu grupu poslova. Saznanja za obavljanje ovih poslova ograničena su prema tokovima radnog procesa i operacija. Za obavljanje ovih poslova potreban je drugi stepen stručne spreme - PK zaposlenik. Koeficijent složenosti 1,25. III grupa Srednje složeni poslovi u proizvodnji i administraciji - rad sa različitim mašinama, alatima, postrojenjima i uređajima na kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu novih poslova, tako da su, iako se ponavljaju, poslovi raznovrsni. Za ove poslove su potrebna sistemska funkcionalna znanja, ali ne toliko široka u odnosu na šire poznavanje predmeta i sredstava rada, odnosno potreban je treći stepen stručne spreme - KV zaposlenik. Koeficijent složenosti 1,55. IV grupa Složeni i istovremeno vrlo raznovrsni poslovi koji se u procesu ra da izvode raznim alatima i postrojenjima, složene Četvrtak, 17. kolovoza/augusta 2000.SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 30 - Strana 981 radnje na administrativnim poslovima u pripremi ra da i praćenju prozvodnje, poslovnih i sličnih procesa, te jednostavniji poslovi na raspoređivanju i kontroli ra da, pripremi materijala i alata za manje složene poslove. Obavljanje ovih poslova zahtijeva razumijevanje uputstava iz pisanih, usmenih i grafičkih oblika i njihov prenos za rješavanje manje složenih poslova. Potreban je širok profil znanja s velikim stepenom uopštavanja i poznavanje poslova koji su podložni promjenama. Za obavljanje ovih poslova odgovara završen četvrti stepen stručne spreme - SSS zaposlenik. Koeficijent složenosti 1,70. V1 grupa Vrlo složeni poslovi u proizvodnji i pripremi ra da, poslovi usluga, administrativne poslovne funkcije. Raznovrsne operacije s različitim sredstvima ra da, naročito regulacije i nadzora visoko mehaniziranih i automatiziranih uređaja nižih stepena automatizacije. Poslovi organizovanja kontrole, rukovodjenja, pripreme ra da, specijalni zadaci u području usluga. Poslovi su od značajnog uticaja na uspješnost ra da na drugim poslovima i poslovanja preduzeća u cjelini. Za obavljanje ovih poslova potreban je peti stepen stručne spreme -VKV zaposlenik Koeficijent složenosti 2,10. V2 grupa Vrlo složeni poslovi u proizvodnji i pripremi ra da, poslovi usluga, administrativne i poslovne funkcije. Raznovrsne operacije s različitim sredstvima ra da, naročito ragulacije i nadzora visoko mehaniziranih i automatiziranih uređaja nižih stepena automatizacije. Poslovi organizovanja kontrole, rukovodjenja, pripreme ra da, specijalni zadaci u području usluga. Poslovi su od značajnog uticaja na uspješnost ra da na drugim poslovima i poslovanja privrednog društva u cjelini. Za obavljanje ovih poslova potreban je peti stepen stručne spreme - VKV zaposlenik. Koeficijent složenosti 2,30. VI grupa Složeni specijalizovani poslovi koji se izvode različitim oruđima, instrumentima, postrojenjima. Složeni poslovi u pripremi praćenju i analitičkom proučavanju proizvodnje, poslovnih i drugih procesa. Vođenje poslovanja radnih jedinica s opsežnim i složenim specijalizovanim radnim procesima. Srednje složeni i vrlo složeni poslovi raspoređivanja, vođenje koordiniranja u radu jedinica za pripremu i praćenje analitičko proučavanje poslovnih i sličnih procesa. Za obavljanje ovih poslova potreban je završen stepen obrazovanja na višoj školi ili I stepen fakulteta. Koeficijent složenosti 2,40. VII1 grupa Složene i visoko složene raznovrsne operacije koje se izvode različitim oruđima i aparatima.Složeniji i vrlo složeni poslovi u pripremi, praćenju, analitičkom proučavanju i istraživanju proizvodnje, poslovnih i drugih sličnih procesa. Složeniji i vrlo složeni poslovi koji su potrebni za organizacijsko i operativno vođenje radnih poslova, kontrolu ra da, kadrovsko, ekonomsko i administrativno vođenje poslovanja radnih jedinica, s vrlo složenim raznovrsnim proizvodima i radnim zadacima. Za obavljanje ovih poslova potreban je završen stepen obrazovanja na višoj školi ili I stepen fakulteta - VSS. Koeficijent složenosti 3.00. VII2 grupa Vrlo složeni i visokosloženi poslovi u pripremi, analitičkom proučavanju i istraživanju proizvodnje, poslovnih i sličnih procesa. Vrlo složeni poslovi koji su potrebni pri analitičkom proučavanju i poslovi na naučnom istraživanju u različitim područjima naučnih disciplina. Sudjelovanje u naučnim istraživanjima, rad na naučno - istraživačkim projektima. Za obavljanje ovih poslova potrebna je završena visoka škola ili fakultet i stručni stepen specijaliste ili naučni stepen magistra. Koeficijent složenosti 3.40. VIII grupa Visoko složeni kreativni poslovi na analitičkom proučavanju i istraživanju, projektovanju i rješavanju najkomplikovanijih problema i oblikovanja modela za prenos teorijskih znanja i rješavanju u praksi. Samostalni i savjetodavni naučno- istraživački rad u različitim naučnim disciplinama. Rukovodeći poslovi u složenim organizacijama privrede i društvenih djelatnosti, značajnim za društvo u cjelini. Za obavljanje ovih poslova potreban je doktorat nauka. Koeficijent složenosti je 4.00. Član 41. Osnovna plaća zaposlenika utvrdjuje se na osnovu ostvarenih rezultata ra da, koeficijenta složenosti poslova, najniže plaće i uslova ra da uvećanih za minuli rad i eventualnih dodataka na osnovnu plaću (noćni rad, prekovremeni rad, rad na državne praznike i dr.) i stimulativnog dijela. Poslodavac koji ima više od 15 zaposlenika pravilnikom o radu - plaćama utvrđuje osnove i mjerila za utvrđivanje rezultata ra da, a ostali poslodavci ugovorom o radu. Menadžerima i drugim stručnim licima upravni/nadzorni odbor ili poslodavac mogu odrediti i veći koeficijent od koeficijenta utvrđenog članom 40. ovog ugovora. Član 42. Na osnovnu plaću iz člana 36. ovog ugovora, poslodavac obračunava i isplaćuje dodatke na plaću na osnovu: -penzijskog staža, -uslova rada, -noćnog rada, -prekovremenog rada, -rada u dane praznika koji su po zakonu neradni. Po osnovu penzijskog staža zaposleniku se obračunava 0,6% njegove osnovne plaće, za svaku godinu penzijskog staža, s tim da ovako obračunat iznos ne može preći 20% osnovne plaće. Dodatak na plaću po osnovu otežanih uslova ra da zaposleniku se obračunava i isplaćuje kako slijedi: a)Za teže uslove rada, gdje je radnik izložen oštećenju zdravlja (dim, žar, pepeo, prašina, vlaga, visoka tem pera- tura, jaka buka, posebno blještava svjetlost, mračne prostorije, rad pri obojenoj svjetlosti, rad pod električnim naponom, rad na visini i teški fizički napori) u visini od 15% od osnovne plaće zaposlenika. b)Za rad u uslovima gdje je propisana primjena zaštitnih sredstava (zaštitne naočale, gasna maska, maska za zaštitu od prašine, zaštitna sredstva od štetnog djelovanja kiselina, visokih i niskih temperatura i sl.) u visini od 25% osnovne plaće zaposlenog. Ovi dodaci se obračunavaju i isplaćuju srazmjerno broju sati koje zaposlenik provodi u teškim uslovima iz tačke a) ili b). Dodatak na plaću po osnovu noćnog ra da obračunava se i isplaćuje u visini od 50% osnovne plaće. Dodatak za rad u dane praznika koji su po zakonu neradni uvećava se za 50% osnovne plaće zaposlenog. Dodatak na plaću po osnovu prekovremenog ra da obračunava se i isplaćuje u visini od 50% osnovne plaće. Ako zaposlenik prekovremeno radi zbog hitnih intervencija na otklanjanju zastoja u proizvodnji, obračunava mu se i isplaćuje dodatak u visini od 50% osnovne plaće. Dodatak za rad na dane sedmičnog odmora obračunava se i isplaćuje u visini od 20% na osnovnu plaću. 2. Naknade plaća Član 43. Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima: a) za vrijeme godišnjeg odmora, b) za vrijeme plaćenog odsustva, c) za dane praznika koji su po zakonu neradni, d) za vrijeme bolovanja, e)za vrijeme bolovanja zbog povrede na radu i profesionalnog oboljenja, f)za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo bez krivice zaposlenika, g)za vrijeme obrazovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za rad, h)za vrijeme obavljanja aktivnosti glavnog sindikalnog povjerenika. Broj 30 - Strana 982 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 17. kolovoza/augusta 2000. Za vrijeme pritvora zaposlenikova porodica ima pravo na naknadu plaće u skladu sa važećim propisima. Član 44. Poslodavac obračunava i isplaćuje zaposleniku naknade, kako slijedi: a)Naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora u prosjeku plaće iz mjeseca koji je prethodio početku korišćenja godišnjeg odmora, b)Naknadu plaće u dane plaćenog odsustva u prosjeku plaće iz mjeseca koji je prethodio početku korišćenja plaćenog odsustva, c)Naknadu plaće u dane državnih i drugih praznika, koji su po zakonu neradni dani, u prosjeku plaće iz mjeseca koji je prethodio korišćenju državnih i drugih praznika, d)Naknadu za vrijeme bolovanja u skladu sa važećim propisima, e)Naknadu plaće u 100% iznosu u odnosu na mjesec koji je prethodio odsustvovanju u svim drugim slučajevima utvrđenim važećim propisima, f)Naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje zaposlenik nije kriv kao i drugih prekida rada bez krivice zaposlenika (iznenadno čekanje posla i sl.) u 80% iznosu od osnovne plaće iz prethodnog mjeseca. Član 45. Zaposlenik ima pravo na naknadu za ishranu u toku ra da. Ukoliko se ishrana ne obezbjeđuje kod poslodavca, zaposle- niku se obezbjeđuje mjesečna naknada u iznosu od najmanje 25% prosječne plaće isplaćene u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku ili protiv vrijednost naknade u naturi. Član 46. Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju. Otpremnina zaposleniku pri odlasku u penziju obračunava se i isplaćuje najmanje u visini tri prosječne plaće prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Otpremnina prilikom otkaza ugovora o radu obračunava se shodno odredbama zakona. Član 47. Zaposleniku pripada pravo na plaćene troškove prilikom službenog putovanja - dnevnica. Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Putni troškovi obračunavaju se i isplaćuju prema plaćenom hotelskom računu, osim hotela "de luxe" kategorije. Dnevnica za službeni put u inostranstvo isplaćuje se na način propisan za organe uprave. Dnevnica za službeni put iz st. 2. i 4. umanjuje se najviše za 30%, ako je osigurana samo besplatna ishrana. Član 48. Zaposlenik koji je privremeno upućen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice, ima pravo na mjesečnu naknadu troškova zbog odvojenog života od porodice u visini od 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Član 49. Naknada za rad na terenu - terenski dodatak utvrđuje se u jednakom iznosu za sve zaposlenike zavisno od mjesta boravka na terenu (smještaj, ishrana i dr.), s tim da ne može biti manja od 75% utvrđenog iznosa dnevnica. Pod radom na terenu iz stava 1. ovog člana podrazumijevaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu van mjesta zaposlenja i u trajanju dužem od 30 dana neprekidno. Naknada za topli obrok i dnevnica se međusobno isključuju. Dnevnica i terenski dodatak se međusobno isključuju. Član 50. Zaposlenik ima pravo na regres za korišćenje godišnjeg odmora u visini od 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku ili prosječne plaće pravnog lica iz prethodnog mjeseca ako je to povoljnije za zaposlenika. Vrijeme i način isplate regresa utvrđuje se pravilnikom o radu. Član 51. Poslodavac može, u skladu sa mogućnostima, zaposleniku isplatiti jubilarnu nagradu. Pravo na nagradu iz stava 1. ovog člana zaposlenik stiče nakon: -10 godina neprekidnog rada u iznosu 50% -20 godina neprekidnog rada u iznosu 70% -30 godina neprekidnog rada u iznosu 85% -35 godina neprekidnog rada u iznosu 100% od prosječne plaće zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH u prethodna tri mjeseca, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ako je to povoljnije za zaposlenika. Pod neprekidnim radom kod poslodavca smatra se i rad kod poslodavca koji je pravni sljednik. Član 52. Zaposlenik ili njegova porodica imaju pravo na pomoć u visini jedne prosječne plaće u Federaciji BiH u slučaju: -smrti zaposlenika ili člana njegove uže porodice, -teže invalidnosti ili bolesti zaposlenika, -teže invalidnosti ili bolesti bračnog druga ili djeteta. Član 53. Poslodavac svojim općim aktima propisuje posebne stimu- lacije na plaće, prigodne nagrade povodom praznika i jubileja, te po osnovu dobiti. Član 54. Zaposlenik ima pravo na prevoz ili naknadu troškova prevoza na posao i sa posla u skladu sa pravilnikom, odnosno ugovorom o radu. Naknada troškova prevoza iz stava 1. ovog člana, isplaćuje se zaposleniku unaprijed i to najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za idući mjesec. Član 55. U slučaju stečaja ili prestanka postojanja firme po sili zakona, poslodavac je dužan izmiriti obaveze prema zaposleniku nastale do dana stečaja ili likvidacije. 3. Naknada štete Član 56. Ako je zaposlenik namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokovao štetu poslodavcu, poslodavac će formirati komisiju od tri člana koja će utvrditi visinu štete i način isplate naknade poslodavcu. U sastav komisije iz stava 1. ovog člana ulazi i predstavnik sindikata kojeg zaposlenik predloži. U slučaju da komisija iz stava 1. ovog člana nije u stanju utvrditi tačan iznos štete, visinu naknade za pričinjenu štetu utvrdit će u paušalnom iznosu, prema najpribližnijoj procjeni štete. Ako je paušalni iznos naknade štete znatno manji od stvarne štete, poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane štete. Član 57. Ako je štetu pričinilo više zaposlenika, komisija formirana za procjenu štete i način isplate naknade štete donosi odluku o solidarnoj odgovornosti za učinjenu štetu, ako nije moguće utvrditi dio štete koji je prouzrokovao svaki zaposlenik pojedinačno. Poslodavac i zaposlenik, odnosno zaposlenici koji su prouzrokovali štetu, mogu se na prijedlog komisije sporazumjeti Četvrtak, 17. kolovoza/augusta 2000.SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 30 - Strana 983 pod kojim uslovima se zaposleniku može umanjiti ili oprostiti naknada za učinjenu štetu. Uslovi iz stava 2. ovog člana mogu se utvrditi i pravilnikom o radu. Član 58. U slučaju da zaposlenik ili više zaposlenika uzrokuju štetu poslodavcu u smislu čl. 81., 82. i 83. Zakona o radu, pokušaće dogovorom između poslodavca i zaposlenika smanjiti iznos naknade. Ako zaposlenik pretrpi štetu na radu ili u vezi sa radom, poslodavac je dužan zaposleniku naknaditi štetu po općim propisima obligacionog prava. VI - PRESTANAK UGOVORA O RADU Član 59. Zaposlenik i poslodavac mogu otkazati ugovor o radu pod uslovima utvrđenim zakonom, ugovorom o radu i ovim ugovorom. Zaposlenik i poslodavac imaju pravo i obavezu na otkazni rok utvrđen ugovorom o radu. Otkazni rok ne može biti kraći od jednog, niti duži od šest mjeseci. Član 60. Zaposlenik i poslodavac se mogu dogovoriti da zaposleniku prestane radni odnos prije isteka vremena ili bez otkaznog roka. Član 61. Zaposlenik koji je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor ima pravo na otpremninu u skladu sa zakonom. Otpremnina se ne isplaćuje ukoliko je došlo do prekida ugovora o radu iz razloga navedenih u članu 58. ovog ugovora. Član 62. Ako poslodavac otkaže ugovor o radu i istovremeno ponudi zaposleniku zaključivanje novog ugovora sa izmijenjenim uslovima ti uslovi ne mogu biti nepovoljniji za zaposlenika od prethodnog ugovora. VII - USLOVI ZA RAD SINDIKATA Član 63. Radi zaštite svojih ekonomskih i socijalnih prava i interesa, zaposleni imaju pravo organizovati sindikalnu organizaciju ili drugi oblik sindikalnog organizovanja kod poslodavca. Poslodavac se obavezuje da svojim djelovanjem i aktivno- stima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad i sindikalno organizovanje zaposlenih. Sindikat se obavezuje da će svoje aktivnosti provoditi, a poslodavac iste respektovati u skladu sa ratificiranim konvencijama, zakonom i ovim ugovorom. Član 64. Poslodavac se obavezuje da će prema svojim mogućnostima uvažavati potrebe sindikata u vezi sa: -prostorom za rad i održavanje sastanaka sindikalne organizacije i njenih organa, -korištenjem telefona, telefaksa, aparata za umnožavanje i drugih tehničkih sredstava nužnih za provođenje sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili zaštitu prava zaposlenika, -obračunom i doznačavanjem sindikalne članarine, -naknadom plaće sindikalnom povjereniku za vrijeme provedeno u obavljanju sindikalnih aktivnosti. Član 65. Sindikalni povjerenik obavlja svoje aktivnosti u radnom vremenu i prima naknadu plaće u skladu sa ovim ugovorom i ugovorom o radu. Poslodavac se obavezuje osigurati naknadu plaće u punom iznosu najviše jednom glavnom sindikalnom povjereniku kada ovaj predstavlja više od 500 zaposlenih članova sindikalne organizacije. Poslodavac i sindikat će posebnim sporazumom utvrditi broj sindikalnih povjerenika sa pravom na rad do četiri sata sedmično radi obavljanja sindiklanih aktivnosti na teret sindikalne organizacije, zavisno od broja članova sindikalne organizacije i oblika organizovanja njenih aktivnosti, te tehničko-tehnološke organizacije ra da i materijalnih mogućnosti poslodavca. Poslodavac će osigurati i naknadu plaće za vrijeme najviše do sedam dana u kalendarskoj godini, provedeno na obrazovanju i osposobljavanju sindikalnog povjerenika za obavljanje sindikalnih aktivnosti. VIII - MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA Član 66. U cilju rješavanja sporova nastalih između potpisnika ovog ugovora koji se ne mogu riješiti međusobnim dogovorima, osniva se Mirovno vijeće. Član 67. Svaka strana potpisnica imenuje po dva člana, a petog člana, koji je ujedno i predsjednik vijeća imenuju sporazumno iz reda istaknutih naučnih i stručnih djelatnika i uglednih građana, koji nisu zaposleni ni kod jedne strane. Postupak za rješavanje spora počinje uz ispunjenje uslova iz stava 1. ovog člana, na zahtjev bilo koje strane. Član 68. Svaki sporazum, koji strane postignu, mora biti u pismenom obliku i potpisan od strane ovlaštenih potpisnika ovog ugovora. Član 69. U slučaju da se strane ni putem Mirovnog vijeća ne sporazumiju o pitanjima iz ovog ugovora ili o pitanjima izmjena i dopuna istog, rješavanje spora se povjerava Arbitražnom vijeću, kao samostalnom organu za rješavanje sporova. Član 70. Arbitražno vijeće se formira na prijedlog strana potpisnica ovog ugovora. Svaka strana imenuje isti broj arbitara, koji imaju zamjenike, a predsjednika i zamjenika predsjednika imenuju sporazumno, iz reda istaknutih naučnih i stručnih djelatnika i uglednih građana, koji nisu zaposleni ni kod jedne strane. Član 71. Odluka arbitraže je konačna. Član 72. Postupak i rad Arbitražnog vijeća regulisaće se posebnim aktom, koji donose potpisnici sporazuma, odnosno ovog ugovora. IX - ŠTRAJK Član 73. Ukoliko sindikat ocjeni da se ne ostvaruju prava zaposlenika utvrđena zakonom i ovim ugovorom, iskoristiće svoje pravo i nakon neuspjelih pregovora sa poslodavcem organizovati i voditi štrajk. Štrajk se najavljuje poslodavcu u pismenom obliku, najkasnije deset dana prije početka štrajka. Sindikat će voditi štrajk prema odredbama Zakona o radu, Zakona o štrajku, Pravilima sindikata o organizovanju i vođenju štrajka i odredbama ovog ugovora. Član 74. U preduzećima, koja zbog tehnološke specifičnosti ne mogu potpuno obustaviti rad poslodavac zajedno sa sindikatom određuje poslove i izvršioce, koji ne mogu odsustvovati sa ra da zbog štrajka. Broj ovih zaposlenika ne može biti veći od 15 % ukupnog broja zaposlenika, članova sindikata kod tog poslodavca. Član 75. Sindikat može organizovati štrajk upozorenja sa trajanjem od najduže dva sata. Broj 30 - Strana 984 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 17. kolovoza/augusta 2000. Odluku o stupanju u štrajk upozorenja donosi Odbor Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine, odnosno povjereništvo ili or gan zavisno od nivoa organizovanja sindikata. X - EKONOMSKO - SOCIJALNO VIJEĆE Član 76. U cilju ostvarivanja ekonomske i socijalne politike, odnosno interesa zaposlenika i poslodavaca, te primjene kolektivnog ugovora i usklađivanja sa mjerama ekonomske i socijalne politike formirat će se Ekonomsko - socijalno vijeće, u skladu sa Zakonom o radu. XI - ZAVRŠNE ODREDBE Član 77. Zaštitu prava po ovom ugovoru imaju prvenstveno zaposlenici članovi sindikata u proizvodnji i preradi metala učlanjeni u Sindikat metalaca Bosne i Hercegovine. Sva prava i obaveze vijeća zaposlenih do stupanja na snagu posebnog zakona o ovim vijećima i obrazovanja istih u privrednim društvima ima sindikat. Član 78. Mišljenja i prijedlozi sindikata, kao i prigovori i žalbe zaposlenika ne mogu se razmatrati i o njima odlučivati bez prisustva ovlaštenog predstavnika sindikata. Član 79. Ovaj ugovor smatra se zaključenim kada ga u istovjetnom tekstu prihvate i potpišu nadležni organi Sindikata metalaca BiH i Vlade Federacije BiH. Član 80. Ovaj ugovor važi godinu dana od dana početka njegove primjene. Član 81. Inicijativu za izmjene i dopune ovog ugovora može dati svaki potpisnik. Inicijativa se drugoj strani podnosi u pismenoj formi, a strana kojoj je upućena, dužna je na inicijativu odgovoriti u roku od 15 dana. Izmjene i dopune ovog ugovora vrše se na način na koji je i donesen. Član 82. Odmah po zaključenju ovog ugovora, a najkasnije u roku od 15 dana po potpisivanju, ugovorne strane će imenovati zajedničku komisiju od četiri člana od kojih svaka strana imenuje po dva člana sa zadatkom praćenja, sprovođenja i tumačenja ovog ugovora. Svaka od ugovornih strana rješavanje zajedničkih problema može pokrenuti pred ovom komisijom. Član 83. Sve nesporazume ili namjere nesprovođenja ovog ugovora, ugovorne strane kao prob lem mogu iznijeti pred drugu ugovornu stranu, komisiju iz člana 82. ovog ugovora, mirovno ili arbitražno vijeće, odnosno nadležni sud. Prethodno će prob - lem pokušati rješiti dogovorno. Član 84. Zaključeni kolektivni ugovor objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH" i stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja. Broj SM 02-108-VII/00 2. augusta 2000. godine Sarajevo Sindikat metalaca Bosne i Hercegovine Predsjednik Ismet Bajramović, s. r. Broj 13-02-3498-2/99 2. augusta 2000. godine Sarajevo Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Ministar Mirsad Salkić, s. r. Po izvršenom sravnjavanju sa izvornim tekstom, utvrđeno je da se u tekstu Odluke o privremenom načinu obračunavanja i o visini stopa doprinosa za mirovinsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje iz plaća uposlenih u rudnicima uglja, boksita, man gana i barita za 2000. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 53/99) potkrala niže navedena greška, pa se na osnovu članka 67. stavak 2. Poslovnika o radu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/96), daje slijedeća ISPRAVKA 1. U točki I Odluke, iza riječi: "Boksit" Bosanska Krupa", a ispred riječi: "Barit" Kreševo", treba da stoje riječi:"Rudnik boksita Čitluk." 2. Ovu ispravku objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH." V broj 03-02-13-209/2000 19. srpnja 2000. godine Sarajevo Predstojnik Ureda za zakonodavstvo Vlade Federacije BiH Valerija Galić, v. r. Po izvršenom sravnjavanju sa izvornim tekstom, utvrđeno je da se u tekstu Odluke o privremenom načinu obračunavanja i o visini stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje iz plaća uposlenih u rudnicima uglja, boksita, man - gana i barita za 2000. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 53/99) potkrala niže navedena greška, pa se na osnovu člana 67. stav 2. Poslovnika o radu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/96), daje slijedeća ISPRAVKA 1. U tački I Odluke, iza riječi: "Boksit" Bosanska Krupa", a ispred riječi: "Barit" Kreševo", treba da stoje riječi:"Rudnik boksita Čitluk." 2. Ovu ispravku objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH." V broj 03-02-13-209/2000 19. jula 2000. godine Sarajevo Sekretar Ureda za zakonodavstvo Vlade Federacije BiH Valerija Galić, s. r. USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Na osnovu člana 2. Odluke o organizaciji Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/96), Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 12. jula 2000. godine, donio je ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA O DLUKE O ORGANIZACIJI USTAVNOG SUDA FEDERACI JE BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Odluci o organizaciji Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/96) i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o organizaciji Ustavnog suda Federacije BiH" ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/97) u članu 10. iza riječi: "prati njegovu realizaciju" dodaju se riječi: "i najmanje dva puta godišnje izvještava Sud." Član 2. U članu 13. iza riječi: "predstavlja Ustavni sud" dodaju se riječi:"odlučuje o prijemu službenika i radnika u radni odnos", a iza stava 1. dodaje se stav 2. koji glasi: "Predsjednik Ustavnog suda je naredbodavac za korištenje sredstava za rad Ustavnog suda i Administracije Ustavnog suda." Četvrtak, 17. kolovoza/augusta 2000.SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 30 - Strana 985 Član 3. U članu 25. stav 3. briše se. Član 4. U članu 26. stavu 2. iza riječi: "javnog konkursa" dodaju se riječi: "na vrijeme od četiri godine." Član 5. U članu 27. stavu 1. iza riječi: "javnog konkursa" dodaju se riječi: "na vrijeme od četiri godine" stav 2. briše se i stav 3. postaje stav 2., a iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:"Šef biroa ustavno-sudske prakse i dokumentacije u odnosu na položaj izjednačava se sa pomoćnikom direktora Ureda za informisanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine." Član 6. U članu 31. stav 2. briše se. Član 7. Ova odluka stu pa na snagu danom donošenja. Član 8. Ova odluka objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH." Broj P-119/2000 12. jula/srpnja 2000. godine Sarajevo Predsjednik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine dr. Omer Ibrahimagić, s. r. AGENCIJA ZA BANKARSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Na temelju članka 55. stavak 2. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98), Agencija za bankarstvo Federacije BiH objavljuje, slijedeće RJEŠENJE 1. Produžava se mandat privremenom upravniku u Mostarskoj Gospodarskoj banci d.d. Mostar gđi Miri Prskalo (u daljnjem tekstu: Privremeni upravnik), na pe riod do 60 dana počev od 7. 7. 2000. godine. 2. Prava i obveze Privremenog upravnika utvrđene Rješenjem Agencije za bankarstvo Federacije BiH o imenovanju Privremenog upravnika u Mostarsku gospodarsku banku d.d. Mostar broj 01-8/00 od 7. 1. 2000. godine ostaju na snazi za pe - riod iz točke 1. ovog rješenja. 3. Ovo rješenje je konačno, stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-564/00 7. srpnja 2000. godine Sarajevo Direktor Zlatko Barš, v.r. Na osnovu člana 55. stav 2. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98), Agencija za bankarstvo Federacije BiH objavljuje, slijedeće RJEŠENJE 1. Produžava se mandat privremenom upravniku u Mostarskoj Gospodarskoj banci d.d. Mostar gđi . Miri Prskalo (u daljem tekstu: Privremeni upravnik), na pe riod do 60 dana počev od 7. 7. 2000. godine. 2. Prava i obaveze Privremenog upravnika utvrđene Rješenjem Agencije za bankarstvo Federacije BiH o imenovanju Privremenog upravnika u Mostarsku gospodarsku banku d.d. Mostar broj 01-8/00 od 7. 1. 2000. godine ostaju na snazi za pe - riod iz tačke 1. ovog rješenja. 3. Ovo rješenje je konačno, stu pa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-564/00 7. jula 2000. godine Sarajevo Direktor Zlatko Barš, s. r. KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Na osnovi čl. 11. i 12. Zakona o Komisiji za vrijednosne papire ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98 i 36/99), članka 147. Zakona o društvima za upravljanje fondovima i o investicijskim fondovima ("Službene novine Federacije BiH", br. 41/98 i 36/99) članka 25. Zakona o vrijednosnim papirima ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98 i 36/99) i članka 8. Pravilnika o obliku i sadržaju prospekta dionica prve emisije privatizacijskog fonda ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/99), Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine, donosi PRAVILNIK O DOPUNI PRAVILNIKA O OBLIKU I SADRŽAJU PROSPEKTA DIONICA PRVE EMISIJE PRIVATIZACIJSKOG FONDA Članak 1. U Pravilniku o obliku i sadržaju prospekta dionica prve emisije privatizacijskog fonda ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/99), u Prilogu broj 1., u točki 13. i u Prilogu broj 2., u točki 25. iza navedenog teksta, dodaju se riječi:"(nedjelje i dani praznika koji su po zakonu neradni dani, ne uračunavaju se u rok trajanja upisa i uplate dionica). Članak 2. Ovaj pravilnik stu pa na snagu danom donošenja. Broj 01-02-549/00 31. srpnja 2000. godine Sarajevo Predsjednik Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine Edib Bašić, v. r. Na osnovu odredaba čl. 11. i 12. Zakona o Komisiji za vrijednosne papire ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98 i 36/99), člana 147. Zakona o društvima za upravljanje fondovima i o investicionim fondovima ("Službene novine Federacije BiH", br. 41/98 i 36/99) člana 25. Zakona o vrijednosnim papirima ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98 i 36/99) i člana 8. Pravilnika o obliku i sadržaju prospekta dionica prve emisije privatizacijskog fonda ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/99), Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine, donosi PRAVILNIK O DOPUNI PRAVILNIKA O OBLIKU I SADRŽAJU PROSPEKTA DIONICA PRVE EMISIJE PRIVATIZACIJSKOG FONDA Član 1. U Pravilniku o obliku i sadržaju prospekta dionica prve emisije privatizacijskog fonda ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/99), u Prilogu broj 1., u tački 13. i u Prilogu broj 2., u tački 25. iza navedenog teksta, dodaju se riječi:"(nedjelje i dani praznika koji su po zakonu neradni dani, ne uračunavaju se u rok trajanja upisa i uplate dionica). Član 2. Ovaj pravilnik stu pa na snagu danom donošenja. Broj 01-02-549/00 31. jula 2000. godine Sarajevo Predsjednik Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine Edib Bašić, s. r. Broj 30 - Strana 986 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 17. kolovoza/augusta 2000. SADRŽAJ 245Odluka o pomilovanju osuđenih osoba 941 246Odluka o prihvatanju kredita za obnovu obrazovanja "Opec" - Fonda 942 247Odluka o davanju suglasnosti za oslobađanje od plaćanja ca rina (hrvatski jezik) 942 Odluka o davanju saglasnosti za oslobađanje od plaćanja ca rina (bosanski jezik) 942 248Rješenje o razrješenju člana Savjeta Ureda za nadzor za poslovanje nad društvom za osiguranje 943 249Rješenje o imenovanju člana Savjeta Ureda za nadzor za poslovanje nad društvom za osiguranje 943 250Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i medicinsko tehničke opreme za obavljanje privatne prakse u zdravstvenoj djelatnosti (hrvatski jezik)943 Pravilnik o uvjetima u pogledu prostora, opreme i medicinsko tehničke opreme za obavljanje privatne prakse u zdravstvenoj djelatnosti (bosanski jezik)948 251Pro gram obilježavanja "Dječijeg tjedna" u Federaciji Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 952 Pro gram obilježavanja "Dječije nedjelje" u Federaciji Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 953 252Lista Mirovnog vijeća (hrvatski jezik) 954 Lista Mirovnog vijeća (bosanski jezik) 954 253Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavaca i uposlenika u djelatnosti tekstilne, kožarsko-pre- rađivačke i gumarske industrije u Federaciji Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 954 Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u djelatnosti tekstilne, kožarsko-prerađivačke i gumarske industrije u Federaciji Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 963 254Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavaca i uposlenika u oblasti proizvodnje i prerade metala u Federaciji Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 972 Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti proizvodnje i prerade metala u Federaciji Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 979 ____________________ Ispravka Poslovnika o radu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 985 Ispravka Poslovnika o radu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 985 USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o organizaciji Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine 985 AGENCIJA ZA BANKARSTVO FEDE RACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Rješenje broj 01-564/00 (hrvatski jezik)986 Rješenje broj 01-564/00 (bosanski jezik)986 KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Pravilnik o dopuni Pravilnika o obliku i sadržaju prospekta dionica prve emisije privatizacijskog fonda (hrvatski jezik) 986 Pravilnik o dopuni Pravilnika o obliku i sadržaju prospekta dionica prve emisije privatizacijskog fonda (bosanski jezik) 986 Četvrtak, 17. kolovoza/augusta 2000.SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 30 - Strana 987 Izdavač: Javno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list BiH - Sarajevo, Ulica Magribija 3 - Poštanski fah 3 - Direktor i odgovorni urednik Mehmedalija Huremović - Telefon - direktor: 663-470, fax: 663-470 - Redakcija i Pretplata: 663-471 - Računovodstvo: 651-257 - Poslovnica, Malta 21 - Pretplata se utvrđuje polugodišnje, a uplata se vrši UNAPRIJED u korist računa: 10100-603-1396, 10100-603-14312 i 10100-603-14606 - Grafička priprema: JP NIO Službeni list BiH Sarajevo - Štam pa: "ALDENPRINT" Sarajevo - Za štampariju Edhem Numić - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista. "Službene novine Federacije BiH" su upisane u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 414. Na osnovu odredaba člana 19. stav 1. tačka 13. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95, 25/97 i 13/'00) i tačke 3. Napomene uz Tarifni broj 1. Porez na promet usluga trgovine na malo i porez na promet proizvoda ne plaća se na službena glasila. Izdanje na hrvatskom i bosanskom jeziku. Broj 30 - Strana 988 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 17. kolovoza/augusta 2000.