II Energoinvest - Tvornica dalekovodnih
334 RJEŠENJE Na osnovu člana 19. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine O IMENOVANJU V. D. POMOĆNIKA FEDERALNOG ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), federalni MINISTRA RASELJENIH OSOBA I IZBJEGLICA ministar za energiju, rudarstvo i industriju, donosi I Za v. d. pomoćnika federalnog ministra raseljenih osoba i RJEŠENJE izbjeglica na period od dva mjeseca imenuje se O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I ČLANOVA mr. AVDIJA MUHOVIĆ. PRIVREMENOG UPRAVNOG ODBORA II ENERGOINVEST - TVORNICA DALEKOVODNIH Ovo rješenje objavit će se u "Službenim novinama Federacije STUBOVA DJL SARAJEVO BiH". I V broj 251/03 Do okončanja postupka izbora kojim će se izvršiti konačno 3. jula/srpnja 2003. godine Premijer imenovanje, na način, po postupku i uz poštivanje i primjenu Sarajevo dr. Ahmet Hadžipašić, s. r. principa propisanih Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim Broj 31 - Strana 1432 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 12.07.2003. imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine, za predsjednika i ODLUKU članove Privremenog upravnog odbora Energoinvest - Tvornica dalekovodnih stubova d.j.l. Sarajevo, imenuju se: O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O 1. ZAHID PITA, predsjednik, MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE 2. TARIK BADNJEVIĆ, član, DEVIZNIM RIZIKOM BANAKA 3. HUSO ĆESIR, član, 4. JASMIN ZILDŽO, član, Član 1. 5. ELVIR ZLATIĆ, član. U Odluci o minimalnim standardima za upravljanje deviznim rizikom banaka ("Službene novine Federacije BiH", II broj 3/03) u članu 7. stav 2. mijenja se i glasi: Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se "Ograničenja FX aktivnosti banke u odnosu na osnovni u "Službenim novinama Federacije BiH". kapital, u smislu ovog člana, iznose: Broj 13-34-1468/03 1. za Individualnu deviznu poziciju preko - noći banke, osim u eurima, najviše do iznosa 20%; 20. juna/lipnja 2003. godine Ministar 2. za Individualnu deviznu poziciju preko-noći banke u Sarajevo dr. Izet Žigić, s. r. eurima najviše do iznosa 30%; 3. za Deviznu poziciju banke najviše do iznosa 30%." Nakon stava 2. dodaju se st. 3. i 4. koji glase: AGENCIJA ZA BANKARSTVO "U obračun FX aktivnosti banka je dužna da uključi i stavke aktive i obaveza koje su ugovorene sa deviznom klauzulom. FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Uputstvo za primjenu sa datumom za početak primjene i Na temelju čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo dinamikom za usklađivanje banaka sa ovim članom, FBA će Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije donijeti najkasnije tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03 i 19/03) i članka odluke." 41. u svezi sa člankom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Član 2. Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, i objavit će se u 13/03 i 19/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije "Službenim novinama Federacije BiH". Bosne i Hercegovine donosi Broj 01-1-1089-3/03 Predsjednik ODLUKU 10. juna 2003. godine Upravnog odbora Sarajevo mr. Eldar Arnautović, s. r. O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE DEVIZNIM RIZIKOM BANAKA KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Članak 1. Na temelju čl. 11. i 12. Zakona o Komisiji za vrijednosne U Odluci o minimalnim standardima za upravljanje papire ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98 i 36/99) i čl. deviznim rizikom banaka ("Službene novine Federacije BiH", 40. i 52. Zakona o vrijednosnim papirima ("Službene novine broj 3/03) u članku 7. stavak 2. mijenja se i glasi: Federacije BiH", br. 39/98 i 36/99), Komisija za vrijednosne "Ograničenja FX aktivnosti banke u odnosu na osnovni papire Federacije Bosne i Hercegovine, donosi kapital, u smislu ovog članka, iznose: 1. za Individualnu deviznu poziciju prekonoći banke, osim PRAVILNIK u eurima, najviše do iznosa 20%; O IZMJENI I DOPUNI PRAVILNIKA O UVJETIMA I 2. za Individualnu deviznu poziciju preko-noći banke u POSTUPKU KUPNJE I PRODAJE VRIJEDNOSNIH eurima najviše do iznosa 30%; PAPIRA 3. za Deviznu poziciju banke najviše do iznosa 30%." Nakon stavka 2. dodaju se st. 3. i 4. koji glase: Članak 1. "U obračun FX aktivnosti banka je dužna uključiti i stavke U članku 6. Pravilnika o uvjetima i postupku kupnje i prodaje aktive i obaveza koje su ugovorene sa deviznom klauzulom. vrijednosnih papira ("Službene novine Federacije BiH", br. Naputak za primjenu s datumom za početak primjene i 30/01 i 67/02), iza stavka 3. dodaju se st. 4., 5. i 6. koji glase: dinamikom za usuglašavanje banaka s ovim člankom, FBA će "Iznimno, brokerska kuća može realizirati nalog za kupnju donijeti najkasnije tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove vrijednosnih papira i u slučaju kada je uplatu novca za kupnju odluke." vrijednosnih papira u ime i za račun nalogodavca izvršila fizička ili pravna osoba koja nije nalogodavac, ukoliko nalogodavac Članak 2. dostavi brokerskoj kući propisno ovjeren dokument kao dokaz kojim se nedvosmisleno iskazuje međusobni odnos nalogodavca Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, i objavit će se u i fizičke ili pravne osobe koja je izvršila uplatu novca i osnov po "Službenim novinama Federacije BiH". kojem je ta fizička ili pravna osoba izvršila uplatu novca u ime i Broj 01-1-1089-3/03 Predsjednik za račun nalogodavca. 10. lipnja 2003. godine Upravnog odbora Brokerska kuća je dužna, pisano jednom mjesečno, do 5-og u Sarajevo mr. Eldar Arnautović, v. r. mjesecu za prethodni mjesec, izvještavati Komisiju o svim nalozima za kupnju vrijednosnih papira u kojima je uplatu novca, u ime i za račun nalogodavca, izvršila fizička ili pravna osoba koja nije nalogodavac. Brokerska kuća je dužna naložiti banci depozitaru da isplati Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo novac od prodatih vrijednosnih papira isključivo na račun Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije nalogodavca ili putem blagajne doznakom koja glasi isključivo BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03 i 19/03) i člana na nalogodavca." 41. u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine U članku 6. dosadašnji stavak 4. postaje stavak 7., koji se Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, mijenja i glasi: 13/03 i 19/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije "Ukoliko brokerska kuća postupi suprotno odredbama st. 2., Bosne i Hercegovine donosi 3., 4. i 6. ovog članka, Komisija može brokerskoj kući oduzeti Subota, 12.07.2003. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 31 - Strana 1433 dozvolu za obavljanje brokerskih poslova u prometu PRESUDU vrijednosnih papira." 1. Utvrđuje se da Odluka o komunalnim pristojbama Članak 2. Općinskog vijeća Centar Sarajevo ("Službene novine Kantona Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave Sarajevo", broj 3/02) nije sukladna Ustavu Federacije Bosne i u "Službenim novinama Federacije BiH". Hercegovine. Predsjednik 2. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" Broj 01-02-1261/03 Komisije za vrijednosne papire i "Službenim novinama Kantona Sarajevo". 25. lipnja 2003. godine Federacije BiH Obrazloženje Sarajevo Edib Bašić, v. r. Predsjednik Kantona Sarajevo, na temelju članka IV.C.10. (2) d) i Amandmana XIV na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, podnio je dana 11.3.2002. godine zahtjev Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine za utvrđivanje Na osnovu čl. 11. i 12. Zakona o Komisiji za vrijednosne ustavnosti Odluke o komunalnim pristojbama Općinskog vijeća papire ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98 i 36/99) i čl. Centar Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 40. i 52. Zakona o vrijednosnim papirima ("Službene novine 3/02), koju je donijelo Općinsko vijeće Centar-Sarajevo dana Federacije BiH", br. 39/98 i 36/99), Komisija za vrijednosne 7.2.2002. godine. papire Federacije Bosne i Hercegovine, donosi U zahtjevu predsjednika Kantona Sarajevo navodi se da je Amandmanom VIII. d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine PRAVILNIK utvrđena isključiva ovlast Federacije za donošenje propisa o financijama i financijskim institucijama Federacije i fiskalna O IZMJENI I DOPUNI PRAVILNIKA O USLOVIMA I politika Federacije, te da su člankom V.2. Ustava Federacije i POSTUPKU KUPOVINE I PRODAJE VRIJEDNOSNIH Amandmanom XV na Ustav Federacije propisane ovlasti PAPIRA kantona i općina, kao i to da kanton može prenijeti svoje ovlasti na općine i gradove. Ističe se da je Ustavom Kantona Sarajevo Član 1. ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/94, 3/96, 16/97 i U članu 6. Pravilnika o uslovima i postupku kupovine i 40/00) utvrđeno da je sustav javnih prihoda na području Kantona prodaje vrijednosnih papira ("Službene novine Federacije BiH", jedinstven te da općine ne mogu uvoditi nikakve druge poreze br. 30/01 i 67/02), iza stava 3. dodaju se st. 4., 5. i 6. koji glase: niti druge izvore prihoda, osim projekata za čije se financiranje izjasne građani (članak 38). U zahtjevu se, također, naglašava da "Izuzetno, brokerska kuća može realizirati nalog za su Zakonom o komunalnim pristojbama Kantona Sarajevo kupovinu vrijednosnih papira i u slučaju kada je uplatu novca za ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/01) komunalne kupovinu vrijednosnih papira u ime i za račun nalogodavca pristojbe utvrđene jedinstveno za područje Kantona Sarajevo. izvršilo fizičko ili pravno lice koje nije nalogodavac, ukoliko nalogodavac dostavi brokerskoj kući propisno ovjeren dokument Podnositelj zahtjeva predlaže da Sud, nakon održane kao dokaz kojim se nedvosmisleno iskazuje međusobni odnos rasprave, donese presudu i utvrdi da Odluka o komunalnim nalogodavca i fizičkog ili pravnog lica koje je izvršilo uplatu pristojbama Općinskog vijeća Centar Sarajevo nije sukladna novca i osnov po kojem je to fizičko ili pravno lice izvršilo uplatu Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine. novca u ime i za račun nalogodavca. U odgovoru Općinskog vijeća Centar Sarajevo na zahtjev Brokerska kuća je dužna, pismeno jednom mjesečno, do 5-og predsjednika Kantona Sarajevo navodi se da je pravni temelj za u mjesecu za prethodni mjesec, izvještavati Komisiju o svim donošenje Odluke o komunalnim pristojbama tog Vijeća Centar nalozima za kupovinu vrijednosnih papira u kojima je uplatu Sarajevo sadržan u članku 8. stavak 2. Zakona o pripadnosti novca, u ime i za račun nalogodavca, izvršilo fizičko ili pravno javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i financiranju lice koje nije nalogodavac. Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Brokerska kuća je dužna naložiti banci depozitaru da isplati BiH", br. 26/96 i 32/98), kojim je regulirano da općinska vijeća novac od prodatih vrijednosnih papira isključivo na račun donose propise o općinskim pristojbama (komunalne pristojbe, nalogodavca ili putem blagajne doznakom koja glasi isključivo novčane kazne i dr.) kao i propise o oporezivanju (porez od na nalogodavca." poljoprivrede, porez na imovinu, porez na prihod od imovine i dr.) i na drugi način osiguravaju potrebito financiranje. Ističe se U članu 6. dosadašnji stav 4. postaje stav 7., koji se mijenja i da je suprotno navedenoj zakonskoj odredbi Kanton Sarajevo glasi: donio Zakon o komunalnim pristojbama kojim je propisano da su "Ukoliko brokerska kuća postupi suprotno odredbama st. 2., komunalne pristojbe izvorni prihodi Kantona Sarajevo. Dalje se 3., 4. i 6. ovog člana, Komisija može brokerskoj kući uduzeti naglašava da i druga zakonska rješenja u Kantonu Sarajevo, dozvolu za obavljanje brokerskih poslova u prometu vezano za Zakon o porezima Kantona Sarajevo ("Službene vrijednosnih papira." novine Kantona Sarajevo", br. 19/97, 21/97, 2/98, 9/98, 15/98, Član 2. 33/01 i 4/02) dio koji se odnosi na porez na imovinu i porez na prihod od imovine i imovinska prava, nisu u skladu sa Zakonom Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". financiranju Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavom Kantona Predsjednik (članak 38 - raspodjela prihoda srazmjerno razini njihovog Broj 01-02-1261/03 Komisije za vrijednosne papire ostvarivanja) i Zakonom o osnovama lokalne samouprave 25. juna 2003. godine Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95), kojim je Sarajevo Edib Bašić, s. r. propisano (članak 14.) da općine, odnosno tijela lokalne samouprave imaju pravo da slobodno raspolažu odgovarajućim izvorima financiranja u okviru svojih ovlasti, kao i na sredstva za vršenje preuzetih poslova iz okvira prava i dužnosti Kantona. U USTAVNI SUD FEDERACIJE odgovoru na zahtjev, također, se konstatira da je Općina Centar BOSNE I HERCEGOVINE Sarajevo, Skupštini i Vladi Kantona Sarajevo, tijekom 2001. godine upućivala prijedloge da pitanja pripadnosti, odnosno Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o raspodjele javnih prihoda budu usklađena s Ustavom Kantona i zahtjevu za utvrđivanje ustavnosti Odluke o komunalnim Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH i pristojbama Općinskog vijeća Centar Sarajevo, na temelju financiranju Federacije BiH (članak 8. stavak 2.), ali da ti članka IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i prijedlozi nisu rezultirali zakonskim rješenjima u ovoj oblasti u Amandmana LXXIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Kantonu Sarajevo. nakon provedene javne rasprave, na sjednici održanoj dana 5. U svom izjašnjenju Općinsko vijeće Centar Sarajevo lipnja 2003. godine, donio je predlaže da Ustavni sud Federacije utvrdi da je njegova Odluka o Broj 31 - Strana 1434 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 12.07.2003. komunalnim pristojbama sukladna Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine. ODVOJENO MIŠLJENJE SUCA SEADA BAHTIJAREVIĆA Raspravi održanoj dana 4.6.2003. godine pristupili su U PREDMETU U-7/02 punomoćnici podnositelja zahtjeva i protivne stranke. Izdvajam mišljenje uz obrazloženje kako slijedi: Punomoćnik podnositelja zahtjeva ponovio je navode iz zahtjeva. Punomoćnik Općinskog vijeća Centar Sarajevo, Činjenično stanje u ovom predmetu Sud je prihvatio također, je ponovio navode iz odgovora na zahtjev i protivne nespornim. stranke, i pojasnio da ukupan iznos za pristojbe koje se prikupe U iskazanom kontekstu, posebice želim potcrtati činjenice: na području Kantona Sarajevo u cijelosti predstavlja prihod Općina Centar Sarajevo, putem nadležnih službi, u tijeku Kantona kako je to regulirano stavkom 1. članka 8. Zakona o 2001. godine i daljnje je intenzivno upućivala Vladi Kantona komunalnim pristojbama Kantona Sarajevo. Sarajevo "prijedloge i sugestije u svezi rješavanja pitanja Ustavni sud je odlučio kao u izreci iz sljedećih razloga: pripadnosti, odnosno raspodjele javnih prihoda". Prijedlozi su Amadmanom VIII. d) na Ustav Federacije Bosne i sadržavali zahtjev za inciranje postupka kojim bi se uskladio Hercegovine regulirano je da je donošenje propisa o financijama Ustav Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", i financijskim institucijama Federacije i fiskalna politika br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 4/01, 14/01) (poglavito odredbe Federacije u isključivoj ovlasti Federacije. članka 38. - raspodjela prihoda u srazmjeri s razinom Temeljem navedene ustavne ovlasti Federacija je donijela realiziranja), sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Federacije Bosne i Hercegovine i financiranju Federacije Bosne i Hercegovine i financiranju Federacije Bosne i Hercegovine, Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/96 i kojim je uređena pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni 32/98) (poglavito u odnosu na članak 8. stavak 2. navedenog zakonima na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine i odnosi u zakona), kao i sa Zakonom o osnovama lokalne samouprave oblasti sustava financiranja Ustavom utvrđenih funkcija ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95). Federacije i kantona. Ovim zakonom pripadnost svih javnih Poduzeta inicijativa općine Centar Sarajevo, nije rezultirala prihoda u Federaciji podijeljena je između Federacije (članak 4.) aktivnošću struktura vlasti Kantona Sarajevo, na iznalaženju i kantona (članak 7.), dok je člankom 8. stavak 1. navedenog adekvatnih rješenja. zakona propisano da općinama pripadaju javni prihodi sukladno Općinsko vijeće Centar Sarajevo, dana 7. veljače 2002. s kantonalnim propisima. Stavkom 2. istog članka regulirano je godine, usvojilo je "Odluku o komunalnim pristojbama općine da općinska vijeća donose propise o općinskim pristojbama Centar", kojom "uređuje se komunalna pristojba na području (komunalne pristojbe, novčane kazne i dr.), kao i propise o općine Centar Sarajevo" ("Službene novine Kantona Sarajevo", oporezivanju (porez od poljoprivrede, porez na imovinu, porez broj 3/02). Odluka je izraz realnih potreba općine Centar na prihod od imovine i dr.) i na drugi način osiguravaju potrebito Sarajevo za osiguranje materijalnih sredstava potrebnih za financiranje. realiziranje ustavom i zakonom utvrđenih funkcija. "Odluka" Sukladno članku 8. stavak 1. Zakona o pripadnosti javnih nije realizirana postupanjem u praksi. prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i financiranju Sukladno Zakonu o komunalnim pristojbama Kantona Federacije Bosne i Hercegovine propise koje donose općinska Sarajevo ("Sužbene novine Kantona Sarajevo", broj 30/01 - vijeća u svezi s pripadnosti javnih prihoda moraju biti sukladni s prečišćeni tekst), Kanton Sarajevo isključivo raspolaže s kantonalnim propisima. Takav odnos kantonalnih i općinskih prihodom od komunalnih pristojbi. propisa proizilazi iz odredaba članka 38. Ustava Kantona Kod razmatranja predmeta odlučivanja, mišljenja sam daje Sarajevo prema kojima je sustav javnih prihoda na području potrebno uočiti: Kantona jedinstven i općine ne mogu uvoditi nikakve druge Ustav Federacije Bosne i Hercegovine s Amandmanima na poreze ili druge izvore prihoda, izuzev ako se radi o projektima Ustav ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 13/97, 16/02, za čije financiranje se građani na području općine izjasne 22/02, 52/02), između ostalog, jasno opredjeljuje općinu kao posebno, putem referenduma, te da se funkcije Kantona, Grada, i mjesto gdje se "ostvaruje lokalna samouprava" (članak VI.2(1) općina financiraju kroz proračune koje donose Skupština Ustava FBiH). Kantona, Gradsko vijeće i općinska vijeća sukladno propisima U obnašanju dužnosti, općina je obvezana da "poduzima sve Federacije i Kantona, što se ne može reći za osporenu Odluku potrebne korake u cilju osiguranja zaštite prava i sloboda... Općinskog vijeća Centar Sarajevo. (članak VI.1 .a) Ustava FBiH). Podjela ukupno ostvarenih prihoda na području Kantona Općinskom vijeću stavljeno je u nadležnost "...da donosi Sarajevo raspoređuje se Kantonu i općinama srazmjerno razini propise i uredbe..., te općenito osigurava ona potrebna njihovog ostvarenja na pojednim općinama, pri čemu se financijska sredstava, što ih ne pribavlja kanton ili federalna podrazumijevaju samo oni prihodi koji nisu isključivo prihod vlast". (članak VI.4.c) Ustava FBiH). Kantona, kao što je to regulirano stavkom 1. članka 8. Zakona o Amandmanom VIII točka d) na Ustav FBiH ("Službene komunalnim pristojbama, kojim je propisano da su te pristojbe u novine Federacije BiH", broj 13/97), utvrđena je nadležnost cijelosti prihod Kantona. Federacije za donošenje propisa o financijama, financijskim Prema tomu, odredbe Zakona o komunalnim pristojbama institucijama i fiskalnoj politici Federacije. Kantona Sarajevo nisu u suprotnosti ni sa odredbama članka 38. Ustav Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Ustava Kantona, kao propisa većeg ranga od navedenog Zakona, Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00 i 4/01), sukladno nego regulira pripadnost javnih prihoda na ustavom propisani članku V.35., nedvojbeno opredjeljuje da "Na području Kantona način između Kantona i općina na području Kantona sukladno obrazuje se više općina kao jedinica lokalne samouprave, federalnim i kantonalnim propisima u odnosu na konkretne sukladno Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi. prihode (komunalne pristojbe), a ustavnim odredbama se regulira odnos Kantona Sarajevo i općina na području tog Ovim odredbama, (među ostalim), kao i Statutom Općine Kantona po pitanju javnih prihoda koji isključivo pripadaju Centar ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 9/98 i 16/99) Kantonu (članak 38. stavak 1. Ustava) i onih koji predstavljaju nedvojbeno je definiran ustavno pravni položaj općine Centar zajednički prihod Kantona i općina. Sarajevo. Temeljem izloženog, Ustavni sud je utvrdio da Odluka o Status općine, poglavito glede obveze realiziranja zaštite komunalnim pristojbama Općine Centar Sarajevo nije sukladna ljudskih prava i temeljnih sloboda dominantno je opredijeljen i Amandmanu VIII.d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Zakonom o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95), kao i Zakonom o lokalnoj Ovu presudu Sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr. samoupravi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Mirko Bošković i suci Suda: Sead Bahtijarević, mr. Ranka Sarajevo", br. 19/97 i 14/00). Cvijić, Muamer Herceglija, Miomir Jočić, Domin Malbašić, prof dr. Nedjeljko Milićević, Kata Senjak i prof. dr. Kasim Trnka. Opredjeljenje sukladno članku 14. Zakona o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj Broj U-7/02 Predsjednik Ustavnog suda 6/95) kojim je utvrđeno da "općine odnosno tijela lokalne 5. lipnja 2003. godine Federacije BiH samouprave imaju pravo da slobodno raspolažu odgovarajućim Sarajevo mr. Mirko Bošković, v. r. izvorima financiranja u okviru svojih ovlasti, kao i na sredstva za Subota, 12.07.2003. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 31 - Strana 1435 obavljanje prenesenih poslova iz okvira prava i dužnosti posebice u dijelu koji se odnosi na funkcioniranje lokalne Kantona", čini se posebice značajnim. samouprave u elementarnoj zaštiti ljudskih prava i temeljnih Navedena legislativa (ustavna i zakonska opredjeljenja) sloboda. kako pojedinačno tako i u svojoj sveobuhvatnosti, po mišljenju Građanima općine Centar Sarajevo nije omogućeno da za koje plediram, potvrda su nedvojbenog položaja općine, u sudjeluju u raspodjeli i korištenju prihoda od komunalnih funkciji lokalne samouprave, kao i dominantne funkcije u zaštiti pristojbi, te pripadajuća sredstva usmjere za potrebe realiziranja ljudskih prava i temeljnih sloboda građana. prava garantiranih Ustavom i zakonima. Ovakav položaj, Realiziranje deklariranih prava i obveza općine zahtijeva imajući u vidu ista prava građana na prostoru Federacije BiH, realne izvore materijalnih prihoda. može da stvori nejednakopravnost pa i diskriminirajući položaj. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u FBiH i financiranju Ustavni sud Federacije BiH, sukladno načelima deklariranim FBiH ("Službene novine FBiH", br. 26/96 i 32/98), posebice u uvodnim preambulama Ustava Federacije BiH, baštineći članak 8. stavak 1., potvrđuje opredjeljenje da "općinama tradiciju ustavnog sudstva europskih država, u obvezi je svojim pripadaju javni prihodi sukladno kantonalnim propisima". postupanjem afirmirati najviše dosege zaštite Ustavom utvrđenih Članak 8. stavak 2. istog zakona je jasan "da općinska vijeća prava i temeljnih sloboda, svojstvenu razvijenim društvima donose propise o općinskim pristojbama (komunalne pristojbe, demokratske tradicije. novčane kazne i dr.) i na drugi način osiguravaju potrebno Sukladno odredbama članka II.A.2, Ustav Federacije Bosne i financiranje". Hercegovine (s amandmanima) deklarira "Federacija će Mišljenja sam da se navedenim odredbama potvrđuje osigurati primjenu najviše razine međunarodno priznatih prava i legitimitet i ovlasti općine Centar Sarajevo za postupanje u ovoj sloboda utvrđenih u aktima navedenim u Aneksu". domeni, pri donošenju Odluke o komunalnim pristojbama Federacija Bosne i Hercegovine obvezala se osigurati općine Centar. najvišu moguću razinu u implementiranju Europske povelje o Ustav Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona lokalnoj samoupravi. Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00 i 4/01) sukladno Eventualna formalna nedosljednost, u Zakonu o postupku članku 38 stavak 2. propisuje da "Sustav javnih prihoda na pred Ustavnom sudu Federacije BiH ("Službene novine području Kantona je jedinstven". Federacije BiH", broj 6/95), za koje tvrdim da i ne postoji, Kanton Sarajevo je proklamirao (sukladno članku 38. stavak obzirom na članak 5. Zakona koji je jasan da "..u pitanjima koja 2), "Ostvareni prihodi na području Kantona se raspoređuju nisu utvrđena ovim zakonom može shodno primijeniti Kantonu i općinama srazmjerno razini njihovog ostvarivanja na odgovrajuća pravila procesnih zakona", nije od utjecaja, u pojedinim općinama, te prema drugim kriterijima utvrđenim nastojanju da se u "okviru postavljenog zahtjeva" afirmira propisima Kantona". efikasnost zaštite prava na jednakost i ospori svaka moguća Navedenom odredbom Kanton Sarajevo nedvojbeno diskriminacija građana u realiziranju njihovih temeljnih prava. afirmira položaj općina na području Kantona, kao i realnu U ovom kontekstu mišljenja sam da je Ustavni sud Federacije mogućnost da (u sferi financiranja) realizira funkcije utvrđenih BiH u obvezi uspostaviti ustavno-sudsku praksu, kojom Ustavom i zakonima. potvrđuje punu ravnopravnost građana i afirmira efikasnu zaštitu Zakon o komunalnim pristojbama Kantona Sarajevo prava zagarantiranih Ustavom FBiH. ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/01 - prečišćeni 5. lipnja 2003. godine Sudac tekst), opredjeljuje komunalne pristojbe kao "izvorni prihod Sarajevo Sead Bahtijarević, v. r. Kantona Sarajevo". Evidentna je disproporciji iskazanog opredjeljenja iz Zakona o komunalnim pristojbama Kantona Sarajevo ( Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/01 - prečišćeni tekst) u odnosu na Ustav Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00 i 4/01). Opredjeljenje o zahtjevu za utvrđivanje ustavnosti Odluke o komunalnim raspoređivanju prihoda između Kantona i općinama "srazmjerno taksama Općinskog vijeća Centar Sarajevo, na osnovu člana razini njihovog ostvarivanja na pojedinim općinama..", u odnosu IV.C. 10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Amandmana na opredjeljenje kojima su komunalne pristojbe "izvorni prihodi LXXIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, nakon Kantona", mišljenja sam da zaslužuje objektivan kritički pristup, provedene javne rasprave, na sjednici održanoj dana 5. juna u kontekstu ocjene položaja općine, utvrđen Ustavom FBiH, 2003. godine, donio je Ustavom Kantona Sarajevo, kao i Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi, te Zakona o osnovama lokalne samouprave PRESUDU FBiH, kao i drugih zakona. 1. Utvrđuje se da Odluka o komunalnim taksama Općinskog Da iskazano opredjeljenje iz Zakona o komunalnim vijeća Centar Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", pristojbama Kantona Sarajevo je najblaže rečeno diskutabilno, broj 3/02) nije u skladu s Ustavom Federacije Bosne i ukazuju i rješenja iz ove oblasti u drugim kantonima Federacije Hercegovine. BiH. Prihodi od komunalnih pristojbi u skoro svim kantonima u 2. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" FBiH, su izvorni prihodi općina. i "Službenim novinama Kantona Sarajevo". (U Hercegovačko-neretvanskom kantonu ovaj prihod se dijeli u omjeru 50%/50%). Obrazloženje Ustavni sud Federacije BiH, u razmatranju postavljenog Predsjednik Kantona Sarajevo, na osnovu člana IV.C. 10. (2) zahtjeva, nedvojbeno se suočio s činjenicom da postavljeni d) i Amandmana XIV na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, zahtjev u prezentiranoj formi glasi "Ustavni sud FBiH utvrdi da podnio je dana 11.3.2002. godine zahtjev Ustavnom sudu Odluka o komunalnim pristojbama Općine Centar ("Službene Federacije Bosne i Hercegovine za utvrđivanje ustavnosti novine Kantona Sarajevo", broj 3/02) nije u skladu s Ustavom Odluke o komunalnim taksama Općinskog vijeća Centar Federacije BiH i Ustavom Kantona Sarajevo, odnosno sa Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 3/02), koju Zakonom o komunalnim pristojbama Kantona Sarajevo". je donijelo Općinsko vijeće Centar-Sarajevo dana 7. 2. 2002. Zahtjevom se "traži" ocjena ustavnosti Odluke o komunalnim godine. pristojbama općine Centar, te nije stavljena upitnost (ustavnosti) U zahtjevu predsjednika Kantona Sarajevo navodi se da je Zakona o komunalnim pristojbama Kantona Sarajevo. Amandmanom VIII. d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Ustavni sud FBiH sukladno odredbi članka 13. Zakona o utvrđena isključiva nadležnost Federacije za donošenje propisa o postupku pred Ustavnim sudom Federacije BiH ("Službene finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna novine Federacije BiH", broj 6/95) je obvezan da "...odlučuje u politika Federacije, te da su članom V.2. Ustava Federacije i granicama zahtjeva koji su istaknuti u postupku". Amandmanom XV na Ustav Federacije propisane nadležnosti Mogućnost adekvatnog sudjelovanja građana u raspodjeli kantona i općina, kao i to da kanton može prenijeti svoje prihoda od komunalnih pristojbi, nedvojbeno, od izuzetne je nadležnosti na općine i gradove. Ističe se da je Ustavom Kantona važnosti u sveukupnom realiziranju prava građana, Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/94, 3/96, zagarantiranih Ustavom FBiH, s Amndmanima na Ustav, 16/97 i 40/00) utvrđeno da je sistem javnih prihoda na području Broj 31 - Strana 1436 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 12.07.2003. Kantona jedinstven te da općine ne mogu uvoditi nikakve druge (komunalne takse, novčane kazne i dr.), kao i propise o poreze niti druge izvore prihoda, osim projekata za čije se oporezivanju (porez od poljoprivrede, porez na imovinu, porez finansiranje izjasne građani (član 38). U zahtjevu se, također, na prihod od imovine i dr.) i na drugi način osiguravaju potrebno naglašava da su Zakonom o komunalnim taksama Kantona finansiranje. Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/01) U skladu s članom 8. stav 1. Zakona o pripadnosti javnih komunalne takse utvrđene jedinstveno za područje Kantona prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Sarajevo. Federacije Bosne i Hercegovine propise koje donose općinska Podnosilac zahtjeva predlaže da Sud, nakon održane vijeća u vezi s pripadnosti javnih prihoda moraju biti u skladu s rasprave, donese presudu i utvrdi da Odluka o komunalnim kantonalnim propisima. Takav odnos kantonalnih i općinskih taksama Općinskog vijeća Centar Sarajevo nije u skladu s propisa proizilazi iz odredaba člana 38. Ustava Kantona Sarajevo Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. prema kojima je sistem javnih prihoda na području Kantona U odgovoru Općinskog vijeća Centar Sarajevo na zahtjev jedinstven i općine ne mogu uvoditi nikakve druge poreze ili predsjednika Kantona Sarajevo navodi se da je pravni osnov za druge izvore prihoda, izuzev ako se radi o projektima za čije donošenje Odluke o komunalnim taksama tog Vijeća Centar finansiranje se građani na području općine izjasne posebno, Sarajevo sadržan u članu 8. stav 2. Zakona o pripadnosti javnih putem referenduma, te da se funkcije Kantona, Grada, i općina prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju finansiraju kroz budžete koje donose Skupština Kantona, Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Gradsko vijeće i općinska vijeća u skladu s propisima Federacije BiH", br. 26/96 i 32/98), kojim je regulisano da općinska vijeća i Kantona, što se ne može reći za osporenu Odluku Općinskog donose propise o općinskim taksama (komunalne takse, novčane vijeća Centar Sarajevo. kazne i dr.) kao i propise o oporezivanju (porez od poljoprivrede, Podjela ukupno ostvarenih prihoda na području Kantona porez na imovinu, porez na prihod od imovine i dr.) i na drugi Sarajevo raspoređuje se Kantonu i općinama srazmjerno nivou način osiguravaju potrebno finansiranje. Ističe se da je suprotno njihovog ostvarenja na pojednim općinama, pri čemu se navedenoj zakonskoj odredbi Kanton Sarajevo donio Zakon o podrazumijevaju samo oni prihodi koji nisu isključivo prihod komunalnim taksama kojim je propisano da su komunalne takse Kantona, kao što je to regulisano stavom 1. člana 8. Zakona o izvorni prihodi Kantona Sarajevo. Dalje se naglašava da i druga komunalnim taksama, kojim je propisano da su te takse u cijelosti zakonska rješenja u Kantonu Sarajevo, vezano za Zakon o prihod Kantona. porezima Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Prema tome, odredbe Zakona o komunalnim taksama Sarajevo", br. 19/97, 21/97, 2/98, 9/98, 15/98, 33/01 i 4/02) dio Kantona Sarajevo nisu u suprotnosti ni sa odredbama člana 38. koji se odnosi na porez na imovinu i porez na prihod od imovine i Ustava Kantona, kao propisa većeg ranga od navedenog Zakona, imovinska prava, nisu u skladu sa Zakonom o pripadnosti javnih nego reguliše pripadnost javnih prihoda na ustavom propisani prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju način između Kantona i općina na području Kantona u skladu s Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavom Kantona (član 38 - federalnim i kantonalnim propisima u odnosu na konkretne raspodjela prihoda srazmjerno nivou njihovog ostvarivanja) i prihode (komunalne takse), a ustavnim odredbama se reguliše Zakonom o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine odnos Kantona Sarajevo i općina na području tog Kantona po Federacije BiH", broj 6/95), kojim je propisano (član 14.) da pitanju javnih prihoda koji isključivo pripadaju Kantonu (član općine, odnosno organi lokalne samouprave imaju pravo da 38. stava 1. Ustava) i onih koji predstavljaju zajednički prihod slobodno raspolažu odgovarajućim izvorima finansiranja u Kantona i općina. okviru svojih nadležnosti, kao i na sredstva za vršenje preuzetih Na osnovu izloženog, Ustavni sud je utvrdio da Odluka o poslova iz okvira prava i dužnosti Kantona. U odgovoru na komunalnim taksama Općine Centar Sarajevo nije u skladu s zahtjev, također, se konstatuje da je Općina Centar Sarajevo, Amandmanom VIII.d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Skupštini i Vladi Kantona Sarajevo, tokom 2001. godine Ovu presudu Sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr. upućivala prijedloge da pitanja pripadnosti, odnosno raspodjele Mirko Bošković i sudije Suda: Sead Bahtijarević, mr. Ranka javnih prihoda budu usklađena s Ustavom Kantona i Zakonom o Cvijić, Muamer Herceglija, Miomir Jočić, Domin Malbašić, pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH i finansiranju prof. dr. Nedjeljko Milićević, Kata Senjak i prof. dr. Kasim Federacije BiH (član 8. stav 2.), ali da ti prijedlozi nisu rezultirali Trnka. zakonskim rješenjima u ovoj oblasti u Kantonu Sarajevo. U svom izjašnjenju Općinsko vijeće Centar Sarajevo Broj U-7/02 Predsjednik Ustavnog suda predlaže da Ustavni sud Federacije utvrdi da je njegova Odluka o 5. juna 2003. godine Federacije BiH komunalnim taksama u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Sarajevo mr. Mirko Bošković, s. r. Hercegovine. Raspravi održanoj dana 4.6.2003. godine pristupili su punomoćnici podnosioca zahtjeva i protivne stranke. ODVOJENO MIŠLJENJE SUDIJE SEADA Punomoćnik podnosioca zahtjeva ponovio je navode iz BAHTIJAREVIĆA U PREDMETU U-7/02 zahtjeva. Punomoćnik Općinskog vijeća Centar Sarajevo, Izdvajam mišljenje uz obrazloženje kako slijedi: također, je ponovio navode iz odgovora na zahtjev i protivne Činjenično stanje u ovom predmetu Sud je prihvatio stranke, i pojasnio da ukupan iznos za takse koje se prikupe na nespornim. području Kantona Sarajevo u cijelosti predstavlja prihod U iskazanom kontekstu, posebno želim podvući činjenice: Kantona kako je to regulisano stavom 1. člana 8. Zakona o Općina Centar Sarajevo, putem nadležnih službi, u toku komunalnim taksama Kantona Sarajevo. 2001. godine i dalje je intenzivno upućivala Vladi Kantona Ustavni sud je odlučio kao u izreci iz sljedećih razloga: Sarajevo "prijedloge i sugestije u svezi rješavanja pitanja Amadmanom VIII. d) na Ustav Federacije Bosne i pripadnosti, odnosno raspodjele javnih prihoda". Prijedlozi su Hercegovine regulisano je da je donošenje propisa o finansijama sadržavali zahtjev za inciranje postupka kojim bi se uskladio i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Ustav Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", Federacije u isključivoj nadležnosti Federacije. br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 4/01, 14/01) (prvenstveno odredbe Na osnovu navedene ustavne nadležnosti Federacija je člana 38. - raspodjela prihoda u srazmjeri s nivoom realiziranja), donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine, Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegvine kojim je uređena pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/96 i 32/98) zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i odnosi u (prvenstveno u odnosu na član 8. stav 2. navedenog zakona), kao oblasti sistema finansiranja Ustavom utvrđenih funkcija i sa Zakonom o osnovama lokalne samouprave ("Službene Federacije i kantona. Ovim zakonom pripadnost svih javnih novine Federacije BiH", broj 6/95). prihoda u Federaciji podijeljena je između Federacije (član 4.) i Poduzeta inicijativa općine Centar Sarajevo, nije rezultirala kantona (član 7.), dok je članom 8. stav 1. navedenog zakona aktivnošću struktura vlasti Kantona Sarajevo, na iznalaženju propisano da općinama pripadaju javni prihodi u skladu s adekvatnih rješenja. kantonalnim propisima. Stavom 2. istog člana regulisano je da Općinsko vijeće Centar Sarajevo, dana 7. februara 2002. općinska vijeća donose propise o općinskim taksama godine, usvojilo je "Odluku o komunalnim taksama općine Subota, 12.07.2003. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 31 - Strana 1437 Centar", kojom "uređuje se komunalna taksa na području općine pojedinim općinama, te prema drugim kriterijima utvrđenim Centar Sarajevo" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj propisima Kantona". 3/02). Odluka je izraz realnih potreba općine Centar Sarajevo za Citiranom odredbom Kanton Sarajevo, bez sumnje, afirmira osiguranje materijalnih sredstava potrebnih za realiziranje položaj općina na području Kantona, kao i realnu mogućnost da ustavom i zakonom utvrđenih funkcija. "Odluka" nije realizirana (u sferi finansiranja) realizira funkcije utvrđenih Ustavom i postupanjem u praksi. zakonima. U skladu sa Zakonom o komunalnim taksama Kantona Zakon o komunalnim taksama Kantona Sarajevo ("Službene Sarajevo ("Sužbene novine Kantona Sarajevo", broj 30/01 - novine Kantona Sarajevo", broj 30/01 - prečišćeni tekst), prečišćeni tekst), Kanton Sarajevo isključivo raspolaže s opredjeljuje komunalne takse kao "izvorni prihod Kantona prihodom od komunalnih taksa. Sarajevo". Kod razmatranja predmeta odlučivanja, mišljenja sam da je Evidentna je disproporciji iskazanog opredjeljenja iz Zakona potrebno uočiti: o komunalnim taksama Kantona Sarajevo ("Službene novine Ustav Federacije Bosne i Hercegovine s Amandmanima na Kantona Sarajevo", broj 30/01 - prečišćeni tekst) u odnosu na Ustav ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 13/97, 16/02, Ustav Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", 22/02, 52/02), između ostalog, jasno opredjeljuje općinu kao br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00 i 4/01). Opredjeljenje o mjesto gdje se "ostvaruje lokalna samouprava" (član VI.2(1) raspoređivanju prihoda između Kantona i općinama "srazmjerno Ustava FBiH). nivou njihovog ostvarivanja na pojedinim općinama..", u odnosu U obavljanju dužnosti, općina je obavezana da "poduzima na opredjeljenje kojima su komunalne takse "izvorni prihodi sve potrebne korake u cilju osiguranja zaštite prava i sloboda..." Kantona", mišljenja sam da zaslužuje objektivan kritički pristup, (član VI. 1.a) Ustava FBiH). u kontekstu ocjene položaja općine, utvrđen Ustavom FBiH, Općinskom vijeću stavljeno je u nadležnost "...da donosi Ustvom Kantona Sarajevo, kao i Evropskom poveljom o propise i uredbe..., te općenito osigurava ona potrebna lokalnoj samoupravi, te Zakona o osnovama lokalne samouprave finansijska sredstava, što ih ne pribavlja kanton ili federalna FBiH, kao i drugih zakona. vlast". (član VI. 4.c) Ustava FBiH. Da iskazano opredjeljenje iz Zakona o komunalnim taksama Amandmanom VIII tačka d) na Ustav FBiH ("Službene Kantona Sarajevo je najblaže rečeno diskutabilno, ukazuju i novine Federacije BiH", broj 13/97), utvrđena je nadležnost rješenja iz ove oblasti u drugim kantonima Federacije BiH. Federacije za donošenje propisa o finansijama, finansijskim Prihodi od komunalnih taksa u skoro svim kantonima u FBiH, su institucijama i fiskalnoj politici Federacije. izvorni prihodi općina. Ustav Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona (U Hercegovačko-neretvanskom kantonu ovaj prihod se Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00 i 4/01), u skladu s dijeli u omjeru 50%/50%). članom V.35., bez sumnje opredjeljuje da "Na području Kantona Ustavni sud Federacije BiH, u razmatranju postavljenog obrazuje se više općina kao jedinica lokalne samouprave, u zahtjeva, bez sumnje se suočio s činjenicom da postavljeni skladu sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi". zahtjev u prezentiranoj formi glasi: "Ustavni sud FBiH utvrdi da Ovim odredbama, (među ostalim), kao i Statutom Općine Odluka o komunalnim taksama Općine Centar ("Službene Centar ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 9/98 i 16/99) novine Kantona Sarajevo", broj 3/02) nije u skladu s Ustavom bez sumnje je definiran ustavno-pravni položaj Općine Centar Federacije BiH i Ustavom Kantona Sarajevo, odnosno sa Sarajevo. Zakonom o komunalnim taksama Kantona Sarajevo". Status Općine, prvenstveno u odnosu na obaveze realiziranja Zahtjevom se "traži" ocjena ustavnosti Odluke o komunalnim zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda dominantno je taksama općine Centar, te nije stavljena upitnost (ustavnosti) opredijeljen i Zakonom o osnovama lokalne samouprave Zakona o komunalnim taksama Kantona Sarajevo. ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95), kao i Zakonom o Ustavni sud FBiH u skladu s odredbama člana 13. Zakona o lokalnoj samoupravi Kantona Sarajevo ("Službene novine postupku pred Ustavnim sudom FBiH ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 19/97 i 14/00). Federacije BiH", broj 6/95) je obavezan da ".. .odlučuje u Opredjeljenje u skladu s članom 14. Zakona o osnovama granicama zahtjeva koji su istaknuti u postupku". lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj Mogućnost adekvatnog učešća građana u raspodjeli prihoda 6/95) kojim je utvrđeno da "općine odnosno organi lokalne od komunalnih taksa, bez sumnje, od izuzetne je važnosti u samouprave imaju pravo da slobodno raspolažu odgovarajućim sveukupnom realiziranju prava građana, zagarantiranih Ustavom izvorima finansiranja u okviru svojih ovlasti, kao i na sredstva za FBiH, s Amndmanima na Ustav, posebno u dijelu koji se odnosi obavljanje prenesenih poslova iz okvira prava i dužnosti na funkcioniranje lokalne samouprave u elementarnoj zaštiti Kantona", čini se posebno značajnim. ljudskih prava i osnovnih sloboda. Navedena legislativa (ustavna i zakonska opredjeljenja) Građanima općine Centar Sarajevo nije omogućeno da kako pojedinačno tako i u svojoj sveobuhvatnosti, po mišljenju učestvuju u raspodjeli i korištenju prihoda od komunalnih taksa, za koje plediram, potvrda su, bez sumnje, položaja općine u te pripadajuća sredstva usmjere za potrebe realiziranja prava funkciji lokalne samouprave, kao i dominantne funkcije u zaštiti garantiranih Ustavom i zakonima. Ovakav položaj, imajući u ljudskih prava i osnovnih sloboda građana. vidu ista prava građana na prostoru Federacije BiH, može da Realiziranje deklariranih prava i obaveza općine zahtijeva stvori nejednakopravnost pa i diskriminirajući položaj. realne izvore materijalnih prihoda. Ustavni sud Federacije BiH, u skladu s načelima deklarira- Zakon o pripadnosti javnih prihoda u FBiH i finansiranju nim u uvodnim preambulama Ustava Federacije BiH, baštineći Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/96 i tradiciju ustavnog sudstva evropskih država, u obavezi je svojim 32/98 ), posebno član 8. stav 1., potvrđuje opredjeljenje da postupanjem afirmirati najviše domete zaštite Ustavom utvr- "općinama pripadaju javni prihodi u skladu s kantonalnim đenih prava i osnovnih sloboda, svojstvenu razvijenim društvima propisima". demokratske tradicije. Član 8. stav 2. istog zakona je decidan "da općinska vijeća U skladu s odredbama člana II.A.2. Ustav Federacije Bosne i donose propise o općinskim taksama (komunalne takse, novčane Hercegovine (s amandmanima) deklarira "Federacija će kazne i dr.) i na drugi način osiguravaju potrebno finansiranje". osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i Mišljenja sam da se navedenim odredbama potvrđuje sloboda utvrđenih u aktima navedenim u Aneksu". legitimitet i ovlaštenja Općine Centar Sarajevo za postupanje u Federacija Bosne i Hercegovine obavezala se osigurati ovoj domeni, pri donošenju Odluke o komunalnim taksama najviši mogući nivo u implementiranju Evropske povelje o Općine Centar. lokalnoj samoupravi. Ustav Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Eventualna formalna nedosljednost, u Zakonu o postupku Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00 i 4/01) u skladu s pred Ustavnom sudu Federacije BiH ("Službene novine članom 38 stav 2. propisuje da "Sistem javnih prihoda na Federacije BiH", broj 6/95), za koje tvrdim da i ne postoji, području Kantona je jedinstven". obzirom na član 5. Zakona koji je decidan da "..u pitanjima koja Kanton Sarajevo je proklamirao (u skladu s članom 38. stav nisu utvrđena ovim zakonom može shodno primijeniti 2.), "Ostvareni prihodi na području Kantona se raspoređuju odgovrajuća pravila procesnih zakona", nije od utjecaja, u Kantonu i općinama srazmjerno nivou njihovog ostvarivanja na nastojanju da se u "okviru postavljenog zahtjeva" afirmira Broj 31 - Strana 1438 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 12.07.2003. efikasnost zaštite prava na jednakost i ospori svaka moguća Zakonom o porezima Kantona Sarajevo - prečišćeni tekst diskriminacija građana u realiziranju njihovih osnovnih prava. ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 8/02) propisano je, U ovom kontekstu mišljenja sam da je Ustavni sud Federacije između ostalog, da 40% prihoda od poreza na imovinu i poreza BiH u obavezi uspostaviti ustavno-sudsku praksu, kojom na prihod od imovine i imovinskih prava (u daljnjem tekstu: potvrđuje punu ravnopravnost građana i afirmira efikasnu zaštitu porez od imovine) predstavlja prihod općine (članak 2. stavak prava zagarantiranih Ustavom FBiH. 2.), te utvrđen najniži godišnji paušalni iznos poreza na imovinu i 5. juna 2003. godine Sudija najniža stopa poreza od imovine, s tim što je propisano da se visina poreza na imovinu (članak 22. st. 1. i 2.), kao i stopa poreza Sarajevo Sead Bahtijarević, s. r. od imovine (članak 31.) utvrđuje općinskim propisom u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu zakona. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o Odlukom o porezu na imovinu i porezu na prihod od imovine zahtjevu za utvrđivanje ustavnosti Odluke o porezu na imovinu i i imovinskih prava Općinskog vijeća Centar Sarajevo (u porezu na prihod od imovine i imovinskih prava Općinskog vijeća daljnjem tekstu: osporena odluka) propisano je da porez na Centar Sarajevo, na temelju članka IV.C.3.10. Ustava Federacije imovinu i porez na prihod od imovine i imovinskih prava Bosne i Hercegovine i amandmana XIV i LXXIII na Ustav predstavlja prihod Općine (članak 2); utvrđena je vrsta i visina Federacije BiH, nakon provedene javne rasprave, na sjednici navedenih poreza (čl. 3. do 9.), te utvrđeno da stupanjem na održanoj dana 5.6.2003. godine, donio je snagu ove odluke na području Općine Centar prestaje primjena Zakona o porezima Kantona Sarajevo (članak 37). Cijeneći ustavnost osporene odluke Ustavni sud je pošao od PRESUDU članka III.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u svezi s Utvrđuje se da Odluka o porezu na imovinu i porezu na Amandmanom VIII.d) na Ustav Federacije, kojim je propisano prihod od imovine i imovinskih prava Općinskog vijeća Centar da je u isključivoj ovlasti Federacije donošenje propisa o Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 11/02) nije financijama i financijskim institucijama Federacije i fiskalna sukladna Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine. politika Federacije. Pored navedene odredbe Ustavni sud je imao Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i u vidu i članak V.6. f) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, "Službenim novinama Kantona Sarajevo". kojim je propisano da zakonodavno tijelo kantona usvaja proračun kantona i donosi zakone o oporezivanju i na druge Obrazloženje načine osigurava potrebito financiranje, te članak VI.4. c) Ustava Predsjednik Kantona Sarajevo, na temelju članka Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da općinsko IV.C.3.10.(2)d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i vijeće usvaja općinski proračun i donosi propise o oporezivanju i Amandmana XIV na Ustav Federacije BiH, podnio je dana na druge načine osigurava potrebito financiranje koje nisu 13.8.2002. godine zahtjev Ustavnom sudu Federacije Bosne i osigurali kantonalna ili federalna vlast. Zakonom o pripadnosti Hercegovine za utvrđivanje ustavnosti Odluke o porezu na javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i financiranju imovinu i porezu na prihod od imovine i imovinskih prava, koju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije je donijelo Općinsko vijeće Centar Sarajevo. U zahtjevu za BiH", br. 26/96, 32/98 i 54/01) utvrđena je fiskalna politika ocjenu ustavnosti istakao je da navedena odluka nije sukladna Federacije i, između ostalog, propisano da javni prihodi u smislu Amandmanu VIII. d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, ovog zakona pripadaju Federaciji i kantonu (članak 3. stavak 1.), članku 38. Ustava Kantona i Zakonu o porezima Kantona te da općinama pripadaju javni prihodi sukladno kantonalnim Sarajevo, kojim je utvrđen najmanji paušalni iznos poreza na propisima (članak 8. stavak 1.), s tim što su, primjera radi, imovinu i najmanja stopa poreza na prihod od imovine i naznačeni porezi i drugi javni prihodi (pristojbe) o kojima imovinskih prava uz istovremenu obvezu općina da svojim općinska vijeća donose propise (članak 8. stavak 2.). propisom utvrde visinu ovih poreza. Uz zahtjev priložen je Ustavni sud smatra da je, suglasno navedenim ustavnim Zaključak Vlade Kantona Sarajevo od 4.7.2002. godine o odredbama isključivo Federacija nadležna da utvrđuje fiskalnu suspenziji osporene odluke do okončanja postupka za ocjenu politiku Federacije, te da u okviru te politike općinsko vijeće njene ustavnosti. može donositi propise o oporezivanju samo sukladno U odgovoru na zahtjev protivna stranka Općinsko vijeće odgovarajućim kantonalnim propisima. U konkretnom slučaju Centar Sarajevo, kao donositelj navedene odluke, istakla je da se podnositelj zahtjeva je Zakonom o porezima Kantona Sarajevo Općina u tijeku 2001. godine obraćala Skupštini Kantona i utvrdio da se iz poreza na imovinu i poreza od imovine izdvaja premijeru Vlade Kantona sa zahtjevom da se pitanje pripadnosti, dio sredstava s kojim slobodno raspolaže općina, s tim što je odnosno raspodjele javnih prihoda u Kantonu usuglasi s važećim općina ovlaštena da visinu poreza na imovinu i stopu poreza od propisima i to: člankom 38. stavak 2. Ustava Kantona Sarajevo imovine utvrdi svojim propisom. U osporenoj odluci protivna prema kojem općina ima pravo na ostvarene prihode na području stranka nije postupila sukladno navedenom kantonalnom Kantona Sarajevo srazmjerno razini njihovog ostvarivanja u zakonu, što je suprotno članku 8. stavak 1. Zakona o pripadnosti općini; s člankom 14. Zakona o osnovama lokalne samouprave javnih prihoda u Federaciji BiH i financiranju Federacije BiH prema kojem općina ima pravo, sukladno Ustavu i zakonu, na koji kao sustavni zakon uređuje odnose u oblasti financiranja odgovarajuće izvore financiranja kojim raspolaže slobodno u Ustavom utvrđenih funkcija Federacije i kantona (članak 1.), a okviru svojih ovlasti; te da se, suglasno članku 8. stavak 2. time i ustavnim odredbama iz članka III. 1. Ustava Federacije Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i BiH i Amandmana VIII. d) na Ustav Federacije BiH. Iz Hercegovine i financiranju Federacije Bosne i Hercegovine navedenih razloga osporena odluka, po ocjeni Ustavnog suda, omogući općinama da uređuju i samostalno raspolažu prihodima nije sukladna Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine. navedenim u navedenoj zakonskoj odredbi. S obzirom da Ovu presudu Sud je donio u sastavu: mr. Mirko Bošković, Skupština i Vlada Kantona nisu poduzele mjere u cilju predsjednik Suda, Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Muamer normativnog reguliranja ove problematike, Općinsko vijeće Herceglija, Miomir Jočić, Domin Malbašić, prof. dr. Nedjeljko donijelo je navedenu odluku primjenom članka 8. stavak 2. Milićević, Kata Senjak i prof. dr. Kasim Trnka, suci Suda. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH i Broj U-21/02 Predsjednik Ustavnog suda financiranju Federacije BiH. 5. lipnja 2003. godine Federacije BiH Javnoj raspravi koja je održana 4.6.2003. godine su nazočili Sarajevo punomoćnici obje stranke. Punomoćnik podnositelja zahtjeva mr. Mirko Bošković, v. r. ostao je u cijelosti kod navoda zahtjeva, dodajući da se na području Općine Centar Sarajevo porezi naplaćuju u visini koja je kao najniža utvrđena Zakonom o porezima Kantona Sarajevo, s obzirom da se osporena odluka, suglasno zaključku Vlade Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o Kantona, ne primjenjuje. Punomoćnik protivne stranke ostao je u zahtjevu za utvrđivanje ustavnosti Odluke o porezu na imovinu i cijelosti kod odgovora na zahtjev. porezu na prihod od imovine i imovinskih prava Općinskog Razmatrajući navedeni zahtjev Ustavni sud je utvrdio vijeća Centar Sarajevo, na osnovu člana IV.C.3.10. Ustava sljedeće: Federacije Bosne i Hercegovine i amandmana XIV i LXXIII na Subota, 12.07.2003. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 31 - Strana 1439 Ustav Federacije BiH, nakon provedene javne rasprave, na odluke na području Općine Centar prestaje primjena Zakona o sjednici održanoj dana 5. 6. 2003. godine, donio je porezima Kantona Sarajevo (član 37). Cijeneći ustavnost osporene odluke Ustavni sud je pošao od PRESUDU člana III.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u vezi s Amandmanom VIII.d) na Ustav Federacije, kojim je propisano Utvrđuje se da Odluka o porezu na imovinu i porezu na da je u isključivoj nadležnosti Federacije donošenje propisa o prihod od imovine i imovinskih prava Općinskog vijeća Centar finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 11/02) nije politika Federacije. Pored navedene odredbe Ustavni sud je imao u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. u vidu i član V.6. f) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i kojim je propisano da zakonodavno tijelo kantona usvaja budžet "Službenim novinama Kantona Sarajevo". kantona i donosi zakone o oporezivanju i na druge načine Obrazloženje osigurava potrebno finansiranje, te član VI.4. c) Ustava Predsjednik Kantona Sarajevo, na osnovu člana Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da općinsko IV.C.3.10.(2)d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i vijeće usvaja općinski budžet i donosi propise o oporezivanju i na Amandmana XIV na Ustav Federacije BiH, podnio je dana druge načine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali 13.8.2002. godine zahtjev Ustavnom sudu Federacije Bosne i kantonalna ili federalna vlast. Zakonom o pripadnosti javnih Hercegovine za utvrđivanje ustavnosti Odluke o porezu na prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju imovinu i porezu na prihod od imovine i imovinskih prava, koju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije je donijelo Općinsko vijeće Centar Sarajevo. U zahtjevu za BiH", br. 26/96, 32/98 i 54/01) utvrđena je fiskalna politika ocjenu ustavnosti istakao je da navedena odluka nije u skladu sa Federacije i, između ostalog, propisano da javni prihodi u smislu Amandmanom VIII. d) na Ustav Federacije Bosne i ovog zakona pripadaju Federaciji i kantonu (član 3. stav 1.), te da Hercegovine, članom 38. Ustava Kantona i Zakonom o općinama pripadaju javni prihodi u skladu sa kantonalnim porezima Kantona Sarajevo, kojim je utvrđen najmanji paušalni propisima (član 8. stav 1.), s tim što su, primjera radi, naznačeni iznos poreza na imovinu i najmanja stopa poreza na prihod od porezi i drugi javni prihodi (takse) o kojima općinska vijeća imovine i imovinskih prava uz istovremenu obavezu općina da donose propise (član 8. stav 2.). svojim propisom utvrde visinu ovih poreza. Uz zahtjev priložen Ustavni sud smatra da je, saglasno navedenim ustavnim je Zaključak Vlade Kantona Sarajevo od 4.7.2002. godine o odredbama isključivo Federacija nadležna da utvrđuje fiskalnu suspenziji osporene odluke do okončanja postupka za ocjenu politiku Federacije, te da u okviru te politike općinsko vijeće njene ustavnosti. može donositi propise o oporezivanju samo u skladu sa U odgovoru na zahtjev protivna stranka Općinsko vijeće odgovarajućim kantonalnim propisima. U konkretnom slučaju Centar Sarajevo, kao donosilac navedene odluke, istakla je da se podnositelj zahtjeva je Zakonom o porezima Kantona Sarajevo Općina u toku 2001. godine obraćala Skupštini Kantona i utvrdio da se iz poreza na imovinu i poreza od imovine izdvaja premijeru Vlade Kantona sa zahtjevom da se pitanje pripadnosti, dio sredstava s kojim slobodno raspolaže općina, s tim što je odnosno raspodjele javnih prihoda u Kantonu usaglasi s važećim općina ovlaštena da visinu poreza na imovinu i stopu poreza od propisima i to: članom 38. stav 2. Ustava Kantona Sarajevo imovine utvrdi svojim propisom. U osporenoj odluci protivna prema kojem općina ima pravo na ostvarene prihode na području stranka nije postupila u skladu sa navedenim kantonalnim Kantona Sarajevo srazmjerno nivou njihovog ostvarivanja u zakonom, što je suprotno članu 8. stav 1. Zakona o pripadnosti općini; s članom 14. Zakona o osnovama lokalne samouprave javnih prihoda u Federaciji BiH i finansiranju Federacije BiH prema kojem općina ima pravo, u skladu sa Ustavom i zakonom, koji kao sistemski zakon uređuje odnose u oblasti finansiranja na odgovarajuće izvore finansiranja kojim raspolaže slobodno u Ustavom utvrđenih funkcija Federacije i kantona (član 1.), a time okviru svojih ovlaštenja; te da se, saglasno članu 8. stav 2. i ustavnim odredbama iz člana III. 1. Ustava Federacije BiH i Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Amandmana VIII. d) na Ustav Federacije BiH. Iz navedenih Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine razloga osporena odluka, po ocjeni Ustavnog suda, nije u skladu omogući općinama da uređuju i samostalno raspolažu prihodima sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. navedenim u navedenoj zakonskoj odredbi. S obzirom da Ovu presudu Sud je donio u sastavu: mr. Mirko Bošković, Skupština i Vlada Kantona nisu poduzele mjere u cilju predsjednik Suda, Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Muamer normativnog regulisanja ove problematike, Općinsko vijeće Herceglija, Miomir Jočić, Domin Malbašić, prof. dr. Nedjeljko donijelo je navedenu odluku primjenom člana 8. stav 2. Zakona o Milićević, Kata Senjak i prof. dr. Kasim Trnka, suci Suda. pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH i finansiranju Broj U-21/02 Predsjednik Upravnog suda Federacije BiH. 5. juna 2003. godine Federacije BiH Javnoj raspravi koja je održana 4.6.2003. godine Sarajevo mr. Mirko Bošković, s. r. prisustvovali su punomoćnici obje stranke. Punomoćnik podnosioca zahtjeva ostao je u cijelosti kod navoda zahtjeva, dodajući da se na području Općine Centar Sarajevo porezi Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o naplaćuju u visini koja je kao najniža utvrđena Zakonom o ustavnom pitanju o pravu na imunitet okrivljenog Đozić Adiba, na porezima Kantona Sarajevo, s obzirom da se osporena odluka, temelju članka IV.C.10., amandmana XIV i LXXII na Ustav saglasno zaključku Vlade Kantona, ne primjenjuje. Punomoćnik Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave, protivne stranke ostao je u cijelosti kod odgovora na zahtjev. održanoj dana 4. lipnja 2003. godine, donio je Razmatrajući navedeni zahtjev Ustavni sud je utvrdio sljedeće: RJEŠENJE Zakonom o porezima Kantona Sarajevo - prečišćeni tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 8/02) propisano je, Odbacuje se zahtjev Kantonalnog suda u Tuzli za pokretanje između ostalog, da 40% prihoda od poreza na imovinu i poreza postupka za odlučivanje o ustavnom pitanju o pravu na imunitet na prihod od imovine i imovinskih prava (u daljem tekstu: porez okrivljenog Đozić Adiba, jer Ustavni sud Federacije Bosne i od imovine) predstavlja prihod općine (član 2. stav 2.), te utvrđen Hercegovine nije nadležan za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari. najniži godišnji paušalni iznos poreza na imovinu i najniža stopa Rješenje objavit u "Službenim novinama Federacije BiH" i poreza od imovine, s tim što je propisano da se visina poreza na "Službenim novinama Tuzlanskog kantona". imovinu (član 22. st. 1. i 2.), kao i stopa poreza od imovine (član 31.) utvrđuje općinskim propisom u roku od 30 dana od dana Obrazloženje stupanja na snagu zakona. Kantonalni sud u Tuzli je, aktom Su. 228/03 od 12. svibnja Odlukom o porezu na imovinu i porezu na prihod od imovine 2003. godine, podnio zahtjev Ustavnom sudu Federacije Bosne i i imovinskih prava Općinskog vijeća Centar Sarajevo (u daljem Hercegovine da, na temelju članka IV.C.10. (3) i članka 11 e. tekstu: osporena odluka) propisano je da porez na imovinu i stavak 1. Amandmana LII na Ustav Federacije Bosne i porez na prihod od imovine i imovinskih prava predstavlja Hercegovine, odluči o ustavnom pitanju postojanja prava na prihod Općine (član 2); utvrđena je vrsta i visina navedenih imunitet okrivljenog Đozić Adiba koje se pred tim sudom poreza (čl. 3. do 9.), te utvrđeno da stupanjem na snagu ove pojavilo u kaznenom predmetu broj K.45/01. Broj 31 - Strana 1440 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 12.07.2003. Navodi da je Kantonalno tužiteljstvo u Tuzli podiglo Kao obrazloženje za donošenje takvog rješenja Sud je naveo optužnicu broj Kt. 52/00 od 31.7.2001. godine, protiv Đozić "da je pošao od odredbe članka IV. C. 10. (3) i članka 11e stavak Adiba zbog produženog kaznenog djela-nesavjestan rad u službi, 1. Amandmana LII koja glasi: "Ustavni sud odlučuje i o ustavnim iz članka 366. stavak 2., u svezi s stavkom 1. Kaznenog zakona pitanjima koja mu predoči Vrhovni sud ili neki kantonalni sud, a Federacije BiH u sticaju s kaznenim djelom-zlouporaba položaja koja se pojave u tijeku postupka pred tim sudom". Sud je ili ovlasti, iz članka 358. stavak 3. u svezi sa stavkom 1. konstatirao da Ustav Federacije BiH ne propisuje bilo kakva Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. Protiv imunitetska prava za nositelje funkcija u kantonalnoj izvršnoj navedene optužnice branitelj okrivljenog blagovremeno je vlasti. Polazeći od toga, kao i činjenice da je Ustavni sud izjavio prigovor. Povodom prigovora branitelja okrivljenog Federacije BiH nadležan da štiti federalnu ustavnost, riješeno je Kantonalni sud u Tuzli donio je rješenje Kv. 208/01 od kao u dispozitivu". 8.10.2001. godine, kojim je prigovor kao neosnovan odbio. U Zahtjev Kantonalnog suda u Tuzli od 12. svibnja 2003. prigovoru od 26.9.2002. godine, okrivljeni Đozić Adib navodi godine ni prema njegovim navodima ni prema bitnosti da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine zauzeo pravno stajalište, postavljenog pitanja ne predstavlja ustavno pitanje nego pitanje da je pitanje imuniteta ustavno pitanje, te da o tom pitanju nisu kojim se uređuje imunitet u Federaciji BiH, pa je Ustavni sud trebali odlučivati redovni sudovi. Federacije BiH u rješavanju tog pitanja pogrešno pošao od Nadalje je istakao prigovor imuniteta, te se pozvao na članak ustavnih odredaba na koje se pozvao. 46. Ustava Tuzlanskog kantona, ističući da je radnje koje mu se Prema odredbama čl. IV. C. 10. (3) i čl. IV. C. 11. Ustava stavljaju na teret počinio u obnašanju dužnosti ministra u Vladi Federacije BiH ustavno pitanje je pitanje ocjene ustavnosti Tuzlanskog kantona, po osnovi koje je uživao imunitet. ustava kantona, zakona ili drugog propisa koje predoči nadležni Razmatrajući zahtjev Kantonalnog suda u Tuzli, Ustavni sud sud (Vrhovni sud Federacije ili Kantonalni sud) Ustavnom sudu, je pošao od odredbe članka IV.C.10. (3) i članka 11e. stavak 1. a koje se pojavi u tijeku postupka pred tim sudom, s tim što je Amandmana LII koja glasi: "Ustavni sud odlučuje i o ustavnim nadležni sud u slučaju kada smatra da odgovarajući zakon nije pitanjima koja mu predoči Vrhovni sud ili neki kantonalni sud, a sukladan Ustavu Federacije obvezan da obustavi postupak koja se pojave u tijeku postupka pred tim sudom." Sud je (zastane s postupkom) u predmetu i predoči ustavno pitanje konstatirao da Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ne Ustavnom sudu, a kada se radi o neustavnosti drugog propisa propisuje bilo kakva imunitetska prava za nositelje dužnosti u ovlašten je da odbije primjenu tog podzakonskog akta i da u kantonalnoj izvršnoj vlasti. Polazeći od toga, kao i od činjenice predmetu odluči primjenom odgovarajućeg zakona. Takva da je Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine nadležan da definicija ustavnog pitanja proizilazi i iz odredaba poglavlja IV - štiti federalnu ustavnost, riješeno je kao u dispozitivu. Ocjenjivanje ustavnosti Zakona o postupku pred Ustavnim Ustavni sud konstatira da je Visoki predstavnik donio sudom Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj Odluku o izmjenama i dopunama Ustava Federacije Bosne i 6/95), a posebice odredaba čl. 35., 36., 37. i 39., prema kojima se Hercegovine (broj 36/02, objavljena u "Službenim novinama ocjenjuje ustavnost kantonalnog ustava, zakona i drugih propisa Federacije BiH", broj 52/02), koja sadrži četiri amandmana koja u odnosu na Ustav Federacije bilo po zahtjevu ovlaštenih se odnose na pitanja imuniteta (amandmani LXIV-LXVII). subjekata ili povodom postavljenog ustavnog pitanja. Obzirom Visoki predstavnik je, istovremeno, donio i Zakon o imunitetu na izloženo, radilo bi se o ustavnom pitanju u situaciji da je Federacije Bosne i Hercegovine (objavljen u istom službenom Kantonalni sud u Tuzli u kaznenom predmetu K. 45/01 glasilu). Tim je zakonom za određene nositelje dužnosti u odlučujući o pravu na imunitet okrivljenog smatrao da Zakon o izvršnoj vlasti propisano da imaju pravo na imunitet samo u imunitetu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine smislu isključivanja njihove građanske odgovornosti "za bilo Federacije BiH", broj: 52/02) ili neke njegove odredbe nisu koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u izvršnim sukladne Ustavu Federacije i takvo pitanje predočio Ustavnom tijelima Federacije, ili u izvršnim tijelima kantona" (članak 3. sudu, ali pomenuti kantonalni sud nije postavio takvo pitanje stavak 2. Zakona). Ovim zakonom se, također, normira da će se o nego pitanje o pravu na imunitet okrivljenog kao ministra u Vladi pravu na imunitet "raspraviti i riješiti odlukom nadležnog suda". Tuzlanskog kantona. U svezi s tim federalni ministar pravde, na temelju ovlasti iz Amandmanom LXVI na Ustav Federacije na kraju članka IV. Zakona, donio je Pravilnik o nadležnosti i načinu rada sudova C. 10. dodan je novi stavak (4) koji glasi: "Ustavni sud odlučuje o prilikom rješavanja pitanja imuniteta u kaznenom i parničnom pitanjima koja proističu iz zakona kojima se uređuje imunitet u postupku ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/03). Federaciji". Zakonom o imunitetu Federacije Bosne i Ustavni sud, također, konstatira da u novonastaloj Hercegovine (stupio na snagu danom donošenja Odluke Visokog ustavnopravnoj situaciji nadležnost Ustavnog suda Federacije predstavnika o proglašenju zakona, broj 39/02 od 6. 10. 2002. Bosne i Hercegovine u pitanjima imuniteta postoji samo u godine) regulirano je pitanje prava na imunitet od kaznene i slučaju podnošenja žalbe na konačnu i obvezujuću odluku građanske odgovornosti kako izaslanika i članova zakonodavne i nadležnog suda kojom je riješeno o prigovoru imuniteta izvršne vlasti Federacije BiH, tako i članova kantonalnih izjavljenom od osobe protiv koje se vodi kazneni ili parnični zakonodavnih tijela i izvrših tijela kantona. Jedino članovi postupak (članak 6. Zakona). općinskih vijeća nisu obuhvaćeni imunitetom iz razloga što se Imajući u vidu navedeno, Sud je na sjednici bez javne općinska vijeća ne smatraju parlamentima. Člancima 6. i 7. istog rasprave primjenom članka 26. stavak 1. Zakona o postupku pred zakona regulirano je ovlaštenje osoba koje imaju pravo na Ustavnim sudom Federacije BiH ("Službene novine Federacije imunitet od kaznene ili građanske odgovornosti da se mogu BiH", broj 6/95), odlučio kao u izreci rješenja. pozvati na to pravo u tijeku kaznenog ili parničnog postupka, da Ovo rješenje Sud je donio u sastavu: mr. Mirko Bošković, je to pitanje dužan da raspravi i riješi odlukom nadležni sud, čija predsjednik Suda, Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Miomir je odluka konačna i obvezujuća, a protiv nje se može podnijeti Jočić, Muamer Herceglija, Domin Malbašić, prof. dr. Nedjeljko žalba Ustavnom sudu Federacije. Također je navedenim Milićević, Kata Senjak i prof. dr. Kasim Trnka, suci Suda. člancima propisano da resorno ministarstvo donosi standardna proceduralna pravila kojima se uređuje rješavanje tih pitanja, te Broj U-22/03 Predsjednik Ustavnog suda određuje sud nadležan za njihovo rješavanje. Sukladno ovom 4. lipnja 2003. godine Federacije BiH zakonskom ovlaštenju Federalno ministarstvo pravde donijelo je Sarajevo mr. Mirko Bošković, v. r. Pravilnik o nadležnosti i načinu rada sudova prilikom rješavanja pitanja imuniteta u kaznenom i parničnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/03), a kojim je pored ostalog ODVOJENO MIŠLJENJE regulirano da postupak za odlučivanje o pravu na imunitet kod SUCA MIOMIRA JOČIĆA U PREDMETU U-22/03 nadležnog suda može pokrenuti osoba koja smatra da ima pravo U predmetu U-22/03 Ustavni sud Federacije BiH rješenjem na imunitet pozivom na to pravo u tijeku kaznenog ili parničnog od 4.6.2003. godine odbacio je zahtjev Kantonalnog suda u Tuzli postupka ili izvan ročišta pismenim prijedlogom (članak 4. broj Su. 228/03 od 12.5.2003. godine za pokretanje postupka za stavak 1. i članak 5. stavak 1. Pravilnika). odlučivanje o ustavnom pitanju o pravu na imunitet okrivljenog Iz naprijed navedenih i interpretiranih ustavnih, zakonskih i Đozić Adiba, iz razloga što nije nadležan za odlučivanje u ovoj podzakonskih odredaba proizilazi da postoji razlika između pravnoj stvari. ustavnog instituta reguliranog kao ustavno pitanje i pitanja o Subota, 12.07.2003. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 31 - Strana 1441 pravu na imunitet osoba u zakonodavnim i izvršnim tijelima pitanje imuniteta ustavno pitanje, te da o tom pitanju nisu trebali Federacije i zakonodavnim i izvršnim tijelima kantona. Ta odlučivati redovni sudovi. razlika je od pravnog značaja prije svega zbog subjekata koji su Nadalje je istakao prigovor imuniteta, te se pozvao na član ovlašteni da pokrenu postupak za rješavanje navedenih pitanja, 46. Ustava Tuzlanskog kantona, ističući da je radnje koje mu se mada su oba instituta ustavno pravne kategorije. Po zahtjevima stavljaju na teret počinio u obavljanju dužnosti ministra u Vladi podnesenim poslije stupanja na snagu Amandmana LXVI na Tuzlanskog kantona, po osnovi koje je uživao imunitet. Ustav Federacije BiH i Zakona o imunitetu Federacije BiH, u Razmatrajući zahtjev Kantonalnog suda u Tuzli, Ustavni sud listopadu 2002. godine, pitanja o pravu na imunitet moraju se je pošao od odredbe člana IV.C.10. (3) i člana 11e. stav 1. rješavati po njihovim odredbama, prema kojim su ovlašteni Amandmana LII koja glasi: "Ustavni sud odlučuje i o ustavnim subjekti za njihovo postavljanje i pokretanje postupka osobe koje pitanjima koja mu predoči Vrhovni sud ili neki kantonalni sud, a smatraju da imaju pravo na imunitet. Zato Kantonalni sud u Tuzli koja se pojave u toku postupka pred tim sudom." Sud je nije bio ovlašten da aktom od 12.5.2003. godine postavi pitanje konstatovao da Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ne prava na imunitet okrivljenog, nego sam okrivljeni, koji to propisuje bilo kakva imunitetska prava za nosioce dužnosti u ovlaštenje nije prenio na spomenuti sud. Radi toga je njegov kantonalnoj izvršnoj vlasti. Polazeći od toga, kao i od činjenice zahtjev trebalo odbaciti kao podnesen od neovlaštene osobe, a ne da je Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine nadležan da zbog nenadležnosti suda. O pravu okrivljenog na imunitet poslije štiti federalnu ustavnost, riješeno je kao u dispozitivu. stupanja na snagu noveliranog članka IV. C. 10. (4) Ustava Ustavni sud konstatuje da je Visoki predstavnik donio Federacije BiH, Zakona o imunitetu Federacije BiH i Pravilnika Odluku o izmjenama i dopunama Ustava Federacije Bosne i o nadležnosti i načinu rada sudova prilikom rješavanja pitanja Hercegovine (broj 36/02, objavljena u "Službenim novinama imuniteta u kaznenom i parničnom postupku kao provedbenog Federacije BiH", broj 52/02), koja sadrži četiri amandmana koja akta tog zakona, nadležni su da odlučuju Kantonalni sud u Tuzli i se odnose na pitanja imuniteta (amandmani LXIV-LXVII). Ustavni sud Federacije BiH sukladno propisanim proceduralnim Visoki predstavnik je, istovremeno, donio i Zakon o imunitetu pravilima. Za pitanje nadležnosti nije od pravnog značaja Federacije Bosne i Hercegovine (objavljen u istom službenom činjenica da li nositelji funkcija u kantonalnoj izvršnoj vlasti glasilu). Tim je zakonom za određene nosioce dužnosti u izvršnoj imaju ili nemaju imunitetska prava prema ustavnim (ili vlasti propisano da imaju pravo na imunitet samo u smislu zakonskim) odredbama, jer od te činjenice zavisi osnovanost ili isključivanja njihove građanske odgovornosti "za bilo koji neosnovanost zahtjeva pri rješavanju u meritumu, kao ni postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u izvršnim organima činjenica da Ustavni sud Federacije štiti federalnu ustavnost, jer Federacije, ili u izvršnim organima kantona" (član 3. stav 2. se u ovoj ustavnoj stvari ne radi o ocjenjivanju ustavnosti Zakona). Ovim zakonom se, također, normira da će se o pravu na odredaba kantonalnog ustava, zakona ili drugih propisa u odnosu imunitet "raspraviti i riješiti odlukom nadležnog suda". U vezi s na Ustav Federacije nego o pravu okrivljenog na kazneno-pravni tim federalni ministar pravde, na osnovu ovlaštenja iz Zakona, imunitet, o kojem pravu rješenjem Suda od 4.6.2003. godine nije donio je Pravilnik o nadležnosti i načinu rada sudova prilikom meritorno odlučivano obzirom da se radi o rješenju rješavanja pitanja imuniteta u krivičnom i parničnom postupku procesno-pravnog karaktera. ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/03). 10. lipnja 2003. godine Sudac Ustavni sud, također, konstatuje da u novonastaloj Sarajevo Miomir Jočić, v. r. ustavnopravnoj situaciji nadležnost Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u pitanjima imuniteta postoji samo u slučaju podnošenja žalbe na konačnu i obavezujuću odluku nadležnog suda kojom je riješeno o prigovoru imuniteta izjavljenom od osobe protiv koje se vodi krivični ili parnični Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o postupak (član 6. Zakona). ustavnom pitanju o pravu na imunitet okrivljenog Đozić Adiba, Imajući u vidu navedeno, Sud je na sjednici bez javne na osnovu člana IV.C.10., amandmana XIV i LXXII na Ustav rasprave primjenom člana 26. stav 1. Zakona o postupku pred Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave, Ustavnim sudom Federacije BiH ("Službene novine Federacije održanoj dana 4. juna 2003. godine, donio je BiH", broj 6/95), odlučio kao u izreci rješenja. Ovo rješenje Sud je donio u sastavu: mr. Mirko Bošković, RJEŠENJE predsjednik Suda, Sead Bahtijarević, mr. Ranka Cvijić, Miomir Jočić, Muamer Herceglija, Domin Malbašić, prof. dr. Nedjeljko Odbacuje se zahtjev Kantonalnog suda u Tuzli za pokretanje Milićević, Kata Senjak i prof. dr. Kasim Trnka, sudije Suda. postupka za odlučivanje o ustavnom pitanju o pravu na imunitet okrivljenog Đozić Adiba, jer Ustavni sud Federacije Bosne i U-22/03 Predsjednik Hercegovine nije nadležan za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari. 4. juna 2003. godine Ustavnog suda Federacije BiH Rješenje objavit u "Službenim novinama Federacije BiH" i Sarajevo mr. Mirko Bošković, v. r. "Službenim novinama Tuzlanskog kantona". Obrazloženje ODVOJENO MIŠLJENJE Kantonalni sud u Tuzli je, aktom Su. 228/03 od 12. maja SUDIJE MIOMIRA JOČIĆA U PREDMETU U-22/03 2003. godine, podnio zahtjev Ustavnom sudu Federacije Bosne i U predmetu U-22/03 Ustavni sud Federacije BiH rješenjem Hercegovine da, na osnovu člana IV.C.10. (3) i člana 11 e. stav 1. od 4.6.2003. godine odbacio je zahtjev Kantonalnog suda u Tuzli Amandmana LII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, broj Su. 228/03 od 12.5.2003. godine za pokretanje postupka za odluči o ustavnom pitanju postojanja prava na imunitet odlučivanje o ustavnom pitanju o pravu na imunitet okrivljenog okrivljenog Đozić Adiba koje se pred tim sudom pojavilo u Đozić Adiba, iz razloga što nije nadležan za odlučivanje u ovoj krivičnom predmetu broj K.45/01. pravnoj stvari. Navodi da je Kantonalno tužilaštvo u Tuzli podiglo Kao obrazloženje za donošenje takvog rješenja Sud je naveo optužnicu broj Kt. 52/00 od 31.7.2001. godine, protiv Đozić "da je pošao od odredbe člana IV. C. 10. (3) i člana11e stav 1. Adiba zbog produženog krivičnog djela-nesavjestan rad u službi, Amandmana LII koja glasi: "Ustavni sud odlučuje i o ustavnim iz člana 366. stav 2., u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona pitanjima koja mu predoči Vrhovni sud ili neki kantonalni sud, a Federacije BiH u sticaju s krivičnim djelom-zloupotreba koja se pojave u toku postupka pred tim sudom". Sud je položaja ili ovlaštenja, iz člana 358. stav 3. u vezi sa stavom 1. konstatovao da Ustav Federacije BiH ne propisuje bilo kakva Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. Protiv imunitetska prava za nosioce funkcija u kantonalnoj izvršnoj navedene optužnice branilac okrivljenog blagovremeno je vlasti. Polazeći od toga, kao i činjenice da je Ustavni sud izjavio prigovor. Povodom prigovora branioca okrivljenog Federacije BiH nadležan da štiti federalnu ustavnost, riješeno je Kantonalni sud u Tuzli donio je rješenje Kv. 208/01 od kao u dispozitivu". 8.10.2001. godine, kojim je prigovor kao neosnovan odbio. U Zahtjev Kantonalnog suda u Tuzli od 12. maja 2003. godine prigovoru od 26.9.2002. godine, okrivljeni Đozić Adib navodi ni prema njegovim navodima ni prema suštini postavljenog da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine zauzeo pravni stav, da je pitanja ne predstavlja ustavno pitanje nego pitanje kojim se Broj 31 - Strana 1442 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 12.07.2003. uređuje imunitet u Federaciji BiH, pa je Ustavni sud Federacije određuje sud nadležan za njihovo rješavanje. U skladu s ovim BiH u rješavanju tog pitanja pogrešno pošao od ustavnih zakonskim ovlaštenjem Federalno ministarstvo pravde donijelo odredaba na koje se pozvao. je Pravilnik o nadležnosti i načinu rada sudova prilikom Prema odredbama čl. IV. C. 10. (3) i čl. IV. C. 11. Ustava rješavanja pitanja imuniteta u krivičnom i parničnom postupku Federacije BiH ustavno pitanje je pitanje ocjene ustavnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/03), a kojim je pored ustava kantona, zakona ili drugog propisa koje predoči nadležni ostalog regulisano da postupak za odlučivanje o pravu na sud (Vrhovni sud Federacije ili Kantonalni sud) Ustavnom sudu, imunitet kod nadležnog suda može pokrenuti osoba koja smatra a koje se pojavi u toku postupka pred tim sudom, s tim što je da ima pravo na imunitet pozivom na to pravo u toku krivičnog ili nadležni sud u slučaju kada smatra da odgovarajući zakon nije u parničnog postupka ili van ročišta pismenim prijedlogom (član 4. skladu sa Ustavom Federacije obavezan da obustavi postupak stav 1. i član 5. stav 1. Pravilnika). (zastane sa postupkom) u predmetu i predoči ustavno pitanje Iz naprijed citiranih i interpretiranih ustavnih, zakonskih i Ustavnom sudu, a kada se radi o neustavnosti drugog propisa podzakonskih odredaba proizilazi da postoji razlika između ovlašten je da odbije primjenu tog podzakonskog akta i da u ustavnog instituta regulisanog kao ustavno pitanje i pitanja o predmetu odluči primjenom odgovarajućeg zakona. Takva pravu na imunitet osoba u zakonodavnim i izvršnim organima definicija ustavnog pitanja proizilazi i iz odredaba glave IV - Federacije i zakonodavnim i izvršnim organima kantona. Ta Ocjenjivanje ustavnosti Zakona o postupku pred Ustavnim razlika je od pravnog značaja prije svega zbog subjekata koji su sudom Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj ovlašteni da pokrenu postupak za rješavanje navedenih pitanja, 6/95), a naročito odredaba čl. 35., 36., 37. i 39., prema kojima se mada su oba instituta ustavnopravne kategorije. Po zahtjevima ocjenjuje ustavnost kantonalnog ustava, zakona i drugih propisa podnesenim poslije stupanja na snagu Amandmana LXVI na u odnosu na Ustav Federacije bilo po zahtjevu ovlaštenih Ustav Federacije BiH i Zakona o imunitetu Federacije BiH, u subjekata ili povodom postavljenog ustavnog pitanja. Obzirom oktobru 2002. godine, pitanja o pravu na imunitet moraju se na izloženo, radilo bi se o ustavnom pitanju u situaciji da je rješavati po njihovim odredbama, prema kojim su ovlašteni Kantonalni sud u Tuzli u krivičnom predmetu K. 45/01 subjekti za njihovo postavljanje i pokretanje postupka osobe koje odlučujući o pravu na imunitet okrivljenog smatrao da Zakon o smatraju da imaju pravo na imunitet. Zato Kantonalni sud u Tuzli imunitetu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine nije bio ovlašten da aktom od 12.5.2003. godine postavi pitanje Federacije BiH", broj 52/02) ili neke njegove odredbe nisu u prava na imunitet okrivljenog, nego sam okrivljeni, koji to skladu s Ustavom Federacije i takvo pitanje predočio Ustavnom ovlaštenje nije prenio na spomenuti sud. Radi toga je njegov sudu, ali pomenuti kantonalni sud nije postavio takvo pitanje zahtjev trebalo odbaciti kao podnesen od neovlaštene osobe, a ne nego pitanje o pravu na imunitet okrivljenog kao ministra u Vladi zbog nenadležnosti suda. O pravu okrivljenog na imunitet poslije Tuzlanskog kantona. stupanja na snagu noveliranog člana IV. C. 10. (4) Ustava Amandmanom LXVI na Ustav Federacije na kraju člana IV. Federacije BiH, Zakona o imunitetu Federacije BiH i Pravilnika C. 10. dodat je novi stav (4) koji glasi: "Ustavni sud odlučuje o o nadležnosti i načinu rada sudova prilikom rješavanja pitanja pitanjima koja proističu iz zakona kojima se uređuje imunitet u imuniteta u krivičnom i parničnom postupku kao provedbenog Federaciji". Zakonom o imunitetu Federacije Bosne i akta tog zakona, nadležni su da odlučuju Kantonalni sud u Tuzli i Hercegovine (stupio na snagu danom donošenja Odluke Visokog Ustavni sud Federacije BiH u skladu s propisanim proceduralnim predstavnika o proglašenju zakona broj 39/02 od 6. 10. 2002. pravilima. Za pitanje nadležnosti nije od pravnog značaja godine) regulisano je pitanje prava na imunitet od krivične i činjenica da li nosioci funkcija u kantonalnoj izvršnoj vlasti građanske odgovornosti kako delegata i članova zakonodavne i imaju ili nemaju imunitetska prava prema ustavnim (ili izvršne vlasti Federacije BiH, tako i članova kantonalnih zakonskim) odredbama, jer od te činjenice zavisi osnovanost ili zakonodavnih organa i izvršnih organa kantona. Jedino članovi neosnovanost zahtjeva pri rješavanju u meritumu, kao ni općinskih vijeća nisu obuhvaćeni imunitetom iz razloga što se činjenica da Ustavni sud Federacije štiti federalnu ustavnost, jer općinska vijeća ne smatraju parlamentima. Članovima 6. i 7. se u ovoj ustavnoj stvari ne radi o ocjenjivanju ustavnosti istog zakona regulisano je ovlaštenje lica koja imaju pravo na odredaba kantonalnog ustava, zakona ili drugih propisa u odnosu imunitet od krivične ili građanske odgovornosti da se mogu na Ustav Federacije nego o pravu okrivljenog na krivično-pravni pozvati na to pravo u toku krivičnog ili parničnog postupka, da je imunitet, o kojem pravu rješenjem Suda od 4.6.2003. godine nije to pitanje dužan da raspravi i riješi odlukom nadležni sud, čija je meritorno odlučivano obzirom da se radi o rješenju odluka konačna i obavezujuća, a protiv nje se može podnijeti procesno-pravnog karaktera. žalba Ustavnom sudu Federacije. Također je citiranim članovima propisano da resorno ministarstvo donosi standardna 10. juna 2003. godine Sudija proceduralna pravila kojima se uređuje rješavanje tih pitanja, te Sarajevo Miomir Jočić, s. r. SADRŽAJ Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Federacije Bosne i Hercegovine za 2003. godinu za sufinansiranje Razvojne strategije BiH - BRSP (bosanski 322 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna jezik) Federacije Bosne i Hercegovine za 2003. godinu za 1426 financiranje nisko-naponske mreže u općini Fojnica (hrvatski jezik) 1425 324 Odluka o unutarnjoj preraspodjeli sredstava iz Proračuna Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2003. godinu Federacije Bosne i Hercegovine za 2003. godinu za Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine finansiranje nisko-naponske mreže u općini Fojnica (hrvatski jezik) 1426 (bosanski jezik) 1425 323 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Odluka o unutarnjoj preraspodjeli sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2003. godinu za Federacije Bosne i Hercegovine za 2003. godinu sufinanciranje Razvojne strategije BiH - PRSP (hrvatski Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine jezik) 1425 (bosanski jezik) 1426 Subota, 12.07.2003. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 31 - Strana 1443 325 Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava tekućih Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske transfera za zdravstvene institucije od značaja za (bosanski jezik) 1430 Federaciju 1427 330 Rješenje o imenovanju Upravnog odbora Fondacije za 326 Odluka o davanju suglasnosti za potpisivanje ugovora kinematografiju 1431 između norveške Agencije za razvoj i suradnju i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i 331 Rješenje o imenovanju v.d. pomoćnika federalnog šumarstva, ugovor BHZ 2051/BHZ 03/013 (hrvatski ministra raseljenih osoba i izbjeglica 1431 jezik) 1427 332 Rješenje o imenovanju v.d. glavnog federalnog inspek- Odluka o davanju saglasnosti za potpisivanje ugovora tora 1431 između norveške Agencije za razvoj i saradnju i Federalnog ministarstva poqoprivrede, vodopriv- FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I rede i šumarstva, ugovor BHZ 2051BHZ 03/013 (srpski INDUSTRIJE jezik) 1427 333 Rješenje o razrješenju predsjednika i članova Upravnog Odluka o davanju saglasnosti za potpisivanje ugovora odbora Energoinvest - Tvornica dalekovodnih stubova između norveške Agencije za razvoj i saradnju i djl Sarajevo 1431 Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i 334 Rješenje o imenovanju predsjednika i članova privreme- šumarstva, ugovor BHZ 2051/BHZ 03/013 (bosanski nog Upravnog odbora Energoinvest - Tvornica daleko- jezik) 1428 vodnih stubova djl Sarajevo 1431 327 Odluka o utvrđivanju Akcionog plana Federacije Bosne i Hercegovine za prestrukturiranje i privatizaciju elektro- AGENCIJA ZA BANKARSTVO FEDERACIJE energetskog sektora u Bosni i Hercegovini (hrvatski BOSNE I HERCEGOVINE jezik) 1428 Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o minimalnim Odluka o utvrđivanju Akcionog plana Federacije Bos- standardima za upravljanje deviznim rizikom banaka ne i Hercegovine za prestrukturiranje i privatizaciju (hrvatski jezik) 1431 elektroenergetskog sektora u Bosni i Hercegovini (srpski jezik) 1428 Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o minimalnim standardima za upravljanje deviznim rizikom banaka Odluka o utvrđivanju Akcionog plana Federacije Bosne i (bosanski jezik) 1432 Hercegovine za prestrukturiranje i privatizaciju elektroenergetskog sektora u Bosni i Hercegovini KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE (bosanski jezik) 1429 FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 328 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o uvjetima i Federacije Bosne i Hercegovine za 2003. godinu za postupku kupnje i prodaje vrijednosnih papira (hrvatski sufinanciranje projekta "Poticanje poduzetništva u jezik) 1432 sektoru voćarstva i povrtlarstva u regiji Tuzla-Banja Luka, Bosna i Hercegovina, Faza II" (hrvatski jezik) 1429 Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o uslovima i postupku kupovine i prodaje vrijednosnih papira Odluka o odobravanju izdvajawa sredstava iz Buxeta (bosanski jezik) 1432 Federacije Bosne i Hercegovine za 2003. godinu za sufinansiranje projekta "Podsticanje poduzetništva u sektoru voćarstva i povrtlarstva u regiji USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Tuzla-Bawa Luka, Bosna i Hercegovina, Faza II" Presuda broj U-7/02 (hrvatski jezik) 1433 (srpski jezik) 1429 Odvojeno mišljenje suca Seada Bahtijarevića u Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta predmetu U-7/02 (hrvatski jezik) 1434 Federacije Bosne i Hercegovine za 2003. godinu za Presuda broj U-7/02 (bosanski jezik) 1435 sufinansiranje projekta "Podsticanje poduzetništva u sektoru voćarstva i povrtlarstva u regiji Tuzla-Banja Odvojeno mišljenje sudije Seada Bahtijarevića u pred- Luka, Bosna i Hercegovina, Faza II" (bosanski jezik) 1430 metu U-7/02 (bosanski jezik) 1436 329 Odluka o davanju ovlašćenja za potpis sporazuma za Presuda broj U-21/02 (hrvatski jezik) 1437 Federaciju BiH (Projekat podsticanja poduzetništva u Presuda broj U-21/02 (bosanski jezik) 1438 sektoru voćarstva i povrtlarstva u regiji Tuzla-Banja Luka, Bosna i Hercegovina, faza II) između Amabasade Rješenje broj U-22/03 (hrvatski jezik) 1439 Švicarske u Bosni i Hercegovini, Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske Odvojeno mišljenje suca Miomira Jočića u predmetu (hrvatski jezik) 1430 U-22/03 (hrvatski jezik) 1440 Odluka o davanju ovlaštewa za potpis sporazuma za Rješenje broj U-22/03 (bosanski jezik) 1441 Federaciju BiH (Projekat podsticawa poduzetništva Odvojeno mišljenje sudije Miomira Jočića u predmetu u sektoru voćarstva i povrtlarstva u regiji U-22/03 (bosanski jezik) 1441 Tuzla-Bawa Luka, Bosna i Hercegovina, faza II) između Ambasade Švajcarske u Bosni i Hercegovini, Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (srpski jezik) 1430 Odluka o davanju ovlaštenja za potpis sporazuma za Federaciju BiH (Projekat posticanja poduzetništva u sektoru voćarstva i povrtlarstva u regiji Tuzla-Banja Luka, Bosna i Hercegovina, faza II) između Ambasade Švicarske u Bosni i Hercegovini, Bosne i Hercegovine, Izdavač: Javno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list BiH - Sarajevo, ulica Magribija 3 - Poštanski fah 3 - Direktor i odgovorni urednik Mehmedalija Huremović - Telefon - direktor: 663-470, fax: 663-470 - Redakcija i Pretplata: 663-471 - Računovodstvo: 651-257 - Pretplata se utvrđuje polugodišnje, a uplata se vrši UNAPRIJED u korist računa: ZAGREBAČKA BANKA BH d. d. 338 320 22000052 11 - VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo 160 200 00005746 51 - KRISTAL BANKA Brčko 552-000-00000017-12 - RAIFFEISEN BANK dd BiH Sarajevo 161-000- 00071700-57 - Grafička priprema: JP NIO Službeni list BiH Sarajevo - Štampa: "OKO" Sarajevo - Za štampariju Bajro Šaban - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista. "Službene novine Federacije BiH" su upisane u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 414. Na osnovu odredaba člana 18. stav 1. tačka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/02, prečišćeni tekst) i Mišljenja Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta broj 03-15-2767-2/01 od 01. 06. 2001. godine, "Službene novine Federacije BiH" su proizvod na čiji se promet ne plaća porez na promet proizvoda. Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF/I 2168/97 od 10.07.1997. godine. - Identifikacijski i porezni broj 4200226120002. Izdanje na hrvatskom, srpskom i bosanskom jeziku. Internet: http: //www.sllist.ba Subota, 12.07.2003. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 31 - Strana 1