Aktio

PRIVREDNOG DRUŠTVA FEROELEKTRO D.D. SARAJEVO

II Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o.

1561 I Na temelju članka 19. stavak (2) Zakona o Vladi Federacije Daje se prethodna saglasnost na mjesečnu naknadu Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. vršilaca dužnosti predsjednika i članova Nadzornog 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u svezi sa člankom 15. odbora privrednog društva Feroelektro d.d. Sarajevo, iz Uredbe o vršenju ovlasti u gospodarskim društvima sa prijedloga ugovora usvojenih na 15. vanrednoj Skupštini sudjelovanjem državnog kapitala iz mjerodavnosti Federacije privrednog društva Feroelektro d.d. Sarajevo, održanoj Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj dana 28.04.2016. godine, i to: 20/16), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 64. sjednici, 1. Dijana Hadžijusufović, v.d. predsjednik, mjesečna održanoj 28.07.2016. godine, donosi naknada utvrđena Prijedlogom ugovora o angažmanu v.d. predsjednika Nadzornog odbora ODLUKU 2. Vensan Pašović, v.d. član, mjesečna naknada O DAVANJU PRETHODNE SUGLASNOSTI utvrđena Prijedlogom ugovora o angažmanu v.d. NADZORNOM ODBORU JAVNOG PODUZEĆA člana Nadzornog odbora ŽELJEZNICE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. Ediba Hamamdžić, v.d. član, mjesečna naknada D.O.O. SARAJEVO ZA DONOŠENJE ODLUKE O utvrđena Prijedlogom ugovora o angažmanu v.d. RAZRJEŠENJU VRŠITELJA DUŽNOSTI ČLANOVA člana Nadzornog odbora UPRAVE JAVNOG PODUZEĆA ŽELJEZNICE II FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE D.O.O. Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana SARAJEVO objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". I. V. broj 1562/2016 Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu 28. jula 2016. godine Premijer suglasnost Nadzornom odboru Javnog poduzeća Željeznice Sarajevo Fadil Novalić, s. r. Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Sarajevo za donošenje Odluke o razrješenju vršitelja dužnosti članova Uprave Javnog poduzeća Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije Sarajevo, zbog isteka mandata, i to: Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1. v. d. izvršni ravnatelj za poslove željezničke 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u vezi sa članom 9. st. infrastrukture - Zulfo Robović (1), (2) i (3) Zakona o plaćama i drugim materijalnim pravima 2. v. d. izvršni ravnatelj za ekonomske poslove - Ivan članova organa upravljanja institucija Federacije Bosne i Brkić Hercegovine i javnih preduzeća u većinskom vlasništvu 3. v. d. izvršni ravnatelj za poslove razvoja i investicija - Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Rešad Mandžo BiH", broj 12/09), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 64. 4. v. d. izvršni ravnatelj za pravne i kadrovske poslove - sjednici, održanoj 28.07.2016. godine, donosi Rusmir Agić 5. v. d. izvršni ravnatelj za poslove željezničkog ODLUKU operatera - Rifat Čabrić. O DAVANJU PRETHODNE SAGLASNOSTI NA II. MJESEČNU NAKNADU VRŠILACA DUŽNOSTI Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se PREDSJEDNIKA I ČLANOVA NADZORNOG ODBORA u "Službenim novinama Federacije BiH". PRIVREDNOG DRUŠTVA FEROELEKTRO D.D. SARAJEVO V. broj 1563/2016 28. srpnja 2016. godine Premijer I. Sarajevo Fadil Novalić, v. r. Daje se prethodna saglasnost na mjesečnu naknadu vršilaca dužnosti predsjednika i članova Nadzornog odbora privrednog društva Feroelektro d.d. Sarajevo, iz prijedloga ugovora Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije usvojenih na 15. vanrednoj Skupštini privrednog društva Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", Feroelektro d.d. Sarajevo, održanoj dana 28.04.2016. godine, i to: br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u vezi sa članom 15. 1. Dijana Hadžijusufović, v.d. predsjednik, mjesečna Uredbe o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa naknada utvrđena Prijedlogom ugovora o angažmanu učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije v.d. predsjednika Nadzornog odbora Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", 2. Vensan Pašović, v.d. član, mjesečna naknada utvrđena broj 20/16), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 64. Prijedlogom ugovora o angažmanu v.d. člana sjednici, održanoj 28.07.2016. godine, donosi Nadzornog odbora ODLUKU 3. v. d. izvršni direktor za poslove razvoja i investicija - O DAVANjU PRETHODNE SAGLASNOSTI Rešad Mandžo NADZORNOM ODBORU JAVNOG PREDUZEĆA 4. v. d. izvršni direktor za pravne i kadrovske poslove - ŽELjEZNICE FEDERACIJE BOSNE I Rusmir Agić HERCEGOVINE D.O.O. SARAJEVO ZA DONOŠENjE 5. v. d. izvršni direktor za poslove željezničkog ODLUKE O RAZRJEŠENjU VRŠILACA DUŽNOSTI operatera - Rifat Čabrić. ČLANOVA UPRAVE JAVNOG PREDUZEĆA II. ŽELjEZNICE FEDERACIJE BOSNE I Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se HERCEGOVINE D.O.O. SARAJEVO u "Službenim novinama Federacije BiH". I V. broj 1563/2016 Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu 28. jula 2016. godine Premijer saglasnost Nadzornom odboru Javnog preduzeća Željeznice Sarajevo Fadil Novalić, s. r. Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Sarajevo za donošenje Odluke o razrješenju vršilaca dužnosti članova Uprave Javnog preduzeća Željeznice Federacije 1562 Bosne i Hercegovine d.o.o. Sarajevo, zbog isteka mandata, i Na temelju članka 19. stavak (2) Zakona o Vladi Federacije to: Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1. v. d. izvršni direktor za poslove željezničke 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u svezi sa člankom 15. infrastrukture - Zulfo Robović Uredbe o vršenju ovlasti u gospodarskim društvima sa 2. v. d. izvršni direktor za ekonomske poslove - sudjelovanjem državnog kapitala iz mjerodavnosti Federacije Ivan Brkić Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3. v. d. izvršni direktor za poslove razvoja i 20/16), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 64. sjednici, investicija - Rešad Mandžo održanoj 28.07.2016. godine, donosi 4. v. d. izvršni direktor za pravne i kadrovske poslove - Rusmir Agić ODLUKU 5. v. d. izvršni direkgor za poslove željezničkog O DAVANJU PRETHODNE SUGLASNOSTI operatera - Rifat Čabrić. NADZORNOM ODBORU JAVNOG PODUZEĆA ŽELJEZNICE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE II D.O.O. SARAJEVO ZA DONOŠENJE ODLUKE O Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objaviće IMENOVANJU VRŠITELJA DUŽNOSTI ČLANOVA se u "Službenim novinama Federacije BiH". UPRAVE JAVNOG PODUZEĆA ŽELJEZNICE V. broj 1563/2016 FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE D.O.O. 28. jula 2016. godine Premijer SARAJEVO Sarajevo Fadil Novalić, s. r. I. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu suglasnost Nadzornom odboru Javnog poduzeća Željeznice Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Sarajevo za donošenje Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. Odluke o imenovanju vršitelja dužnosti članova Uprave Javnog 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u vezi sa članom 15. poduzeća Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Uredbe o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem Sarajevo, na razdoblje do šest mjeseci odnosno do okončanja državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine natječajne procedure, i to: ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/16), Vlada 1. v.d. izvršni ravnatelj za poslove željezničke Federacije Bosne i Hercegovine, na 64. sjednici, održanoj infrastrukture - Zulfo Robović 28.07.2016. godine, donosi 2. v.d. izvršni ravnatelj za ekonomske poslove - Ivan ODLUKU Brkić O DAVANJU PRETHODNE SAGLASNOSTI 3. v.d. izvršni ravnatelj za poslove razvoja i investicija - NADZORNOM ODBORU JAVNOG PREDUZEĆA Rešad Mandžo ŽELJEZNICE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4. v.d. izvršni ravnatelj za pravne i kadrovske poslove - D.O.O. SARAJEVO ZA DONOŠENJE ODLUKE O Rusmir Agić RAZRJEŠENJU VRŠILACA DUŽNOSTI ČLANOVA 5. v.d. izvršni ravnatelj za poslove željezničkog UPRAVE JAVNOG PREDUZEĆA ŽELJEZNICE operatera - Rifat Čabrić. FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE D.O.O. II. SARAJEVO Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se I. u "Službenim novinama Federacije BiH". Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu V. broj 1564/2016 saglasnost Nadzornom odboru Javnog preduzeća Željeznice 28. srpnja 2016. godine Premijer Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Sarajevo za donošenje Sarajevo Fadil Novalić, v. r. Odluke o razrješenju vršilaca dužnosti članova Uprave Javnog preduzeća Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Sarajevo, zbog isteka mandata, i to: Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije 1. v. d. izvršni direktor za poslove željezničke Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", infrastrukture - Zulfo Robović br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u vezi sa članom 15. 2. v. d. izvršni direktor za ekonomske poslove - Ivan Uredbe o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa Brkić učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/16), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 64. 1. v.d. izvršni direktor za poslove željezničke sjednici, održanoj 28.07.2016. godine, donosi infrastrukture - Zulfo Robović 2. v.d. izvršni direktor za ekonomske poslove - Ivan ODLUKU Brkić O DAVANjU PRETHODNE SAGLASNOSTI 3. v.d. izvršni direktor za poslove razvoja i investicija - NADZORNOM ODBORU JAVNOG PREDUZEĆA Rešad Mandžo ŽELjEZNICE FEDERACIJE BOSNE I 4. v.d. izvršni direktor za pravne i kadrovske poslove - HERCEGOVINE D.O.O. SARAJEVO ZA DONOŠENjE Rusmir Agić ODLUKE O IMENOVANjU VRŠILACA DUŽNOSTI 5. v.d. izvršni direktor za poslove željezničkog operatera ČLANOVA UPRAVE JAVNOG PREDUZEĆA - Rifat Čabrić. ŽELjEZNICE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE D.O.O. SARAJEVO II. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se I u "Službenim novinama Federacije BiH". Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu saglasnost Nadzornom odboru Javnog preduzeća Željeznice V. broj 1564/2016 Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Sarajevo za 28. jula 2016. godine Premijer Sarajevo Fadil Novalić, s. r. donošenje Odluke o imenovanju vršilaca dužnosti članova Uprave Javnog preduzeća Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Sarajevo, na period do šest mjeseci 1563 odnosno do okončanja konkursne procedure, i to: Na temelju članka 19. stavak (2) Zakona o Vladi Federacije 1. v.d. izvršni direktor za poslove željezničke Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. infrastrukture - Zulfo Robović 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u svezi s člankom 11. 2. v.d. izvršni direktor za ekonomske poslove - Uredbe o vršenju ovlaštenja u gospodarskim društvima sa Ivan Brkić učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i 3. v.d. izvršni direktor za poslove razvoja i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/16), investicija - Rešad Mandžo Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 64. sjednici, održanoj 4. v.d. izvršni direktor za pravne i kadrovske 28.07.2016. godine, donosi poslove - Rusmir Agić 5. v.d. izvršni direktor za poslove željezničkog ODLUKU operatera - Rifat Čabrić. O DAVANJU PRETHODNE SUGLASNOSTI SKUPŠTINI "CESTE" D.D. MOSTAR ZA RAZRJEŠENJE VRŠITELJA II DUŽNOSTI ČLANOVA NADZORNOG ODBORA Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u "Službenim novinama Federacije BiH". I. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu V. broj 1564/2016 suglasnost Skupštini "Ceste" d.d. Mostar za razrješenje vršitelja 28. jula 2016. godine Premijer dužnosti članova Nadzornog odbora, zbog isteka mandata i to: Sarajevo Fadil Novalić, s. r. 1. Krešimir Šaravanja - v.d. član/predsjednik 2. Mirko Mihaljević - v.d. član 3. Marko Lončar - v.d. član Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije 4. Naser Hadžibegović - v.d. član. Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. II. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u vezi sa članom 15. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se Uredbe o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem u "Službenim novinama Federacije BiH". državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/16), Vlada V. broj 1565/2016 Federacije Bosne i Hercegovine, na 64. sjednici, održanoj 28. srpnja 2016. godine Premijer 28.07.2016. godine, donosi Sarajevo Fadil Novalić, v. r. ODLUKU O DAVANJU PRETHODNE SAGLASNOSTI Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije NADZORNOM ODBORU JAVNOG PREDUZEĆA Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", ŽELJEZNICE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u vezi sa članom 11. D.O.O. SARAJEVO ZA DONOŠENJE ODLUKE O Uredbe o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa IMENOVANJU VRŠILACA DUŽNOSTI ČLANOVA učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije UPRAVE JAVNOG PREDUZEĆA ŽELJEZNICE Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE D.O.O. broj 20/16), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 64. SARAJEVO sjednici, održanoj 28.07.2016. godine, donosi I. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu ODLUKU saglasnost Nadzornom odboru Javnog preduzeća Željeznice O DAVANjU PRETHODNE SAGLASNOSTI Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Sarajevo za donošenje SKUPŠTINI "CESTE" D.D. MOSTAR ZA Odluke o imenovanju vršilaca dužnosti članova Uprave Javnog RAZRJEŠENjE VRŠILACA DUŽNOSTI ČLANOVA preduzeća Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. NADZORNOG ODBORA Sarajevo, na period do šest mjeseci odnosno do okončanja I konkursne procedure, i to: Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu saglasnost Skupštini "Ceste" d.d. Mostar za razrješenje vršilaca dužnosti članova Nadzornog odbora, zbog isteka 3. Josip Vrdoljak mandata i to: 4. Žarko Šantić. 1. Krešimir Šaravanja - v.d. član/predsjednik II. 2. Mirko Mihaljević - v.d. član Na temelju ove odluke Skupština "Ceste" d.d. Mostar će 3. Marko Lončar - v.d. član izvršiti imenovanje članova iz točke I. 4. Naser Hadžibegović - v.d. član. III. II Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objaviće u "Službenim novinama Federacije BiH". se u "Službenim novinama Federacije BiH". V. broj 1566/2016 V. broj 1565/2016 28. srpnja 2016. godine Premijer 28. jula 2016. godine Premijer Sarajevo Fadil Novalić, v. r. Sarajevo Fadil Novalić, s. r. Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u vezi sa članom 9. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u vezi sa članom 11. stav (3) Uredbe o vršenju ovlaštenja u privrednim Uredbe o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/16),Vlada Federacije Federacije BiH", broj 20/16), Vlada Federacije Bosne i Bosne i Hercegovine, na 64. sjednici, održanoj 28.07.2016. Hercegovine, na 64. sjednici, održanoj 28.07.2016. godine, godine, donosi donosi ODLUKU ODLUKU O DAVANJU PRETHODNE SAGLASNOSTI SKUPŠTINI O DAVANjU PRETHODNE SAGLASNOSTI "CESTE" D.D. MOSTAR ZA RAZRJEŠENJE VRŠILACA SKUPŠTINI "CESTE" D.D. MOSTAR ZA DUŽNOSTI ČLANOVA NADZORNOG ODBORA IMENOVANjE ČLANOVA NADZORNOG ODBORA I. I Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu saglasnost Skupštini "Ceste" d.d. Mostar za razrješenje vršilaca saglasnost Skupštini "Ceste" d.d. Mostar za imenovanje dužnosti članova Nadzornog odbora, zbog isteka mandata i to: članova Nadzornog odbora na vremenski period od 4 godine, 1. Krešimir Šaravanja - v.d. član/predsjednik počev od dana stupanja na snagu Odluke Skupštine o 2. Mirko Mihaljević - v.d. član imenovanju članova Nadzornog odbora i to: 3. Marko Lončar - v.d. član 1. Krešimir Šaravanja 4. Naser Hadžibegović - v.d. član. 2. Ivan Šimunović II. 3. Josip Vrdoljak Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se 4. Žarko Šantić. u "Službenim novinama Federacije BiH". II V. broj 1565/2016 Na osnovu ove odluke Skupština "Ceste" d.d. Mostar 28. jula 2016. godine Premijer će izvršiti imenovanje članova iz tačke I. Sarajevo Fadil Novalić, s. r. III Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objaviće 1564 se u "Službenim novinama Federacije BiH". Na temelju članka 19. stavak (2) Zakona o Vladi Federacije V. broj 1566/2016 Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 28. jula 2016. godine Premijer 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u svezi s člankom 9. Sarajevo Fadil Novalić, s. r. stavak (3) Uredbe o vršenju ovlaštenja u gospodarskim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/16), Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 64. sjednici, održanoj Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 28.07.2016. godine, donosi 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u vezi sa članom 9. stav (3) Uredbe o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa ODLUKU učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i O DAVANJU PRETHODNE SUGLASNOSTI SKUPŠTINI Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/16), "CESTE" D.D. MOSTAR ZA IMENOVANJE ČLANOVA Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 64. sjednici, održanoj NADZORNOG ODBORA 28.07.2016. godine, donosi I. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu ODLUKU suglasnost Skupštini "Ceste" d.d. Mostar za imenovanje članova O DAVANJU PRETHODNE SAGLASNOSTI SKUPŠTINI Nadzornog odbora na vremensko razdoblje od 4 godine, počevši "CESTE" D.D. MOSTAR ZA IMENOVANJE ČLANOVA od dana stupanja na snagu Odluke Skupštine o imenovanju NADZORNOG ODBORA članova Nadzornog odbora, i to: I. 1. Krešimir Šaravanja Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu 2. Ivan Šimunović saglasnost Skupštini "Ceste" d.d. Mostar za imenovanje članova Nadzornog odbora na vremenski period od 4 godine, počev od ODLUKU dana stupanja na snagu Odluke Skupštine o imenovanju članova O DAVANjU PRETHODNE SAGLASNOSTI ZA Nadzornog odbora i to: RAZRJEŠENjE VRŠILACA DUŽNOSTI ČLANOVA 1. Krešimir Šaravanja NADZORNOG ODBORA JP "BH POŠTA" D.O.O. 2. Ivan Šimunović SARAJEVO 3. Josip Vrdoljak I 4. Žarko Šantić. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu II. saglasnost za razrješenje vršilaca dužnosti članova Na osnovu ove odluke Skupština "Ceste" d.d. Mostar će Nadzornog odbora JP "BH Pošta" d.o.o. Sarajevo, zbog izvršiti imenovanje članova iz tačke I. okončanja konkursne procedure, i to: III. 1. Denis Zahirović, Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se 2. Edin Šišić, u "Službenim novinama Federacije BiH". 3. Amir Karić, 4. Zijo Brzina, V. broj 1566/2016 5. Mesud Ajanović, 28. jula 2016. godine Premijer 6. Žarko Pušić, Sarajevo Fadil Novalić, s. r. 7. Nurdin Sadiković. II 1565 Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave Temeljem članka 19. stavak (2) Zakona o Vladi Federacije u "Službenim novinama Federacije BiH". Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. V. broj 1567/2016 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u svezi sa člankom 9. 28. jula 2016. godine Premijer stavak (3) Uredbe o vršenju ovlasti u gospodarskim društvima sa Sarajevo Fadil Novalić, s. r. sudjelovanjem državnog kapitala iz mjerodavnosti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/16), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 64. sjednici, Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije održanoj 28.07.2016. godine, donosi Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. ODLUKU 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u vezi sa članom 9. stav O DAVANJU PRETHODNE SUGLASNOSTI ZA (3) Uredbe o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa RAZRJEŠENJE VRŠITELJA DUŽNOSTI ČLANOVA učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i NADZORNOG ODBORA JP "BH POŠTA" D.O.O. Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/16), SARAJEVO Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 64. sjednici, održanoj 28.07.2016. godine, donosi I. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu ODLUKU suglasnost za razrješenje vršitelja dužnosti članova Nadzornog O DAVANJU PRETHODNE SAGLASNOSTI ZA odbora JP "BH Pošta" d.o.o. Sarajevo, zbog okončanja natječajne RAZRJEŠENJE VRŠILACA DUŽNOSTI ČLANOVA procedure, i to: NADZORNOG ODBORA JP "BH POŠTA" D.O.O. 1. Denis Zahirović, SARAJEVO 2. Edin Šišić, I. 3. Amir Karić, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu 4. Zijo Brzina, saglasnost za razrješenje vršilaca dužnosti članova Nadzornog 5. Mesud Ajanović, odbora JP "BH Pošta" d.o.o. Sarajevo, zbog okončanja konkursne 6. Žarko Pušić, procedure, i to: 7. Nurdin Sadiković. 1. Denis Zahirović, II. 2. Edin Šišić, Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u 3. Amir Karić, "Službenim novinama Federacije BiH". 4. Zijo Brzina, V. broj 1567/2016 5. Mesud Ajanović, 28. srpnja 2016. godine Premijer 6. Žarko Pušić, Sarajevo Fadil Novalić, v. r. 7. Nurdin Sadiković. II. Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", V. broj 1567/2016 br. 1/94, 8/95, 58/02,19/03, 2/06 i 8/06), a u vezi sa članom 9. 28. jula 2016. godine Premijer stav (3) Uredbe o vršenju ovlaštenja u privrednim Sarajevo Fadil Novalić, s. r. društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/16), Vlada Federacije Bosne i 1566 Hercegovine, na 64. sjednici, održanoj 28.07.2016. godine, Temeljem članka 19. stavak (2) Zakona o Vladi Federacije donosi Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u svezi sa člankom 9. stavak (3) Uredbe o vršenju ovlasti u gospodarskim društvima sa sudjelovanjem državnog kapitala iz mjerodavnosti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/16), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 64. sjednici, Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije održanoj 28.07.2016. godine, donosi Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. ODLUKU 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u vezi sa članom 9. stav O DAVANJU PRETHODNE SUGLASNOSTI ZA (3) Uredbe o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa IMENOVANJE ČLANOVA NADZORNOG ODBORA JP učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i "BH POŠTA" D.O.O. SARAJEVO Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/16), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 64. sjednici, održanoj I. 28.07.2016. godine, donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu suglasnost za imenovanje članova Nadzornog odbora JP "BH ODLUKU Pošta" d.o.o. Sarajevo, na vremenski period od četiri godine, O DAVANJU PRETHODNE SAGLASNOSTI ZA počev od dana stupanja na snagu Odluke Skupštine o imenovanju IMENOVANJE ČLANOVA NADZORNOG ODBORA JP članova Nadzornog odbora, i to: "BH POŠTA" D.O.O. SARAJEVO 1. Denis Zahirović I. 2. Mesud Ajanović Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu 3. Nurdin Sadiković saglasnost za imenovanje članova Nadzornog odbora JP "BH 4. Muvedet Šišić Pošta" d.o.o. Sarajevo, na vremenski period od četiri godine, 5. Amir Karić počev od dana stupanja na snagu Odluke Skupštine o imenovanju 6. Zijo Brzina članova Nadzornog odbora, i to: 7. Žarko Pušić. 1. Denis Zahirović II. 2. Mesud Ajanović Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana 3. Nurdin Sadiković objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". 4. Muvedet Šišić 5. Amir Karić V. broj 1568/2016 Premijer 6. Zijo Brzina 28. srpnja 2016. godine Fadil Novalić, v. r. 7. Žarko Pušić. Sarajevo II. Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", V. broj 1568/2016 br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u vezi sa članom 9. 28. jula 2016. godine Premijer stav (3) Uredbe o vršenju ovlaštenja u privrednim Sarajevo Fadil Novalić, s. r. društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/16), Vlada Federacije Bosne i 1567 Hercegovine, na 64. sjednici, održanoj 28.07.2016. godine, Temeljem članka 29. Zakona o federalnim robnim donosi rezervama ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/99), na prijedlog Federalne direkcije robnih rezervi, Vlada Federacije ODLUKU Bosne i Hercegovine, na 64. sjednici, održanoj 28.07.2016. O DAVANjU PRETHODNE SAGLASNOSTI ZA godine, donosi IMENOVANjE ČLANOVA NADZORNOG ODBORA JP "BH POŠTA" D.O.O. SARAJEVO RJEŠENJE O IMENOVANJU SAVJETA FEDERALNE DIREKCIJE I ROBNIH REZERVI Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu saglasnost za imenovanje članova Nadzornog odbora JP "BH I. Pošta" d.o.o. Sarajevo, na vremenski period od četiri Imenuje se Savjet Federalne direkcije robnih rezervi u godine, počev od dana stupanja na snagu Odluke Skupštine o sljedećem sastavu: imenovanju članova Nadzornog odbora, i to: 1. Tončo Bavrka, direktor Federalne direkcije robnih 1. Denis Zahirović rezervi, predsjednik, 2. Mesud Ajanović 2. Božidarka Jelić-Stanić, Federalno ministarstvo 3. Nurdin Sadiković financija, član, 4. Muvedet Šišić 3. Darko Pranjić, Federalno ministarstvo energije, 5. Amir Karić rudarstva i industrije, član, 6. Zijo Brzina 4. Nijaz Brković, Federalno ministarstvo poljoprivrede, 7. Žarko Pušić. vodoprivrede i šumarstva, član, 5. Amra Vučijak, Federalno ministarstvo trgovine, član, II 6. Anamarija Magazinović, Federalno ministarstvo Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana zdravstva, član, objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". 7. Enes Memić, Federalna uprava civilne zaštite, član. V. broj 1568/2016 II. 28. jula 2016. godine Premijer Za sudjelovanje u radu Savjeta Federalne direkcije robnih Sarajevo Fadil Novalić, s. r. rezervi predsjedniku i članovima pripada naknada u skladu s Uredbom o načinu osnivanja i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i rukovoditelja federalnih organa državne službe Bosne i Hercegovine, na 64. sjednici, održanoj 28.07.2016. ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/14, 77/14, 97/14 i godine, donosi 58/15). RJEŠENJE III. O IMENOVANJU SAVJETA FEDERALNE DIREKCIJE Stupanjem na snagu ovog Rješenja prestaje da važi ROBNIH REZERVI Rješenje o imenovanju članova Savjeta Federalne direkcije robnih rezervi, V. broj 480/08 od 29.05.2008. godine. I. Imenuje se Savjet Federalne direkcije robnih rezervi u IV. sljedećem sastavu: Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će 1. Tončo Bavrka, direktor Federalne direkcije robnih se u "Službenim novinama Federacije BiH". rezervi, predsjednik, V. broj 1536/2016 2. Božidarka Jelić-Stanić, Federalno ministarstvo 28. srpnja 2016. godine Premijer finansija, član, Sarajevo Fadil Novalić, v. r. 3. Darko Pranjić, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, član, 4. Nijaz Brković, Federalno ministarstvo poljoprivrede, Na osnovu člana 29. Zakona o federalnim robnim vodoprivrede i šumarstva, član, rezervama ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/99), 5. Amra Vučijak, Federalno ministarstvo trgovine, član, na prijedlog Federalne direkcije robnih rezervi, Vlada 6. Anamarija Magazinović, Federalno ministarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na 64. sjednici, održanoj zdravstva, član, 28.07.2016. godine, donosi 7. Enes Memić, Federalna uprava civilne zaštite, član. RJEŠENjE II. O IMENOVANjU SAVJETA FEDERALNE DIREKCIJE Za učestvovanje u radu Savjeta Federalne direkcije robnih ROBNIH REZERVI rezervi predsjedniku i članovima pripada naknada u skladu s Uredbom o načinu osnivanja i utvrđivanju visine naknade za rad I radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije Bosne i Imenuje se Savjet Federalne direkcije robnih rezervi Hercegovine i rukovoditelja federalnih organa državne službe u sljedećem sastavu: ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/14, 77/14, 97/14 i 1. Tončo Bavrka, direktor Federalne direkcije 58/15). robnih rezervi, predsjednik, 2. Božidarka Jelić-Stanić, Federalno ministar- III. stvo finansija, član, Stupanjem na snagu ovog Rješenja prestaje da važi 3. Darko Pranjić, Federalno ministarstvo energije, Rješenje o imenovanju članova Savjeta Federalne direkcije rudarstva i industrije, član, robnih rezervi, V. broj 480/08 od 29.05.2008. godine. 4. Nijaz Brković, Federalno ministarstvo poljo- IV. privrede, vodoprivrede i šumarstva, član, Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će 5. Amra Vučijak, Federalno ministarstvo trgovine, se u "Službenim novinama Federacije BiH". član, V. broj 1536/2016 6. Anamarija Magazinović, Federalno ministar- 28. jula 2016. godine Premijer stvo zdravstva, član, Sarajevo Fadil Novalić, s. r. 7. Enes Memić, Federalna uprava civilne zaštite, član. II 1568 Za učestvovanje u radu Savjeta Federalne direkcije Na temelju članka 19. stavak (4) Zakona o Vladi Federacije robnih rezervi predsjedniku i članovima pripada naknada Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. u skladu s Uredbom o načinu osnivanja i utvrđivanju visine 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), članka 4. stavak (1) Zakona naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine Federacije Bosne i Hercegovine i rukovoditelja ("Službene novine Federacije BiH", br. 66/13 i 94/15) i članka 3. federalnih organa državne službe ("Službene novine stavak (1) Zakona o naftnim derivatima u Federaciji Bosne i Federacije BiH", br. 48/14, 77/14, 97/14 i 58/15). Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/14), a u vezi sa tačkom III. Odluke o davanju suglasnosti za izradu III Energetske strategije Federacije Bosne i Hercegovine za period Stupanjem na snagu ovog Rješenja prestaje da važi 2015-2035, V. broj 624/2016, i točkama 3. i 4. Zaključka V. broj Rješenje o imenovanju članova Savjeta Federalne direkcije 1087/16, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 63. sjednici, robnih rezervi, V. broj 480/08 od 29.05.2008. godine. održanoj 22.07.2016. godine, donosi IV Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit ZAKLJUČAK će se u "Službenim novinama Federacije BiH". 1. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvaja Informaciju o realiziranim aktivnostima vezanim za izradu Energetske V. broj 1536/2016 strategije Federacije BiH sačinjenu od strane Federalnog 28. jula 2016. godine Premijer ministarstva energije, rudarstva i industrije. Sarajevo Fadil Novalić, s. r. 2. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu suglasnost za korištenje sredstava za potrebe finansiranja provođenja postupka javne nabavke i izrade Strategije u Na osnovu člana 29. Zakona o federalnim robnim procijenjenom iznosu od 600.000,00 KM plus PDV, koja će rezervama ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/99), na se osigurati rebalansom Budžeta Federacije Bosne i prijedlog Federalne direkcije robnih rezervi, Vlada Federacije Hercegovine za 2016. godinu. 3. Donošenjem ovog zaključka stavlja se van snage točka 3. 2. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu Zaključka V. broj 1087/16 ("Službene novine Federacije saglasnost za korištenje sredstava za potrebe finansiranja BiH", broj 40/16). provođenja postupka javne nabavke i izrade Strategije u 4. Ovaj zaključak stupa na snagu narednog dana od dana procijenjenom iznosu od 600.000,00 KM plus PDV, koja će objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". se osigurati rebalansom Budžeta Federacije Bosne i V. broj 1508/2016 Hercegovine za 2016. godinu. 22. srpnja 2016. godine Premijer 3. Donošenjem ovog zaključka stavlja se van snage tačka 3. Sarajevo Fadil Novalić, v. r. Zaključka V. broj 1087/16 ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/16). 4. Ovaj zaključak stupa na snagu narednog dana od dana Na osnovu člana 19. stav (4) Zakona o Vladi Federacije objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", V. broj 1508/2016 br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), člana 4. stav (1) 22. jula 2016. godine Premijer Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Sarajevo Fadil Novalić, s. r. Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 66/13 i 94/15) i člana 3. stav (1) Zakona o naftnim derivatima u FEDERALNO MINISTARSTVO TRGOVINE Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/14), a u vezi sa tačkom III Odluke o 1569 davanju saglasnosti za izradu Energetske strategije Na temelju točke X. Odluke o kriterijima i postupku Federacije Bosne i Hercegovine za period 2015-2035, V. financiranja i sufinanciranja neprofitnih organizacija - udruga broj 624/2016, i tačkama 3. i 4. Zaključka V. broj 1087/16, potrošača ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/15) i točke Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 63. sjednici, II. Odluke o usvajanju programa utroška sredstava sa kriterijima održanoj 22.07.2016. godine, donosi raspodjele sredstava "Tekući transferi neprofitnim organizacijama - potpora udrugama potrošača" utvrđenog ZAKLjUČAK Proračunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu 1. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvaja Federalnom ministarstvu trgovine ("Službene novine Federacije Informaciju o realizovanim aktivnostima vezanim za BiH", broj 33/16), federalni ministar trgovine donosi izradu Energetske strategije Federacije BiH sačinjenu od strane Federalnog ministarstva energije, ODLUKU rudarstva i industrije. O RASPODJELI SREDSTAVA "TEKUĆI TRANSFERI 2. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA - POTPORA saglasnost za korištenje sredstava za potrebe UDRUGAMA POTROŠAČA" U 2016. GODINI finansiranja provođenja postupka javne nabavke i I. izrade Strategije u procijenjenom iznosu od 600.000,00 Odobrava se raspodjela sredstava "Tekući transferi KM plus PDV, koja će se osigurati rebalansom Budžeta neprofitnim organizacijama - potpora udrugama potrošača" u Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu. 2016. godini, u ukupnom iznosu od 65.933,10 KM. 3. Donošenjem ovog zaključka stavlja se van snage tačka 3. Zaključka V. broj 1087/16 ("Službene novine II. Federacije BiH", broj 40/16). Za potporu radu i jačanju kapaciteta udruga potrošača kroz 4. Ovaj zaključak stupa na snagu narednog dana od dana sufinanciranje režijskih troškova u 2016. godini, osigurana su objavljivanja u "Službenim novinama Federacije sredstva u iznosu od 30.000,00 KM od kojih se raspodjeljuje BiH". 27.516,40 KM slijedećim udrugama potrošača: V. broj 1508/2016 6. Klub potrošača Odžak 5.469,60 KM 22. jula 2016. godine Premijer 7. Savjet potrošača Bosansko-podrinjskog kantona Goražde 5.801,10 KM Sarajevo Fadil Novalić, s. r. 8. Klub potrošača Tuzla 5.680,00 KM 9. Udruga za unapređenje kvalitete življenja FUTURA 6.712,70 KM Mostar Na osnovu člana 19. stav (4) Zakona o Vladi Federacije 10. Udruženje potrošača Kantona Sarajevo 3.853,00 KM Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. Za realizaciju projekata na temu "Informiranje i 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), člana 4. stav (1) Zakona o savjetovanje potrošača o temeljnim potrošačkim pravima i zaštiti električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene gospodarskih interesa potrošača" u 2016. godini, osigurana su novine Federacije BiH", br. 66/13 i 94/15) i člana 3. stav (1) sredstva u iznosu od 40.000,00 od kojih se raspodjeljuje Zakona o naftnim derivatima u Federaciji Bosne i Hercegovine 38.416,17 KM slijedećim udrugama potrošača: ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/14), a u vezi sa tačkom III. Odluke o davanju saglasnosti za izradu Energetske 6. Klub potrošača Odžak 7.619,00 KM 7. Savjet potrošača Bosansko-podrinjskog kantona Goražde 7.300,00 KM strategije Federacije Bosne i Hercegovine za period 2015-2035, 8. Klub potrošača Tuzla 9.047,70 KM V. broj 624/2016, i tačkama 3. i 4. Zaključka V. broj 1087/16, 9. Udruga za unapređenje kvalitete življenja FUTURA 8.200,00 KM Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 63. sjednici, održanoj Mostar 22.07.2016. godine, donosi 10. Udruženje potrošača Kantona Sarajevo 6.250,00 KM ZAKLJUČAK III. 1. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvaja Informaciju o Sredstva iz točke II. ove Odluke isplatit će se na teret realizovanim aktivnostima vezanim za izradu Energetske sredstava utvrđenih u Proračun Federacije Bosne i Hercegovine strategije Federacije BiH sačinjenu od strane Federalnog za 2016. godinu ("Službene novine Federacije BiH", broj ministarstva energije, rudarstva i industrije. 102/15), razdjel 22, pozicija 6143 "Tekući transferi neprofitnim organizacijama - potpora udrugama potrošača". IV. 2. Stranke u postupku Prijenos sredstava na udruge će se izvršiti na temelju Stranke u postupku u ovom predmetu, na temelju zaključenog ugovora između udruga potrošača i Federalnog Amandmana XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, su: ministarstva trgovine. Općinski načelnik Općine Velika Kladuša, kao podnositelj V. zahtjeva i Skupština Unsko-sanskog kantona, kao donositelj Korisnici sredstava dužni su u roku od 15 dana po završetku osporenog Zakona. financijske godine dostaviti izvještaj o namjenskom utrošku 3. Bitni navodi podnositelja zahtjeva sredstava Federalnom ministarstvu trgovine. Podnositelj zahtjeva navodi da je Skupština Unsko-sanskog VI. kantona osporenim Zakonom povrijedila pravo općine, kao Za provođenje ove odluke zadužuje se Federalno ministar- jedinice lokalne samouprave da samostalno upravlja i raspolaže stvo financija - Federalno ministarstvo finansija i Federalno dobrima i imovinom općine u smislu odredbe članka VI.2. ministarstvo trgovine. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je utvrđeno da se VII. u općini ostvaruje lokalna samouprava. Poziva se i na članak Pravo prigovora na ovu Odluku imaju udruge koje su VI.2. st. (1) i (2) Ustava Unsko-sanskog kantona ("Službeni podnijele prijavu za učešće po Javnom pozivu u roku od osam glasnik Unsko-sanskog kantona", br. 1/04 i 11/04), kojim je dana od dana objave na njeb stranici Federalnog ministarstva utvrđeno da se u općini ostvaruje lokalna samouprava trgovine. obavljanjem ovlaštenja utvrđenih zakonom kantona, sukladno VIII. Ustavu kantona i prema načelima lokalne samouprave, utvrđene Ova odluka stupa na snagu danom donošenja. federalnim zakonodavstvom. Ističe da osporava svim organima vlasti, da donose propise kojima se "dira ili zadire u vlastita Broj 01-14-984/16 sredstva lokalne zajednice, bez prethodnog učestvovanja organa 25. srpnja/jula 2016. godine Ministar lokalne zajednice u kreaciji tih propisa". Podnositelj zahtjeva Mostar Zlatan Vujanović, v. r. citira članak 2. osporenog Zakona, kojim su utvrđene kategorije osoba na koja se odnose odredbe osporenog Zakona, zatim (Sl-973/16-F) članak 27. stavak 1., kojima je propisano koje se osobe USTAVNI SUD FEDERACIJE oslobađaju obveze plaćanja naknada i pristojbi za dodijeljeno BOSNE I HERCEGOVINE zemljište, te članak 28. kojim je propisano na što se odnosi oslobađanje pristojbi i naknada, i na koji način će se osigurati 1570 sredstva po osnovu oslobađanja pristojbi i naknada. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o Naglašava da se zakonsko reguliranje materije oslobađanja zahtjevu Općinskog načelnika Općine Velika Kladuša za zaštitu pristojbi i naknada za osobe iz osporenog članka 2. Zakona, prava na lokalnu samoupravu u svezi sa Zakonom o dopunskim direktno tiče Općine Velika Kladuša, kojoj nije data mogućnost pravima branitelja i članova njihovih obitelji, na temelju članka da učestvuje ili da na bilo koji način utječe na utvrđivanje IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u svezi s prenesenih obveza i miješanje u vlastite izvore sredstava. Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Podnositelj zahtjeva smatra da bi delegiranje obveza, kao što je na sjednici bez javne rasprave, održanoj dana 08.07.2016. godine, obveza osiguranja sredstava koja bi se odnosila na iznose donio je oslobođenih pristojbi i naknada iz članka 28. osporenog Zakona, PRESUDU podrazumijevalo obvezu Kantona da predviđena sredstva iz svog 1. Utvrđuje se da je člankom 28.(3). i člankom 55. Zakona o proračuna, doznači općinama za navedenu svrhu, a ne da dopunskim pravima branitelja i članova njihovih obitelji obavezuje Proračun općine za ta sredstva, obzirom da općine ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", br. 3/05, 1/09 i nemaju izvorne prihode kojima bi ravnomjerno mogle pokriti 29/12), u dijelu u kojem se propisuje: " i Proračunu općina", rashode za te namjene. povrijeđeno pravo Općine Velika Kladuša na lokalnu Podnositelj zahtjeva citira članak 12. Zakona o lokalnoj samoupravu. samoupravi Unsko-sanskog kantona ("Službene novine Unsko- 2. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i sanskog kantona", broj 8/11), kojim je propisano da su jedinice "Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona". lokalne samouprave samostalne u odlučivanju po pitanjima iz vlastitih nadležnosti, koje ne mogu biti ograničene ili uskraćene Obrazloženje od kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima utvrđenim 1. Podnositelj zahtjeva i predmet zahtjeva Ustavom i zakonom. Poziva se i na članak 9. Europske povelje o Općinski načelnik Općine Velika Kladuša (u daljnjem lokalnoj samoupravi, kojim je propisano da će lokalni organi tekstu: podnositelj zahtjeva) je podneskom broj: 02-02-3592/14 vlasti, sukladno ekonomskoj politici zemlje, imati pravo na od 11.11.2014. godine, podnio zahtjev za zaštitu prava na lokalnu odgovarajuće izvore financiranja, kojima će raspolagati slobodno, samoupravu Općine Velika Kladuša (u daljnjem tekstu: zahtjev), u okviru svojih ovlasti, da će izvori financiranja lokalnih organa koji je zaprimljen u Ustavnom sudu Federacije Bosne i vlasti biti primjereni njihovim dužnostima, koje propisuje ustav Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) dana ili zakon, te da će lokalni organi vlasti, na odgovarajući način biti 14.11.2014. godine. Smatra da su ova prava povrijeđena konzultirani u pogledu metoda preraspodjele izvora financiranja. Zakonom o dopunskim pravima branitelja i članova njihovih Preciziranim zahtjevom od 11.12.2014. godine podnositelj obitelji (u daljnjem tekstu: osporeni Zakon). Na traženje zahtjeva predlaže da Sud donese presudu, kojom se utvrđuje da je Ustavnog suda Federacije, podnositelj je dana 11.12.2014. Zakonom o dopunskim pravima branitelja i članova njihovih godine, dostavio precizirani zahtjev, koji je u suštini ostao isti. obitelji povrijeđeno pravo općine na lokalnu samoupravu, i da Sukladno Amandmanu XCVI na Ustav Federacije Bosne i prestaju da važe odredbe članka 28. navedenog Zakona, u dijelu Hercegovine podnositelj zahtjeva je ovlašten za pokretanje kojim je propisano da se sredstva za oslobađanje pristojbi i postupka pred Ustavnim sudom Federacije za zaštitu prava na naknada, koja se odnose na izmirenja obveze osiguraju u lokalnu samoupravu. proračunu općina. 4. Bitni navodi odgovora na zahtjev Međutim, pored pripadnika Armije Republike Bosne i Sukladno članku 16. Zakona o postupku pred Ustavnim Hercegovine, postoji veliki broj pripadnika vojnih formacija sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Narodne obrane AP Zapadna Bosna, koji po ovom osnovu Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) Ustavni sud Federacije, dana nemaju nikakva prava, odnosno Zakonom nije predviđena 15.12.2014. godine, pozvao je Skupštinu Unsko-sanskog kantona mogućnost dopunskih prava za ovu braniteljsku populaciju, kao da u roku od 30 dana od dana dostavljanja zahtjeva da odgovor što je pravo na oslobađanje od pristojbi i naknada. na zahtjev podnositelja. Nadalje, podnositelj zahtjeva je istakao da prema okvirnim U ostavljenom roku Skupština Unsko-sanskog kantona nije proračunima iznos naknada i pristojbi po jednom predmetu za dostavila odgovor na zahtjev podnositelja. građevinsku dozvolu iznosio bi, za stambeni objekt od 100 m2 u prvoj građevinskoj zoni 4.979 KM. U ovom iznosu su sadržane 5. Postupak pred Ustavnim sudom Federacije sljedeće stavke: kopija katastarskog plana 11 KM, pristojbe za Ustavni sud Federacije, nakon što je konstatovao da su zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti 45 KM, pristojbe i ispunjene procesne pretpostavke za odlučivanje, više puta je naknade za izdavanje posjedovnih listova 8 KM, naknade za zakazivao javnu raspravu i to: dana 05.05.2015., te 19.05.2015. i rentu iz osnove prirodnih pogodnosti gradskog građevinskog 07.10.2015. godine, na koje pozvane stranke nisu pristupile ili su zemljišta i pogodnosti već izgrađene infrastrukture (u slučaju da tražili odlaganje zakazane rasporave. Nakon toga, Ustavni sud je zemljište dodijeljeno) 3.600 KM, naknade za uređenje Federacije je 20.10.2015. godine održao sjednicu, bez javne zemljišta 1.245 KM, pristojbe za izdavanje građevinske dozvole rasprave, te sjednicu o vijećanju i glasovanju, koja je odložena. 60 KM. Nastavak sjednice o vijećanju i glasovanju, održan je 27.10.2015. Da bi se približno utvrdio financijski utjecaj osporenog godine, na kojoj nije donesena odluka, već je odlučeno da se Zakona na prihode općine, potrebno je ukupan iznos od 4.979 sjednica o vijećanju i glasovanje ponovi, sukladno članku 37. KM, ili ako nije riječ o dodijeljenom građevinskom zemljištu, Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. iznos 1.379 KM, pomnožiti s brojem potencijalnih korisnika Odlučeno je takođe da se od podnositelja zahtjeva zatraže prava iz Zakona. dodatna izjašnjenja u svezi navoda iz zahtjeva. U tom cilju, Podnositelj zahtjeva navodi da u postupku donošenja Ustavni sud Federacije, dopisom od 28.10.2015. godine, zatražio osporenog Zakona, Općina Velika Kladuša nije konzultirana, je od podnositelja zahtjeva da se izjasni, da li je Općina Velika čime je prekršen članak 56. Zakona o načelima lokalne Kladuša i na koji način konzultirana u postupku donošenja samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Zakona o dopunskim pravima branitelja i članova njihovih Ustavni sud Federacije, dana 04.02.2016. godine, zatražio obitelji, kao i izmjenama i dopunama navedenog zakona. je izjašnjenje od podnositelja zahtjeva i Skupštine Unsko-sanskog Također, zatraženo je i da se izjasni o tome, šta su prihodi Općine kantona, u odnosu na donošenje novog Zakona o izmjenama i Velika Kladuša a šta prihodi Unsko-sanskog kantona, prema dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih članku 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obitelji, obzirom na njihov zajednički akt, broj: 01/1-49-6-1003- dopunskim pravima branitelja i članova njihovih obitelji 2/15 od 05.10.2015. godine, kojim su zatražili odlaganje javne ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 29/12), te da li rasprave, zakazane za dan 07.10.2015. godine i to odlaganje na postoji umanjenje financijskih sredstava i koliko ona iznose u period od šest mjeseci, navodeći: "Obzirom da je u pripremi Proračunu Općine Velika Kladuša, a da su rezultat primjene Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dopunskim pravima osporenog Zakona. branitelja i članova njihovih obitelji, a zbog usuglašavanja Podnositelj zahtjeva, na traženje Ustavnog suda Federacije, zajedničkih stavova sa Općinskim načelnikom Općine Velika odgovorio je da u smislu članka 14. Zakona o izmjenama i Kladuša po pitanju primjene spornih članova predmetnog dopunama Zakona o dopunskim pravima branitelja i članova Zakona,... kako bi imali dovoljno vremena i mogućnosti za njihovih obitelji, pristojbe i naknade koje spadaju u direktne rješavanje spornih odredaba Zakona". prihode Općine Velika Kladuša, a koje su predmet oslobađanja Podnositelj zahtjeva je aktom broj: 03-02-280/16 od za osobe iz navedenog zakona, se odnose na izmirenje obveza na 10.02.2016. godine, obavijestio Ustavni sud Federacije da nije pristojbe i naknade za: izdavanje kopija katastarskog plana, došlo do bilo kakvog dogovora, niti je Skupština Unsko-sanskog zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti, za izdavanje kantona donijela novi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posjedovnih listova, za rentu iz osnove prirodnih pogodnosti dopunskim pravima branitelja i članova njihovih obitelji. Iz gradskog građevinskog zemljišta i pogodnosti već izgrađene navedenih razloga u cijelosti ostaje kod zahtjeva za zaštitu prava infrastrukture, na ime izdavanja situacije terena sa već ucrtanim na lokalnu samoupravu, i predlaže da se postupak po položajem građevinskog objekta, za uređenje zemljišta, za podnesenom zahtjevu nastavi. izdavanje građevinske dozvole, te ostale pristojbe i naknade Skupština Unsko-sanskog kantona, aktom broj: 01/1-49-6- vezane za izdavanje odobrenja za gradnju. Naglašava da je 1003-5/15 od 11.02.2016. godine, obavijestila je Ustavni sud člankom 55. osporenog Zakona utvrđeno da se sredstva za Federacije, da je donijela Zaključak, broj: 01-02-4-223/15 od financiranje prava utvrđenih ovim zakonom osiguravaju u 09.11.2015. godine, kojim je zadužila Ministarstvo za pitanja proračunu Kantona i proračunu općina sukladno njihovim branitelja i ratnih vojnih invalida da izradi izmjene i dopune nadležnostima, i da iz navedene odredbe jasno proizilazi da bi Zakona o dopunskim pravima branitelja i članova njihovih općine trebale u svojim proračunima planirati sredstva za obitelji na način da se izmjenama i dopunama pojednostavi financiranje navedenih prava koja su iz okvira općinskih primjena odredaba osporenog Zakona i da se otklone nedostaci nadležnosti. Podnositelj zahtjeva ističe da bi općine trebale zbog kojih pojedini pripadnici braniteljskih kategorija nisu u osigurati sredstva za osobe iz članka 2. osporenog Zakona, mogućnosti ostvariti utvrđena prava, uz obvezu donošenja odnosno navedene osobe osloboditi svih pristojbi i naknada koje podzakonskih akata, i da se isti u roku od 90 dana uputi u su prihod općine. Navodi da je teško procijeniti o kolikom skupštinsku proceduru. Ističu da je Programom rada Skupštine financijskom iznosu je riječ, iz razloga što svi pripadnici Unsko-sanskog kantona za 2016. godinu ("Službeni glasnik braniteljskih populacija nisu registrirani. Kad su u pitanju Unsko-sanskog kantona", broj 3/16) utvrđeno da će Ministarstvo pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine, navodi da je dostaviti Skupštini Nacrt Zakona u mjesecu martu/ožujku, dok će na području Općine Velika Kladuša registriran određen broj ovih Prijedlog zakona dostaviti u travnju. osoba, koji na godišnjem nivou ostvaruju dopunska prava. Ukazuju još i na činjenicu, da je u izradi Zakon o plaćanja pojedinih pristojbi i naknada, te oslobađanje obveza izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova plaćanja naknada za pogodnosti i naknada za uređenje njihovih obitelji Federacije Bosne i Hercegovine s kojim je građevinskog zemljišta. Ističu, da je iz osporenih odredbi Zakona neophodno usuglasiti i kantonalni zakon, te da iz tih razloga jasno utvrđena obveza u vidu poboljšanja materijalnih uvjeta može doći do eventualnih promjena rokova. braniteljske populacije na području Unsko-sanskog kantona, koja U prilog navedenog akta, dostavljeno je mišljenje proizvodi financijske obveze za općine ovog kantona. Međutim, Zakonodavno-pravnog povjerenstva u svezi ovog predmeta, navode da, u konkretnom slučaju, nije moguće predvidjeti zatim Zaključak broj: 01-02-4-223/15 od 09.11.2015. godine koji potrebe financijskih sredstava, u smislu članka 11. Zakona o je donijela Skupština ovog kantona, te Program rada Skupštine. načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, U mišljenju Zakonodavno-pravnog povjerenstva Unsko- kojim je propisano da će prijenos i povjeravanje novih poslova sanskog kantona broj: 01/1-49-6-535-6/15 od 10.02.2016. jedinicama lokalne samouprave biti praćeni dodjelom sredstava godine, ističe se da osnovna prava boraca/branitelja i članova potrebnih za njihovo obavljanje. Naglašavaju da iz odredaba njihovih obitelji su regulirana federalnim zakonima i osporenog Zakona nije izvjesno da dodijeljene nadležnosti podzakonskim aktima i da se ostvaruju na temelju tih propisa u proizvode financijske obveze za sve općine Unsko-sanskog upravnom postupku. Pored osnovnih prava branitelja i članova kantona.Tako da je osporenim Zakonom predviđena neka vrsta njihovih obitelji njima pripadaju i dopunska prava koja ostvaruju fakultativne obveze za općine na području Unsko-sanskog u kantonima i čija regulativa spada u nadležnost kantona. kantona, ali nije izvjesno da, povjerene nadležnosti moraju Navedenoj kategoriji osoba iz članka 2. osporenog Zakona, proizvesti financijske obveze za općine. Takođe, nije ni moguće priznata su člankom 5. dopunska prava u dvadeset i jednom iznijeti procjenu o obimu financijskih sredstava potrebnih za slučaju, a koja su detaljnije regulirana odredbama članka 6. do 48 izvršenje danih obveza. osporenog Zakona. Navode da je radi zaštite i ostvarivanja svih Stoga, iz tih razloga, osporeni Zakon nije mogao unaprijed dvadeset i jednog dopunskog prava, odredbama čl. 49. i 50. predvidjeti način financiranja općina za obavljanje ove osporenog Zakona regulirana nadležnost Odjeljenja za nadležnosti. Međutim Ministarstvo za pitanja branitelja i ratnih braniteljsko-invalidsku zaštitu, koji će rješavati zahtjeve vojnih invalida u Proračunu Unsko-sanskog kantona, za svaku spomenute kategorije osoba u upravnom postupku u kojem je proračunsku godinu osigurava financijska sredstva namijenjena osiguran dvostupanjski postupak. Protiv konačnih rješenja isključivo za provođenje osporenog Zakona, koja isplaćuje- donesenih u tom postupku može se voditi upravni spor. regresira financijska sredstva općinama Unsko-sanskog kantona, Naglašavaju da je zaštita i ostvarivanje prava branitelja i po osnovu ostvarenih obveza koje proizlaze iz osporenog članova njihovih obitelji regulirana na federalnom i kantonalnom Zakona. U konkretnom slučaju, nemaju saznanja da li je Općina nivou u upravnom postupku, a potom i u upravnom sporu u Velika Kladuša ispunjavala obveze utvrđene u osporenom slučaju donošenja negativne konačne odluke u upravnom sporu, a Zakonu, obzirom da nikada nije podnijela zahtjev za da njihova prava proizilaze iz njihovog pravnog statusa stečenog doznačavanje sredstava koja su utrošena za ovu namjenu, dok su u domovinskom ratu i zakonskoj obvezi Federacije odnosno ostale općine Unsko-sanskog kantona uredno svake godine Kantona da im osigurava i prizna osnovna odnosno dopunska podnosile zahtjeve za doznačavanje (regresiranje) osiguranih prava po tom pravnom osnovu. Osporenim Zakonom su priznata sredstava koja su im uredno isplaćivana. dopunska prava člankom 5. toč. 10., 11. i 14., koja su definirana Smatraju da, imajući u vidu prirodu dodijeljene nadležnosti kao oslobađanje obveza plaćanja naknada za dodijeljeno ili jedinici lokalne samouprave, nesporno se može zaključiti da vlastito građevinsko zemljište, b) oslobađanje pristojbi i naknada osporeni Zakon ne povrjeđuje pravo na lokalnu samoupravu, iz i c) oslobađanje obveza plaćanja naknada za pogodnosti i razloga što nije izvjesno da oni proizvode financijske obveze i da naknade za uređenje građevinskog zemljišta, koja su detaljnije će proizvedene financijske obveze, ukoliko do njih dođe biti veće regulirana odredbama čl. 27., 28., 34. i 35. osporenog Zakona. od osiguranih sredstava u Proračunu Kantona, koja se Imajući u vidu relevantne propise, navode da je Ustavom doznačavaju općinama po ovom osnovu. Federacije Bosne i Hercegovine utvrđeno da međunarodni Ustavni sud Federacije, dana 25.04.2016. godine, zatražio ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini je dodatno izjašnjenje od stranaka u postupku u ovom ustavno i Federaciji Bosne i Hercegovine, te opća pravila međunarodnog sudskom predmetu, iz razloga što je Zakonodavno-pravno prava, čine dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine povjerenstvo Skupštine Unsko-sanskog kantona, aktom broj: (članak VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine). 01/1-49-6-535-6/15 od 10.02.2016. godine, dostavilo Ustavnom Europska Povelja o lokalnoj samoupravi, kao akt sudu Federacije nove činjenice, koje se odnose na odredbe međunarodnog prava, ratificirana 1994. godine, kada je i stupila osporenog Zakona. Naime, citiranim aktom se navodi "da u na pravnu snagu, čini dio zakonodavstva Federacije Bosne i pogledu osporenog Zakona, odnosno njegovih pojedinih Hercegovine. Ističu da se sadržaj lokalne samouprave definira odredaba nije izvjesno da dodijeljene nadležnosti proizvode kao pravo i osposobljenost jedinica lokalne samouprave da financijske obveze za sve općine Unsko-sanskog kantona". reguliraju i upravljaju određenim javnim poslovima u granicama Osporenim člancima Zakona je predviđena neka vrsta zakona. fakultativne obveze za općine na području Unsko-sanskog Kad je u pitanju osporeni Zakon, navode da je nesporno da kantona, ali nije izvjesno da povjerene nadležnosti moraju Unsko-sanski kanton, sukladno Ustavu Unsko-sanskog kantona proizvesti financijske obveze za općine. Istovremeno nije ni ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", br. 1/04 i 11/04) ima moguće iznijeti procjenu o obimu financijskih sredstava nadležnost za donošenje zakona iz ove oblasti. Međutim, općine potrebnih za izvršenje danih obveza. Iz tih razloga osporenim kao jedinice lokalne samouprave mogu vršiti samo one Zakonom se nije mogao predvidjeti način financiranja općina za nadležnosti koje su sukladne sa Ustavom i zakonom i koje im obavljanje ove nadležnosti, ali Ministarstvo za pitanja branitelja i povjeri neki drugi nivo vlasti. ratnih vojnih invalida u Proračunu Unsko-sanskog kantona, za U konkretnom slučaju navode, da iz osporenog Zakona, svaku proračunsku godinu osigurava financijska sredstva, odnosno pojedinih njegovih odredaba, proizilazi da su općinama namijenjena isključivo za provođenje ovoga Zakona, koja Unsko-sanskog kantona utvrđene obveze, prije svega u pogledu isplaćuje općinama Unsko-sanskog kantona, po osnovu stvorenih provođenja postupka i oslobađanja obveza plaćanja naknada za obveza koje proizilaze iz osporenog Zakona. dodijeljeno ili vlastito građevinsko zemljište, oslobađanja obveza U konkretnom slučaju nemamo saznanja da li je Općina odredbama članka 28. osporenog Zakona, kojim je propisano Velika Kladuša ispunjavala obveze utvrđene u Zakonu o oslobađanje pristojbi i naknada, kao donositelj Zakona, direktno dopunskim pravima branitelja i članova njihovih obitelji, obzirom povrijedila pravo Općine Velika Kladuša na lokalnu samoupravu, da nikada do sada nije podnijela zahtjev za doznačavanje tako da se navedena povreda ogleda u jednostranom nametanju sredstava koja su utrošena za ovu namjenu, dok su ostale općine obveze Općini da u svom proračunu osigura sredstva za sa Unsko-sanskog kantona uredno, svake godine podnosile financiranje prava utvrđenih osporenim Zakonom, bez davanja zahtjeva za doznačavanje osiguranih sredstava, koja su im uredno mogućnosti Općini Velika Kladuša da učestvuje ili na bilo koji isplaćivana. način da utječe na utvrđivanje prenesenih obveza i zadiranje u Obzirom da su navedene činjenice od značaja za rješavanje vlastite izvore sredstava. ovog predmeta, od Skupštine Unsko-sanskog kantona je Podnositelj zahtjeva smatra da je zbog nametanja obveza naknadno zatraženo da Ustavnom sudu Federacije dostavi jedinicama lokalne samouprave, bilo neophodno normirati i sljedeće dokaze: obvezu Kantona da u svom proračunu planira sredstva koja će 1. Izvod iz Proračuna Unsko-sanskog kantona iz koga je doznačiti općinama, uzimajući u obzir činjenicu da u proračunu vidljivo da su za 2014. godinu (godinu u kojoj je sudu općine nema izvornih prihoda kojima bi se ravnomjerno mogli podnesen zahtjev), te 2015. predviđena sredstva pokriti rashodi za te namjene. Ministarstvu za pitanja branitelja i ratnih vojnih Navodi, da se jednostrano nametanje obveza Općini Velika invalida u Proračunu za 2014. godinu, "namijenjena Kladuša iskristaliziralo i kroz konkretnu primjenu osporenog isključivo za provođenje ovog Zakona, koja isplaćuje.. Zakona od strane drugostupanjskog organa. Kao primjer navodi kanton po osnovu stvorenih obveza koje proizilaze iz se, da je Ministarstvo za pitanja branitelja i ratnih vojnih invalida, Zakona". ranijih godina, kroz drugostupanjski postupak nalagalo ovom 2. Spisak općina Unsko-sanskog kantona, koje su organu plaćanje naknada, naravno bez mogućnosti regresiranja. podnijele zahtjeve i kojim općinama su isplaćena ta Tako je Rješenjem broj: 12-41-1-UP-2/2011 od 14.02.2011. sredstva za 2014. i 2015. godinu. godine određeno da je Općina Velika Kladuša dužna uplatiti Takođe i od Općine Velika Kladuša zatraženo je da, u naknadu, odnosno rentu za prirodnu pogodnost gradskog odnosu na navedene činjenice Ustavnom sudu Federacije dostave građevinskog zemljišta za investitora Ismeta Ćatića u iznosu od sljedeće dokaze: 4.942,50 KM. 1. Da li se Općina Velika Kladuša u 2014. godini (godini Napominju da se investitori ovom organu u razdoblju od u kojoj je sudu podnesen zahtjev), te 2015. obraćala 2014.-2015. godine nisu pismeno obraćali zahtjevima za Vladi Unsko-sanskog kantona, Ministarstvu za pitanja oslobađanje od obveze plaćanja naknada, djelomično i zbog toga branitelja i ratnih vojnih invalida, za regresiranje što su kod nadležne Službe mogli dobiti informaciju da Općinsko sredstava, namijenjenih isključivo za provođenje vijeće nije donijelo odluku o utvrđivanju prava za oslobađanje osporenog Zakona, koja isplaćuje... kanton po osnovu izmirivanja naknada za osobe iz članka 2. osporenog Zakona, niti stvorenih obveza, koje proizilaze iz Zakona". su proračunom za tu svrhu osigurana sredstva. Investitori su 2. Koliko je Općina Velika Kladuša imala takvih obaviješteni da bez obzira na navedenu činjenicu imaju pravo zahtjeva u 2014. i 2015. godini, koji proizilaze iz podnijeti zahtjev, o kom će se odlučivati upravnim aktom. primjene članka 28. osporenog Zakona i u kojem U prilogu navedenog izjašnjenja, dostavljeno je Rješenje iznosu novčanih sredstava su oslobođeni podnositelji broj: 12-41-1-UP-2/2011 od 14.02.2011. godine i Uredba o zahtjeva. provođenju Zakona o dopunskim pravima branitelja i članova Podnositelj zahtjeva, aktom broj: 02-02-3592/14 od njihovih obitelji. 04.05.2016. godine, obrazlaže da se Općina Velika Kladuša u Skupština Unsko-sanskog kantona, aktom broj: 01/1-49-6- 2014. i 2015. godini nije obraćala Vladi Unsko-sanskog kantona, 535-10/16 od 11.05.2016. godine, dostavila je traženo izjašnjenje, odnosno Ministarstvu za pitanja branitelja i ratnih vojnih koje je sačinilo Ministarstvo za pitanja branitelja i ratnih vojnih invalida, radi regresiranja sredstava namijenjenih isključivo za invalida ovog kantona. provođenje osporenog Zakona, iz razloga što je člankom 5. U izjašnjenju navode, da su u Proračunu Unsko-sanskog stavak 5. Uredbe o provođenju Zakona o dopunskim pravima kantona za 2013. godinu, za proračunske korisnike Ministarstva branitelja i članova njihovih obitelji ("Službeni glasnik Unsko- za pitanja branitelja i ratnih vojnih invalida, utvrđena financijska sanskog kantona", broj 11/06) propisano da će općine Unsko- sredstva u iznosu od 200.000 KM za grant Općinama za sanskog kantona osigurati sredstva za izmirivanje naknada u provođenje osporenog Zakona. Za dodjelu ovih sredstava svojim proračunima. Imajući u vidu navedenu odredbu, ističu da aplicirala je jedino Općina Cazin, kojoj je u 2013. godini na ime bi bilo bespredmetno tražiti regresiranje sredstava, jer bi podrške kroz nepovratna sredstva dodijeljen iznos od 96.079,00 Ministarstvo postupilo protivno pozitivnim propisima, ukoliko bi KM radi implementacije osporenog Zakona, o čemu su Općini doznačilo sredstva. dostavljeni dokazi (izvod iz Proračuna Unsko-sanskog kantona za Podsjeća da je člankom 55. osporenog Zakona propisano da 2013. godinu, nalog za plaćanje, obavijest o doznaci i dr.). U se sredstva za financiranje prava utvrđenih tim Zakonom Proračunu Unsko-sanskog kantona za 2014. godinu, za ove osiguravaju u proračunu kantona i proračunu općina, te ostalih namjene Ministarstvu je dodijeljeno 100.000 KM na ime sredstva institucija i ustanova, sukladno njihovim nadležnostima, što jasno - granta općinama za provođenje osporenog Zakona, za koja nije ukazuje da, općine u svojim proračunima trebaju planirati aplicirala niti jedna općina Unsko-sanskog kantona. U proračunu sredstva za financiranje navedenih prava, koja su iz okvira za 2015. godinu, zbog nepodnošenja niti jednog zahtjeva za općinske nadležnosti. Iz navedenih razloga, mišljenje je, da su dodjelu sredstava za provođenje osporenog Zakona, za ovu osporenim Zakonom Općini Velika Kladuša jednostrano namjenu nisu bila predviđena sredstva, a u 2016. godini utvrđena nametnute financijske obveze i da joj je kao jedinici lokalne sredstva za ovu namjenu iznosu 70.000 KM. Međutim, navode da samouprave povrijeđeno pravo da samostalno upravlja i do dana dostavljanja ovih podataka Ustavnom sudu Federacije, u raspolaže svojim dobrima i imovinom, što joj je zagarantirano 2016. godini nije aplicirala niti jedna općina na području Unsko- Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavom Unsko- sanskog kantona. sanskog kantona, kao i Europskom poveljom o lokalnoj Obrazlažu da grantovi općinama za provođenje osporenog samoupravi. Naglašava, da je Skupština Unsko-sanskog kantona, Zakona, kako je to definirano Proračunom Unsko-sanskog kantona, predstavlja specifičnu vrstu podrške, odnosno prihoda, obveza nije bitno da li će plaćanje izvršiti stranka ili Ministarstvo, koja se osigurava Ministarstvu za pitanja branitelja i ratnih vojnih već je bitno to da općina/grad ne budu uskraćeni za financijska invalida, a koje se općini/gradu kroz nepovratna sredstva sredstva koja im pripadaju po zakonu, koji regulira pripadnost dodjeljuju kao podrška implementaciji ovog Zakona. Navode da javnih prihoda. svaka općina može podnijeti zahtjev za ovaj grant, s tim da se Navode da su na navedeni način, a gledajući u širem smislu, moraju stvoriti odgovarajući uvjeti da im ova sredstva budu povjereni poslovi praćeni i dodjelom sredstava potrebnih za dostupna putem sveukupne općinske/gradske politike u njihovo efikasno obavljanje i da se osporenim Zakonom ne izvršavanju osporenog Zakona, gdje je neizbježno dokazati da će povrjeđuje pravo općine na lokalnu samoupravu. im u izvršavanju osporenog Zakona prikupljanje prihoda u 6. Relevantno pravo proračunu, koje se zasniva na primjeni Zakona o raspodjeli A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine prihoda, Zakona o porezima i provedbi općinskih odluka koje reguliraju prikupljanje prihoda stvorenih na lokalnoj razini, biti Članak IV.C.3.10.(3) umanjeni. (3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni Napominju da osporeni Zakon, iako teži zajedničkom sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu dobru, prema saznanjima ovog Ministarstva ne zadire u suprotne pokrenuti općine i gradovi, kao i udruženja općina i interese i sveukupnu općinsku politiku Općine Velika Kladuša, gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud koja u pravilu, kao jasan pravac djelovanja poduzima djelatnost odlučuje o sporovima između jedinica lokalne usmjerenu na neizvršavanje osporenog Zakona, pošto Općina samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev općinskog Velika Kladuša, obzirom da ne provodi osporeni Zakona, iz tih ili gradskog vijeća, načelnika općine ili gradonačelnika razloga i ne aplicira za ova sredstva predviđena u Proračunu grada ili udruženja općine i gradova Federacije Bosne i Unsko-sanskog kantona, iako su joj ta sredstva bila na Hercegovine. raspolaganju i u vrijeme podnošenja zahtjeva Ustavnom sudu Članak VI.2.(1) Federacije. Oslobađanje od plaćanja naknada i pristojbi nisu i (1) U općini se ostvaruje lokalna samouprava jedine obveze, koje ovo Ministarstvo predviđa za izvršenje danih B. Europska povelja o lokalnoj samoupravi obveza općinama i javnim poduzećima. Iz navedenih razloga, Članak 4. daju kratak osvrt i na jedan dio drugih obveza koje proizilaze iz Djelokrug lokalne samouprave osporenog Zakona i za koja su potrebna veća financijska 1. Osnovna prava i dužnosti lokalnih vlasti bit će utvrđeni sredstva, a koja se odnose na oslobađanje od plaćanja pristojbi i ustavom ili statutom, time se, međutim ne sprječava naknada, kao npr. za izgradnju atomskog skloništa, pretvorbu prenošenje na lokalne vlasti prava i odgovornosti za poljoprivrednog u građevinsko zemljište, za priključak na specifične zadatke, sukladno sa zakonom. vodovodnu mrežu i za priključke električne energije. U postupku 2. Lokalne vlasti će, u granicama zakona, imati puno za oslobađanje naknade za izgradnju atomskog skloništa, diskreciono pravo da provode svoje inicijative u vezi sa podnositelju zahtjeva po mjestu prebivališta općina/grad donosi svim stvarima koje nisu isključene iz njihove nadležnosti, rješenje kojim se investitoru utvrđuje visina naknade za izgradnju niti stavljene u nadležnost neke druge vlasti. skloništa osnovne zaštite ili se utvrđuje naknada za izgradnju i 3. Javni poslovi će se po pravilu, vršiti prije svega od strane održavanje javnih skloništa zavisno od pravne situacije. Nakon onih vlasti koje su najbliže građanima. Prilikom prenošenja dobivanja takvog rješenja investitor – pripadnik braniteljske odgovornosti na neku drugu vlast vodit će se računa o populacije se obraća Odjeljenju za braniteljsko-invalidsku zaštitu obimu i prirodi posla, kao i o zahtjevima efikasnosti i općine prema mjestu svog prebivališta sa zahtjevom za ekonomičnosti. oslobađanje obveze plaćanja naknade za izgradnju skloništa, 4. Prava povjerena lokalnim vlastima će po pravilu biti puna i nakon čega ovo odjeljenje donosi rješenje o oslobađanju plaćanja isključiva. Ona ne smiju biti uskraćena ili ograničena od navedene naknade, i to rješenje dostavlja kantonalnom strane neke druge - centralne ili regionalne vlasti, osim u ministarstvu, koje na temelju tog rješenje vrši uplatu općini/gradu slučajevima predviđenim zakonom. cjelokupnog iznosa utvrđenog u rješenju, te spisak imena s 5. U slučajevima prenošenja ovlaštenja sa centralnih i naznačenim plaćenim iznosom dostavlja nadležnoj općini/gradu. regionalnih na lokalne vlasti, lokalnim vlastima će, u što je Kao dokaz prednjih navoda Ministarstvo za pitanja branitelja i moguće većoj mjeri, biti dozvoljeno da prilagođavaju ratnih vojnih invalida navodi rješenja Općine Velika Kladuša, sa njihovo provođenje u lokalnim uvjetima. imenima osoba za koje se nalaže Ministarstvu financija Unsko- 6. Lokalne vlasti će biti konzultirane, u najvećoj mogućoj sanskog kantona da izvrši uplatu Općini Velika Kladuša iznose mjeri, blagovremeno i na odgovarajući način, u procesu na ime naknada za izgradnju atomskog skloništa sa propratnim planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se aktom i spiskom korisnika za uplatu naknade, po drugim direktno tiču. vidovima oslobađanja, upućen Općini Velika Kladuša. Na temelju svega izloženog zaključuju da se izvršenjem Članak 9. osporenog Zakona ne povećava broj uposlenih u općinama/gradu Izvori financiranja lokalnih vlasti Unsko-sanskog kantona, niti se već uposlenima povećava obim 1. Lokalne vlasti će, sukladno sa ekonomskom politikom posla. Smatraju da se u konkretnom slučaju ne radi o klasičnom zemlje, imati pravo na odgovarajuće vlastite izvore prijenosu i povjeravanju novih poslova jedinicama lokalne financiranja, kojima će raspolagati slobodno, u okviru samouprave, s obzirom da one i dalje obavljaju samo poslove iz svojih ovlaštenja. svoje nadležnosti koje su obavljali i prije donošenja osporenog 2. Izvori financiranja lokalnih vlasti će biti primjereni Zakona, a rješenjima kao pojedinačnim aktom donesenim u njihovim dužnostima koje propisuju ustav ili zakon. upravnom postupku o upravnoj stvari utvrđuje se i dalje 3. Najmanje jedan dio sredstava lokalnih vlasti će poticati od financijska obveza za stranku. Navode da se specifičnost u svezi lokalnih pristojbi i naknada za koje lokalne vlasti, u mjeri osporenog Zakona odnosi na činjenicu da kod braniteljske utvrđenoj statutom, imaju pravo da utvrđuju stope. populacije Ministarstvo za pitanja branitelja i ratnih vojnih 4. Sustavi financiranja na kojima se zasnivaju izvori sredstava invalida preuzima obvezu plaćanja utvrđenog iznosa od strane lokalnih vlasti treba da budu dovoljno raznoliki i elastični općine/grada. U konkretnom slučaju, ističu da kod plaćanja kako bi omogućili usuglašavanja, u najvećoj mogućoj mjeri, sa stvarnom procjenom troškova za obavljanje Članak 11. njihovih aktivnosti. Prijenos i povjeravanje novih poslova jedinicama lokalne 5. Potreba zaštite financijski slabijih lokalnih vlasti nalaže samouprave bit će praćeni dodjelom sredstava potrebnih za uspostavljanje odgovarajućih postupaka ili mjera njihovo djelotvorno obavljanje. financijskog ujednačavanja, sa ciljem ispravljanja Članak 33. posljedica nejednake distribucije izvora financiranja Jedinice lokalne samouprave imaju pravo na pokretnu i odnosno financijskog opterećenja lokalnih vlasti. Takvim nepokretnu imovinu i na odgovarajuće izvore financiranja kojima postupcima ili mjerama se ne mogu sužavati prava lokalnih slobodno raspolažu, u okviru svojih ovlasti, kao i na sredstva za vlasti koje one imaju u okvirima svoje nadležnosti. vršenje izaslanih ili prenesenih poslova iz okvira prava i dužnosti 6. Lokalne vlasti će, na odgovarajući način, biti konzultirane u viših tijela vlasti. pogledu metoda na osnovu kojeg će im biti dodijeljeni redistribuirani izvori financiranja. Članak 34. st. 3. i 4. 7. Koliko god je to moguće, sredstva koja se prenose lokalnim "Financijska sredstva jedinica lokalne samouprave bit će vlastima neće imati karakter namjenskih sredstava. srazmjerna njihovim nadležnostima koje su im dodijeljene Dodjelom tih sredstava ne može se ugroziti diskreciono zakonom. Svaki prijenos novih funkcija bit će praćen financij- pravo lokalnih vlasti da vode politiku u okviru svojih skim sredstvima potrebnim za njihovo efikasno izvršavanje. ovlaštenja. Zakonodavac je dužan pribaviti mišljenje od Saveza općina 8. Kako bi im se omogućilo uzimanje kredita za kapitalne i gradova o svim pitanjima koja se odnose na dodjelu sredstava, investicije, lokalnim vlastima je prijeko potrebno omogućiti kao i o svim promjenama zakona koje mogu utjecati na pristup nacionalnom tržištu kapitala, sukladno sa zakonom. financijske obveze jedinica lokalne samouprave". C. Zakon o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne Članak 56. i Hercegovine Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su u najvećoj ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09) mogućoj mjeri konzultirati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se izravno tiču. Članak 2. Konzultiranje u smislu prethodnoga stavka ovoga članka Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost federalne, odnosno kantonalne vlasti vrše putem saveza općina i jedinica lokalne samouprave da, u granicama zakona, reguliraju i gradova. upravljaju određenim javnim poslovima temeljem vlastite odgovornosti i u interesu lokalnoga stanovništva. D. Zakon o dopunskim pravima branitelja i članova njihovih obitelji Članak 8. ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", br. 3/05, 1/09 i Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadležnosti, 29/12) ustanovljene ustavom i zakonom, i ima pravo baviti se svim pitanjima od lokalnoga značaja koja nisu isključena iz njezine Članak 2. nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnost neke druge vlasti (1) Demobiliziranim braniteljem, u smislu ovog Zakona, temeljem ustava i zakona. smatra se pripadnik Armije Republike Bosne i Ona će biti samostalna u odlučivanju o pitanjima iz vlastitih Hercegovine, Hrvatskog vijeća obrane i policije nadležnog nadležnosti, koja ne mogu biti ograničena ili uskraćena od organa unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Oružane federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima snage) koji je učestvovao u obrani Bosne i Hercegovine utvrđenim ustavom i zakonom. (početak agresije na Općinu Ravno) od 18.09.1991. godine U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebice do 23.12.1996. godine, odnosno do prestanka neposredne ulaze: ratne opasnosti i koji je demobiliziran rješenjem nadležnog - donošenje programa i planova razvitka jedinice vojnog organa, kao i osoba koja je učestvovala u pripremi lokalne samouprave i stvaranje uvjeta za gospodarski za obranu i u obrani Bosne i Hercegovine u periodu prije razvitak i upošljavanje; 18.09.1991. godine, a koje je angažirano od nadležnih - utvrđivanje i provođenje politike uređenja prostora i organa. zaštite čovjekove okoline; (2) Pod učešćem u obrani Bosne i Hercegovine, u smislu stavka - donošenje prostornih, urbanističkih i provedbenih (1) ovog članka, smatra se učešće u oružanom otporu i planova, uključujući zoniranje; djelovanje koje je u direktnoj vezi sa pružanjem otpora, a da - utvrđivanje politike korištenja i utvrđivanje visine nije dezertirao u tijeku i nakon ovog perioda". naknada za korištenje javnih dobara; (3) Organizatorom otpora, u smislu ovog Zakona, smatra se - utvrđivanje i vođenje politike raspolaganja, korištenja osoba koje je kao takva učestvovala u organiziranju i i upravljanja građevnim zemljištem; pripremi za obranu i obrani Bosne i Hercegovine u periodu - utvrđivanje politike upravljanja i raspolaganja od 18.09.1991. godine do 19.06.1992. godine i ostala imovinom jedinice lokalne samouprave; neprekidno do kraja rata ili je ranije demobilizirana od - donošenje propisa o porezima, naknadama, strane nadležnog vojnog organa. doprinosima i pristojbama iz nadležnosti jedinice (4) Dragovoljac u smislu ovog Zakona smatra se osoba koja lokalne samouprave. nije bila vojni obveznik u vrijeme dragovoljnog stupanja u Oružane snage i ostala neprekidno u jedinicama do kraja Članak 10. rata ili je ranije demobilizirana od vojnog organa. Poslovi federalnih i kantonalnih vlasti mogu biti povjereni Dragovoljcem se smatra i osoba koja je sa slobodne jedinici lokalne samouprave zakonom, nakon konzultiranja tijela teritorije došla na prostore Unsko-sanskog kantona i lokalnih vlasti kojima se navedeni poslovi povjeravaju, poštujući uključila se u oružane snage Armije Bosne i Hercegovine i načelo supsidijarnosti i sposobnost lokalnih vlasti i njihove ostala do kraja rata ili je ranije demobilizirana od strane administracije da te poslove djelotvorno obavljaju. vojnog organa. (5) Veteranom, u smislu ovog Zakona, smatra se osoba koja je stupila u jedinice iz stavka 1) ovog članka od 18.09.1991. do 31.12.1992. godine i ostala neprekidno do 23.12.1995. (e) Naknade za rentu iz osnove prirodnih pogodnosti godine, ili je ranije demobilizirana od nadležnog vojnog gradsko građevinskog zemljišta i pogodnosti već organa. izgrađene infrastrukture – renta, (6) Učesnikom rata, u smislu ovog Zakona, smatra se svaka (f) Davanja na ime izdavanja situacije terena sa već osoba koje je u sastavu Oružanih snaga iz stavka (1) ovog ucrtanim položajem građevinskog objekta, članka provela najmanje jednu godinu dana neprekidno u (g) Naknade za uređenja zemljišta, periodu od 20.06.1992. godine do 23.12.1995. godine. (h) Davanja po osnovu sanitarne suglasnosti, Učesnik rata je i ona osoba koja nije bila vojni obveznik u (i) Pristojbe za izdavanje građevinske dozvole, vrijeme početka ratnih dejstava i koja je nakon mobilizacije (j) Naknade za izgradnju atomskog skloništa, ostala neprekidno do 23.12.1995. godine ili je ranije (k) Ostalih pristojbi ili naknada vezanih za izdavanje demobilizirana od strane nadležnog vojnog organa. odobrenja za gradnju. (7) Ratni vojni invalid je državljanin Bosne i Hercegovine koji (1) Osobe iz članka 2. ovog Zakona oslobađaju se davanja za je, vršeći vojne dužnosti, druge dužnosti za ciljeve obrane u priključke električne energije i to u visini cijene priključka sastavu Oružanih snaga, učestvujući u obrani Bosne i nadzemne monofazne 35 A angažirane snage 7,5 KW. Hercegovine u periodu i pod uvjetima i okolnostima iz (2) Osobe iz članka 2. ovog Zakona oslobađaju se davanja za stavka (1) ovog članka, zadobio ranu, povredu, bolest ili priključak na vodovodnu mrežu. pogoršanje bolesti, pa je zbog toga nastupilo oštećenje (3) Sredstva za oslobađanja iz ovog članka osigurat će se u njegovog organizma najmanje za 20%. Proračunu Kantona i proračunu općina. (8) Član obitelji poginulog, umrlog, nestalog branitelja i (4) Lokacije građevinskog zemljišta na kome pravo umrlog ratnog vojnog invalida, u smislu ovog zakona, je raspolaganja ima Kanton ili općina za koje se osobe iz korisnik prava na obiteljsku invalidninu, na temelju članka 2. ovog Zakona oslobađaju obveza plaćanja konačnog rješenja nadležnog organa, izdanog sukladno s pobrojanih u prethodnim stavcima ovog članka, oglašavat važećim federalnim propisima iz oblasti braniteljsko- će se putem sredstava javnog informiranja. invalidske zaštite. Članak 55. (9) Dobitnik ratnog priznanja ili odlikovanja i član uže obitelji Sredstva za financiranje prava utvrđenih ovim Zakonom poginulog, umrlog ili nestalog dobitnika ratnog priznanja ili obezbjeđuju se u Proračunu Kantona i proračunu općina, te odlikovanja,u smislu ovog Zakona, je korisnik prava na ostalih institucija i ustanova sukladno s njihovim nadležnostima. mjesečni novčani dodatak, na temelju konačnog rješenja nadležnog organa, sukladno s odredbama Zakona o E. Uredba o provođenju Zakona o dopunskim pravima posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i branitelja i članova njihovih obitelji članova njihovih obitelji ("Službene novine Federacije ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 11/06) BiH", br. 70/05 i 70/06). Oslobađanje pristojbi (10) Sa braniteljima u smislu ovog Zakona, izjednačen je u Članak 5. stavak 5. pravima i branitelj narodnooslobodilačkog antifašističkog Općine Unsko-sanskog kantona - općinska vijeća donijet će rata od 1941.-1945. godine, čiji je status utvrđen rješenjem odluke o utvrđivanju prava za oslobađanje izmirivanja naknada nadležnog organa, pod uvjetom da je na dan 23.12.1995. za osobe iz članka 2. Zakona, koja su se zahtjevom obratila godine boravio na području Kantona. općini po pitanju oslobađanja iz članka 28. toč. 2., 3., 4., 5., 6., 7., Članak 27. 8., 9., 10. i 11. i osigurati sredstva u svojim proračunima za Osobe iz članka 2. ovog zakona oslobađaju se obveze izmirivanje ovih naknada. plaćanja naknada i pristojbi za dodijeljeno zemljište, građevinsko 7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije zemljište površine do 500 m² na kome pravo raspolaganja ima Ustavni sud Federacije utvrdio je da u ovom kanton ili općina, i osobe koja grade objekat na vlastitom ustavnosudskom predmetu nema činjeničnih pitanja koja bi bilo građevinskom zemljištu površine do 500 m², za izgradnju potrebno neposredno razjasniti na javnoj raspravi, pa je sukladno porodične stambene zgrade za vlastite potrebe, kada prvi put članku 13. stavak 1. u svezi članka 25. Poslovnika Ustavnog suda rješavaju svoje stambeno pitanje odnosno površine do 150 m² za Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije izgradnju poslovnog prostora. BiH", br. 40/10 i 18/16) održao sjednicu bez javne rasprave, na Izuzetno od odredaba stavka 1. ovog članka, pravo mogu kojoj je razmotrio sve činjenice koje proizilaze iz cjelokupne ostvariti i osobe iz članka 2. ovog Zakona, koja imaju dokumentacije, relevantne odredbe Ustava Federacije Bosne i neadekvatno riješeno stambeno pitanje (starost, trošnost, Hercegovine, međunarodnog prava i zakona Federacije Bosne i dotrajalost stambenog objekta i sl.) pod uvjetima da je ovakvo Hercegovine. stanje utvrđeno od strane povjerenstva koje imenuje Direktor J.U. Odlučujući o zahtjevu, Ustavni sud Federacije utvrdio je da Kantonalni fond za pomoć u stambenom zbrinjavanju obitelji je osporenim Zakonom povrijeđeno pravo općine na lokalnu šehida i poginulih branitelja, ratnih vojnih invalida, samoupravu, te da prestaju da važe odredbe članka 28. istog demobiliziranih branitelja, prognanih osoba i socijalno ugroženih Zakona, u dijelu kojim je propisano da se sredstva od pristojbi i kategorija. naknada, koja se odnose na izmirenje obveza obezbjeđuju u Članak 28. proračunu općina. Oslobađanje pristojbi i naknada odnosi se na izmirenje Nadalje, Ustavni sud Federacije konstatira da je Skupština obveza: Unsko-sanskog kantona na 29. sjednici održanoj dana 03. veljače (a) Pretvorbe poljoprivrednog u građevinsko zemljište, 2005. godine donijela osporeni Zakon, kojim se uređuju uvjeti, (b) Kopija katastarskog plana, način i postupak za ostvarivanje dopunskih prava ratnih vojnih (c) Pristojbe na zahtjev za izdavanje urbanističke invalida i članova njihovih obitelji, članova obitelji šehida, suglasnosti, članova obitelji poginulih, umrlih i nestalih branitelja, osoba (d) Pristojbe i naknade za izdavanje posjedovnih listova i zaslužnih u domovinskom ratu, kao i druga pitanja iz oblasti izvoda iz zemljišnih knjiga, braniteljsko-invalidske zaštite. Članak 28. osporenog Zakona, djelomično je bio nedvojbeno upućuje da se i člankom 55. osporenog Zakona promijenjen člankom 11. Zakona o izmjenama i dopunama povrjeđuje pravo na lokalnu samoupravu Općine Velika Kladuša, Zakona o dopunskim pravima branitelja i članova njihovih radi čega je Ustavni sud Federacije i donio presudu kao u obitelji ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 1/09), a dispozitivu. kasnijim izmjenama, članak 28. je potpuno izmijenjen (člankom Također, ni navodi iz podnesaka Skupštine Unsko-sanskog 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dopunskim kantona koji se odnose na činjenicu da "iz odredaba osporenog pravima branitelja i članova njihovih obitelji) ("Službeni glasnik Zakona nije izvjesno da dodijeljene nadležnosti proizvode Unsko-sanskog kantona", broj 29/12). financijske obveze za sve općine Unsko-sanskog kantona, Ustavni sud Federacije, odlučujući o zahtjevu podnositelja, odnosno da nije izvjesno da povjerene nadležnosti moraju pošao je od odredbe članka VI.2.(1) Ustava Federacije Bosne i proizvoditi financijske obveze za općine, te da iz tih "razloga Hercegovine, kojom je utvrđeno da se u općinama ostvaruje osporeni Zakon nije mogao predvidjeti način financiranja općina lokalna samouprava. Člankom VII.3. Ustava Federacije Bosne i za obavljanje ove nadležnosti", nisu utemeljeni, jer se u članku Hercegovine utvrđeno je da međunarodni ugovori i drugi 28.(3) i članku 55. osporenog Zakona propisuje da se sredstva za sporazumi, koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji financiranje prava utvrđenih osporenim Zakonom obezbjeđuju iz Bosne i Hercegovine, te opća pravila međunarodnog prava, čine Proračuna Kantona i proračuna općina, te ostalih institucija i dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine. Europska ustanova. povelja o lokalnoj samoupravi, kao akt međunarodnog prava, Ustavni sud Federacije konstatira da je Zakon o načelima ratificirana 1994. godine, kada je i stupila na snagu, sastavni je lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (čl. 33. i dio zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine. 34. Zakona) u tom smislu nedvojben i jasno propisuje da jedinice Imajući u vidu značaj lokalne samouprave koja lokalne samouprave imaju pravo na sredstva za obavljanje podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne delegiranih ili prenesenih poslova iz okvira prava i dužnosti viših samouprave da, u granicama zakona, reguliraju i upravljaju organa vlasti, odnosno da će svaki prijenos novih funkcija biti određenim javnim poslovima na temelju vlastite odgovornosti i u praćen financijskim sredstvima za njihovo efikasno obavljanje, a interesu lokalnog stanovništva, Ustavni sud Federacije smatra da što se gotovo istovjetno propisuje i u članku 4. stavak 6. i članku rješenja iskazana u članku 28.(3) osporenog Zakona, mogu 9. Europske povelje o lokalnoj samoupravi. značajno utjecati na realiziranje prava na lokalnu samoupravu. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u Naime, odredbom članka 28.(3) osporenog Zakona, propisano je sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna da se sredstva za oslobađanje od plaćanja pristojbi i naknada Budimir, Mirjana Čučković, dr. sc. iur. Šahbaz Džihanović, obezbjeđuju, pored ostalog, u proračunu općine čime se Domin Malbašić, prof. dr. Edin Muminović, dr. sc. Kata Senjak i povrjeđuje pravo na lokalnu samoupravu Općine Velika Kladuša, Mladen Srdić, suci Suda. jer prijenos ove obveze nije praćen prijenosom financijskih Predsjednica sredstava potrebnih za njeno provođenje. Broj U-76/14 Ustavnog suda Federacije Ovo dodatno potvrđuje i članak 5. stavak 5. Uredbe o 08. srpnja 2016. godine Bosne i Hercegovine provođenju Zakona o dopunskim pravima branitelja i članova Sarajevo Aleksandra Martinović, v. r. njihovih obitelji, jer se u navedenom stavku propisuje: "Općine Unsko-sanskog kantona - općinska vijeća donijet će odluke o utvrđivanju prava za oslobađanje izmirenja naknada za osobe iz Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, članka 2. Zakona, koja su se zahtjevom obratila općini po pitanju odlučujući o zahtjevu Opštinskog načelnika Opštine oslobađanja iz članka 28. toč. 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 11. i Velika Kladuša za zaštitu prava na lokalnu samoupravu u osigurati sredstva u svojim proračunima za izmirenje ovih vezi sa Zakonom o dopunskim pravima boraca i članova naknada". Sve ovo je u suprotnosti s člankom 33. Zakona o njihovih porodica, na osnovu člana IV.C.3.10.(3) Ustava načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa Amandmanom kojim je propisano da jedinice lokalne samouprave imaju pravo XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, na na pokretnu i nepokretnu imovinu i na odgovarajuće izvore sjednici bez javne rasprave, održanoj dana 08.07.2016. financiranja, kojima slobodno raspolažu u okviru svojih ovlasti, godine, donio je kao i na sredstva za obavljanje delegiranih ili prenesenih poslova iz okvira prava i dužnosti viših organa vlasti, a člankom 34. PRESUDU stavak 3. propisano je da će financijska sredstva jedinica loklane 1. Utvrđuje se da je članom 28.(3). i članom 55. Zakona o samouprave biti srazmjerna njihovim nadležnostima koje su im dopunskim pravima boraca i članova njihovih dodijeljene zakonom, a da će svaki prijenos novih funkcija biti porodica ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", praćen financijskim sredstvima za njihovo efikasno izvršenje. U broj 3/05, 1/09 i 29/12), u dijelu u kojem se propisuje: ovakvim slučajevima, donositelj Zakona je sukladno stavku 4. "i Budžetu opština", povrijeđeno pravo Opštine članka 34. Zakona o načelima lokalne samouprave u Federaciji Velika Kladuša na lokalnu samoupravu. Bosne i Hercegovine dužan pribaviti mišljenje Saveza općina i 2. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije gradova o svim pitanjima koja se odnose na dodjelu sredstava, BiH" i "Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona". kao i o svim promjenama zakona koje mogu utjecati na Obrazloženje financijske obveze jedinice lokalne samouprave. 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva Slična rješenja su propisana u članku 4. stavak 6. i članku 9. Opštinski načelnik Opštine Velika Kladuša (u Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) je podneskom broj: 02- Obzirom da je podnositelj u zahtjevu tražio da Ustavni sud 02-3592/14 od 11.11.2014. godine, podnio zahtjev za zaštitu Federacije utvrdi da se osporenim Zakonom povrjeđuje pravo na prava na lokalnu samoupravu Opštine Velika Kladuša (u lokalnu samoupravu Općine Velika Kladuša, Ustavni sud daljem tekstu: zahtjev), koji je zaprimljen u Ustavnom sudu Federacije je, analizirajući odredbe osporenog Zakona, utvrdio da Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni se i člankom 55. osporenog Zakona, kojim se propisuje da se sud Federacije) dana 14.11.2014. godine. Smatra da su ova sredstva za financiranje prava utvrđenih osporenim Zakonom prava povrijeđena Zakonom o dopunskim pravima boraca i osiguravaju u proračunu kantona i proračunu općina,..... što članova njihovih porodica (u daljem tekstu: osporeni Zakon). Na traženje Ustavnog suda Federacije, podnosilac njihovim dužnostima, koje propisuje ustav ili zakon, te da je dana 11.12.2014. godine, dostavio precizirani zahtjev, će lokalni organi vlasti, na odgovarajući način biti koji je u suštini ostao isti. konsultovani u pogledu metoda preraspodjele izvora U skladu sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije finansiranja. Bosne i Hercegovine podnosilac zahtjeva je ovlašćen za Preciziranim zahtjevom od 11.12.2014. godine pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Federacije za podnosilac zahtjeva predlaže da Sud donese presudu, kojom zaštitu prava na lokalnu samoupravu. se utvrđuje da je Zakonom o dopunskim pravima boraca i 2. Stranke u postupku članova njihovih porodica povrijeđeno pravo opštine na lokalnu samoupravu, i da prestaju da važe odredbe člana 28. Stranke u postupku u ovom predmetu, na osnovu navedenog Zakona, u dijelu kojim je propisano da se sredstva Amandmana XCVI na Ustav Federacije Bosne i za oslobađanje taksa i naknada, koja se odnose na izmirenja Hercegovine, su: Opštinski načelnik Opštine Velika obaveze osiguraju u budžetu opština. Kladuša, kao podnosilac zahtjeva i Skupština Unsko- sanskog kantona, kao donosilac osporenog Zakona. 4. Bitni navodi odgovora na zahtjev 3. Bitni navodi podnosioca zahtjeva U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine Podnosilac zahtjeva navodi da je Skupština Unsko- ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) sanskog kantona osporenim Zakonom povrijedila pravo Ustavni sud Federacije, dana 15.12.2014. godine, pozvao je opštine, kao jedinice lokalne samouprave da samostalno Skupštinu Unsko-sanskog kantona da u roku od 30 dana od upravlja i raspolaže dobrima i imovinom opštine u dana dostavljanja zahtjeva da odgovor na zahtjev podnosioca. smislu odredbe člana VI.2. Ustava Federacije Bosne i U ostavljenom roku Skupština Unsko-sanskog kantona Hercegovine, kojim je utvrđeno da se u opštini ostvaruje nije dostavila odgovor na zahtjev podnosioca. lokalna samouprava. Poziva se i na član VI.2. st. (1) i (2) Ustava Unsko-sanskog kantona ("Službeni glasnik Unsko- 5. Postupak pred Ustavnim sudom Federacije sanskog kantona", br. 1/04 i 11/04), kojim je utvrđeno da se u Ustavni sud Federacije, nakon što je konstatovao da opštini ostvaruje lokalna samouprava obavljanjem su ispunjene procesne pretpostavke za odlučivanje, više ovlašćenja utvrđenih zakonom kantona, u skladu sa Ustavom puta je zakazivao javnu raspravu i to: dana 05.05.2015., te kantona i prema principima lokalne samouprave, utvrđene 19.05.2015. i 07.10.2015. godine, na koje pozvane stranke federalnim zakonodavstvom. Ističe da osporava svim nisu pristupile ili su tražili odlaganje zakazane organima vlasti, da donose propise kojima se "dira ili rasporave. Nakon toga, Ustavni sud Federacije je zadire u vlastita sredstva lokalne zajednice, bez 20.10.2015. godine održao sjednicu, bez javne rasprave, te prethodnog učestvovanja organa lokalne zajednice u sjednicu o vijećanju i glasanju, koja je odložena. Nastavak kreaciji tih propisa". Podnosilac zahtjeva citira član 2. sjednice o vijećanju i glasanju, održan je 27.10.2015. godine, osporenog Zakona, kojim su utvrđene kategorije lica na koja na kojoj nije donesena odluka, već je odlučeno da se sjednica se odnose odredbe osporenog Zakona, zatim član 27. stav 1., o vijećanju i glasanje ponovi, u skladu sa članom 37. kojima je propisano koja se lica oslobađaju obaveze plaćanja Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. naknada i taksa za dodijeljeno zemljište, te član 28. kojim Odlučeno je također da se od podnosioca zahtjeva zatraže je propisano na što se odnosi oslobađanje taksa i naknada, i dodatna izjašnjenja u vezi navoda iz zahtjeva. U tom cilju, na koji način će se osigurati sredstva po osnovu Ustavni sud Federacije, dopisom od 28.10.2015. godine, oslobađanja taksa i naknada. zatražio je od podnosioca zahtjeva da se izjasni, da li je Naglašava da se zakonsko regulisanje materije Opština Velika Kladuša i na koji način konsultovana u oslobađanja taksa i naknada za lica iz osporenog člana 2. postupku donošenja Zakona o dopunskim pravima boraca i Zakona, direktno tiče Opštine Velika Kladuša, kojoj nije članova njihovih porodica, kao i izmjenama i dopunama data mogućnost da učestvuje ili da na bilo koji način utječe navedenog zakona. Također, zatraženo je i da se izjasni o na utvrđivanje prenesenih obaveza i miješanje u vlastite tome, šta su prihodi Opštine Velika Kladuša a šta izvore sredstava. Podnosilac zahtjeva smatra da bi prihodi Unsko-sanskog kantona, prema članu 14. Zakona o delegiranje obaveza, kao što je obaveza osiguranja sredstava izmjenama i dopunama Zakona o dopunskim pravima boraca i koja bi se odnosila na iznose oslobođenih taksa i naknada članova njihovih porodica ("Službeni glasnik Unsko- iz člana 28. osporenog Zakona, podrazumijevalo obavezu sanskog kantona", broj: 29/12), te da li postoji umanjenje Kantona da predviđena sredstva iz svog budžeta, doznači finansijskih sredstava i koliko ona iznose u Budžetu opštinama za navedenu svrhu, a ne da obavezuje Budžet Opštine Velika Kladuša, a da su rezultat primjene opštine za ta sredstva, obzirom da opštine nemaju izvorne osporenog Zakona. prihode kojima bi ravnomjerno mogle pokriti rashode za te Podnosilac zahtjeva, na traženje Ustavnog suda namjene. Federacije, odgovorio je da u smislu člana 14. Zakona o Podnosilac zahtjeva citira član 12. Zakona o lokalnoj izmjenama i dopunama Zakona o dopunskim pravima boraca i samoupravi Unsko-sanskog kantona ("Službene novine članova njihovih porodica, takse i naknade koje spadaju u Unsko-sanskog kantona", broj 8/11), kojim je propisano da su direktne prihode Opštine Velika Kladuša, a koje su jedinice lokalne samouprave samostalne u odlučivanju po predmet oslobađanja za lica iz navedenog zakona, se odnose pitanjima iz vlastitih nadležnosti, koje ne mogu biti na izmirenje obaveza na takse i naknade za: izdavanje kopija ograničene ili uskraćene od kantonalnih vlasti, osim u katastarskog plana, zahtjev za izdavanje urbanističke slučajevima i u okvirima utvrđenim Ustavom i zakonom. saglasnosti, za izdavanje posjedovnih listova, za rentu iz Poziva se i na član 9. Evropske povelje o lokalnoj osnove prirodnih pogodnosti gradskog građevinskog samoupravi, kojim je propisano da će lokalni organi zemljišta i pogodnosti već izgrađene infrastrukture, na vlasti, u skladu sa ekonomskom politikom zemlje, imati ime izdavanja situacije terena sa već ucrtanim položajem pravo na odgovarajuće izvore finansiranja, kojima će građevinskog objekta, za uređenje zemljišta, za izdavanje raspolagati slobodno, u okviru svojih ovlasti, da će izvori građevinske dozvole, te ostale takse i naknade vezane za finansiranja lokalnih organa vlasti biti primjereni izdavanje odobrenja za gradnju. Naglašava da je članom 55. osporenog Zakona utvrđeno da se sredstva za finansiranje kod zahtjeva za zaštitu prava na lokalnu samoupravu, i prava utvrđenih ovim zakonom osiguravaju u budžetu Kantona predlaže da se postupak po podnesenom zahtjevu nastavi. i budžetu opština u skladu sa njihovim nadležnostima, i da Skupština Unsko-sanskog kantona, aktom broj: 01/1- iz navedene odredbe jasno proizilazi da bi opštine trebale 49-6-1003-5/15 od 11.02.2016. godine, obavijestila je u svojim budžetima planirati sredstva za finansiranje Ustavni sud Federacije, da je donijela Zaključak, broj: 01- navedenih prava koja su iz okvira opštinskih nadležnosti. 02-4-223/15 od 09.11.2015. godine, kojim je zadužila Podnosilac zahtjeva ističe da bi opštine trebale Ministarstvo za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida da osigurati sredstva za lica iz člana 2. osporenog Zakona, izradi izmjene i dopune Zakona o dopunskim pravima odnosno navedena lica osloboditi svih taksa i naknada koje boraca i članova njihovih porodica na način da se su prihod opštine. Navodi da je teško procijeniti o izmjenama i dopunama pojednostavi primjena odredaba kolikom finansijskom iznosu je riječ, iz razloga što svi osporenog Zakona i da se otklone nedostaci zbog kojih pripadnici boračkih populacija nisu registrovani. Kad su pojedini pripadnici boračkih kategorija nisu u u pitanju pripadnici Armije Republike Bosne i mogućnosti ostvariti utvrđena prava, uz obavezu donošenja Hercegovine, navodi da je na području Opštine Velika podzakonskih akata, i da se isti u roku od 90 dana uputi u Kladuša registrovan određen broj ovih lica, koji na skupštinsku proceduru. Ističu da je Programom rada godišnjem nivou ostvaruju dopunska prava. Međutim, pored Skupštine Unsko-sanskog kantona za 2016. godinu pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine, postoji ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 3/16) veliki broj pripadnika vojnih formacija Narodne obrane utvrđeno da će Ministarstvo dostaviti Skupštini Nacrt AP Zapadna Bosna, koji po ovom osnovu nemaju nikakva Zakona u mjesecu martu/ožujku, dok će Prijedlog zakona prava, odnosno Zakonom nije predviđena mogućnost dostaviti u aprilu. dopunskih prava za ovu branilačku populaciju, kao što je Ukazuju još i na činjenicu, da je u izradi Zakon o pravo na oslobađanje od taksa i naknada. izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca i članova Nadalje, podnosilac zahtjeva je istakao da prema njihovih porodica Federacije Bosne i Hercegovine s kojim okvirnim budžetskim iznosima naknada i taksa po jednom je neophodno uskladiti i kantonalni zakon, te da iz tih predmetu za građevinsku dozvolu iznosio bi, za stambeni razloga može doći do eventualnih promjena rokova. objekt od 100 m2 u prvoj građevinskoj zoni 4.979 KM. U ovom U prilog navedenog akta, dostavljeno je mišljenje iznosu su sadržane sljedeće stavke: kopija katastarskog Zakonodavno-pravne komisije u vezi ovog predmeta, zatim plana 11 KM, takse za zahtjev za izdavanje urbanističke Zaključak broj: 01-02-4-223/15 od 09.11.2015. godine koji je saglasnosti 45 KM, takse i naknade za izdavanje posjedovnih donijela Skupština ovog kantona, te Program rada listova 8 KM, naknade za rentu iz osnove prirodnih Skupštine. pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta i pogodnosti U mišljenju Zakonodavno-pravne komisije Unsko- već izgrađene infrastrukture (u slučaju da je zemljište sanskog kantona broj: 01/1-49-6-535-6/15 od 10.02.2016. dodijeljeno) 3.600 KM, naknade za uređenje zemljišta 1.245 godine, ističe se da osnovna prava boraca/branitelja i KM, takse za izdavanje građevinske dozvole 60 KM. članova njihovih porodica su regulisana federalnim Da bi se približno utvrdio finansijski utjecaj zakonima i podzakonskim aktima i da se ostvaruju na osnovu osporenog Zakona na prihode opštine, potrebno je ukupan tih propisa u upravnom postupku. Pored osnovnih prava iznos od 4.979 KM, ili ako nije riječ o dodijeljenom boraca i članova njihovih porodica njima pripadaju i građevinskom zemljištu, iznos 1.379 KM, pomnožiti sa dopunska prava koja ostvaruju u kantonima i čija regulativa brojem potencijalnih korisnika prava iz Zakona. spada u nadležnost kantona. Navedenoj kategoriji lica iz Podnosilac zahtjeva navodi da u postupku donošenja člana 2. osporenog Zakona, priznata su članom 5. dopunska osporenog Zakona, Opština Velika Kladuša nije prava u dvadeset i jednom slučaju, a koja su detaljnije konsultovana, čime je prekršen član 56. Zakona o regulisana odredbama člana 6. do 48. osporenog Zakona. principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Navode da je radi zaštite i ostvarivanja svih dvadeset i Hercegovine. jednog dopunskog prava, odredbama čl. 49. i 50. osporenog Ustavni sud Federacije, dana 04.02.2016. godine, Zakona regulisana nadležnost Odjeljenja za boračko- zatražio je izjašnjenje od podnosioca zahtjeva i Skupštine invalidsku zaštitu, koji će rješavati zahtjeve spomenute Unsko-sanskog kantona, u odnosu na donošenje novog Zakona kategorije lica u upravnom postupku u kojem je osigurana o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca i članova dvostepenost postupka. Protiv konačnih rješenja njihovih porodica, obzirom na njihov zajednički akt, broj: donesenih u tom postupku može se voditi upravni spor. 01/1-49-6-1003-2/15 od 05.10.2015. godine, kojim su Naglašavaju da je zaštita i ostvarivanje prava boraca zatražili odlaganje javne rasprave, zakazane za dan i članova njihovih porodica regulisana na federalnom i 07.10.2015. godine i to odlaganje na period od šest mjeseci, kantonalnom nivou u upravnom postupku, a potom i u navodeći: "Obzirom da je u pripremi Zakon o izmjenama i upravnom sporu u slučaju donošenja negativne konačne dopunama Zakona o dopunskim pravima boraca i članova odluke u upravnom sporu, a da njihova prava proizilaze iz njihovih porodica, a zbog usaglašavanja zajedničkih stavova njihovog pravnog statusa stečenog u odbrambeno- sa Opštinskim načelnikom Opštine Velika Kladuša po oslobodilačkom ratu i zakonskoj obavezi Federacije pitanju primjene spornih članova predmetnog Zakona,... kako odnosno Kantona da im osigurava i prizna osnovna odnosno bi imali dovoljno vremena i mogućnosti za rješavanje dopunska prava po tom pravnom osnovu. Osporenim Zakonom spornih odredaba Zakona". su priznata dopunska prava članom 5. tač. 10., 11. i 14., koja Podnosilac zahtjeva je aktom broj: 03-02-280/16 od su definisana kao oslobađanje obaveza plaćanja naknada za 10.02.2016. godine, obavijestio Ustavni sud Federacije da dodijeljeno ili vlastito građevinsko zemljište, b) nije došlo do bilo kakvog dogovora, niti je Skupština oslobađanje taksa i naknada i c) oslobađanje obaveza Unsko-sanskog kantona donijela novi Zakona o izmjenama i plaćanja naknada za pogodnosti i naknade za uređenje dopunama Zakona o dopunskim pravima boraca i članova građevinskog zemljišta, koja su detaljnije regulisana njihovih porodica. Iz navedenih razloga u cijelosti ostaje odredbama čl. 27., 28., 34. i 35. osporenog Zakona. Imajući u vidu relevantne propise, navode da je Smatraju da, imajući u vidu prirodu dodijeljene Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine utvrđeno da nadležnosti jedinici lokalne samouprave, nesporno se međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u može zaključiti da osporeni Zakon ne povrjeđuje pravo na Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine, te lokalnu samoupravu, iz razloga što nije izvjesno da oni opšta pravila međunarodnog prava, čine dio zakonodavstva proizvode finansijske obaveze i da će proizvedene Federacije Bosne i Hercegovine (član VII.3. Ustava finansijske obaveze, ukoliko do njih dođe biti veće od Federacije Bosne i Hercegovine). osiguranih sredstava u Budžetu Kantona, koja se doznačavaju Evropska Povelja o lokalnoj samoupravi, kao akt opštinama po ovom osnovu. međunarodnog prava, ratifikovana 1994. godine, kada je i Ustavni sud Federacije, dana 25.04.2016. godine, stupila na pravnu snagu, čini dio zakonodavstva zatražio je dodatno izjašnjenje od stranaka u postupku u Federacije Bosne i Hercegovine. Ističu da se sadržaj ovom ustavno sudskom predmetu, iz razloga što je lokalne samouprave definiše kao pravo i osposobljenost Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Unsko-sanskog jedinica lokalne samouprave da regulišu i upravljaju kantona, aktom broj: 01/1-49-6-535-6/15 od 10.02.2016. određenim javnim poslovima u granicama zakona. godine, dostavila Ustavnom sudu Federacije nove Kad je u pitanju osporeni Zakon, navode da je nesporno činjenice, koje se odnose na odredbe osporenog Zakona. da Unsko-sanski kanton, u skladu sa Ustavom Unsko-sanskog Naime, citiranim aktom se navodi "da u pogledu osporenog kantona ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", br. Zakona, odnosno njegovih pojedinih odredaba nije izvjesno 1/04 i 11/04) ima nadležnost za donošenje zakona iz ove da dodijeljene nadležnosti proizvode finansijske obaveze oblasti. Međutim, opštine kao jedinice lokalne za sve opštine Unsko-sanskog kantona". samouprave mogu vršiti samo one nadležnosti koje su u Osporenim članovima Zakona je predviđena neka vrsta skladu sa Ustavom i zakonom i koje im povjeri neki drugi fakultativne obaveze za opštine na području Unsko-sanskog nivo vlasti. kantona, ali nije izvjesno da povjerene nadležnosti moraju U konkretnom slučaju navode, da iz osporenog Zakona, proizvesti finansijske obaveze za opštine. Istovremeno odnosno pojedinih njegovih odredaba, proizilazi da su nije ni moguće iznijeti procjenu o obimu finansijskih opštinama Unsko-sanskog kantona utvrđene obaveze, prije sredstava potrebnih za izvršenje danih obaveza. Iz tih svega u pogledu provođenja postupka i oslobađanja obaveza razloga osporenim Zakonom se nije mogao predvidjeti način plaćanja naknada za dodijeljeno ili vlastito građevinsko finansiranja opština za obavljanje ove nadležnosti, ali zemljište, oslobađanja obaveza plaćanja pojedinih taksa i Ministarstvo za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida u naknada, te oslobađanje obaveza plaćanja naknada za Budžetu Unsko-sanskog kantona, za svaku budžetsku godinu pogodnosti i naknada za uređenje građevinskog zemljišta. osigurava finansijska sredstva, namijenjena isključivo za Ističu, da je iz osporenih odredbi Zakona jasno utvrđena provođenje ovoga Zakona, koja isplaćuje opštinama Unsko- obaveza u vidu poboljšanja materijalnih uvjeta boračke sanskog kantona, po osnovu stvorenih obaveza koje populacije na području Unsko-sanskog kantona, koja proizilaze iz osporenog Zakona. proizvodi finansijske obaveze za opštine ovog kantona. U konkretnom slučaju nemamo saznanja da li je Međutim, navode da, u konkretnom slučaju, nije moguće Opština Velika Kladuša ispunjavala obaveze utvrđene u predvidjeti potrebe finansijskih sredstava, u smislu Zakonu o dopunskim pravima boraca i članova njihovih člana 11. Zakona o principima lokalne samouprave u porodica, obzirom da nikada do sada nije podnijela zahtjev Federaciji Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da će za doznačavanje sredstava koja su utrošena za ovu namjenu, prijenos i povjeravanje novih poslova jedinicama lokalne dok su ostale opštine sa Unsko-sanskog kantona uredno, samouprave biti praćeni dodjelom sredstava potrebnih za svake godine podnosile zahtjeva za doznačavanje osiguranih njihovo obavljanje. Naglašavaju da iz odredaba osporenog sredstava, koja su im uredno isplaćivana. Zakona nije izvjesno da dodijeljene nadležnosti proizvode Obzirom da su navedene činjenice od značaja za finansijske obaveze za sve opštine Unsko-sanskog kantona. rješavanje ovog predmeta, od Skupštine Unsko-sanskog Tako da je osporenim Zakonom predviđena neka vrsta kantona je naknadno zatraženo da Ustavnom sudu Federacije fakultativne obaveze za opštine na području Unsko-sanskog dostavi sljedeće dokaze: kantona, ali nije izvjesno da, povjerene nadležnosti moraju 1. Izvod iz Budžeta Unsko-sanskog kantona iz koga je proizvesti finansijske obaveze za opštine. Takođe, nije ni vidljivo da su za 2014. godinu (godinu u kojoj je moguće iznijeti procjenu o obimu finansijskih sredstava sudu podnesen zahtjev), te 2015. predviđena potrebnih za izvršenje danih obaveza. sredstva Ministarstvu za pitanja boraca i ratnih Stoga, iz tih razloga, osporeni Zakon nije mogao vojnih invalida u Budžetu za 2014. godinu, unaprijed predvidjeti način finansiranja opština za "namijenjena isključivo za provođenje ovog obavljanje ove nadležnosti. Međutim Ministarstvo za Zakona, koja isplaćuje.. kanton po osnovu pitanja boraca i ratnih vojnih invalida u Budžetu Unsko- stvorenih obaveza koje proizilaze iz Zakona". sanskog kantona, za svaku budžetsku godinu osigurava 2. Spisak opština Unsko-sanskog kantona, koje su finansijska sredstva namijenjena isključivo za provođenje podnijele zahtjeve i kojim opštinama su osporenog Zakona, koja isplaćuje-regresira finansijska isplaćena ta sredstva za 2014. i 2015. godinu. sredstva opštinama Unsko-sanskog kantona, po osnovu Takođe i od Opštine Velika Kladuša zatraženo je da, ostvarenih obaveza koje proizlaze iz osporenog Zakona. U u odnosu na navedene činjenice Ustavnom sudu Federacije konkretnom slučaju, nemaju saznanja da li je Opština dostave sljedeće dokaze: Velika Kladuša ispunjavala obaveze utvrđene u osporenom 1. Da li se Opština Velika Kladuša u 2014. godini Zakonu, obzirom da nikada nije podnijela zahtjev za (godini u kojoj je sudu podnesen zahtjev), te 2015. doznačavanje sredstava koja su utrošena za ovu namjenu, dok obraćala Vladi Unsko-sanskog kantona, su ostale opštine Unsko-sanskog kantona uredno svake Ministarstvu za pitanja boraca i ratnih vojnih godine podnosile zahtjeve za doznačavanje (regresiranje) invalida, za regresiranje sredstava, namijenjenih osiguranih sredstava koja su im uredno isplaćivana. isključivo za provođenje osporenog Zakona, koja isplaćuje... kanton po osnovu stvorenih obaveza, Napominju da se investitori ovom organu u razdoblju koje proizilaze iz Zakona". od 2014.-2015. godine nisu pismeno obraćali zahtjevima za 2. Koliko je Opština Velika Kladuša imala takvih oslobađanje od obaveze plaćanja naknada, djelimično i zbog zahtjeva u 2014. i 2015. godini, koji proizilaze iz toga što su kod nadležne Službe mogli dobiti primjene člana 28. osporenog Zakona i u kojem informaciju da Opštinsko vijeće nije donijelo odluku o iznosu novčanih sredstava su oslobođeni utvrđivanju prava za oslobađanje izmirivanja naknada za podnosioci zahtjeva. lica iz člana 2. osporenog Zakona, niti su budžetom za tu Podnosilac zahtjeva, aktom broj: 02-02-3592/14 od svrhu osigurana sredstva. Investitori su obaviješteni da 04.05.2016. godine, obrazlaže da se Opština Velika bez obzira na navedenu činjenicu imaju pravo podnijeti Kladuša u 2014. i 2015. godini nije obraćala Vladi Unsko- zahtjev, o kom će se odlučivati upravnim aktom. sanskog kantona, odnosno Ministarstvu za pitanja boraca i U prilogu navedenog izjašnjenja, dostavljeno je ratnih vojnih invalida, radi regresiranja sredstava Rješenje broj: 12-41-1-UP-2/2011 od 14.02.2011. godine i namijenjenih isključivo za provođenje osporenog Zakona, iz Uredba o provođenju Zakona o dopunskim pravima boraca i razloga što je članom 5. stav 5. Uredbe o provođenju Zakona članova njihovih porodica. o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica Skupština Unsko-sanskog kantona, aktom broj: 01/1- ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 11/06) 49-6-535-10/16 od 11.05.2016. godine, dostavila je traženo propisano da će opštine Unsko-sanskog kantona osigurati izjašnjenje, koje je sačinilo Ministarstvo za pitanja boraca sredstva za izmirivanje naknada u svojim budžetima. Imajući i ratnih vojnih invalida ovog kantona. u vidu navedenu odredbu, ističu da bi bilo bespredmetno U izjašnjenju navode, da su u Budžetu Unsko-sanskog tražiti regresiranje sredstava, jer bi Ministarstvo kantona za 2013. godinu, za budžetske korisnike postupilo protivno pozitivnim propisima, ukoliko bi Ministarstva za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida, Opštini doznačilo sredstva. utvrđena finansijska sredstva u iznosu od 200.000 KM za Podsjeća da je članom 55. osporenog Zakona, propisano grant Opštinama za provođenje osporenog Zakona. Za dodjelu da se sredstva za finansiranje prava utvrđenih tim Zakonom ovih sredstava aplicirala je jedino Opština Cazin, kojoj je osiguravaju u budžetu kantona i budžetu opština, te ostalih u 2013. godini na ime podrške kroz nepovratna sredstva institucija i ustanova, u skladu sa njihovim dodijeljen iznos od 96.079,00 KM radi implementacije nadležnostima, što jasno ukazuje da, opštine u svojim osporenog Zakona, o čemu su dostavljeni dokazi (izvod iz budžetima trabaju planirati sredstva za finansiranje budžeta Unsko-sanskog kantona za 2013. godinu, nalog za navedenih prava, koja su iz okvira opštinske nadležnosti. plaćanje, obavijest o doznaci i dr.). U Budžetu Unsko-sanskog Iz navedenih razloga, mišljenje je, da su osporenim kantona za 2014. godinu, za ove namjene Ministarstvu je Zakonom Opštini Velika Kladuša jednostrano nametnute dodijeljeno 100.000 KM na ime sredstva - granta opštinama finansijske obaveze i da joj je kao jedinici lokalne za provođenje osporenog Zakona, za koja nije aplicirala niti samouprave povrijeđeno pravo da samostalno upravlja i jedna opština Unsko-sanskog kantona. U budžetu za 2015. raspolaže svojim dobrima i imovinom, što joj je godinu, zbog nepodnošenja niti jednog zahtjeva za dodjelu zagarantovano Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, sredstava za provođenje osporenog Zakona, za ovu namjenu Ustavom Unsko-sanskog kantona, kao i Evropskom poveljom o nisu bila predviđena sredstva, a u 2016. godini utvrđena lokalnoj samoupravi. Naglašava, da je Skupština Unsko- sredstva za ovu namjenu iznosu 70.000 KM. Međutim, navode sanskog kantona, odredbama člana 28. osporenog Zakona, da do dana dostavljanja ovih podataka Ustavnom sudu kojim je propisano oslobađanje taksa i naknada, kao Federacije, u 2016. godini nije aplicirala niti jedna donosilac Zakona, direktno povrijedila pravo Opštine Opština na području Unsko-sanskog kantona. Velika Kladuša na lokalnu samoupravu, tako da se navedena Obrazlažu da grantovi opštinama za provođenje povreda ogleda u jednostranom nametanju obaveze Opštini osporenog Zakona, kako je to definisano Budžetom Unsko- da u svom budžetu osigura sredstva za finansiranje prava sanskog kantona, predstavlja specifičnu vrstu podrške, utvrđenih osporenim Zakonom, bez davanja mogućnosti odnosno prihoda, koja se osigurava Ministarstvu za pitanja Opštini Velika Kladuša da učestvuje ili na bilo koji boraca i ratnih vojnih invalida, a koje se opštini/gradu način da utječe na utvrđivanje prenesenih obaveza i kroz nepovratna sredstva dodjeljuju kao podrška zadiranje u vlastite izvore sredstava. implementaciji ovog Zakona. Navode da svaka opština može Podnosilac zahtjeva smatra da je zbog nametanja podnijeti zahtjev za ovaj grant, s tim da se moraju stvoriti obaveza jedinicama lokalne samouprave, bilo neophodno odgovarajući uslovi da im ova sredstva budu dostupna putem normirati i obavezu Kantona da u svom budžetu planira sveukupne opštinske/gradske politike u izvršavanju sredstva koja će doznačiti opštinama, uzimajući u obzir osporenog Zakona, gdje je neizbježno dokazati da će im u činjenicu da u budžetu opštine nema izvornih prihoda izvršavanju osporenog Zakona prikupljanje prihoda u kojima bi se ravnomjerno mogli pokriti rashodi za te budžetu, koje se zasniva na primjeni Zakona o raspodjeli namjene. prihoda, Zakona o porezima i provedbi opštinskih odluka Navodi, da se jednostrano nametanje obaveza Opštini koje regulišu prikupljanje prihoda stvorenih na lokalnoj Velika Kladuša iskristaliziralo i kroz konkretnu razini, biti umanjeni. primjenu osporenog Zakona od strane drugostepenog organa. Napominju da osporeni Zakon, iako teži zajedničkom Kao primjer navodi se, da je Ministarstvo za pitanja boraca dobru, prema saznanjima ovog Ministarstva ne zadire u i ratnih vojnih invalida, ranijih godina, kroz suprotne interese i sveukupnu opštinsku politiku drugostepeni postupak nalagalo ovom organu plaćanje Opštine Velika Kladuša, koja u pravilu, kao jasan pravac naknada, naravno bez mogućnosti regresiranja. Tako je djelovanja preduzima djelatnost usmjerenu na neizvršavanje Rješenjem broj: 12-41-1-UP-2/2011 od 14.02.2011. godine osporenog Zakona, pošto Opština Velika Kladuša, određeno da je Opština Velika Kladuša dužna uplatiti obzirom da ne provodi osporeni Zakona, iz tih razloga i ne naknadu, odnosno rentu za prirodnu pogodnost gradskog aplicira za ova sredstva predviđena u Budžetu Unsko- građevinskog zemljišta za investitora Ismeta Ćatića u sanskog kantona, iako su joj ta sredstva bila na raspolaganju iznosu od 4.942,50 KM. i u vrijeme podnošenja zahtjeva Ustavnom sudu Federacije. Oslobađanje od plaćanja naknada i taksa nisu i jedine opština i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. obaveze, koje ovo Ministarstvo predviđa za izvršenje danih Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica obaveza opštinama i javnim preduzećima. Iz navedenih lokalne samouprave i kantona ili Federacije na razloga, daju kratak osvrt i na jedan dio drugih obaveza koje zahtjev opštinskog ili gradskog vijeća, načelnika proizilaze iz osporenog Zakona i za koja su potrebna veća opštine ili gradonačelnika grada ili udruženja finansijska sredstva, a koja se odnose na oslobađanje od opštine i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. plaćanja taksa i naknada, kao npr. za izgradnju atomskog Član VI.2.(1) skloništa, pretvorbu poljoprivrednog u građevinsko (1) U opštini se ostvaruje lokalna samouprava zemljište, za priključak na vodovodnu mrežu i za priključke električne energije. U postupku za oslobađanje B. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi naknade za izgradnju atomskog skloništa, podnosiocu Član 4. zahtjeva po mjestu prebivališta opština/grad donosi Djelokrug lokalne samouprave rješenje kojim se investitoru utvrđuje visina naknade za 1. Osnovna prava i dužnosti lokalnih vlasti bit će izgradnju skloništa osnovne zaštite ili se utvrđuje utvrđeni ustavom ili statutom, time se, međutim ne naknada za izgradnju i održavanje javnih skloništa zavisno sprječava prenošenje na lokalne vlasti prava i od pravne situacije. Nakon dobivanja takvog rješenja odgovornosti za specifične zadatke, u skladu sa sa investitor - pripadnik boračke populacije se obraća zakonom. Odjeljenju za boračko-invalidsku zaštitu opštine prema 2. Lokalne vlasti će, u granicama zakona, imati puno mjestu svog prebivališta sa zahtjevom za oslobađanje diskreciono pravo da provode svoje inicijative u vezi obaveze plaćanja naknade za izgradnju skloništa, nakon čega sa svim stvarima koje nisu isključene iz njihove ovo odjeljenje donosi rješenje o oslobađanju plaćanja nadležnosti, niti stavljene u nadležnost neke druge navedene naknade, i to rješenje dostavlja kantonalnom vlasti. ministarstvu, koje na osnovu tog rješenje vrši uplatu 3. Javni poslovi će se po pravilu, vršiti prije svega od opštini/gradu cjelokupnog iznosa utvrđenog u rješenju, te strane onih vlasti koje su najbliže građanima. spisak imena sa naznačenim plaćenim iznosom dostavlja Prilikom prenošenja odgovornosti na neku drugu nadležnoj opštini/gradu. Kao dokaz prednjih navoda vlast vodit će se računa o obimu i prirodi posla, kao Ministarstvo za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida i o zahtjevima efikasnosti i ekonomičnosti. navodi rješenja Opštine Velika Kladuša, sa imenima lica 4. Prava povjerena lokalnim vlastima će po pravilu biti za koje se nalaže Ministarstvu finansija Unsko-sanskog puna i isključiva. Ona ne smiju biti uskraćena ili kantona da izvrši uplatu Opštini Velika Kladuša iznose ograničena od strane neke druge – centralne ili na ime naknada za izgradnju atomskog skloništa sa regionalne vlasti, osim u slučajevima predviđenim propratnim aktom i spiskom korisnika za uplatu naknade, zakonom. po drugim vidovima oslobađanja, upućen Opštini Velika 5. U slučajevima prenošenja ovlašćenja sa centralnih i Kladuša. regionalnih na lokalne vlasti, lokalnim vlastima će, Na osnovu svega izloženog zaključuju da se izvršenjem u što je moguće većoj mjeri, biti dozvoljeno da osporenog Zakona ne povećava broj zaposlenih u prilagođavaju njihovo provođenje u lokalnim uslovima. opštinama/gradu Unsko-sanskog kantona, niti se već 6. Lokalne vlasti će biti konsultovana, u najvećoj zaposlenima povećava obim posla. Smatraju da se u mogućoj mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, konkretnom slučaju ne radi o klasičnom prijenosu i u procesu planiranja i donošenja odluka o svim povjeravanju novih poslova jedinicama lokalne samouprave, stvarima koje ih se direktno tiču. s obzirom da one i dalje obavljaju samo poslove iz svoje Član 9. nadležnosti koje su obavljali i prije donošenja osporenog Izvori finansiranja lokalnih vlasti Zakona, a rješenjima kao pojedinačnim aktom donesenim u 1. Lokalne vlasti će, u skladu sa ekonomskom politikom upravnom postupku o upravnoj stvari utvrđuje se i dalje zemlje, imati pravo na odgovarajuće vlastite izvore finansijska obaveza za stranku. Navode da se specifičnost finansiranja, kojima će raspolagati slobodno, u u vezi osporenog Zakona odnosi na činjenicu da kod boračke okviru svojih ovlašćenja. populacije Ministarstvo za pitanja boraca i ratnih vojnih 2. Izvori finansiranja lokalnih vlasti će biti invalida preuzima obavezu plaćanja utvrđenog iznosa od primjereni njihovim dužnostima koje propisuju ustav strane opštine/grada. U konkretnom slučaju, ističu da kod ili zakon. plaćanja obaveza nije bitno da li će plaćanje izvršiti 3. Najmanje jedan dio sredstava lokalnih vlasti će stranka ili Ministarstvo, već je bitno to da opština/grad poticati od lokalnih taksi i naknada za koje lokalne ne budu uskraćeni za finansijska sredstva koja im vlasti, u mjeri utvrđenoj statutom, imaju pravo da pripadaju po zakonu, koji reguliše pripadnost javnih utvrđuju stope. prihoda. 4. Sistemi finansiranja na kojima se zasnivaju izvori Navode da su na navedeni način, a gledajući u širem sredstava lokalnih vlasti treba da budu dovoljno smislu, povjereni poslovi praćeni i dodjelom sredstava raznoliki i elastični kako bi omogućili potrebnih za njihovo efikasno obavljanje i da se osporenim usklađivanje, u najvećoj mogućoj mjeri, sa stvarnom Zakonom ne povrjeđuje pravo opštine na lokalnu procjenom troškova za obavljanje njihovih aktivnosti. samoupravu. 5. Potreba zaštite finansijski slabijih lokalnih 6. Relevantno pravo vlasti nalaže uspostavljanje odgovarajućih postupaka A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ili mjera finansijskog ujednačavanja, sa ciljem Član IV.C.3.10.(3) ispravljanja posljedica nejednake distribucije izvora (3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava finansiranja odnosno finansijskog opterećenja Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom lokalnih vlasti. Takvim postupcima ili mjerama se ne mogu pokrenuti opštine i gradovi, kao i udruženja mogu sužavati prava lokalnih vlasti koje one imaju u okvirima svoje nadležnosti. 6. Lokalne vlasti će, na odgovarajući način, biti kon- kao i na sredstva za vršenje izaslanih ili prenesenih sultovane u pogledu metoda na osnovu kojeg će im biti poslova iz okvira prava i dužnosti viših tijela vlasti. dodijeljeni redistribuirani izvori finansiranja. Član 34. st. 3. i 4. 7. Koliko god je to moguće, sredstva koja se prenose "Finansijska sredstva jedinica lokalne samouprave lokalnim vlastima neće imati karakter namjenskih bit će srazmjerna njihovim nadležnostima koje su im sredstava. Dodjelom tih sredstava ne može se ugroziti dodijeljene zakonom. Svaki prijenos novih funkcija bit će diskreciono pravo lokalnih vlasti da vode politiku u praćen finansijskim sredstvima potrebnim za njihovo okviru svojih ovlašćenja. efikasno izvršavanje. 8. Kako bi im se omogućilo uzimanje kredita za kapitalne Zakonodavac je dužan pribaviti mišljenje od Saveza investicije, lokalnim vlastima je prijeko potrebno opština i gradova o svim pitanjima koja se odnose na omogućiti pristup nacionalnom tržištu kapitala, u dodjelu sredstava, kao i o svim promjenama zakona koje mogu skladu sa zakonom. utjecati na finansijske obaveze jedinica lokalne C. Zakon o principima lokalne samouprave u samouprave". Federaciji Bosne i Hercegovine Član 56. ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09) Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su u Član 2. najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposoblje- samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se nost jedinica lokalne samouprave da, u granicama zakona, izravno tiču. regulišu i upravljaju određenim javnim poslovima na Konsultovanje u smislu prethodnoga stava ovoga člana osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnoga federalne, odnosno kantonalne vlasti vrše putem saveza stanovništva. opština i gradova. Član 8. D. Zakon o dopunskim pravima boraca i članova Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadležno- njihovih porodica sti, ustanovljene ustavom i zakonom, i ima pravo baviti se ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", br. 3/05, 1/09 i svim pitanjima od lokalnoga značaja koja nisu isključena iz 29/12) njezine nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnost neke Član 2. druge vlasti na osnovu ustava i zakona. (1) Demobilisanim borcem, u smislu ovog Zakona, smatra Ona će biti samostalna u odlučivanju o pitanjima iz se pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine, vlastitih nadležnosti, koja ne mogu biti ograničena ili Hrvatskog vijeća odbrane i policije nadležnog organa uskraćena od federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u unutrašnjih poslova (u daljem tekstu: Oružane snage) slučajevima i u okvirima utvrđenim ustavom i zakonom. koji je učestvovao u odbrani Bosne i Hercegovine U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave (početak agresije na Opštinu Ravno) od 18.09.1991. posebebno ulaze: godine do 23.12.1996. godine, odnosno do prestanka - donošenje programa i planova razvitka jedinice neposredne ratne opasnosti i koji je demobilisan lokalne samouprave i stvaranje uslova za rješenjem nadležnog vojnog organa, kao i lice koje je gospodarski razvitak i zapošljavanje; učestvovalo u pripremi za odbranu i u odbrani Bosne - utvrđivanje i provođenje politike uređenja i Hercegovine u periodu prije 18.09.1991. godine, a prostora i zaštite čovjekove okoline; koje je angažovano od nadležnih organa. - donošenje prostornih, urbanističkih i (2) Pod učešćem u odbrani Bosne i Hercegovine, u smislu provedbenih planova, uključujući zoniranje; stava (1) ovog člana, smatra se učešće u oružanom - utvrđivanje politike korišćenja i utvrđivanje otporu i djelovanje koje je u direktnoj vezi sa visine naknada za korišćenje javnih dobara; pružanjem otpora, a da nije dezertirao u toku i nakon - utvrđivanje i vođenje politike raspolaganja, ovog perioda." korišćenja i upravljanja građevnim zemljištem; (3) Organizatorom otpora, u smislu ovog Zakona, smatra se - utvrđivanje politike upravljanja i raspolaganja lice koje je kao takvo učestvovalo u organiziranju i imovinom jedinice lokalne samouprave; pripremi za odbranu i odbrani Bosne i Hercegovine u - donošenje propisa o porezima, naknadama, periodu od 18.09.1991. godine do 19.06.1992. godine i doprinosima i taksama iz nadležnosti jedinice ostao neprekidno do kraja rata ili je ranije lokalne samouprave. demobilisan od strane nadležnog vojnog organa. Član 10. (4) Dobrovoljac u smislu ovog Zakona smatra se lice koje Poslovi federalnih i kantonalnih vlasti mogu biti nije bilo vojni obaveznik u vrijeme dobrovoljnog povjereni jedinici lokalne samouprave zakonom, nakon stupanja u Oružane snage i ostao neprekidno u konsultovanja tijela lokalnih vlasti kojima se navedeni jedinicama do kraja rata ili je ranije demobilisan od poslovi povjeravaju, poštujući princip supsidijarnosti i vojnog organa. Dobrovoljcem se smatra i lice koje je sa sposobnost lokalnih vlasti i njihove administracije da te slobodne teritorije došlo na prostore Unsko-sanskog poslove djelotvorno obavljaju. kantona i uključilo se u oružane snage Armije Bosne i Član 11. Hercegovine i ostalo do kraja rata ili je ranije Prijenos i povjeravanje novih poslova jedinicama demobilisan od strane vojnog organa. lokalne samouprave bit će praćeni dodjelom sredstava (5) Veteranom, u smislu ovog Zakona, smatra se lice koje je potrebnih za njihovo djelotvorno obavljanje. stupilo u jedinice iz stava 1) ovog člana od 18.09.1991. do 31.12.1992. godine i ostalo neprekidno do Član 33. 23.12.1995. godine, ili je ranije demobilisan od Jedinice lokalne samouprave imaju pravo na pokretnu nadležnog vojnog organa. i nepokretnu imovinu i na odgovarajuće izvore finansi- (6) Učesnikom rata, u smislu ovog Zakona, smatra se svako ranja kojima slobodno raspolažu, u okviru svojih ovlasti, lice koje je u sastavu Oružanih snaga iz stava (1) ovog člana provelo najmanje jednu godinu dana neprekidno u (e) Naknade za rentu iz osnove prirodnih pogodno- periodu od 20.06.1992. godine do 23.12.1995. godine. sti gradsko građevinskog zemljišta i pogod- Učesnik rata je i ono lice koje nije bilo vojni nosti već izgrađene infrastrukture - renta, obaveznik u vrijeme početka ratnih dejstava i koje je (f) Davanja na ime izdavanja situacije terena sa već nakon mobilizacije ostalo neprekidno do 23.12.1995. ucrtanim položajem građevinskog objekta, godine ili je ranije demobilisano od strane (g) Naknade za uređenja zemljišta, nadležnog vojnog organa. (h) Davanja po osnovu sanitarne saglasnosti, (7) Ratni vojni invalid je državljanin Bosne i (i) Takse za izdavanje građevinske dozvole, Hercegovine koji je, vršeći vojne dužnosti, druge (j) Naknade za izgradnju atomskog skloništa, dužnosti za ciljeve odbrane u sastavu Oružanih snaga, (k) Ostalih taksa ili naknada vezanih za izdavanje učestvujući u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu odobrenja za gradnju. i pod uslovima i okolnostima iz stava (1) ovog člana, (1) Lica iz člana 2. ovog Zakona oslobađaju se davanja za zadobio ranu, povredu, bolest ili pogoršanje bolesti, priključke električne energije i to u visini cijene pa je zbog toga nastupilo oštećenje njegovog organizma priključka nadzemne monofazne 35 A angažirane najmanje za 20%. snage 7,5 KW. (8) Član porodice poginulog, umrlog, nestalog borca i (2) Lica iz člana 2. ovog Zakona oslobađaju se davanja za umrlog ratnog vojnog invalida u smislu ovog zakona, je priključak na vodovodnu mrežu. korisnik prava na porodičnu invalidninu, na osnovu (3) Sredstva za oslobađanja iz ovog člana osigurat će se u konačnog rješenja nadležnog organa, izdanog u skladu Budžetu Kantona i Budžetu opština. sa važećim federalnim propisima iz oblasti boračko- (4) Lokacije građevinskog zemljišta na kome pravo invalidske zaštite. raspolaganja ima Kanton ili opština za koja se lica (9) Dobitnik ratnog priznanja ili odlikovanja i član iz člana 2. ovog Zakona oslobađaju se obaveza plaćanja uže porodice poginulog, umrlog ili nestalog pobrojanih u prethodnim stavovima ovog člana, dobitnika ratnog priznanja ili odlikovanja,u smislu oglašavat će se putem sredstava javnog informisanja. ovog Zakona, je korisnik prava na mjesečni novčani Član 55. dodatak, na osnovu konačnog rješenja nadležnog Sredstva za finansiranje prava utvrđenih ovim organa, u skladu sa odredbama Zakona o posebnim Zakonom obezbjeđuju se u Budžetu Kantona i budžetu opština, pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i te ostalih institucija i ustanova u skladu sa njihovim članova njihovih porodica ("Službene novine nadležnostima. Federacije BiH", broj 70/05 i 70/06). (10) Sa borcima u smislu ovog Zakona, izjednačen je u E. Uredba o provođenju Zakona o dopunskim pravima pravima i borac narodnooslobodilačkog antifa- boraca i članova njihovih porodica šističkog rata od 1941.-1945. godine, čiji je status ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 11/06) utvrđen rješenjem nadležnog organa, pod uslovom da Oslobađanje taksa je na dan 23.12.1995. godine boravio na području Član 5. stav 5. Kantona. Opštine Unsko-sanskog kantona - opštinska vijeća Član 27. donijet će odluke o utvrđivanju prava za oslobađanje Lica iz člana 2. ovog zakona oslobađaju se obaveze izmirivanja naknada za lica iz člana 2. Zakona, koja su se plaćanja naknada i taksa za dodijeljeno zemljište, zahtjevom obratila opštini po pitanju oslobađanja iz člana građevinsko zemljište površine do 500 m² na kome pravo 28. tač. 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 11. i osigurati sredstva raspolaganja ima kanton ili opština, i lica koja grade u svojim budžetima za izmirivanje ovih naknada. objekat na vlastitom građevinskom zemljištu površine do 7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije 500 m², za izgradnju porodične stambene zgrade za vlastite Ustavni sud Federacije utvrdio je da u ovom potrebe, kada prvi put rješavaju svoje stambeno pitanje ustavnosudskom predmetu nema činjeničnih pitanja koja bi odnosno površine do 150 m² za izgradnju poslovnog bilo potrebno neposredno razjasniti na javnoj raspravi, pa prostora. je u skladu sa članom 13. stav 1. u vezi člana 25. Poslovnika Izuzetno od odredaba stava 1. ovog člana, pravo mogu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene ostvariti i lica iz člana 2. ovog Zakona, koja imaju novine Federacije BiH", br. 40/10 i 18/16) održao sjednicu neadekvatno riješeno stambeno pitanje (starost, trošnost, bez javne rasprave, na kojoj je razmotrio sve činjenice koje dotrajalost stambenog objekta i sl.) pod uslovima da je proizilaze iz cjelokupne dokumentacije, relevantne ovakvo stanje utvrđeno od strane komisije koju imenuje odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, među- Direktor J.U. Kantonalni fond za pomoć u stambenom narodnog prava i zakona Federacije Bosne i Hercegovine. zbrinjavanju porodica šehida i poginulih boraca, ratnih Odlučujući o zahtjevu, Ustavni sud Federacije vojnih invalida, demobilisanih boraca, prognanih lica i utvrdio je da je osporenim Zakonom povrijeđeno pravo socijalno ugroženih kategorija. opštine na lokalnu samoupravu, te da prestaju da važe Član 28. odredbe člana 28. istog Zakona, u dijelu kojim je propisano Oslobađanje taksa i naknada odnosi se na izmirenje da se sredstva od taksa i naknada, koja se odnose na obaveza: izmirenje obaveza obezbjeđuju u budžetu opština. (a) Pretvorbe poljoprivrednog u građevinsko Nadalje, Ustavni sud Federacije konstatuje da je zemljište, Skupština Unsko-sanskog kantona na 29. sjednici održanoj (b) Kopija katastarskog plana, dana 03. februara 2005. godine donijela osporeni Zakon, (c) Takse na zahtjev za izdavanje urbanističke kojim se uređuju uslovi, način i postupak za ostvarivanje saglasnosti, dopunskih prava ratnih vojnih invalida i članova njihovih (d) Takse i naknade za izdavanje posjedovnih listova porodica, članova porodica šehida, članova porodica i izvoda iz zemljišnih knjiga, poginulih, umrlih i nestalih boraca, lica zaslužnih u odbrambeno-oslobodilačkom ratu, kao i druga pitanja iz Obzirom da je podnosilac u zahtjevu tražio da oblasti boračko-invalidske zaštite. Ustavni sud Federacije utvrdi da se osporenim Zakonom Član 28. osporenog Zakona, djelimično je bio povrjeđuje pravo na lokalnu samoupravu Opštine Velika promijenjen članom 11. Zakona o izmjenama i dopunama Kladuša, Ustavni sud Federacije je, analizirajući odredbe Zakona o dopunskim pravima boraca i članova njihovih osporenog Zakona, utvrdio da se i članom 55. osporenog porodica ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj: Zakona, kojim se propisuje da se sredstva za finansiranje 1/09), a kasnijim izmjenama, član 28. je potpuno izmijenjen prava utvrđenih osporenim Zakonom osiguravaju u budžetu (članom 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kantona i budžetu opština,..... što nedvosmisleno upućuje da dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica) se i članom 55. osporenog Zakona povrjeđuje pravo na ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 29/12). lokalnu samoupravu Opštine Velika Kladuša, radi čega je Ustavni sud Federacije, odlučujući o zahtjevu Ustavni sud Federacije i donio presudu kao u dispozitivu. podnosioca, pošao je od odredbe člana VI.2.(1) Ustava Takođe, ni navodi iz podnesaka Skupštine Unsko- Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je utvrđeno da se u sanskog kantona koji se odnose na činjenicu da "iz odredaba opštinama ostvaruje lokalna samouprava. Članom VII.3. osporenog Zakona nije izvjesno da dodijeljene nadležnosti Ustava Federacije Bosne i Hercegovine utvrđeno je da proizvode finansijske obaveze za sve opštine Unsko- međunarodni ugovori i drugi sporazumi, koji su na snazi u sanskog kantona, odnosno da nije izvjesno da povjerene Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine, te nadležnosti moraju proizvoditi finansijske obaveze za opšta pravila međunarodnog prava, čine dio zakonodavstva opštine, te da iz tih "razloga osporeni Zakon nije mogao Federacije Bosne i Hercegovine. Evropska povelja o predvidjeti način finansiranja opština za obavljanje ove lokalnoj samoupravi, kao akt međunarodnog prava, ratifi- nadležnosti", nisu osnovani, jer se u članu 28.(3) i članu kovana 1994. godine, kada je i stupila na snagu, sastavni je 55. osporenog Zakona propisuje da se sredstva za finansi- dio zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine. ranje prava utvrđenih osporenim Zakonom obezbjeđuju iz Imajući u vidu značaj lokalne samouprave koja Budžeta Kantona i budžeta opština, te ostalih institucija i podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne ustanova. samouprave da, u granicama zakona, regulišu i upravljaju Ustavni sud Federacije konstatuje da je Zakon o prin- određenim javnim poslovima na osnovu vlastite cipima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Herce- odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva, Ustavni govine (čl. 33. i 34. Zakona) u tom smislu nedvosmislen i sud Federacije smatra da rješenja iskazana u članu 28.(3), jasno propisuje da jedinice lokalne samouprave imaju pravo osporenog Zakona, mogu značajno utjecati na realizovanje na sredstva za obavljanje delegiranih ili prenesenih prava na lokalnu samoupravu. Naime, odredbom člana 28.(3) poslova iz okvira prava i dužnosti viših organa vlasti, osporenog Zakona, propisano je da se sredstva za oslobađanje odnosno da će svaki prijenos novih funkcija biti praćen od plaćanja taksi i naknada obezbjeđuju, pored ostalog, u finansijskim sredstvima za njihovo efikasno obavljanje, a budžetu opštine čime se povrjeđuje pravo na lokalnu što se gotovo identično propisuje i u članu 4. stav 6. i samoupravu Opštine Velika Kladuša, jer prijenos ove članu 9. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. obaveze nije praćen prijenosom finansijskih sredstava Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jedno- potrebnih za njeno provođenje. glasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Ovo dodatno potvrđuje i član 5. stav 5. Uredbe o Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, dr sc. iur. Šahbaz provođenju Zakona o dopunskim pravima boraca i članova Džihanović, Domin Malbašić, prof. dr Edin Muminović, njihovih porodica, jer se u navedenom stavu propisuje: dr sc. Kata Senjak i Mladen Srdić, sudije Suda. "Opštine Unsko-sanskog kantona - opštinska vijeća Predsjednica donijet će odluke o utvrđivanju prava za oslobađanje Broj U-76/14 Ustavnog suda Federacije izmirenja naknada za lica iz člana 2. Zakona, koja su se 08. jula 2016. godine Bosne i Hercegovine zahtjevom obratila opštini po pitanju oslobađanja iz člana Sarajevo Aleksandra Martinović, s. r. 28. tač. 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 11. i osigurati sredstva u svojim budžetima za izmirenje ovih naknada". Sve ovo je u suprotnosti sa članom 33. Zakona o principima lokalne Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojim je zahtjevu Općinskog načelnika Općine Velika Kladuša za zaštitu propisano da jedinice lokalne samouprave imaju pravo na prava na lokalnu samoupravu u vezi sa Zakonom o dopunskim pokretnu i nepokretnu imovinu i na odgovarajuće izvore pravima branilaca i članova njihovih porodica, na osnovu člana finansiranja, kojima slobodno raspolažu u okviru svojih IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi sa ovlasti, kao i na sredstva za obavljanje delegiranih ili Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, prenesenih poslova iz okvira prava i dužnosti viših na sjednici bez javne rasprave, održanoj dana 08.07.2016. godine, organa vlasti, a članom 34. stav 3. propisano je da će donio je finansijska sredstva jedinica loklane samouprave biti srazmjerna njihovim nadležnostima koje su im dodijeljene PRESUDU zakonom, a da će svaki prijenos novih funkcija biti praćen 1. Utvrđuje se da je članom 28.(3). i članom 55. Zakona o finansijskim sredstvima za njihovo efikasno izvršenje. U dopunskim pravima branilaca i članova njihovih porodica ovakvim slučajevima, donosilac Zakona je u skladu sa stavom ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 3/05, 1/09 4. člana 34. Zakona o principima lokalne samouprave u i 29/12), u dijelu u kojem se propisuje: "i Budžetu općina", Federaciji Bosne i Hercegovine dužan pribaviti povrijeđeno pravo Općine Velika Kladuša na lokalnu mišljenje Saveza opština i gradova o svim pitanjima koja samoupravu. se odnose na dodjelu sredstava, kao i o svim promjenama 2. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i zakona koje mogu utjecati na finansijske obaveze jedinice "Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona". lokalne samouprave. Slična rješenja su propisana u članu 4. stav 6. i članu 9. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. Obrazloženje Ustavom i zakonom. Poziva se i na član 9. Evropske povelje o 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva lokalnoj samoupravi, kojim je propisano da će lokalni organi Općinski načelnik Općine Velika Kladuša (u daljem vlasti, u skladu sa ekonomskom politikom zemlje, imati pravo na tekstu: podnosilac zahtjeva) je podneskom broj: 02-02-3592/14 odgovarajuće izvore finansiranja, kojima će raspolagati slobodno, od 11.11.2014. godine, podnio zahtjev za zaštitu prava na u okviru svojih ovlasti, da će izvori finansiranja lokalnih organa lokalnu samoupravu Općine Velika Kladuša (u daljem tekstu: vlasti biti primjereni njihovim dužnostima, koje propisuje ustav zahtjev), koji je zaprimljen u Ustavnom sudu Federacije Bosne ili zakon, te da će lokalni organi vlasti, na odgovarajući način biti i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) dana konsultovani u pogledu metoda preraspodjele izvora finansiranja. 14.11.2014. godine. Smatra da su ova prava povrijeđena Preciziranim zahtjevom od 11.12.2014. godine podnosilac Zakonom o dopunskim pravima branilaca i članova njihovih zahtjeva predlaže da Sud donese presudu, kojom se utvrđuje da je porodica (u daljem tekstu: osporeni Zakon). Na traženje Zakonom o dopunskim pravima branilaca i članova njihovih Ustavnog suda Federacije, podnosilac je dana 11.12.2014. porodica povrijeđeno pravo općine na lokalnu samoupravu, i da godine, dostavio precizirani zahtjev, koji je u suštini ostao isti. prestaju da važe odredbe člana 28. navedenog Zakona, u dijelu U skladu sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije kojim je propisano da se sredstva za oslobađanje taksa i naknada, Bosne i Hercegovine podnosilac zahtjeva je ovlašten za koja se odnose na izmirenja obaveze osiguraju u budžetu općina. pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Federacije za zaštitu 4. Bitni navodi odgovora na zahtjev prava na lokalnu samoupravu. U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim 2. Stranke u postupku sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Stranke u postupku u ovom predmetu, na osnovu Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) Ustavni sud Federacije, dana Amandmana XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, su: 15.12.2014. godine, pozvao je Skupštinu Unsko-sanskog kantona Općinski načelnik Općine Velika Kladuša, kao podnosilac da u roku od 30 dana od dana dostavljanja zahtjeva da odgovor zahtjeva i Skupština Unsko-sanskog kantona, kao donosilac na zahtjev podnosioca. osporenog Zakona. U ostavljenom roku Skupština Unsko-sanskog kantona nije dostavila odgovor na zahtjev podnosioca. 3. Bitni navodi podnosioca zahtjeva 5. Postupak pred Ustavnim sudom Federacije Podnosilac zahtjeva navodi da je Skupština Unsko-sanskog kantona osporenim Zakonom povrijedila pravo općine, kao Ustavni sud Federacije, nakon što je konstatovao da su jedinice lokalne samouprave da samostalno upravlja i raspolaže ispunjene procesne pretpostavke za odlučivanje, više puta je dobrima i imovinom općine u smislu odredbe člana VI.2. Ustava zakazivao javnu raspravu i to: dana 05.05.2015., te 19.05.2015. i Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je utvrđeno da se u općini 07.10.2015. godine, na koje pozvane stranke nisu pristupile ili su ostvaruje lokalna samouprava. Poziva se i na član VI.2. st. (1) i tražili odlaganje zakazane rasporave. Nakon toga, Ustavni sud (2) Ustava Unsko-sanskog kantona ("Službeni glasnik Unsko- Federacije je 20.10.2015. godine održao sjednicu, bez javne sanskog kantona", br. 1/04 i 11/04), kojim je utvrđeno da se u rasprave, te sjednicu o vijećanju i glasanju, koja je odložena. općini ostvaruje lokalna samouprava obavljanjem ovlaštenja Nastavak sjednice o vijećanju i glasanju, održan je 27.10.2015. utvrđenih zakonom kantona, u skladu sa Ustavom kantona i godine, na kojoj nije donesena odluka, već je odlučeno da se prema principima lokalne samouprave, utvrđene federalnim sjednica o vijećanju i glasanje ponovi, u skladu sa članom 37. zakonodavstvom. Ističe da osporava svim organima vlasti, da Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. donose propise kojima se "dira ili zadire u vlastita sredstva Odlučeno je također da se od podnosioca zahtjeva zatraže lokalne zajednice, bez prethodnog učestvovanja organa lokalne dodatna izjašnjenja u vezi navoda iz zahtjeva. U tom cilju, zajednice u kreaciji tih propisa". Podnosilac zahtjeva citira član 2. Ustavni sud Federacije, dopisom od 28.10.2015. godine, zatražio osporenog Zakona, kojim su utvrđene kategorije lica na koja se je od podnosioca zahtjeva da se izjasni, da li je Općina Velika odnose odredbe osporenog Zakona, zatim član 27. stav 1., kojima Kladuša i na koji način konsultovana u postupku donošenja je propisano koja se lica oslobađaju obaveze plaćanja naknada i Zakona o dopunskim pravima branilaca i članova njihovih taksa za dodijeljeno zemljište, te član 28. kojim je propisano na porodica, kao i izmjenama i dopunama navedenog zakona. što se odnosi oslobađanje taksa i naknada, i na koji način će se Također, zatraženo je i da se izjasni o tome, šta su prihodi Općine osigurati sredstva po osnovu oslobađanja taksa i naknada. Velika Kladuša a šta prihodi Unsko-sanskog kantona, prema Naglašava da se zakonsko regulisanje materije oslobađanja članu 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dopunskim taksa i naknada za lica iz osporenog člana 2. Zakona, direktno pravima branilaca i članova njihovih porodica ("Službeni glasnik tiče Općine Velika Kladuša, kojoj nije data mogućnost da Unsko-sanskog kantona", broj 29/12), te da li postoji umanjenje učestvuje ili da na bilo koji način utječe na utvrđivanje finansijskih sredstava i koliko ona iznose u Budžetu Općine prenesenih obaveza i miješanje u vlastite izvore sredstava. Velika Kladuša, a da su rezultat primjene osporenog Zakona. Podnosilac zahtjeva smatra da bi delegiranje obaveza, kao što je Podnosilac zahtjeva, na traženje Ustavnog suda Federacije, obaveza osiguranja sredstava koja bi se odnosila na iznose odgovorio je da u smislu člana 14. Zakona o izmjenama i oslobođenih taksa i naknada iz člana 28. osporenog Zakona, dopunama Zakona o dopunskim pravima branilaca i članova podrazumijevalo obavezu Kantona da predviđena sredstva iz njihovih porodica, takse i naknade koje spadaju u direktne svog budžeta, doznači općinama za navedenu svrhu, a ne da prihode Općine Velika Kladuša, a koje su predmet oslobađanja obavezuje Budžet općine za ta sredstva, obzirom da općine za lica iz navedenog zakona, se odnose na izmirenje obaveza na nemaju izvorne prihode kojima bi ravnomjerno mogle pokriti takse i naknade za: izdavanje kopija katastarskog plana, zahtjev rashode za te namjene. za izdavanje urbanističke saglasnosti, za izdavanje posjedovnih Podnosilac zahtjeva citira član 12. Zakona o lokalnoj listova, za rentu iz osnove prirodnih pogodnosti gradskog samoupravi Unsko-sanskog kantona ("Službene novine Unsko- građevinskog zemljišta i pogodnosti već izgrađene infrastrukture, sanskog kantona", broj 8/11), kojim je propisano da su jedinice na ime izdavanja situacije terena sa već ucrtanim položajem lokalne samouprave samostalne u odlučivanju po pitanjima iz građevinskog objekta, za uređenje zemljišta, za izdavanje vlastitih nadležnosti, koje ne mogu biti ograničene ili uskraćene građevinske dozvole, te ostale takse i naknade vezane za od kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima utvrđenim izdavanje odobrenja za gradnju. Naglašava da je članom 55.osporenog Zakona utvrđeno da se sredstva za finansiranje prava utvrđenih ovim zakonom osiguravaju u budžetu Kantona i Zakona o dopunskim pravima branilaca i članova njihovih budžetu općina u skladu sa njihovim nadležnostima, i da iz porodica na način da se izmjenama i dopunama pojednostavi navedene odredbe jasno proizilazi da bi općine trebale u svojim primjena odredaba osporenog Zakona i da se otklone nedostaci budžetima planirati sredstva za finansiranje navedenih prava koja zbog kojih pojedini pripadnici branilačkih kategorija nisu u su iz okvira općinskih nadležnosti. Podnosilac zahtjeva ističe da mogućnosti ostvariti utvrđena prava, uz obavezu donošenja bi općine trebale osigurati sredstva za lica iz člana 2. osporenog podzakonskih akata, i da se isti u roku od 90 dana uputi u Zakona, odnosno navedena lica osloboditi svih taksa i naknada skupštinsku proceduru. Ističu da je Programom rada Skupštine koje su prihod općine. Navodi da je teško procijeniti o kolikom Unsko-sanskog kantona za 2016. godinu ("Službeni glasnik finansijskom iznosu je riječ, iz razloga što svi pripadnici Unsko-sanskog kantona", broj 3/16) utvrđeno da će Ministarstvo branilačkih populacija nisu registrovani. Kad su u pitanju dostaviti Skupštini Nacrt Zakona u mjesecu martu/ožujku, dok će pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine, navodi da je Prijedlog zakona dostaviti u aprilu. na području Općine Velika Kladuša registrovan određen broj Ukazuju još i na činjenicu, da je u izradi Zakon o ovih lica, koji na godišnjem nivou ostvaruju dopunska prava. izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i članova Međutim, pored pripadnika Armije Republike Bosne i njihovih porodica Federacije Bosne i Hercegovine s kojim je Hercegovine, postoji veliki broj pripadnika vojnih formacija neophodno uskladiti i kantonalni zakon, te da iz tih razloga može Narodne obrane AP Zapadna Bosna, koji po ovom osnovu doći do eventualnih promjena rokova. nemaju nikakva prava, odnosno Zakonom nije predviđena U prilog navedenog akta, dostavljeno je mišljenje mogućnost dopunskih prava za ovu branilačku populaciju, kao Zakonodavno-pravne komisije u vezi ovog predmeta, zatim što je pravo na oslobađanje od taksa i naknada. Zaključak broj: 01-02-4-223/15 od 09.11.2015. godine koji je Nadalje, podnosilac zahtjeva je istakao da prema okvirnim donijela Skupština ovog kantona, te Program rada Skupštine. budžetskim iznosima naknada i taksa po jednom predmetu za U mišljenju Zakonodavno-pravne komisije Unsko-sanskog građevinsku dozvolu iznosio bi, za stambeni objekt od 100 m2 u kantona broj: 01/1-49-6-535-6/15 od 10.02.2016. godine, ističe se prvoj građevinskoj zoni 4.979 KM. U ovom iznosu su sadržane da osnovna prava branilaca/branitelja i članova njihovih porodica sljedeće stavke: kopija katastarskog plana 11 KM, takse za su regulisana federalnim zakonima i podzakonskim aktima i da se zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti 45 KM, takse i ostvaruju na osnovu tih propisa u upravnom postupku. Pored naknade za izdavanje posjedovnih listova 8 KM, naknade za osnovnih prava branilaca i članova njihovih porodica njima rentu iz osnove prirodnih pogodnosti gradskog građevinskog pripadaju i dopunska prava koja ostvaruju u kantonima i čija zemljišta i pogodnosti već izgrađene infrastrukture (u slučaju da regulativa spada u nadležnost kantona. Navedenoj kategoriji lica je zemljište dodijeljeno) 3.600 KM, naknade za uređenje zemlji- iz člana 2. osporenog Zakona, priznata su članom 5. dopunska šta 1.245 KM, takse za izdavanje građevinske dozvole 60 KM. prava u dvadeset i jednom slučaju, a koja su detaljnije regulisana Da bi se približno utvrdio finansijski utjecaj osporenog odredbama člana 6. do 48. osporenog Zakona. Navode da je radi Zakona na prihode općine, potrebno je ukupan iznos od 4.979 zaštite i ostvarivanja svih dvadeset i jednog dopunskog prava, KM, ili ako nije riječ o dodijeljenom građevinskom zemljištu, odredbama čl. 49. i 50. osporenog Zakona regulisana nadležnost iznos 1.379 KM, pomnožiti sa brojem potencijalnih korisnika Odjeljenja za branilačku-invalidsku zaštitu, koji će rješavati prava iz Zakona. zahtjeve spomenute kategorije lica u upravnom postupku u kojem Podnosilac zahtjeva navodi da u postupku donošenja je osigurana dvostepenost postupka. Protiv konačnih rješenja osporenog Zakona, Općina Velika Kladuša nije konsultovana, donesenih u tom postupku može se voditi upravni spor. čime je prekršen član 56. Zakona o principima lokalne Naglašavaju da je zaštita i ostvarivanje prava branilaca i samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. članova njihovih porodica regulisana na federalnom i Ustavni sud Federacije, dana 04.02.2016. godine, zatražio kantonalnom nivou u upravnom postupku, a potom i u upravnom je izjašnjenje od podnosioca zahtjeva i Skupštine Unsko-sanskog sporu u slučaju donošenja negativne konačne odluke u upravnom kantona, u odnosu na donošenje novog Zakona o izmjenama i sporu, a da njihova prava proizilaze iz njihovog pravnog statusa dopunama Zakona o pravima branilaca i članova njihovih stečenog u odbrambeno-oslobodilačkom ratu i zakonskoj obavezi porodica, obzirom na njihov zajednički akt, broj: 01/1-49-6- Federacije odnosno Kantona da im osigurava i prizna osnovna 1003-2/15 od 05.10.2015. godine, kojim su zatražili odlaganje odnosno dopunska prava po tom pravnom osnovu. Osporenim javne rasprave, zakazane za dan 07.10.2015. godine i to Zakonom su priznata dopunska prava članom 5. tač. 10., 11. i 14., odlaganje na period od šest mjeseci, navodeći: "Obzirom da je u koja su definisana kao oslobađanje obaveza plaćanja naknada za pripremi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dopunskim dodijeljeno ili vlastito građevinsko zemljište, b) oslobađanje pravima branilaca i članova njihovih porodica, a zbog taksa i naknada i c) oslobađanje obaveza plaćanja naknada za usaglašavanja zajedničkih stavova sa Općinskim načelnikom pogodnosti i naknade za uređenje građevinskog zemljišta, koja su Općine Velika Kladuša po pitanju primjene spornih članova detaljnije regulisana odredbama čl. 27., 28., 34. i 35. osporenog predmetnog Zakona,... kako bi imali dovoljno vremena i Zakona. mogućnosti za rješavanje spornih odredaba Zakona". Imajući u vidu relevantne propise, navode da je Ustavom Podnosilac zahtjeva je aktom broj: 03-02-280/16 od Federacije Bosne i Hercegovine utvrđeno da međunarodni 10.02.2016. godine, obavijestio Ustavni sud Federacije da nije ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini došlo do bilo kakvog dogovora, niti je Skupština Unsko-sanskog i Federaciji Bosne i Hercegovine, te opća pravila međunarodnog kantona donijela novi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prava, čine dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine dopunskim pravima branilaca i članova njihovih porodica. Iz (član VII.3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine). navedenih razloga u cijelosti ostaje kod zahtjeva za zaštitu prava Evropska Povelja o lokalnoj samoupravi, kao akt na lokalnu samoupravu, i predlaže da se postupak po međunarodnog prava, ratifikovana 1994. godine, kada je i stupila podnesenom zahtjevu nastavi. na pravnu snagu, čini dio zakonodavstva Federacije Bosne i Skupština Unsko-sanskog kantona, aktom broj: 01/1-49-6- Hercegovine. Ističu da se sadržaj lokalne samouprave definiše 1003-5/15 od 11.02.2016. godine, obavijestila je Ustavni sud kao pravo i osposobljenost jedinica lokalne samouprave da Federacije, da je donijela Zaključak, broj: 01-02-4-223/15 od regulišu i upravljaju određenim javnim poslovima u granicama 09.11.2015. godine, kojim je zadužila Ministarstvo za pitanja zakona. branilaca i ratnih vojnih invalida da izradi izmjene i dopune Kad je u pitanju osporeni Zakon, navode da je nesporno da kantona, ali nije izvjesno da povjerene nadležnosti moraju Unsko-sanski kanton, u skladu sa Ustavom Unsko-sanskog proizvesti finansijske obaveze za općine. Istovremeno nije ni kantona ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", br. 1/04 i moguće iznijeti procjenu o obimu finansijskih sredstava 11/04) ima nadležnost za donošenje zakona iz ove oblasti. potrebnih za izvršenje danih obaveza. Iz tih razloga osporenim Međutim, općine kao jedinice lokalne samouprave mogu vršiti Zakonom se nije mogao predvidjeti način finansiranja općina za samo one nadležnosti koje su u skladu sa Ustavom i zakonom i obavljanje ove nadležnosti, ali Ministarstvo za pitanja branilaca i koje im povjeri neki drugi nivo vlasti. ratnih vojnih invalida u Budžetu Unsko-sanskog kantona, za U konkretnom slučaju navode, da iz osporenog Zakona, svaku budžetsku godinu osigurava finansijska sredstva, odnosno pojedinih njegovih odredaba, proizilazi da su općinama namijenjena isključivo za provođenje ovoga Zakona, koja Unsko-sanskog kantona utvrđene obaveze, prije svega u pogledu isplaćuje općinama Unsko-sanskog kantona, po osnovu stvorenih provođenja postupka i oslobađanja obaveza plaćanja naknada za obaveza koje proizilaze iz osporenog Zakona. dodijeljeno ili vlastito građevinsko zemljište, oslobađanja U konkretnom slučaju nemamo saznanja da li je Općina obaveza plaćanja pojedinih taksa i naknada, te oslobađanje Velika Kladuša ispunjavala obaveze utvrđene u Zakonu o obaveza plaćanja naknada za pogodnosti i naknada za uređenje dopunskim pravima branilaca i članova njihovih porodica, građevinskog zemljišta. Ističu, da je iz osporenih odredbi Zakona obzirom da nikada do sada nije podnijela zahtjev za jasno utvrđena obaveza u vidu poboljšanja materijalnih uvjeta doznačavanje sredstava koja su utrošena za ovu namjenu, dok su branilačke populacije na području Unsko-sanskog kantona, koja ostale općine sa Unsko-sanskog kantona uredno, svake godine proizvodi finansijske obaveze za općine ovog kantona. Međutim, podnosile zahtjeva za doznačavanje osiguranih sredstava, koja su navode da, u konkretnom slučaju, nije moguće predvidjeti im uredno isplaćivana. potrebe finansijskih sredstava, u smislu člana 11. Zakona o Obzirom da su navedene činjenice od značaja za rješavanje principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i ovog predmeta, od Skupštine Unsko-sanskog kantona je Hercegovine, kojim je propisano da će prijenos i povjeravanje naknadno zatraženo da Ustavnom sudu Federacije dostavi novih poslova jedinicama lokalne samouprave biti praćeni sljedeće dokaze: dodjelom sredstava potrebnih za njihovo obavljanje. Naglašavaju 1. Izvod iz Budžeta Unsko-sanskog kantona iz koga je da iz odredaba osporenog Zakona nije izvjesno da dodijeljene vidljivo da su za 2014. godinu (godinu u kojoj je sudu nadležnosti proizvode finansijske obaveze za sve općine Unsko- podnesen zahtjev), te 2015. predviđena sredstva sanskog kantona. Tako da je osporenim Zakonom predviđena Ministarstvu za pitanja branilaca i ratnih vojnih neka vrsta fakultativne obaveze za općine na području Unsko- invalida u Budžetu za 2014. godinu, "namijenjena sanskog kantona, ali nije izvjesno da, povjerene nadležnosti isključivo za provođenje ovog Zakona, koja isplaćuje.. moraju proizvesti finansijske obaveze za općine. Takođe, nije ni kanton po osnovu stvorenih obaveza koje proizilaze iz moguće iznijeti procjenu o obimu finansijskih sredstava Zakona". potrebnih za izvršenje danih obaveza. 2. Spisak općina Unsko-sanskog kantona, koje su Stoga, iz tih razloga, osporeni Zakon nije mogao unaprijed podnijele zahtjeve i kojim općinama su isplaćena ta predvidjeti način finansiranja općina za obavljanje ove sredstva za 2014. i 2015. godinu. nadležnosti. Međutim Ministarstvo za pitanja branilaca i ratnih Takođe i od Općine Velika Kladuša zatraženo je da, u vojnih invalida u Budžetu Unsko-sanskog kantona, za svaku odnosu na navedene činjenice Ustavnom sudu Federacije dostave budžetsku godinu osigurava finansijska sredstva namijenjena sljedeće dokaze: isključivo za provođenje osporenog Zakona, koja isplaćuje- 1. Da li se Općina Velika Kladuša u 2014. godini (godini regresira finansijska sredstva općinama Unsko-sanskog kantona, u kojoj je sudu podnesen zahtjev), te 2015. obraćala po osnovu ostvarenih obaveza koje proizlaze iz osporenog Vladi Unsko-sanskog kantona, Ministarstvu za pitanja Zakona. U konkretnom slučaju, nemaju saznanja da li je Općina branilaca i ratnih vojnih invalida, za regresiranje Velika Kladuša ispunjavala obaveze utvrđene u osporenom sredstava, namijenjenih isključivo za provođenje Zakonu, obzirom da nikada nije podnijela zahtjev za osporenog Zakona, koja isplaćuje... kanton po osnovu doznačavanje sredstava koja su utrošena za ovu namjenu, dok su stvorenih obaveza, koje proizilaze iz Zakona". ostale općine Unsko-sanskog kantona uredno svake godine 2. Koliko je Općina Velika Kladuša imala takvih podnosile zahtjeve za doznačavanje (regresiranje) osiguranih zahtjeva u 2014. i 2015. godini, koji proizilaze iz sredstava koja su im uredno isplaćivana. primjene člana 28. osporenog Zakona i u kojem Smatraju da, imajući u vidu prirodu dodijeljene nadležnosti iznosu novčanih sredstava su oslobođeni podnosioci jedinici lokalne samouprave, nesporno se može zaključiti da zahtjeva. osporeni Zakon ne povrjeđuje pravo na lokalnu samoupravu, iz Podnosilac zahtjeva, aktom broj: 02-02-3592/14 od razloga što nije izvjesno da oni proizvode finansijske obaveze i 04.05.2016. godine, obrazlaže da se Općina Velika Kladuša u da će proizvedene finansijske obaveze, ukoliko do njih dođe biti 2014. i 2015. godini nije obraćala Vladi Unsko-sanskog kantona, veće od osiguranih sredstava u Budžetu Kantona, koja se odnosno Ministarstvu za pitanja branilaca i ratnih vojnih invalida, doznačavaju općinama po ovom osnovu. radi regresiranja sredstava namijenjenih isključivo za provođenje Ustavni sud Federacije, dana 25.04.2016. godine, zatražio osporenog Zakona, iz razloga što je članom 5. stav 5. Uredbe o je dodatno izjašnjenje od stranaka u postupku u ovom ustavno provođenju Zakona o dopunskim pravima branilaca i članova sudskom predmetu, iz razloga što je Zakonodavno-pravna njihovih porodica ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", komisija Skupštine Unsko-sanskog kantona, aktom broj: 01/1-49- broj 11/06) propisano da će općine Unsko-sanskog kantona 6-535-6/15 od 10.02.2016. godine, dostavila Ustavnom sudu osigurati sredstva za izmirivanje naknada u svojim budžetima. Federacije nove činjenice, koje se odnose na odredbe osporenog Imajući u vidu navedenu odredbu, ističu da bi bilo bespredmetno Zakona. Naime, citiranim aktom se navodi "da u pogledu tražiti regresiranje sredstava, jer bi Ministarstvo postupilo osporenog Zakona, odnosno njegovih pojedinih odredaba nije protivno pozitivnim propisima, ukoliko bi Općini doznačilo izvjesno da dodijeljene nadležnosti proizvode finansijske obaveze sredstva. za sve općine Unsko-sanskog kantona". Podsjeća da je članom 55. osporenog Zakona, propisano da Osporenim članovima Zakona je predviđena neka vrsta se sredstva za finansiranje prava utvrđenih tim Zakonom fakultativne obaveze za općine na području Unsko-sanskog osiguravaju u budžetu kantona i budžetu općina, te ostalih institucija i ustanova, u skladu sa njihovim nadležnostima, što - granta općinama za provođenje osporenog Zakona, za koja nije jasno ukazuje da, općine u svojim budžetima trabaju planirati aplicirala niti jedna općina Unsko-sanskog kantona. U budžetu za sredstva za finansiranje navedenih prava, koja su iz okvira 2015. godinu, zbog nepodnošenja niti jednog zahtjeva za dodjelu općinske nadležnosti. Iz navedenih razloga, mišljenje je, da su sredstava za provođenje osporenog Zakona, za ovu namjenu nisu osporenim Zakonom Općini Velika Kladuša jednostrano bila predviđena sredstva, a u 2016. godini utvrđena sredstva za nametnute finansijske obaveze i da joj je kao jedinici lokalne ovu namjenu iznosu 70.000 KM. Međutim, navode da do dana samouprave povrijeđeno pravo da samostalno upravlja i dostavljanja ovih podataka Ustavnom sudu Federacije, u 2016. raspolaže svojim dobrima i imovinom, što joj je zagarantovano godini nije aplicirala niti jedna Općina na području Unsko- Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavom Unsko- sanskog kantona. sanskog kantona, kao i Evropskom poveljom o lokalnoj Obrazlažu da grantovi općinama za provođenje osporenog samoupravi. Naglašava, da je Skupština Unsko-sanskog kantona, Zakona, kako je to definisano Budžetom Unsko-sanskog kantona, odredbama člana 28. osporenog Zakona, kojim je propisano predstavlja specifičnu vrstu podrške, odnosno prihoda, koja se oslobađanje taksa i naknada, kao donosilac Zakona, direktno osigurava Ministarstvu za pitanja branilaca i ratnih vojnih povrijedila pravo Općine Velika Kladuša na lokalnu samoupravu, invalida, a koje se općini/gradu kroz nepovratna sredstva tako da se navedena povreda ogleda u jednostranom nametanju dodjeljuju kao podrška implementaciji ovog Zakona. Navode da obaveze Općini da u svom budžetu osigura sredstva za svaka općina može podnijeti zahtjev za ovaj grant, s tim da se finansiranje prava utvrđenih osporenim Zakonom, bez davanja moraju stvoriti odgovarajući uslovi da im ova sredstva budu mogućnosti Općini Velika Kladuša da učestvuje ili na bilo koji dostupna putem sveukupne općinske/gradske politike u način da utječe na utvrđivanje prenesenih obaveza i zadiranje u izvršavanju osporenog Zakona, gdje je neizbježno dokazati da će vlastite izvore sredstava. im u izvršavanju osporenog Zakona prikupljanje prihoda u Podnosilac zahtjeva smatra da je zbog nametanja obaveza budžetu, koje se zasniva na primjeni Zakona o raspodjeli prihoda, jedinicama lokalne samouprave, bilo neophodno normirati i Zakona o porezima i provedbi općinskih odluka koje regulišu obavezu Kantona da u svom budžetu planira sredstva koja će prikupljanje prihoda stvorenih na lokalnoj razini, biti umanjeni. doznačiti općinama, uzimajući u obzir činjenicu da u budžetu Napominju da osporeni Zakon, iako teži zajedničkom općine nema izvornih prihoda kojima bi se ravnomjerno mogli dobru, prema saznanjima ovog Ministarstva ne zadire u suprotne pokriti rashodi za te namjene. interese i sveukupnu općinsku politiku Općine Velika Kladuša, Navodi, da se jednostrano nametanje obaveza Općini koja u pravilu, kao jasan pravac djelovanja preduzima djelatnost Velika Kladuša iskristaliziralo i kroz konkretnu primjenu usmjerenu na neizvršavanje osporenog Zakona, pošto Općina osporenog Zakona od strane drugostepenog organa. Kao primjer Velika Kladuša, obzirom da ne provodi osporeni Zakona, iz tih navodi se, da je Ministarstvo za pitanja branilaca i ratnih vojnih razloga i ne aplicira za ova sredstva predviđena u Budžetu invalida, ranijih godina, kroz drugostepeni postupak nalagalo Unsko-sanskog kantona, iako su joj ta sredstva bila na ovom organu plaćanje naknada, naravno bez mogućnosti raspolaganju i u vrijeme podnošenja zahtjeva Ustavnom sudu regresiranja. Tako je Rješenjem broj: 12-41-1-UP-2/2011 od Federacije. Oslobađanje od plaćanja naknada i taksa nisu i jedine 14.02.2011. godine određeno da je Općina Velika Kladuša dužna obaveze, koje ovo Ministarstvo predviđa za izvršenje danih uplatiti naknadu, odnosno rentu za prirodnu pogodnost gradskog obaveza općinama i javnim preduzećima. Iz navedenih razloga, građevinskog zemljišta za investitora Ismeta Ćatića u iznosu od daju kratak osvrt i na jedan dio drugih obaveza koje proizilaze iz 4.942,50 KM. osporenog Zakona i za koja su potrebna veća finansijska sredstva, Napominju da se investitori ovom organu u razdoblju od a koja se odnose na oslobađanje od plaćanja taksa i naknada, kao 2014.-2015. godine nisu pismeno obraćali zahtjevima za npr. za izgradnju atomskog skloništa, pretvorbu poljoprivrednog oslobađanje od obaveze plaćanja naknada, djelimično i zbog toga u građevinsko zemljište, za priključak na vodovodnu mrežu i za što su kod nadležne Službe mogli dobiti informaciju da Općinsko priključke električne energije. U postupku za oslobađanje vijeće nije donijelo odluku o utvrđivanju prava za oslobađanje naknade za izgradnju atomskog skloništa, podnosiocu zahtjeva izmirivanja naknada za lica iz člana 2. osporenog Zakona, niti su po mjestu prebivališta općina/grad donosi rješenje kojim se budžetom za tu svrhu osigurana sredstva. Investitori su investitoru utvrđuje visina naknade za izgradnju skloništa obaviješteni da bez obzira na navedenu činjenicu imaju pravo osnovne zaštite ili se utvrđuje naknada za izgradnju i održavanje podnijeti zahtjev, o kom će se odlučivati upravnim aktom. javnih skloništa zavisno od pravne situacije. Nakon dobivanja U prilogu navedenog izjašnjenja, dostavljeno je Rješenje takvog rješenja investitor - pripadnik branilačke populacije se broj: 12-41-1-UP-2/2011 od 14.02.2011. godine i Uredba o obraća Odjeljenju za branilačko-invalidsku zaštitu općine prema provođenju Zakona o dopunskim pravima branilaca i članova mjestu svog prebivališta sa zahtjevom za oslobađanje obaveze njihovih porodica. plaćanja naknade za izgradnju skloništa, nakon čega ovo Skupština Unsko-sanskog kantona, aktom broj: 01/1-49-6- odjeljenje donosi rješenje o oslobađanju plaćanja navedene 535-10/16 od 11.05.2016. godine, dostavila je traženo izjašnjenje, naknade, i to rješenje dostavlja kantonalnom ministarstvu, koje koje je sačinilo Ministarstvo za pitanja branilaca i ratnih vojnih na osnovu tog rješenje vrši uplatu općini/gradu cjelokupnog invalida ovog kantona. iznosa utvrđenog u rješenju, te spisak imena sa naznačenim U izjašnjenju navode, da su u Budžetu Unsko-sanskog plaćenim iznosom dostavlja nadležnoj općini/gradu. Kao dokaz kantona za 2013. godinu, za budžetske korisnike Ministarstva za prednjih navoda Ministarstvo za pitanja branilaca i ratnih vojnih pitanja branilaca i ratnih vojnih invalida, utvrđena finansijska invalida navodi rješenja Općine Velika Kladuša, sa imenima lica sredstva u iznosu od 200.000 KM za grant Općinama za za koje se nalaže Ministarstvu finansija Unsko-sanskog kantona provođenje osporenog Zakona. Za dodjelu ovih sredstava da izvrši uplatu Općini Velika Kladuša iznose na ime naknada za aplicirala je jedino Općina Cazin, kojoj je u 2013. godini na ime izgradnju atomskog skloništa sa propratnim aktom i spiskom podrške kroz nepovratna sredstva dodijeljen iznos od 96.079,00 korisnika za uplatu naknade, po drugim vidovima oslobađanja, KM radi implementacije osporenog Zakona, o čemu su upućen Općini Velika Kladuša. dostavljeni dokazi (izvod iz budžeta Unsko-sanskog kantona za Na osnovu svega izloženog zaključuju da se izvršenjem 2013. godinu, nalog za plaćanje, obavijest o doznaci i dr.). U osporenog Zakona ne povećava broj zaposlenih u Budžetu Unsko-sanskog kantona za 2014. godinu, za ove općinama/gradu Unsko-sanskog kantona, niti se već zaposlenima namjene Ministarstvu je dodijeljeno 100.000 KM na ime sredstva povećava obim posla. Smatraju da se u konkretnom slučaju ne radi o klasičnom prijenosu i povjeravanju novih poslova finansiranja, kojima će raspolagati slobodno, u okviru jedinicama lokalne samouprave, s obzirom da one i dalje svojih ovlaštenja. obavljaju samo poslove iz svoje nadležnosti koje su obavljali i 2. Izvori finansiranja lokalnih vlasti će biti primjereni prije donošenja osporenog Zakona, a rješenjima kao njihovim dužnostima koje propisuju ustav ili zakon. pojedinačnim aktom donesenim u upravnom postupku o upravnoj 3. Najmanje jedan dio sredstava lokalnih vlasti će poticati od stvari utvrđuje se i dalje finansijska obaveza za stranku. Navode lokalnih taksi i naknada za koje lokalne vlasti, u mjeri da se specifičnost u vezi osporenog Zakona odnosi na činjenicu utvrđenoj statutom, imaju pravo da utvrđuju stope. da kod branilačke populacije Ministarstvo za pitanja branilaca i 4. Sistemi finansiranja na kojima se zasnivaju izvori sredstava ratnih vojnih invalida preuzima obavezu plaćanja utvrđenog lokalnih vlasti treba da budu dovoljno raznoliki i elastični iznosa od strane općine/grada. U konkretnom slučaju, ističu da kako bi omogućili usklađivanje, u najvećoj mogućoj mjeri, kod plaćanja obaveza nije bitno da li će plaćanje izvršiti stranka sa stvarnom procjenom troškova za obavljanje njihovih ili Ministarstvo, već je bitno to da općina/grad ne budu uskraćeni aktivnosti. za finansijska sredstva koja im pripadaju po zakonu, koji reguliše 5. Potreba zaštite finansijski slabijih lokalnih vlasti nalaže pripadnost javnih prihoda. uspostavljanje odgovarajućih postupaka ili mjera finan- Navode da su na navedeni način, a gledajući u širem smislu, sijskog ujednačavanja, sa ciljem ispravljanja posljedica povjereni poslovi praćeni i dodjelom sredstava potrebnih za nejednake distribucije izvora finansiranja odnosno finansij- njihovo efikasno obavljanje i da se osporenim Zakonom ne skog opterećenja lokalnih vlasti. Takvim postupcima ili povrjeđuje pravo općine na lokalnu samoupravu. mjerama se ne mogu sužavati prava lokalnih vlasti koje one 6. Relevantno pravo imaju u okvirima svoje nadležnosti. A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine 6. Lokalne vlasti će, na odgovarajući način, biti konsultovane u pogledu metoda na osnovu kojeg će im biti dodijeljeni Član IV.C.3.10.(3) redistribuirani izvori finansiranja. (3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni 7. Koliko god je to moguće, sredstva koja se prenose lokalnim sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokre- vlastima neće imati karakter namjenskih sredstava. nuti općine i gradovi, kao i udruženja općina i gradova Dodjelom tih sredstava ne može se ugroziti diskreciono Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o pravo lokalnih vlasti da vode politiku u okviru svojih sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ovlaštenja. ili Federacije na zahtjev općinskog ili gradskog vijeća, 8. Kako bi im se omogućilo uzimanje kredita za kapitalne načelnika općine ili gradonačelnika grada ili udruženja investicije, lokalnim vlastima je prijeko potrebno omogućiti općine i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. pristup nacionalnom tržištu kapitala, u skladu sa zakonom. Član VI.2.(1) C. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji (1) U općini se ostvaruje lokalna samouprava Bosne i Hercegovine B. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09) Član 4. Član 2. Djelokrug lokalne samouprave Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost 1. Osnovna prava i dužnosti lokalnih vlasti bit će utvrđeni jedinica lokalne samouprave da, u granicama zakona, regulišu i ustavom ili statutom, time se, međutim ne sprječava upravljaju određenim javnim poslovima na osnovu vlastite prenošenje na lokalne vlasti prava i odgovornosti za odgovornosti i u interesu lokalnoga stanovništva. specifične zadatke, u skladu sa sa zakonom. Član 8. 2. Lokalne vlasti će, u granicama zakona, imati puno Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadležnosti, diskreciono pravo da provode svoje inicijative u vezi sa ustanovljene ustavom i zakonom, i ima pravo baviti se svim svim stvarima koje nisu isključene iz njihove nadležnosti, pitanjima od lokalnoga značaja koja nisu isključena iz njezine niti stavljene u nadležnost neke druge vlasti. nadležnosti, niti dodijeljena u nadležnost neke druge vlasti na 3. Javni poslovi će se po pravilu, vršiti prije svega od strane osnovu ustava i zakona. onih vlasti koje su najbliže građanima. Prilikom prenošenja Ona će biti samostalna u odlučivanju o pitanjima iz vlastitih odgovornosti na neku drugu vlast vodit će se računa o nadležnosti, koja ne mogu biti ograničena ili uskraćena od obimu i prirodi posla, kao i o zahtjevima efikasnosti i federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u slučajevima i u okvirima ekonomičnosti. utvrđenim ustavom i zakonom. 4. Prava povjerena lokalnim vlastima će po pravilu biti puna i U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave isključiva. Ona ne smiju biti uskraćena ili ograničena od posebebno ulaze: strane neke druge - centralne ili regionalne vlasti, osim u - donošenje programa i planova razvitka jedinice slučajevima predviđenim zakonom. lokalne samouprave i stvaranje uslova za gospodarski 5. U slučajevima prenošenja ovlaštenja sa centralnih i razvitak i zapošljavanje; regionalnih na lokalne vlasti, lokalnim vlastima će, u što je - utvrđivanje i provođenje politike uređenja prostora i moguće većoj mjeri, biti dozvoljeno da prilagođavaju zaštite čovjekove okoline; njihovo provođenje u lokalnim uslovima. - donošenje prostornih, urbanističkih i provedbenih 6. Lokalne vlasti će biti konsultovana, u najvećoj mogućoj planova, uključujući zoniranje; mjeri, pravovremeno i na odgovarajući način, u procesu - utvrđivanje politike korištenja i utvrđivanje visine planiranja i donošenja odluka o svim stvarima koje ih se naknada za korištenje javnih dobara; direktno tiču. - utvrđivanje i vođenje politike raspolaganja, korištenja Član 9. i upravljanja građevnim zemljištem; Izvori finansiranja lokalnih vlasti - utvrđivanje politike upravljanja i raspolaganja 1. Lokalne vlasti će, u skladu sa ekonomskom politikom imovinom jedinice lokalne samouprave; zemlje, imati pravo na odgovarajuće vlastite izvore - donošenje propisa o porezima, naknadama, rata ili je ranije demobilisan od vojnog organa. doprinosima i taksama iz nadležnosti jedinice lokalne Dobrovoljcem se smatra i lice koje je sa slobodne teritorije samouprave. došlo na prostore Unsko-sanskog kantona i uključilo se u Član 10. oružane snage Armije Bosne i Hercegovine i ostalo do kraja Poslovi federalnih i kantonalnih vlasti mogu biti povjereni rata ili je ranije demobilisan od strane vojnog organa. jedinici lokalne samouprave zakonom, nakon konsultovanja tijela (5) Veteranom, u smislu ovog Zakona, smatra se lice koje je lokalnih vlasti kojima se navedeni poslovi povjeravaju, poštujući stupilo u jedinice iz stava 1) ovog člana od 18.09.1991. do princip supsidijarnosti i sposobnost lokalnih vlasti i njihove 31.12.1992. godine i ostalo neprekidno do 23.12.1995. administracije da te poslove djelotvorno obavljaju. godine, ili je ranije demobilisan od nadležnog vojnog organa. Član 11. (6) Učesnikom rata, u smislu ovog Zakona, smatra se svako Prijenos i povjeravanje novih poslova jedinicama lokalne lice koje je u sastavu Oružanih snaga iz stava (1) ovog člana samouprave bit će praćeni dodjelom sredstava potrebnih za provelo najmanje jednu godinu dana neprekidno u periodu njihovo djelotvorno obavljanje. od 20.06.1992. godine do 23.12.1995. godine. Učesnik rata Član 33. je i ono lice koje nije bilo vojni obaveznik u vrijeme Jedinice lokalne samouprave imaju pravo na pokretnu i početka ratnih dejstava i koje je nakon mobilizacije ostalo nepokretnu imovinu i na odgovarajuće izvore finansiranja kojima neprekidno do 23.12.1995. godine ili je ranije demobilisano slobodno raspolažu, u okviru svojih ovlasti, kao i na sredstva za od strane nadležnog vojnog organa. vršenje izaslanih ili prenesenih poslova iz okvira prava i dužnosti (7) Ratni vojni invalid je državljanin Bosne i Hercegovine koji viših tijela vlasti. je, vršeći vojne dužnosti, druge dužnosti za ciljeve odbrane Član 34. st. 3. i 4. u sastavu Oružanih snaga, učestvujući u odbrani Bosne i "Finansijska sredstva jedinica lokalne samouprave bit će Hercegovine u periodu i pod uslovima i okolnostima iz srazmjerna njihovim nadležnostima koje su im dodijeljene stava (1) ovog člana, zadobio ranu, povredu, bolest ili zakonom. Svaki prijenos novih funkcija bit će praćen finansij- pogoršanje bolesti, pa je zbog toga nastupilo oštećenje skim sredstvima potrebnim za njihovo efikasno izvršavanje. njegovog organizma najmanje za 20%. Zakonodavac je dužan pribaviti mišljenje od Saveza općina (8) Član porodice poginulog, umrlog, nestalog branioca i i gradova o svim pitanjima koja se odnose na dodjelu sredstava, umrlog ratnog vojnog invalida, u smislu ovog zakona, je kao i o svim promjenama zakona koje mogu utjecati na korisnik prava na porodičnu invalidninu, na osnovu finansijske obaveze jedinica lokalne samouprave". konačnog rješenja nadležnog organa, izdanog u skladu sa važećim federalnim propisima iz oblasti branilačko- Član 56. invalidske zaštite. Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su u najvećoj (9) Dobitnik ratnog priznanja ili odlikovanja i član uže mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u porodice poginulog, umrlog ili nestalog dobitnika ratnog postupku donošenja propisa koji ih se izravno tiču. priznanja ili odlikovanja,u smislu ovog Zakona, je korisnik Konsultovanje u smislu prethodnoga stava ovoga člana prava na mjesečni novčani dodatak, na osnovu konačnog federalne, odnosno kantonalne vlasti vrše putem saveza općina i rješenja nadležnog organa, u skladu sa odredbama Zakona o gradova. posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i D. Zakon o dopunskim pravima branilaca i članova njihovih članova njihovih porodica ("Službene novine Federacije porodica BiH", broj 70/05 i 70/06). ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", br. 3/05, 1/09 i (10) Sa braniocima u smislu ovog Zakona, izjednačen je u 29/12) pravima i branilac narodnooslobodilačkog antifašističkog Član 2. rata od 1941.-1945. godine, čiji je status utvrđen rješenjem (1) Demobilisanim braniocem, u smislu ovog Zakona, smatra nadležnog organa, pod uslovom da je na dan 23.12.1995. se pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine, godine boravio na području Kantona. Hrvatskog vijeća odbrane i policije nadležnog organa Član 27. unutrašnjih poslova (u daljem tekstu: Oružane snage) koji je Lica iz člana 2. ovog zakona oslobađaju se obaveze učestvovao u odbrani Bosne i Hercegovine (početak plaćanja naknada i taksa za dodijeljeno zemljište, građevinsko agresije na Općinu Ravno) od 18.09.1991. godine do zemljište površine do 500 m² na kome pravo raspolaganja ima 23.12.1996. godine, odnosno do prestanka neposredne ratne kanton ili općina, i lica koja grade objekat na vlastitom opasnosti i koji je demobilisan rješenjem nadležnog vojnog građevinskom zemljištu površine do 500 m², za izgradnju organa, kao i lice koje je učestvovalo u pripremi za odbranu porodične stambene zgrade za vlastite potrebe, kada prvi put i u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu prije 18.09.1991. rješavaju svoje stambeno pitanje odnosno površine do 150 m² za godine, a koje je angažovano od nadležnih organa. izgradnju poslovnog prostora. (2) Pod učešćem u odbrani Bosne i Hercegovine, u smislu stava Izuzetno od odredaba stava 1. ovog člana, pravo mogu (1) ovog člana, smatra se učešće u oružanom otporu i ostvariti i lica iz člana 2. ovog Zakona, koja imaju neadekvatno djelovanje koje je u direktnoj vezi sa pružanjem otpora, a da riješeno stambeno pitanje (starost, trošnost, dotrajalost stambenog nije dezertirao u toku i nakon ovog perioda." objekta i sl.) pod uslovima da je ovakvo stanje utvrđeno od strane (3) Organizatorom otpora, u smislu ovog Zakona, smatra se komisije koju imenuje Direktor J.U. Kantonalni fond za pomoć u lice koje je kao takvo učestvovalo u organiziranju i pripremi stambenom zbrinjavanju porodica šehida i poginulih branilaca, za odbranu i odbrani Bosne i Hercegovine u periodu od ratnih vojnih invalida, demobilisanih branilaca, prognanih lica i 18.09.1991. godine do 19.06.1992. godine i ostao socijalno ugroženih kategorija. neprekidno do kraja rata ili je ranije demobilisan od strane Član 28. nadležnog vojnog organa. Oslobađanje taksa i naknada odnosi se na izmirenje (4) Dobrovoljac u smislu ovog Zakona smatra se lice koje nije obaveza: bilo vojni obaveznik u vrijeme dobrovoljnog stupanja u (a) Pretvorbe poljoprivrednog u građevinsko zemljište, Oružane snage i ostao neprekidno u jedinicama do kraja (b) Kopija katastarskog plana, uslovi, način i postupak za ostvarivanje dopunskih prava ratnih (c) Takse na zahtjev za izdavanje urbanističke vojnih invalida i članova njihovih porodica, članova porodica saglasnosti, šehida, članova porodica poginulih, umrlih i nestalih branilaca, (d) Takse i naknade za izdavanje posjedovnih listova i lica zaslužnih u odbrambeno-oslobodilačkom ratu, kao i druga izvoda iz zemljišnih knjiga, pitanja iz oblasti branilačko-invalidske zaštite. (e) Naknade za rentu iz osnove prirodnih pogodnosti Član 28. osporenog Zakona, djelimično je bio promijenjen gradsko građevinskog zemljišta i pogodnosti već članom 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izgrađene infrastrukture - renta, dopunskim pravima branilaca i članova njihovih porodica (f) Davanja na ime izdavanja situacije terena sa već ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 1/09), a ucrtanim položajem građevinskog objekta, kasnijim izmjenama, član 28. je potpuno izmijenjen (članom 14. (g) Naknade za uređenja zemljišta, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dopunskim pravima (h) Davanja po osnovu sanitarne suglasnosti, branilaca i članova njihovih porodica) ("Službeni glasnik Unsko- (i) Takse za izdavanje građevinske dozvole, sanskog kantona", broj 29/12). (j) Naknade za izgradnju atomskog skloništa, Ustavni sud Federacije, odlučujući o zahtjevu podnosioca, (k) Ostalih taksa ili naknada vezanih za izdavanje pošao je od odredbe člana VI.2.(1) Ustava Federacije Bosne i odobrenja za gradnju. Hercegovine, kojom je utvrđeno da se u općinama ostvaruje (1) Lica iz člana 2. ovog Zakona oslobađaju se davanja za lokalna samouprava. Članom VII.3. Ustava Federacije Bosne i priključke električne energije i to u visini cijene priključka Hercegovine utvrđeno je da međunarodni ugovori i drugi nadzemne monofazne 35 A angažirane snage 7,5 KW. sporazumi, koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji (2) Lica iz člana 2. ovog Zakona oslobađaju se davanja za Bosne i Hercegovine, te opća pravila međunarodnog prava, čine priključak na vodovodnu mrežu. dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine. Evropska (3) Sredstva za oslobađanja iz ovog člana osigurat će se u povelja o lokalnoj samoupravi, kao akt međunarodnog prava, Budžetu Kantona i Budžetu općina. ratifikovana 1994. godine, kada je i stupila na snagu, sastavni je (4) Lokacije građevinskog zemljišta na kome pravo dio zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine. raspolaganja ima Kanton ili općina za koja se lica iz člana Imajući u vidu značaj lokalne samouprave koja podrazu- 2. ovog Zakona oslobađaju se obaveza plaćanja mijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne samouprave da, u pobrojanih u prethodnim stavovima ovog člana, oglašavat granicama zakona, regulišu i upravljaju određenim javnim će se putem sredstava javnog informisanja. poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog Član 55. stanovništva, Ustavni sud Federacije smatra da rješenja iskazana Sredstva za finansiranje prava utvrđenih ovim Zakonom u članu 28.(3), osporenog Zakona, mogu značajno utjecati na obezbjeđuju se u Budžetu Kantona i budžetu općina, te ostalih realizovanje prava na lokalnu samoupravu. Naime, odredbom institucija i ustanova u skladu sa njihovim nadležnostima. člana 28.(3) osporenog Zakona, propisano je da se sredstva za oslobađanje od plaćanja taksi i naknada obezbjeđuju, pored E. Uredba o provođenju Zakona o dopunskim pravima ostalog, u budžetu općine čime se povrjeđuje pravo na lokalnu branilaca i članova njihovih samoupravu Općine Velika Kladuša, jer prijenos ove obaveze porodica nije praćen prijenosom finansijskih sredstava potrebnih za njeno ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 11/06) provođenje. Oslobađanje taksa Ovo dodatno potvrđuje i član 5. stav 5. Uredbe o Član 5. stav 5. provođenju Zakona o dopunskim pravima branilaca i članova Općine Unsko-sanskog kantona - općinska vijeća donijet će njihovih porodica, jer se u navedenom stavu propisuje: "Općine odluke o utvrđivanju prava za oslobađanje izmirivanja naknada Unsko-sanskog kantona - općinska vijeća donijet će odluke o za lica iz člana 2. Zakona, koja su se zahtjevom obratila općini po utvrđivanju prava za oslobađanje izmirenja naknada za lica iz pitanju oslobađanja iz člana 28. tač. 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10. i člana 2. Zakona, koja su se zahtjevom obratila općini po pitanju 11. i osigurati sredstva u svojim budžetima za izmirivanje ovih oslobađanja iz člana 28. tač. 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 11. i naknada. osigurati sredstva u svojim budžetima za izmirenje ovih 7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije naknada". Sve ovo je u suprotnosti sa članom 33. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Ustavni sud Federacije utvrdio je da u ovom Hercegovine, kojim je propisano da jedinice lokalne samouprave ustavnosudskom predmetu nema činjeničnih pitanja koja bi bilo imaju pravo na pokretnu i nepokretnu imovinu i na odgovarajuće potrebno neposredno razjasniti na javnoj raspravi, pa je u skladu izvore finansiranja, kojima slobodno raspolažu u okviru svojih sa članom 13. stav 1. u vezi člana 25. Poslovnika Ustavnog suda ovlasti, kao i na sredstva za obavljanje delegiranih ili prenesenih Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije poslova iz okvira prava i dužnosti viših organa vlasti, a članom BiH", br. 40/10 i 18/16) održao sjednicu bez javne rasprave, na 34. stav 3. propisano je da će finansijska sredstva jedinica loklane kojoj je razmotrio sve činjenice koje proizilaze iz cjelokupne samouprave biti srazmjerna njihovim nadležnostima koje su im dokumentacije, relevantne odredbe Ustava Federacije Bosne i dodijeljene zakonom, a da će svaki prijenos novih funkcija biti Hercegovine, međunarodnog prava i zakona Federacije Bosne i praćen finansijskim sredstvima za njihovo efikasno izvršenje. U Hercegovine. ovakvim slučajevima, donosilac Zakona je u skladu sa stavom 4. Odlučujući o zahtjevu, Ustavni sud Federacije utvrdio je da člana 34. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji je osporenim Zakonom povrijeđeno pravo općine na lokalnu Bosne i Hercegovine dužan pribaviti mišljenje Saveza općina i samoupravu, te da prestaju da važe odredbe člana 28. istog gradova o svim pitanjima koja se odnose na dodjelu sredstava, Zakona, u dijelu kojim je propisano da se sredstva od taksa i kao i o svim promjenama zakona koje mogu utjecati na naknada, koja se odnose na izmirenje obaveza obezbjeđuju u finansijske obaveze jedinice lokalne samouprave. budžetu općina. Nadalje, Ustavni sud Federacije konstatuje da je Skupština Unsko-sanskog kantona na 29. sjednici održanoj dana 03. februara 2005. godine donijela osporeni Zakon, kojim se uređuju Slična rješenja su propisana u članu 4. stav 6. i članu 9. - visina takse za upis i brisanje privremene mjere Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. oduzimanja imovine u registar, Obzirom da je podnosilac u zahtjevu tražio da Ustavni sud - troškovi procjene vrijednosti imovine, Federacije utvrdi da se osporenim Zakonom povrjeđuje pravo na - troškovi preuzimanja odnosno prevoza oduzete lokalnu samoupravu Općine Velika Kladuša, Ustavni sud imovine, Federacije je, analizirajući odredbe osporenog Zakona, utvrdio da - angažovanje sredstava mehanizacije za utovar/istovar se i članom 55. osporenog Zakona, kojim se propisuje da se i radne snage prilikom preuzimanja odnosno povrata sredstva za finansiranje prava utvrđenih osporenim Zakonom privremeno oduzete imovine, osiguravaju u budžetu kantona i budžetu općina,..... što - skladištenje, nedvosmisleno upućuje da se i članom 55. osporenog Zakona - najam imovine, povrjeđuje pravo na lokalnu samoupravu Općine Velika Kladuša, - period trajanja čuvanja i održavanja privremeno radi čega je Ustavni sud Federacije i donio presudu kao u oduzete imovine, dispozitivu. - osiguranje imovine, Takođe, ni navodi iz podnesaka Skupštine Unsko-sanskog - posebni uvjeti potrebni za čuvanje imovine i kantona koji se odnose na činjenicu da "iz odredaba osporenog - troškovi uništenja imovine. Zakona nije izvjesno da dodijeljene nadležnosti proizvode II finansijske obaveze za sve općine Unsko-sanskog kantona, Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom, odnosno da nije izvjesno da povjerene nadležnosti moraju prilikom obračuna troškova čuvanja i održavanja privremeno proizvoditi finansijske obaveze za općine, te da iz tih "razloga oduzete imovine, rukovodit će se činjenicom koja je vrsta osporeni Zakon nije mogao predvidjeti način finansiranja općina oduzete imovine, da li se radi o materijalnoj ili nematerijalnoj za obavljanje ove nadležnosti", nisu osnovani, jer se u članu imovini (novac, dionice, vrijednosni papiri, udio u fondovima i 28.(3) i članu 55. osporenog Zakona propisuje da se sredstva za sl.), da li je imovina pokretna ili nepokretna, koji je vijek trajanja finansiranje prava utvrđenih osporenim Zakonom obezbjeđuju iz imovine, da li sama može obezbijediti sve potrebne radnje za Budžeta Kantona i budžeta općina, te ostalih institucija i preuzimanje, čuvanje i održavanje privremeno oduzete imovine ustanova. ili to mora povjeriti nekom drugom, te će na osnovu toga odrediti Ustavni sud Federacije konstatuje da je Zakon o principima koje će kriterije iz tačke I ove odluke koristiti. lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (čl. 33. i 34. Zakona) u tom smislu nedvosmislen i jasno propisuje da III jedinice lokalne samouprave imaju pravo na sredstva za Ukoliko će sve potrebne radnje za čuvanje i održavanje obavljanje delegiranih ili prenesenih poslova iz okvira prava i privremeno oduzete imovine obavljati Federalna agencija za dužnosti viših organa vlasti, odnosno da će svaki prijenos novih upravljanje oduzetom imovinom, obračun troškova vršit će se po funkcija biti praćen finansijskim sredstvima za njihovo efikasno cjenovniku svih vrsta usluga koje su za to potrebne, a koje donosi obavljanje, a što se gotovo identično propisuje i u članu 4. stav 6. direktor Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom, i članu 9. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. rukovodeći se kriterijima iz tačke I ove odluke i trenutnim Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u tržišnim cijenama za navedene usluge. sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna IV Budimir, Mirjana Čučković, dr. sc. iur. Šahbaz Džihanović, Ukoliko za čuvanje i održavanje privremeno oduzete Domin Malbašić, prof. dr. Edin Muminović, dr. sc. Kata Senjak i imovine Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom Mladen Srdić, sudije Suda. nije kadrovski, mehanizacijski ili prostorno osposobljena, Predsjednica izvršavanje potrebnih usluga preuzimanja, čuvanja i održavanja Broj U-76/14 Ustavnog suda privremeno oduzete imovine ustupit će specijaliziranim pravnim 08. jula 2016. godine Federacije Bosne i Hercegovine licima koji su registrirani za obavljanje tih vrsta usluga, a obračun Sarajevo Aleksandra Martinović, s. r. troškova vršit će po cjenovniku pružaoca usluga, rukovodeći se kriterijima iz tačke I ove odluke. FEDERALNA AGENCIJA ZA UPRAVLJANJE V ODUZETOM IMOVINOM Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". 1571 Broj 01-02-40/2016 Na osnovu člana 5. stav (5) Pravilnika o postupku prodaje, 28. jula/srpnja 2016. godine Direktor najma, čuvanja i održavanja oduzete imovine ("Službene novine Sarajevo Mr. sc. Kenan Kapo, s. r. Federacije BiH", broj 5/16), direktor Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom donosi AGENCIJA ZA BANKARSTVO ODLUKU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE O UTVRĐIVANJU KRITERIJA OBRAČUNA TROŠKOVA ČUVANJA I ODRŽAVANJA PRIVREMENO 1572 ODUZETE IMOVINE Na temelju čl. 4. i 11. Zakona o Agenciji za bankarstvo I Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Kriteriji obračuna troškova čuvanja i održavanja BiH", broj 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06 i privremeno oduzete imovine koja je na osnovu Zakona o 59/06), čl. 17. točka 6. Zakona o bankama ("Službene novine oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom Federacije BiH", broj 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, ("Službene novine Federacije BiH", broj 71/14) od strane 13/03, 19/03, 28/03 i 66/13), te točke 43.2. Upute za licenciranje i nadležnog suda predata Federalnoj agenciji za upravljanje druge suglasnosti Agencije za bankarstvo Federacije BiH oduzetom imovinom su: ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/15 - prečišćeni tekst), - vrsta imovine, direktor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi slijedeće RJEŠENJE Članak 2. 1. MOJA BANCI D.D., SARAJEVO, ukida se dozvola za U članku 5. stavka 2. točke 2. iza alineje 3 dodaje se nova osnivanje i obavljanje bankarskih poslova broj 04-3-572- alineja 4 koja glasi: 1/06 od 17.07.2006. godine, s danom 31.07.2016. godine. "- kontrola (supervizija) informacijskih sustava u 2. Sva prava i obveze MOJA BANKE D.D., SARAJEVO, bankama;" prenose se na Investiciono-komercijalnu banku d.d., Zenica, Dosadašnje alineje 4-16, postaju alineje 5-17. kao pravnog slijednika Moja banke d.d., Sarajevo, a nakon U stavku 2.; statusne promjene pripajanja Moja banke d.d., Sarajevo, U točki 6. alineje 1., 4., 6., i 7. iza riječi "mikrokreditnih Investiciono-komercijalnoj banci d.d., Zenica. organizacija" briše se veznik "i" i stavlja zarez, a iza riječi 3. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će "leasing društava" stavlja se veznik "i" i dodaju riječi "društava se u "Službenim novinama Federacije BiH". za faktoring.", u alineji 4. iza riječi: "Sektoru za nadzor leazing Broj 04-3-3129-1/16 društava" dodaju se riječi "i Podružnici Mostar". 29. srpnja 2016. godine Direktor u alineji 8. iza riječi "mikrokreditnim organizacijama" briše Sarajevo Zlatko Barš, v. r. se veznik "i" i stavlja zarez, a iza riječi "leasing društvima" stavlja se veznik "i" i dodaju riječi "društvima za faktoring." U točki 7. alineja 2. na kraju teksta dodaju se riječi i Na osnovu čl. 4. i 11. Zakona o Agenciji za bankarstvo "Podružnice Mostar", u alineji 3. iza riječi "mikrokreditnih Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije organizacija" briše se veznik "i" i stavlja zarez, a iza riječi BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06 i "leasing društava" stavlja se veznik "i" i dodaju riječi "društava 59/06), čl. 17. tačka 6. Zakona o bankama ("Službene novine za faktoring." U alineji 3. iza riječi "sustava leasinga" dodaju se Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, riječi; "sustava faktoringa;" 13/03, 19/03, 28/03 i 66/13), te tačke 43.2. Uputstva za U točki 8. alineja 1. iza riječi "mikrokreditnih organizacija" licenciranje i druge saglasnosti Agencije za bankarstvo Federacije briše se veznik "i" i stavlja zarez, a iza riječi "leasing društava" BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/15 - prečišćeni stavlja se veznik "i" i dodaju riječi "društava za faktoring." tekst), direktor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i U točki 9. alineja 1., iza riječi "lizing društava" briše se Hercegovine donosi slijedeće veznik "i" i stavlja zarez, a iza riječi "deviznih " stavlja se veznik "i" i dodaju riječi "društava za faktoring." RJEŠENJE Točka 12. mijenja se i glasi: 1. MOJA BANCI D.D., SARAJEVO, ukida se dozvola za "12. Podružnica Mostar osnivanje i obavljanje bankarskih poslova broj 04-3-572- - obrade zahtjeva i odlučivanja o davanju suglasnosti za 1/06 od 17.07.2006. godine, s danom 31.07.2016. godine. osnivanje društava za faktoring, organizacijskih 2. Sva prava i obaveze MOJA BANKE D.D., SARAJEVO, dijelova društava i izdavanja odgovarajućih licenci i prenose se na Investiciono-komercijalnu banku d.d., Zenica, drugih suglasnosti društvima za faktoring; kao pravnog sljednika Moja banke d.d., Sarajevo, a nakon - izrade plana kontrola i nadzora društava za faktoring statusne promjene pripajanja Moja banke d.d., Sarajevo, kao sastavni dio godišnjeg plana rada Agencije; Investiciono-komercijalnoj banci d.d. Zenica. - nadzora poslovanja društava za faktoring - obimne i 3. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će ciljane (on-site) kontrole na licu mjesta; se u "Službenim novinama Federacije BiH". - kao dio tima, obavljanju obimne i ciljane (on-site) Broj 04-3-3129-1/16 kontrole na licu mjesta, banaka koje obavljaju poslove 29. jula 2016. godine Direktor faktoringa i, po potrebi, ostalih banaka; Sarajevo Zlatko Barš, s. r. - prezentiranja nadležnim organima društava za faktoring nalaza on-site kontrole, izrada zapisnika o izvršenoj kontroli i obavljanja kompletne procedure 1573 do konačnosti zapisnika i izrade post-kontrolnih Na temelju čl. 7. i 9., stavka 2. Zakona o Agenciji za akata; bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine - nadzora poslovanja društava za faktoring analizom Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, podataka iz propisanih financijskih izvještaja i ostalih 19/03, 47/06, 59/06, 48/08, 34/12 i 77/12) i članka 18. Statuta podataka; Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine - pokretanja aktivnosti na sankcioniranju društava za ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/04), Upravni odbor faktoring i odgovornih osoba u suradnji s drugim Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u organizacijskim jedinicama u Agenciji; daljnjem tekstu: Upravni odbor), na sjednici održanoj dana - pripreme za kontrolu poslovanja društava za faktoring 30.06.2016. godine, donio je u suradnji sa drugim organizacijskim jedinicama Agencije; PRAVILNIK - post-kontrolnih postupaka - kontinuiranim praćenjem O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O izvršenja naloženih mjera i rokova; UNUTARNJOJ ORGANIZACIJI AGENCIJE ZA - izrade polugodišnjih i godišnjih izvještaja o izvršenim BANKARSTVO FEDERACIJE BiH kontrolama društava za faktoring i banaka u dijelu Članak 1. faktoring poslovanja; U Pravilniku o unutarnjoj organizaciji Agencije za - pripreme informacije o stanju sustava faktoringa u bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", Federaciji BiH; broj 23/14) u članku 4, stavka 1, iza točke 2.2. dodaje se u nova - davanja prijedloga za donošenje, dopuna i izmjena točka 2.3. i glasi: propisa i uputa iz oblasti nadzora društava za "2.3. Odjel za kontrolu informacijskih sustava:". faktoring; - sudjelovanja u izradi informacijskog sustava, te popunjavanja i stalnog ažuriranja podataka za društva za faktoring i banaka u dijelu faktoring poslovanja u u alineji 8. iza riječi "mikrokreditnim organizacijama" briše skladu s potrebama organizacijske jedinice i segmenta se veznik "i" i stavlja zarez, a iza riječi "leasing društvima" rada; stavlja se veznik "i" i dodaju riječi "društvima za faktoring." - sudjelovanja u izradi i razvoju informacijskog sustava U tački 7. alineja 2. na kraju teksta dodaju se riječi i Agencije u segmentu metodološkog kreiranja "Podružnice Mostar", u alineji 3. iza riječi "mikrokreditnih izvještaja za potrebe kontrole i analize društava za organizacija" briše se veznik "i" i stavlja zarez, a iza riječi faktoring i sustava faktoringa; "leasing društava" stavlja se veznik "i" i dodaju riječi "društava - davanja društvima za faktoring i bankama koje za faktoring." U alineji 3. iza riječi "sistema leasinga" dodaju se obavljaju poslove faktoringa, uputa, instrukcija i riječi; "sistema faktoringa;" pojašnjenja iz oblasti primjene propisa kojima se U tački 8. alineja 1. iza riječi "mikrokreditnih organizacija" regulira faktoring poslovanje; briše se veznik "i" i stavlja zarez, a iza riječi "leasing društava" - suradnje sa drugim organizacionim jedinicama stavlja se veznik "i" i dodaju riječi "društava za faktoring." Agencije; U tački 9. alineja 1., iza riječi "lizing društava" briše se - suradnje sa drugim institucijama, na osnovu veznik "i" i stavlja zarez, a iza riječi "deviznih " stavlja se veznik ovlaštenja direktora i zamjenika direktora; "i" i dodaju riječi "društava za faktoring." - rezervne lokacije informacijskih sustava: Tačka 12. mijenja se i glasi: - sudjelovanja u pripremi i izradi cjelovitih i "12. Podružnica Mostar pojedinačnih programa i metodologija razvoja i - obrade zahtjeva i odlučivanja o davanju saglasnosti za funkcioniranja informacijskog sustava osnivanje društava za faktoring, organizacionih Agencije, dijelova društava i izdavanja odgovarajućih licenci i - ažuriranje, održavanje i zaštita informacijskog drugih saglasnosti društvima za faktoring; sustava Agencije na rezervnoj lokaciji, - izrade plana kontrola i nadzora društava za faktoring - drugih poslova po nalogu direktora i zamjenika kao sastavni dio godišnjeg plana rada Agencije; direktora Agencije." - nadzora poslovanja društava za faktoring - obimne i Članak 3. ciljane (on-site) kontrole na licu mjesta; Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana - kao dio tima, obavljanju obimne i ciljane (on-site) objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". kontrole na licu mjesta, banaka koje obavljaju poslove faktoringa i, po potrebi, ostalih banaka; Broj U.O.-84-2/16 - prezentiranja nadležnim organima društava za 30. lipnja 2016. godine Predsjednica Upravnog odbora faktoring nalaza on-site kontrole, izrada zapisnika o Sarajevo Rajka Topčić, v. r. izvršenoj kontroli i obavljanja kompletne procedure do konačnosti zapisnika i izrade post-kontrolnih akata; Na osnovu čl. 7. i 9., stav 2. Zakona o Agenciji za - nadzora poslovanja društava za faktoring analizom bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine podataka iz propisanih financijskih izvještaja i ostalih Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, podataka; 19/03, 47/06, 59/06, 48/08, 34/12 i 77/12) i člana 18. Statuta - pokretanja aktivnosti na sankcioniranju društava za Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine faktoring i odgovornih osoba u suradnji s drugim ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/04), Upravni odbor organizacionim jedinicama u Agenciji; Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u - pripreme za kontrolu poslovanja društava za faktoring daljnjem tekstu: Upravni odbor), na sjednici održanoj dana u suradnji sa drugim organizacionim jedinicama 30.06.2016. godine, donio je Agencije; PRAVILNIK - post-kontrolnih postupaka - kontinuiranim praćenjem O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O izvršenja naloženih mjera i rokova; UNUTRAŠNJOJ ORGANIZACIJI AGENCIJE ZA - izrade polugodišnjih i godišnjih izvještaja o izvršenim BANKARSTVO FEDERACIJE BiH kontrolama društava za faktoring i banaka u dijelu faktoring poslovanja; Član 1. - pripreme informacije o stanju sistema faktoringa u U Pravilniku o unutarašnjoj organizaciji Agencije za Federaciji BiH; bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", - davanja prijedloga za donošenje, dopuna i izmjena broj 23/14) u članu 4, stav 1, iza tačke 2.2. dodaje se u nova tačka propisa i uputstava iz oblasti nadzora društava za 2.3. i glasi: faktoring; "2.3. Odjel za kontrolu informacionih sistema:". - sudjelovanja u izradi informatičkog sistema, te Član 2. popunjavanja i stalnog ažuriranja podataka za društva U članu 5. stav 2. tačka 2. iza alineje 3. dodaje se nova za faktoring i banaka u dijelu faktoring poslovanja u alineja 4. koja glasi: skladu sa potrebama organizacione jedinice i "- kontrola (supervizija) informacionih sistema u segmenta rada; bankama;" - sudjelovanja u izradi i razvoju informatičkog sistema Dosadašnje alineje 4-16, postaju alineje 5-17. Agencije u segmentu metodološkog kreiranja U stavu 2.; izvještaja za potrebe kontrole i analize društava za U tački 6. alineje 1., 4., 6., i 7. iza riječi "mikrokreditnih faktoring i sistema faktoringa; organizacija" briše se veznik "i" i stavlja zarez, a iza riječi - davanja društvima za faktoring i bankama koje "leasing društava" stavlja se veznik "i" i dodaju riječi "društava obavljaju poslove faktoringa, uputstava, instrukcija i za faktoring.", u alineji 4. iza riječi: "Sektoru za nadzor leazing pojašnjenja iz oblasti primjene propisa kojima se društava" dodaju se riječi "i Podružnici Mostar". regulira faktoring poslovanje; - saradnje sa drugim organizacionim jedinicama 4. Općina Gračanica za projekat: "Rekonstrukcija i proširenje Agencije; sistema za prikupljanje i odvođenje fekalnih i oborinskih - saradnje sa drugim institucijama, na osnovu ovlaštenja voda za gradsko područje Gračanice" sa iznosom do direktora i zamjenika direktora; 200.000,00 KM, - rezervne lokacije informacionih sistema: 5. Općina Velika Kladuša za projekat: "Regulacija toka rijeke - sudjelovanja u pripremi i izradi cjelovitih i Kladušnice i dijela rijeke Grabarske - faza II" sa iznosom pojedinačnih programa i metodologija razvoja i do 300.000,00 KM, funkcioniranja informacionog sistema 6. Općina Usora za projekat: "Izvedba kanalizacijskog sustava Agencije, Žabljak, Općina Usora" sa iznosom do 300.000,00 KM, - ažuriranje, održavanje i zaštita informacionog 7. Općina Jajce za projekat: "Građevinski radovi u sektoru sistema Agencije na rezervnoj lokaciji, otpadnih voda sa desne strane Vrbasa" sa iznosom do - drugih poslova po nalogu direktora i zamjenika 200.000,00 KM. direktora Agencije." LOT 2. Ostali projekti zaštite voda od značaja za FBiH Član 3. ostvarilo je 22 aplikanta: Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana 1. Općina Gradačac za projekat: "Rekonstrukcija i dogradnja objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Gradačcu" sa Broj U.O.-84-2/16 iznosom do 300.000,00 KM, 30. juna 2016. godine Predsjednica Upravnog odbora 2. Općina Tešanj za projekat: "Izgradnja kolektora BI (dionica Sarajevo Rajka Topčić, s. r. II dio) na projektu odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda na području Općine Tešanj (WATSAN)" sa iznosom do 300.000,00 KM, FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA FEDERACIJE 3. Općina Livno za projekat: "Glavni kanalizacijski kolektor BOSNE I HERCEGOVINE za prikupljanje fekalnih otpadnih voda u naseljima Žabljak i 1574 Rapovine - faza I" sa iznosom do 100.000,00 KM, Na osnovu člana 13. Statuta Fonda za zaštitu okoliša FBiH 4. Općina Stolac za projekat: "Izrada elaborata za utvrđivanje ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/06), a u vezi sa zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorište vode za članom 10. Pravilnika o postupku objavljivanja konkursa i vodocrpilišta Klokun, Kozice I i II, Rotmilja I, II i III" sa odlučivanja o odabiru korisnika sredstava Fonda za zaštitu iznosom do 30.000,00 KM, okoliša Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 5. Općina Sapna za projekat: "Projekat detaljnih 73/10), Upravni odbor Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH na hidrogeoloških istraživanja u cilju zahvatanja podzemne prijedlog direktora, na svojoj 2. sjednici održanoj dana vode za naselja Općine Sapna, te izrada elaborata zaštite 27.07.2016. godine, a na osnovu provedenog Javnog konkursa za izvorišta utvrđivanjem zona sanitarne zaštite za ista" sa dodjelu sredstava za realizaciju programa, projekata i sličnih iznosom do 32.000,00 KM, aktivnosti iz područja zaštite okoliša za 2016. godinu ("Službene 6. Mareco d.o.o. Neum za projekat: "Nastavak izgradnje novine Federacije BiH - Oglasni dio", broj 18/16, dnevnim kanalizacijskog kolektora fekalnih otpadnih voda i listovima "Dnevni avaz" i "Večernji list" dana 09.03.2016. optimalizacija funkcije CS "Ćurilo-Neum I" na priobalnom godine, kao i na službenoj stranici Fonda: www.fzofbih.org.ba), području Općine Neum" sa iznosom do 100.000,00 KM, donosi 7. Kemokop d.o.o. Tuzla za projekat: "Prikupljanje, tretman i odvođenje otpanih voda sa lokaliteta poslovnog objekta- ODLUKU skladište hemikalija, opasnog i neopasnog otpada firme O ODABIRU KORISNIKA SREDSTAVA FONDA ZA Kemokop d.o.o. Tuzla u naselju Donje Dubrave" sa ZAŠTITU OKOLIŠA FEDERACIJE BiH NA OSNOVU iznosom do 70.000,00 KM, PROVEDENOG JAVNOG KONKURSA ZA DODJELU 8. Općina Bosanski Petrovac za projekat: "Rekonstrukcija i SREDSTAVA ZA REALIZACIJU PROGRAMA, izgradnja kanalizacione mreže Bosanski Petrovac i PROJEKATA I SLIČNIH AKTIVNOSTI IZ PODRUČJA postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda - I. faza (kanal ZAŠTITE OKOLIŠA ZA 2016. GODINU - JP 2016/1 F1-5, kanal F1-7, kanal F5R i kanal F5R-1)" sa iznosom do I. 100.000,00 KM, Pravo na korištenje sredstava Fonda za zaštitu okoliša 9. Općina Žepče za projekat: "Desnoobalni fekalni kolektor sa Federacije BiH na osnovu provedenog Javnog konkursa za priključkom na postojeći lijevoobalni kolektor duž rijeke dodjelu sredstava za realizaciju programa, projekata i sličnih Bosne - Općina Žepče" sa iznosom do 100.000,00 KM, aktivnosti iz područja zaštite okoliša za 2016. godinu, ostvaruju 10. Općina Novi Travnik za projekat: "Fekalna kanalizacija za sljedećih 65 aplikanata: naselja Pećina i Ruda, Općina Novi Travnik" sa iznosom do LOT 1. Projekti zaštite voda od značaja za FBiH po Odluci 50.000,00 KM, Vlade Federacije BiH, ostvarilo je 7 aplikanata: 11. JP Ukus d.o.o. Ključ za projekat: "Rekonstrukcija dijela kanalizacione mreže u centru grada Ključa" sa iznosom do 1. Općina Lukavac za projekat: "Izgradnja postrojenja za 7.500,00 KM, prečišćavanje otpadnih voda u Lukavcu" sa iznosom do 12. Općina Sanski Most za projekat: "Uspostavljanje 308.000,00 KM, infrastrukturnih kapaciteta u cilju zaštite voda, prikupljanja, 2. Općina Bosansko Grahovo za projekat: "Izgradnja odvođenja otpadnih voda - faza I." sa iznosom do 60.000,00 podsistema za vodosnabdijevanje Bosanskog Grahova sa KM, izvorišta Gudaja na dijelu od izvorišta Gudaja do rezervoara 13. Općina Pale - FBiH za projekat: "Izgradnja glavnog Vrščić (komponenta 2)" sa iznosom do 300.000,00 KM, kolektora kanalizacione mreže u naselju Prača - faza II" sa 3. Općina Orašje za projekat: "Izgradnja kanalizacije otpadnih iznosom do 200.000,00 KM, voda i sustav prijenosa za naseljena mjesta Ugljara i Donja Mahala" sa iznosom do 300.000,00 KM, 14. JZU Centar za fizikalnu medicinu i banjsko liječenje Ilidža 10. Prvi TV d.o.o. za projekat: "Zelena javna nabava - Poticanje za projekat: "Zaštita bunara B6 na izvorištu termomineralne javnih tijela FBiH putem dokumentarnog filma na kupovinu vode Ilidža, Gradačac" sa iznosom do 12.000,00 KM, zelenih proizvoda i usluga" sa iznosom do 45.000,00 KM, 15. Općina Kakanj za projekat: "Izgradnja kanalizacionog 11. Institut za saobraćaj i komunikacije d.o.o. Sarajevo za sistema u slivu rijeke Trstionice - faza II." sa iznosom do projekat: "integracija vozila na električni pogon 100.000,00 KM, (elektromobila) u elektroenergetski sistem i njihov uticaj na 16. Općina Banovići za projekat: "Projekat detaljnih hidrogeo- poboljšanje kvaliteta zraka dijela grada Sarajeva" sa loških istraživanja podzemnih voda za potrebe vodosna- iznosom do 50.000,00 KM, bdijevanja grada Banovići" sa iznosom do 90.000,00 KM, 12. Općina Čapljina za projekat: "Idejni projekat - Odvođenje 17. Općina Breza za projekat: "Ucjevljenje potoka Jasike - faza otpadnih i oborinskih voda gradskog područja Čapljine" sa I. (dionica II) Općine Breza" sa iznosom do 40.000,00 KM, iznosom do 30.000,00 KM, 18. FAH-Kožar d.o.o. Visoko za projekat: "Glavni projekat za 13. Općina Srebrenik za projekat: "Izrada idejnog i glavnog postrojenje za prečišćavanje tehnoloških otpadnih voda projekta uređenja za tretman otpadnih voda za naselja tvornice za obradu koža FAH-Kožar d.o.o. Visoko" sa Duboki potok, Bjelave i Ljenobud - anaerobni sistem" sa iznosom do 50.000,00 KM, iznosom do 15.000,00 KM, 19. Općina Srebrenik za projekat: "Izgradnja kanalizacijske 14. Općina Maglaj za projekat: "Izrada elaborata-Katastar mreže u naseljima Duboki Potok III i Bjelave" sa iznosom objekata vodosnabdijevanja Općine Maglaj sa prijedlogom do 57.000,00 KM, sistema organizacije, nadzora i reagovanja u kriznim 20. Općina Travnik za projekat: "Uređenje izvorišta Bašbunar i situacijama" sa iznosom do 25.000,00 KM, saniranje gubitka vode na izvorištu i dijela cjevovoda" sa 15. Jedinstveni općinski organ uprave Općine Kladanj za iznosom do 52.000,00 KM, projekat: "Izrada glavnog projekta rekonstrukcije gradskog 21. Općina Kreševo za projekat: "Nastavak projekta izgradnje vodovoda Starićka rijeka u Kladnju - etapa rekonstrukcije rezervoara Orunj" sa iznosom do 14.000,00 KM, transportnog cjevovoda i povećanje kapaciteta rezervoar- 22. Općina Gračanica za projekat: "Zaštita dijela kolektorske skog prostora i rekonstrukcije mjesnog vodovoda Stupari mreže i regulisanje korita rijeke Sokoluše u Gračanici" sa selo u naseljima Stupari selo, Dubrave, Plane u MZ Stupari, iznosom do 50.000,00 KM. Općina Kladanj" sa iznosom do 15.000,00 KM, LOT 3. Projekti i studije u cilju ispunjavanja ciljeva 16. Općina Doboj Jug za projekat: "Izrada glavnog projekta Federalne strategije zaštite okoliša ostvarilo je 20 aplikanata: sekundarne kanalizacione mreže otpadnih voda na području Općine Doboj Jug" sa iznosom do 10.000,00 KM, 1. Smart Up d.o.o. za projekat: "Studija uticaja na okoliša 17. Općina Kreševo za projekat: "Izrada elaborata sanitarne devastiranja prirodnih populacija smilja nekontrolisanom zaštite i zaštitnih mjera sa izvorišta na području Općine eksploatacijom na prostoru submediteranske Hercegovine" Kreševo (10 izvorišta)" sa iznosom do 20.000,00 KM, sa iznosom do 15.000,00 KM, 18. Općina Vitez za projekat: "Izrada idejnog rješenja i glavnog 2. JP Olimpijski bazen Otoka d.o.o. Sarajevo za projekat: građevinskog projekta kanalizacionog kolektora u MZ "Izrada projektne dokumentacije za projekat sistema za Kruščica, Općina Vitez" sa iznosom do 20.000,00 KM, dobijenje toplotne energije solarnim kolektorima na 19. Općina Banovići za projekat: "Glavni projekat daljinskog Olimpijskom bazenu Otoka, Sarajevo" sa iznosom do grijanja za gradsko i prigradsko područje Općine Banovići" 28.000,00 KM, sa iznosom do 40.000,00 KM, 3. Općina Čelić za projekat: "Izrada elaborata zaštite izvorišta 20. Ministarstvo za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu na području Općine Čelić" sa iznosom do 46.000,00 KM, okoline BPK za projekat: "Izrada studije sa programom 4. JU Zaštićeni pejzač Konjuh za projekat: "Studija ocjena razvoja i formacijskog sistema o otpadu na području BPK stanja uravnoteženosti i mjere zaštite biodiverziteta na Goražde" sa iznosom do 10.000,00 KM. području zaštićenog pejzaža Konjuh" sa iznosom do 20.000,00 KM, LOT 4. Projekti u oblasti upravljanja otpadom ostvarilo je 16 5. Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu aplikanta: okoline USK za projekat: "Plan zaštite kvaliteta zraka i 1. Općina Grude za projekat: "Izrada investicijsko-tehničke i izrada registra emisija u zrak za USK" sa iznosom do okolišne dokumentacije za izgradnju reciklažnog centra s 20.000,00 KM, pretovarnom stanicom" sa iznosom do 30.000,00 KM, 6. Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i 2. JP Komus d.o.o. Gračanica za projekat: "Integralno prirodnog nasljeđa Sarajevo za projekat: "Revitalizacija upravljanje otpadom na području Općine Gračanica - faza postojećih zelenih površina centralnog gradskog jezgra sa IV. - selektivno odvajanje otpada od strane domaćinstava prijedlogom uspostave novih u skladu sa aktuelnom na području Općine" sa iznosom do 60.000,00 KM, provedbenom planskom dokumentacijom" sa iznosom do 3. JKP Komrad d.o.o. Bihać za projekat: "Nabavka opreme za 10.000,00 KM, reciklažno dvorište JKP Komrad d.o.o. Bihać" sa iznosom 7. Općina Travnik za projekat: "Izrada elaborata o zaštiti do 50.000,00 KM, izvorišta Ugrić" sa iznosom do 16.000,00 KM, 4. Komunalno d.o.o. Stolac za projekat: "Nabavka opreme za 8. JKP Vodovod i kanalizacija d.o.o. Sanski Most za projekat: reciklažno dvorište za zbrinjavanje komunalnog otpada u "Zaštita EPP izvorišta Zdena, uključivanjem neophodnih Općini Stolac" sa iznosom do 50.000,00 KM, 100 l/s vode iz izvorišta Dabar u vodosnabdijevanje 5. Općina Busovača za projekat: "Izgradnja i opremanje Sanskog Mosta" sa iznosom do 30.000,00 KM, reciklažnog dvorišta" sa iznosom do 50.000,00 KM, 9. JU Prirodno-matematički fakultet Sarajevo za projekat: 6. Općina Vitez za projekat: "Selektiraj otpad na kućnom "Identifikacija i prostorna distribucija polutanata u zrak u pragu (nabavka kanti i kontejnera) sa iznosom do 50.000,00 Sarajevskoj kotlini - aktuelno stanje i mjere ublažavanja" sa KM, iznosom do 35.000,00 KM, 7. JKP Vodograd d.o.o. za projekat: "Proširenje usluge prikupljanja komunalnog otpada na području cijele Općine Prozor-Rama, nabavka i razmještaj kontejnera" sa iznosom 1575 do 25.000,00 KM, Na osnovu člana 13. Statuta Fonda ("Službene novine 8. JKP Radnik d.o.o. Zavidovići za projekat: "Sanacija Federacije BiH", broj 33/06), a u vezi sa članom 11. stav 2., 3. i postojeće deponije komunalnog otpada Općine Zavidovići i 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika postupku izgradnja pratećih sadržaja prilagođenih regionalnom objavljivanja konkursa i odlučivanja o odabiru korisnika konceptu odlaganja otpada Dio projekta - Sortirnica sa sredstava Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH ("Službene pretovarnom stanicom" sa iznosom do 100.000,00 KM, novine Federacije BiH", broj 73/10 i 17/15), Upravni odbor 9. KIM TEC d.o.o. za projekat: "Separator katodnih cijevi" sa Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH odlučujući o Odluci iznosom do 20.000,00 KM, Upravnog odbora o odabiru korisnika sredstava na osnovu 10. Općina Breza za projekat: "Izrada investiciono-tehničke i provedenog Javnog konkursa za korištenje sredstava Fonda za okolinske dokumentacije za projekat postepenog zatvaranja zaštitu okoliša Federacije BiH za realizaciju programa, projekata deponije i izgradnje pratećih sadržaja prilagođenih i sličnih aktivnosti iz područja zaštite okoliša (broj: UO-6-8- regionalnom konceptu odlaganja komunalnog otpada - 2/2015 od 26.06.2015.), na svojoj 2. sjednici održanoj dana realizacija II. faze izrade projektne dokumentacije za 27.07.2016. godine, donosi sanaciju deponije komunalnog otpada" sa iznosom do 30.000,00 KM, ODLUKU 11. Ceteor d.o.o. Sarajevo za projekat: "Studija o unapređenju I. sistema primarnog odvajanja komunalnog i industrijskog Odluka Upravnog odbora broj: UO-6-8-2/2015 od otpada i iskorištenje njegovih korisnih svojstava u FBiH" sa 26.06.2015. godine stavlja se van snage prema slijedećim iznosom do 30.000,00 KM, aplikantima, te se sa istima neće zaključiti ugovor i to: 12. Općina Kreševo za projekat: "Nastavak projekta izgradnje Redni Odobrena zelenih otoka na području Općine Kreševo" sa iznosom do br. Korisnik Naziv projekta sredstva 20.000,00 KM, Izrada glavnog projekta i 13. Općina Čapljina za projekat: "Eko zona" sa iznosom do izvođenje radova sanacije i 15.000,00 KM, 1. Grad Široki Brijeg dogradnje uređaja za 40.000,00 14. Općina Banovići za projekat: "Nabavka posuda za otpad u pročišćavanje otpadnih voda Široki Brijeg okviru projekta proširenja područja organizovanog Izgradnja kanalizacije skupljanja i odvoza otpada" sa iznosom do 45.000,00 KM, 2. Općina Tomislavgrad Tomislavgrada, zona 4a 80.000,00 15. Jedinstveni općinski organ uprave Općine Kladanj za Izrada lokalnog ekološkog projekat: "Uspostavljanje sistema primarnog odvajanja 3. Općina Visoko akcionog plana (LEAP) za 15.000,00 čvrstog otpada na području Općine Kladanj (nabavka kanti i Općinu Visoko (2015-2025) kontejnera)" sa iznosom do 30.000,00 KM, Izrada plana upravljanja 4. Općina Bugojno otpadom Općine Bugojno za 20.000,00 16. JKP Rad d.o.o. Ključ za projekat: "Selekcija otpada na period 2015-2020 mjestu nastanka u domaćinstvu, nabavkom kanti za Izrada lokalnog ekološkog izdvajanje korisnog otpada" sa iznosom do 20.000,00 KM. 5. Općina Posušje akcionog plana (LEAP) za 15.000,00 II. Općinu Posušje (2015-2025) Zaštita izvorišta vode za javno Sredstva iz tačke I. ove Odluke osigurat će se sa pozicije 6. JKP Komunalac d.o.o. vodosnabdijevanje stanovništva 50.000,00 614 000/Tekući transferi i drugi tekući rashodi. Hadžići na području Općine Hadžići III. JP Vodovod i kanalizacija Izrada i uvođenje bunara B-5 u Na osnovu ove Odluke zadužuje se direktor Fonda na 7. sistem vodosnabdijevanja 140.000,00 d.d. Srebrenik Općine Srebrenik sklapanje ugovora sa odabranim aplikantima, u kojima će se Izrada GP kanalizacionih utvrditi iznos odobrenih sredstava, uslovi i način korištenja kolektora sanitarno-fekalnih 8. Općina Teočak 30.000,00 dodijeljenih sredstava, vremenski rok za realizaciju projekta, voda u MZ: Jasikovac, Bilalići i način plaćanja i kontrole namjenskog korištenja dodijeljenih Stari Teočak, Općina Teočak sredstava, te ostala međusobna prava i obaveze korisnika Unapređenje energetske 9. Općina Livno učinkovitosti objekta OŠ Fra 25.000,00 sredstava Fonda. Lovro Karaula Livno IV. 10. Općina Gračanica Energetski efikasna Gračanica 35.000,00 Ugovori će se sklapati u skladu sa odredbama Pravilnika o uvođenjem LED rasvjete postupku objavljivanja konkursa i o odlučivanju o odabiru koris- Izgradnja podzemnih Općina Novi Grad kontejnera za diferencijalno nika sredstava Fonda ("Službene novine Federacije BiH", broj 11. Sarajevo prikupljanje otpada - formiranje 30.000,00 73/10), Pravilnika o mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjelu zelenih otoka sredstava Fonda odnosno programa, projekata i sličnih aktivnosti Izrada idejnog i glavnog ("Službene novine Federacije BiH", broj 73/10) i Pravilnik o 12. JKP Rad d.o.o. Ključ projekta i nabavka opreme za 20.000,00 uslovima i načinu dodjele zajmova ili pozajmica i drugih reciklažno dvorište sredstava Fonda ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/10). Uspostava centra za upravljanje otpadom, uspostava reciklažnog 13. Općina Foča - Ustikolina 30.000,00 dvorišta na deponiji Gavrić V. Foča - Ustikolina Odluka stupa na snagu danom donošenja. VI. Protiv ove Odluke može se podnijeti prigovor Komisiji Fonda u roku od tri (3) dana od dana prijema pisane odluke. Broj UO-01-3-2-2-2/2016 Predsjednik Upravnog odbora 27. jula/srpnja 2016. godine Mr. Pero M. Goluža, s. r. (Sl-962/16-F) Nabavka opreme za reciklažno II. Postupak pred Ustavnim sudom dvorište za zbrinjavanje 14. Općina Stolac komunalnog otpada u Općini 30.000,00 2. Na temelju članka 23. stavak (2) Pravila Ustavnog Stolac suda, od Narodne skupštine Republike Srpske (u daljnjem Projekat u oblasti upravljanja tekstu: Narodna skupština) zatraženo je 17. rujna 2015. godine 15. KJKP Rad d.o.o. Sarajevo otpadom - glavni projekat 70.000,00 da dostavi odgovor na zahtjev. reciklažnog dvorišta u okviru 3. Narodna skupština je dostavila odgovor na zahtjev 9. centra za upravljanje otpadom Izrada investiciono-tehničke studenog 2015. godine. 16. Općina Goražde dokumentacije za sanitarnu 30.000,00 III. Zahtjev deponiju Trešnjica a) Navodi iz zahtjeva II. 4. Podnositelj zahtjeva smatra da osporeni članak 7. Ova Odluka je konačna i stupa na snagu danom donošenja. stavak 1. prva rečenica Ustava Republike Srpske u dijelu "jezik Predsjednik bošnjačkog naroda" nije u skladu sa Ustavom Bosne i Upravnog odbora Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustav BiH). Na početku Broj UO-01-3-2-2-5/2016 Mr. Pero M. Goluža, s. r. izlaganja podnositelj zahtjeva naglašava da se zahtjev za ocjenu ustavnosti bavi ustavnim pravom na jezik, koje uključuje i (Sl-961/16-F) pravo kolektiviteta da zove svoj jezik onako kako želi i da ga upotrebljava na način na koji to propisuje međunarodno i USTAVNI SUD ustavno pravo. Posebno je istaknuto da se "ne radi o pokretanju BOSNE I HERCEGOVINE bilo kakvog pitanja u vezi sa sadržajem jezika, njegove sličnosti ili usporedbe sa drugim službenim jezicima u Bosni i 1576 Hercegovini, opravdanosti postojanja tri jezika itd., a što su, Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u prije svega, pitanja za lingvističke nauke, te izvan interesa ovog predmetu broj U 7/15, rješavajući zahtjev Safeta Softića, konkretnog zahtjeva". drugog zamjenika predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne 5. Neustavnost prve rečenice članka 7. stavak 1. Ustava skupštine Bosne i Hercegovine, na temelju članka VI/3.a) Republike Srpske u dijelu kojim se propisuje da su u Republici Ustava Bosne i Hercegovine, članka 57. stavak 2. alineja b) i Srpskoj službeni jezici: "(...) jezik bošnjačkog naroda" članka 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i podnositelj zahtjeva vidi u pet aspekata: Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), u sastavu: a) Nameće bošnjačkom narodu naziv jezika i uskraćuje mu Mirsad Ćeman, predsjednik se pravo na imenovanje vlastitog jezika kao inherentnog Mato Tadić, dopredsjednik prava na jezik, a što je sastavni dio vitalnog nacionalnog Zlatko M. Knežević, dopredsjednik interesa konstitutivnog naroda Margarita Caca-Nikolovska, dopredsjednica 6. Podnositelj zahtjeva ističe da posljednja, deseta Tudor Pantiru, sudac rečenica Preambule Ustava BiH propisuje načelo Valerija Galić, sutkinja konstitutivnosti naroda koje sadrži niz pojedinačnih kolektivnih Miodrag Simović, sudac prava konstitutivnih naroda. U samom Ustavu BiH, kako dalje Constance Grenje, sutkinja navodi podnositelj zahtjeva, nije propisano da je jezik dio Seada Palavrić, sutkinja načela konstitutivnosti naroda, ali da pravo na jezik predstavlja na sjednici održanoj 26. svibnja 2016. godine donio je sastavni dio načela konstitutivnosti naroda i da proizlazi explicite iz odredaba ustavâ entitetâ. Također, ne radi se o ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU1 individualnom, već o kolektivnom pravu na jezik kao dijelu Odbija se kao neutemeljen zahtjev Safeta Softića, drugog vitalnog nacionalnog interesa svakog konstitutivnog naroda u zamjenika predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine smislu članka IV/3.f) Ustava BiH, te se u kontekstu navedenog Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti prve rečenice članka podnositelj zahtjeva poziva na Odluku Ustavnog suda broj U 7. stavak 1. Ustava Republike Srpske u dijelu koji glasi: "jezik 10/05. Podnositelj zahtjeva konstatira da se "Konvencija za bošnjačkog naroda". regionalne jezike i jezike nacionalnih manjina" ne primjenjuje Utvrđuje se da je prva rečenica članka 7. stavak 1. Ustava na konstitutivne narode (U 10/05), ali smatra da je neprihvatljiv Republike Srpske u dijelu koji glasi: "jezik bošnjačkog naroda" zaključak da se pristup pravu kolektiviteta na jezik ne u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. primjenjuje i na konstitutivne narode s obzirom na to da bi Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i država morala uzimati u obzir potrebe i želje konstitutivnih Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i naroda koji koriste svoje jezike. Naglašava da se u konkretnom Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i u slučaju radi o jeziku kolektiviteta koji u Republici Srpskoj "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine". predstavlja faktičku manjinu, te se poziva na Odluku Ustavnog OBRAZLOŽENJE suda broj U 5/98-III od 1. srpnja 2000. godine (toč. 58. i 59., I. Uvod koje u cijelosti citira). 1. Safet Softić, drugi zamjenik predsjedatelja Doma 7. Podnositelj zahtjeva dalje ističe da kada se koristi izraz naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u "pravo na jezik", to pravo podrazumijeva i pravo kolektiviteta daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), podnio je 9. rujna 2015. da svom jeziku dâ određeno ime, a ne da mu ime nameću drugi. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Pravo na naziv jezika, kako tvrdi podnositelj zahtjeva, Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti prve rečenice članka predstavlja inherentni element općeg prava na jezik jer pravo na 7. stavak 1. Ustava Republike Srpske u dijelu koji glasi: "jezik priznanje jezika obuhvaća i pravo na priznanje naziva jezika. bošnjačkog naroda". Ova veza je dio efektivne zaštite prava na jezik, jer su jezik i njegov naziv izraz kulturnog bogatstva jednog kolektiviteta (članak 7. stavak 1. alineja 1. "Konvencije za regionalne jezike i jezike nacionalnih manjina"). 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 51/16 8. Da bi se izveo zaključak, kako to ističe podnositelj zahtjeva, jasno je da se u Republici Srpskoj uči "srpski jezik", zahtjeva, da je Republika Srpska povrijedila načelo dok "bosanskog jezika" i nema. Potvrda za to je što se u konstitutivnosti naroda tako što je u Ustavu Republike Srpske školskim knjižicama upisuje ocjena iz srpskog jezika, a ne iz uvela "jezik bošnjačkog naroda, a ne "jezik bosanskog naroda", "jezika srpskog naroda". Dalje ističe da na svim internetskim podnositelj zahtjeva ukazuje da je, prema popisu stanovništva stranicama javnih organa u Republici Srpskoj nije uopće 1991. godine, bosanskim jezikom kao materinskim govorilo napisano na kojem jeziku se čita internetska stranica na koji 37,2853 % stanovništva, te da je bosanski jezik činjenica način se pokušava prikriti etablirana praksa "srpskog jezika" za ustavnopravnog sustava i poretka Bosne i Hercegovine i prije razliku od formalnog i neprirodnog forsiranja u praksi "jezika trenutno važećeg Ustava BiH. Dalje navodi da je Opći okvirni bošnjačkog naroda". Podnositelj zahtjeva smatra da je ova sporazum za mir u BiH napisan, između ostalog, i na praksa odraz vrlo "nedemokratskog i politički nekorektnog bosanskom jeziku, te citira članak XI stavak 2. Sporazuma u odnosa prema kolektivnim pravima konstitutivnih naroda u kojem je navedeno: "Sklopljen u Parizu dana 14. decembra Bosni i Hercegovini". Također navodi da i u mnogobrojnim 1995. na bosanskom, hrvatskom, engleskom i srpskom jeziku s pravnim aktima vlasti Republike Srpske piše da se radi o tim da je svaki tekst jednako vjerodostojan." Iako ovaj "srpskom", a ne o "jeziku srpskog naroda". Kao primjer navodi sporazum, kako navodi podnositelj zahtjeva, nije objavljen na da se u Banjoj Luci svi dokumenti prevode sa engleskog na službenim jezicima u Bosni i Hercegovini, ova činjenica je "srpski jezik", kao i sa "srpskog jezika" na engleski. U nepobitna, a engleska verzija jasno upotrebljava izraz "Bosnian medijima se naglašava da se radi o "srpskom jeziku", a ne language" tako da ne postoji dilema je li je sklopljen na "jeziku srpskog naroda". "bosanskom" ili "bošnjačkom" ili na "jeziku bošnjačkog 11. Podnositelj zahtjeva se poziva na Odluku broj U 5/98- naroda". Podnositelj zahtjeva se poziva na Odluku Ustavnog III u kojoj je Ustavni sud ukazao da diskriminacija ne postoji suda broj U 32/01, i to na točku 17. u kojoj je navedeno da: samo kada zakon formalno pravi razlike bez opravdanja već i "Ustav BiH, čiji je tekst dat u Aneksu 4 sastavni je dio kada "zakonodavstvo i administrativne prakse sa Sporazuma pa prema tome iz same strukture sporazuma diskriminacijskom namjerom ili efektom" budu usvojeni. Tu je, proizilazi da su Aneksi istog karaktera i da tvorcima Aneksa kako dalje navodi, također rečeno da postoji nekoliko načina nije bila namjera da dođe do bilo kakvog sukoba", pa zaključuje diskriminacije koje podnositelj u daljnjem izlaganju citira iz da je Ustav BiH, kao i ostali aneksi uz Opći okvirni sporazum spomenute odluke. Dalje se poziva na opis diskriminacije iz za mir u BiH kao njegovi dijelovi, pisan, između ostalog, i na Explanatory Report za DP broj 12 uz Europsku konvenciju u "bosanskom jeziku", te polazeći od tumačenja Općeg okvirnog kojoj je navedeno da diskriminacija postoji ne samo u slučaju sporazuma i pojedinih aneksa "bosanski jezik" je ustavni jezik u tzv. formalne diskriminacije nego kada se država faktički Bosni i Hercegovini i jedan od tri službena jezika. Ovo je ponaša na diskriminatoran način, kada država svoje obvezujuće za Republiku Srpsku u smislu članka III/3.b) diskrecijsko pravo upotrebljava na diskriminatoran način ili Ustava BiH i entitet nema diskrecijsko pravo priznavati druge bilo kojim drugim aktom. Iako Ustav Republike Srpske jezike od onih koji postoje ili mijenjati im nazive. Dalje, formalno-pravno jednako tretira sva tri naroda, postoji jasna podnositelj zahtjeva navodi primjer da su svi državni zakoni na distinkcija u faktičkom tretmanu između "jezika srpskog razini Bosne i Hercegovine objavljeni u "Službenom glasniku naroda" i "jezika bošnjačkog naroda" jer se u praksi "jezik BiH" na "bosanskom jeziku" s obzirom na to da u zaglavlju srpskog naroda" koristi kao "srpski jezik", što je stvarna volja jasno piše: "Izdanje na srpskom, hrvatskom i bosanskom srpskog naroda. Opisana de facto diskriminacija, kako navodi jeziku." Također, navodi da i Ustavni sud u svom radu koristi podnositelj zahtjeva, dešava se samo iz jednog razloga, a to je "bosanski jezik" i kao primjer navodi točku 10. apelacijskog što "bosanski" jezik podsjeća na državu Bosnu i Hercegovinu, formulara. na izraz koji ukazuje na nešto zajedničko, nadnarodno, 9. Narodna skupština je, kako navodi podnositelj zahtjeva, nadnacionalno i što se konceptualno ne uklapa u politiku nakon što je "bosanski jezik" faktički i pravno postojao i bio Republike Srpske izraženu u izvornoj verziji Ustava Republike uveden u Opći okvirni sporazum, te nakon što je egzistirao u Srpske (čl. 1. i 7.) prema kojem je Republika Srpska "država Federaciji Bosne i Hercegovine (bosanski jezik i hrvatski jezik srpskog naroda" u kojoj je "srpski" jedini službeni jezik. Ovaj su bili službeni jezici do ustavnih promjena) sebi dala za pravo homofobični, etno-nacionalni i diskriminatorni koncept koji preimenovati taj jezik u "jezik bošnjačkog naroda", a da nije negira druge narode i njihova prava, te ih diskriminira u imala bilo kakvu legalnu ili legitimnu osnovu. Smatra da je uživanju temeljnih ljudskih prava odavno je proglašen Republika Srpska oduzela i povrijedila kolektivno pravo neustavnim i protivnim temeljnim europskim vrijednostima bošnjačkog naroda da zove svoj materinski i jedan od službenih pluralnih društava. Negiranje kako prava na imenovanje jezika, jezika onako kako taj narod to želi, što je suprotno načelu tako i njegova postojanja, te diskriminiranje bošnjačkog naroda konstitutivnosti u smislu posljednje, 10. alineje Preambule u odnosu na srpski narod i srpski jezik predstavlja narušavanje Ustava BiH. načela pluralnog društva u smislu 3. alineje Preambule Ustava b) Vrši de facto diskriminaciju bošnjačkog naroda u odnosu BiH, jer ovaj ustavnopravni pojam obuhvaća kulturnu na srpski narod jer se u praksi različito pristupa "jeziku raznovrsnost u što spada i jezik. Podnositelj zahtjeva se ponovo srpskog naroda" i "jeziku bošnjačkog naroda" kada je u poziva na Odluku broj U 5/98 u kojoj je Ustavni sud u točki 26. pitanju njihovo imenovanje dao tumačenje Preambule Ustava BiH, istaknuvši da služi i kao mjerilo za ustave entiteta. 10. Podnositelj zahtjeva, dalje, ističe da vlast u Republici Srpskoj "jezik srpskog naroda" u praksi naziva "srpski", dok se c) Povreda prava "Ostalih" na materinski jezik kao dio isti takav pristup ne koristi za "jezik bošnjačkog naroda" u identiteta skupine "Ostalih" koji pripadaju bosanskoj smislu da se u praksi koristi izraz "bosanski". Dakle, u praksi jezičnoj zajednici postoji različit tretman "jezika srpskog naroda" u odnosu na 12. U daljnjem izlaganju podnositelj zahtjeva daje "jezik bošnjačkog naroda". Kao primjer podnositelj zahtjeva definiciju materinskog jezika, navodeći da korištenje navodi zvaničnu stranicu Vrhovnog suda Republike Srpske materinskog jezika predstavlja jedan od temeljnih elemenata koja koristi izraz "srpski jezik". Iz zvanične stranice duhovnosti čovjeka, njegove kulture i tradicije. Ponovo Republičkog pedagoškog zavoda, kako navodi podnositelj podsjeća da je prilikom popisa stanovništva 1991. godine, prema statističkim podacima, u Bosni i Hercegovini živio veliki određena skupina i želi imenovati, i teze da pripadnici "Ostalih" broj osoba koje nisu bile pripadnici današnjih konstitutivnih koji govore "bosanski jezik" kao materinski predstavljaju naroda. Misli se na građane koji iz objektivnih ili subjektivnih posebnu jezičnu zajednicu, kolektivitet koji ima pravo na jezik razloga ne pripadaju bilo kojoj zajednici i kolektivitetu, ili koji kao dio svog nacionalnog identiteta na isti način kao i se identificiraju kao pripadnici (ne)priznatih nacionalnih pripadnici konstitutivnih naroda, te postavlja pitanje predstavlja manjina, ali ne govore više jezikom koji je službeni u državama li ukidanje "bosanskog jezika" ujedno i povredu prava na u kojim su te nacionalne manjine državotvorni narodi (npr. obrazovanje u smislu članka 2. stavak 1. prve rečenice Jevreji, Poljaci, Austrijanci...). Svi ti "bh" građani su, kako Dopunskog protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. Ukazuje dalje navodi, nakon ponovnog uvođenja bosanskog jezika kao na sadržaj navedene odredbe prema kojoj pravo na obrazovanje ustavno-pravne kategorije ("a što je cenzus iz 1991. godine i garantira pravo svake individue ne samo na pristup obrazovanju pokazao") identificirali bosanski jezik kao materinski jezik. već i na učinkovito obrazovanje, te citira relevantne presude Prema tome "bosanski jezik" fungira dvojako i igra ulogu kako Europskog suda. Tako se podnositelj zahtjeva poziva na za "Ostale", tako i za bošnjački narod. Vukući paralelu sa predmet Cipar protiv Turske (aplikacija broj 25781/94, presuda konstitutivnim narodima, kako dalje navodi podnositelj od 10. svibnja 2001. godine, st. 277.-279.) u kome negiranje zahtjeva, svi pripadnici "Ostalih" koji su identificirali "bosanski prava na obrazovanje na materinskom jeziku predstavlja jezik" kao svoj materinski predstavljaju posebnu jezičnu negiranje suštine prava na obrazovanje. zajednicu, tj. kolektivitet koji bi morao imati jednaka ustavna 15. Podnositelj zahtjeva smatra da čimbenik faktičke prava kao i konstitutivni narod jer su ustavna kategorija iz 10. većine ne daje pravo javnoj vlasti da srpski narod privilegira, te alineje Ustava BiH, te imaju pravo na jednak tretman bez negira drugim konstitutivnim narodima ili "Ostalim" uporabu diskriminacije. Ustavnopravne promjene u Republici Srpskoj materinskog jezika u sustavu javnog obrazovnog sustava, kojima je došlo do ukidanja "bosanskog jezika" uzrokovale su pozivajući se na Djelomičnu odluku Ustavnog suda broj U 5/98 nemogućnost da se pripadnici "Ostalih" identificiraju s jednim od 18. kolovoza 2000. godine (točka 34) u kojoj se potvrđuje od službenih jezika u Bosni i Hercegovini u identitetskom jednako korištenje bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika ne smislu. Na taj način ugroženo je njihovo pravo na privatnost i samo u institucijama BiH već i na razini entiteta i svih njihovih obiteljski život u smislu članka 8. Europske konvencije jer se administrativnih jedinica pri zakonodavnim, izvršnim i sudskim utječe na depersonalizaciju mladih osoba u identitet. Pored vlastima, što podrazumijeva mogućnost korištenja ovih jezika i navedenog, podnositelj zahtjeva se poziva na članak 27. u obrazovanju. Ukidanjem bosanskog jezika, kako tvrdi Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (u podnositelj zahtjeva, djeca i roditelji povratnici u Republiku daljnjem tekstu: Međunarodni pakt) koji propisuje pravo Srpsku nemaju pravo na obrazovanje, niti pravo da osiguraju jezičnih manjina, što pripadnici iz skupine "Ostalih" koji svojoj djeci obrazovanje na vlastitom materinskom jeziku. govore bosanski jezik jesu i koji imaju pravo na jezik i njegovo Neprihvatljivo je da se nemogućnost obrazovanja na vlastitom korištenje. U kontekstu navedenog podnositelj zahtjeva se jeziku kompenzira mogućnošću da se djeci bošnjačkog i poziva na presude Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem hrvatskog porijekla, te "Ostalim" koji govore bosanski jezik tekstu: Europski sud) u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i nudi obrazovanje na bosanskom i hrvatskom na teritoriju Hercegovine i Zornić protiv Bosne i Hercegovine, toč. 30. i 31., Federacije Bosne i Hercegovine. Takva alternativa znači kojima je jasno identificiran zaključak da "Ostali" moraju biti ponovno razdvajanje djece od roditelja ili nemogućnost jednaki u uživanju ustavnih prava i sloboda, te da se kolektivna održivog opstanka bošnjačkih i hrvatskih obitelji u Republici jednakost konstitutivnih naroda ne može ostvariti na račun Srpskoj nakon povratka poslije rata u prijeratna mjesta pripadnika "Ostalih". življenja. 13. Podnositelj zahtjeva ukazuje da je pravo izbora 16. Podnositelj zahtjeva dalje navodi da inherentan materinskog jezika stvar "vlastitog samoodređenja osobe", te element konstitutivnosti triju naroda u Bosni i Hercegovini jeste činjenica da se pripadnici "Ostalih" identificiraju sa jednim i nacionalni etnički identitet pripadnika konstitutivnih naroda, jezikom koji fungira kao službeni jezik jeste osobna stvar što uključuje i pravo na materinski jezik, u konkretnom slučaju svakog čovjeka, a citirana presuda Zornić protiv Bosne i bosanski. U kontekstu navedenog podnositelj zahtjeva citira Hercegovine ukazuje da država nema pravo da ulazi u razloge točku 31. Odluke Ustavnog suda broj U 10/05, te zaključuje da takvog opredjeljenja, jer je to privatna stvar i opredjeljenje koje je etno-nacionalni identitet pripadnika konstitutivnih naroda je zaštićeno člankom 8. Europske konvencije. Podnositelj obilježen jezikom zbog čega roditelji u Bosni i Hercegovini zahtjeva zaključuje da prva rečenica stavka 1. članka 7. Ustava imaju pravo tražiti od školskog sustava da se njihovo Republike Srpske građanima iz reda "Ostalih" koji govore identitetsko opredjeljenje kroz jezik poštuje u javnom sustavu bosanskim jezikom krši pravo na materinski jezik u smislu školovanja. Podnositelj zahtjeva iznosi stajalište iz presude sastavnog dijela pojma "Ostali" iz 10. alineje Preambule Ustava Europskog suda Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine da BiH, pravo na privatni i obiteljski život iz članka 8. Europske "etnicitet vodi porijeklo od ideje o društvenim skupinama konvencije, pravo na uporabu jezika iz članka 27. označenim istom nacionalnošću, religijskim uvjerenjem, Međunarodnog pakta, članka 30. Konvencije o pravima djeteta, zajedničkim jezikom ili kulturnim i tradicionalnim porijeklom i "Okvirne konvencije o regionalnim jezicima i jezicima istorijom", što, kako zaključuje podnositelj zahtjeva, znači da manjina", Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika pitanja jezika i etniciteta ne mogu biti razdvojena, nego su u rasne diskriminacije, kao i "Okvirne konvencije o pravima potpunosti isprepletena. Osim toga, podnositelj zahtjeva se manjina". poziva na presudu Europskog suda Champan protiv Velike d) Povreda prava na obrazovanje na materinskom jeziku Britanije od 18. siječnja 2001. godine, aplikacija broj 27238/95, bošnjačkog naroda i "Ostalih" koji pripadaju bosanskoj stavak 93., u kojoj je Europski sud naglasio da postoji jezičnoj zajednici "međunarodni konsenzus među državama članicama Vijeća Europe u smislu priznavanja posebnih potreba manjina i 14. U daljnjem izlaganju podnositelj zahtjeva polazi od obaveze da se zaštiti njihova sigurnost, identitet i način života". teze da ustavnopravno načelo konstitutivnosti naroda Bosna i Hercegovina ima obvezu ne samo priznati pravo na inkorporira i štiti pravo na materinski jezik, a to pravo obrazovanje na materinskom jeziku koje je dio identiteta obuhvaća i pravo da materinski jezik nazove onako kako ga konstitutivnih naroda u BiH i "Ostalih" već i afirmirati pluralističko društvo. Osporenom odredbom Ustava Republike d) članak 2. Dopunskog protokola broj 1 uz Europsku Srpske jasno se miješa u pravo Bošnjaka i "Ostalih" koji konvenciju, jer se bošnjačkom narodu i pripadnicima "Ostalih" pripadaju bosanskoj jezičnoj zajednici na način da se djeci i koji pripadaju bosanskoj jezičnoj zajednici oduzima pravo na roditeljima ne garantira pravo na obrazovanje na materinskom obrazovanje na materinskom jeziku jer pravo na jezik jeziku te se, kako navodi, postavlja pitanje ove opravdanosti. podrazumijeva i pravo na identifikaciju jezika; 17. U daljnjem izlaganju podnositelj zahtjeva citira e) članak 14. Europske konvencije u svezi sa člankom 2. relevantne odredbe Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem Dopunskog protokola broj 1 uz Europsku konvenciju jer se obrazovanju u BiH ("Službeni glasnik BiH" broj 18/03) kao i "bh" građanima iz reda "Ostalih" koji pripadaju bosanskoj odredbe Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju jezičnoj zajednici oduzima pravo na obrazovanje na ("Službeni glasnik RS" br. 119/08 i 71/09), te zaključuje da materinskom jeziku u odnosu na srpski konstitutivni narod bez negiranje prava bošnjačkog konstitutivnog naroda i pripadnika opravdanja, tj. na neustavan način. "Ostalih" koji pripadaju bosanskoj jezičnoj zajednici na 20. Također, podnositelj zahtjeva konstatira da bi školovanje na materinskom jeziku u Republici Srpskoj nije supremacija Ustava BiH, koja proizlazi iz članka III/3.b) "zakonito" u smislu načela zakonitosti jer je suprotno Ustavu Ustava BiH, bila iluzorna ukoliko bi Republika Srpska ukidala BiH, te nije potrebno ispitivati daljnje aspekte opravdanosti ustavne standarde koji su predviđeni u Ustavu BiH, a jedan od miješanja u pravo na obrazovanje na vlastitom jeziku: javni tih standarda je i službeni bosanski jezik u cijeloj i za cijelu interes, adekvatnost i proporcionalnost. Bosnu i Hercegovinu, pored hrvatskog i srpskog, tako da Ustav e) Povreda načela zabrane diskriminacije građana iz Republike Srpske u osporenom dijelu krši i članak III/3.b) skupine "Ostalih" koji pripadaju bosanskoj jezičnoj Ustava Bosne i Hercegovine. Podnositelj zahtjeva je predložio zajednici u svezi sa pravom na materinski jezik da Ustavni sud proglasi prvu rečenicu članka 7. stavak 1. Ustava Republike Srpske u dijelu koji glasi: "jezik bošnjačkog 18. Podnositelj zahtjeva ukazuje da je objasnio na koji naroda" neustavnom, te naredi Narodnoj skupštini da odmah, način funkcionira "jezik srpskog naroda" kako formalno-pravno najkasnije u roku od tri mjeseca od dana objave ove odluke u tako i u praksi i da je dokazao da "postoji jaz između jednog i "Službenom glasniku BiH", izvrši izmjenu i dopunu ove norme drugog na način da se u praksi jezik srpskog naroda tretira kao na način da će Ustav Republike Srpske umjesto riječi "jezik "srpski jezik", te da građani koji su pripadnici "Ostalih", a koji bošnjačkog naroda" garantirati bosanski jezik bez konotacije na govore "bosanski jezik", imaju kolektivno pravo na materinski "bošnjački narod". "bosanski jezik" jer se mogu tretirati kao "jezična zajednica". U trenutku kada je u Republici Srpskoj izbačen "bosanski jezik" u b) Odgovor na zahtjev normativnom smislu i u praksi, pripadnici "Ostalih" koji govore 21. U odgovoru na zahtjev Narodna skupština je navela da bosanskim jezikom izgubili su pravo na materinski jezik kako podnositelj zahtjeva neutemeljeno ističe i predviđa da je općenito tako i na području obrazovanja, a koje je zaštićeno ustavno pravo na uporabu jezika i pisma garantirano člankom člankom 2. Dopunskog protokola broj 1 uz Europsku 34. stavak 1., u svezi sa člankom 49. stavak 5. Ustava konvenciju, na koji način je različito tretirana ova skupina Republike Srpske. Naime člankom 70., koji je dopunjen građana u odnosu na srpski konstitutivni narod jer im je ovo Amandmanom LXXVII na Ustav Republike Srpske, definirano pravo uskraćeno. Nemogućnost "Ostalih" koji govore "bosanski je kao vitalni nacionalni interes konstitutivnih naroda i pravo na jezik" da koriste svoj materinski jezik u sustavu obrazovanja, uporabu jezika, a Amandmanom LXXXII na Ustav Republike već moraju izabrati jedan od jezika konstitutivnih naroda, Srpske osigurana je zaštita vitalnih nacionalnih interesa predstavlja zabranjenu diskriminaciju iz članka 14. Europske konstitutivnih naroda putem Vijeća naroda Narodne skupštine konvencije u svezi sa člankom 2. Dopunskog protokola broj 1 Republike Srpske i Vijeća za zaštitu vitalnog interesa pri uz Europsku konvenciju. Ustavnom sudu Republike Srpske. 19. Na koncu, podnositelj zahtjeva zaključuje da je prva 22. Narodna skupština je ukazala da je, u skladu s rečenica članka 7. stavak 1. Ustava Republike Srpske neustavna odredbom članka III/3.b) Ustava BiH, kao i Odlukom Ustavnog jer krši: suda broj U 5/98, koja se odnosi na konstitutivnost naroda, a) posljednju, 10. alineju Preambule Ustava BiH i njegovo Amandmanom LXXI na članak 7. stavak 1. i Amandmanom načelo konstitutivnosti bošnjačkog naroda jer tom narodu XLIV na članak 1. Ustava BiH izvršila usklađivanje sa nameće naziv jezika i uskraćuje mu pravo na imenovanje svog Ustavom BiH. Tako je utvrđeno da su konstitutivni narodi u vlastitog jezika kao inherentnog elementa prava na jezik, koje Republici Srpskoj Srbi, Bošnjaci, Hrvati kojima se zajedno sa je sastavni element vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog Ostalim i građanima garantira jednakopravnost bez naroda u smislu članka IV/3.f) Ustava BiH; diskriminacije po bilo kojoj osnovi ili statusu, te je utvrđeno da b) članak II/4 Ustava BiH u svezi sa posljednjom, 10. su službeni jezici i jezici konstitutivnih naroda: jezik srpskog, alinejom Preambule Ustava BiH jer predstavlja de facto jezik bošnjačkog i jezik hrvatskog naroda u svezi s čim je i diskriminaciju bošnjačkog naroda u odnosu na srpski s obzirom Venecijansko povjerenstvo dalo pozitivno mišljenje. S obzirom na to da vlasti u Republici Srpskoj u praksi različito pristupaju na navedeno, Narodna skupština je zaključila da tvrdnja "jeziku srpskog naroda" i "jeziku bošnjačkog naroda" kada je u podnositelja zahtjeva da je prva rečenica članka 7. Ustava pitanju njihovo imenovanje; Republike Srpske u dijelu kojim se propisuje da se u Republici c) članak 3. i posljednju, 10. alineju Preambule Ustava Srpskoj govori kao jedan od tri jezika "jezik bošnjačkog BiH, članak 8. Europske konvencije, članak 27. Međunarodnog naroda" neustavna jer nameće bošnjačkom narodu naziv jezika, pakta, članak 30. Konvencije o pravima djeteta, "Okvirnu koji je sastavni dio vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog konvenciju o regionalnim jezicima i jezicima manjina", naroda, netočna. Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne 23. Kriteriji iz zahtjeva, kako dalje navodi Narodna diskriminacije, kao i "Okvirnu konvenciju o pravima manjina" skupština, nisu pravno, znanstveno i stručno utemeljeni. u smislu da se "bh" građanima iz skupine "Ostalih" koji 24. Definicija službenih jezika u Ustavu Republike Srpske pripadaju bosanskoj jezičnoj zajednici oduzima pravo na ("Službeni jezici u Republici Srpskoj su: jezik srpskog naroda, materinski jezik kao dio identiteta ove jezične zajednice; jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda") ne nameće nijednom narodu ime jezika, nego opisno ukazuje na to da su tri "jezika" nerazdvojno povezana s trima konstitutivnim konkretnom slučaju ne radi o pokretanju bilo kakvog pitanja u narodima. Lingvistika kao nauka, a posebno leksikologija svezi sa sadržajem jezika, njegovim sličnostima i usporedbama (nauka o značenju riječi), neki pojam definira na dva načina: sa drugim službenim jezicima u Bosni i Hercegovini, opisno i leksički (terminom), kao primjer navodi kada se kaže opravdanosti postojanja tri jezika, a što su pitanja za "francuski jezik" isti sadržaj se izražava i opisno kao "jezik lingvističke nauke "je u kontradiktornosti sa u zahtjevu francuskog naroda". U Ustavu Republike Srpske dana je opisna pomenutom 'Europskom konvencijom za regionalne jezike i definicija triju jezika, pa tako "jezik srpskog naroda" jednako je jezike nacionalnih manjina', odnosno Europskom poveljom o " jezik kojim govori srpski narod", "jezik bošnjačkog naroda regionalnim ili manjinskim jezicima (u daljnjem tekstu: jednako je "jezik kojim govori bošnjački narod" ili terminološki Europska povelja) jer se u Povelji navodi šta se može smatrati iskazano jednako je "bošnjački jezik" i "jezik hrvatskog jezikom manjina u koje svakako spadaju jezici 'Ostalih' u Bosni naroda" jednako je "jezik kojim govori hrvatski narod" ili i Hercegovini". Narodna skupština u daljnjem tekstu odgovora terminološki iskazano jednako je "hrvatski jezik". Definicijom na zahtjev citira članak 2. Zakona o zaštiti prava pripadnika se, kako dalje navodi Narodna skupština, na isti način opisno nacionalnih manjina ("Službeni glasnik RS" broj 2/05), te određuje suština sva tri jezika - da su to jezici svakog od članak 3. Zakona o zaštiti prava nacionalnih manjina ("Službeni naroda, nikom se ne nameće naziv jezika, nego se konstatira glasnik BiH" broj 12/03) kojima je definiran pojam nacionalne činjenica "da svako ima pravo na svoj jezik" i uvodi manjine. Također je citiran članak 11. Zakona o zaštiti prava univerzalno znanstveno načelo da se ime jezika "izvodi iz nacionalnih manjina, te članak 1. Europske povelje koji daje imena naroda" jer se tako pokazuje da se taj jezik odnosi na taj definiciju regionalnih ili manjinskih jezika. "Bosanski jezik" narod budući da je jezik identitetski kriterij naroda. kao manjinski ne postoji jer nijedna manjina u Bosni i 25. Što se tiče "prava na imenovanje vlastitog jezika po Hercegovini nije do sada kvalificirala taj jezik ili podnijela vlastitoj volji i želji", Narodna skupština ističe da znanstvena nadležnim institucijama Republike Srpske zahtjev za njihovo istraživanja devet međunarodnih dokumenata (u odgovoru na priznavanje kao manjinskog jezika, te je "čudna konstatacija zahtjev taksativno nabrojana), u kojima se pominje i jezično podnosioca zahtjeva da 'Ostali' identifikuju 'bosanski jezik kao pravo, pokazuju da se u svim tim dokumentima govori maternji jezik' i da se tada 'ne misli da ti građani biraju jedan od isključivo o jezičnim pravima pojedinaca i pripadnika maternjih jezika kojima govore pripadnici konstitutivnih naroda nacionalnih manjina, a nigdje se ne spominju jezična prava i koji su službeni već se misli na vlastiti maternji jezik'". Iz naroda niti država, niti se propisuje pravo naroda da svoj jezik navedene definicije manjinskih jezika u Strazburškoj povelji nazove svojim imenom. Ne postoji niti je propisano pravo da jasno je da to nije moguće jer bi takav jezik morao biti različit bilo koji, pa ni bošnjački narod, svoj materinski jezik naziva od triju jezika konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, te je onako kako to želi, te je neutemeljena tvrdnja podnositelja pozivanje podnositelja zahtjeva na "Ostale" u ovom zahtjevu zahtjeva da pravo na ime jezika po želji i način uporabe tog više plod domišljanja nego činjenično utemeljenih tvrdnji jezika "propisuje međunarodno i ustavno pravo". U prilog podnositelja zahtjeva. navedenoj tvrdnji Narodna skupština se pozvala na istraživanje 29. Navode iz zahtjeva da se neprihvaćanjem naziva koje je proveo u svom radu Miloš Kovačević, te je citirano i "bosanski jezik" i Bošnjacima i "Ostalim" uskraćuje "pravo na stajalište lingviste Midhata Riđanovića o navedenom pitanju. obrazovanje na maternjem jeziku", Narodna skupština smatra 26. Upravo na isti način kako je Srbima i Hrvatima u netočnim i apsurdnim, te se poziva na stajalište bošnjačkih Ustavu Republike Srpske omogućeno pravo na svjetski jedino lingvista (imena i prezimena navedena u odgovoru) da se znanstveno poznato pravo imenovanja jezika, odnosno veze bosanski jezik prema kriterijima identiteta jezika ne može imena naroda i jezika, tako je omogućeno i bošnjačkom narodu. smatrati različitim u odnosu na srpski, odnosno da su srpski i Definicija jezika odražava načelo veze imena jezika i imena bosanski samo različita imena "lingvistički" istog jezika. naroda iz čega proizlazi neutemeljenost primjedbe podnositelja Također ukazuje da se Europska konvencija za regionalne zahtjeva (da se vrši diskriminacija bošnjačkog naroda u odnosu jezike i jezike nacionalnih manjina kao i članak 27. na srpski narod jer organi vlasti u Republici Srpskoj različito Međunarodnog pakta odnose na regionalne ili manjinske jezike pristupaju "jeziku srpskog naroda" i "jeziku bošnjačkog naroda" država članica, a ne na jezike konstitutivnih naroda, te smatra kada je u pitanju njihovo imenovanje) s obzirom da organi da je pogrešno stajalište podnositelja zahtjeva da se primjenjuju vlasti Republike Srpske omogućavaju da se na potpuno i na konstitutivne narode. jednakopravan i isti način uspostavlja opisna i leksička 30. Narodna skupština je naglasila da je izvršeno definicija jezika za sva tri konstitutivna naroda, koja važi za sve usklađivanje Ustava Republike Srpske sa Ustavom BiH i jezike u svijetu. Europskom konvencijom glede prava bošnjačkog naroda na 27. Jezično rješenje u Ustavu Republike Srpske nije, kako jezik kao i konstitutivnost naroda BiH, a što je potvrdilo i tvrdi podnositelj zahtjeva, rješenje legalnih organa i institucija Venecijansko povjerenstvo. Također je u odgovoru istaknuto da Republike Srpske, nego je nametnuto Amandmanom LXXI o neuporaba termina "bosanski jezik" ne znači negiranje prava na jeziku i pismu tadašnjeg visokog predstavnika za Bosnu i obrazovanje na materinskom jeziku, kako se tvrdi u zahtjevu, Hercegovinu kojim je zamijenjena ranija ustavna norma o jer se to pravo ostvaruje i kada se jezik naziva "bošnjački" ili jeziku koju je predložila Narodna skupština Republike Srpske "srpski" ili "hrvatski" ili pak "bosanski". Neuporaba upravo da bi se izbjegle nejasnoće oko termina "bosanski jezik" simboličkog nacionalnog ili državnog naziva jezika ne znači i da bi se sva tri naroda stavila u isti položaj - priznanje "negiranje mogućnosti korištenja i upotrebe jezika". Narodna njihovih jezika i posredne veze imena njihovog jezika sa skupština postavlja pitanje znači li da se Amerikancima negira njihovim nacionalnim imenima. mogućnost korištenja jezika ili obrazovanja na materinskom 28. Podnositelj zahtjeva, kako se dalje navodi u odgovoru, jeziku zato što se jezik koji upotrebljavaju ne zove američki obrazlaže kršenje prava na jezik i obrazovanje na svom jeziku nego engleski. Republika Srpska, kako se dalje ističe, svim "pripadnika Ostalih" koji pripadaju "bosanskoj jezičnoj Bošnjacima garantira pravo na materinski jezik u školama i zajednici", a nigdje ne objašnjava što se podrazumijeva pod kada se jezik naziva "bošnjački", a ne "bosanski" jer se time "bosanskom jezičnom zajednicom", je li to zajednica triju ništa ne mijenja u nastavnom planu, programu i sadržaju jezika ili zajednica formirana na temelju bosanskog kao nastavnog predmeta tog jezika. zemaljskog jezika. Navodi podnositelja zahtjeva da se u 31. Narodna skupština navodi da je neutemeljena tvrdnja 35. Vođen činjenicom da ne želi biti "dijaspora", da je sporno–ime jezika "bosansko" zato što ga ne prihvaća bošnjački narod nameće stajalište da su oni po nacionalnom Republika Srpska jer im (Bošnjacima) nije onemogućeno da određenju "Bosanci" i da im je materinski jezik "bosanski", što "jezik bošnjačkog naroda" zovu bosanski koji je po imenu je pokazatelj da prihvaćanje naziva "bosanski jezik" ugrožava naroda bošnjački. Kao primjer gdje jedan narod nije pravo srpskog naroda, dovodi se u pitanje opstanak ne samo upotrebljavao ime koji je za svoj jezik izabrao drugi narod srpskog jezika nego i srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. navodi Srbe i Bošnjake koji "jezik slovenačkog naroda" ne Zahtjev podnositelja zahtjeva da se u Ustavu Republike Srpske zovu "slovenski", kako ga zovu Slovenci, nego "slovenački". zamijeni "jezik bošnjačkog naroda" tako što će se "garantovati Isto je sa "jezikom bošnjačkog naroda" koji u srpskom jeziku bosanski jezik bez konotacije na bošnjački narod" znači da prema tvorbenim pravilima može biti samo "bošnjački jezik". podnositelj zahtjeva želi da "bosanski jezik" nije samo jezik 32. Podnositelj zahtjeva, kako se dalje ističe u odgovoru Bošnjaka, već i Srba, Hrvata u Bosni i Hercegovini. Narodna na zahtjev, neargumentirano i tendenciozno navodi da se skupština smatra da je neprihvatljivo da "bosanski jezik" opisana diskriminacija dešava samo iz jednog razloga, a to je predstavlja širi pojam od "bošnjačkog naroda", da se on ne što "bosanski" jezik podsjeća na državu Bosnu i Hercegovinu, vezuje samo za jezik Bošnjaka nego za "jezik Bosne i na izraz koji ukazuje na nešto zajedničko, nacionalno i što se Hercegovine" tako da svojim sadržajem "pokriva" sve konceptualno ne uklapa u politiku Republike Srpske. Bit konstitutivne narode u Bosni i Hercegovini i da u svijesti problema oko "bosanskog jezika" je, kako navodi Narodna priziva "Bosanca" kao integrativni nacionalni pojam. U skupština, u "nadnarodnom, nadnacionalnom" karakteru suodnosu tri naziva za jezik, jednog zemaljskog "bosanskog" i "bosanskog jezika" čime se ugrožava jednakopravnost, pa i dva nacionalna "srpski" i "hrvatski" bosanski je nužno nadređen opstanak srpskog naroda i srpskog jezika u Bosni i i kao "zemaljski jezik" podrazumijeva kao svoje podređene Hercegovini. U svezi sa pozivanjem podnositelja zahtjeva na pojmove nacionalne nazive jezika. Ako bi se u Republici Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini u kome je Srpskoj prihvatio bosanski jezik, prema mišljenju Narodne navedeno da je: "Potpisan u Parizu na dan 14. decembar 1995. skupštine, diskriminiran bi bio srpski narod i njegov jezik jer bi godine na bosanskom, hrvatskom, engleskom i srpskom jeziku bosanski jezik bio nadređen srpskom, a ne jednakopravan. s tim što je svaki tekst podjednako autentičan...", Narodna Srpski jezik bi bio samo nacionalna varijanta bosanskog kao skupština ukazuje da potpisnici Sporazuma nisu nacionalni "zemaljskog jezika", te srpski narod ne može prihvatiti naziv nego državni (republički) predstavnici, da nisu potpisali u ime "bosanski jezik" jer se ne odnosi na "jezik bošnjačkog naroda" Hrvata, Srba i Muslimana, nego u ime Republike Hrvatske, nego na jezik svih stanovnika Bosne i Hercegovine. Uvođenje Republike Bosne i Hercegovine i Savezne Republike termina "bosanski jezik", kako zaključuje Narodna skupština, Jugoslavije, pa se postavlja pitanje znači li to da je svaki od značilo bi prvi korak ka negiranju jednakopravnosti Srba i jezika omeđen granicama njegova potpisnika. Znači li to da srpskog jezika sa Bošnjacima i bosanskim jezikom u Republici potpis Alije Izetbegovića na "bosanskom jeziku" Srpskoj, ali i u Bosni i Hercegovini. Narodna skupština je na podrazumijeva da je Bosna i Hercegovina republika samo kraju predložila da se zahtjev za ocjenu ustavnosti članka 7. "bosanskog jezika". Podneseni zahtjev, kao dalje konstatira stavak 1. prva rečenica Ustava Republike Srpske u dijelu koji Narodna skupština, upravo implicira da Bosna i Hercegovina se tiče riječi "jezik bošnjačkog naroda" odbije kao neutemeljen. treba da bude republika samo "bosanskog" jezika" sa čime se IV. Relevantni propisi Srbi u Republici Srpskoj nikada ne mogu složiti. 33. Narodna skupština smatra neprihvatljivim i navode o 36. Ustav Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu povredi Preambule Ustava BiH jer u domaćoj pravnoj teoriji ne glasi: postoji jedinstveno stajalište o njezinoj pravnoj naravi, je li Preambula sastavni dio Ustava BiH i ima li normativno-pravno obvezujući Na temelju poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode i karakter. jednakosti 34. Narodna skupština dalje ukazuje da je u Š...Ć neusuglašenosti pojmova "Bošnjak" i "bosanski jezik" Uvjereni da demokratske ustanove vlasti i pravični prepoznatljiva tendencija unitarizacije i centralizacije vlasti na postupci najbolje uspostavljaju miroljubive odnose u razini Bosne i Hercegovine i dominacije većinskog naroda i pluralističnom društvu, njegova jezika. Ponovo ističe da prema tvorbenim pravilima Š...Ć srpskog jezika od "srpski narod" izvodi se ekvivalentan naziv Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (zajedno s "srpski jezik", od "hrvatski narod" izvodi se naziv "hrvatski ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav jezik", a od "bošnjački narod" moguće je jedino izvesti Bosne i Hercegovine: "bošnjački jezik", dok bi naziv "bosanski jezik" odgovarao Članak II/1. terminu nepostojećeg bosanskog naroda. Dakle, kako Ljudska prava i temeljne slobode zaključuje Narodna skupština, ime jezika je identično imenu 1. Ljudska prava nacije čiji je on proizvod i može da se zove po narodu koji ga Bosna i Hercegovina i oba entiteta osigurat će najviši govori, a ne po državi. Smatra da je neutemeljeno i nepravilno stupanj međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih da se "jezik bošnjačkog naroda" zamijeni riječima koje sloboda. U tu svrhu oformljena je Komisija za ljudska prava za garantiraju bosanski jezik bez konotacije na "bošnjački narod" Bosnu i Hercegovinu, kako to predviđa Aneks 6 Općeg jer bi to predstavljalo poistovjećivanje pojmova nacije i okvirnog sporazuma. državljanstva. U konkretnom ustavno-sudskom sporu, kako se Članak II/4. dalje navodi, termin nacija se odnosi na Bošnjake, ali termin Uživanje prava i sloboda predviđenih ovim člankom ili u državljani Bosne i Hercegovine, osim njih predstavljaju Hrvati, međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovom Srbi, Jevreji i Romi, a svi oni su po državljanstvu Ustavu, osigurano je za sve osobe u Bosni i Hercegovini bez bosanskohercegovački državljani koji govore svojim diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja, (nacionalnim) jezikom i zato je ispravno reći "bošnjački jezik" jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili jer je nacionalni jezik samo Bošnjaka, a ne svih ostalih, pa ni pripadnika "Ostalih". društveno podrijetlo, vezivanje za neku nacionalnu manjinu, Članak 14. imovina, rođenje ili drugi status. Uživanje prava i sloboda predviđenih u ovoj konvenciji Članak III osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su Nadležnosti i odnosi između institucija spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijed, političko ili drugo Bosne i Hercegovine i entiteta mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, povezanost s 3. Pravni sustav i nadležnosti entiteta i institucija nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status. b) Entiteti i sve njihove niže jedinice u potpunosti će se 42. Protokol broj 1 uz Europsku konvenciju u pokoravati ovom Ustavu, kojim dokida one odredbe zakona relevantnom dijelu glasi: Bosne i Hercegovine i ustava i zakone entiteta koje su protivne Članak 2. Ustavu, kao i odlukama institucija Bosne i Hercegovine. Opća Nikome se ne smije uskratiti pravo na obrazovanje. U načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog sustava vršenju svih svojih funkcija koje preuzima u odnosu na Bosne i Hercegovine i entiteta. obrazovanje i nastavu, država poštuje pravo roditelja da 37. Ustav Republike Srpske ("Službeni glasnik osiguraju obrazovanje i nastavu koji su sukladni njihovim Republike Srpske" br. 21/92 - prečišćeni tekst, 28/94, 8/96, vlastitim vjerskim i filozofskim uvjerenjima. 13/96, 15/96, 16/96, 21/96, 21/02, 26/02 ispravka, 30/02 V. Dopustivost ispravka, 31/02, 69/02, 31/03, 98/03, 115/05, 117/05 i 48/11) u relevantnom dijelu glasi: 43. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.(a) Ustava Bosne Hercegovine. Član 7. 44. Članak VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Službeni jezici Republike Srpske su: jezik srpskog naroda, Ustavni sud ima isključivu nadležnost odlučivanja o svim jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda. Službena sporovima koji proisteknu iz ovog Ustava između entiteta, ili pisma su ćirilica i latinica. između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, ili između Na područjima gdje žive druge jezičke grupe u službenoj institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne upotrebi su i njihovi jezici i pisma, na način određen zakonom. ograničavajući se na to: 38. Međunarodni pakt o građanskim i političkim Je li odluka nekog entiteta da uspostavi posebne paralelne pravima u relevantnom dijelu glasi: odnose sa susjednom državom sukladna ovom Ustavu, Članak 27. uključujući i odredbe koje se tiču suvereniteta i teritorijalnog U državama gdje postoje etničke, vjerske ili jezičke integriteta Bosne i Hercegovine. manjine, lica koja pripadaju tim manjinama ne mogu biti lišena Je li neka odredba ustava ili zakona jednog entiteta prava da imaju zajedno sa članovima svoje grupe, svoj posebni sukladna ovom Ustavu. kulturni život, da ispoljavaju i upražnjavaju svoju vlastitu vjeru Spor može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući ili da se služe svojim jezikom. Vijeća ministara, predsjedavajući ili dopredsjedavajući jednog 39. Europska povelja za regionalne i jezike manjina u od domova Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina relevantnom dijelu glasi: članova/zastupnika jednog od domova Parlamentarne Članak 7. skupštine, ili jedna četvrtina jednog od domova zakonodavnog Ciljevi i načela tijela jednog entiteta. U pogledu i regionalnih ili manjinskih jezika na 45. U konkretnom slučaju zahtjev je podnio Safet Softić, područjima na kojima se ti jezici rabe i u skladu sa položajem drugi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne svakog jezika, ugovorne strane zasnivat će njihovu politiku, skupštine Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu odredbe članka zakonodavstvo i praksu na sljedećim ciljevima i načelima VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 19. Pravila a) priznanje regionalnog ili manjinskog jezika kao izraza Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da je predmetni zahtjev kulturnog bogatstva. dopustiv zato što ga je podnio ovlašteni subjekt, a da ne postoji 40. Konvencija o pravima djeteta u relevantnom dijelu nijedan razlog za nedopustivost zahtjeva iz članka 19. Pravila glasi: Ustavnog suda. Članak 30. VI. Meritum U onim državama strankama gdje postoje etničke, vjerske 46. Podnositelj zahtjeva navodi da prva rečenica članka 7. ili jezičke manjine ili osobe starosjedilačkog porijekla, djetetu stavak 1. Ustava Republike Srpske u dijelu "jezik bošnjačkog koje pripada takvoj manjini ili koje je starosjedilačkog naroda" nije u skladu sa posljednjom, 10. alinejom Preambule porijekla ne smije se uskratiti njegovo pravo, da u zajednici s Ustava BiH i njegovim načelom konstitutivnosti bošnjačkog ostalim članovima njegove grupe uživa svoju kulturu, naroda, sa člankom II/4. Ustava BiH u svezi sa posljednjom, ispovijeda svoju vjeru i obavlja vjerske obrede ili koristi svoj 10. alinejom Preambule Ustava BiH. Pored navedenog smatra jezik. da osporena odredba krši treću i desetu alineju Preambule 41. Europska konvencija o ljudskim pravima i Ustava BiH, članak 8. Europske konvencije, članak 27. temeljnim slobodama u relevantnom dijelu glasi: Međunarodnog pakta, članak 30. Konvencije o pravima djeteta, Članak 8. Okvirnu konvenciju o regionalnim jezicima i jezicima manjina, 1 Svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne obiteljskog života, doma i prepiske. diskriminacije, kao i Okvirnu konvenciju o pravima manjina. 2. Javne vlasti se ne smiju miješati u ostvarivanje ovog Također smatra da osporena odredba Ustava Republike Srpske prava osim ako to nije sukladno zakonu i neophodno u krši članak 2. Dopunskog protokola broj 1 uz Europsku demokratskom društvu u interesima nacionalne sigurnosti, konvenciju, kao i članak 14. Europske konvencije u svezi sa javne sigurnosti ili gospodarske dobrobiti zemlje, radi člankom 2. Dopunskog protokola broj 1 uz Europsku sprječavanja nereda ili kriminala, radi zaštite zdravlja ili konvenciju. morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih. 47. Ustavni sud će na početku izlaganja dati opći stav o jeziku, odnosno zašto je pravo na ime jezika ustavno pitanje u konkretnom slučaju. Prilikom ispitivanja zahtjeva, Ustavni sud će se isključivo baviti ustavnim aspektima prava na ime jezika. na tom jeziku spada u vitalne interese" (vidi Odluku Ustavnog Ustavni sud se neće baviti stručnim pitanjima i mogućim suda broj U 8/04, toč. 38.-41.). (stručnim) dilemama u svezi sa službenim jezicima koji se 51. Ustavni sud također podsjeća na stajalište izneseno u koriste u Bosni i Hercegovini (npr. radi li se o jednom ili o tri citiranoj odluci broj U 5/98 kojim je istaknuto: "Budući da jezika, u kojoj mjeri su oni slični ili različiti, itd.) jer su to svaka odredba ustava entiteta mora biti konzistentna sa pitanja koja treba da riješi struka (lingvistika), a ne Ustavni sud. Ustavom BiH, uključujući Preambulu ovog ustava, odredbe 48. Kako postoje različiti jezici i različiti narodi/nacije Preambule pružaju pravnu osnovu za preispitivanje svih koji njima govore, prirodno se nameće ideja o jeziku kao normativnih akata nižeg reda u odnosu na Ustav BiH dok god konstitutivnom elementu narodnosti/nacionalnosti. Jezik i pomenuta preambula sadrži ustavne principe koji, prema pismo su jedno od bitnih obilježja konstitutivnog naroda koji riječima kanadskog Vrhovnog suda, opisuju sfere nadležnosti, čine njegov identitet. Kako je jezik, između svega ostalog, (i) doseg prava i obaveza, ili uloge političkih institucija. Odredbe izraz slobode izražavanja svoje narodnosti i kulture, sloboda preambule onda nisu samo opisne, već im je također data uporabe svog jezika i jednakopravnost jezika svakog naroda moćna normativna snaga, te one predstavljaju valjan standard spada u zajamčena prava. Ova sloboda, kako za narode tako i za sudsku kontrolu Ustavnog suda" (stavak 26.). za nacionalne manjine, znači pravo slobodne uporabe svog 52. U kontekstu navedenog Ustavni sud će prvo analizirati jezika i u privatnom govoru, pismu pred državnim organima, u kako je pitanje jezika regulirano u ustavno-pravnom sustavu tisku i u drugim oblicima javne uporabe jezika. Samim tim, Bosne i Hercegovine. svako pitanje koje zadire u ovu oblast evidentno predstavlja 53. U svezi s tim, Ustavni sud, prije svega, naglašava da pitanje od vitalnog interesa za svaki konstitutivni narod. Ustav Bosne i Hercegovine nije eksplicitno regulirao pitanje 49. Ustavni sud je u Odluci o dopustivosti i meritumu broj uporabe službenih jezika u Bosni i Hercegovini. Međutim, 10/05 (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 10/05 od 22. srpnja Preambula Ustava Bosne i Hercegovine propisuje načelo 2005. godine, objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj konstitutivnosti naroda, koje sadrži niz pojedinačnih 64/05)) dao pojam vitalnog interesa konstitutivnog naroda. kolektivnih prava konstitutivnih naroda (u zajednici sa ostalim) Tako je Ustavni sud naveo nekoliko čimbenika koji oblikuju i građana Bosne i Hercegovine. Jezik, kako je već navedeno u razumijevanje navedenog pojma. Prvo da je pojam "vitalnog prethodnim točkama ove odluke, jedno je od bitnih obilježja interesa" funkcionalna kategorija i ne može se promatrati konstitutivnog naroda koje čini njegov identitet. To ustavno odvojeno od pojma konstitutivnosti konstitutivnih naroda čije pravo proizlazi iz poštovanja načela ljudskog dostojanstva iz vitalne interese štiti članak IV/3.e) i f) Ustava Bosne i prve rečenice Preambule Ustava Bosne i Hercegovine. Bilo bi Hercegovine. Dalje je Ustavni sud u pomenutoj odluci istaknuo iluzorno govoriti o poštovanju ljudskog dostojanstva iz prve da: "U zadnjoj alineji Preambule Ustava Bosne i Hercegovine, rečenice Preambule Ustava Bosne i Hercegovine ako se ne bi Bošnjaci, Hrvati i Srbi su definisani kao konstitutivni narod (u poštovala volja konstitutivnih naroda i ostalih da slobodno zajednici sa ostalim) i građani Bosne i Hercegovine. Ustavni upotrebljavaju svoj jezik. sud je, u svojoj Trećoj djelimičnoj odluci broj U 5/98 (odluka 54. Ustavni sud dalje ističe da je pitanje uporabe od 7. januara 2000. godine, objavljena u "Službenom glasniku službenih jezika u Federaciji Bosne i Hercegovine regulirano Bosne i Hercegovine", broj 23/00, stav 52) zaključio da 'kako člankom 6. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine tako što je u god neodređen bio jezik Preambule Ustava BiH zbog ovog stavku (1) navedenog članka propisano da su: "Službeni jezici u nedostatka definicije statusa Bošnjaka, Hrvata i Srba kao Federaciji Bosne i Hercegovine: bosanski jezik, hrvatski jezik i konstitutivnih naroda, ona jasno označava sve njih kao srpski jezik", dok je u stavku (2) propisano: "Ostali jezici mogu konstitutivne narode, tj. kao narode'. Pojam konstitutivnosti se koristiti kao sredstvo komunikacije i nastave". Službeni naroda, kako je dalje navedeno, nije apstraktan pojam, već on jezici su prema prvobitnim odredbama Ustava Federacije BiH inkorporira određene principe bez kojih jedno društvo, sa bili bosanski i hrvatski, međutim provedbom odluke o ustavno zaštićenim razlikama, ne bi moglo efikasno konstitutivnosti sva tri naroda u Federaciji Bosne i funkcionirati" (Odluka Ustavnog suda broj U 2/04, točka 33.). Hercegovine, Amandmanom XXIX propisano je da je i srpski 50. U daljnjoj analizi značenja "vitalnog interesa", jezik službeni jezik. Ustavni sud je u citiranoj odluci naglasio da je značenje 55. Ustavni sud dalje ukazuje da je Pravilima Ustavnog "vitalnog interesa" djelomično oblikovano člankom I/2. Ustava suda (vidi "Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), Bosne i Hercegovine koji naglašava da je Bosna i Hercegovina koja su donesena u skladu sa člankom VI/2.b) Ustava Bosne i demokratska država, odnosno "da demokratski organi vlasti i Hercegovine, pitanje uporabe jezika i pisma regulirano tako što pravične procedure najbolje stvaraju miroljubive odnose unutar je u članku 6. stavak (1) propisano da: "U radu Ustavnoga suda pluralističkog društva" (alineja 3. Preambule). U svezi s tim, se osigurava jednakopravna uporaba jezika i pisama koji su u interes konstitutivnih naroda da u punom kapacitetu sudjeluju u službenoj uporabi u Bosni i Hercegovini" dok je stavkom (2) sustavu vlasti i aktivnostima javnih organa vlasti se može propisano da: "Kada u radu Ustavnoga suda sudjeluju suci koje promatrati kao vitalni interes. Također je istakao da: "Vitalni je imenovao predsjednik Europskoga suda za ljudska prava, na interesi konstitutivnih naroda kao što je već istaknuto u ovoj odgovarajući način se osigurava uporaba engleskoga jezika." odluci uključuju zaštitu raznih prava i sloboda koji pružaju Člankom 17. stavak (1) navedenih Pravila dalje je regulirano značajnu pomoć u osiguravanju da konstitutivni narodi mogu pitanje uporabe jezika tako što se: "U postupku pred Ustavnim iznijeti svoje interese u okviru kolektivne jednakosti i sudom koriste službeni jezici i pisma iz članka 6. ovih pravila, a sudjelovanja u funkcioniranju države. Pored toga što je to na zahtjev sudionika u postupku, pripadnika drugih naroda, ustavno pravo (vidi član II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u Ustavni sud može dopustiti uporabu drugog jezika", dok je vezi sa čl. I/4, II/3.m) i II/5. Ustava Bosne i Hercegovine, stavkom (2) propisano: "Ustavni sud će osigurati uvjete da Evropsku povelju za regionalne jezike i jezike manjina i svatko može efektivno ostvariti pravo iz stavka (1) ovoga Četvrtu djelimičnu odluku Ustavnog suda br. U 5/98 od 18. i članka." Ustavni sud također napominje da je sastavni dio 19. augusta 2000. godine, objavljenu u "Službenom glasniku navedenih pravila i formular apelacije koju je podnositelj dužan BiH", br. 36/00, tačka 34), sloboda korištenja svog jezika u popuniti prilikom obraćanja Ustavnom sudu. U točki 10. sudjelovanju i pristupu obrazovanju, informacijama i idejama formulara apelacije kao službeni jezik "na kom apelanti žele da komuniciraju sa Ustavnim sudom" navedeni su bosanski, 60. Ustavni sud zapaža da je u prvoj rečenici članka 7. hrvatski i srpski. stavak 1. Ustava Republike Srpske dana definicija službenih 56. Pitanje službenih jezika u Republici Srpskoj jezika Republike Srpske, pa je tako navedeno da su službeni regulirano je člankom 7. stavak 1. Ustava Republike Srpske jezici u Republici Srpskoj "jezik srpskog naroda, jezik kojim je propisano da: "Službeni jezici Republike Srpske su: bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda". Ustavni sud jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog smatra da je na ovaj način dana opisna - neutralna definicija naroda." Stavkom 2. navedenog članka je propisano da "na službenih jezika koji se koriste u Republici Srpskoj, a nije dan područjima gdje žive druge jezične grupe u službenoj upotrebi naziv jezika konstitutivnih naroda. Naime, kako proizlazi iz su njihovi jezici i pisma, na način određen zakonom". same definicije, "jezik bošnjačkog naroda" opisno se određuje 57. Ustavni sud, prije svega želi, ukazati da je osporena da je to jezik kojim govore Bošnjaci (bez ustavnog imenovanja odredba članka 7. stavak 1. Ustava Republike Srpske donesena tog jezika). Dakle, za razliku od Ustava Federacije Bosne i 19. travnja 2002. godine kada je visoki predstavnik donio Hercegovine i Pravila Ustavnog suda gdje je eksplicitno dan odluku o izmjenama i dopunama Ustava Republike Srpske naziv jezika koji su u službenoj uporabi u Federaciji Bosne i (Amandman LXXI), a radi provođenja četiri djelomične odluke Hercegovine i prilikom komunikacije sa Ustavnim sudom, Ustavnog suda broj U 5/98 (odluka o konstitutivnosti). Ustav Republike Srpske ne imenuje, tj. ne daje naziv jeziku, Obrazlažući razloge za donošenje navedene odluke visoki već ga vezuje za konstitutivni narod tako što propisuje da je u predstavnik je konstatirao da je: "Ustavni sud u svojoj trećoj Republici Srpskoj, između ostalog, u uporabi i "jezik djelomičnoj odluci u slučaju broj 5/98 od 30. lipnja i 1. srpnja bošnjačkog naroda". Na ovaj način ne nameće se bošnjačkom 2000. godine, odlučio da je isključenje bilo kojeg narodu naziv jezika, već se konstatira da bošnjački narod ima konstitutivnog naroda iz uživanja ne samo građanskih nego i pravo da kao službeni jezik koristi svoj jezik. Dakle, da je prava naroda u cijeloj Bosni i Hercegovini u jasnoj suprotnosti službeni jezik u Republici Srpskoj pored "jezika srpskog sa pravilima o ne-diskriminacija koja su sadržana u Aneksu 4., naroda" i "jezika hrvatskog naroda" i jezik "bošnjačkog a ta pravila su utvrđena u cilju ponovne uspostave multi- naroda". etničkog društva koje se temelji na jednakim pravima Bošnjaka, 61. Ustavni sud napominje da je Venecijansko Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda i svih građana; te povjerenstvo u svom mišljenju u povodu implementacije imajući na umu da entiteti Bosne i Hercegovine nisu do sada Odluke Ustavnog suda broj U 5/98 i usvojenih amandmana na preduzeli nikakve korake u pravcu implementacije pomenute Ustav Republike Srpske (usvojeno na 52. plenarnom zasjedanju četiri djelomične odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u 18.-19. listopada 2002. godine), između ostalog, istaknulo: slučaju broj 5/98", te je također istakao "da su neophodne "Osjetljivim pitanjem zvaničnih jezika bavi se novi član 7. izmjene teksta nekih od amandmana na Ustav Republike Srpske Zvanični jezici u Republici Srpskoj su jezik Srpskog naroda, koji su dostavljeni visokom predstavniku". jezik Bošnjačkog naroda i jezik Hrvatskog naroda. Ova 58. Ustavni sud zapaža da je do donošenja navedenog neodređena formulacija je takva da bi se izbjegle sve amandmana u Republici Srpskoj u službenoj uporabi bio samo nepotrebne rasprave oko tačnih naziva jezika." "srpski jezik ijekavskog i ekavskog izgovora". Dakle, razlog 62. Ovakav pristup da se svim, pa tako i konstitutivnom - donošenja navedenog amandmana na Ustav Republike Srpske bošnjačkom narodu daje pravo da se sam odredi - opredijeli za bilo je usuglašavanje entitetskog ustava sa Ustavom BiH nakon naziv svog jezika, po mišljenju Ustavnog suda, u skladu je sa Odluke Ustavnog suda broj U 5/98. Ustavni sud je u citiranoj načelom konstitutivnosti naroda. Dakle, osporena odredba ne odluci zaključio "čak ako su konstitutivni narodi u stvarnosti u imenuje službene jezike (ne daje njihove nazive), pa tako ne većinskom ili manjinskom položaju u entitetima, izričito sadrži ni naziv (ime) jezika koji bi bio suprotan imenu jezika priznanje Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda u kojim govore Bošnjaci u Republici Srpskoj. Osporena odredba, Ustavu BiH može samo značiti da nijedan od njih nije ustavno kada se analizira u apstraktnom smislu bez konkretnih priznat kao većina, tj. drugim riječima, da oni uživaju jednakost slučajeva, odnosno postupanja javne vlasti u Republici Srpskoj, kao grupa. Mora se, stoga, zaključiti, na isti način kao što je ne sprječava Bošnjake da jezik kojim govore nazovu imenom švajcarski Vrhovni sud izveo iz priznanja nacionalnih jezika kojim žele. Ustavni sud zaključuje da je prva rečenica članka 7. obavezu kantona da ne potiskuju ove jezične grupe, da stavak 1. Ustava Republike Srpske u dijelu "jezik bošnjačkog priznanje konstitutivnih naroda i ustavni princip koji leži u naroda" kao neutralna odredba koja ne imenuje naziv jezika u pozadini–princip kolektivne jednakosti, nameću obavezu skladu sa načelom konstitutivnosti naroda. entitetima da ne diskriminiraju, u prvom redu, one konstitutivne 63. Međutim, Ustavni sud naglašava da je (suprotno narode koji su, u stvarnosti, u manjinskom položaju u većini navoda iz odgovora na zahtjev) jezik vlasništvo naroda odgovarajućem entitetu. Stoga, tu nije samo jasna ustavna koji ga govori i zato njegovo ime treba odražavati želje što obaveza da se ne krše pojedinačna prava na diskriminacijski većeg broja ljudi koji ga govore. Ustavno načelo o slobodi način, koja slijedi iz člana II/3. i 4. Ustava BiH, već također i uporabe svog jezika i slobodi imenovanja svog jezika prema ustavna obaveza nediskriminacije u smislu prava grupa ako npr. vlastitoj želji proizlazi iz poštovanja načela ljudskog jedan ili dva konstitutivna naroda imaju specijalni povlašteni dostojanstva iz prve rečenice Preambule Ustava Bosne i tretman kroz pravni sistem entiteta" (vidi Treća djelomična Hercegovine, te predstavlja izražavanje pripadnosti narodu, odluka Ustavnog suda broj U 5/98 od 1. srpnja 2000. godine, posebno izražavanje nacionalne kulture. stavak 59., objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 23/00 64. Ustav Bosne i Hercegovine nigdje ne propisuje da se od 14. rujna 2000. godine). imena jezika kojim govore konstitutivni narodi moraju vezati za 59. Ustavni sud mora da odgovori na pitanje nameće li se ime konstitutivnog naroda. Ustav Bosne i Hercegovine daje definicijom službenog jezika u članku 7. stavak 1. Ustava pravo konstitutivnim narodima i Ostalim da jezik kojim govore Republike Srpske bošnjačkom narodu naziv jezika i time mu nazovu imenom kakvim žele. Ovakva odredba na daje pravo uskraćuje pravo na imenovanje svoga jezika, a na koji način bi javnim vlastima u Republici Srpskoj da u konkretnim (kako to tvrdi podnositelj zahtjeva) bilo povrijeđeno načelo slučajevima određuje ime jezika kojim govore Bošnjaci konstitutivnosti bošnjačkog naroda u odnosu na pravo na ime suprotno od njihova ustavnog prava da jezik kojim govore vlastitog jezika. nazovu imenom kojim žele. Ime jezika ne može biti uvjetovano ni lingvističkim pravilima zato što je ustavno pravo na ime jezika odvojeno od sadržaja jezika, standarda jezika, itd. u pogledu diskriminacije i prava na obrazovanje podržava i Osporena odredba ne sprječava Bošnjake niti bilo koga drugog Ustavni sud. Dalje, Ustavni sud smatra da je u složenoj državi da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele. Stoga, kakva je Bosna i Hercegovina potrebno da postoji sistem ovakav koncept osporene odredbe upravo slijedi stajalište da obrazovanja koji neće biti u suprotnosti sa navedenim Ustav Bosne i Hercegovine daje pravo svim konstitutivnim principima. Naime, neophodno je da sistem obrazovanja ponudi narodima, pa tako i Bošnjacima, kao i drugima koji se tako ne roditeljima i djeci pravo pristupa obrazovanju koje će biti u izjašnjavaju, da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele. skladu sa njihovim vjerskim i filozofskim uvjerenjima koja 65. Ustavni sud dalje treba da odgovori na pitanje krši li zavređuju da se poštuju u demokratskom društvu bez osporena odredba, zato što ne sadrži naziv "bosanski jezik", diskriminacije prema bilo kojem osnovu. Jedino je takva vrsta pravo na obrazovanje i školovanje na materinskom jeziku obrazovanja u demokratskom duhu kojom naravno teži Bosna i Bošnjacima kao i onim pripadnicima Ostalih koji smatraju da je Hercegovina a sve ostalo bilo bi iluzorno" (vidi Ustavni sud, "bosanski jezik" njihov materinski jezik i krši li se na ovaj Odluka o dopustivosti i meritumu broj U 26/13 od 26. ožujka način načelo zabrane diskriminacije građana iz skupine 2015. godine, objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj "Ostalih" koji pripadaju bosanskoj jezičnoj zajednici u svezi sa 33/15, stavak 39.). pravom na obrazovanje na materinskom jeziku. 70. U citiranoj odluci je dalje istaknuto da odredbe 66. Pravo na obrazovanje koje garantira prva rečenica spornih zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju entiteta članka 2. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, po samoj Republike Srpske koje propisuju da se nastavni planovi i svojoj naravi, zahtijeva da ga uređuje država, ali se time nikada programi donose u okviru nadležnog ministarstva obrazovanja ne smije povrijediti bit prava, niti smije da bude u suprotnosti s u suradnji sa pedagoškim zavodima nisu, same po sebi, drugim pravima predviđenim u Europskoj konvenciji ili diskriminirajuće ako bi se postigao cilj da se sporni zakoni, koji njezinim protokolima (vidi Europski sud, Belgijski jezični obiluju odredbama o zabrani diskriminacije prema bilo kojoj slučaj, presuda od 23. srpnja 1968. godine, str. 32, stavak 5.). U osnovi, provode i implementiraju na ispravan način u duhu odnosu na njegovu drugu rečenicu Europski sud je u svojoj spornih zakona. Upravo navedeni zakoni, prema mišljenju presudi Campbell i Cosans protiv Ujedinjenog Kraljevstva Ustavnog suda, sadrže opća načela međunarodnog prava, na objasnio riječi "filozofska uvjerenja" u smislu druge rečenice koje podnositelj zahtjeva upućuje u smislu čl. II/1. i III/3.b) članka 2. Naime, u svom uobičajenom značenju riječ Ustava Bosne i Hercegovine jer svojim odredbama propisuju i "uvjerenja" nije sama po sebi sinonim riječi "mišljenja" i garantiraju veoma visok stupanj zaštite ljudskih prava i "ideje" kako su one upotrijebljene u članku 10. Europske temeljnih sloboda bez diskriminacije u oblasti obrazovanja. To konvencije kojim se garantira sloboda izražavanja. Ona je je bila i obveza entiteta Republika Srpska prema Okvirnom sličnija pojmu "vjerovanja" (u francuskoj verziji teksta zakonu koji je postavio opća načela i ciljeve u obrazovnom convictios) koji se javlja u članku 9. kojim se garantira sloboda sustavu Bosne i Hercegovine. Međutim, način implementacije misli, savjesti i vjeroispovijesti i označava gledišta koja u odredaba zakona u praksi u okviru nadležnih ministarstava koja izvjesnom stupnju mogu biti uvjerljiva, ozbiljna, dosljedna i donose podzakonske akte, kao i provedba tih akata ne može biti važna (vidi Europski sud, Campbell i Cosans protiv pitanje kojim se Ustavni sud treba baviti prilikom ocjene Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 25. veljače 1982. godine, ustavnosti spornih zakona u smislu članka VI/3.a) Ustava Serija A, broj 48, str. 16, stavak 36.). Bosne i Hercegovine (stavak 57.). 67. Također, Europski sud je naveo da "riječ filozofski nije 71. Ustavni sud ponovo upućuje na praksu iz Odluke broj moguće iscrpno definirati", te da "je neophodno uložiti malo U 10/05 koja je donesena na temelju članka IV/3.f) Ustava truda da bi se došlo do njegovog preciznog značenja". Europski Bosne i Hercegovine, u kojoj je Ustavni sud naglasio da se neće sud je naveo da "imajući u vidu Europsku konvenciju kao baviti implementacijom zakona. Naime, u toj odluci Ustavni cjelinu, uključujući i član 17, izraz filozofska uvjerenja u ovom sud je naveo da se kao argumenti da je predloženi zakon slučaju označava", prema mišljenju Europskog suda, "takva destruktivan za vitalne interese hrvatskog naroda u Bosni i uvjerenja koja zavređuju da se poštuju u demokratskom društvu Hercegovini ne mogu koristiti tvrdnje da su postojeće (vidi Europski sud, Young, James i Webster protiv Ujedinjenog televizijske postaje Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Kraljevstva, presuda od 13. augusta 1981. godine, Serija A, broj Srpske navodno de facto televizijske postaje na bosanskom i 44, str. 25, stav 63) i koja nisu u neskladu s ljudskim srpskom jeziku i da zadovoljavaju potrebe samo bošnjačkog i dostojanstvom". Osim toga, "ta uvjerenja ne smiju biti u srpskog naroda. suprotnosti sa pravom djeteta na obrazovanje, čemu je 72. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da posvećen čitav član 2. u kojem dominira prva rečenica" (vidi osporena odredba ne može služiti kao opravdanje da nadležne Europski sud, Campbell i Cosans protiv Ujedinjenog vlasti u Republici Srpskoj zabranjuju Bošnjacima ili Ostalim da Kraljevstva, presuda od 25. veljače 1982. godine, Serija A, broj ime materinskog jezika koji uče u školi bude bosanski jezik. 48, str. 16, stavak 36.). Međutim, samo zato što osporena odredba ne sadrži naziv 68. Dalje, prema praksi Europskog suda, članak 2. "bosanski jezik" ona ne krši pravo na obrazovanje na obuhvaća sve funkcije države koje se tiču obrazovanja i materinskom jeziku Bošnjacima i "Ostalima". Ukoliko se nastave, ne dopušta da se pravi razlika između vjerske nastave i osporena odredba tumači u skladu sa Ustavom Bosne i drugih predmeta. On propisuje da država mora poštovati Hercegovine ona daje pravo Bošnjacima i Ostalim na uvjerenja roditelja, i vjerska i filozofska, u cjelokupnom školovanje na bosanskom jeziku. Nadležne javne vlasti u programu državnog obrazovanja. Republici Srpskoj su dužne na ovaj način primjenjivati 69. Ustavni sud podsjeća na stajalište izraženo u Odluci navedenu odredbu u obrazovnom sustavu, kao što je i navedeno broj U 26/13 koja je donesena u postupku ocjene ustavnosti u prethodnom dijelu obrazloženja prilikom ocjene ustavnosti Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju Republike sporne odredbe u smislu članka VI/3.a) Ustava Bosne i Srpske, Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju Republike Hercegovine. Srpske i zakona o osnovnom obrazovanju i odgoju i zakona o 73. Sljedeće pitanje na koje Ustavni sud treba da odgovori srednjem obrazovanju i odgoju svih deset kantona u Federaciji je ima li osporena odredba za posljedicu da se pripadnici BiH. U navedenoj odluci Ustavni sud je istaknuo da: "Sve "Ostalih" koji pripadaju "bosanskoj jezičnoj zajednici" principe i standarde koji su propisani Europskom konvencijom automatski ne mogu identificirati ni sa jednim od službenih jezika u Republici Srpskoj (u identitetskom smislu), čime se, vlast u Republici Srpskoj tumači osporenu odredbu i kako navodi podnositelj zahtjeva, krši njihovo pravo na privatni primjenjuje je u praksi. Svaki pojedinačni slučaj može biti i obiteljski život iz članka 8. Europske konvencije, odnosno predmet nekog posebnog postupka, pa na kraju i postupka uskraćuje li na ovaj način i onim pripadnicima Ostalih koji pokrenutog na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i smatraju da je bosanski jezik njihov materinski jezik pravo na Hercegovine. Ustavni sud ponovo naglašava da je ustavno identitet u smislu članka 8. Europske konvencije. pravo konstitutivnih naroda i ostalih koji se tako ne izjašnjavaju 74. Ustavni sud, prije svega, podsjeća da je pravo da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele i svako "Ostalih" da budu jednaki u uživanju svojih ljudskih prava i suprotno postupanje u praksi vodilo bi kršenju Ustava Bosne i sloboda, kako individualnih tako i kolektivnih, utvrđeno u Hercegovine, ali i Ustava Republike Srpske. Ustavno pravo na presudama Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i ime jezika prema želji onog naroda koji govori taj jezik ne Finci protiv Bosne i Hercegovine od 22.12.2009. godine i može biti uvjetovano lingvističkim pravilima jer ustavno pravo Zornić protiv Bosne i Hercegovine od 15. srpnja 2014. godine na ime jezika ima prevagu nad lingvističkim pravilima. (dostupne na www.mhrr.gov.ba). U obje presude jasno je Osporena odredba ne daje pravo javnim vlastima u Republici identificiran zaključak da "Ostali" moraju biti jednaki u Srpskoj da u konkretnim slučajevima određuju ime jezika, uživanju ustavnih prava i sloboda, te da se kolektivna jednakost konkretno jezika kojim govore Bošnjaci, suprotno od njihovog konstitutivnih naroda ne može ostvariti na račun pripadnika ustavnog prava da jezik kojim govore nazovu imenom kojim "Ostalih". U kontekstu navedenog, kao i zaključka Ustavnog žele. Prilikom postupanja u takvim slučajevima sva nadležna suda, da je prva rečenica članka 7. stavak 1. Ustava Republike tijela (sudovi i upravni organi) trebaju imati u vidu stajalište Srpske u dijelu "jezik bošnjačkog naroda" u skladu sa načelom Ustavnog suda da svi konstitutivni narodi, kao i Ostali koji se konstitutivnosti bošnjačkog naroda u odnosu na pravo na jezik tako ne izjašnjavaju, imaju ustavno pravo da jezik kojim govore iz Preambule Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud smatra nazovu imenom kojim žele i da je samo takvo tumačenje i da ovakav pristup ne pravi razliku između konstitutivnih naroda primjena u praksi u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. i "Ostalih", odnosno nitko nije u privilegiranom niti u 78. Ustavni sud zaključuje da prva rečenica članka 7. podređenom položaju glede uporabe jezika, pa tako ni "Ostali". stavak 1. Ustava Republike Srpske u dijelu "jezik bošnjačkog Osporena odredba, kao što je naglašeno u prethodnim stavcima naroda" kao neutralna odredba koja ne imenuje naziv jezika ove odluke, ne daje pravo javnoj vlasti da određuje ime jezika, nije u suprotnosti sa načelom konstitutivnosti bošnjačkog već je to isključivo pravo konstitutivnih naroda i Ostalih. naroda i Ostalih u odnosu na pravo na jezik iz Preambule Osporena odredba ne zabranjuje pripadnicima Ostalih (kao ni Ustava Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud zaključuje Bošnjacima) da jezik kojim govore zovu "bosanski" i nadležne da prva rečenica članka 7. stavak 1. Ustava Republike Srpske u vlasti u Republici Srpskoj dužne su im to omogućiti. Javne dijelu "jezik bošnjačkog naroda" nije u suprotnosti s odredbom vlasti u Republici Srpskoj ne mogu osporenu odredbu tumačiti članka 2. Dopunskog protokola broj 1, uz Europsku konvenciju na neustavan način niti mogu određivati ime jezika mimo volje kao i članka 14. Europske konvencije u svezi sa člankom 2. naroda koji ga govori. Činjenica je da osporena odredba kao Dopunskog protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, članka 8. službene jezike propisuje samo jezike konstitutivnih naroda. Europske konvencije, članka 27. Međunarodnog pakta, članka Međutim, podnositelj zahtjeva ne osporava odredbu članka 7. 30. Konvencije o pravima djeteta, Okvirnom konvencijom o Ustava Republike Srpske zato što nije kao službeni jezik regionalnim jezicima i jezicima manjina, Međunarodnom propisala jezik kojim govore "Ostali", već neustavnost vidi u konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, kao i tome što osporena odredba ne sadrži naziv bosanski jezik što, Okvirnom konvencijom o pravima manjina. samo po sebi, nije razlog za njezinu neustavnost. VII. Zaključak 75. Ustavni sud dalje treba odgovoriti na pitanje podnositelja zahtjeva diskriminira li javna vlast u Republici 79. Ustavni sud zaključuje da je prva rečenica članka 7. Srpskoj de facto Bošnjake u odnosu na Srbe zato što u praksi stavak 1. Ustava Republike Srpske u dijelu "jezik bošnjačkog "jezik srpskog naroda" naziva "srpski", dok isti takav pristup ne naroda" neutralna odredba koja ne određuje naziv jezika, već primjenjuje na Bošnjake jer "jezik bošnjačkog naroda" ne sadrži ustavno pravo konstitutivnog bošnjačkog naroda da, kao naziva "bosanskim". i svi konstitutivni narodi i Ostali koji se tako ne izjašnjavaju, 76. Ustavni sud zapaža da je u kontekstu navedenog jezik kojim govori nazove imenom kojim želi, što je u skladu sa podnositelj zahtjeva naveo primjere ocjene u školskim Ustavom Bosne i Hercegovine i svako suprotno postupanje u knjižicama u kojima se upisuje ocjena iz "srpskog jezika" a ne praksi vodilo bi kršenju Ustava Bosne i Hercegovine, ali i iz "jezika srpskog naroda", te primjer Osnovne škole "Petar Ustava Republike Srpske. Kočić" u Kravicama (Konjević Polje) i Osnovne škole u 80. Na temelju članka 57. stavak 2. alineja b) i članka 59. Kozarcu gdje se prema odlukama Republičkog pedagoškog st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, članka zavoda u nastavu uvodi jezik bošnjačkog naroda mada su djeca 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao bošnjačke nacionalnosti prije toga godinama pohađala nastavu u dispozitivu ove odluke. na "bosanskom jeziku". Pored navedenog, podnositelj zahtjeva 81. U smislu članka 43. Pravila Ustavnog suda aneks ove navodi primjere da zvanična stranica Vrhovnog suda Republike odluke čini izdvojeno mišljenje predsjednika Mirsada Ćemana Srpske koristi "srpski jezik", da se na zvaničnoj stranici suprotno odluci, kojem se pridružila sutkinja Seada Palavrić. Pedagoškog zavoda Republike Srpske "jasno ukazuje da se u 82. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj uči srpski jezik dok bosanskog jezika i odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće. nema" i sl. Predsjednik 77. U svezi s navedenim, Ustavni sud ističe da je u Ustavnog suda Bosne i Hercegovine prethodnim točkama ove odluke osporenu odredbu ocijenio Mirsad Ćeman, v. r. apstraktno i da je zaključio da postojeća odredba slijedi stajalište da Ustav Bosne i Hercegovine daje pravo svim konstitutivnim narodima kao i drugima koji se tako ne izjašnjavaju da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele. Ustavni sud ne može ispitivati sve slučajeve u kojima javna Izdvojeno mišljenje kontekst iz kojeg je ustavni spor zapravo proistekao, kao i predsjednika Mirsada Ćemana u predmetu U 7/15 mogućnosti koje su mu stajale na raspolaganju u okviru široko (Članak 43. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - prihvaćenog modernog shvaćanja konstitucionalizma prema prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH" broj 94/14)). kojem je Ustavni sud ipak posljednje i realno uporište ne samo Na prvi pogled nije se teško složiti sa stajalištem većine u formalnog nego i suštinskog tumačenja smisla ustavne norme. Ustavnom sudu iz obrazloženja odluke "da osporena odredba Zbog toga što je apstraktna ocjena ustavnosti u pravilu i ("prva rečenica članka 7. stavak 1. Ustava Republike Srpske u po definiciji dosta kompleksna, a odluke vrlo često slojevite, te dijelu koji glasi: 'jezik bošnjačkog naroda'"), kada se analizira u i same zahtijevaju dosta umijeća i ustavnopravnog znanja apstraktnom smislu, ne sprječava Bošnjake da jezik kojim (pogotovo iskrene volje) u postupku njihove implementacije, to govore nazovu imenom kojim žele", te je, kao takva, neutralna je dodatni razlog i obveza da, kada budu donesene, odluke budu odredba koja ne određuje naziv jezika, već sadrži ustavno pravo u svemu i u cjelini jasne i konkretne. Ova odluka, sasvim sam konstitutivnog bošnjačkog naroda da, kao i svi konstitutivni uvjeren, u cjelini promatrano, to ipak NIJE. narodi i Ostali koji se tako ne izjašnjavaju, jezik kojim govori Naime, prema mom mišljenju, obrazloženje i dispozitiv nazove imenom kojim želi, što je, kako eksplicitno zaključuje Odluke u predmetu broj U 7/15 nisu kompatibilni, pa to ovu Ustavni sud, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, te da bi odluku čini slabom odlukom koja, kao i sporna ustavna svako suprotno postupanje u praksi vodilo kršenju Ustava odredba, može i vjerojatno će biti podložna različitom Bosne i Hercegovine, ali i Ustava Republike Srpske" (točka 79. razumijevanju. Samo na prvi pogled u konkretnom slučaju se odluke). radi o "neutralnoj odredbi" koja bi, istina, mogla biti tako Pogotovo se nije teško složiti sa pristupom koji je Ustavni okvalificirana, ali u drugom društvenom kontekstu i razvijenijoj sud imao u ovom slučaju, tj. da "... će se isključivo baviti pravnoj i političkoj kulturi. Kontraargumentacija Narodne ustavnim aspektima prava na ime jezika... da se neće baviti skupštine, međutim, jasno pokazuje da u konkretnom slučaju ne stručnim pitanjima i mogućim (stručnim) dilemama u svezi sa postoji niti takav "neutralan" društveni kontekst, a ni pravna, službenim jezicima koji se koriste u Bosni i Hercegovini (npr. pogotovo ne politički tolerantna kultura i namjera. Odgovornost radi li se o jednom ili o tri jezika, u kojoj mjeri su oni slični ili Ustavnog suda Bosne i Hercegovine je bila to prepoznati i na to različiti, itd.) jer su to pitanja koja treba da riješi struka adekvatno odgovoriti. (lingvistika), a ne Ustavni sud" (točka 47.). Zato su očigledna suzdržanost i oprez (iako po sebi Međutim, dublja analiza navoda iz odgovora Narodne najčešće ne moraju biti sporni) koje je Ustavni sud ispoljio u skupštine na zahtjev za ocjenu ustavnosti sporne odredbe konkretnom slučaju, ja bih rekao s varljivim uvjerenjem da će entitetskog ustava (toč. 21.-35. odluke), a posebice ranije ovako koncipirana odluka proizvesti očekivani pravni efekt i ustanovljena, a povodom ovog zahtjeva, obnovljena i pooštrena ustavno-pravne i praktične konsekvence, po mom mišljenju, neustavna praksa javnih vlasti (obrazovnih i drugih) u entitetu bili pogrešni i proizveli su nekoliko bitnih slabih karakteristika Republika Srpska upućuju na to da je Ustavni sud u ove odluke koje će se u pravoj mjeri i s velikom vjerojatnoćom konkretnom slučaju spornu odredbu mogao i morao sagledati u pokazati tek u postupku njezine provedbe (doduše ne samo širem kontekstu koji znanost konstitucionalizma na određeni zbog toga): način ohrabruje. Jer Ustav u suspstancionalnom smislu, pored 1. S formalnog stajališta odluka je ipak nejasna, same norme, čine opći i posebni društveni odnosi, ciljevi i proturječna je (bez obzira što pojam "odluka" podrazumijeva vrijednosti koji se njim promoviraju kao dostignuto stanje, ali i sve njezine dijelove) jer su dispozitiv i obrazloženje projekcija kojoj se legitimno teži - moralni, ideološki i nekompatibilni i ne slijedi u dovoljnoj mjeri standard programski ciljevi. Naime, pravila odnosno metodologija "obrazložena odluka" koji i ovaj Ustavni sud primjenjuje kada tumačenja pravne norme općenito ne samo da poznaju ovakav tretira odluke redovitih sudova u apelacijskom postupku. pristup (evolucionistički, u razumnoj mjeri) nego se radi o Usporedno, uvjeren sam da bi odluku s ovako proturječnim razvijenoj praksi širom demokratskog svijeta koji istinski teži dispozitivom i obrazloženjem svaki prizivni sud u redovitom afirmaciji konstitucionalizma i uloge ustavnih sudova u njima, sudskom postupku, upravo primjenom standarda "obrazložena te efektivnoj zaštiti ljudskih prava i sloboda otklanjanjem svih odluka", osporio i takvom je okvalificirao. oblika diskriminacije. 2. Ustavni sud mora u suštini razriješiti ustavnopravno Uostalom i Europski sud za ljudska prava kada kroz svoje pitanje, te svojim stavom i odlukom rasvijetliti spornu normu odluke tumači i primjenjuje Europsku konvenciju o ljudskim kako s formalnog stajališta (npr. moguće jezično značenje ili pravima i temeljnim slobodama, čije odredbe su nerijetko dosta značenja), ali jednako tako mora otkloniti mogućnost njezina uopćene (a Konvencija je, da podsjetim, sastavni dio Ustava različitog tumačenja i faktičkog produljenja spora. U Bosne i Hercegovine - članak II 2.), to čini na način što u tzv. protivnom, Sud devalvira ne samo ustavnu odredbu o operativnom dijelu (dispozitivu) i obrazloženju odluka sporno obveznosti njegovih odluka (članak VI.5 Ustava) nego i pitanje rješava kroz sasvim konkretne stavove i poruke kojima, svrsishodnost samog postupka ocjene ustavnosti koji bi, kroz u pravilu, ne treba dodatno tumačenje. odluku i njezino prihvaćanje, morao doprinijeti harmonizaciji Stoga, ukoliko se određena ustavna norma ili institut iz prakse s Ustavom. bilo kojeg razloga počnu razumijevati, tumačiti i primjenjivati 3. Iako je implementacija, tj. provedba odluka bilo kojeg suprotno od njihovog pravog (?!) značenja ili nastane dilema o organa, pa i ove odluke Ustavnog suda, pitanje za sebe, ona se njihovom pravom značenju i smislu onda, prije svega, ne može odvojiti od kvalitete odluke. Ako odluka, kao takva, ustavotvorac mora intervenirati i otkloniti razloge koji tome ostavlja prostora za voluntarizam onda to nije dobra niti vode, odnosno, kao u ovom slučaju, kada je kvalitetna odluka. Voluntarizam se u konkretnom slučaju ne ustavotvorac/Narodna skupština taj koji normi daje sporno može isključiti jer je Ustavni sud za tako nešto, suštinskom, ako značenje i smisao, to mora biti otklonjeno na drugi ustavan ne formalnom neusklađenošću dispozitiva i obrazloženja način. U okvirima postojećeg ustavno-pravnog poretka u Bosni odluke, ostavio odškrinuta vrata. i Hercegovini to znači kroz jasnu i nedvosmislenu obrazloženu Dakle, bez obzira što je kao jedno od bitnih pitanja na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. koja mora odgovoriti apostrofirao i pitanje "da li javna vlast u Međutim, u predmetu U 7/15 ovaj Ustavni sud je ocjeni Republici Srpskoj de facto diskriminira Bošnjake u odnosu na ustavnosti osporene odredbe pristupio apstrahujući realni Srbe zato što u praksi "jezik srpskog naroda" naziva "srpski", dok isti takav pristup ne primjenjuje na Bošnjake jer "jezik - usvojiti zahtjev za ocjenu ustavnosti i utvrditi da "prva bošnjačkog naroda" ne naziva "bosanskim" (točka 75. odluke), rečenica članka 7. stavak 1. Ustava Republike Srpske u dijelu Ustavni sud se nije do kraja vodio stvarnom težinom nalaza i koji glasi: "jezik bošnjačkog naroda" nije u skladu sa Ustavom ustavno-pravnih konsekvenci potvrdnog odgovora nego se, Bosne i Hercegovine". kako sam ističe, ograničio isključivo na "apstraktnu" ocjenu Tek ovako strukturirana i argumentirana odluka bi, makar usprkos tome što je našao i zaključio da diskriminacija de facto na formalnoj ravni, imala više šanse da ne ostane u kategoriji postoji. To će, po svemu sudeći, veoma teško doprinijeti ius nudus (golo pravo). realnom otklanjanju neustavnog stanja u konkretnom slučaju Iako su u odgovoru Narodne skupštine na zahtjev za bez obzira što odluka, i ovakva kakva jeste (ako se tako hoće ocjenu ustavnosti navedeni kao dio navodne stručne čitati), na to ipak obvezuje. argumentacije, navodi i tvrdnje u toč. 34. i 35. odluke, na koje S druge strane, nekonzistentno je u ovom kontekstu i se Ustavni sud nije posebno osvrnuo, primarno su političke pozivanje na mišljenje Venecijanskog povjerenstva iz 2002. naravi, pa se na njih neću detaljnije osvrtati. Ipak, riječ je o godine (točka 61. odluke) u kome se pitanje zvaničnih jezika u neutemeljenim tezama i tvrdnjama koje bi analiza legislative, Republici Srpskoj uistinu kvalificira tek kao "osjetljivo pitanje" ali i prakse po tim pitanjima jasno demantirala. kojim se bavi "novi član 7. Ustava" ovog entiteta i zaključuje Proizlazi, u suštini, da se u ovom slučaju radi o mom da je ova neodređena formulacija takva "da bi se izbjegle sve djelomičnom neslaganju sa stajalištem većine, što sa žaljenjem, nepotrebne rasprave oko tačnih naziva jezika". Ustavni sud ali i dužnim poštovanjem prema mojim kolegicama i kolegama zanemaruje da ovo pitanje u međuvremenu (prošlo je više od 13 i njihovu mišljenju, odnosno stajalištu o ovom pitanju smatram godina) nije ostalo niti je postalo na ravni pukog lingvističkog potrebnim konstatirati. spora i akademskih "prepucavanja" (zašto to i tako ne nazvati) Čini mi se, u ovom kontekstu uputnim podsjetiti, nakon nego se sve vrijeme, očigledno mimo očekivanja, ispoljava svega, da je npr. u predmetu broj U 9/09 ovaj Ustavni sud prije svega kao prvorazredno ustavno-pravno i praktično pitanje (točka 70. navedene odluke) konstatirao, odnosno zaključio da: koje se tiče elementarnih ljudskih prava i sloboda, pojedinačnih "Ustavni sud mora uzeti u obzir svoje vlastito znanje i i kolektivnih. Naime, upravo Venecijansko povjerenstvo, ali i razumijevanje situacije u Bosni i Hercegovini. Budući da je Europski sud za ljudska prava u brojnim mišljenjima i mnogo bliži i upućeniji u društvene i političke uslove života u odlukama inzistiraju ne samo na formalnom sadržaju i značenju Bosni i Hercegovini u današnjem vremenu nego što je to slučaj norme nego i na njihovoj praktičnoj provedbi (praksi) kao (čak i - dodao MĆ) sa Evropskim sudom...". relevantnom kriteriju. Zato se Ustavni sud u konkretnom Većina u Ustavnom sudu ponekad "zaboravi" na vlastite slučaju mogao, zapravo morao je ?!, umjesto što se u točki 49. standarde koje je Sud ranije izgradio. Odluka broj U 7/15 je, odluke pozvao na predmet broj U 10/05, pozvati na svoju očigledno, jedan takav primjer. praksu u drugim slučajevima, ali i na praksu Europskog suda za ljudska prava prema kojoj "nevažno je da li je diskriminacija posljedica različitog zakonskog tretmana ili primjene samog Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom zakona" (vidi Europski sud za ljudska prava, Irska protiv Velike sazivu, u predmetu broj U 7/15, rješavajući zahtjev Safeta Britanije, presuda od 18. siječnja 1978. godine, Serija A, broj Softića, drugog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda 25, stavak 226.). Ovo je standard koji nije izmislio ovaj Ustavni Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na osnovu sud nego tekovina principijelnog i u okviru uzusa modernog člana VI/3a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57 stav 2 konstitucionalizma razumijevanja Europske konvencije alineja b) i člana 59 st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda (pogotovo, već sam napomenuo, što je Europska konvencija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i sastavni dio Ustava BiH, što je za naše prilike iznimno važno). Hercegovine" broj 94/14), u sastavu: Konačno, siguran sam da ni Venecijansko povjerenstvo pod Mirsad Ćeman, predsjednik "neutralnom/neodređenom" formulacijom sporne norme Mato Tadić, potpredsjednik entitetskog Ustava nije podrazumijevalo pravo da se bilo kojem Zlatko M. Knežević, potpredsjednik konstitutivnom narodu (u ovom slučaju bošnjačkom) uskrati Margarita Caca Nikolovska, potpredsjednica pravo na imenovanje svog jezika kako sam želi umjesto što mu Tudor Pantiru, sudija se to nameće pod neutemeljenim izgovorima i obrazloženjima Valerija Galić, sudija poduprtim samo znanstvenim ili kvaziznanstvenim mišljenjima Miodrag Simović, sudija lingvista koja im "idu u prilog", ne osvrćući se na jednako tako Constance Grenje, sudija referentna drugačija mišljenja. Seada Palavrić, sudija Iz navedenih razloga, iako podržavam stajališta i na sjednici održanoj 26. maja 2016. godine donio je interpretaciju (tj. odluku) u onim dijelovima obrazloženja u kojima Ustavni sud eksplicitno zaključuje da sporna odredba ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU1 članka 7. stavak 1. Ustava Republike Srpske "... sadrži ustavno Odbija se kao neosnovan zahtjev Safeta Softića, pravo konstitutivnog bošnjačkog naroda (naravno i bilo kojeg drugog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda drugog) da, kao i svi konstitutivni narodi i Ostali koji se tako ne Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu izjašnjavaju, jezik kojim govori nazove imenom kojim želi...", ustavnosti prve rečenice člana 7 stav 1 Ustava Republike nisam se mogao složiti i podržati dispozitiv ove odluke jer u Srpske u dijelu koji glasi: "jezik bošnjačkog naroda". društvenom i ustavnopravnom kontekstu, kakav je još uvijek u Utvrđuje se da je prva rečenica člana 7 stav 1 Ustava Bosni i Hercegovini, a koji je trebalo uzeti u obzir, za takvo Republike Srpske u dijelu koji glasi: "jezik bošnjačkog stajalište nema uvjerljive argumentacije. Barem ne dovoljno naroda" u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. uvjerljive. Naprotiv! Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Po mom mišljenju, Ustavni sud je stajališta iz Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i obrazloženja morao sasvim eksplicitno izraziti i u dispozitivu Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i odluke, a ne samo kroz obrazloženje, što dalje znači dispozitiv i obrazloženje međusobno uskladiti, tako što će: - utvrditi da sporna odredba nije "neutralna" odredba, i 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 51/16 u "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i naroda koji koriste svoje jezike. Naglašava da se u Hercegovine". konkretnom slučaju radi o jeziku kolektiviteta koji u OBRAZLOŽENjE Republici Srpskoj predstavlja faktičku manjinu, te se I. Uvod poziva na Odluku Ustavnog suda broj U 5/98-III od 1. jula 2000. godine (tač. 58 i 59, koje u cijelosti citira). 1. Safet Softić, drugi zamjenik predsjedavajućeg 7. Podnosilac zahtjeva dalje ističe da kada se Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i koristi izraz "pravo na jezik", to pravo podrazumijeva i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), pravo kolektiviteta da svom jeziku dâ određeno ime, a ne podnio je 9. septembra 2015. godine Ustavnom sudu Bosne i da mu ime nameću drugi. Pravo na naziv jezika, kako tvrdi Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za podnosilac zahtjeva, predstavlja inherentni element ocjenu ustavnosti prve rečenice člana 7 stav 1 Ustava opšteg prava na jezik jer pravo na priznanje jezika Republike Srpske u dijelu koji glasi: "jezik bošnjačkog obuhvata i pravo na priznanje naziva jezika. Ova veza je naroda". dio efektivne zaštite prava na jezik, jer su jezik i njegov II. Postupak pred Ustavnim sudom naziv izraz kulturnog bogatstva jednog kolektiviteta 2. Na osnovu člana 23 stav (2) Pravila Ustavnog suda, (član 7 stav 1 alineja 1 "Konvencije za regionalne jezike i od Narodne skupštine Republike Srpske (u daljnjem jezike nacionalnih manjina"). tekstu: Narodna skupština) zatraženo je 17. septembra 8. Da bi se izveo zaključak, kako to ističe podnosilac 2015. godine da dostavi odgovor na zahtjev. zahtjeva, da je Republika Srpska povrijedila princip 3. Narodna skupština je dostavila odgovor na zahtjev konstitutivnosti naroda tako što je u Ustavu Republike 9. novembra 2015. godine. Srpske uvela "jezik bošnjačkog naroda, a ne "jezik bosanskog naroda", podnosilac zahtjeva ukazuje da je, prema III. Zahtjev popisu stanovništva 1991. godine, bosanskim jezikom kao a) Navodi iz zahtjeva maternjim govorilo 37,2853 % stanovništva, te da je 4. Podnosilac zahtjeva smatra da osporeni član 7 bosanski jezik činjenica ustavnopravnog sistema i stav 1 prva rečenica Ustava Republike Srpske u dijelu poretka Bosne i Hercegovine i prije trenutno važećeg "jezik bošnjačkog naroda" nije u skladu sa Ustavom Bosne Ustava BiH. Dalje navodi da je Opšti okvirni sporazum za i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustav BiH). Na početku mir u BiH napisan, između ostalog, i na bosanskom jeziku, izlaganja podnosilac zahtjeva naglašava da se zahtjev za te citira član XI stav 2 Sporazuma u kojem je navedeno: ocjenu ustavnosti bavi ustavnim pravom na jezik, koje "Sklopljen u Parizu dana 14. decembra 1995. na bosanskom, uključuje i pravo kolektiviteta da zove svoj jezik onako hrvatskom, engleskom i srpskom jeziku s tim da je svaki kako želi i da ga upotrebljava na način na koji to tekst jednako vjerodostojan." Iako ovaj sporazum, kako propisuje međunarodno i ustavno pravo. Posebno je navodi podnosilac zahtjeva, nije objavljen na službenim istaknuto da se "ne radi o pokretanju bilo kakvog pitanja u jezicima u Bosni i Hercegovini, ova činjenica je vezi sa sadržajem jezika, njegove sličnosti ili usporedbe nepobitna, a engleska verzija jasno upotrebljava izraz sa drugim službenim jezicima u Bosni i Hercegovini, "Bosnian language" tako da ne postoji dilema da li je opravdanosti postojanja tri jezika itd., a što su, prije sklopljen na "bosanskom" ili "bošnjačkom" ili na "jeziku svega, pitanja za lingvističke nauke, te van interesa ovog bošnjačkog naroda". Podnosilac zahtjeva se poziva na konkretnog zahtjeva". Odluku Ustavnog suda broj U 32/01, i to na tačku 17 u kojoj 5. Neustavnost prve rečenice člana 7 stav 1 Ustava je navedeno da: "Ustav BiH, čiji je tekst dat u Aneksu 4 Republike Srpske u dijelu kojim se propisuje da su u sastavni je dio Sporazuma pa prema tome iz same strukture Republici Srpskoj službeni jezici: "(...) jezik bošnjačkog sporazuma proizilazi da su Aneksi istog karaktera i da naroda" podnosilac zahtjeva vidi u pet aspekata: tvorcima Aneksa nije bila namjera da dođe do bilo kakvog a) Nameće bošnjačkom narodu naziv jezika i uskraćuje sukoba", pa zaključuje da je Ustav BiH, kao i ostali aneksi mu se pravo na imenovanje sopstvenog jezika kao uz Opšti okvirni sporazum za mir u BiH kao njegovi inherentnog prava na jezik, a što je sastavni dio dijelovi, pisan, između ostalog, i na "bosanskom jeziku", vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog naroda te polazeći od tumačenja Opšteg okvirnog sporazuma i 6. Podnosilac zahtjeva ističe da posljednja, deseta pojedinih aneksa "bosanski jezik" je ustavni jezik u Bosni rečenica Preambule Ustava BiH propisuje princip i Hercegovini i jedan od tri službena jezika. Ovo je konstitutivnosti naroda koji sadrži niz pojedinačnih obavezujuće za Republiku Srpsku u smislu člana III/3b) kolektivnih prava konstitutivnih naroda. U samom Ustava BiH i entitet nema diskreciono pravo da priznaje Ustavu BiH, kako dalje navodi podnosilac zahtjeva, nije druge jezike od onih koji postoje ili da im mijenja nazive. propisano da je jezik dio principa konstitutivnosti Dalje, podnosilac zahtjeva navodi primjer da su svi naroda, ali da pravo na jezik predstavlja sastavni dio državni zakoni na nivou Bosne i Hercegovine objavljeni u principa konstitutivnosti naroda i da proizlazi explicite "Službenom glasniku BiH" na "bosanskom jeziku" s iz odredaba ustavâ entitetâ. Takođe, ne radi se o obzirom na to da u zaglavlju jasno piše: "Izdanje na individualnom, već o kolektivnom pravu na jezik kao srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku." Takođe, navodi da dijelu vitalnog nacionalnog interesa svakog i Ustavni sud u svom radu koristi "bosanski jezik" i kao konstitutivnog naroda u smislu člana IV/3f) Ustava BiH, primjer navodi tačku 10 apelacionog formulara. te se u kontekstu navedenog podnosilac zahtjeva poziva na 9. Narodna skupština je, kako navodi podnosilac Odluku Ustavnog suda broj U 10/05. Podnosilac zahtjeva zahtjeva, nakon što je "bosanski jezik" faktički i pravno konstatuje da se "Konvencija za regionalne jezike i jezike postojao i bio uveden u Opšti okvirni sporazum, te nakon nacionalnih manjina" ne primjenjuje na konstitutivne što je egzistirao u Federaciji Bosne i Hercegovine narode (U 10/05), ali smatra da je neprihvatljiv zaključak (bosanski jezik i hrvatski jezik su bili službeni jezici da se pristup pravu kolektiviteta na jezik ne primjenjuje do ustavnih promjena) sebi dala za pravo da preimenuje taj i na konstitutivne narode s obzirom na to da bi država jezik u "jezik bošnjačkog naroda", a da nije imala bilo morala uzimati u obzir potrebe i želje konstitutivnih kakav legalan ili legitiman osnov. Smatra da je Republika Srpska oduzela i povrijedila kolektivno pravo "država srpskog naroda" u kojoj je "srpski" jedini bošnjačkog naroda da zove svoj maternji i jedan od službeni jezik. Ovaj homofobični, etno-nacionalni i službenih jezika onako kako taj narod to želi, što je diskriminatorni koncept koji negira druge narode i suprotno principu konstitutivnosti u smislu posljednje, njihova prava, te ih diskriminiše u uživanju osnovnih 10. alineje Preambule Ustava BiH. ljudskih prava odavno je proglašen neustavnim i b) Vrši de facto diskriminaciju bošnjačkog naroda u protivnim osnovnim evropskim vrijednostima pluralnih odnosu na srpski narod jer se u praksi različito društava. Negiranje kako prava na imenovanje jezika, tako pristupa "jeziku srpskog naroda" i "jeziku bošnjačkog i njegovog postojanja, te diskriminisanje bošnjačkog naroda" kada je u pitanju njihovo imenovanje naroda u odnosu na srpski narod i srpski jezik predstavlja narušavanje principa pluralnog društva u smislu 3. 10. Podnosilac zahtjeva, dalje, ističe da vlast u alineje Preambule Ustava BiH, jer ovaj ustavnopravni Republici Srpskoj "jezik srpskog naroda" u praksi naziva pojam obuhvata kulturnu raznovrsnost u što spada i jezik. "srpski", dok se isti takav pristup ne koristi za "jezik Podnosilac zahtjeva se ponovo poziva na Odluku broj U bošnjačkog naroda" u smislu da se u praksi koristi izraz 5/98 u kojoj je Ustavni sud u tački 26 dao tumačenje "bosanski". Dakle, u praksi postoji različit tretman Preambule Ustava BiH, istakavši da služi i kao mjerilo "jezika srpskog naroda" u odnosu na "jezik bošnjačkog za ustave entiteta. naroda". Kao primjer podnosilac zahtjeva navodi zvaničnu stranicu Vrhovnog suda Republike Srpske koja koristi c) Povreda prava "Ostalih" na maternji jezik kao dio izraz "srpski jezik". Iz zvanične stranice Republičkog identiteta grupe "Ostalih" koji pripadaju bosanskoj pedagoškog zavoda, kako navodi podnosilac zahtjeva, jasno jezičkoj zajednici je da se u Republici Srpskoj uči "srpski jezik", dok 12. U daljnjem izlaganju podnosilac zahtjeva daje "bosanskog jezika" i nema. Potvrda za to je što se u definiciju maternjeg jezika, navodeći da korišćenje školskim knjižicama upisuje ocjena iz srpskog jezika, a maternjeg jezika predstavlja jedan od osnovnih elemenata ne iz "jezika srpskog naroda". Dalje ističe da na svim duhovnosti čovjeka, njegove kulture i tradicije. Ponovo internet-stranicama javnih organa u Republici Srpskoj podsjeća da je prilikom popisa stanovništva 1991. nije uopšte napisano na kojem jeziku se čita internet- godine, prema statističkim podacima, u Bosni i stranica na koji način se pokušava prikriti etablirana Hercegovini živio veliki broj lica koja nisu bila praksa "srpskog jezika" za razliku od formalnog i pripadnici današnjih konstitutivnih naroda. Misli se neprirodnog forsiranja u praksi "jezika bošnjačkog na građane koji iz objektivnih ili subjektivnih razloga ne naroda". Podnosilac zahtjeva smatra da je ova praksa odraz pripadaju bilo kojoj zajednici i kolektivitetu, ili koji vrlo "nedemokratskog i politički nekorektnog odnosa se identifikuju kao pripadnici (ne)priznatih prema kolektivnim pravima konstitutivnih naroda u nacionalnih manjina, ali ne govore više jezikom koji je Bosni i Hercegovini". Takođe navodi da i u mnogobrojnim službeni u državama u kojim su te nacionalne manjine pravnim aktima vlasti Republike Srpske piše da se radi državotvorni narodi (npr. Jevreji, Poljaci, o "srpskom", a ne o "jeziku srpskog naroda". Kao primjer Austrijanci...). Svi ti "bh" građani su, kako dalje navodi, navodi da se u Banjoj Luci svi dokumenti prevode sa nakon ponovnog uvođenja bosanskog jezika kao ustavno- engleskog na "srpski jezik", kao i sa "srpskog jezika" na pravne kategorije ("a što je cenzus iz 1991. godine i engleski. U medijima se naglašava da se radi o "srpskom pokazao") identifikovali bosanski jezik kao maternji jeziku", a ne "jeziku srpskog naroda". jezik. Prema tome "bosanski jezik" fungira dvojako i igra 11. Podnosilac zahtjeva se poziva na Odluku broj U ulogu kako za "Ostale", tako i za bošnjački narod. Vukući 5/98-III u kojoj je Ustavni sud ukazao da diskriminacija ne paralelu sa konstitutivnim narodima, kako dalje navodi postoji samo kada zakon formalno pravi razlike bez podnosilac zahtjeva, svi pripadnici "Ostalih" koji su opravdanja već i kada "zakonodavstvo i administrativne identifikovali "bosanski jezik" kao svoj maternji prakse sa diskriminacijskom namjerom ili efektom" budu predstavljaju posebnu jezičku zajednicu, tj. kolektivitet usvojeni. Tu je, kako dalje navodi, takođe rečeno da postoji koji bi morao da ima jednaka ustavna prava kao i nekoliko načina diskriminacije koje podnosilac u konstitutivni narod jer su ustavna kategorija iz 10. daljnjem izlaganju citira iz spomenute odluke. Dalje se alineje Ustava BiH, te imaju pravo na jednak tretman bez poziva na opis diskriminacije iz Explanatory Report za DP diskriminacije. Ustavnopravne promjene u Republici broj 12 uz Evropsku konvenciju u kojoj je navedeno da Srpskoj kojima je došlo do ukidanja "bosanskog jezika" diskriminacija postoji ne samo u slučaju tzv. formalne uzrokovale su nemogućnost da se pripadnici "Ostalih" diskriminacije nego kada se država faktički ponaša na identifikuju s jednim od službenih jezika u Bosni i diskriminatoran način, kada država svoje diskreciono Hercegovini u identitetskom smislu. Na taj način pravo upotrebljava na diskriminatoran način ili bilo ugroženo je njihovo pravo na privatnost i porodični kojim drugim aktom. Iako Ustav Republike Srpske život u smislu člana 8 Evropske konvencije jer se utiče formalno-pravno jednako tretira sva tri naroda, postoji na depersonalizaciju mladih osoba u identitet. Pored jasna distinkcija u faktičkom tretmanu između "jezika navedenog, podnosilac zahtjeva se poziva na član 27 srpskog naroda" i "jezika bošnjačkog naroda" jer se u Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima praksi "jezik srpskog naroda" koristi kao "srpski jezik", (u daljnjem tekstu: Međunarodni pakt) koji propisuje što je stvarna volja srpskog naroda. Opisana de facto pravo jezičkih manjina, što pripadnici iz grupe diskriminacija, kako navodi podnosilac zahtjeva, dešava "Ostalih" koji govore bosanski jezik jesu i koji imaju se samo iz jednog razloga, a to je što "bosanski" jezik pravo na jezik i njegovo korišćenje. U kontekstu navedenog podsjeća na državu Bosnu i Hercegovinu, na izraz koji podnosilac zahtjeva se poziva na presude Evropskog suda ukazuje na nešto zajedničko, nadnarodno, nadnacionalno i za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) u što se konceptualno ne uklapa u politiku Republike predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine i Srpske izraženu u izvornoj verziji Ustava Republike Zornić protiv Bosne i Hercegovine, tač. 30 i 31, kojima je Srpske (čl. 1 i 7) prema kojem je Republika Srpska jasno identifikovan zaključak da "Ostali" moraju da budu jednaki u uživanju ustavnih prava i sloboda, te da se bošnjačkog i hrvatskog porijekla, te "Ostalim" koji kolektivna jednakost konstitutivnih naroda ne može govore bosanski jezik nudi obrazovanje na bosanskom i ostvariti na račun pripadnika "Ostalih". hrvatskom na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. 13. Podnosilac zahtjeva ukazuje da je pravo izbora Takva alternativa znači ponovno razdvajanje djece od maternjeg jezika stvar "vlastitog samoodređenja osobe", te roditelja ili nemogućnost održivog opstanka bošnjačkih činjenica da se pripadnici "Ostalih" identifikuju sa i hrvatskih porodica u Republici Srpskoj nakon povratka jednim jezikom koji fungira kao službeni jezik jeste poslije rata u prijeratna mjesta življenja. lična stvar svakog čovjeka, a citirana presuda Zornić 16. Podnosilac zahtjeva dalje navodi da inherentan protiv Bosne i Hercegovine ukazuje da država nema pravo element konstitutivnosti triju naroda u Bosni i da ulazi u razloge takvog opredjeljenja, jer je to privatna Hercegovini jeste i nacionalni etnički identitet stvar i opredjeljenje koje je zaštićeno članom 8 Evropske pripadnika konstitutivnih naroda, što uključuje i pravo konvencije. Podnosilac zahtjeva zaključuje da prva na maternji jezik, u konkretnom slučaju bosanski. U rečenica stava 1 člana 7 Ustava Republike Srpske kontekstu navedenog podnosilac zahtjeva citira tačku 31 građanima iz reda "Ostalih" koji govore bosanskim Odluke Ustavnog suda broj U 10/05, te zaključuje da je etno- jezikom krši pravo na maternji jezik u smislu sastavnog nacionalni identitet pripadnika konstitutivnih naroda dijela pojma "Ostali" iz 10. alineje Preambule Ustava obilježen jezikom zbog čega roditelji u Bosni i BiH, pravo na privatni i porodični život iz člana 8 Hercegovini imaju pravo da traže od školskog sistema da Evropske konvencije, pravo na upotrebu jezika iz člana 27 se njihovo identitetsko opredjeljenje kroz jezik poštuje u Međunarodnog pakta, člana 30 Konvencije o pravima javnom sistemu školovanja. Podnosilac zahtjeva iznosi djeteta, "Okvirne konvencije o regionalnim jezicima i stav iz presude Evropskog suda Sejdić i Finci protiv jezicima manjina", Međunarodne konvencije o ukidanju Bosne i Hercegovine da "etnicitet vodi porijeklo od ideje svih oblika rasne diskriminacije, kao i "Okvirne o društvenim grupama označenim istom nacionalnošću, konvencije o pravima manjina". religijskim uvjerenjem, zajedničkim jezikom ili d) Povreda prava na obrazovanje na maternjem jeziku kulturnim i tradicionalnim porijeklom i istorijom", bošnjačkog naroda i "Ostalih" koji pripadaju što, kako zaključuje podnosilac zahtjeva, znači da pitanja bosanskoj jezičkoj zajednici jezika i etniciteta ne mogu biti razdvojena, nego su u potpunosti isprepletena. Osim toga, podnosilac zahtjeva 14. U daljnjem izlaganju podnosilac zahtjeva polazi se poziva na presudu Evropskog suda Champan protiv od teze da ustavnopravni princip konstitutivnosti Velike Britanije od 18. januara 2001. godine, aplikacija naroda inkorporira i štiti pravo na maternji jezik, a to broj 27238/95, stav 93, u kojoj je Evropski sud naglasio da pravo obuhvata i pravo da maternji jezik nazove onako kako postoji "međunarodni konsenzus među državama članicama ga određena grupa i želi imenovati, i teze da pripadnici Vijeća Evrope u smislu priznavanja posebnih potreba "Ostalih" koji govore "bosanski jezik" kao maternji manjina i obaveze da se zaštiti njihova sigurnost, predstavljaju posebnu jezičku zajednicu, kolektivitet koji identitet i način života". Bosna i Hercegovina ima ima pravo na jezik kao dio svog nacionalnog identiteta na obavezu ne samo da prizna pravo na obrazovanje na isti način kao i pripadnici konstitutivnih naroda, te maternjem jeziku koje je dio identiteta konstitutivnih postavlja pitanje da li ukidanje "bosanskog jezika" ujedno naroda u BiH i "Ostalih" već i da afirmira predstavlja i povredu prava na obrazovanje u smislu člana pluralističko društvo. Osporenom odredbom Ustava 2 stav 1 prve rečenice Dopunskog protokola broj 1 uz Republike Srpske jasno se miješa u pravo Bošnjaka i Evropsku konvenciju. Ukazuje na sadržinu navedene "Ostalih" koji pripadaju bosanskoj jezičkoj zajednici na odredbe prema kojoj pravo na obrazovanje garantuje pravo način da se djeci i roditeljima ne garantuje pravo na svake individue ne samo na pristup obrazovanju već i na obrazovanje na maternjem jeziku te se, kako navodi, djelotvorno obrazovanje, te citira relevantne presude postavlja pitanje ove opravdanosti. Evropskog suda. Tako se podnosilac zahtjeva poziva na 17. U daljnjem izlaganju podnosilac zahtjeva citira predmet Kipar protiv Turske (aplikacija broj 25781/94, relevantne odredbe Okvirnog zakona o osnovnom i presuda od 10. maja 2001. godine, st. 277-279) u kome srednjem obrazovanju u BiH ("Službeni glasnik BiH" broj negiranje prava na obrazovanje na maternjem jeziku 18/03) kao i odredbe Zakona o osnovnom vaspitanju i predstavlja negiranje suštine prava na obrazovanje. obrazovanju ("Službeni glasnik RS" br. 119/08 i 71/09), te 15. Podnosilac zahtjeva smatra da faktor faktičke zaključuje da negiranje prava bošnjačkog konstitutivnog većine ne daje pravo javnoj vlasti da srpski narod naroda i pripadnika "Ostalih" koji pripadaju bosanskoj privileguje, te negira drugim konstitutivnim narodima jezičkoj zajednici na školovanje na maternjem jeziku u ili "Ostalim" upotrebu maternjeg jezika u sistemu javnog Republici Srpskoj nije "zakonito" u smislu principa obrazovnog sistema, pozivajući se na Djelimičnu odluku zakonitosti jer je suprotno Ustavu BiH, te nije potrebno Ustavnog suda broj U 5/98 od 18. avgusta 2000. godine ispitivati daljnje aspekte opravdanosti miješanja u pravo (tačka 34) u kojoj se potvrđuje jednako korišćenje na obrazovanje na sopstvenom jeziku: javni interes, bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika ne samo u adekvatnost i proporcionalnost. institucijama BiH već i na nivou entiteta i svih njihovih administrativnih jedinica pri zakonodavnim, e) Povreda principa zabrane diskriminacije građana izvršnim i sudskim vlastima, što podrazumijeva iz grupe "Ostalih" koji pripadaju bosanskoj jezičkoj mogućnost korišćenja ovih jezika i u obrazovanju. zajednici u vezi sa pravom na maternji jezik Ukidanjem bosanskog jezika, kako tvrdi podnosilac 18. Podnosilac zahtjeva ukazuje da je objasnio na koji zahtjeva, djeca i roditelji povratnici u Republiku Srpsku način funkcioniše "jezik srpskog naroda" kako nemaju pravo na obrazovanje, niti pravo da obezbijede formalno-pravno tako i u praksi i da je dokazao da svojoj djeci obrazovanje na sopstvenom maternjem jeziku. "postoji jaz između jednog i drugog na način da se u praksi Neprihvatljivo je da se nemogućnost obrazovanja na jezik srpskog naroda tretira kao "srpski jezik", te da sopstvenom jeziku kompenzuje mogućnošću da se djeci građani koji su pripadnici "Ostalih", a koji govore "bosanski jezik", imaju kolektivno pravo na maternji norme na način da će Ustav Republike Srpske umjesto "bosanski jezik" jer se mogu tretirati kao "jezička riječi "jezik bošnjačkog naroda" garantovati bosanski zajednica". U trenutku kada je u Republici Srpskoj jezik bez konotacije na "bošnjački narod". izbačen "bosanski jezik" u normativnom smislu i u b) Odgovor na zahtjev praksi, pripadnici "Ostalih" koji govore bosanskim jezikom izgubili su pravo na maternji jezik kako generalno 21. U odgovoru na zahtjev Narodna skupština je tako i na području obrazovanja, a koje je zaštićeno članom navela da podnosilac zahtjeva neosnovano ističe i 2 Dopunskog protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, na predviđa da je ustavno pravo na upotrebu jezika i pisma koji način je različito tretirana ova grupa građana u garantovano članom 34 stav 1, u vezi sa članom 49 stav 5 odnosu na srpski konstitutivni narod jer im je ovo pravo Ustava Republike Srpske. Naime članom 70, koji je uskraćeno. Nemogućnost "Ostalih" koji govore "bosanski dopunjen Amandmanom LXXVII na Ustav Republike Srpske, jezik" da koriste svoj maternji jezik u sistemu obrazovanja, definisano je kao vitalni nacionalni interes već moraju izabrati jedan od jezika konstitutivnih naroda konstitutivnih naroda i pravo na upotrebu jezika, a predstavlja zabranjenu diskriminaciju iz člana 14 Amandmanom LXXXII na Ustav Republike Srpske Evropske konvencije u vezi sa članom 2 Dopunskog obezbijeđena je zaštita vitalnih nacionalnih interesa protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. konstitutivnih naroda putem Vijeća naroda Narodne 19. Na kraju, podnosilac zahtjeva zaključuje da je prva skupštine Republike Srpske i Vijeća za zaštitu vitalnog rečenica člana 7 stav 1 Ustava Republike Srpske interesa pri Ustavnom sudu Republike Srpske. neustavna jer krši: 22. Narodna skupština je ukazala da je, u skladu s a) posljednju, 10. alineju Preambule Ustava BiH i odredbom člana III/3b) Ustava BiH, kao i Odlukom njegov princip konstitutivnosti bošnjačkog naroda jer Ustavnog suda broj U 5/98, koja se odnosi na tom narodu nameće naziv jezika i uskraćuje mu pravo na konstitutivnost naroda, Amandmanom LXXI na član 7 stav imenovanje svog sopstvenog jezika kao inherentnog 1 i Amandmanom XLIV na član 1 Ustava BiH izvršila elementa prava na jezik, koje je sastavni element vitalnog usklađivanje sa Ustavom BiH. Tako je utvrđeno da su nacionalnog interesa konstitutivnog naroda u smislu konstitutivni narodi u Republici Srpskoj Srbi, člana IV/3f) Ustava BiH; Bošnjaci, Hrvati kojima se zajedno sa Ostalim i b) član II/4 Ustava BiH u vezi sa posljednjom, 10. građanima garantuje ravnopravnost bez diskriminacije po alinejom Preambule Ustava BiH jer predstavlja de facto bilo kom osnovu ili statusu, te je utvrđeno da su službeni diskriminaciju bošnjačkog naroda u odnosu na srpski s jezici i jezici konstitutivnih naroda: jezik srpskog, jezik obzirom na to da vlasti u Republici Srpskoj u praksi bošnjačkog i jezik hrvatskog naroda u vezi s čim je i različito pristupaju "jeziku srpskog naroda" i "jeziku Venecijanska komisija dala pozitivno mišljenje. S bošnjačkog naroda" kada je u pitanju njihovo imenovanje; obzirom na navedeno, Narodna skupština je zaključila da c) član 3 i posljednju, 10. alineju Preambule Ustava tvrdnja podnosioca zahtjeva da je prva rečenica člana 7 BiH, član 8 Evropske konvencije, član 27 Međunarodnog Ustava Republike Srpske u dijelu kojim se propisuje da se pakta, član 30 Konvencije o pravima djeteta, "Okvirnu u Republici Srpskoj govori kao jedan od tri jezika "jezik konvenciju o regionalnim jezicima i jezicima manjina", bošnjačkog naroda" neustavna jer nameće bošnjačkom Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne narodu naziv jezika, koji je sastavni dio vitalnog diskriminacije, kao i "Okvirnu konvenciju o pravima nacionalnog interesa konstitutivnog naroda, netačna. manjina" u smislu da se "bh" građanima iz grupe "Ostalih" 23. Kriterijumi iz zahtjeva, kako dalje navodi koji pripadaju bosanskoj jezičkoj zajednici oduzima pravo Narodna skupština, nisu pravno, naučno i stručno na maternji jezik kao dio identiteta ove jezičke zajednice; osnovani. d) član 2 Dopunskog protokola broj 1 uz Evropsku 24. Definicija službenih jezika u Ustavu Republike konvenciju jer se bošnjačkom narodu i pripadnicima Srpske ("Službeni jezici u Republici Srpskoj su: jezik "Ostalih" koji pripadaju bosanskoj jezičkoj zajednici srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog oduzima pravo na obrazovanje na maternjem jeziku jer pravo naroda") ne nameće nijednom narodu ime jezika, nego na jezik podrazumijeva i pravo na identifikaciju jezika; opisno ukazuje na to da su tri "jezika" nerazdvojno e) član 14 Evropske konvencije u vezi sa članom 2 povezana s trima konstitutivnim narodima. Lingvistika Dopunskog protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju jer se kao nauka, a posebno leksikologija (nauka o značenju "bh" građanima iz reda "Ostalih" koji pripadaju bosanskoj riječi), neki pojam definiše na dva načina: opisno i jezičkoj zajednici oduzima pravo na obrazovanje na leksički (terminom), kao primjer navodi kada se kaže maternjem jeziku u odnosu na srpski konstitutivni narod "francuski jezik" isti sadržaj se izražava i opisno kao bez opravdanja, tj. na neustavan način. "jezik francuskog naroda". U Ustavu Republike Srpske 20. Takođe, podnosilac zahtjeva konstatuje da bi data je opisna definicija triju jezika, pa tako "jezik supremacija Ustava BiH, koja proizlazi iz člana III/3b) srpskog naroda" jednako je " jezik kojim govori srpski Ustava BiH, bila iluzorna ukoliko bi Republika Srpska narod", "jezik bošnjačkog naroda jednako je "jezik kojim ukidala ustavne standarde koji su predviđeni u Ustavu govori bošnjački narod" ili terminološki iskazano BiH, a jedan od tih standarda je i službeni bosanski jezik jednako je "bošnjački jezik" i "jezik hrvatskog naroda" u cijeloj i za cijelu Bosnu i Hercegovinu, pored hrvatskog jednako je "jezik kojim govori hrvatski narod" ili i srpskog, tako da Ustav Republike Srpske u osporenom terminološki iskazano jednako je "hrvatski jezik". dijelu krši i član III/3b) Ustava Bosne i Hercegovine. Definicijom se, kako dalje navodi Narodna skupština, na Podnosilac zahtjeva je predložio da Ustavni sud proglasi isti način opisno određuje suština sva tri jezika - da su prvu rečenicu člana 7 stav 1 Ustava Republike Srpske u to jezici svakog od naroda, nikom se ne nameće naziv dijelu koji glasi: "jezik bošnjačkog naroda" neustavnom, jezika, nego se konstatuje činjenica "da svako ima pravo na te naredi Narodnoj skupštini da odmah, najkasnije u roku svoj jezik" i uvodi univerzalni naučni princip da se ime od tri mjeseca od dana objavljivanja ove odluke u jezika "izvodi iz imena naroda" jer se tako pokazuje da se "Službenom glasniku BiH", izvrši izmjenu i dopunu ove taj jezik odnosi na taj narod budući da je jezik pripadnika nacionalnih manjina ("Službeni glasnik RS" identitetski kriterijum naroda. broj 2/05), te član 3 Zakona o zaštiti prava nacionalnih 25. Što se tiče "prava na imenovanje vlastitog jezika manjina ("Službeni glasnik BiH" broj 12/03) kojima je po vlastitoj volji i želji", Narodna skupština ističe da definisan pojam nacionalne manjine. Takođe je citiran naučna istraživanja devet međunarodnih dokumenata (u član 11 Zakona o zaštiti prava nacionalnih manjina, te odgovoru na zahtjev taksativno nabrojana), u kojima se član 1 Evropske povelje koji daje definiciju regionalnih pominje i jezičko pravo, pokazuju da se u svim tim ili manjinskih jezika. "Bosanski jezik" kao manjinski ne dokumentima govori isključivo o jezičkim pravima postoji jer nijedna manjina u Bosni i Hercegovini nije do pojedinaca i pripadnika nacionalnih manjina, a nigdje se sada kvalifikovala taj jezik ili podnijela nadležnim ne spominju jezička prava naroda niti država, niti se institucijama Republike Srpske zahtjev za njihovo propisuje pravo naroda da svoj jezik nazove svojim imenom. priznavanje kao manjinskog jezika, te je "čudna Ne postoji niti je propisano pravo da bilo koji, pa ni konstatacija podnosioca zahtjeva da 'Ostali' identifikuju bošnjački narod, svoj maternji jezik naziva onako kako to 'bosanski jezik kao maternji jezik' i da se tada 'ne misli da želi, te je neosnovana tvrdnja podnosioca zahtjeva da ti građani biraju jedan od maternjih jezika kojima govore pravo na ime jezika po želji i način upotrebe tog jezika pripadnici konstitutivnih naroda i koji su službeni već "propisuje međunarodno i ustavno pravo". U prilog se misli na vlastiti maternji jezik'". Iz navedene navedenoj tvrdnji Narodna skupština se pozvala na definicije manjinskih jezika u Strazburškoj povelji istraživanje koje je proveo u svom radu Miloš Kovačević, jasno je da to nije moguće jer bi takav jezik morao da bude te je citiran i stav lingviste Midhata Riđanovića o različit od triju jezika konstitutivnih naroda Bosne i navedenom pitanju. Hercegovine, te je pozivanje podnosioca zahtjeva na 26. Upravo na isti način kako je Srbima i Hrvatima "Ostale" u ovom zahtjevu više plod domišljanja nego u Ustavu Republike Srpske omogućeno pravo na svjetski činjenično utemeljenih tvrdnji podnosioca zahtjeva. jedino naučno poznato pravo imenovanja jezika, odnosno 29. Navode iz zahtjeva da se neprihvatanjem naziva veze imena naroda i jezika, tako je omogućeno i bošnjačkom "bosanski jezik" i Bošnjacima i "Ostalim" uskraćuje narodu. Definicija jezika odražava princip veze imena "pravo na obrazovanje na maternjem jeziku", Narodna jezika i imena naroda iz čega proizlazi neosnovanost skupština smatra netačnim i apsurdnim, te se poziva na primjedbe podnosioca zahtjeva (da se vrši stav bošnjačkih lingvista (imena i prezimena navedena u diskriminacija bošnjačkog naroda u odnosu na srpski odgovoru) da se bosanski jezik prema kriterijumima narod jer organi vlasti u Republici Srpskoj različito identiteta jezika ne može smatrati različitim u odnosu pristupaju "jeziku srpskog naroda" i "jeziku bošnjačkog na srpski, odnosno da su srpski i bosanski samo različita naroda" kada je u pitanju njihovo imenovanje) s obzirom da imena "lingvistički" istog jezika. Takođe ukazuje da se organi vlasti Republike Srpske omogućavaju da se na Evropska konvencija za regionalne jezike i jezike potpuno ravnopravan i isti način uspostavlja opisna i nacionalnih manjina kao i član 27 Međunarodnog pakta leksička definicija jezika za sva tri konstitutivna odnose na regionalne ili manjinske jezike država naroda, koja važi za sve jezike u svijetu. članica, a ne na jezike konstitutivnih naroda, te smatra 27. Jezičko rješenje u Ustavu Republike Srpske nije, da je pogrešan stav podnosioca zahtjeva da se primjenjuju i kako tvrdi podnosilac zahtjeva, rješenje legalnih organa i na konstitutivne narode. institucija Republike Srpske, nego je nametnuto 30. Narodna skupština je naglasila da je izvršeno Amandmanom LXXI o jeziku i pismu tadašnjeg visokog usklađivanje Ustava Republike Srpske sa Ustavom BiH i predstavnika za Bosnu i Hercegovinu kojim je zamijenjena Evropskom konvencijom u pogledu prava bošnjačkog ranija ustavna norma o jeziku koju je predložila Narodna naroda na jezik kao i konstitutivnost naroda BiH, a što je skupština Republike Srpske upravo da bi se izbjegle potvrdila i Venecijanska komisija. Takođe je u odgovoru nejasnoće oko termina "bosanski jezik" i da bi se sva tri istaknuto da neupotreba termina "bosanski jezik" ne znači naroda stavila u isti položaj - priznanje njihovih jezika negiranje prava na obrazovanje na maternjem jeziku, kako se i posredne veze imena njihovog jezika sa njihovim tvrdi u zahtjevu, jer se to pravo ostvaruje i kada se jezik nacionalnim imenima. naziva "bošnjački" ili "srpski" ili "hrvatski" ili pak 28. Podnosilac zahtjeva, kako se dalje navodi u "bosanski". Neupotreba simboličkog nacionalnog ili odgovoru, obrazlaže kršenje prava na jezik i obrazovanje državnog naziva jezika ne znači "negiranje mogućnosti na svom jeziku "pripadnika Ostalih" koji pripadaju korištenja i upotrebe jezika". Narodna skupština "bosanskoj jezičkoj zajednici", a nigdje ne objašnjava šta postavlja pitanje da li znači da se Amerikancima negira se podrazumijeva pod "bosanskom jezičkom zajednicom", da mogućnost korišćenja jezika ili obrazovanja na maternjem li je to zajednica triju jezika ili zajednica formirana na jeziku zato što se jezik koji upotrebljavaju ne zove osnovu bosanskog kao zemaljskog jezika. Navodi američki nego engleski. Republika Srpska, kako se dalje podnosioca zahtjeva da se u konkretnom slučaju ne radi o ističe, svim Bošnjacima garantuje pravo na maternji jezik pokretanju bilo kakvog pitanja u vezi sa sadržajem jezika, u školama i kada se jezik naziva "bošnjački", a ne njegovim sličnostima i usporedbama sa drugim službenim "bosanski" jer se time ništa ne mijenja u nastavnom planu, jezicima u Bosni i Hercegovini, opravdanosti postojanja programu i sadržaju nastavnog predmeta tog jezika. tri jezika, a što su pitanja za lingvističke nauke "je u 31. Narodna skupština navodi da je neosnovana kontradiktornosti sa u zahtjevu pomenutom 'Evropskom tvrdnja da je sporno–ime jezika "bosansko" zato što ga ne konvencijom za regionalne jezike i jezike nacionalnih prihvata Republika Srpska jer im (Bošnjacima) nije manjina', odnosno Evropskom poveljom o regionalnim ili onemogućeno da "jezik bošnjačkog naroda" zovu bosanski manjinskim jezicima (u daljnjem tekstu: Evropska povelja) koji je po imenu naroda bošnjački. Kao primjer gdje jedan jer se u Povelji navodi šta se može smatrati jezikom narod nije upotrebljavao ime koji je za svoj jezik izabrao manjina u koje svakako spadaju jezici 'Ostalih' u Bosni i drugi narod navodi Srbe i Bošnjake koji "jezik Hercegovini". Narodna skupština u daljnjem tekstu slovenačkog naroda" ne zovu "slovenski", kako ga zovu odgovora na zahtjev citira član 2 Zakona o zaštiti prava Slovenci, nego "slovenački". Isto je sa "jezikom bošnjačkog naroda" koji u srpskom jeziku prema tvorbenim ugrožava pravo srpskog naroda, dovodi se u pitanje pravilima može biti samo "bošnjački jezik". opstanak ne samo srpskog jezika nego i srpskog naroda u 32. Podnosilac zahtjeva, kako se dalje ističe u Bosni i Hercegovini. Zahtjev podnosioca zahtjeva da se u odgovoru na zahtjev, neargumentovano i tendenciozno Ustavu Republike Srpske zamijeni "jezik bošnjačkog navodi da se opisana diskriminacija dešava samo iz naroda" tako što će se "garantovati bosanski jezik bez jednog razloga, a to je što "bosanski" jezik podsjeća na konotacije na bošnjački narod" znači da podnosilac državu Bosnu i Hercegovinu, na izraz koji ukazuje na zahtjeva želi da "bosanski jezik" nije samo jezik Bošnjaka, nešto zajedničko, nacionalno i što se konceptualno ne već i Srba, Hrvata u Bosni i Hercegovini. Narodna uklapa u politiku Republike Srpske. Suština problema skupština smatra da je neprihvatljivo da "bosanski jezik" oko "bosanskog jezika" je, kako navodi Narodna skupština, predstavlja širi pojam od "bošnjačkog naroda", da se on ne u "nadnarodnom, nadnacionalnom" karakteru "bosanskog vezuje samo za jezik Bošnjaka nego za "jezik Bosne i jezika" čime se ugrožava ravnopravnost, pa i opstanak Hercegovine" tako da svojim sadržajem "pokriva" sve srpskog naroda i srpskog jezika u Bosni i Hercegovini. U konstitutivne narode u Bosni i Hercegovini i da u vezi sa pozivanjem podnosioca zahtjeva na Opšti okvirni svijesti priziva "Bosanca" kao integrativni nacionalni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini u kome je navedeno pojam. U suodnosu tri naziva za jezik, jednog zemaljskog da je: "Potpisan u Parizu na dan 14. decembar 1995. godine "bosanskog" i dva nacionalna "srpski" i "hrvatski" na bosanskom, hrvatskom, engleskom i srpskom jeziku s tim bosanski je nužno nadređen i kao "zemaljski jezik" što je svaki tekst podjednako autentičan...", Narodna podrazumijeva kao svoje podređene pojmove nacionalne skupština ukazuje da potpisnici Sporazuma nisu nazive jezika. Ako bi se u Republici Srpskoj prihvatio nacionalni nego državni (republički) predstavnici, da bosanski jezik, prema mišljenju Narodne skupštine, nisu potpisali u ime Hrvata, Srba i Muslimana, nego u diskriminisan bi bio srpski narod i njegov jezik jer bi ime Republike Hrvatske, Republike Bosne i Hercegovine bosanski jezik bio nadređen srpskom, a ne ravnopravan. i Savezne Republike Jugoslavije, pa se postavlja pitanje da Srpski jezik bi bio samo nacionalna varijanta bosanskog li to znači da je svaki od jezika omeđen granicama njegovog kao "zemaljskog jezika", te srpski narod ne može potpisnika. Znači li to da potpis Alije Izetbegovića na prihvatiti naziv "bosanski jezik" jer se ne odnosi na "bosanskom jeziku" podrazumijeva da je Bosna i "jezik bošnjačkog naroda" nego na jezik svih stanovnika Hercegovina republika samo "bosanskog jezika". Bosne i Hercegovine. Uvođenje termina "bosanski jezik", Podneseni zahtjev, kao dalje konstatuje Narodna kako zaključuje Narodna skupština, značilo bi prvi korak skupština, upravo implicira da Bosna i Hercegovina ka negiranju ravnopravnosti Srba i srpskog jezika sa treba da bude republika samo "bosanskog" jezika" sa čime Bošnjacima i bosanskim jezikom u Republici Srpskoj, ali se Srbi u Republici Srpskoj nikada ne mogu složiti. i u Bosni i Hercegovini. Narodna skupština je na kraju 33. Narodna skupština smatra neprihvatljivim i predložila da se zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 7 stav navode o povredi Preambule Ustava BiH jer u domaćoj 1 prva rečenica Ustava Republike Srpske u dijelu koji se pravnoj teoriji ne postoji jedinstven stav o njenoj pravnoj tiče riječi "jezik bošnjačkog naroda" odbije kao prirodi, da li je sastavni dio Ustava BiH i da li ima neosnovan. normativno-pravno obavezujući karakter. IV. Relevantni propisi 34. Narodna skupština dalje ukazuje da je u neusaglašenosti pojmova "Bošnjak" i "bosanski jezik" 36. Ustav Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu prepoznatljiva tendencija unitarizacije i centralizacije glasi: vlasti na nivou Bosne i Hercegovine i dominacije Preambula većinskog naroda i njegovog jezika. Ponovo ističe da Polazeći od poštovanja ljudskog dostojanstva, prema tvorbenim pravilima srpskog jezika od "srpski slobode i jednakosti narod" izvodi se ekvivalentan naziv "srpski jezik", od Š...Ć "hrvatski narod" izvodi se naziv "hrvatski jezik", a od Uvjereni da demokratske institucije vlasti i "bošnjački narod" moguće je jedino izvesti "bošnjački pravični postupci najbolje stvaraju miroljubive odnose u jezik", dok bi naziv "bosanski jezik" odgovarao terminu pluralističkom društvu, nepostojećeg bosanskog naroda. Dakle, kako zaključuje Š...Ć Narodna skupština, ime jezika je identično imenu nacije Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi čiji je on proizvod i može da se zove po narodu koji ga (zajedno sa ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim govori, a ne po državi. Smatra da je neosnovano i odlučuju da Ustav Bosne i Hercegovine glasi: nepravilno da se "jezik bošnjačkog naroda" zamijeni Član II/1 riječima koje garantuju bosanski jezik bez konotacije na Ljudska prava i osnovne slobode "bošnjački narod" jer bi to predstavljalo 1. Ljudska prava poistovjećivanje pojmova nacije i državljanstva. U Bosna i Hercegovina i oba entiteta će obezbijediti konkretnom ustavno-sudskom sporu, kako se dalje navodi, najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i termin nacija se odnosi na Bošnjake, ali termin osnovnih sloboda. U tom cilju postoji Komisija za ljudska državljani Bosne i Hercegovine, osim njih, predstavljaju prava za Bosnu i Hercegovinu, kao što je predviđeno u Hrvati, Srbi, Jevreji i Romi, a svi oni su po Aneksu 6 Opšteg okvirnog sporazuma. državljanstvu bosanskohercegovački državljani koji Član II/4 govore svojim (nacionalnim) jezikom i zato je ispravno Uživanje prava i sloboda, predviđenih ovim članom reći "bošnjački jezik" jer je nacionalni jezik samo ili međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Bošnjaka, a ne svih ostalih, pa ni pripadnika "Ostalih". Ustava, obezbijeđeno je svim licima u Bosni i Hercegovini 35. Vođen činjenicom da ne želi biti "dijaspora", bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što su pol, bošnjački narod nameće stav da su oni po nacionalnom rasa, boja, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo određenju "Bosanci" i da im je maternji jezik "bosanski", mišljenje, nacionalno i socijalno porijeklo ili što je pokazatelj da prihvatanje naziva "bosanski jezik" povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili ekonomske dobrobiti zemlje, radi sprečavanja nereda ili drugi status. kriminala, radi zaštite zdravlja ili morala, ili radi Član III zaštite prava i sloboda drugih. Nadležnosti i odnosi između institucija Član 14. Bosne i Hercegovine i entiteta Uživanje prava i sloboda predviđenih u ovoj 3. Pravni poredak i nadležnosti institucija konvenciji obezbjeđuje se bez diskriminacije po bilo kom b) Entiteti i njihove niže jedinice u potpunosti osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, će poštovati ovaj Ustav, kojim se stavljaju van snage vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, odredbe zakona Bosne i Hercegovine i odredbe ustava i nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s zakona entiteta koje su u suprotnosti s njim, kao i nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status. odluka institucija Bosne i Hercegovine. Opšti principi 42. Protokol broj 1 uz Evropsku konvenciju u međunarodnog prava predstavljaju integralni dio pravnog relevantnom dijelu glasi: poretka Bosne i Hercegovine i entiteta. Član 2. 37. Ustav Republike Srpske ("Službeni glasnik Nikome se ne smije uskratiti pravo na obrazovanje. Republike Srpske" br. 21/92 - prečišćeni tekst, 28/94, U vršenju svih svojih funkcija koje preuzima u odnosu na 8/96, 13/96, 15/96, 16/96, 21/96, 21/02, 26/02 ispravka, 30/02 obrazovanje i nastavu država poštuje pravo roditelja da ispravka, 31/02, 69/02, 31/03, 98/03, 115/05, 117/05 i 48/11) obezbijede obrazovanje i nastavu koji su u skladu s u relevantnom dijelu glasi: njihovim sopstvenim vjerskim i filozofskim uvjerenjima. Član 7. V. Dopustivost Službeni jezici Republike Srpske su: jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda. 43. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni Službena pisma su ćirilica i latinica. sud je pošao od odredaba člana VI/3(a) Ustava Bosne Na područjima gdje žive druge jezičke grupe u Hercegovine. službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, na način 44. Član VI/3(a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: određen zakonom. Ustavni sud ima isključivu nadležnost da odlučuje u 38. Međunarodni pakt o građanskim i političkim sporovima koji po ovom Ustavu nastaju između entiteta, pravima u relevantnom dijelu glasi: ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, ili između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, Član 27. ali se ne ograničavajući samo na to: U državama gdje postoje etničke, vjerske ili jezičke Da li je odluka nekog entiteta da uspostavi manjine, lica koja pripadaju tim manjinama ne mogu biti specijalni paralelni odnos sa nekom od susjednih država lišena prava da imaju zajedno sa članovima svoje grupe, saglasna ovom Ustavu, uključujući i odredbe koje se odnose svoj posebni kulturni život, da ispoljavaju i na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i upražnjavaju svoju vlastitu vjeru ili da se služe svojim Hercegovine. jezikom. Da li je neki član ustava ili zakona entiteta u 39. Evropska povelja za regionalne i jezike saglasnosti sa ovim Ustavom. manjina u relevantnom dijelu glasi: Sporove mogu pokretati samo članovi Član 7. Predsjedništva, predsjedavajući Ministarskog savjeta, Ciljevi i načela predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg bilo kojeg U pogledu i regionalnih ili manjinskih jezika na vijeća Parlamentarne skupštine, jedna četvrtina područjima na kojima se ti jezici rabe i u skladu sa članova bilo kojeg vijeća Parlamentarne skupštine ili položajem svakog jezika, ugovorne strane zasnivat će jedna četvrtina bilo kog zakonodavnog vijeća nekog njihovu politiku, zakonodavstvo i praksu na sljedećim entiteta. ciljevima i načelima 45. U konkretnom slučaju zahtjev je podnio Safet a) priznanje regionalnog ili manjinskog jezika kao Softić, drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda izraza kulturnog bogatstva. Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Imajući 40. Konvencija o pravima djeteta u relevantnom u vidu odredbe člana VI/3a) Ustava Bosne i Hercegovine i dijelu glasi: člana 19 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da Član 30. je predmetni zahtjev dopustiv zato što ga je podnio U onim državama strankama gdje postoje etničke, ovlašćeni subjekt, a da ne postoji nijedan razlog za vjerske ili jezičke manjine ili osobe starosjedilačkog nedopustivost zahtjeva iz člana 19 Pravila Ustavnog suda. porijekla, djetetu koje pripada takvoj manjini ili koje je VI. Meritum starosjedilačkog porijekla ne smije se uskratiti njegovo 46. Podnosilac zahtjeva navodi da prva rečenica pravo, da u zajednici s ostalim članovima njegove grupe člana 7 stav 1 Ustava Republike Srpske u dijelu "jezik uživa svoju kulturu, ispovijeda svoju vjeru i obavlja bošnjačkog naroda" nije u skladu sa posljednjom, 10. vjerske obrede ili koristi svoj jezik. alinejom Preambule Ustava BiH i njegovim principom 41. Evropska konvencija o ljudskim pravima i konstitutivnosti bošnjačkog naroda, sa članom II/4 osnovnim slobodama u relevantnom dijelu glasi: Ustava BiH u vezi sa posljednjom, 10. alinejom Preambule Član 8. Ustava BiH. Pored navedenog smatra da osporena odredba 1 Svako ima pravo na poštovanje svog privatnog i krši treću i desetu alineju Preambule Ustava BiH, član 8 porodičnog života, doma i prepiske. Evropske konvencije, član 27 Međunarodnog pakta, član 30 2. Javne vlasti se ne smiju miješati u ostvarivanje Konvencije o pravima djeteta, Okvirnu konvenciju o ovog prava osim ako to nije u skladu sa zakonom i regionalnim jezicima i jezicima manjina, Međunarodnu neophodno u demokratskom društvu u interesima konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, nacionalne bezbjednosti, javne bezbjednosti ili kao i Okvirnu konvenciju o pravima manjina. Takođe smatra da osporena odredba Ustava Republike Srpske konstitutivnih naroda da u punom kapacitetu učestvuju u krši član 2 Dopunskog protokola broj 1 uz Evropsku sistemu vlasti i aktivnostima javnih organa vlasti se konvenciju, kao i član 14 Evropske konvencije u vezi sa može posmatrati kao vitalni interes. Takođe je istakao članom 2 Dopunskog protokola broj 1 uz Evropsku da: "Vitalni interesi konstitutivnih naroda kao što je konvenciju. već istaknuto u ovoj odluci uključuju zaštitu raznih 47. Ustavni sud će na početku izlaganja dati opšti prava i sloboda koji pružaju značajnu pomoć u stav o jeziku, odnosno zašto je pravo na ime jezika ustavno osiguravanju da konstitutivni narodi mogu iznijeti svoje pitanje u konkretnom slučaju. Prilikom ispitivanja interese u okviru kolektivne jednakosti i sudjelovanja u zahtjeva, Ustavni sud će se isključivo baviti ustavnim funkcioniranju države. Pored toga što je to ustavno aspektima prava na ime jezika. Ustavni sud se neće baviti pravo (vidi član II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi stručnim pitanjima i mogućim (stručnim) dilemama u vezi sa čl. I/4, II/3.m) i II/5. Ustava Bosne i Hercegovine, sa službenim jezicima koji se koriste u Bosni i Evropsku povelju za regionalne jezike i jezike manjina i Hercegovini (npr. da li se radi o jednom ili o tri jezika, Četvrtu djelimičnu odluku Ustavnog suda br. U 5/98 od 18. u kojoj mjeri su oni slični ili različiti, itd.) jer su to i 19. augusta 2000. godine, objavljenu u "Službenom pitanja koja treba da riješi struka (lingvistika), a ne glasniku BiH", br. 36/00, tačka 34), sloboda korištenja Ustavni sud. svog jezika u sudjelovanju i pristupu obrazovanju, 48. Kako postoje različiti jezici i različiti informacijama i idejama na tom jeziku spada u vitalne narodi/nacije koji njima govore, prirodno se nameće ideja interese" (vidi Odluku Ustavnog suda broj U 8/04, tač. 38- o jeziku kao konstitutivnom elementu narodnosti/ 41). nacionalnosti. Jezik i pismo su jedno od bitnih obilježja 51. Ustavni sud takođe podsjeća na stav iznesen u konstitutivnog naroda koji čine njegov identitet. Kako je citiranoj odluci broj U 5/98 kojim je istaknuto: "Budući jezik, između svega ostalog, (i) izraz slobode izražavanja da svaka odredba ustava entiteta mora biti konzistentna svoje narodnosti i kulture, sloboda upotrebe svog jezika i sa Ustavom BiH, uključujući Preambulu ovog ustava, ravnopravnost jezika svakog naroda spada u zajamčena odredbe Preambule pružaju pravnu osnovu za prava. Ova sloboda, kako za narode tako i za nacionalne preispitivanje svih normativnih akata nižeg reda u manjine, znači pravo slobodne upotrebe svog jezika i u odnosu na Ustav BiH dok god pomenuta preambula sadrži privatnom govoru, pismu pred državnim organima, u ustavne principe koji, prema riječima kanadskog štampi i u drugim oblicima javne upotrebe jezika. Samim Vrhovnog suda, opisuju sfere nadležnosti, doseg prava i tim, svako pitanje koje zadire u ovu oblast evidentno obaveza, ili uloge političkih institucija. Odredbe predstavlja pitanje od vitalnog interesa za svaki preambule onda nisu samo opisne, već im je također data konstitutivni narod. moćna normativna snaga, te one predstavljaju valjan 49. Ustavni sud je u Odluci o dopustivosti i standard za sudsku kontrolu Ustavnog suda" (stav 26). meritumu broj 10/05 (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 52. U kontekstu navedenog Ustavni sud će prvo 10/05 od 22. jula 2005. godine, objavljena u "Službenom analizirati kako je pitanje jezika regulisano u ustavno- glasniku BiH" broj 64/05)) dao pojam vitalnog interesa pravnom sistemu Bosne i Hercegovine. konstitutivnog naroda. Tako je Ustavni sud naveo 53. S tim u vezi, Ustavni sud, prije svega, naglašava nekoliko faktora koji oblikuju razumijevanje navedenog da Ustav Bosne i Hercegovine nije eksplicitno regulisao pojma. Prvo da je pojam "vitalnog interesa" funkcionalna pitanje upotrebe službenih jezika u Bosni i Hercegovini. kategorija i ne može se posmatrati odvojeno od pojma Međutim, Preambula Ustava Bosne i Hercegovine konstitutivnosti konstitutivnih naroda čije vitalne propisuje princip konstitutivnosti naroda koji sadrži interese štiti član IV/3e) i f) Ustava Bosne i niz pojedinačnih kolektivnih prava konstitutivnih Hercegovine. Dalje je Ustavni sud u pomenutoj odluci naroda (u zajednici sa ostalim) i građana Bosne i istakao da: "U zadnjoj alineji Preambule Ustava Bosne i Hercegovine. Jezik, kako je već navedeno u prethodnim Hercegovine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi su definisani kao tačkama ove odluke, jedno je od bitnih obilježja konstitutivni narod (u zajednici sa ostalim) i građani konstitutivnog naroda koje čini njegov identitet. To Bosne i Hercegovine. Ustavni sud je, u svojoj Trećoj ustavno pravo proizlazi iz poštovanja principa ljudskog djelimičnoj odluci broj U 5/98 (odluka od 7. januara 2000. dostojanstva iz prve rečenice Preambule Ustava Bosne i godine, objavljena u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine. Bilo bi iluzorno govoriti o poštovanju Hercegovine", broj 23/00, stav 52) zaključio da 'kako god ljudskog dostojanstva iz prve rečenice Preambule Ustava neodređen bio jezik Preambule Ustava BiH zbog ovog Bosne i Hercegovine ako se ne bi poštovala volja nedostatka definicije statusa Bošnjaka, Hrvata i Srba konstitutivnih naroda i ostalih da slobodno kao konstitutivnih naroda, ona jasno označava sve njih kao upotrebljavaju svoj jezik. konstitutivne narode, tj. kao narode'. Pojam 54. Ustavni sud dalje ističe da je pitanje upotrebe konstitutivnosti naroda, kako je dalje navedeno, nije službenih jezika u Federaciji Bosne i Hercegovine apstraktan pojam, već on inkorporira određene principe regulisano članom 6 Ustava Federacije Bosne i bez kojih jedno društvo, sa ustavno zaštićenim razlikama, Hercegovine tako što je u stavu (1) navedenog člana ne bi moglo efikasno funkcionirati" (Odluka Ustavnog propisano da su: "Službeni jezici u Federaciji Bosne i suda broj U 2/04, tačka 33). Hercegovine: bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski 50. U daljnjoj analizi značenja "vitalnog interesa", jezik", dok je u stavu (2) propisano: "Ostali jezici mogu se Ustavni sud je u citiranoj odluci naglasio da je značenje koristiti kao sredstvo komunikacije i nastave". "vitalnog interesa" djelimično oblikovano članom I/2 Službeni jezici su prema prvobitnim odredbama Ustava Ustava Bosne i Hercegovine koji naglašava da je Bosna i Federacije BiH bili bosanski i hrvatski, međutim Hercegovina demokratska država, odnosno "da sprovođenjem odluke o konstitutivnosti sva tri naroda u demokratski organi vlasti i pravične procedure najbolje Federaciji Bosne i Hercegovine, Amandmanom XXIX stvaraju miroljubive odnose unutar pluralističkog propisano je da je i srpski jezik službeni jezik. društva" (alineja 3 Preambule). S tim u vezi, interes 55. Ustavni sud dalje ukazuje da je Pravilima Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda u Ustavnog suda (vidi "Službeni glasnik Bosne i Ustavu BiH može samo značiti da nijedan od njih nije Hercegovine" broj 94/14), koja su donesena u skladu sa ustavno priznat kao većina, tj. drugim riječima, da oni članom VI/2b) Ustava Bosne i Hercegovine, pitanje uživaju jednakost kao grupa. Mora se, stoga, zaključiti, na upotrebe jezika i pisma regulisano tako što je u članu 6 isti način kao što je švajcarski Vrhovni sud izveo iz stav (1) propisano da: "U radu Ustavnog suda se obezbjeđuje priznanja nacionalnih jezika obavezu kantona da ne ravnopravna upotreba jezika i pisama koji su u službenoj potiskuju ove jezičke grupe, da priznanje konstitutivnih upotrebi u Bosni i Hercegovini" dok je stavom (2) naroda i ustavni princip koji leži u pozadini–princip propisano da: "Kada u radu Ustavnog suda učestvuju sudije kolektivne jednakosti, nameću obavezu entitetima da ne koje je imenovao predsjednik Evropskog suda za ljudska diskriminiraju, u prvom redu, one konstitutivne narode prava, na odgovarajući način se obezbjeđuje upotreba koji su, u stvarnosti, u manjinskom položaju u odgovaraju- engleskog jezika." Članom 17 stav (1) navedenih Pravila ćem entitetu. Stoga, tu nije samo jasna ustavna obaveza da dalje je regulisano pitanje upotrebe jezika tako što se: "U se ne krše pojedinačna prava na diskriminacijski način, postupku pred Ustavnim sudom koriste se službeni jezici koja slijedi iz člana II/3. i 4. Ustava BiH, već također i i pisma iz člana 6 ovih pravila, a na zahtjev učesnika u ustavna obaveza nediskriminacije u smislu prava grupa postupku, pripadnika drugih naroda, Ustavni sud može da ako npr. jedan ili dva konstitutivna naroda imaju dopusti upotrebu drugog jezika", dok je stavom (2) specijalni povlašteni tretman kroz pravni sistem propisano: "Ustavni sud će obezbijediti uslove da svako entiteta" (vidi Treća djelimična odluka Ustavnog suda može efektivno da ostvari pravo iz stava (1) ovog člana." broj U 5/98 od 1. jula 2000. godine, stav 59, objavljena u Ustavni sud takođe napominje da je sastavni dio navedenih "Službenom glasniku BiH" broj 23/00 od 14. septembra pravila i formular apelacije koju je podnosilac dužan 2000. godine). popuniti prilikom obraćanja Ustavnom sudu. U tački 10 59. Ustavni sud mora da odgovori na pitanje da li se formulara apelacije kao službeni jezik "na kom apelanti definicijom službenog jezika u članu 7 stav 1 Ustava žele da komuniciraju sa Ustavnim sudom" navedeni su Republike Srpske nameće bošnjačkom narodu naziv jezika bosanski, hrvatski i srpski. i time mu uskraćuje pravo na imenovanje svoga jezika, a na 56. Pitanje službenih jezika u Republici Srpskoj koji način bi (kako to tvrdi podnosilac zahtjeva) bio regulisano je članom 7 stav 1 Ustava Republike Srpske povrijeđen princip konstitutivnosti bošnjačkog naroda kojim je propisano da: "Službeni jezici Republike u odnosu na pravo na ime sopstvenog jezika. Srpske su: jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i 60. Ustavni sud zapaža da je u prvoj rečenici člana 7 jezik hrvatskog naroda." Stavom 2 navedenog člana je stav 1 Ustava Republike Srpske data definicija propisano da "na područjima gdje žive druge jezičke grupe službenih jezika Republike Srpske, pa je tako navedeno da u službenoj upotrebi su njihovi jezici i pisma, na način su službeni jezici u Republici Srpskoj "jezik srpskog određen zakonom". naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda". 57. Ustavni sud, prije svega, želi ukazati da je ospo- Ustavni sud smatra da je na ovaj način data opisna - rena odredba člana 7 stav 1 Ustava Republike Srpske done- neutralna definicija službenih jezika koji se koriste u sena 19. aprila 2002. godine kada je visoki predstavnik Republici Srpskoj, a nije dat naziv jezika konstitutivnih donio odluku o izmjenama i dopunama Ustava Republike naroda. Naime, kako proizlazi iz same definicije, "jezik Srpske (Amandman LXXI), a radi provođenja četiri bošnjačkog naroda" opisno se određuje da je to jezik kojim djelimične odluke Ustavnog suda broj U 5/98 (odluka o govore Bošnjaci (bez ustavnog imenovanja tog jezika). konstitutivnosti). Obrazlažući razloge za donošenje Dakle, za razliku od Ustava Federacije Bosne i Hercego- navedene odluke visoki predstavnik je konstatovao da je: vine i Pravila Ustavnog suda gdje je eksplicitno dat "Ustavni sud u svojoj trećoj djelomičnoj odluci u slučaju naziv jezika koji su u službenoj upotrebi u Federaciji broj 5/98 od 30. juna i 1. jula 2000. godine, odlučio da je Bosne i Hercegovine i prilikom komunikacije sa isključenje bilo kojeg konstitutivnog naroda iz uživanja Ustavnim sudom, Ustav Republike Srpske ne imenuje, tj. ne ne samo građanskih nego i prava naroda u cijeloj Bosni i daje naziv jeziku, već ga vezuje za konstitutivni narod tako Hercegovini u jasnoj suprotnosti sa pravilima o ne- što propisuje da je u Republici Srpskoj, između ostalog, diskriminacija koja su sadržana u Aneksu 4., a ta pravila u upotrebi i "jezik bošnjačkog naroda". Na ovaj način ne su utvrđena u cilju ponovne uspostave multi-etničkog nameće se bošnjačkom narodu naziv jezika, već se društva koje se temelji na jednakim pravima Bošnjaka, konstatuje da bošnjački narod ima pravo da kao službeni Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda i svih građana; jezik koristi svoj jezik. Dakle, da je službeni jezik u te imajući na umu da entiteti Bosne i Hercegovine nisu Republici Srpskoj pored "jezika srpskog naroda" i "jezika do sada preduzeli nikakve korake u pravcu implementacije hrvatskog naroda" i jezik "bošnjačkog naroda". pomenute četiri djelomične odluke Ustavnog suda Bosne i 61. Ustavni sud napominje da je Venecijanska komi- Hercegovine u slučaju broj 5/98", te je također istakao "da sija u svom mišljenju povodom implementacije Odluke su neophodne izmjene teksta nekih od amandmana na Ustav Ustavnog suda broj U 5/98 i usvojenih amandmana na Ustav Republike Srpske koji su dostavljeni visokom Republike Srpske (usvojeno na 52. plenarnom zasjedanju predstavniku". 18-19. oktobra 2002. godine), između ostalog, istakla: 58. Ustavni sud zapaža da je do donošenja navedenog "Osjetljivim pitanjem zvaničnih jezika bavi se novi član amandmana u Republici Srpskoj u službenoj upotrebi bio 7. Zvanični jezici u Republici Srpskoj su jezik Srpskog samo "srpski jezik ijekavskog i ekavskog izgovora". Dakle, naroda, jezik Bošnjačkog naroda i jezik Hrvatskog naroda. razlog donošenja navedenog amandmana na Ustav Republike Ova neodređena formulacija je takva da bi se izbjegle sve Srpske bilo je usaglašavanje entitetskog ustava sa nepotrebne rasprave oko tačnih naziva jezika." Ustavom BiH nakon Odluke Ustavnog suda broj U 5/98. 62. Ovakav pristup da se svim, pa tako i konstitu- Ustavni sud je u citiranoj odluci zaključio "čak ako su tivnom - bošnjačkom narodu daje pravo da se sam odredi - konstitutivni narodi u stvarnosti u većinskom ili opredijeli za naziv svog jezika, po mišljenju Ustavnog manjinskom položaju u entitetima, izričito priznanje suda, u skladu je sa principom konstitutivnosti naroda. Dakle, osporena odredba ne imenuje službene jezike (ne stepenu mogu biti uvjerljiva, ozbiljna, dosljedna i važna daje njihove nazive), pa tako ne sadrži ni naziv (ime) (vidi Evropski sud, Campbell i Cosans protiv Ujedinjenog jezika koji bi bio suprotan imenu jezika kojim govore Kraljevstva, presuda od 25. februara 1982. godine, Serija Bošnjaci u Republici Srpskoj. Osporena odredba, kada se A, broj 48, str. 16, stav 36). analizira u apstraktnom smislu bez konkretnih slučajeva, 67. Takođe, Evropski sud je naveo da "riječ odnosno postupanja javne vlasti u Republici Srpskoj, ne filozofski nije moguće iscrpno definirati", te da "je sprečava Bošnjake da jezik kojim govore nazovu imenom neophodno uložiti malo truda da bi se došlo do njegovog kojim žele. Ustavni sud zaključuje da je prva rečenica čla- preciznog značenja". Evropski sud je naveo da "imajući u na 7 stav 1 Ustava Republike Srpske u dijelu "jezik boš- vidu Evropsku konvenciju kao cjelinu, uključujući i član njačkog naroda" kao neutralna odredba koja ne imenuje na- 17, izraz filozofska uvjerenja u ovom slučaju označava", ziv jezika u skladu s principom konstitutivnosti naroda. prema mišljenju Evropskog suda, "takva uvjerenja koja 63. Međutim, Ustavni sud naglašava da je (suprotno zavređuju da se poštuju u demokratskom društvu (vidi većini navoda iz odgovora na zahtjev) jezik svojina naroda Evropski sud, Young, James i Webster protiv Ujedinjenog koji ga govori i zato njegovo ime treba da odražava želje Kraljevstva, presuda od 13. augusta 1981. godine, Serija A, što većeg broja ljudi koji ga govore. Ustavni princip o broj 44, str. 25, stav 63) i koja nisu u neskladu s ljudskim slobodi upotrebe svog jezika i slobodi imenovanja svog dostojanstvom". Osim toga, "ta uvjerenja ne smiju biti u jezika prema sopstvenoj želji proizlazi iz poštovanja suprotnosti sa pravom djeteta na obrazovanje, čemu je principa ljudskog dostojanstva iz prve rečenice posvećen čitav član 2. u kojem dominira prva rečenica" Preambule Ustava Bosne i Hercegovine, te predstavlja (vidi Evropski sud, Campbell i Cosans protiv Ujedinjenog izražavanje pripadnosti narodu, posebno izražavanje Kraljevstva, presuda od 25. februara 1982. godine, Serija nacionalne kulture. A, broj 48, str. 16, stav 36). 64. Ustav Bosne i Hercegovine nigdje ne propisuje da 68. Dalje, prema praksi Evropskog suda, član 2 se imena jezika kojim govore konstitutivni narodi moraju obuhvata sve funkcije države koje se tiču obrazovanja i vezati za ime konstitutivnog naroda. Ustav Bosne i nastave, ne dopušta da se pravi razlika između vjerske Hercegovine daje pravo konstitutivnim narodima i nastave i drugih predmeta. On propisuje da država mora Ostalim da jezik kojim govore nazovu imenom kakvim žele. da poštuje uvjerenja roditelja, i vjerska i filozofska, u Ovakva odredba na daje pravo javnim vlastima u Republici cjelokupnom programu državnog obrazovanja. Srpskoj da u konkretnim slučajevima određuje ime jezika 69. Ustavni sud podsjeća na stav izražen u Odluci kojim govore Bošnjaci suprotno od njihovog ustavnog broj U 26/13 koja je donesena u postupku ocjene ustavnosti prava da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele. Ime Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju Republike jezika ne može biti uslovljeno ni lingvističkim pravi- Srpske, Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju Repu- lima zato što je ustavno pravo na ime jezika odvojeno od blike Srpske i zakona o osnovnom obrazovanju i odgoju i sadržaja jezika, standarda jezika, itd. Osporena odredba zakona o srednjem obrazovanju i odgoju svih deset kantona u ne sprečava Bošnjake niti bilo koga drugog da jezik kojim Federaciji BiH. U navedenoj odluci Ustavni sud je govore nazovu imenom kojim žele. Stoga, ovakav koncept istakao da: "Sve principe i standarde koji su propisani osporene odredbe upravo slijedi stav da Ustav Bosne i Evropskom konvencijom u pogledu diskriminacije i prava Hercegovine daje pravo svim konstitutivnim narodima, pa na obrazovanje podržava i Ustavni sud. Dalje, Ustavni sud tako i Bošnjacima, kao i drugima koji se tako ne izja- smatra da je u složenoj državi kakva je Bosna i šnjavaju, da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele. Hercegovina potrebno da postoji sistem obrazovanja koji 65. Ustavni sud dalje treba da odgovori na pitanje da neće biti u suprotnosti sa navedenim principima. Naime, li osporena odredba, zato što ne sadrži naziv "bosanski neophodno je da sistem obrazovanja ponudi roditeljima i jezik", krši pravo na obrazovanje i školovanje na djeci pravo pristupa obrazovanju koje će biti u skladu sa maternjem jeziku Bošnjacima kao i onim pripadnicima njihovim vjerskim i filozofskim uvjerenjima koja Ostalih koji smatraju da je "bosanski jezik" njihov zavređuju da se poštuju u demokratskom društvu bez maternji jezik i da li se na ovaj način krši princip diskriminacije prema bilo kojem osnovu. Jedino je takva zabrane diskriminacije građana iz grupe "Ostalih" koji vrsta obrazovanja u demokratskom duhu kojom naravno teži pripadaju bosanskoj jezičkoj zajednici u vezi sa pravom na Bosna i Hercegovina a sve ostalo bilo bi iluzorno" (vidi obrazovanje na maternjem jeziku. Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U 66. Pravo na obrazovanje koje garantuje prva rečenica 26/13 od 26. marta 2015. godine, objavljena u "Službenom člana 2 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, po samoj glasniku BiH" broj 33/15, stav 39). svojoj prirodi, zahtijeva da ga uređuje država, ali se time 70. U citiranoj odluci je dalje istaknuto da odredbe nikada ne smije povrijediti suština prava, niti smije da spornih zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju entiteta bude u suprotnosti s drugim pravima predviđenim u Republike Srpske koje propisuju da se nastavni planovi i Evropskoj konvenciji ili njenim protokolima (vidi programi donose u okviru nadležnog ministarstva Evropski sud, Belgijski jezički slučaj, presuda od 23. jula obrazovanja u saradnji sa pedagoškim zavodima nisu, same 1968. godine, str. 32, stav 5). U odnosu na njegovu drugu po sebi, diskriminišuće ako bi se postigao cilj da se rečenicu Evropski sud je u svojoj presudi Campbell i sporni zakoni, koji obiluju odredbama o zabrani Cosans protiv Ujedinjenog Kraljevstva objasnio riječi diskriminacije prema bilo kojem osnovu, sprovode i "filozofska uvjerenja" u smislu druge rečenice člana 2. implementiraju na ispravan način u duhu spornih zakona. Naime, u svom uobičajenom značenju riječ "uvjerenja" nije Upravo navedeni zakoni, prema mišljenju Ustavnog suda, sama po sebi sinonim riječi "mišljenja" i "ideje" kako su sadrže opšte principe međunarodnog prava, na koje one upotrijebljene u članu 10 Evropske konvencije kojim podnosilac zahtjeva upućuje u smislu čl. II/1 i III/3b) se garantuje sloboda izražavanja. Ona je sličnija pojmu Ustava Bosne i Hercegovine jer svojim odredbama "vjerovanja" (u francuskoj verziji teksta convictios) koji se propisuju i garantuju veoma visok stepen zaštite ljudskih javlja u članu 9 kojim se garantuje sloboda misli, savjesti prava i osnovnih sloboda bez diskriminacije u oblasti i vjeroispovijesti i označava gledišta koja u izvjesnom obrazovanja. To je bila i obaveza entiteta Republika Srpska prema Okvirnom zakonu koji je postavio opšte ne daje pravo javnoj vlasti da određuje ime jezika, već je to principe i ciljeve u obrazovnom sistemu Bosne i isključivo pravo konstitutivnih naroda i Ostalih. Hercegovine. Međutim, način implementacije odredaba Osporena odredba ne zabranjuje pripadnicima Ostalih zakona u praksi u okviru nadležnih ministarstava koja (kao ni Bošnjacima) da jezik kojim govore zovu "bosanski" donose podzakonske akte, kao i provođenje tih akata ne i nadležne vlasti u Republici Srpskoj dužne su da im to može da bude pitanje kojim se Ustavni sud treba baviti omoguće. Javne vlasti u Republici Srpskoj ne mogu prilikom ocjene ustavnosti spornih zakona u smislu osporenu odredbu tumačiti na neustavan način niti mogu člana VI/3a) Ustava Bosne i Hercegovine (stav 57). određivati ime jezika mimo volje naroda koji ga govori. 71. Ustavni sud ponovo upućuje na praksu iz Odluke Činjenica je da osporena odredba kao službene jezike broj U 10/05, koja je donesena na osnovu člana IV/3f) Usta- propisuje samo jezike konstitutivnih naroda. Međutim, va Bosne i Hercegovine, u kojoj je Ustavni sud naglasio da podnosilac zahtjeva ne osporava odredbu člana 7 Ustava se neće baviti implementacijom zakona. Naime, u toj odlu- Republike Srpske zato što nije kao službeni jezik pro- ci Ustavni sud je naveo da se kao argumenti da je predlo- pisala jezik kojim govore "Ostali", već neustavnost vidi u ženi zakon destruktivan za vitalne interese hrvatskog tome što osporena odredba ne sadrži naziv bosanski jezik naroda u Bosni i Hercegovini ne mogu koristiti tvrdnje što, samo po sebi, nije razlog za njenu neustavnost. da su postojeće televizijske stanice Federacije Bosne i 75. Ustavni sud dalje treba da odgovori na pitanje Hercegovine i Republike Srpske navodno de facto podnosioca zahtjeva da li javna vlast u Republici Srpskoj televizijske stanice na bosanskom i srpskom jeziku i da de facto diskriminiše Bošnjake u odnosu na Srbe zato što zadovoljavaju potrebe samo bošnjačkog i srpskog naroda. u praksi "jezik srpskog naroda" naziva "srpski", dok isti 72. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da takav pristup ne primjenjuje na Bošnjake jer "jezik osporena odredba ne može služiti kao opravdanje da bošnjačkog naroda" ne naziva "bosanskim". nadležne vlasti u Republici Srpskoj zabranjuju 76. Ustavni sud zapaža da je u kontekstu navedenog Bošnjacima ili Ostalim da ime maternjeg jezika koji uče u podnosilac zahtjeva naveo primjere ocjene u školskim školi bude bosanski jezik. Međutim, samo zato što knjižicama u kojima se upisuje ocjena iz "srpskog jezika" a osporena odredba ne sadrži naziv "bosanski jezik" ona ne ne iz "jezika srpskog naroda", te primjer Osnovne škole krši pravo na obrazovanje na maternjem jeziku Bošnjacima "Petar Kočić" u Kravicama (Konjević Polje) i Osnovne i "Ostalima". Ukoliko se osporena odredba tumači u škole u Kozarcu gdje se prema odlukama Republičkog peda- skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine ona daje pravo goškog zavoda u nastavu uvodi jezik bošnjačkog naroda Bošnjacima i Ostalim na školovanje na bosanskom jeziku. mada su djeca bošnjačke nacionalnosti prije toga godi- Nadležne javne vlasti u Republici Srpskoj su dužne na nama pohađala nastavu na "bosanskom jeziku". Pored nave- ovaj način primjenjivati navedenu odredbu u obrazovnom denog, podnosilac zahtjeva navodi primjere da zvanična sistemu, kao što je i navedeno u prethodnom dijelu stranica Vrhovnog suda Republike Srpske koristi obrazloženja prilikom ocjene ustavnosti sporne odredbe "srpski jezik", da se na zvaničnoj stranici Pedagoškog u smislu člana VI/3a) Ustava Bosne i Hercegovine. zavoda Republike Srpske "jasno ukazuje da se u Republici 73. Sljedeće pitanje na koje Ustavni sud treba da Srpskoj uči srpski jezik dok bosanskog jezika i nema" i sl. odgovori je da li osporena odredba ima za posljedicu da se 77. U vezi s navedenim, Ustavni sud ističe da je u pripadnici "Ostalih" koji pripadaju "bosanskoj jezičkoj prethodnim tačkama ove odluke osporenu odredbu ocijenio zajednici" automatski ne mogu identifikovati ni sa apstraktno i da je zaključio da postojeća odredba slijedi jednim od službenih jezika u Republici Srpskoj (u stav da Ustav Bosne i Hercegovine daje pravo svim identitetskom smislu), čime se, kako navodi podnosilac konstitutivnim narodima kao i drugima koji se tako ne zahtjeva, krši njihovo pravo na privatni i porodični izjašnjavaju da jezik kojim govore nazovu imenom kojim život iz člana 8 Evropske konvencije, odnosno da li na žele. Ustavni sud ne može ispitivati sve slučajeve u ovaj način i onim pripadnicima Ostalih koji smatraju da kojima javna vlast u Republici Srpskoj tumači osporenu je bosanski jezik njihov maternji jezik uskraćuje pravo na odredbu i primjenjuje je u praksi. Svaki pojedinačni identitet u smislu člana 8 Evropske konvencije. slučaj može biti predmet nekog posebnog postupka, pa na 74. Ustavni sud, prije svega, podsjeća da je pravo kraju i postupka pokrenutog na osnovu člana VI/3b) Ustava "Ostalih" da budu jednaki u uživanju svojih ljudskih Bosne i Hercegovine. Ustavni sud ponovo naglašava da je prava i sloboda, kako individualnih tako i kolektivnih, ustavno pravo konstitutivnih naroda i ostalih koji se utvrđeno u presudama Evropskog suda za ljudska prava u tako ne izjašnjavaju da jezik kojim govore nazovu imenom slučaju Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine od kojim žele i svako suprotno postupanje u praksi vodilo bi 22.12.2009. godine i Zornić protiv Bosne i Hercegovine od kršenju Ustava Bosne i Hercegovine, ali i Ustava 15. jula 2014. godine (dostupne na www.mhrr.gov.ba). U Republike Srpske. Ustavno pravo na ime jezika prema obje presude jasno je identifikovan zaključak da "Ostali" želji onog naroda koji govori taj jezik ne može biti moraju da budu jednaki u uživanju ustavnih prava i uslovljeno lingvističkim pravilima jer ustavno pravo na sloboda, te da se kolektivna jednakost konstitutivnih ime jezika ima prevagu nad lingvističkim pravilima. naroda ne može ostvariti na račun pripadnika "Ostalih". Osporena odredba ne daje pravo javnim vlastima u U kontekstu navedenog, kao i zaključka Ustavnog suda, da je Republici Srpskoj da u konkretnim slučajevima određuju prva rečenica člana 7 stav 1 Ustava Republike Srpske u ime jezika, konkretno jezika kojim govore Bošnjaci, dijelu "jezik bošnjačkog naroda" u skladu sa principom suprotno od njihovog ustavnog prava da jezik kojim govore konstitutivnosti bošnjačkog naroda u odnosu na pravo na nazovu imenom kojim žele. Prilikom postupanja u takvim jezik iz Preambule Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni slučajevima sva nadležna tijela (sudovi i upravni organi) sud smatra da ovakav pristup ne pravi razliku između trebaju imati u vidu stav Ustavnog suda da svi konstitu- konstitutivnih naroda i "Ostalih", odnosno niko nije u tivni narodi, kao i Ostali koji se tako ne izjašnjavaju, privilegovanom niti u podređenom položaju u pogledu imaju ustavno pravo da jezik kojim govore nazovu imenom upotrebe jezika, pa tako ni "Ostali". Osporena odredba, kojim žele i da je samo takvo tumačenje i primjena u kao što je naglašeno u prethodnim stavovima ove odluke, praksi u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. 78. Ustavni sud zaključuje da prva rečenica člana 7 dilemama u vezi sa službenim jezicima koji se koriste u stav 1 Ustava Republike Srpske u dijelu "jezik bošnjačkog Bosni i Hercegovini (npr. da li se radi o jednom ili o naroda" kao neutralna odredba koja ne imenuje naziv jezika tri jezika, u kojoj mjeri su oni slični ili različiti, itd.) nije u suprotnosti s principom konstitutivnosti jer su to pitanja koja treba da riješi struka (lingvistika), bošnjačkog naroda i Ostalih u odnosu na pravo na jezik iz a ne Ustavni sud" (tačka 47). Preambule Ustava Bosne i Hercegovine. Takođe, Ustavni Međutim, dublja analiza navoda iz odgovora Narodne sud zaključuje da prva rečenica člana 7 stav 1 Ustava Repu- skupštine na zahtjev za ocjenu ustavnosti sporne odredbe blike Srpske u dijelu "jezik bošnjačkog naroda" nije u entitetskog ustava (tač. 21-35 odluke), a posebno ranije suprotnosti s odredbom člana 2 Dopunskog protokola broj ustanovljena, a povodom ovog zahtjeva, obnovljena i poošt- 1 uz Evropsku konvenciju, kao i člana 14 Evropske konven- rena neustavna praksa javnih vlasti (obrazovnih i drugih) cije u vezi sa članom 2 Dopunskog protokola broj 1 uz u entitetu Republika Srpska upućuju na to da je Ustavni Evropsku konvenciju, člana 8 Evropske konvencije, člana sud u konkretnom slučaju spornu odredbu mogao i morao 27 Međunarodnog pakta, člana 30 Konvencije o pravima sagledati u širem kontekstu koji nauka konstituciona- djeteta, Okvirnom konvencijom o regionalnim jezicima i lizma na određeni način ohrabruje. Jer Ustav u jezicima manjina, Međunarodnom konvencijom o ukidanju suspstancionalnom smislu, pored same norme, čine opšti svih oblika rasne diskriminacije, kao i Okvirnom i posebni društveni odnosi, ciljevi i vrijednosti koji se konvencijom o pravima manjina. njim promovišu kao dostignuto stanje, ali i projekcija VII. Zaključak kojoj se legitimno teži - moralni, ideološki i program- ski ciljevi. Naime, pravila odnosno metodologija tuma- 79. Ustavni sud zaključuje da je prva rečenica člana 7 čenja pravne norme generalno ne samo da poznaju ovakav stav 1 Ustava Republike Srpske u dijelu "jezik bošnjačkog pristup (evolucionistički, u razumnoj mjeri) nego se radi naroda" neutralna odredba koja ne određuje naziv jezika, o razvijenoj praksi širom demokratskog svijeta koji već sadrži ustavno pravo konstitutivnog bošnjačkog istinski teži afirmaciji konstitucionalizma i uloge naroda da, kao i svi konstitutivni narodi i Ostali koji ustavnih sudova u njima, te efektivnoj zaštiti ljudskih se tako ne izjašnjavaju, jezik kojim govori nazove imenom prava i sloboda otklanjanjem svih oblika diskriminacije. kojim želi, što je u skladu sa Ustavom Bosne i Uostalom i Evropski sud za ljudska prava kada kroz Hercegovine i svako suprotno postupanje u praksi vodilo svoje odluke tumači i primjenjuje Evropsku konvenciju o bi kršenju Ustava Bosne i Hercegovine, ali i Ustava ljudskim pravima i osnovnim slobodama, čije odredbe su Republike Srpske. nerijetko dosta uopštene (a Konvencija je, da podsjetim, 80. Na osnovu člana 57 stav 2 alineja b) i člana 59 st. sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine - član II 2), to (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, čini na način što u tzv. operativnom dijelu (dispozi- člana 61 st. 1 i 3 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je tivu) i obrazloženju odluka sporno pitanje rješava kroz odlučio kao u dispozitivu ove odluke. sasvim konkretne stavove i poruke kojima, u pravilu, ne 81. U smislu člana 43 Pravila Ustavnog suda aneks treba dodatno tumačenje. ove odluke čini izdvojeno mišljenje predsjednika Stoga, ukoliko se određena ustavna norma ili Mirsada Ćemana suprotno odluci, kojem se pridružila institut iz bilo kojeg razloga počnu razumijevati, sudija Seada Palavrić. tumačiti i primjenjivati suprotno od njihovog pravog (?!) 82. Prema članu VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine, značenja ili nastane dilema o njihovom pravom značenju i odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. smislu onda, prije svega, ustavotvorac mora intervenisati Predsjednik i otkloniti razloge koji tome vode, odnosno, kao u ovom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine slučaju, kada je ustavotvorac/Narodna skupština taj koji Mirsad Ćeman, s. r. normi daje sporno značenje i smisao, to mora biti otklonjeno na drugi ustavan način. U okvirima postojećeg Izdvojeno mišljenje ustavno-pravnog poretka u Bosni i Hercegovini to znači predsjednika Mirsada Ćemana u predmetu U 7/15 kroz jasnu i nedvosmislenu obrazloženu odluku Ustavnog (Član 43 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine suda Bosne i Hercegovine. - prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH" broj 94/14)). Međutim, u predmetu U 7/15 ovaj Ustavni sud je ocje- Na prvi pogled nije se teško složiti sa stavom ni ustavnosti osporene odredbe pristupio apstrahujući većine u Ustavnom sudu iz obrazloženja odluke "da realni kontekst iz kojeg je ustavni spor zapravo proiste- osporena odredba ("prva rečenica člana 7 stav 1 Ustava kao, kao i mogućnosti koje su mu stajale na raspolaganju u Republike Srpske u dijelu koji glasi: 'jezik bošnjačkog okviru široko prihvaćenog modernog shvatanja konsti- naroda'"), kada se analizira u apstraktnom smislu, ne spre- tucionalizma prema kojem je Ustavni sud ipak posljednje i čava Bošnjake da jezik kojim govore nazovu imenom kojim realno uporište ne samo formalnog nego i suštinskog žele", te je, kao takva, neutralna odredba koja ne određuje tumačenja smisla ustavne norme. naziv jezika, već sadrži ustavno pravo konstitutivnog Zbog toga što je apstraktna ocjena ustavnosti u bošnjačkog naroda da, kao i svi konstitutivni narodi i pravilu i po definiciji dosta kompleksna, a odluke vrlo Ostali koji se tako ne izjašnjavaju, jezik kojim govori često slojevite, te i same zahtijevaju dosta umijeća i nazove imenom kojim želi, što je, kako eksplicitno ustavnopravnog znanja (pogotovo iskrene volje) u postupku zaključuje Ustavni sud, u skladu sa Ustavom Bosne i njihove implementacije, to je dodatni razlog i obaveza da, Hercegovine, te da bi svako suprotno postupanje u praksi kada budu donesene, odluke budu u svemu i u cjelini jasne vodilo kršenju Ustava Bosne i Hercegovine, ali i Ustava i konkretne. Ova odluka, sasvim sam uvjeren, u cjelini Republike Srpske" (tačka 79 odluke). posmatrano, to ipak NIJE. Pogotovo se nije teško složiti sa pristupom koji je Naime, prema mom mišljenju, obrazloženje i dispo- Ustavni sud imao u ovom slučaju, tj. da "... će se isključivo zitiv Odluke u predmetu U 7/15 nisu kompatibilni, pa to baviti ustavnim aspektima prava na ime jezika... da se neće ovu odluku čini slabom odlukom koja, kao i sporna ustavna baviti stručnim pitanjima i mogućim (stručnim) odredba, može i vjerovatno će biti podložna različitom razumijevanju. Samo na prvi pogled u konkretnom slučaju jezika u Republici Srpskoj uistinu kvalifikuje tek kao se radi o "neutralnoj odredbi" koja bi, istina, mogla da "osjetljivo pitanje" kojim se bavi "novi član 7. Ustava" bude tako okvalifikovana, ali u drugom društvenom ovog entiteta i zaključuje da je ova neodređena formu- kontekstu i razvijenijoj pravnoj i političkoj kulturi. lacija takva "da bi se izbjegle sve nepotrebne rasprave oko Kontraargumentacija Narodne skupštine, međutim, jasno tačnih naziva jezika". Ustavni sud zanemaruje da ovo pokazuje da u konkretnom slučaju ne postoji niti takav pitanje u međuvremenu (prošlo je više od 13 godina) nije "neutralan" društveni kontekst, a ni pravna, pogotovo ne ostalo niti je postalo na ravni pukog lingvističkog spora politički tolerantna kultura i namjera. Odgovornost i akademskih "prepucavanja" (zašto to i tako ne nazvati) Ustavnog suda Bosne i Hercegovine je bila da to prepozna nego se sve vrijeme, očigledno mimo očekivanja, ispoljava i na to adekvatno odgovori. prije svega kao prvorazredno ustavno-pravno i praktično Zato su očigledna suzdržanost i oprez (iako po sebi pitanje koje se tiče elementarnih ljudskih prava i slobo- najčešće ne moraju biti sporni) koje je Ustavni sud da, pojedinačnih i kolektivnih. Naime, upravo Venecijan- ispoljio u konkretnom slučaju, ja bih rekao s varljivim ska komisija, ali i Evropski sud za ljudska prava u uvjerenjem da će ovako koncipirana odluka proizvesti oče- brojnim mišljenjima i odlukama insistiraju ne samo na kivani pravni efekat i ustavno-pravne i praktične kon- formalnom sadržaju i značenju norme nego i na njihovom sekvence, po mom mišljenju, bili pogrešni i proizveli su praktičnom sprovođenju (praksi) kao relevantnom krite- nekoliko bitnih slabih karakteristika ove odluke koje će rijumu. Zato se Ustavni sud u konkretnom slučaju mogao, se u pravoj mjeri i s velikom vjerovatnoćom pokazati tek u zapravo morao je ?!, umjesto što se u tački 49 odluke postupku njenog provođenja (doduše ne samo zbog toga): pozvao na predmet broj U 10/05, pozvati na svoju praksu u 1. S formalnog stanovišta odluka je ipak nejasna, drugim slučajevima, ali i na praksu Evropskog suda za protivrječna je (bez obzira što pojam "odluka" podrazu- ljudska prava prema kojoj "nevažno je da li je diskri- mijeva sve njene dijelove) jer su dispozitiv i obrazloženje minacija posljedica različitog zakonskog tretmana ili nekompatibilni i ne slijedi u dovoljnoj mjeri standard primjene samog zakona" (vidi Evropski sud za ljudska "obrazložena odluka" koji i ovaj Ustavni sud primjenjuje prava, Irska protiv Velike Britanije, presuda od 18. kada tretira odluke redovnih sudova u apelacionom pos- januara 1978. godine, Serija A, broj 25, stav 226). Ovo je tupku. Uporedno, uvjeren sam da bi odluku s ovako protiv- standard koji nije izmislio ovaj Ustavni sud nego rječnim dispozitivom i obrazloženjem svaki žalbeni sud tekovina principijelnog i u okviru uzusa modernog u redovnom sudskom postupku, upravo primjenom standarda konstitucionalizma razumijevanja Evropske konvencije "obrazložena odluka", osporio i takvom je okvalifikovao. (pogotovo, već sam napomenuo, što je Evropska konvencija 2. Ustavni sud mora u suštini da razriješi sastavni dio Ustava BiH, što je za naše prilike izuzetno ustavnopravno pitanje, te svojim stavom i odlukom ras- važno). Konačno, siguran sam da ni Venecijanska komisija vijetli spornu normu kako s formalnog stanovišta (npr. pod "neutralnom/neodređenom" formulacijom sporne nor- moguće jezičko značenje ili značenja), ali jednako tako me entitetskog Ustava nije podrazumijevala pravo da se mora da otkloni mogućnost njenog različitog tumačenja i bilo kojem konstitutivnom narodu (u ovom slučaju boš- faktičkog produženja spora. U protivnom, Sud devalvira njačkom) uskrati pravo na imenovanje svog jezika kako sam ne samo ustavnu odredbu o obaveznosti njegovih odluka želi umjesto što mu se to nameće pod neosnovanim izgovo- (član VI5 Ustava) nego i svrsishodnost samog postupka rima i obrazloženjima poduprtim samo naučnim ili ocjene ustavnosti koji bi, kroz odluku i njeno prihvatanje, kvazinaučnim mišljenjima lingvista koja im "idu u morao doprinijeti harmonizaciji prakse s Ustavom. prilog", ne osvrćući se na jednako tako referentna 3. Iako je implementacija, tj. sprovođenje odluka drugačija mišljenja. bilo kojeg organa, pa i ove odluke Ustavnog suda, pitanje za Iz navedenih razloga, iako podržavam stanovišta i sebe, ona se ne može odvojiti od kvaliteta odluke. Ako od- interpretaciju (tj. odluku) u onim dijelovima obrazlo- luka, kao takva, ostavlja prostora za voluntarizam onda to ženja u kojima Ustavni sud eksplicitno zaključuje da nije dobra niti kvalitetna odluka. Voluntarizam se u sporna odredba člana 7 stav 1 Ustava Republike Srpske "... konkretnom slučaju ne može isključiti jer je Ustavni sud sadrži ustavno pravo konstitutivnog bošnjačkog naroda za tako nešto, suštinskom, ako ne formalnom neusklađe- (naravno i bilo kojeg drugog) da, kao i svi konstitutivni nošću dispozitiva i obrazloženja odluke, ostavio narodi i Ostali koji se tako ne izjašnjavaju, jezik kojim odškrinuta vrata. govori nazove imenom kojim želi...", nisam se mogao Dakle, bez obzira što je kao jedno od bitnih pitanja složiti i podržati dispozitiv ove odluke jer u na koja mora odgovoriti apostrofirao i pitanje "da li društvenom i ustavnopravnom kontekstu, kakav je još javna vlast u Republici Srpskoj de facto diskriminiše uvijek u Bosni i Hercegovini, a koji je trebalo uzeti u Bošnjake u odnosu na Srbe zato što u praksi "jezik obzir, za takav stav nema uvjerljive argumentacije. Barem srpskog naroda" naziva "srpski", dok isti takav pristup ne dovoljno uvjerljive. Naprotiv! ne primjenjuje na Bošnjake jer "jezik bošnjačkog naroda" Po mom mišljenju, Ustavni sud je stavove iz ne naziva "bosanskim" (tačka 75 odluke), Ustavni sud se obrazloženja morao sasvim eksplicitno izraziti i u nije do kraja vodio stvarnom težinom nalaza i ustavno- dispozitivu odluke, a ne samo kroz obrazloženje, što dalje pravnih konsekvenci potvrdnog odgovora nego se, kako sam znači dispozitiv i obrazloženje međusobno uskladiti, ističe, ograničio isključivo na "apstraktnu" ocjenu tako što će: uprkos tome što je našao i zaključio da diskriminacija - utvrditi da sporna odredba nije "neutralna" de facto postoji. To će, po svemu sudeći, veoma teško odredba, i doprinijeti realnom otklanjanju neustavnog stanja u - usvojiti zahtjev za ocjenu ustavnosti i utvrditi da konkretnom slučaju bez obzira što odluka, i ovakva kakva "prva rečenica člana 7 stav 1 Ustava Republike Srpske u jeste (ako se tako hoće čitati), na to ipak obavezuje. dijelu koji glasi: "jezik bošnjačkog naroda" nije u skladu S druge strane, nekonzistentno je u ovom kontekstu i sa Ustavom Bosne i Hercegovine". pozivanje na mišljenje Venecijanske komisije iz 2002. godine (tačka 61 odluke) u kome se pitanje zvaničnih Tek ovako strukturirana i argumentovana odluka bi, OBRAZLOŽENJE makar na formalnoj ravni, imala više šanse da ne ostane I. Uvod u kategoriji ius nudus (golo pravo). 1. Safet Softić, drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma Iako su u odgovoru Narodne skupštine na zahtjev za naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u ocjenu ustavnosti navedeni kao dio navodne stručne daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), podnio je 9. septembra argumentacije, navodi i tvrdnje u tač. 34 i 35 odluke, na 2015. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem koje se Ustavni sud nije posebno osvrnuo, primarno su tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti prve rečenice političke naravi, pa se na njih neću detaljnije osvrtati. člana 7. stav 1. Ustava Republike Srpske u dijelu koji glasi: Ipak, riječ je o neosnovanim tezama i tvrdnjama koje bi "jezik bošnjačkog naroda". analiza legislative, ali i prakse po tim pitanjima jasno demantovala. II. Postupak pred Ustavnim sudom Proizlazi, u suštini, da se u ovom slučaju radi o 2. Na osnovu člana 23. stav (2) Pravila Ustavnog suda, od mom djelimičnom neslaganju sa stavom većine, što sa Narodne skupštine Republike Srpske (u daljnjem tekstu: žaljenjem, ali i dužnim poštovanjem prema mojim Narodna skupština) zatraženo je 17. septembra 2015. godine da kolegicama i kolegama i njihovom mišljenju, odnosno dostavi odgovor na zahtjev. stavu o ovom pitanju smatram potrebnim konstatovati. 3. Narodna skupština je dostavila odgovor na zahtjev 9. Čini mi se, u ovom kontekstu uputnim podsjetiti, novembra 2015. godine. nakon svega, da je npr. u predmetu broj U 9/09 ovaj Ustavni III. Zahtjev sud (tačka 70 navedene odluke) konstatovao, odnosno a) Navodi iz zahtjeva zaključio da: "Ustavni sud mora uzeti u obzir svoje vlasti- 4. Podnosilac zahtjeva smatra da osporeni član 7. stav 1. to znanje i razumijevanje situacije u Bosni i Hercegovini. prva rečenica Ustava Republike Srpske u dijelu "jezik Budući da je mnogo bliži i upućeniji u društvene i bošnjačkog naroda" nije u skladu sa Ustavom Bosne i političke uslove života u Bosni i Hercegovini u Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustav BiH). Na početku današnjem vremenu nego što je to slučaj (čak i - dodao izlaganja podnosilac zahtjeva naglašava da se zahtjev za ocjenu MĆ) sa Evropskim sudom...". ustavnosti bavi ustavnim pravom na jezik, koje uključuje i Većina u Ustavnom sudu ponekad "zaboravi" na pravo kolektiviteta da zove svoj jezik onako kako želi i da ga sopstvene standarde koje je Sud ranije izgradio. Odluka upotrebljava na način na koji to propisuje međunarodno i broj U 7/15 je, očigledno, jedan takav primjer. ustavno pravo. Posebno je istaknuto da se "ne radi o pokretanju bilo kakvog pitanja u vezi sa sadržajem jezika, njegove sličnosti ili usporedbe sa drugim službenim jezicima u Bosni i Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u Hercegovini, opravdanosti postojanja tri jezika itd., a što su, predmetu broj U 7/15, rješavajući zahtjev Safeta Softića, prije svega, pitanja za lingvističke nauke, te van interesa ovog drugog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda konkretnog zahtjeva". Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na osnovu člana 5. Neustavnost prve rečenice člana 7. stav 1. Ustava VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav 2. alineja b) Republike Srpske u dijelu kojim se propisuje da su u Republici i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Srpskoj službeni jezici: "(...) jezik bošnjačkog naroda" Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj podnosilac zahtjeva vidi u pet aspekata: 94/14), u sastavu: Mirsad Ćeman, predsjednik a) Nameće bošnjačkom narodu naziv jezika i uskraćuje mu Mato Tadić, potpredsjednik se pravo na imenovanje vlastitog jezika kao inherentnog Zlatko M. Knežević, potpredsjednik prava na jezik, a što je sastavni dio vitalnog nacionalnog Margarita Caca-Nikolovska, potpredsjednica interesa konstitutivnog naroda Tudor Pantiru, sudija 6. Podnosilac zahtjeva ističe da posljednja, deseta rečenica Valerija Galić, sutkinja Preambule Ustava BiH propisuje načelo konstitutivnosti naroda Miodrag Simović, sudija koje sadrži niz pojedinačnih kolektivnih prava konstitutivnih Constance Grenje, sutkinja naroda. U samom Ustavu BiH, kako dalje navodi podnosilac Seada Palavrić, sutkinja zahtjeva, nije propisano da je jezik dio načela konstitutivnosti na sjednici održanoj 26. maja 2016. godine donio je naroda, ali da pravo na jezik predstavlja sastavni dio načela konstitutivnosti naroda i da proizlazi explicite iz odredaba ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU1 ustavâ entitetâ. Također, ne radi se o individualnom, već o Odbija se kao neosnovan zahtjev Safeta Softića, drugog kolektivnom pravu na jezik kao dijelu vitalnog nacionalnog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne interesa svakog konstitutivnog naroda u smislu člana IV/3.f) skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti prve Ustava BiH, te se u kontekstu navedenog podnosilac zahtjeva rečenice člana 7. stav 1. Ustava Republike Srpske u dijelu koji poziva na Odluku Ustavnog suda broj U 10/05. Podnosilac glasi: "jezik bošnjačkog naroda". zahtjeva konstatira da se "Konvencija za regionalne jezike i Utvrđuje se da je prva rečenica člana 7. stav 1. Ustava jezike nacionalnih manjina" ne primjenjuje na konstitutivne Republike Srpske u dijelu koji glasi: "jezik bošnjačkog naroda" narode (U 10/05), ali smatra da je neprihvatljiv zaključak da se u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. pristup pravu kolektiviteta na jezik ne primjenjuje i na konsti- Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i tutivne narode s obzirom na to da bi država morala uzimati u Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i obzir potrebe i želje konstitutivnih naroda koji koriste svoje Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i u jezike. Naglašava da se u konkretnom slučaju radi o jeziku "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine". kolektiviteta koji u Republici Srpskoj predstavlja faktičku manjinu, te se poziva na Odluku Ustavnog suda broj U 5/98-III od 1. jula 2000. godine (tač. 58. i 59, koje u cijelosti citira). 7. Podnosilac zahtjeva dalje ističe da kada se koristi izraz 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 51/16 "pravo na jezik", to pravo podrazumijeva i pravo kolektiviteta da svom jeziku dâ određeno ime, a ne da mu ime nameću drugi. isti takav pristup ne koristi za "jezik bošnjačkog naroda" u Pravo na naziv jezika, kako tvrdi podnosilac zahtjeva, smislu da se u praksi koristi izraz "bosanski". Dakle, u praksi predstavlja inherentni element općeg prava na jezik jer pravo na postoji različit tretman "jezika srpskog naroda" u odnosu na priznanje jezika obuhvaća i pravo na priznanje naziva jezika. "jezik bošnjačkog naroda". Kao primjer podnosilac zahtjeva Ova veza je dio efektivne zaštite prava na jezik, jer su jezik i navodi zvaničnu stranicu Vrhovnog suda Republike Srpske njegov naziv izraz kulturnog bogatstva jednog kolektiviteta koja koristi izraz "srpski jezik". Iz zvanične stranice (član 7. stav 1. alineja 1. "Konvencije za regionalne jezike i Republičkog pedagoškog zavoda, kako navodi podnosilac jezike nacionalnih manjina"). zahtjeva, jasno je da se u Republici Srpskoj uči "srpski jezik", 8. Da bi se izveo zaključak, kako to ističe podnosilac dok "bosanskog jezika" i nema. Potvrda za to je što se u zahtjeva, da je Republika Srpska povrijedila načelo školskim knjižicama upisuje ocjena iz srpskog jezika, a ne iz konstitutivnosti naroda tako što je u Ustavu Republike Srpske "jezika srpskog naroda". Dalje ističe da na svim internetskim uvela "jezik bošnjačkog naroda, a ne "jezik bosanskog naroda", stranicama javnih organa u Republici Srpskoj nije uopće podnosilac zahtjeva ukazuje da je, prema popisu stanovništva napisano na kojem jeziku se čita internetska stranica na koji 1991. godine, bosanskim jezikom kao maternjim govorilo način se pokušava prikriti etablirana praksa "srpskog jezika" za 37,2853 % stanovništva, te da je bosanski jezik činjenica razliku od formalnog i neprirodnog forsiranja u praksi "jezika ustavnopravnog sistema i poretka Bosne i Hercegovine i prije bošnjačkog naroda". Podnosilac zahtjeva smatra da je ova trenutno važećeg Ustava BiH. Dalje navodi da je Opći okvirni praksa odraz vrlo "nedemokratskog i politički nekorektnog sporazum za mir u BiH napisan, između ostalog, i na odnosa prema kolektivnim pravima konstitutivnih naroda u bosanskom jeziku, te citira član XI stav 2. Sporazuma u kojem Bosni i Hercegovini". Također navodi da i u mnogobrojnim je navedeno: "Sklopljen u Parizu dana 14. decembra 1995. na pravnim aktima vlasti Republike Srpske piše da se radi o bosanskom, hrvatskom, engleskom i srpskom jeziku s tim da je "srpskom", a ne o "jeziku srpskog naroda". Kao primjer navodi svaki tekst jednako vjerodostojan." Iako ovaj sporazum, kako da se u Banjoj Luci svi dokumenti prevode sa engleskog na navodi podnosilac zahtjeva, nije objavljen na službenim "srpski jezik", kao i sa "srpskog jezika" na engleski. U jezicima u Bosni i Hercegovini, ova činjenica je nepobitna, a medijima se naglašava da se radi o "srpskom jeziku", a ne engleska verzija jasno upotrebljava izraz "Bosnian language" "jeziku srpskog naroda". tako da ne postoji dilema da li je sklopljen na "bosanskom" ili 11. Podnosilac zahtjeva se poziva na Odluku broj U 5/98- "bošnjačkom" ili na "jeziku bošnjačkog naroda". Podnosilac III u kojoj je Ustavni sud ukazao da diskriminacija ne postoji zahtjeva se poziva na Odluku Ustavnog suda broj U 32/01, i to samo kada zakon formalno pravi razlike bez opravdanja već i na tačku 17. u kojoj je navedeno da: "Ustav BiH, čiji je tekst kada "zakonodavstvo i administrativne prakse sa dat u Aneksu 4 sastavni je dio Sporazuma pa prema tome iz diskriminacijskom namjerom ili efektom" budu usvojeni. Tu je, same strukture sporazuma proizilazi da su Aneksi istog kako dalje navodi, također rečeno da postoji nekoliko načina karaktera i da tvorcima Aneksa nije bila namjera da dođe do diskriminacije koje podnosilac u daljnjem izlaganju citira iz bilo kakvog sukoba", pa zaključuje da je Ustav BiH, kao i ostali spomenute odluke. Dalje se poziva na opis diskriminacije iz aneksi uz Opći okvirni sporazum za mir u BiH kao njegovi Explanatory Report za DP broj 12 uz Evropsku konvenciju u dijelovi, pisan, između ostalog, i na "bosanskom jeziku", te kojoj je navedeno da diskriminacija postoji ne samo u slučaju polazeći od tumačenja Općeg okvirnog sporazuma i pojedinih tzv. formalne diskriminacije nego kada se država faktički aneksa "bosanski jezik" je ustavni jezik u Bosni i Hercegovini i ponaša na diskriminatoran način, kada država svoje diskreciono jedan od tri službena jezika. Ovo je obavezujuće za Republiku pravo upotrebljava na diskriminatoran način ili bilo kojim Srpsku u smislu člana III/3.b) Ustava BiH i entitet nema drugim aktom. Iako Ustav Republike Srpske formalno-pravno diskreciono pravo da priznaje druge jezike od onih koji postoje jednako tretira sva tri naroda, postoji jasna distinkcija u ili da im mijenja nazive. Dalje, podnosilac zahtjeva navodi faktičkom tretmanu između "jezika srpskog naroda" i "jezika primjer da su svi državni zakoni na nivou Bosne i Hercegovine bošnjačkog naroda", jer se u praksi "jezik srpskog naroda" objavljeni u "Službenom glasniku BiH" na "bosanskom jeziku" koristi kao "srpski jezik", što je stvarna volja srpskog naroda. s obzirom na to da u zaglavlju jasno piše: "Izdanje na srpskom, Opisana de facto diskriminacija, kako navodi podnosilac hrvatskom i bosanskom jeziku." Također, navodi da i Ustavni zahtjeva, dešava se samo iz jednog razloga, a to je što sud u svom radu koristi "bosanski jezik" i kao primjer navodi "bosanski" jezik podsjeća na državu Bosnu i Hercegovinu, na tačku 10. apelacionog formulara. izraz koji ukazuje na nešto zajedničko, nadnarodno, 9. Narodna skupština je, kako navodi podnosilac zahtjeva, nadnacionalno i što se konceptualno ne uklapa u politiku nakon što je "bosanski jezik" faktički i pravno postojao i bio Republike Srpske izraženu u izvornoj verziji Ustava Republike uveden u Opći okvirni sporazum, te nakon što je egzistirao u Srpske (čl. 1. i 7) prema kojem je Republika Srpska "država Federaciji Bosne i Hercegovine (bosanski jezik i hrvatski jezik srpskog naroda" u kojoj je "srpski" jedini službeni jezik. Ovaj su bili službeni jezici do ustavnih promjena) sebi dala za pravo homofobični, etno-nacionalni i diskriminatorni koncept koji da preimenuje taj jezik u "jezik bošnjačkog naroda", a da nije negira druge narode i njihova prava, te ih diskriminira u imala bilo kakav legalan ili legitiman osnov. Smatra da je uživanju osnovnih ljudskih prava odavno je proglašen Republika Srpska oduzela i povrijedila kolektivno pravo neustavnim i protivnim osnovnim evropskim vrijednostima bošnjačkog naroda da zove svoj maternji i jedan od službenih pluralnih društava. Negiranje kako prava na imenovanje jezika, jezika onako kako taj narod to želi, što je suprotno načelu tako i njegovog postojanja, te diskriminiranje bošnjačkog konstitutivnosti u smislu posljednje, 10. alineje Preambule naroda u odnosu na srpski narod i srpski jezik predstavlja Ustava BiH. narušavanje načela pluralnog društva u smislu 3. alineje b) Vrši de facto diskriminaciju bošnjačkog naroda u odnosu Preambule Ustava BiH, jer ovaj ustavnopravni pojam obuhvaća na srpski narod jer se u praksi različito pristupa "jeziku kulturnu raznovrsnost u što spada i jezik. Podnosilac zahtjeva srpskog naroda" i "jeziku bošnjačkog naroda" kada je u se ponovo poziva na Odluku broj U 5/98 u kojoj je Ustavni sud pitanju njihovo imenovanje u tački 26. dao tumačenje Preambule Ustava BiH, istakavši da služi i kao mjerilo za ustave entiteta. 10. Podnosilac zahtjeva, dalje, ističe da vlast u Republici Srpskoj "jezik srpskog naroda" u praksi naziva "srpski", dok se c) Povreda prava "Ostalih" na maternji jezik kao dio d) Povreda prava na obrazovanje na maternjem jeziku identiteta grupe "Ostalih" koji pripadaju bosanskoj bošnjačkog naroda i "Ostalih" koji pripadaju bosanskoj jezičkoj zajednici jezičkoj zajednici 12. U daljnjem izlaganju podnosilac zahtjeva daje 14. U daljnjem izlaganju podnosilac zahtjeva polazi od definiciju maternjeg jezika, navodeći da korištenje maternjeg teze da ustavnopravno načelo konstitutivnosti naroda jezika predstavlja jedan od osnovnih elemenata duhovnosti inkorporira i štiti pravo na maternji jezik, a to pravo obuhvaća i čovjeka, njegove kulture i tradicije. Ponovo podsjeća da je pravo da maternji jezik nazove onako kako ga određena grupa i prilikom popisa stanovništva 1991. godine, prema statističkim želi imenovati, i teze da pripadnici "Ostalih" koji govore podacima, u Bosni i Hercegovini živio veliki broj osoba koje "bosanski jezik" kao maternji predstavljaju posebnu jezičku nisu bile pripadnici današnjih konstitutivnih naroda. Misli se na zajednicu, kolektivitet koji ima pravo na jezik kao dio svog građane koji iz objektivnih ili subjektivnih razloga ne pripadaju nacionalnog identiteta na isti način kao i pripadnici bilo kojoj zajednici i kolektivitetu, ili koji se identificiraju kao konstitutivnih naroda, te postavlja pitanje da li ukidanje pripadnici (ne)priznatih nacionalnih manjina, ali ne govore više "bosanskog jezika" ujedno predstavlja i povredu prava na jezikom koji je službeni u državama u kojim su te nacionalne obrazovanje u smislu člana 2. stav 1. prve rečenice Dopunskog manjine državotvorni narodi (npr. Jevreji, Poljaci, protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Ukazuje na sadržinu Austrijanci...). Svi ti "bh" građani su, kako dalje navodi, nakon navedene odredbe prema kojoj pravo na obrazovanje garantira ponovnog uvođenja bosanskog jezika kao ustavnopravne pravo svake individue ne samo na pristup obrazovanju već i na kategorije ("a što je cenzus iz 1991. godine i pokazao") djelotvorno obrazovanje, te citira relevantne presude Evropskog identificirali bosanski jezik kao maternji jezik. Prema tome suda. Tako se podnosilac zahtjeva poziva na predmet Kipar "bosanski jezik" fungira dvojako i igra ulogu kako za "Ostale", protiv Turske (aplikacija broj 25781/94, presuda od 10. maja tako i za bošnjački narod. Vukući paralelu sa konstitutivnim 2001. godine, st. 277-279) u kome negiranje prava na narodima, kako dalje navodi podnosilac zahtjeva, svi pripadnici obrazovanje na maternjem jeziku predstavlja negiranje suštine "Ostalih" koji su identificirali "bosanski jezik" kao svoj prava na obrazovanje. maternji predstavljaju posebnu jezičku zajednicu, tj. kolektivitet 15. Podnosilac zahtjeva smatra da faktor faktičke većine koji bi morao imati jednaka ustavna prava kao i konstitutivni ne daje pravo javnoj vlasti da srpski narod privilegira, te negira narod jer su ustavna kategorija iz 10. alineje Ustava BiH, te drugim konstitutivnim narodima ili "Ostalim" upotrebu imaju pravo na jednak tretman bez diskriminacije. maternjeg jezika u sistemu javnog obrazovnog sistema, Ustavnopravne promjene u Republici Srpskoj kojima je došlo pozivajući se na Djelimičnu odluku Ustavnog suda broj U 5/98 do ukidanja "bosanskog jezika" uzrokovale su nemogućnost da od 18. augusta 2000. godine (tačka 34) u kojoj se potvrđuje se pripadnici "Ostalih" identificiraju s jednim od službenih jednako korištenje bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika ne jezika u Bosni i Hercegovini u identitetskom smislu. Na taj samo u institucijama BiH već i na nivou entiteta i svih njihovih način ugroženo je njihovo pravo na privatnost i porodični život administrativnih jedinica pri zakonodavnim, izvršnim i sudskim u smislu člana 8. Evropske konvencije jer se utječe na vlastima, što podrazumijeva mogućnost korištenja ovih jezika i depersonalizaciju mladih osoba u identitet. Pored navedenog, u obrazovanju. Ukidanjem bosanskog jezika, kako tvrdi podnosilac zahtjeva se poziva na član 27. Međunarodnog pakta podnosilac zahtjeva, djeca i roditelji povratnici u Republiku o građanskim i političkim pravima (u daljnjem tekstu: Srpsku nemaju pravo na obrazovanje, niti pravo da osiguraju Međunarodni pakt) koji propisuje pravo jezičkih manjina, što svojoj djeci obrazovanje na vlastitom maternjem jeziku. pripadnici iz grupe "Ostalih" koji govore bosanski jezik jesu i Neprihvatljivo je da se nemogućnost obrazovanja na vlastitom koji imaju pravo na jezik i njegovo korištenje. U kontekstu jeziku kompenzira mogućnošću da se djeci bošnjačkog i hrvat- navedenog podnosilac zahtjeva se poziva na presude Evropskog skog porijekla, te "Ostalim" koji govore bosanski jezik nudi suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) u obrazovanje na bosanskom i hrvatskom na teritoriji Federacije predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine i Zornić Bosne i Hercegovine. Takva alternativa znači ponovno protiv Bosne i Hercegovine, tač. 30. i 31, kojima je jasno identi- razdvajanje djece od roditelja ili nemogućnost održivog ficiran zaključak da "Ostali" moraju biti jednaki u uživanju opstanka bošnjačkih i hrvatskih porodica u Republici Srpskoj ustavnih prava i sloboda, te da se kolektivna jednakost konstitu- nakon povratka poslije rata u prijeratna mjesta življenja. tivnih naroda ne može ostvariti na račun pripadnika "Ostalih". 16. Podnosilac zahtjeva dalje navodi da inherentan 13. Podnosilac zahtjeva ukazuje da je pravo izbora element konstitutivnosti triju naroda u Bosni i Hercegovini jeste maternjeg jezika stvar "vlastitog samoodređenja osobe", te i nacionalni etnički identitet pripadnika konstitutivnih naroda, činjenica da se pripadnici "Ostalih" identificiraju sa jednim što uključuje i pravo na maternji jezik, u konkretnom slučaju jezikom koji fungira kao službeni jezik jeste lična stvar svakog bosanski. U kontekstu navedenog podnosilac zahtjeva citira čovjeka, a citirana presuda Zornić protiv Bosne i Hercegovine tačku 31. Odluke Ustavnog suda broj U 10/05, te zaključuje da ukazuje da država nema pravo da ulazi u razloge takvog je etno-nacionalni identitet pripadnika konstitutivnih naroda opredjeljenja, jer je to privatna stvar i opredjeljenje koje je obilježen jezikom zbog čega roditelji u Bosni i Hercegovini zaštićeno članom 8. Evropske konvencije. Podnosilac zahtjeva imaju pravo da traže od školskog sistema da se njihovo zaključuje da prva rečenica stava 1. člana 7. Ustava Republike identitetsko opredjeljenje kroz jezik poštuje u javnom sistemu Srpske građanima iz reda "Ostalih" koji govore bosanskim školovanja. Podnosilac zahtjeva iznosi stav iz presude jezikom krši pravo na maternji jezik u smislu sastavnog dijela Evropskog suda Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine da pojma "Ostali" iz 10. alineje Preambule Ustava BiH, pravo na "etnicitet vodi porijeklo od ideje o društvenim grupama privatni i porodični život iz člana 8. Evropske konvencije, označenim istom nacionalnošću, religijskim uvjerenjem, pravo na upotrebu jezika iz člana 27. Međunarodnog pakta, zajedničkim jezikom ili kulturnim i tradicionalnim porijeklom i člana 30. Konvencije o pravima djeteta, "Okvirne konvencije o istorijom", što, kako zaključuje podnosilac zahtjeva, znači da regionalnim jezicima i jezicima manjina", Međunarodne pitanja jezika i etniciteta ne mogu biti razdvojena, nego su u konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, kao i potpunosti isprepletena. Osim toga, podnosilac zahtjeva se "Okvirne konvencije o pravima manjina". poziva na presudu Evropskog suda Champan protiv Velike Britanije od 18. januara 2001. godine, aplikacija broj 27238/95, stav 93, u kojoj je Evropski sud naglasio da postoji "međunarodni konsenzus među državama članicama Vijeća konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, kao i Evrope u smislu priznavanja posebnih potreba manjina i "Okvirnu konvenciju o pravima manjina" u smislu da se "bh" obaveze da se zaštiti njihova sigurnost, identitet i način života". građanima iz grupe "Ostalih" koji pripadaju bosanskoj jezičkoj Bosna i Hercegovina ima obavezu ne samo da prizna pravo na zajednici oduzima pravo na maternji jezik kao dio identiteta obrazovanje na maternjem jeziku koje je dio identiteta ove jezičke zajednice; konstitutivnih naroda u BiH i "Ostalih" već i da afirmira d) član 2. Dopunskog protokola broj 1 uz Evropsku pluralističko društvo. Osporenom odredbom Ustava Republike konvenciju jer se bošnjačkom narodu i pripadnicima "Ostalih" Srpske jasno se miješa u pravo Bošnjaka i "Ostalih" koji koji pripadaju bosanskoj jezičkoj zajednici oduzima pravo na pripadaju bosanskoj jezičkoj zajednici na način da se djeci i obrazovanje na maternjem jeziku jer pravo na jezik roditeljima ne garantira pravo na obrazovanje na maternjem podrazumijeva i pravo na identifikaciju jezika; jeziku te se, kako navodi, postavlja pitanje ove opravdanosti. e) član 14. Evropske konvencije u vezi sa članom 2. 17. U daljnjem izlaganju podnosilac zahtjeva citira Dopunskog protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju jer se relevantne odredbe Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem "bh" građanima iz reda "Ostalih" koji pripadaju bosanskoj obrazovanju u BiH ("Službeni glasnik BiH" broj 18/03) kao i jezičkoj zajednici oduzima pravo na obrazovanje na maternjem odredbe Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju jeziku u odnosu na srpski konstitutivni narod bez opravdanja, tj. ("Službeni glasnik RS" br. 119/08 i 71/09), te zaključuje da na neustavan način. negiranje prava bošnjačkog konstitutivnog naroda i pripadnika 20. Također, podnosilac zahtjeva konstatira da bi "Ostalih" koji pripadaju bosanskoj jezičkoj zajednici na supremacija Ustava BiH, koja proizlazi iz člana III/3.b) Ustava školovanje na maternjem jeziku u Republici Srpskoj nije BiH, bila iluzorna ukoliko bi Republika Srpska ukidala ustavne "zakonito" u smislu načela zakonitosti jer je suprotno Ustavu standarde koji su predviđeni u Ustavu BiH, a jedan od tih BiH, te nije potrebno ispitivati daljnje aspekte opravdanosti standarda je i službeni bosanski jezik u cijeloj i za cijelu Bosnu miješanja u pravo na obrazovanje na vlastitom jeziku: javni i Hercegovinu, pored hrvatskog i srpskog, tako da Ustav interes, adekvatnost i proporcionalnost. Republike Srpske u osporenom dijelu krši i član III/3.b) Ustava e) Povreda načela zabrane diskriminacije građana iz grupe Bosne i Hercegovine. Podnosilac zahtjeva je predložio da "Ostalih" koji pripadaju bosanskoj jezičkoj zajednici u vezi Ustavni sud proglasi prvu rečenicu člana 7. stav 1. Ustava sa pravom na maternji jezik Republike Srpske u dijelu koji glasi: "jezik bošnjačkog naroda" neustavnom, te naredi Narodnoj skupštini da odmah, najkasnije 18. Podnosilac zahtjeva ukazuje da je objasnio na koji u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja ove odluke u način funkcionira "jezik srpskog naroda" kako formalno-pravno "Službenom glasniku BiH", izvrši izmjenu i dopunu ove norme tako i u praksi i da je dokazao da "postoji jaz između jednog i na način da će Ustav Republike Srpske umjesto riječi "jezik drugog na način da se u praksi jezik srpskog naroda tretira kao bošnjačkog naroda" garantirati bosanski jezik bez konotacije na "srpski jezik", te da građani koji su pripadnici "Ostalih", a koji "bošnjački narod". govore "bosanski jezik", imaju kolektivno pravo na maternji "bosanski jezik" jer se mogu tretirati kao "jezička zajednica". U b) Odgovor na zahtjev trenutku kada je u Republici Srpskoj izbačen "bosanski jezik" u 21. U odgovoru na zahtjev Narodna skupština je navela da normativnom smislu i u praksi, pripadnici "Ostalih" koji govore podnosilac zahtjeva neosnovano ističe i predviđa da je ustavno bosanskim jezikom izgubili su pravo na maternji jezik kako pravo na upotrebu jezika i pisma garantirano članom 34. stav 1, generalno tako i na području obrazovanja, a koje je zaštićeno u vezi sa članom 49. stav 5. Ustava Republike Srpske. Naime članom 2. Dopunskog protokola broj 1 uz Evropsku konven- članom 70, koji je dopunjen Amandmanom LXXVII na Ustav ciju, na koji način je različito tretirana ova grupa građana u Republike Srpske, definirano je kao vitalni nacionalni interes odnosu na srpski konstitutivni narod jer im je ovo pravo konstitutivnih naroda i pravo na upotrebu jezika, a uskraćeno. Nemogućnost "Ostalih" koji govore "bosanski jezik" Amandmanom LXXXII na Ustav Republike Srpske osigurana da koriste svoj maternji jezik u sistemu obrazovanja, već je zaštita vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda moraju izabrati jedan od jezika konstitutivnih naroda putem Vijeća naroda Narodne skupštine Republike Srpske i predstavlja zabranjenu diskriminaciju iz člana 14. Evropske Vijeća za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu konvencije u vezi sa članom 2. Dopunskog protokola broj 1 uz Republike Srpske. Evropsku konvenciju. 22. Narodna skupština je ukazala da je, u skladu s 19. Na kraju, podnosilac zahtjeva zaključuje da je prva odredbom člana III/3.b) Ustava BiH, kao i Odlukom Ustavnog rečenica člana 7. stav 1. Ustava Republike Srpske neustavna jer suda broj U 5/98, koja se odnosi na konstitutivnost naroda, krši: Amandmanom LXXI na član 7. stav 1. i Amandmanom XLIV a) posljednju, 10. alineju Preambule Ustava BiH i njegovo na član 1. Ustava BiH izvršila usklađivanje sa Ustavom BiH. načelo konstitutivnosti bošnjačkog naroda jer tom narodu Tako je utvrđeno da su konstitutivni narodi u Republici Srpskoj nameće naziv jezika i uskraćuje mu pravo na imenovanje svog Srbi, Bošnjaci, Hrvati kojima se zajedno sa Ostalim i vlastitog jezika kao inherentnog elementa prava na jezik, koje građanima garantira ravnopravnost bez diskriminacije po bilo je sastavni element vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog kom osnovu ili statusu, te je utvrđeno da su službeni jezici i naroda u smislu člana IV/3.f) Ustava BiH; jezici konstitutivnih naroda: jezik srpskog, jezik bošnjačkog i b) član II/4 Ustava BiH u vezi sa posljednjom, 10. jezik hrvatskog naroda u vezi s čim je i Venecijanska komisija alinejom Preambule Ustava BiH jer predstavlja de facto dala pozitivno mišljenje. S obzirom na navedeno, Narodna diskriminaciju bošnjačkog naroda u odnosu na srpski s obzirom skupština je zaključila da tvrdnja podnosioca zahtjeva da je na to da vlasti u Republici Srpskoj u praksi različito pristupaju prva rečenica člana 7. Ustava Republike Srpske u dijelu kojim "jeziku srpskog naroda" i "jeziku bošnjačkog naroda" kada je u se propisuje da se u Republici Srpskoj govori kao jedan od tri pitanju njihovo imenovanje; jezika "jezik bošnjačkog naroda" neustavna jer nameće c) član 3. i posljednju, 10. alineju Preambule Ustava BiH, bošnjačkom narodu naziv jezika, koji je sastavni dio vitalnog član 8. Evropske konvencije, član 27. Međunarodnog pakta, nacionalnog interesa konstitutivnog naroda, netačna. član 30. Konvencije o pravima djeteta, "Okvirnu konvenciju o 23. Kriteriji iz zahtjeva, kako dalje navodi Narodna regionalnim jezicima i jezicima manjina", Međunarodnu skupština, nisu pravno, naučno i stručno osnovani. 24. Definicija službenih jezika u Ustavu Republike Srpske zajednici", a nigdje ne objašnjava šta se podrazumijeva pod ("Službeni jezici u Republici Srpskoj su: jezik srpskog naroda, "bosanskom jezičkom zajednicom", da li je to zajednica triju jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda") ne nameće jezika ili zajednica formirana na osnovu bosanskog kao nijednom narodu ime jezika, nego opisno ukazuje na to da su tri zemaljskog jezika. Navodi podnosioca zahtjeva da se u "jezika" nerazdvojno povezana s trima konstitutivnim konkretnom slučaju ne radi o pokretanju bilo kakvog pitanja u narodima. Lingvistika kao nauka, a posebno leksikologija vezi sa sadržajem jezika, njegovim sličnostima i usporedbama (nauka o značenju riječi), neki pojam definira na dva načina: sa drugim službenim jezicima u Bosni i Hercegovini, opisno i leksički (terminom), kao primjer navodi kada se kaže opravdanosti postojanja tri jezika, a što su pitanja za "francuski jezik" isti sadržaj se izražava i opisno kao "jezik lingvističke nauke "je u kontradiktornosti sa u zahtjevu francuskog naroda". U Ustavu Republike Srpske data je opisna pomenutom 'Evropskom konvencijom za regionalne jezike i definicija triju jezika, pa tako "jezik srpskog naroda" jednako je jezike nacionalnih manjina', odnosno Evropskom poveljom o " jezik kojim govori srpski narod", "jezik bošnjačkog naroda regionalnim ili manjinskim jezicima (u daljnjem tekstu: jednako je "jezik kojim govori bošnjački narod" ili terminološki Evropska povelja) jer se u Povelji navodi šta se može smatrati iskazano jednako je "bošnjački jezik" i "jezik hrvatskog jezikom manjina u koje svakako spadaju jezici 'Ostalih' u Bosni naroda" jednako je "jezik kojim govori hrvatski narod" ili i Hercegovini". Narodna skupština u daljnjem tekstu odgovora terminološki iskazano jednako je "hrvatski jezik". Definicijom na zahtjev citira član 2. Zakona o zaštiti prava pripadnika se, kako dalje navodi Narodna skupština, na isti način opisno nacionalnih manjina ("Službeni glasnik RS" broj 2/05), te član određuje suština sva tri jezika - da su to jezici svakog od 3. Zakona o zaštiti prava nacionalnih manjina ("Službeni naroda, nikom se ne nameće naziv jezika, nego se konstatira glasnik BiH" broj 12/03) kojima je definiran pojam nacionalne činjenica "da svako ima pravo na svoj jezik" i uvodi manjine. Također je citiran član 11. Zakona o zaštiti prava univerzalno naučno načelo da se ime jezika "izvodi iz imena nacionalnih manjina, te član 1. Evropske povelje koji daje naroda" jer se tako pokazuje da se taj jezik odnosi na taj narod definiciju regionalnih ili manjinskih jezika. "Bosanski jezik" budući da je jezik identitetski kriterij naroda. kao manjinski ne postoji jer nijedna manjina u Bosni i 25. Što se tiče "prava na imenovanje vlastitog jezika po Hercegovini nije do sada kvalificirala taj jezik ili podnijela vlastitoj volji i želji", Narodna skupština ističe da naučna nadležnim institucijama Republike Srpske zahtjev za njihovo istraživanja devet međunarodnih dokumenata (u odgovoru na priznavanje kao manjinskog jezika, te je "čudna konstatacija zahtjev taksativno nabrojana), u kojima se pominje i jezičko podnosioca zahtjeva da 'Ostali' identifikuju 'bosanski jezik kao pravo, pokazuju da se u svim tim dokumentima govori maternji jezik' i da se tada 'ne misli da ti građani biraju jedan od isključivo o jezičkim pravima pojedinaca i pripadnika maternjih jezika kojima govore pripadnici konstitutivnih naroda nacionalnih manjina, a nigdje se ne spominju jezička prava i koji su službeni već se misli na vlastiti maternji jezik'". Iz naroda niti država, niti se propisuje pravo naroda da svoj jezik navedene definicije manjinskih jezika u Strazburškoj povelji nazove svojim imenom. Ne postoji niti je propisano pravo da jasno je da to nije moguće jer bi takav jezik morao biti različit bilo koji, pa ni bošnjački narod, svoj maternji jezik naziva od triju jezika konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, te je onako kako to želi, te je neosnovana tvrdnja podnosioca pozivanje podnosioca zahtjeva na "Ostale" u ovom zahtjevu zahtjeva da pravo na ime jezika po želji i način upotrebe tog više plod domišljanja nego činjenično utemeljenih tvrdnji jezika "propisuje međunarodno i ustavno pravo". U prilog podnosioca zahtjeva. navedenoj tvrdnji Narodna skupština se pozvala na istraživanje 29. Navode iz zahtjeva da se neprihvaćanjem naziva koje je proveo u svom radu Miloš Kovačević, te je citiran i stav "bosanski jezik" i Bošnjacima i "Ostalim" uskraćuje "pravo na lingviste Midhata Riđanovića o navedenom pitanju. obrazovanje na maternjem jeziku", Narodna skupština smatra 26. Upravo na isti način kako je Srbima i Hrvatima u netačnim i apsurdnim, te se poziva na stav bošnjačkih lingvista Ustavu Republike Srpske omogućeno pravo na svjetski jedino (imena i prezimena navedena u odgovoru) da se bosanski jezik naučno poznato pravo imenovanja jezika, odnosno veze imena prema kriterijima identiteta jezika ne može smatrati različitim u naroda i jezika, tako je omogućeno i bošnjačkom narodu. odnosu na srpski, odnosno da su srpski i bosanski samo Definicija jezika odražava načelo veze imena jezika i imena različita imena "lingvistički" istog jezika. Također ukazuje da naroda iz čega proizlazi neosnovanost primjedbe podnosioca se Evropska konvencija za regionalne jezike i jezike zahtjeva (da se vrši diskriminacija bošnjačkog naroda u odnosu nacionalnih manjina kao i član 27. Međunarodnog pakta odnose na srpski narod jer organi vlasti u Republici Srpskoj različito na regionalne ili manjinske jezike država članica, a ne na jezike pristupaju "jeziku srpskog naroda" i "jeziku bošnjačkog naroda" konstitutivnih naroda, te smatra da je pogrešan stav podnosioca kada je u pitanju njihovo imenovanje) s obzirom da organi zahtjeva da se primjenjuju i na konstitutivne narode. vlasti Republike Srpske omogućavaju da se na potpuno 30. Narodna skupština je naglasila da je izvršeno ravnopravan i isti način uspostavlja opisna i leksička definicija usklađivanje Ustava Republike Srpske sa Ustavom BiH i jezika za sva tri konstitutivna naroda, koja važi za sve jezike u Evropskom konvencijom u pogledu prava bošnjačkog naroda svijetu. na jezik kao i konstitutivnost naroda BiH, a što je potvrdila i 27. Jezičko rješenje u Ustavu Republike Srpske nije, kako Venecijanska komisija. Također je u odgovoru istaknuto da tvrdi podnosilac zahtjeva, rješenje legalnih organa i institucija neupotreba termina "bosanski jezik" ne znači negiranje prava Republike Srpske, nego je nametnuto Amandmanom LXXI o na obrazovanje na maternjem jeziku, kako se tvrdi u zahtjevu, jeziku i pismu tadašnjeg visokog predstavnika za Bosnu i jer se to pravo ostvaruje i kada se jezik naziva "bošnjački" ili Hercegovinu kojim je zamijenjena ranija ustavna norma o "srpski" ili "hrvatski" ili pak "bosanski". Neupotreba jeziku koju je predložila Narodna skupština Republike Srpske simboličkog nacionalnog ili državnog naziva jezika ne znači upravo da bi se izbjegle nejasnoće oko termina "bosanski jezik" "negiranje mogućnosti korištenja i upotrebe jezika". Narodna i da bi se sva tri naroda stavila u isti položaj - priznanje skupština postavlja pitanje da li znači da se Amerikancima njihovih jezika i posredne veze imena njihovog jezika sa negira mogućnost korištenja jezika ili obrazovanja na njihovim nacionalnim imenima. maternjem jeziku zato što se jezik koji upotrebljavaju ne zove 28. Podnosilac zahtjeva, kako se dalje navodi u odgovoru, američki nego engleski. Republika Srpska, kako se dalje ističe, obrazlaže kršenje prava na jezik i obrazovanje na svom jeziku svim Bošnjacima garantira pravo na maternji jezik u školama i "pripadnika Ostalih" koji pripadaju "bosanskoj jezičkoj kada se jezik naziva "bošnjački", a ne "bosanski" jer se time ništa ne mijenja u nastavnom planu, programu i sadržaju jer je nacionalni jezik samo Bošnjaka, a ne svih ostalih, pa ni nastavnog predmeta tog jezika. pripadnika "Ostalih". 31. Narodna skupština navodi da je neosnovana tvrdnja da 35. Vođen činjenicom da ne želi biti "dijaspora", bošnjač- je sporno–ime jezika "bosansko" zato što ga ne prihvaća ki narod nameće stav da su oni po nacionalnom određenju Republika Srpska jer im (Bošnjacima) nije onemogućeno da "Bosanci" i da im je maternji jezik "bosanski", što je pokazatelj "jezik bošnjačkog naroda" zovu bosanski koji je po imenu da prihvaćanje naziva "bosanski jezik" ugrožava pravo srpskog naroda bošnjački. Kao primjer gdje jedan narod nije naroda, dovodi se u pitanje opstanak ne samo srpskog jezika upotrebljavao ime koji je za svoj jezik izabrao drugi narod nego i srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Zahtjev navodi Srbe i Bošnjake koji "jezik slovenačkog naroda" ne podnosioca zahtjeva da se u Ustavu Republike Srpske zamijeni zovu "slovenski", kako ga zovu Slovenci, nego "slovenački". "jezik bošnjačkog naroda" tako što će se "garantovati bosanski Isto je sa "jezikom bošnjačkog naroda" koji u srpskom jeziku jezik bez konotacije na bošnjački narod" znači da podnosilac prema tvorbenim pravilima može biti samo "bošnjački jezik". zahtjeva želi da "bosanski jezik" nije samo jezik Bošnjaka, već i 32. Podnosilac zahtjeva, kako se dalje ističe u odgovoru Srba, Hrvata u Bosni i Hercegovini. Narodna skupština smatra na zahtjev, neargumentirano i tendenciozno navodi da se da je neprihvatljivo da "bosanski jezik" predstavlja širi pojam opisana diskriminacija dešava samo iz jednog razloga, a to je od "bošnjačkog naroda", da se on ne vezuje samo za jezik što "bosanski" jezik podsjeća na državu Bosnu i Hercegovinu, Bošnjaka nego za "jezik Bosne i Hercegovine" tako da svojim na izraz koji ukazuje na nešto zajedničko, nacionalno i što se sadržajem "pokriva" sve konstitutivne narode u Bosni i konceptualno ne uklapa u politiku Republike Srpske. Suština Hercegovini i da u svijesti priziva "Bosanca" kao integrativni problema oko "bosanskog jezika" je, kako navodi Narodna nacionalni pojam. U suodnosu tri naziva za jezik, jednog skupština, u "nadnarodnom, nadnacionalnom" karakteru zemaljskog "bosanskog" i dva nacionalna "srpski" i "hrvatski" "bosanskog jezika" čime se ugrožava ravnopravnost, pa i bosanski je nužno nadređen i kao "zemaljski jezik" opstanak srpskog naroda i srpskog jezika u Bosni i podrazumijeva kao svoje podređene pojmove nacionalne nazive Hercegovini. U vezi sa pozivanjem podnosioca zahtjeva na jezika. Ako bi se u Republici Srpskoj prihvatio bosanski jezik, Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini u kome je prema mišljenju Narodne skupštine, diskriminiran bi bio srpski navedeno da je: "Potpisan u Parizu na dan 14. decembar 1995. narod i njegov jezik jer bi bosanski jezik bio nadređen srpskom, godine na bosanskom, hrvatskom, engleskom i srpskom jeziku a ne ravnopravan. Srpski jezik bi bio samo nacionalna varijanta s tim što je svaki tekst podjednako autentičan...", Narodna bosanskog kao "zemaljskog jezika", te srpski narod ne može skupština ukazuje da potpisnici Sporazuma nisu nacionalni prihvatiti naziv "bosanski jezik" jer se ne odnosi na "jezik nego državni (republički) predstavnici, da nisu potpisali u ime bošnjačkog naroda" nego na jezik svih stanovnika Bosne i Hrvata, Srba i Muslimana, nego u ime Republike Hrvatske, Hercegovine. Uvođenje termina "bosanski jezik", kako Republike Bosne i Hercegovine i Savezne republike Jugo- zaključuje Narodna skupština, značilo bi prvi korak ka slavije, pa se postavlja pitanje da li to znači da je svaki od jezi- negiranju ravnopravnosti Srba i srpskog jezika sa Bošnjacima i ka omeđen granicama njegovog potpisnika. Znači li to da potpis bosanskim jezikom u Republici Srpskoj, ali i u Bosni i Alije Izetbegovića na "bosanskom jeziku" podrazumijeva da je Hercegovini. Narodna skupština je na kraju predložila da se Bosna i Hercegovina republika samo "bosanskog jezika". Pod- zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 7. stav 1. prva rečenica neseni zahtjev, kao dalje konstatira Narodna skupština, upravo Ustava Republike Srpske u dijelu koji se tiče riječi "jezik implicira da Bosna i Hercegovina treba da bude republika samo bošnjačkog naroda" odbije kao neosnovan. "bosanskog" jezika" sa čime se Srbi u Republici Srpskoj nikada IV. Relevantni propisi ne mogu složiti. 33. Narodna skupština smatra neprihvatljivim i navode o 36. Ustav Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu povredi Preambule Ustava BiH jer u domaćoj pravnoj teoriji ne glasi: postoji jedinstven stav o njezinoj pravnoj prirodi, da li je Preambula sastavni dio Ustava BiH i da li ima normativno-pravno Oslanjajući se na poštovanje ljudskog dostojanstva, obavezujući karakter. slobode i jednakosti 34. Narodna skupština dalje ukazuje da je u Š...Ć neusaglašenosti pojmova "Bošnjak" i "bosanski jezik" Ubijeđeni da demokratski organi vlasti i pravične prepoznatljiva tendencija unitarizacije i centralizacije vlasti na procedure najbolje stvaraju miroljubive odnose unutar nivou Bosne i Hercegovine i dominacije većinskog naroda i pluralističkog društva, njegovog jezika. Ponovo ističe da prema tvorbenim pravilima Š...Ć srpskog jezika od "srpski narod" izvodi se ekvivalentan naziv Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u "srpski jezik", od "hrvatski narod" izvodi se naziv "hrvatski zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim jezik", a od "bošnjački narod" moguće je jedino izvesti utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine: "bošnjački jezik", dok bi naziv "bosanski jezik" odgovarao Član II/1. terminu nepostojećeg bosanskog naroda. Dakle, kako Ljudska prava i osnovne slobode zaključuje Narodna skupština, ime jezika je identično imenu 1. Ljudska prava nacije čiji je on proizvod i može da se zove po narodu koji ga Bosna i Hercegovina i oba entiteta će osigurati najviši govori, a ne po državi. Smatra da je neosnovano i nepravilno da nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. se "jezik bošnjačkog naroda" zamijeni riječima koje garantiraju U tu svrhu postoji Komisija za ljudska prava za Bosnu i bosanski jezik bez konotacije na "bošnjački narod" jer bi to Hercegovinu, kao što je predviđeno u Aneksu 6 Opšteg predstavljalo poistovjećivanje pojmova nacije i državljanstva. okvirnog sporazuma. U konkretnom ustavno-sudskom sporu, kako se dalje navodi, Član II/4. termin nacija se odnosi na Bošnjake, ali termin državljani Uživanje prava i sloboda, predviđenih u ovom članu ili u Bosne i Hercegovine, osim njih, predstavljaju Hrvati, Srbi, međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Jevreji i Romi, a svi oni su po državljanstvu Ustava, osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez bosanskohercegovački državljani koji govore svojim diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što je pol, rasa, boja, (nacionalnim) jezikom i zato je ispravno reći "bošnjački jezik" jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno Član 14. porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, Uživanje prava i sloboda predviđenih u ovoj konvenciji rođenje ili drugi status. osigurava se bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su Član III spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo Nadležnosti i odnosi između institucija mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s Bosne i Hercegovine i entiteta nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status. 3. Pravni poredak i nadležnosti institucija 42. Protokol broj 1 uz Evropsku konvenciju u b) Entiteti i sve njihove administrativne jedinice će se u relevantnom dijelu glasi: potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van Član 2. snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i Nikome se ne smije uskratiti pravo na obrazovanje. U zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka vršenju svih svojih funkcija koje preuzima u odnosu na institucija Bosne i Hercegovine. Opšta načela međunarodnog obrazovanje i nastavu država poštuje pravo roditelja da prava su sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i osiguraju obrazovanje i nastavu koji su u skladu s njihovim entiteta. vlastitim vjerskim i filozofskim uvjerenjima. 37. Ustav Republike Srpske ("Službeni glasnik V. Dopustivost Republike Srpske" br. 21/92 - prečišćeni tekst, 28/94, 8/96, 43. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je 13/96, 15/96, 16/96, 21/96, 21/02, 26/02 ispravka, 30/02 pošao od odredaba člana VI/3.(a) Ustava Bosne Hercegovine. ispravka, 31/02, 69/02, 31/03, 98/03, 115/05, 117/05 i 48/11) u 44. Član VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: relevantnom dijelu glasi: Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem Član 7. sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili Službeni jezici Republike Srpske su: jezik srpskog naroda, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda. Službena institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne pisma su ćirilica i latinica. ograničavajući se na to: Na područjima gdje žive druge jezičke grupe u službenoj Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan upotrebi su i njihovi jezici i pisma, na način određen zakonom. odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, 38. Međunarodni pakt o građanskim i političkim uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i pravima u relevantnom dijelu glasi: teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog Član 27. entiteta u skladu sa ovim Ustavom. U državama gdje postoje etničke, vjerske ili jezičke Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjeda- manjine, lica koja pripadaju tim manjinama ne mogu biti lišena vajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, prava da imaju zajedno sa članovima svoje grupe, svoj posebni bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina kulturni život, da ispoljavaju i upražnjavaju svoju vlastitu vjeru članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili ili da se služe svojim jezikom. jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa 39. Evropska povelja za regionalne i jezike manjina u jednog entiteta. relevantnom dijelu glasi: 45. U konkretnom slučaju zahtjev je podnio Safet Softić, Član 7. drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne Ciljevi i načela skupštine Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu odredbe člana U pogledu i regionalnih ili manjinskih jezika na VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 19. Pravila područjima na kojima se ti jezici rabe i u skladu sa položajem Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da je predmetni zahtjev svakog jezika, ugovorne strane zasnivat će njihovu politiku, dopustiv zato što ga je podnio ovlašteni subjekt, a da ne postoji zakonodavstvo i praksu na sljedećim ciljevima i načelima nijedan razlog za nedopustivost zahtjeva iz člana 19. Pravila a) priznanje regionalnog ili manjinskog jezika kao izraza Ustavnog suda. kulturnog bogatstva. VI. Meritum 40. Konvencija o pravima djeteta u relevantnom dijelu glasi: 46. Podnosilac zahtjeva navodi da prva rečenica člana 7. stav 1. Ustava Republike Srpske u dijelu "jezik bošnjačkog Član 30. naroda" nije u skladu sa posljednjom, 10. alinejom Preambule U onim državama strankama gdje postoje etničke, vjerske Ustava BiH i njegovim načelom konstitutivnosti bošnjačkog ili jezičke manjine ili osobe starosjedilačkog porijekla, djetetu naroda, sa članom II/4. Ustava BiH u vezi sa posljednjom, 10. koje pripada takvoj manjini ili koje je starosjedilačkog alinejom Preambule Ustava BiH. Pored navedenog smatra da porijekla ne smije se uskratiti njegovo pravo, da u zajednici s osporena odredba krši treću i desetu alineju Preambule Ustava ostalim članovima njegove grupe uživa svoju kulturu, BiH, član 8. Evropske konvencije, član 27. Međunarodnog ispovijeda svoju vjeru i obavlja vjerske obrede ili koristi svoj pakta, član 30. Konvencije o pravima djeteta, Okvirnu jezik. konvenciju o regionalnim jezicima i jezicima manjina, 41. Evropska konvencija o ljudskim pravima i Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne osnovnim slobodama u relevantnom dijelu glasi: diskriminacije, kao i Okvirnu konvenciju o pravima manjina. Član 8. Također smatra da osporena odredba Ustava Republike Srpske 1 Svako ima pravo na poštovanje svog privatnog i krši član 2. Dopunskog protokola broj 1 uz Evropsku porodičnog života, doma i prepiske. konvenciju, kao i član 14. Evropske konvencije u vezi sa 2. Javne vlasti se ne smiju miješati u ostvarivanje ovog članom 2. Dopunskog protokola broj 1 uz Evropsku prava osim ako to nije u skladu sa zakonom i neophodno u konvenciju. demokratskom društvu u interesima nacionalne sigurnosti, 47. Ustavni sud će na početku izlaganja dati opći stav o javne sigurnosti ili ekonomske dobrobiti zemlje, radi jeziku, odnosno zašto je pravo na ime jezika ustavno pitanje u sprečavanja nereda ili kriminala, radi zaštite zdravlja ili konkretnom slučaju. Prilikom ispitivanja zahtjeva, Ustavni sud morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih. će se isključivo baviti ustavnim aspektima prava na ime jezika. Ustavni sud se neće baviti stručnim pitanjima i mogućim 51. Ustavni sud također podsjeća na stav iznesen u (stručnim) dilemama u vezi sa službenim jezicima koji se citiranoj odluci broj U 5/98 kojim je istaknuto: "Budući da koriste u Bosni i Hercegovini (npr. da li se radi o jednom ili o svaka odredba ustava entiteta mora biti konzistentna sa tri jezika, u kojoj mjeri su oni slični ili različiti, itd.) jer su to Ustavom BiH, uključujući Preambulu ovog ustava, odredbe pitanja koja treba da riješi struka (lingvistika), a ne Ustavni sud. Preambule pružaju pravnu osnovu za preispitivanje svih 48. Kako postoje različiti jezici i različiti narodi/nacije normativnih akata nižeg reda u odnosu na Ustav BiH dok god koji njima govore, prirodno se nameće ideja o jeziku kao pomenuta preambula sadrži ustavne principe koji, prema konstitutivnom elementu narodnosti/nacionalnosti. Jezik i riječima kanadskog Vrhovnog suda, opisuju sfere nadležnosti, pismo su jedno od bitnih obilježja konstitutivnog naroda koji doseg prava i obaveza, ili uloge političkih institucija. Odredbe čine njegov identitet. Kako je jezik, između svega ostalog, (i) preambule onda nisu samo opisne, već im je također data izraz slobode izražavanja svoje narodnosti i kulture, sloboda moćna normativna snaga, te one predstavljaju valjan standard upotrebe svog jezika i ravnopravnost jezika svakog naroda za sudsku kontrolu Ustavnog suda" (stav 26). spada u zajamčena prava. Ova sloboda, kako za narode tako i 52. U kontekstu navedenog Ustavni sud će prvo analizirati za nacionalne manjine, znači pravo slobodne upotrebe svog kako je pitanje jezika regulirano u ustavno-pravnom sistemu jezika i u privatnom govoru, pismu pred državnim organima, u Bosne i Hercegovine. štampi i u drugim oblicima javne upotrebe jezika. Samim tim, 53. S tim u vezi, Ustavni sud, prije svega, naglašava da svako pitanje koje zadire u ovu oblast evidentno predstavlja Ustav Bosne i Hercegovine nije eksplicitno regulirao pitanje pitanje od vitalnog interesa za svaki konstitutivni narod. upotrebe službenih jezika u Bosni i Hercegovini. Međutim, 49. Ustavni sud je u Odluci o dopustivosti i meritumu broj Preambula Ustava Bosne i Hercegovine propisuje načelo 10/05 (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 10/05 od 22. jula 2005. konstitutivnosti naroda koje sadrži niz pojedinačnih kolektivnih godine, objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 64/05)) prava konstitutivnih naroda (u zajednici sa ostalim) i građana dao pojam vitalnog interesa konstitutivnog naroda. Tako je Bosne i Hercegovine. Jezik, kako je već navedeno u Ustavni sud naveo nekoliko faktora koji oblikuju razumijevanje prethodnim tačkama ove odluke, jedno je od bitnih obilježja navedenog pojma. Prvo da je pojam "vitalnog interesa" konstitutivnog naroda koje čini njegov identitet. To ustavno funkcionalna kategorija i ne može se posmatrati odvojeno od pravo proizlazi iz poštovanja načela ljudskog dostojanstva iz pojma konstitutivnosti konstitutivnih naroda čije vitalne prve rečenice Preambule Ustava Bosne i Hercegovine. Bilo bi interese štiti član IV/3.e) i f) Ustava Bosne i Hercegovine. Dalje iluzorno govoriti o poštovanju ljudskog dostojanstva iz prve je Ustavni sud u pomenutoj odluci istakao da: "U zadnjoj alineji rečenice Preambule Ustava Bosne i Hercegovine ako se ne bi Preambule Ustava Bosne i Hercegovine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi poštovala volja konstitutivnih naroda i ostalih da slobodno su definisani kao konstitutivni narod (u zajednici sa ostalim) i upotrebljavaju svoj jezik. građani Bosne i Hercegovine. Ustavni sud je, u svojoj Trećoj 54. Ustavni sud dalje ističe da je pitanje upotrebe djelimičnoj odluci broj U 5/98 (odluka od 7. januara 2000. službenih jezika u Federaciji Bosne i Hercegovine regulirano godine, objavljena u "Službenom glasniku Bosne i članom 6. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine tako što je u Hercegovine", broj 23/00, stav 52) zaključio da 'kako god stavu (1) navedenog člana propisano da su: "Službeni jezici u neodređen bio jezik Preambule Ustava BiH zbog ovog Federaciji Bosne i Hercegovine: bosanski jezik, hrvatski jezik i nedostatka definicije statusa Bošnjaka, Hrvata i Srba kao srpski jezik", dok je u stavu (2) propisano: "Ostali jezici mogu konstitutivnih naroda, ona jasno označava sve njih kao se koristiti kao sredstvo komunikacije i nastave". Službeni konstitutivne narode, tj. kao narode'. Pojam konstitutivnosti jezici su prema prvobitnim odredbama Ustava Federacije BiH naroda, kako je dalje navedeno, nije apstraktan pojam, već on bili bosanski i hrvatski, međutim provođenjem odluke o inkorporira određene principe bez kojih jedno društvo, sa konstitutivnosti sva tri naroda u Federaciji Bosne i ustavno zaštićenim razlikama, ne bi moglo efikasno Hercegovine, Amandmanom XXIX propisano je da je i srpski funkcionirati" (Odluka Ustavnog suda broj U 2/04, tačka 33). jezik službeni jezik. 50. U daljnjoj analizi značenja "vitalnog interesa", 55. Ustavni sud dalje ukazuje da je Pravilima Ustavnog Ustavni sud je u citiranoj odluci naglasio da je značenje suda (vidi "Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), "vitalnog interesa" djelimično oblikovano članom I/2. Ustava koja su donesena u skladu sa članom VI/2.b) Ustava Bosne i Bosne i Hercegovine koji naglašava da je Bosna i Hercegovina Hercegovine, pitanje upotrebe jezika i pisma regulirano tako što demokratska država, odnosno "da demokratski organi vlasti i je u članu 6. stav (1) propisano da: "U radu Ustavnog suda se pravične procedure najbolje stvaraju miroljubive odnose unutar osigurava ravnopravna upotreba jezika i pisama koji su u pluralističkog društva" (alineja 3. Preambule). S tim u vezi, službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini" dok je stavom (2) interes konstitutivnih naroda da u punom kapacitetu učestvuju u propisano da: "Kada u radu Ustavnog suda učestvuju sudije sistemu vlasti i aktivnostima javnih organa vlasti se može koje je imenovao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, posmatrati kao vitalni interes. Također je istakao da: "Vitalni na odgovarajući način se osigurava upotreba engleskog jezika." interesi konstitutivnih naroda kao što je već istaknuto u ovoj Članom 17. stav (1) navedenih Pravila dalje je regulirano odluci uključuju zaštitu raznih prava i sloboda koji pružaju pitanje upotrebe jezika tako što se: "U postupku pred Ustavnim značajnu pomoć u osiguravanju da konstitutivni narodi mogu sudom koriste se službeni jezici i pisma iz člana 6 ovih pravila, iznijeti svoje interese u okviru kolektivne jednakosti i a na zahtjev učesnika u postupku, pripadnika drugih naroda, sudjelovanja u funkcioniranju države. Pored toga što je to Ustavni sud može dopustiti upotrebu drugog jezika", dok je ustavno pravo (vidi član II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u stavom (2) propisano: "Ustavni sud će osigurati uvjete da svako vezi sa čl. I/4, II/3.m) i II/5. Ustava Bosne i Hercegovine, može efektivno ostvariti pravo iz stava (1) ovog člana." Ustavni Evropsku povelju za regionalne jezike i jezike manjina i sud također napominje da je sastavni dio navedenih pravila i Četvrtu djelimičnu odluku Ustavnog suda br. U 5/98 od 18. i formular apelacije koju je podnosilac dužan popuniti prilikom 19. augusta 2000. godine, objavljenu u "Službenom glasniku obraćanja Ustavnom sudu. U tački 10. formulara apelacije kao BiH", br. 36/00, tačka 34), sloboda korištenja svog jezika u službeni jezik "na kom apelanti žele da komuniciraju sa sudjelovanju i pristupu obrazovanju, informacijama i idejama Ustavnim sudom" navedeni su bosanski, hrvatski i srpski. na tom jeziku spada u vitalne interese" (vidi Odluku Ustavnog 56. Pitanje službenih jezika u Republici Srpskoj suda broj U 8/04, tač. 38-41). regulirano je članom 7. stav 1. Ustava Republike Srpske kojim je propisano da: "Službeni jezici Republike Srpske su: jezik ovaj način data opisna - neutralna definicija službenih jezika srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog koji se koriste u Republici Srpskoj, a nije dat naziv jezika naroda." Stavom 2. navedenog člana je propisano da "na konstitutivnih naroda. Naime, kako proizlazi iz same definicije, područjima gdje žive druge jezičke grupe u službenoj upotrebi "jezik bošnjačkog naroda" opisno se određuje da je to jezik su njihovi jezici i pisma, na način određen zakonom". kojim govore Bošnjaci (bez ustavnog imenovanja tog jezika). 57. Ustavni sud, prije svega želi, ukazati da je osporena Dakle, za razliku od Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i odredba člana 7. stav 1. Ustava Republike Srpske donesena 19. Pravila Ustavnog suda gdje je eksplicitno dat naziv jezika koji aprila 2002. godine kada je visoki predstavnik donio odluku o su u službenoj upotrebi u Federaciji Bosne i Hercegovine i izmjenama i dopunama Ustava Republike Srpske (Amandman prilikom komunikacije sa Ustavnim sudom, Ustav Republike LXXI), a radi provođenja četiri djelimične odluke Ustavnog Srpske ne imenuje, tj. ne daje naziv jeziku, već ga vezuje za suda broj U 5/98 (odluka o konstitutivnosti). Obrazlažući konstitutivni narod tako što propisuje da je u Republici Srpskoj, razloge za donošenje navedene odluke visoki predstavnik je između ostalog, u upotrebi i "jezik bošnjačkog naroda". Na ovaj konstatirao da je: "Ustavni sud u svojoj trećoj djelomičnoj način ne nameće se bošnjačkom narodu naziv jezika, već se odluci u slučaju broj 5/98 od 30. juna i 1. jula 2000. godine, konstatira da bošnjački narod ima pravo da kao službeni jezik odlučio da je isključenje bilo kojeg konstitutivnog naroda iz koristi svoj jezik. Dakle, da je službeni jezik u Republici uživanja ne samo građanskih nego i prava naroda u cijeloj Srpskoj pored "jezika srpskog naroda" i "jezika hrvatskog Bosni i Hercegovini u jasnoj suprotnosti sa pravilima o ne- naroda" i jezik "bošnjačkog naroda". diskriminacija koja su sadržana u Aneksu 4., a ta pravila su 61. Ustavni sud napominje da je Venecijanska komisija u utvrđena u cilju ponovne uspostave multi-etničkog društva koje svom mišljenju povodom implementacije Odluke Ustavnog se temelji na jednakim pravima Bošnjaka, Hrvata i Srba kao suda broj U 5/98 i usvojenih amandmana na Ustav Republike konstitutivnih naroda i svih građana; te imajući na umu da Srpske (usvojeno na 52. plenarnom zasjedanju 18-19. oktobra entiteti Bosne i Hercegovine nisu do sada preduzeli nikakve 2002. godine), između ostalog, istakla: "Osjetljivim pitanjem korake u pravcu implementacije pomenute četiri djelomične zvaničnih jezika bavi se novi član 7. Zvanični jezici u Republici odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u slučaju broj Srpskoj su jezik Srpskog naroda, jezik Bošnjačkog naroda i 5/98", te je također istakao "da su neophodne izmjene teksta jezik Hrvatskog naroda. Ova neodređena formulacija je takva nekih od amandmana na Ustav Republike Srpske koji su da bi se izbjegle sve nepotrebne rasprave oko tačnih naziva dostavljeni visokom predstavniku". jezika." 58. Ustavni sud zapaža da je do donošenja navedenog 62. Ovakav pristup da se svim, pa tako i konstitutivnom - amandmana u Republici Srpskoj u službenoj upotrebi bio samo bošnjačkom narodu daje pravo da se sam odredi - opredijeli za "srpski jezik ijekavskog i ekavskog izgovora". Dakle, razlog naziv svog jezika, po mišljenju Ustavnog suda, u skladu je sa donošenja navedenog amandmana na Ustav Republike Srpske načelom konstitutivnosti naroda. Dakle, osporena odredba ne bilo je usaglašavanje entitetskog ustava sa Ustavom BiH nakon imenuje službene jezike (ne daje njihove nazive), pa tako ne Odluke Ustavnog suda broj U 5/98. Ustavni sud je u citiranoj sadrži ni naziv (ime) jezika koji bi bio suprotan imenu jezika odluci zaključio "čak ako su konstitutivni narodi u stvarnosti u kojim govore Bošnjaci u Republici Srpskoj. Osporena odredba, većinskom ili manjinskom položaju u entitetima, izričito kada se analizira u apstraktnom smislu bez konkretnih priznanje Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda u slučajeva, odnosno postupanja javne vlasti u Republici Srpskoj, Ustavu BiH može samo značiti da nijedan od njih nije ustavno ne sprečava Bošnjake da jezik kojim govore nazovu imenom priznat kao većina, tj. drugim riječima, da oni uživaju jednakost kojim žele. Ustavni sud zaključuje da je prva rečenica člana 7. kao grupa. Mora se, stoga, zaključiti, na isti način kao što je stav 1. Ustava Republike Srpske u dijelu "jezik bošnjačkog švajcarski Vrhovni sud izveo iz priznanja nacionalnih jezika naroda" kao neutralna odredba koja ne imenuje naziv jezika u obavezu kantona da ne potiskuju ove jezičke grupe, da skladu sa načelom konstitutivnosti naroda. priznanje konstitutivnih naroda i ustavni princip koji leži u 63. Međutim, Ustavni sud naglašava da je (suprotno pozadini–princip kolektivne jednakosti, nameću obavezu većini navoda iz odgovora na zahtjev) jezik vlasništvo naroda entitetima da ne diskriminiraju, u prvom redu, one konstitutivne koji ga govori i zato njegovo ime treba da odražava želje što narode koji su, u stvarnosti, u manjinskom položaju u većeg broja ljudi koji ga govore. Ustavno načelo o slobodi odgovarajućem entitetu. Stoga, tu nije samo jasna ustavna upotrebe svog jezika i slobodi imenovanja svog jezika prema obaveza da se ne krše pojedinačna prava na diskriminacijski vlastitoj želji proizlazi iz poštovanja načela ljudskog način, koja slijedi iz člana II/3. i 4. Ustava BiH, već također i dostojanstva iz prve rečenice Preambule Ustava Bosne i ustavna obaveza nediskriminacije u smislu prava grupa ako npr. Hercegovine, te predstavlja izražavanje pripadnosti narodu, jedan ili dva konstitutivna naroda imaju specijalni povlašteni posebno izražavanje nacionalne kulture. tretman kroz pravni sistem entiteta" (vidi Treća djelimična 64. Ustav Bosne i Hercegovine nigdje ne propisuje da se odluka Ustavnog suda broj U 5/98 od 1. jula 2000. godine, stav imena jezika kojim govore konstitutivni narodi moraju vezati za 59, objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 23/00 od 14. ime konstitutivnog naroda. Ustav Bosne i Hercegovine daje septembra 2000. godine). pravo konstitutivnim narodima i Ostalim da jezik kojim govore 59. Ustavni sud mora da odgovori na pitanje da li se nazovu imenom kakvim žele. Ovakva odredba na daje pravo definicijom službenog jezika u članu 7. stav 1. Ustava javnim vlastima u Republici Srpskoj da u konkretnim Republike Srpske nameće bošnjačkom narodu naziv jezika i slučajevima određuje ime jezika kojim govore Bošnjaci time mu uskraćuje pravo na imenovanje svoga jezika, a na koji suprotno od njihovog ustavnog prava da jezik kojim govore način bi (kako to tvrdi podnosilac zahtjeva) bilo povrijeđeno nazovu imenom kojim žele. Ime jezika ne može biti uvjetovano načelo konstitutivnosti bošnjačkog naroda u odnosu na pravo na ni lingvističkim pravilima zato što je ustavno pravo na ime ime vlastitog jezika. jezika odvojeno od sadržaja jezika, standarda jezika, itd. 60. Ustavni sud zapaža da je u prvoj rečenici člana 7. stav Osporena odredba ne sprečava Bošnjake niti bilo koga drugog 1. Ustava Republike Srpske data definicija službenih jezika da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele. Stoga, Republike Srpske, pa je tako navedeno da su službeni jezici u ovakav koncept osporene odredbe upravo slijedi stav da Ustav Republici Srpskoj "jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog Bosne i Hercegovine daje pravo svim konstitutivnim narodima, naroda i jezik hrvatskog naroda". Ustavni sud smatra da je na pa tako i Bošnjacima, kao i drugima koji se tako ne pravo pristupa obrazovanju koje će biti u skladu sa njihovim izjašnjavaju, da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele. vjerskim i filozofskim uvjerenjima koja zavređuju da se poštuju 65. Ustavni sud dalje treba da odgovori na pitanje da li u demokratskom društvu bez diskriminacije prema bilo kojem osporena odredba, zato što ne sadrži naziv "bosanski jezik", krši osnovu. Jedino je takva vrsta obrazovanja u demokratskom pravo na obrazovanje i školovanje na maternjem jeziku duhu kojom naravno teži Bosna i Hercegovina a sve ostalo bilo Bošnjacima kao i onim pripadnicima Ostalih koji smatraju da je bi iluzorno" (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i "bosanski jezik" njihov maternji jezik i da li se na ovaj način meritumu broj U 26/13 od 26. marta 2015. godine, objavljena u krši načelo zabrane diskriminacije građana iz grupe "Ostalih" "Službenom glasniku BiH" broj 33/15, stav 39). koji pripadaju bosanskoj jezičkoj zajednici u vezi sa pravom na 70. U citiranoj odluci je dalje istaknuto da odredbe obrazovanje na maternjem jeziku. spornih zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju entiteta 66. Pravo na obrazovanje koje garantira prva rečenica Republike Srpske koje propisuju da se nastavni planovi i člana 2. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, po samoj programi donose u okviru nadležnog ministarstva obrazovanja svojoj prirodi, zahtijeva da ga uređuje država, ali se time nikada u saradnji sa pedagoškim zavodima nisu, same po sebi, ne smije povrijediti suština prava, niti smije da bude u diskriminirajuće ako bi se postigao cilj da se sporni zakoni, koji suprotnosti s drugim pravima predviđenim u Evropskoj obiluju odredbama o zabrani diskriminacije prema bilo kojem konvenciji ili njezinim protokolima (vidi Evropski sud, osnovu, provode i implementiraju na ispravan način u duhu Belgijski jezički slučaj, presuda od 23. jula 1968. godine, str. spornih zakona. Upravo navedeni zakoni, prema mišljenju 32, stav 5). U odnosu na njegovu drugu rečenicu Evropski sud Ustavnog suda, sadrže opća načela međunarodnog prava, na je u svojoj presudi Campbell i Cosans protiv Ujedinjenog koje podnosilac zahtjeva upućuje u smislu čl. II/1. i III/3.b) Kraljevstva objasnio riječi "filozofska uvjerenja" u smislu Ustava Bosne i Hercegovine jer svojim odredbama propisuju i druge rečenice člana 2. Naime, u svom uobičajenom značenju garantiraju veoma visok stepen zaštite ljudskih prava i osnovnih riječ "uvjerenja" nije sama po sebi sinonim riječi "mišljenja" i sloboda bez diskriminacije u oblasti obrazovanja. To je bila i "ideje" kako su one upotrijebljene u članu 10. Evropske obaveza entiteta Republika Srpska prema Okvirnom zakonu konvencije kojim se garantira sloboda izražavanja. Ona je koji je postavio opća načela i ciljeve u obrazovnom sistemu sličnija pojmu "vjerovanja" (u francuskoj verziji teksta Bosne i Hercegovine. Međutim, način implementacije odredaba convictios) koji se javlja u članu 9. kojim se garantira sloboda zakona u praksi u okviru nadležnih ministarstava koja donose misli, savjesti i vjeroispovijesti i označava gledišta koja u podzakonske akte, kao i provedba tih akata ne može biti pitanje izvjesnom stepenu mogu biti uvjerljiva, ozbiljna, dosljedna i kojim se Ustavni sud treba baviti prilikom ocjene ustavnosti važna (vidi Evropski sud, Campbell i Cosans protiv spornih zakona u smislu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 25. februara 1982. godine, Hercegovine (stav 57). Serija A, broj 48, str. 16, stav 36). 71. Ustavni sud ponovo upućuje na praksu iz Odluke broj 67. Također, Evropski sud je naveo da "riječ filozofski nije U 10/05, koja je donesena na osnovu člana IV/3.f) Ustava moguće iscrpno definirati", te da "je neophodno uložiti malo Bosne i Hercegovine, u kojoj je Ustavni sud naglasio da se neće truda da bi se došlo do njegovog preciznog značenja". Evropski baviti implementacijom zakona. Naime, u toj odluci Ustavni sud je naveo da "imajući u vidu Evropsku konvenciju kao sud je naveo da se kao argumenti da je predloženi zakon cjelinu, uključujući i član 17, izraz filozofska uvjerenja u ovom destruktivan za vitalne interese hrvatskog naroda u Bosni i slučaju označava", prema mišljenju Evropskog suda, "takva Hercegovini ne mogu koristiti tvrdnje da su postojeće uvjerenja koja zavređuju da se poštuju u demokratskom društvu televizijske stanice Federacije Bosne i Hercegovine i Republike (vidi Evropski sud, Young, James i Webster protiv Ujedinjenog Srpske navodno de facto televizijske stanice na bosanskom i Kraljevstva, presuda od 13. augusta 1981. godine, Serija A, broj srpskom jeziku i da zadovoljavaju potrebe samo bošnjačkog i 44, str. 25, stav 63) i koja nisu u neskladu s ljudskim srpskog naroda. dostojanstvom". Osim toga, "ta uvjerenja ne smiju biti u 72. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da suprotnosti sa pravom djeteta na obrazovanje, čemu je osporena odredba ne može služiti kao opravdanje da nadležne posvećen čitav član 2. u kojem dominira prva rečenica" (vidi vlasti u Republici Srpskoj zabranjuju Bošnjacima ili Ostalim da Evropski sud, Campbell i Cosans protiv Ujedinjenog ime maternjeg jezika koji uče u školi bude bosanski jezik. Kraljevstva, presuda od 25. februara 1982. godine, Serija A, Međutim, samo zato što osporena odredba ne sadrži naziv broj 48, str. 16, stav 36). "bosanski jezik" ona ne krši pravo na obrazovanje na mater- 68. Dalje, prema praksi Evropskog suda, član 2. obuhvaća njem jeziku Bošnjacima i "Ostalima". Ukoliko se osporena sve funkcije države koje se tiču obrazovanja i nastave, ne odredba tumači u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine ona dopušta da se pravi razlika između vjerske nastave i drugih daje pravo Bošnjacima i Ostalim na školovanje na bosanskom predmeta. On propisuje da država mora poštovati uvjerenja jeziku. Nadležne javne vlasti u Republici Srpskoj su dužne na roditelja, i vjerska i filozofska, u cjelokupnom programu ovaj način primjenjivati navedenu odredbu u obrazovnom državnog obrazovanja. sistemu, kao što je i navedeno u prethodnom dijelu 69. Ustavni sud podsjeća na stav izražen u Odluci broj U obrazloženja prilikom ocjene ustavnosti sporne odredbe u 26/13 koja je donesena u postupku ocjene ustavnosti Zakona o smislu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. osnovnom obrazovanju i vaspitanju Republike Srpske, Zakona 73. Sljedeće pitanje na koje Ustavni sud treba da odgovori o srednjem obrazovanju i vaspitanju Republike Srpske i zakona je da li osporena odredba ima za posljedicu da se pripadnici o osnovnom obrazovanju i odgoju i zakona o srednjem "Ostalih" koji pripadaju "bosanskoj jezičkoj zajednici" obrazovanju i odgoju svih deset kantona u Federaciji BiH. U automatski ne mogu identificirati ni sa jednim od službenih navedenoj odluci Ustavni sud je istakao da: "Sve principe i jezika u Republici Srpskoj (u identitetskom smislu), čime se, standarde koji su propisani Evropskom konvencijom u pogledu kako navodi podnosilac zahtjeva, krši njihovo pravo na privatni diskriminacije i prava na obrazovanje podržava i Ustavni sud. i porodični život iz člana 8. Evropske konvencije, odnosno da li Dalje, Ustavni sud smatra da je u složenoj državi kakva je na ovaj način i onim pripadnicima Ostalih koji smatraju da je Bosna i Hercegovina potrebno da postoji sistem obrazovanja bosanski jezik njihov maternji jezik uskraćuje pravo na identitet koji neće biti u suprotnosti sa navedenim principima. Naime, u smislu člana 8. Evropske konvencije. neophodno je da sistem obrazovanja ponudi roditeljima i djeci 74. Ustavni sud, prije svega, podsjeća da je pravo izjašnjavaju da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele i "Ostalih" da budu jednaki u uživanju svojih ljudskih prava i svako suprotno postupanje u praksi vodilo bi kršenju Ustava sloboda, kako individualnih tako i kolektivnih, utvrđeno u Bosne i Hercegovine, ali i Ustava Republike Srpske. Ustavno presudama Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i pravo na ime jezika prema želji onog naroda koji govori taj Finci protiv Bosne i Hercegovine od 22.12.2009. godine i jezik ne može biti uvjetovano lingvističkim pravilima jer Zornić protiv Bosne i Hercegovine od 15. jula 2014. godine ustavno pravo na ime jezika ima prevagu nad lingvističkim (dostupne na www.mhrr.gov.ba). U obje presude jasno je pravilima. Osporena odredba ne daje pravo javnim vlastima u identificiran zaključak da "Ostali" moraju biti jednaki u Republici Srpskoj da u konkretnim slučajevima određuju ime uživanju ustavnih prava i sloboda, te da se kolektivna jednakost jezika, konkretno jezika kojim govore Bošnjaci, suprotno od konstitutivnih naroda ne može ostvariti na račun pripadnika njihovog ustavnog prava da jezik kojim govore nazovu imenom "Ostalih". U kontekstu navedenog, kao i zaključka Ustavnog kojim žele. Prilikom postupanja u takvim slučajevima sva suda, da je prva rečenica člana 7. stav 1. Ustava Republike nadležna tijela (sudovi i upravni organi) trebaju imati u vidu Srpske u dijelu "jezik bošnjačkog naroda" u skladu sa načelom stav Ustavnog suda da svi konstitutivni narodi, kao i Ostali koji konstitutivnosti bošnjačkog naroda u odnosu na pravo na jezik se tako ne izjašnjavaju, imaju ustavno pravo da jezik kojim iz Preambule Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud smatra govore nazovu imenom kojim žele i da je samo takvo da ovakav pristup ne pravi razliku između konstitutivnih naroda tumačenje i primjena u praksi u skladu sa Ustavom Bosne i i "Ostalih", odnosno niko nije u privilegiranom niti u Hercegovine. podređenom položaju u pogledu upotrebe jezika, pa tako ni 78. Ustavni sud zaključuje da prva rečenica člana 7. stav "Ostali". Osporena odredba, kao što je naglašeno u prethodnim 1. Ustava Republike Srpske u dijelu "jezik bošnjačkog naroda" stavovima ove odluke, ne daje pravo javnoj vlasti da određuje kao neutralna odredba koja ne imenuje naziv jezika nije u ime jezika, već je to isključivo pravo konstitutivnih naroda i suprotnosti sa načelom konstitutivnosti bošnjačkog naroda i Ostalih. Osporena odredba ne zabranjuje pripadnicima Ostalih Ostalih u odnosu na pravo na jezik iz Preambule Ustava Bosne (kao ni Bošnjacima) da jezik kojim govore zovu "bosanski" i i Hercegovine. Također, Ustavni sud zaključuje da prva nadležne vlasti u Republici Srpskoj dužne su im to omogućiti. rečenica člana 7. stav 1. Ustava Republike Srpske u dijelu Javne vlasti u Republici Srpskoj ne mogu osporenu odredbu "jezik bošnjačkog naroda" nije u suprotnosti s odredbom člana tumačiti na neustavan način niti mogu određivati ime jezika 2. Dopunskog protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, kao i mimo volje naroda koji ga govori. Činjenica je da osporena člana 14. Evropske konvencije u vezi sa članom 2. Dopunskog odredba kao službene jezike propisuje samo jezike protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, člana 8. Evropske konstitutivnih naroda. Međutim, podnosilac zahtjeva ne konvencije, člana 27. Međunarodnog pakta, člana 30. osporava odredbu člana 7. Ustava Republike Srpske zato što Konvencije o pravima djeteta, Okvirnom konvencijom o nije kao službeni jezik propisala jezik kojim govore "Ostali", regionalnim jezicima i jezicima manjina, Međunarodnom već neustavnost vidi u tome što osporena odredba ne sadrži konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, kao i naziv bosanski jezik što, samo po sebi, nije razlog za njezinu Okvirnom konvencijom o pravima manjina. neustavnost. VII. Zaključak 75. Ustavni sud dalje treba da odgovori na pitanje podnosioca zahtjeva da li javna vlast u Republici Srpskoj de 79. Ustavni sud zaključuje da je prva rečenica člana 7. facto diskriminira Bošnjake u odnosu na Srbe zato što u praksi stav 1. Ustava Republike Srpske u dijelu "jezik bošnjačkog "jezik srpskog naroda" naziva "srpski", dok isti takav pristup ne naroda" neutralna odredba koja ne određuje naziv jezika, već primjenjuje na Bošnjake jer "jezik bošnjačkog naroda" ne sadrži ustavno pravo konstitutivnog bošnjačkog naroda da, kao naziva "bosanskim". i svi konstitutivni narodi i Ostali koji se tako ne izjašnjavaju, 76. Ustavni sud zapaža da je u kontekstu navedenog jezik kojim govori nazove imenom kojim želi, što je u skladu sa podnosilac zahtjeva naveo primjere ocjene u školskim Ustavom Bosne i Hercegovine i svako suprotno postupanje u knjižicama u kojima se upisuje ocjena iz "srpskog jezika" a ne praksi vodilo bi kršenju Ustava Bosne i Hercegovine, ali i iz "jezika srpskog naroda", te primjer Osnovne škole "Petar Ustava Republike Srpske. Kočić" u Kravicama (Konjević Polje) i Osnovne škole u 80. Na osnovu člana 57. stav 2. alineja b) i člana 59. st. Kozarcu gdje se prema odlukama Republičkog pedagoškog (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, člana 61. zavoda u nastavu uvodi jezik bošnjačkog naroda mada su djeca st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u bošnjačke nacionalnosti prije toga godinama pohađala nastavu dispozitivu ove odluke. na "bosanskom jeziku". Pored navedenog, podnosilac zahtjeva 81. U smislu člana 43. Pravila Ustavnog suda aneks ove navodi primjere da zvanična stranica Vrhovnog suda Republike odluke čini izdvojeno mišljenje predsjednika Mirsada Ćemana Srpske koristi "srpski jezik", da se na zvaničnoj stranici suprotno odluci, kojem se pridružila sutkinja Seada Palavrić. Pedagoškog zavoda Republike Srpske "jasno ukazuje da se u 82. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj uči srpski jezik dok bosanskog jezika i odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. nema" i sl. Predsjednik 77. U vezi s navedenim, Ustavni sud ističe da je u Ustavnog suda Bosne i Hercegovine prethodnim tačkama ove odluke osporenu odredbu ocijenio Mirsad Ćeman, s. r. apstraktno i da je zaključio da postojeća odredba slijedi stav da Ustav Bosne i Hercegovine daje pravo svim konstitutivnim Izdvojeno mišljenje narodima kao i drugima koji se tako ne izjašnjavaju da jezik predsjednika Mirsada Ćemana u predmetu U 7/15 kojim govore nazovu imenom kojim žele. Ustavni sud ne može (Član 43. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - ispitivati sve slučajeve u kojima javna vlast u Republici Srpskoj prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH" broj 94/14)). tumači osporenu odredbu i primjenjuje je u praksi. Svaki Na prvi pogled nije se teško složiti sa stavom većine u pojedinačni slučaj može biti predmet nekog posebnog postupka, Ustavnom sudu iz obrazloženja odluke "da osporena odredba pa na kraju i postupka pokrenutog na osnovu člana VI/3.b) ("prva rečenica člana 7. stav 1. Ustava Republike Srpske u Ustava Bosne i Hercegovine. Ustavni sud ponovo naglašava da dijelu koji glasi: 'jezik bošnjačkog naroda'"), kada se analizira u je ustavno pravo konstitutivnih naroda i ostalih koji se tako ne apstraktnom smislu, ne sprečava Bošnjake da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele", te je, kao takva, neutralna je dodatni razlog i obaveza da, kada budu donesene, odluke odredba koja ne određuje naziv jezika, već sadrži ustavno pravo budu u svemu i u cjelini jasne i konkretne. Ova odluka, sasvim konstitutivnog bošnjačkog naroda da, kao i svi konstitutivni sam uvjeren, u cjelini posmatrano, to ipak NIJE. narodi i Ostali koji se tako ne izjašnjavaju, jezik kojim govori Naime, prema mom mišljenju, obrazloženje i dispozitiv nazove imenom kojim želi, što je, kako eksplicitno zaključuje Odluke u predmetu broj U 7/15 nisu kompatibilni, pa to ovu Ustavni sud, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, te da bi odluku čini slabom odlukom koja, kao i sporna ustavna svako suprotno postupanje u praksi vodilo kršenju Ustava odredba, može i vjerovatno će biti podložna različitom Bosne i Hercegovine, ali i Ustava Republike Srpske" (tačka 79. razumijevanju. Samo na prvi pogled u konkretnom slučaju se odluke). radi o "neutralnoj odredbi" koja bi, istina, mogla biti tako Pogotovo se nije teško složiti sa pristupom koji je Ustavni okvalificirana, ali u drugom društvenom kontekstu i razvijenijoj sud imao u ovom slučaju, tj. da "... će se isključivo baviti pravnoj i političkoj kulturi. Kontraargumentacija Narodne ustavnim aspektima prava na ime jezika... da se neće baviti skupštine, međutim, jasno pokazuje da u konkretnom slučaju ne stručnim pitanjima i mogućim (stručnim) dilemama u vezi sa postoji niti takav "neutralan" društveni kontekst, a ni pravna, službenim jezicima koji se koriste u Bosni i Hercegovini (npr. pogotovo ne politički tolerantna kultura i namjera. Odgovornost da li se radi o jednom ili o tri jezika, u kojoj mjeri su oni slični Ustavnog suda Bosne i Hercegovine je bila da to prepozna i na ili različiti, itd.) jer su to pitanja koja treba da riješi struka to adekvatno odgovori. (lingvistika), a ne Ustavni sud" (tačka 47). Zato su očigledna suzdržanost i oprez (iako po sebi Međutim, dublja analiza navoda iz odgovora Narodne najčešće ne moraju biti sporni) koje je Ustavni sud ispoljio u skupštine na zahtjev za ocjenu ustavnosti sporne odredbe konkretnom slučaju, ja bih rekao s varljivim uvjerenjem da će entitetskog ustava (tač. 21-35. odluke), a posebno ranije ovako koncipirana odluka proizvesti očekivani pravni efekat i ustanovljena, a povodom ovog zahtjeva, obnovljena i pooštrena ustavno-pravne i praktične konsekvence, po mom mišljenju, neustavna praksa javnih vlasti (obrazovnih i drugih) u entitetu bili pogrešni i proizveli su nekoliko bitnih slabih karakteristika Republika Srpska upućuju na to da je Ustavni sud u ove odluke koje će se u pravoj mjeri i s velikom vjerovatnoćom konkretnom slučaju spornu odredbu mogao i morao sagledati u pokazati tek u postupku njezine provedbe (doduše ne samo širem kontekstu koji nauka konstitucionalizma na određeni zbog toga): način ohrabruje. Jer Ustav u suspstancionalnom smislu, pored 1. S formalnog stajališta odluka je ipak nejasna, same norme, čine opći i posebni društveni odnosi, ciljevi i protivrječna je (bez obzira što pojam "odluka" podrazumijeva vrijednosti koji se njim promoviraju kao dostignuto stanje, ali i sve njezine dijelove) jer su dispozitiv i obrazloženje projekcija kojoj se legitimno teži - moralni, ideološki i nekompatibilni i ne slijedi u dovoljnoj mjeri standard programski ciljevi. Naime, pravila odnosno metodologija "obrazložena odluka" koji i ovaj Ustavni sud primjenjuje kada tumačenja pravne norme općenito ne samo da poznaju ovakav tretira odluke redovnih sudova u apelacionom postupku. pristup (evolucionistički, u razumnoj mjeri) nego se radi o Uporedno, uvjeren sam da bi odluku s ovako protivrječnim razvijenoj praksi širom demokratskog svijeta koji istinski teži dispozitivom i obrazloženjem svaki žalbeni sud u redovnom afirmaciji konstitucionalizma i uloge ustavnih sudova u njima, sudskom postupku, upravo primjenom standarda "obrazložena te efektivnoj zaštiti ljudskih prava i sloboda otklanjanjem svih odluka", osporio i takvom je okvalificirao. oblika diskriminacije. 2. Ustavni sud mora u suštini razriješiti ustavnopravno Uostalom i Evropski sud za ljudska prava kada kroz svoje pitanje, te svojim stavom i odlukom rasvijetliti spornu normu odluke tumači i primjenjuje Evropsku konvenciju o ljudskim kako s formalnog stanovišta (npr. moguće jezičko značenje ili pravima i osnovnim slobodama, čije odredbe su nerijetko dosta značenja), ali jednako tako mora otkloniti mogućnost njezinog uopćene (a Konvencija je, da podsjetim, sastavni dio Ustava različitog tumačenja i faktičkog produženja spora. U Bosne i Hercegovine - član II 2), to čini na način što u tzv. protivnom, Sud devalvira ne samo ustavnu odredbu o operativnom dijelu (dispozitivu) i obrazloženju odluka sporno obaveznosti njegovih odluka (član VI.5 Ustava) nego i pitanje rješava kroz sasvim konkretne stavove i poruke kojima, svrsishodnost samog postupka ocjene ustavnosti koji bi, kroz u pravilu, ne treba dodatno tumačenje. odluku i njezino prihvaćanje, morao doprinijeti harmonizaciji Stoga, ukoliko se određena ustavna norma ili institut iz prakse s Ustavom. bilo kojeg razloga počnu razumijevati, tumačiti i primjenjivati 3. Iako je implementacija, tj. provedba odluka bilo kojeg suprotno od njihovog pravog (?!) značenja ili nastane dilema o organa, pa i ove odluke Ustavnog suda, pitanje za sebe, ona se njihovom pravom značenju i smislu onda, prije svega, ne može odvojiti od kvaliteta odluke. Ako odluka, kao takva, ustavotvorac mora intervenirati i otkloniti razloge koji tome ostavlja prostora za voluntarizam onda to nije dobra niti vode, odnosno, kao u ovom slučaju, kada je kvalitetna odluka. Voluntarizam se u konkretnom slučaju ne ustavotvorac/Narodna skupština taj koji normi daje sporno može isključiti jer je Ustavni sud za tako nešto, suštinskom, ako značenje i smisao, to mora biti otklonjeno na drugi ustavan ne formalnom neusklađenošću dispozitiva i obrazloženja način. U okvirima postojećeg ustavno-pravnog poretka u Bosni odluke, ostavio odškrinuta vrata. i Hercegovini to znači kroz jasnu i nedvosmislenu obrazloženu Dakle, bez obzira što je kao jedno od bitnih pitanja na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. koja mora odgovoriti apostrofirao i pitanje "da li javna vlast u Međutim, u predmetu U 7/15 ovaj Ustavni sud je ocjeni Republici Srpskoj de facto diskriminira Bošnjake u odnosu na ustavnosti osporene odredbe pristupio apstrahujući realni Srbe zato što u praksi "jezik srpskog naroda" naziva "srpski", kontekst iz kojeg je ustavni spor zapravo proistekao, kao i dok isti takav pristup ne primjenjuje na Bošnjake jer "jezik mogućnosti koje su mu stajale na raspolaganju u okviru široko bošnjačkog naroda" ne naziva "bosanskim" (tačka 75. odluke), prihvaćenog modernog shvaćanja konstitucionalizma prema Ustavni sud se nije do kraja vodio stvarnom težinom nalaza i kojem je Ustavni sud ipak posljednje i realno uporište ne samo ustavno-pravnih konsekvenci potvrdnog odgovora nego se, formalnog nego i suštinskog tumačenja smisla ustavne norme. kako sam ističe, ograničio isključivo na "apstraktnu" ocjenu Zbog toga što je apstraktna ocjena ustavnosti u pravilu i usprkos tome što je našao i zaključio da diskriminacija de facto po definiciji dosta kompleksna, a odluke vrlo često slojevite, te postoji. To će, po svemu sudeći, veoma teško doprinijeti i same zahtijevaju dosta umijeća i ustavnopravnog znanja realnom otklanjanju neustavnog stanja u konkretnom slučaju (pogotovo iskrene volje) u postupku njihove implementacije, to bez obzira što odluka, i ovakva kakva jeste (ako se tako hoće Iako su u odgovoru Narodne skupštine na zahtjev za čitati), na to ipak obavezuje. ocjenu ustavnosti navedeni kao dio navodne stručne S druge strane, nekonzistentno je u ovom kontekstu i argumentacije, navodi i tvrdnje u tač. 34. i 35. odluke, na koje pozivanje na mišljenje Venecijanske komisije iz 2002. godine se Ustavni sud nije posebno osvrnuo, primarno su političke (tačka 61. odluke) u kome se pitanje zvaničnih jezika u naravi, pa se na njih neću detaljnije osvrtati. Ipak, riječ je o Republici Srpskoj uistinu kvalificira tek kao "osjetljivo pitanje" neosnovanim tezama i tvrdnjama koje bi analiza legislative, ali kojim se bavi "novi član 7. Ustava" ovog entiteta i zaključuje i prakse po tim pitanjima jasno demantirala. da je ova neodređena formulacija takva "da bi se izbjegle sve Proizlazi, u suštini, da se u ovom slučaju radi o mom nepotrebne rasprave oko tačnih naziva jezika". Ustavni sud djelimičnom neslaganju sa stavom većine, što sa žaljenjem, ali i zanemaruje da ovo pitanje u međuvremenu (prošlo je više od 13 dužnim poštovanjem prema mojim kolegicama i kolegama i godina) nije ostalo niti je postalo na ravni pukog lingvističkog njihovom mišljenju, odnosno stavu o ovom pitanju smatram spora i akademskih "prepucavanja" (zašto to i tako ne nazvati), potrebnim konstatirati. nego se sve vrijeme, očigledno mimo očekivanja, ispoljava Čini mi se, u ovom kontekstu uputnim podsjetiti, nakon prije svega kao prvorazredno ustavno-pravno i praktično pitanje svega, da je npr. u predmetu broj U 9/09 ovaj Ustavni sud koje se tiče elementarnih ljudskih prava i sloboda, pojedinačnih (tačka 70. navedene odluke) konstatirao, odnosno zaključio da: i kolektivnih. Naime, upravo Venecijanska komisija, ali i "Ustavni sud mora uzeti u obzir svoje vlastito znanje i Evropski sud za ljudska prava u brojnim mišljenjima i razumijevanje situacije u Bosni i Hercegovini. Budući da je odlukama insistiraju ne samo na formalnom sadržaju i značenju mnogo bliži i upućeniji u društvene i političke uslove života u norme nego i na njihovoj praktičnoj provedbi (praksi) kao Bosni i Hercegovini u današnjem vremenu nego što je to slučaj relevantnom kriteriju. Zato se Ustavni sud u konkretnom (čak i - dodao MĆ) sa Evropskim sudom...". slučaju mogao, zapravo morao je ?!, umjesto što se u tački 49. Većina u Ustavnom sudu ponekad "zaboravi" na vlastite odluke pozvao na predmet broj U 10/05, pozvati na svoju standarde koje je Sud ranije izgradio. Odluka broj U 7/15 je, praksu u drugim slučajevima, ali i na praksu Evropskog suda za očigledno, jedan takav primjer. ljudska prava prema kojoj "nevažno je da li je diskriminacija posljedica različitog zakonskog tretmana ili primjene samog zakona" (vidi Evropski sud za ljudska prava, Irska protiv Velike KONKURENCIJSKO VIJEĆE/SAVJET Britanije, presuda od 18. januara 1978. godine, Serija A, broj BOSNE I HERCEGOVINE 25, stav 226). Ovo je standard koji nije izmislio ovaj Ustavni 1577 sud nego tekovina principijelnog i u okviru uzusa modernog Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na temelju konstitucionalizma razumijevanja Evropske konvencije (pogo- članka 25. stavak (1) točka e), članka 42. stavak (1) točka d), a u tovo, već sam napomenuo, što je Evropska konvencija sastavni vezi sa čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji dio Ustava BiH, što je za naše prilike izuzetno važno). Konač- ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), rješavajući po no, siguran sam da ni Venecijanska komisija pod "neutralnom/ Prijavi koncentracije gospodarskog subjekta "MG Mind" d.o.o. neodređenom" formulacijom sporne norme entitetskog Ustava Mrkonjić Grad, Podbrdo b.b., 70 260 Mrkonjić Grad, Bosna i nije podrazumijevala pravo da se bilo kojem konstitutivnom Hercegovina, koje zastupa na temelju punomoći Brokersko - narodu (u ovom slučaju bošnjačkom) uskrati pravo na imeno- dilersko društvo Monet broker AD Banjaluka, Kralja Petra I vanje svog jezika kako sam želi umjesto što mu se to nameće Karađorđevića 139., 78 000 Banja Luka, nad gospodarskim pod neosnovanim izgovorima i obrazloženjima poduprtim samo subjektom Akcionarsko društvo "Bobar osiguranje" Bijeljina, naučnim ili kvazinaučnim mišljenjima lingvista koja im "idu u Filipa Višnjića 211., 76 300 Bijeljina, Bosna i Hercegovina, prilog", ne osvrćući se na jednako tako referentna drugačija zaprimljenoj dana 30. ožujka 2016. godine, pod brojem: 01-26-1- mišljenja. 09-II/16, na 129. (stotinudvadeset devetoj) sjednici održanoj dana Iz navedenih razloga, iako podržavam stajališta i 19. svibnja 2016. godine, je donijelo interpretaciju (tj. odluku) u onim dijelovima obrazloženja u kojima Ustavni sud eksplicitno zaključuje da sporna odredba RJEŠENJE1 člana 7. stav 1. Ustava Republike Srpske "... sadrži ustavno 1. Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija na tržištu, u Bosni i pravo konstitutivnog bošnjačkog naroda (naravno i bilo kojeg Hercegovini, u sektoru osiguranja koja će nastati stjecanjem drugog) da, kao i svi konstitutivni narodi i Ostali koji se tako ne kontrole gospodarskog subjekta "MG Mind" d.o.o. izjašnjavaju, jezik kojim govori nazove imenom kojim želi...", Mrkonjić Grad, Podbrdo b.b., 70 260 Mrkonjić Grad, Bosna nisam se mogao složiti i podržati dispozitiv ove odluke jer u i Hercegovina, nad gospodarskim subjektom Akcionarsko društvenom i ustavnopravnom kontekstu, kakav je još uvijek u društvo "Bobar osiguranje" Bijeljina, Filipa Višnjića 211., Bosni i Hercegovini, a koji je trebalo uzeti u obzir, za takav 76 300 Bijeljina, Bosna i Hercegovina, kupnjom (..)**2% stav nema uvjerljive argumentacije. Barem ne dovoljno dionica. uvjerljive. Naprotiv! 2. Ovo Rješenje o koncentraciji je konačno i upisuje se u Po mom mišljenju, Ustavni sud je stavove iz obrazloženja Registar koncentracija. morao sasvim eksplicitno izraziti i u dispozitivu odluke, a ne 3. Ovo Rješenje bit će objavljeno u "Službenom glasniku samo kroz obrazloženje, što dalje znači dispozitiv i BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i obrazloženje međusobno uskladiti, tako što će: Hercegovine. - utvrditi da sporna odredba nije "neutralna" odredba, i Obrazloženje - usvojiti zahtjev za ocjenu ustavnosti i utvrditi da "prva Konkurencijsko vijeće je dana 30. ožujka 2016. godine, pod rečenica člana 7. stav 1. Ustava Republike Srpske u dijelu koji brojem: 01-26-1-09-II/16, zaprimilo Prijavu koncentracije (u glasi: "jezik bošnjačkog naroda" nije u skladu sa Ustavom daljnjem tekstu: Prijava) gospodarskog subjekta "MG Mind" Bosne i Hercegovine". d.o.o. Mrkonjić Grad, Podbrdo b.b., 70 260 Mrkonjić Grad, Tek ovako strukturirana i argumentirana odluka bi, makar Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: MG MIND ili na formalnoj ravni, imala više šanse da ne ostane u kategoriji ius nudus (golo pravo). 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 52/16 2 Podaci predstavljaju poslovnu tajnu, u smislu članka 38. Zakona o konkurenciji Podnositelj prijave), koje zastupa na temelju punomoći lokalna oznaka je BROS-R-C, a iznosi ukupno (..)** KM Brokersko - dilersko društvo Monet broker AD Banjaluka, Kralja (ukupno podijeljen na (..)** dionica). Petra I Karađorđevića 139., 78 000 Banja Luka, kojom isti Osobe ovlaštene za zastupanje su (..)** kao v.d. generalnog namjerava steći kontrolu nad drugim sudionikom kupnjom (..)** direktora, i (..)** kao Predsjednik Upravnog odbora. dionica, odnosno stjecanjem (..)**% dionica, u gospodarskom Gospodarski subjekt BOBAR OSIGURANJE posluje na subjektu Akcionarsko društvo "Bobar osiguranje" Bijeljina, prostorima BiH. Osnovano je Odlukom o osnivanju Dioničnog Filipa Višnjića 211., 76 300 Bijeljina, Bosna i Hercegovina (u društva za osiguranje i reosiguranje "Bobar" Bijeljina daljem tekstu: BOBAR OSIGURANJE), sukladno članku 12. 15.10.1992. godine, prvu dozvolu za rad dobio je Rješenjem stavak (1), točka (b) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik Ministarstva finansija RS br. 01-349/93 od 25.6.1993. godine - BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) (u daljnjem tekstu: Zakon). Registrirano je u Osnovnom sudu u Bijeljini od 29.6.1993. Podnositelj prijave je samoinicijativno dopunio prijavu godine. dana 08.travnja 2016. godine podneskom broj: 01-26-1-09-1- U području osiguranja "Bobar osiguranje" AD Bijeljina je II/16 i 28. travnja 2016. godine podneskom broj: 01-26-1-09-4- razvilo program rada koji sadrži sljedeće osnovne grupe procesa II/16. osiguranja: Podnositelj Prijave je, u smislu članka 30. stavak (2) - osiguranje imovine civila i industrije, Zakona, naveo da ne postoji namjera podnošenja prijave za - osiguranje od autoodgovornosti i kombinovano ocjenu koncentracije izvan teritorija BiH. osiguranje motornih vozila, Po primitku cjelokupne dokumentacije Konkurencijsko - osiguranje usjeva i životinja, vijeće je utvrdilo da je Prijava kompletna, te izdalo Potvrdu o - osiguranje transporta (karga, kaska, odgovornosti u primitku kompletne i uredne Prijave, sukladno članku 30. stavak transportu), (3) Zakona, dana 18. svibnja 2016. godine pod brojem: 01-26-1- - osiguranje lica od nezgode, 09-5-I/16. - zdravstveno osiguranje, Konkurencijsko vijeće je, sukladno članku 16. stavak (4) - osiguranja od odgovornosti, Zakona, izdalo Obavijest o dostavljenoj Prijavi broj: 01-26-1-09- - druge vrste imovinskih osiguranja. 2-II/16 od 20. travnja 2016. godine, koja je u dnevnom tisku Prema podatcima iz Prijave, dana 07. ožujka 2016. godine Oslobođemje objavljena dana 21.travnja 2016. godine, i pozvalo održana je izvanredna skupština Akcionarskog društva za sve zainteresirane strane na dostavljanje pisanih komentara o osiguranje BOBAR OSIGURANJE, na kojoj je usvojena Odluka namjeravanoj koncentraciji. Na predmetnu obavijest nisu o promjeni imena Društva u Akcionarsko društvo za osiguranje dostavljeni komentari zainteresiranih strana. "Atos osiguranje" Bijeljina. Do dana podnošenja prijave Prijava je podnesena u smislu članka 16. stavak (1) Zakona. Konkurencijskom vijeću, ova promjena imena nije registrirana u 1. Sudionici koncentracije Okružnom privrednom sudu Bijeljina. Sudionici koncentracije su gospodarski subjekt "MG Mind" 1. Obveza prijave predmetne koncentracije d.o.o. Mrkonjić Grad, Podbrdo b.b., 70 260 Mrkonjić Grad, Obveza prijave koncentracije postoji ukoliko su ispunjeni Bosna i Hercegovina, i gospodarski subjekt Akcionarsko društvo uvjeti iz članka 14. stavak 1) točka b) Zakona, odnosno da ukupni "Bobar osiguranje" Bijeljina, Filipa Višnjića 211., 76 300 godišnji prihod svakog od najmanje dva gospodarska subjekta Bijeljina, Bosna i Hercegovina. sudionika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na 1.1. Gospodarski subjekt MG MIND (Podnositelj prijave) tržištu Bosne i Hercegovine iznosi najmanje 8.000.000,00 KM (po završnom računu u godini koja je prethodila koncentraciji), ili Podnositelj prijave, punim nazivom "MG MIND" d.o.o. ako je njihov zajednički tržišni udjel na mjerodavnom tržištu veći Mrkonjić Grad, Podbrdo b.b., 70 260 Mrkonjić Grad, Bosna i od 40%. Hercegovina prema aktualnom Izvodu iz sudskog registra Ukupni ostvareni godišnji prihodi sudionika koncentracije izdanog od strane Okružnog privrednog suda u Banja Luci, na dan 31.12.2015. godine iznosili su: upisan je pod matičnim brojem subjekta: 1-11812-00 (JIB: Tablica 1. 4401192990008). Gospodarski subjekt Bosna i Hercegovina (KM) Gospodarski subjekt MG MIND je u (..)**% vlasništvu BOBAR OSIGURANJE (..)** gospodina (..)**. MG MIND (..)** Gospodarski subjekt MG MIND posluje u sektoru Izvor: Prijava; niskogradnje (izgradnja i rekonstrukcija putne mreže), uz Godišnji prihodi sudionika koncentracije (Tablica 1.) napomenu da je ovaj gospodarski subjekt registriran i za predstavljaju ukupne prihode (bez poreza na dodanu vrijednost i obavljanje djelatnosti trgovine na malo RTV i drugim električnim drugih poreza koji se izravno odnose na sudionike koncentracije aparatima, aparatima za kućanstvo, pećima, klima uređajima, na tržištu Bosne i Hercegovine), u smislu članka 9. točka h) opremom za rasvjetu, posuđem, koje obuhvata dio teritorija Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu Bosne i Hercegovine, i sa ovom djelatnošću je uglavnom koncentracija gospodarskih subjekata ("Službeni glasnik BiH" zastupljen u sjeverozapadnom dijelu BiH, u gradovima: Banja broj 34/10). Luka, Mrkonjić Grad, Prnjavor, Prijedor, Ribnik, Doboj i Brčko. Konkurencijsko vijeće je, sukladno članku 43. stavak (7) 1.2. Gospodarski subjekt BOBAR OSIGURANJE (Ciljno Zakona, pri izračunavanju ukupnog godišnjeg prihoda sudionika društvo) koncentracije, koristilo kriterije i standarde iz Obavijesti Akcionarsko društvo za osiguranje "Bobar osiguranje" Europske komisije o izračunavanju ukupnog prihoda sukladno sa Bijeljina sa sjedištem na adresi Filipa Višnjića 211, 76300 Uredbom Vijeća (EZ) broj 4046/89 o kontroli koncentracija Bijeljina prema aktualnom Izvodu iz sudskog registra izdanog od gospodarskih subjekata (98/C 66/04). strane Okružnog privrednog suda u Bijeljini, upisan je pod Prema dostavljenim podatcima iz Prijave ispunjeni su uvjeti matičnim brojem subjekta: 59-02-0001-15 (1-1515) (JIB: za obvezu prijave koncentracije iz čl. 14. st. (1) Zakona. 4400423690006). Temeljni kapital dioničkog društva BOBAR 2. Pravni okvir ocjene koncentracije OSIGURANJE podijeljen je na dionice, na Banjalučkoj burzi Konkurencijsko vijeće je u provedbi postupka ocjene predmetnih koncentracija primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br. kupovinom (..)** dionica BOBAR OSIGURANJE, što 18/06 i 34/10), Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima predstavlja (..)** % dionica ovog emitenta od strane MG MIND. za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekata ("Službeni 4. Mjerodavno tržište glasnik BiH", broj 34/10), te Zakon o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/07 i 41/13). Mjerodavno tržište koncentracije, u smislu članka 3. Konkurencijsko vijeće može, na osnovu članka 43. stavak Zakona o konkurenciji, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju (7) Zakona, koristiti sudsku praksu Europskog suda i odluke mjerodavnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda/usluga koje Europske komisije, kao i kriterije i standarde iz Obavijesti su predmet obavljanja djelatnosti na određenom zemljopisnom Europske komisije o izračunavanju ukupnog prihoda sukladno tržištu. Uredbi Vijeća (EZ) broj 4046/89 o kontroli koncentracija Prema odredbi članka 4. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog gospodarskih subjekata (98/C 66/04). tržišta, mjerodavno tržište u proizvodnom smislu obuhvaća sve proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju 3. Pravni temelj i oblik koncentracije međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uvjetima, imajući u Pravni temelj predmetne koncentracije je stjecanje većine vidu posebno njihove bitne značajke, kvalitetu, uobičajenu dionica, kupnjom, odnosno obavljanjem poslovne transkacije na namjenu, način uporabe, uvjete prodaje i cijene. banjalučkoj burzi, putem burzovnog posrednika Monet broker Nadalje, prema članku 5. Odluke o utvrđivanju a.d. Banja Luka, Kralja Petra I Karađorđevića, 78 000 Banja mjerodavnog tržišta, mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu Luka. obuhvaća cjelokupan ili dio teritorija Bosne i Hercegovine na Dana 16. ožujka 2016. godine, obavljanjem transakcije po kome gospodarski subjekt djeluje u prodaji i/ili kupnji nalozima klijenta MG MIND (nalog broj: 45703, 45705, 45707, mjerodavnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim 45710,47713), obavljena je kupnja (..)** dionica gospodarskog uvjetima i koji to tržište bitno razlikuje od uvjeta tržišne subjekta BOBAR OSIGURANJE od ukupno (..)** dionica konkurencije na susjednim zemljopisnim tržištima. temeljnog kapitala, čime su stečena upravljačka prava nad istim Mjerodavnim tržištem proizvoda u konkretnom slučaju gospodarskim subjektom (tablica 2.). smatra se tržište u sektoru osiguranja. Tablica 2. Mjerodavnim tržištem u zemljopisnom smislu smatra se Naziv broj akcija Nominalna ukupna tržište na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. prodavatelja koje je stekao vrijednost po vrijednost Slijedom navedenog, mjerodavnim tržištem predmetne kupac jednoj akciji akcija koje je (KM) stekao kupac koncentracije smatra se tržište u sektoru osiguranja, na području (KM) Bosne i Hercegovine. 1 (..)** (..)** (..)** (..)** 5. Analiza mjerodavnog tržišta 2 (..)** (..)** (..)** (..)** 3 (..)** (..)** (..)** (..)** Obzirom na činjenicu kako gospodarski subjekt MG MIND 4 (..)** (..)** (..)** (..)** djeluje u sektoru niskogradnje na teritoriju Bosne i Hercegovine 5 (..)** (..)** (..)** (..)** gdje postoji veliki broj sudionika na tržištu koji se bave istom UKUPNO (..)** (..)** (..)** djelatnošću, kako zbog podjele tržišta i velikog broja sudionika Izvor: Prijava na tržištu i sa strane ponude sa strane potražnje, nisu dostupni Sukladno Zakonu o preuzimanju akcionarskih društava službeni podatci o tržišnim udjelima gospodarskih subjekata koji ("Službeni glasnik RS" broj 65/08, 92/09 i 59/13), upravljačka posluju na mjerodavnom tržištu, stoga je procjena Podnositelja prava u gospodarskom subjektu se stječu kupnjom više od 30% prijave da na mjerodavnom tržištu MG MIND ne sudjeluje više dionica s pravom glasa, te je za MG MIND je nastala je obveza od 15% na godišnjoj razini. objavljivanja Obavijesti o stjecanju dionica i ponude za Također, utvrđeno je i kako gospodarski subjekt MG MIND preuzimanje, kao i obveza podnošenja prijave koncentracije pred i gospodarski subjekt BOBAR OSIGURANJE ne posluju u istim Konkurencijskim vijećem. sektorima tržišta, tržišni udjeli ovih društava, svaki na svom Stoga je gospodarski subjekt MG MIND, na temelju mjerodavnom tržištu, se ovom koncentracijom ne mijenjaju, prethodne kupnje na Banjalučkoj berzi obavljene dana 25. odnosno stjecanjem dionica društva BOBAR OSIGURANJE od prosinca 2015. godine (nalog broj: 44307) kada je kupio (..)** strane MG MIND. dionica, i dana 29. siječnja 2016. godine (nalog broj: 44951) Stoga, na mjerodavnom tržištu predmetne koncentracije, kupio (..)** dionica, putem burzovnog posrednika Monet broker prema preliminarnim podacima ukupna zaključena premija a.d. Banja Luka, kao i kupnje obavljene dana 16. ožuka 2016. osiguranja u 2015. godini na području BiH (rezultati objavljeni godine, i kupnje obavljene dana 17. ožujka 2016. godine (nalog na njeb stranici Agencije za osiguranje BiH) iznosi broj: 45758) kada je kupio (..)** dionica, od različitih proda- 588.625.271,00 KM. Premija BOBAR OSIGURANJA u 2015. vatelja, stekao ukupno (..)** dionica BOBAR OSIGURANJE, godini iznosi 9.501.718,00 KM, što predstavlja 1,61% od ukupne što predstavlja (..)** % dionica emitenta BOBAR premija osiguranja u 2015. godini. OSIGURANJE, na osnovu čega je nastala obveza objavljivanja Najveće pojedinačno učešće u ukupnoj premiji osiguranja ponude za preuzimanje svih dionica sa pravom glasa u Skupštini na tržištu BiH u 2015. godini ostvarilo je Sarajevo osiguranje d.d. BOBAR OSIGURANJA na kojima nije zasnovan teret, odnosno Sarajevo sa 59.790.670,00 KM, što predstavlja 10,16% učešća na MG MIND ima zakonsko pravo na prinudnu prodaju dionica tržištu osiguranja BiH u 2015. godini. Ovo Društvo je jedino ostalih dioničara i stjecanje 100% dionica BOBAR društvo na tržištu osiguranja BiH čiji udjel premašuje 10% od OSIGURANJE, a sukladno Zakonu o preuzimanju akcionarskih ukupno ostvarene premije osiguranja u 2015. godini. društava ("Službeni glasnik RS" broj 65/08, 92/09 i 67/13). U smislu članka 12. stavak (1) točka b) alineja 1) Zakona, pravni oblik koncentracije je stjecanje kontrole ili prevladavajućeg utjecaja jednog, odnosno više gospodarskih subjekata nad drugim, odnosno nad više drugih gospodarskih subjekata ili dijelom drugog gospodarskog subjekta, odnosno dijelovima drugih gospodarskih subjekata i to stjecanje Pregled tržišta osiguranja u BiH je dan u tablici broj 3.i 4.: - Adekvatnost kapitala, Tablica 3.: Statistika tržišta osiguranja u BiH - Bruto zaračunate premije (u - Osigurati uvjete za održivo i respektabilno poslovanje KM) i odgovarajući udjeli društava u 2015.godini osiguravajućeg društva. 2015. godina Na ovaj način, bit će osigurani uvjeti za stalnost poslovanja Udjel u BOBAR OSIGURANJA, te održavanja i unapređenja pozicije na R.b Društva za osiguranje u Bosni i ukupnoj r. Hercegovini Ukupno premije u tržištu osiguranja u svim vidovima neživotnih osiguranja, te premiji svih BiH društava BiH u jačanju konkurentske pozicije na tržištu, kao i percepcije 2015 (%) osiguranika i konkurencije o kvalitetu poslovanja. 1 ASA osiguranje d.d. 16,716,918 2.84% U odnosu na interes korisnika osiguranja, također, 2 Bosna-Sunce osiguranje d.d. 46,732,267 7.94% osiguranje tehničkih rezervi BOBAR OSIGURANJA, i jačanje 3 Camelija osiguranje d.d. 12,466,707 2.12% tržišnog položaja sudionika koncentracije omogućiti će se 4 Croatia osiguranje d.d. 36,177,173 6.15% učinkovitije poslovanje, veća sigurnost naplate potraživanja po 5 Euroherc osiguranje d.d. 53,507,022 9.09% 6 Granje osiguranje d.d. 30,141,704 5.12% osnovu premija, povećanje tržišne konkurentnosti i unapređenje 7 Merkur BH osiguranje d.d. 29,662,866 5.04% kvaliteta usluga. Poboljšanje se naročito očekuje u segmentu 8 Sarajevo-osiguranje d.d. 59,790,670 10.16% održavanju mreže filijala i brzini naplate odštetnih zahtjeva. 9 Triglav osiguranje d.d. 36,350,903 6.18% Slijedom navedenog, i analizom svih dostavljenih podataka 10 Unilja osiguranje d.d. 53,258,523 9.05% Konkurencijsko vijeće je uvažilo argumente Podnositelja prijave 11 VGT osiguranje d.d. 23,281,367 3.96% kao utemeljene, te ocijenilo kako predmetnom koncentracijom 12 Zovko osiguranje d.d. 19,243,286 3.27% 13 Bobar osiguranje a.d. 9,501,718 1.61% neće doći do sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja 14 Brčko-gas osiguranje d.d. 15,162,815 2.58% konkurencije na tržištu, pa je stoga istu i ocijenilo kao dopuštenu, 15 Drina osiguranje a.d. 23,296,826 3.96% u smislu članka 18. stavak (2) točka a) Zakona. 16 Dunav osiguranje a.d. 18,757,050 3.19% 7. Administrativna pristojba 17 Granje osiguranje a.d. 15,262,426 2.59% 18 Krajina osiguranje a.d. 9,949,400 1.69% Podnositelj prijave je na ovo Rješenje, sukladno članku 2. 19 Mikrofin osiguranje a.d. 7,727,164 1.31% stavak (1) tarifni broj 107. točka d) pod 1) Odluke o visini 20 Nešković osiguranje a.d. 15,445,117 2.62% administrativnih pristojbi u vezi sa procesnim radnjama pred 21 Osiguranje Aura a.d. 8,959,663 1.52% Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", br. 30/06 i 22 Osiguranje Garant d.d.** 5,745,680 0.98% 18/11) dužan platiti administrativnu pristojbu u ukupnom iznosu 23 Triglav osiguranje a.d. 9,829,668 1.67% 24 Wiener osiguranje a.d. 31,658,339 5.38% od 2.500,00 KM u korist Proračuna institucija Bosne i UKUPNO (za sva društva u BiH) 588,625,271 100% Hercegovine. *Podatci za 2015. godinu su preliminarni. 8. Pouka o pravnom lijeku **Osiguranje Garant d.d. Brčko osnovano je krajem 2013. godine. Protiv ovog Rješenja nije dozvoljen priziv. Izvor: Prijava; Agencija za osiguranje BiH; Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred 6. Ocjena koncentracije Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana primitka, Konkurencijsko vijeće je analizom mjerodavnih podataka, u odnosno objave ovoga Rješenja. smislu članka 17. Zakona, ocijenilo da provođenjem predmetne Broj 01-26-1-09-7-II/16 Predsjednica koncentracije neće doći do ograničavanja ili narušavanja tržišne 19. svibnja 2016. godine Mr. Arijana Regoda- konkurencije. Sarajevo Dražić, v. r. Predmetnom koncentracijom neće doći do povećanja tržišnih udjela i tržišne moći Podnositelja prijave u odnosu na tržište kojim se sada bavi, već će na mjerodavnom tržištu ove Konkurencijski savjet Bosne i Hercegovine, na temelju koncentracije doći do promjene vlasništva u gospodarskom člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1) tačka d), a u vezi subjektu BOBAR OSIGURANJE. sa čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji Sukladno podatcima dostavljenim u prijavi, provedbom ove ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), koncentracije neće se mijenjati poslovna politika niti tržišni udjel rješavajući po Prijavi koncentracije privrednog subjekta sudionika koncentracije na mjerodavnom tržištu, ni pojedinačno "MG Mind" d.o.o. Mrkonjić Grad, Podbrdo b.b., 70 260 ni kumulativno u odnosu na konkurente koji posluju na Mrkonjić Grad, Bosna i Hercegovina, koje zastupa na temelju mjerodavnom tržištu. punomoći Brokersko - dilersko društvo Monet broker AD Sukladno članku 49. Zakona o društvima za osiguranje Banjaluka, Kralja Petra I Karađorđevića 139., 78 000 Banja ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 14/05, 1/06, 64/06 i Luka, nad privrednim subjektom Akcionarsko društvo 74/10) društvo za osiguranje mora kumulativno održavati iznos "Bobar osiguranje" Bijeljina, Filipa Višnjića 211., 76 300 dioničkog kapitala koji nije manji od minimalnog potrebnog Bijeljina, Bosna i Hercegovina, zaprimljenoj dana 30. marta osnivačkog kapitala, marginu solventnosti i garantni fond. 2016. godine, pod brojem: 01-26-1-09-II/16, na 129. Pravilnikom o načinu obračuna kapitala i adekvatnosti kapitala (stotinudvadeset devetoj) sjednici održanoj dana 19. maja društva za osiguranje ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 2016. godine, je donijelo 103/12 i 61/15) propisan je način obračunavanja adekvatnosti kapitala. BOBAR OSIGURANJE trenutno ne zadovoljava uvjet RJEŠENjE1 pokrića tehničkih rezervi u 100% iznosu. 1. Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija na tržištu, u Prema navodima u Prijavi, Podnositelj prijave će nakon Bosni i Hercegovini, u sektoru osiguranja koja će provedenog postupka pred Konkurencijskim vijećem BiH i nastati sticanjem kontrole privrednog subjekta "MG Komisijom za hartije od vrijednosti RS (stjecanjem 100% Mind" d.o.o. Mrkonjić Grad, Podbrdo b.b., 70 260 dionica), izvršiti financijska ulaganja od strane MG MIND u Mrkonjić Grad, Bosna i Hercegovina, nad privrednim razvoj poslovanja BOBAR OSIGURANJE i to naročito: subjektom Akcionarsko društvo "Bobar osiguranje" - Rješanja pitanja tehničkih rezervi osiguranja, sukladno zahtjevu Agencije za osiguranje RS, 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 52/16 Bijeljina, Filipa Višnjića 211., 76 300 Bijeljina, Privredni subjekat MG MIND posluje u sektoru Bosna i Hercegovina, kupovinom (..)** 1 % dionica. niskogradnje (izgradnja i rekonstrukcija putne mreže), uz 2. Ovo Rješenje o koncentraciji je konačno i upisuje se u napomenu da je ovaj privredni subjekat registrovan i za Registar koncentracija. obavljanje djelatnosti trgovine na malo RTV i drugim 3. Ovo Rješenje će biti objavljeno u "Službenom električnim aparatima, aparatima za domaćinstvo, pećima, glasniku BiH", službenim glasnicima entiteta i klima uređajima, opremom za rasvjetu, posuđem, koje Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. obuhvata dio teritorije Bosne i Hercegovine, i sa ovom Obrazloženje djelatnošću je uglavnom zastupljen u sjeverozapadnom dijelu BiH, u gradovima: Banja Luka, Mrkonjić Grad, Konkurencijski savjet je dana 30. marta 2016. godine, Prnjavor, Prijedor, Ribnik, Doboj i Brčko. pod brojem: 01-26-1-09-II/16, zaprimio Prijavu koncentra- cije (u daljem tekstu: Prijava) privrednog subjekta "MG 1.2. Privredni subjekat BOBAR OSIGURANjE (Ciljno Mind" d.o.o. Mrkonjić Grad, Podbrdo b.b., 70 260 Mrkonjić društvo) Grad, Bosna i Hercegovina (u daljem tekstu: MG MIND ili Akcionarsko društvo za osiguranje "Bobar osiguranje" Podnosilac prijave), koje zastupa na temelju punomoći Bijeljina sa sjedištem na adresi Filipa Višnjića 211, Brokersko – dilersko društvo Monet broker AD Banjaluka, 76300 Bijeljina prema aktuelnom Izvodu iz sudskog Kralja Petra I Karađorđevića 139., 78 000 Banja Luka, kojom registra izdanog od strane Okružnog privrednog suda u isti namjerava steći kontrolu nad drugim učesnikom Bijeljini, upisan je pod matičnim brojem subjekta: 59-02- kupovinom (..)** dionica, odnosno sticanjem (..)** % 0001-15 (1-1515) (JIB: 4400423690006). Temeljni kapital dionica, u privrednom subjektu Akcionarsko društvo dioničarskog društva BOBAR OSIGURANjE podijeljen je "Bobar osiguranje" Bijeljina, Filipa Višnjića 211., 76 300 na dionice, na Banjalučkoj berzi lokalna oznaka je BROS-R- Bijeljina, Bosna i Hercegovina (u daljem tekstu: BOBAR C, a iznosi ukupno (..)** KM (ukupno podijeljen na (..)** OSIGURANjE), u skladu sa članom 12. stav (1), tačka (b) dionica). Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, Osobe ovlaštene za zastupanje su (..)** kao v.d. 76/07 i 80/09) (u daljem tekstu: Zakon). generalnog direktora, i (..)** kao Predsjednik Upravnog Podnosilac prijave je samoinicijativno dopunio odbora. prijavu dana 08.aprila 2016. godine podneskom broj: 01-26- Privredni subjekat BOBAR OSIGURANjE posluje na 1-09-1-II/16 i 28. aprila 2016. godine podneskom broj: 01-26- prostorima BiH. Osnovan je Odlukom o osnivanju 1-09-4-II/16. Dioničarskog društva za osiguranje i reosiguranje "Bobar" Podnosilac Prijave je, u smislu člana 30. stav (2) Bijeljina 15.10.1992. godine, prvu dozvolu za rad dobio je Zakona, naveo da ne postoji namjera podnošenja prijave za Rješenjem Ministarstva finansija RS br. 01-349/93 od ocjenu koncentracije izvan teritorija BiH. 25.6.1993. godine - Registrovano je u Osnovnom sudu u Po primanju cjelokupne dokumentacije Konkurencij- Bijeljini od 29.6.1993. godine. ski savjet je utvrdio da je Prijava kompletna, te izdao U području osiguranja "Bobar osiguranje" AD Bijeljina Potvrdu o primanju kompletne i uredne Prijave, u skladu sa je razvilo program rada koji sadrži sledeće osnovne grupe članom 30. stav (3) Zakona, dana 18. maja 2016. godine pod procesa osiguranja: brojem: 01-26-1-09-5-I/16. - osiguranje imovine civila i industrije, Konkurencijski savjet je, u skladu sa članom 16. stav - osiguranje od autoodgovornosti i kombinovano (4) Zakona, izdao Obavještenje o dostavljenoj Prijavi broj: osiguranje motornih vozila, 01-26-1-09-2-II/16 od 20. aprila 2016. godine, koje je u - osiguranje usjeva i životinja, dnevnom listu Oslobođenje objavljeno dana 21.aprila 2016. - osiguranje transporta (karga, kaska, odgovornosti godine, i pozvalo sve zainteresovane strane na dostavljanje u transportu), pisanih komentara o namjeravanoj koncentraciji. Na - osiguranje lica od nezgode, predmetno obavještenje nisu dostavljeni komentari - zdravstveno osiguranje, zainteresovanih strana. - osiguranja od odgovornosti, Prijava je podnesena u smislu člana 16. stav (1) - druge vrste imovinskih osiguranja. Zakona. Prema podacima iz Prijave, dana 07. marta 2016. 1. Učesnici koncentracije godine održana je izvanredna skupština Akcionarskog društva za osiguranje BOBAR OSIGURANjE, na kojoj je Učesnici koncentracije su privredni subjekat "MG usvojena Odluka o promjeni imena Društva u Akcionarsko Mind" d.o.o. Mrkonjić Grad, Podbrdo b.b., 70 260 Mrkonjić društvo za osiguranje "Atos osiguranje" Bijeljina. Do dana Grad, Bosna i Hercegovina, i privredni subjekat podnošenja prijave Konkurencijskom savjetu, ova promjena Akcionarsko društvo "Bobar osiguranje" Bijeljina, Filipa imena nije registrovana u Okružnom privrednom sudu Višnjića 211., 76 300 Bijeljina, Bosna i Hercegovina. Bijeljina. 1.1 Privredni subjekat MG MIND (Podnosilac prijave) 2. Obaveza prijave predmetne koncentracije Podnosilac prijave, punim nazivom "MG MIND" d.o.o. Obaveza prijave koncentracije postoji ukoliko su Mrkonjić Grad, Podbrdo b.b., 70 260 Mrkonjić Grad, Bosna i ispunjeni uslovi iz člana 14. stav 1) tačka b) Zakona, Hercegovina prema aktuelnom Izvodu iz sudskog registra odnosno da ukupni godišnji prihod svakog od najmanje dva izdanog od strane Okružnog privrednog suda u Banja Luci, privredna subjekta učesnika koncentracije ostvaren upisan je pod matičnim brojem subjekta: 1-11812-00 (JIB: prodajom roba i/ili usluga na tržištu Bosne i 4401192990008). Hercegovine iznosi najmanje 8.000.000,00 KM (po završnom Privredni subjekat MG MIND je u (..)**% vlasništvu računu u godini koja je prethodila koncentraciji), ili ako gospodina (..)**. je njihov zajednički tržišni udio na relevantnom tržištu veći od 40%. 1 Podaci predstavljaju poslovnu tajnu, u smislu člana 38. Zakona o konkurenciji Ukupni ostvareni godišnji prihodi učesnika sticanju dionica i ponude za preuzimanje, kao i obaveza koncentracije na dan 31.12.2015. godine iznosili su: podnošenja prijave koncentracije pred Konkurencijskim Tabela 1. savjetom. Privredni subjekat Bosna i Hercegovina (KM) Stoga je privredni subjekat MG MIND, na temelju BOBAR OSIGURANjE (..)** prethodne kupovine na Banjalučkoj berzi obavljene dana 25. MG MIND (..)** decembra 2015. godine (nalog broj: 44307) kada je kupio Izvor: Prijava; (..)** dionica, i dana 29. januara 2016. godine (nalog broj: Godišnji prihodi učesnika koncentracije (Tabela 1.) 44951) kupio (..)** dionica, putem berzovnog posrednika predstavljaju ukupne prihode (bez poreza na dodatnu Monet broker a.d. Banja Luka, kao i kupovine obavljene dana vrijednost i drugih poreza koji se direktno odnose na 16. marta 2016. godine, i kupovine obavljene dana 17. marta učesnike koncentracije na tržištu Bosne i Hercegovine), 2016. godine (nalog broj: 45758) kada je kupio (..)** dionica, u smislu člana 9. tačka h) Odluke o načinu podnošenja od različitih prodavaca, stekao ukupno (..)** dionica prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracija BOBAR OSIGURANjE, što predstavlja (..)** % dionica privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH" broj 34/10). emitenta BOBAR OSIGURANjE, na osnovu čega je nastala Konkurencijski savjet je, u skladu sa članom 43. stav obaveza objavljivanja ponude za preuzimanje svih dionica sa (7) Zakona, pri izračunavanju ukupnog godišnjeg prihoda pravom glasa u Skupštini BOBAR OSIGURANjA na kojima učesnika koncentracije, koristio kriterijume i standarde nije zasnovan teret, odnosno MG MIND ima zakonsko pravo iz Obavještenja Evropske komisije o izračunavanju ukupnog na prinudnu prodaju dionica ostalih dioničara i sticanje prihoda u skladu sa Uredbom Savjeta (EZ) broj 4046/89 o 100% dionica BOBAR OSIGURANjE, a u skladu sa Zakonom kontroli koncentracija privrednih subjekata (98/C 66/04). o preuzimanju akcionarskih društava ("Službeni glasnik Prema dostavljenim podacima iz Prijave ispunjeni su RS" broj 65/08, 92/09 i 67/13). uslovi za obavezu prijave koncentracije iz čl. 14. st. (1) U smislu člana 12. stav (1) tačka b) alineja 1) Zakona, Zakona. pravni oblik koncentracije je sticanje kontrole ili 2.1 Pravni okvir ocjene koncentracije preoladavajućeg uticaja jednog, odnosno više privrednih subjekata nad drugim, odnosno nad više drugih privrednih Konkurencijski savjet je u provođenju postupka ocjene subjekata ili dijelom drugog privrednog subjekta, odnosno predmetnih koncentracija primijenio odredbe Zakona, dijelovima drugih privrednih subjekata i to sticanje Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni kupovinom (..)** dionica BOBAR OSIGURANjE, što glasnik BiH", br. 18/06 i 34/10), Odluke o načinu predstavlja (..)** % dionica ovog emitenta od strane MG podnošenja prijave i kriterijumima za ocjenu MIND. koncentracija privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10), te Zakon o upravnom postupku ("Službeni 3. Relevantno tržište glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/07 i 41/13). Relevantno tržište koncentracije, u smislu člana 3. Konkurencijski savjet može, na osnovu člana 43. stav Zakona o konkurenciji, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju (7) Zakona, koristiti sudsku praksu Evropskog suda i relevantnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda odluke Evropske komisije, kao i kriterijume i standarde iz /usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenom Obavještenja Evropske komisije o izračunavanju ukupnog geografskom tržištu. prihoda u skladu sa Uredbom Savjeta (EZ) broj 4046/89 o Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju kontroli koncentracija privrednih subjekata (98/C 66/04). relevantnog tržišta, relevantno tržište u proizvodnom 2.2. Pravni temelj i oblik koncentracije smislu obuhvata sve proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod Pravni temelj predmetne koncentracije je sticanje prihvatljivim uslovima, imajući u vidu posebno njihove većine dionica, kupovinom, odnosno obavljanjem poslovne bitne osobine, kvalitet, uobičajenu namjenu, način transkacije na Banjalučkoj berzi, putem berzovnog upotrebe, uslove prodaje i cijene. posrednika Monet broker a.d. Banja Luka, Kralja Petra I Nadalje, prema članu 5. Odluke o utvrđivanju Karađorđevića, 78 000 Banja Luka. relevantnog tržišta, relevantno tržište u geografskom Dana 16. marta 2016. godine, obavljanjem transkacije po smislu obuhvata cjelokupan ili dio teritorije Bosne i nalozima klijenta MG MIND (nalog broj: 45703, 45705, Hercegovine na kojoj privredni subjekat djeluje u prodaji 45707, 45710,47713), obavljena je kupovina (..)** dionica i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili privrednog subjekta BOBAR OSIGURANjE od ukupno (..)** dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno dionica temeljnog kapitala, čime su stečena upravljačka razlikuje od uslova tržišne konkurencije na susjednim prava nad istim privrednim subjektom (tabela 2.). geografskim tržištima. Tabela 2. broj akcija ukupna vrijednost Relevantnim tržištem proizvoda u konkretnom Naziv koje je stekao Nominalna vrijednost akcija koje je stekao slučaju smatra se tržište u sektoru osiguranja. prodavca po jednoj akciji (KM) Relevantnim tržištem u geografskom smislu smatra kupac kupac (KM) 1 (..)** (..)** (..)** (..)** se tržište na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. 2 (..)** (..)** (..)** (..)** Slijedom navedenog, Relevantnim tržištem 3 (..)** (..)** (..)** (..)** predmetne koncentracije smatra se tržište u sektoru 4 (..)** (..)** (..)** (..)** osiguranja, na području Bosne i Hercegovine. 5 (..)** (..)** (..)** (..)** UKUPNO (..)** (..)** (..)** 3.1. Analiza relevantnog tržišta Izvor: Prijava Obzirom na činjenicu kako privredni subjekat MG U skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih MIND djeluje u sektoru niskogradnje na teritoriji Bosne i društava ("Službeni glasnik RS" broj 65/08, 92/09 i 59/13), Hercegovine gdje postoji veliki broj učesnika na tržištu upravljačka prava u privrednom subjektu se stiču koji se bave istom djelatnošću, kako zbog podjele tržišta i kupovinom višoj od 30% dionica s pravom glasa, te je za velikog broja učesnika na tržištu i sa strane ponude i sa MG MIND nastala obaveza objavljivanja Obavještenja o strane potražnje, nisu dostupni službeni podaci o tržišnim udjelima privrednih subjekata koji posluju na Predmetnom koncentracijom neće doći do povećanja relevantnom tržištu, stoga je procjena Podnosilaca tržišnih udjela i tržišne moći Podnosilaca prijave u prijave da na relevantnom tržištu MG MIND ne učestvuje odnosu na tržište kojim se sada bavi, već će na sa više od 15% na godišnjem nivou. relevantnom tržištu ove koncentracije doći do promjene Takođe, utvrđeno je i kako privredni subjekat MG vlasništva u privrednom subjektu BOBAR OSIGURANjE. MIND i privredni subjekat BOBAR OSIGURANjE ne U skladu sa podacima dostavljenim u prijavi, posluju u istim sektorima tržišta, tržišni udjeli ovih provođenjem ove koncentracije neće se mijenjati poslovna društava, svaki na svom relevantnom tržištu, se ovom politika niti tržišni udio učesnika koncentracije na koncentracijom ne mijenjaju, odnosno sticanjem dionica relevantnom tržištu, ni pojedinačno ni kumulativno u društva BOBAR OSIGURANjE od strane MG MIND. odnosu na konkurente koji posluju na relevantnom tržištu. Stoga, na relevantnom tržištu predmetne U skladu sa članom 49. Zakona o društvima za koncentracije, prema preliminarnim podacima ukupna osiguranje ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj zaključena premija osiguranja u 2015. godini na području 14/05, 1/06, 64/06 i 74/10) društvo za osiguranje mora BiH (rezultati objavljeni na njeb stranici Agencije za kumulativno održavati iznos dioničarskog kapitala koji osiguranje BiH) iznosi 588.625.271,00 KM. Premija BOBAR nije manji od minimalnog potrebnog osnivačkog kapitala, OSIGURANjA u 2015. godini iznosi 9.501.718,00 KM, što marginu solventnosti i garantni fond. Pravilnikom o predstavlja 1,61% od ukupne premija osiguranja u 2015. načinu obračuna kapitala i adekvatnosti kapitala društva godini. za osiguranje ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj Najveće pojedinačno učešće u ukupnoj premiji 103/12 i 61/15) propisan je način obračunavanja osiguranja na tržištu BiH u 2015. godini ostvarilo je adekvatnosti kapitala. BOBAR OSIGURANjE trenutno ne Sarajevo osiguranje d.d. Sarajevo sa 59.790.670,00 KM, što zadovoljava uslov pokrića tehničkih rezervi u 100% predstavlja 10,16% učešća na tržištu osiguranja BiH u iznosu. 2015. godini. Ovo Društvo je jedino društvo na tržištu Prema navodima u Prijavi, Podnosilac prijave će osiguranja BiH čiji udio premašuje 10% od ukupno nakon provedenog postupka pred Konkurencijskim savjetom ostvarene premije osiguranja u 2015. godini. BiH i Komisijom za hartije od vrijednosti RS (sticanjem Pregled tržišta osiguranja u BiH je dat u tabeli broj 100% dionica), izvršiti finansijska ulaganja od strane 3.i 4.: MG MIND u razvoj poslovanja BOBAR OSIGURANjE i to Tabela 3.: Statistika tržišta osiguranja u BiH - Bruto naročito: izračunate premije (u KM) i odgovarajući udjeli društava u 2015. godini - Rješenja pitanja tehničkih rezervi osiguranja, u R 2015. godina skladu sa zahtjevom Agencije za osiguranje RS, . Udio u ukupnoj - Adekvatnost kapitala, Društva za osiguranje u b Ukupno premije u premiji svih r Bosni i Hercegovini - Osigurati uslove za održivo i respektabilno BiH društava BiH u . 2015 (%) poslovanje osiguravajućeg društva. 1 ASA osiguranje d.d. 16,716,918 2.84% Na ovaj način, biće osigurani uslovi za stalnost 2 Bosna-Sunce osiguranje d.d. 46,732,267 7.94% poslovanja BOBAR OSIGURANjA, te održavanja i 3 Camelija osiguranje d.d. 12,466,707 2.12% unapređenja pozicije na tržištu osiguranja u svim 4 Croatia osiguranje d.d. 36,177,173 6.15% vidovima neživotnih osiguranja, te jačanju konkurentske 5 Euroherc osiguranje d.d. 53,507,022 9.09% pozicije na tržištu, kao i percepcije osiguranika i 6 Granje osiguranje d.d. 30,141,704 5.12% 7 Merkur BH osiguranje d.d. 29,662,866 5.04% konkurencije o kvalitetu poslovanja. 8 Sarajevo-osiguranje d.d. 59,790,670 10.16% U odnosu na interes korisnika osiguranja, također, 9 Triglav osiguranje d.d. 36,350,903 6.18% osiguranje tehničkih rezervi BOBAR OSIGURANjA, i 10 Unilja osiguranje d.d. 53,258,523 9.05% jačanje tržišnog položaja učesnika koncentracije 11 VGT osiguranje d.d. 23,281,367 3.96% omogućiće se učinkovitije poslovanje, veća sigurnost 12 Zovko osiguranje d.d. 19,243,286 3.27% naplate potraživanja po osnovu premija, povećanje tržišne 13 Bobar osiguranje a.d. 9,501,718 1.61% konkurentnosti i unapređenje kvaliteta usluga. 14 Brčko-gas osiguranje d.d. 15,162,815 2.58% 15 Drina osiguranje a.d. 23,296,826 3.96% Poboljšanje se naročito očekuje u segmentu održavanju 16 Dunav osiguranje a.d. 18,757,050 3.19% mreže filijala i brzini naplate odštetnih zahtjeva. 17 Granje osiguranje a.d. 15,262,426 2.59% Slijedom navedenog, i analizom svih dostavljenih 18 Krajina osiguranje a.d. 9,949,400 1.69% podataka Konkurencijski savjet je uvažio argumente 19 Mikrofin osiguranje a.d. 7,727,164 1.31% Podnosilaca prijave kao utemeljene, te ocijenio kako 20 Nešković osiguranje a.d. 15,445,117 2.62% predmetnom koncentracijom neće doći do sprječavanja, 21 Osiguranje Aura a.d. 8,959,663 1.52% ograničavanja ili narušavanja konkurencije na tržištu, pa 22 Osiguranje Garant d.d.** 5,745,680 0.98% 23 Triglav osiguranje a.d. 9,829,668 1.67% je stoga istu i ocijenio kao dopuštenu, u smislu člana 18. 24 Wiener osiguranje a.d. 31,658,339 5.38% stav (2) tačka a) Zakona. UKUPNO (za sva društva u 5. Administrativna taksa 588,625,271 100% BiH) *Podaci za 2015. godinu su preliminarni. Podnosilac prijave je na ovo Rješenje, u skladu sa **Osiguranje Garant d.d. Brčko osnovano je krajem 2013. godine. članom 2. stav (1) tarifni broj 107. tačka d) pod 1) Odluke o Izvor: Prijava; Agencija za osiguranje BiH; visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim savjetom ("Službeni 4. Ocjena koncentracije glasnik BiH", br. 30/06 i 18/11) dužan platiti Konkurencijski savjet je analizom relevantnih administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 2.500,00 KM u podataka, u smislu člana 17. Zakona, ocijenio da korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. provođenjem predmetne koncentracije neće doći do ograničavanja ili narušavanja tržišne konkurencije. 6. Pouka o pravnom lijeku nju kompletne i uredne Prijave, u skladu sa članom 30. stav (3) Protiv ovog Rješenja nije dozvoljena žalba. Zakona, dana 18. maja 2016. godine pod brojem: 01-26-1-09-5- Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor I/16. pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana Konkurencijsko vijeće je, u skladu sa članom 16. stav (4) prijema, odnosno objave ovoga Rješenja. Zakona, izdalo Obavještenje o dostavljenoj Prijavi broj: 01-26-1- 09-2-II/16 od 20. aprila 2016. godine, koje je u dnevnom listu Broj 01-26-1-09-7-II/16 Predsjednica Oslobođenje objavljeno dana 21.aprila 2016. godine, i pozvalo 19. maja 2016. godine Mr Arijana Regoda- sve zainteresirane strane na dostavljanje pisanih komentara o Sarajevo Dražić, s. r. namjeravanoj koncentraciji. Na predmetno obavještenje nisu dostavljeni komentari zainteresiranih strana. Prijava je podnesena u smislu člana 16. stav (1) Zakona. Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1) tačka d), a u vezi sa 1. Učesnici koncentracije čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glas- Učesnici koncentracije su privredni subjekt "MG Mind" nik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), rješavajući po Prijavi koncen- d.o.o. Mrkonjić Grad, Podbrdo b.b., 70 260 Mrkonjić Grad, tracije privrednog subjekta "MG Mind" d.o.o. Mrkonjić Grad, Bosna i Hercegovina, i privredni subjekt Akcionarsko društvo Podbrdo b.b., 70 260 Mrkonjić Grad, Bosna i Hercegovina, koje "Bobar osiguranje" Bijeljina, Filipa Višnjića 211., 76 300 zastupa na osnovu punomoći Brokersko - dilersko društvo Monet Bijeljina, Bosna i Hercegovina. broker AD Banjaluka, Kralja Petra I Karađorđevića 139., 78 000 1.1. Privredni subjekt MG MIND (Podnosilac prijave) Banja Luka, nad privrednim subjektom Akcionarsko društvo Podnosilac prijave, punim nazivom "MG MIND" d.o.o. "Bobar osiguranje" Bijeljina, Filipa Višnjića 211., 76 300 Bijelji- Mrkonjić Grad, Podbrdo b.b., 70 260 Mrkonjić Grad, Bosna i na, Bosna i Hercegovina, zaprimljenoj dana 30. marta 2016. go- Hercegovina prema aktuelnom Izvodu iz sudskog registra dine, pod brojem: 01-26-1-09-II/16, na 129. (stotinudvadeset de- izdanog od strane Okružnog privrednog suda u Banja Luci, vetoj) sjednici održanoj dana 19. maja 2016. godine, je donijelo upisan je pod matičnim brojem subjekta: 1-11812-00 (JIB: RJEŠENJE1 4401192990008). 1. Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija na tržištu, u Bosni i Privredni subjekt MG MIND je u (..)** % vlasništvu Hercegovini, u sektoru osiguranja koja će nastati sticanjem gospodina (..)**. kontrole privrednog subjekta "MG Mind" d.o.o. Mrkonjić Privredni subjekt MG MIND posluje u sektoru Grad, Podbrdo b.b., 70 260 Mrkonjić Grad, Bosna i niskogradnje (izgradnja i rekonstrukcija putne mreže), uz Hercegovina, nad privrednim subjektom Akcionarsko napomenu da je ovaj privredni subjekt registriran i za obavljanje društvo "Bobar osiguranje" Bijeljina, Filipa Višnjića 211., djelatnosti trgovine na malo RTV i drugim električnim aparatima, 76 300 Bijeljina, Bosna i Hercegovina, kupovinom (..)** 2 aparatima za domaćinstvo, pećima, klima uređajima, opremom za % dionica. rasvjetu, posuđem, koje obuhvata dio teritorije Bosne i 2. Ovo Rješenje o koncentraciji je konačno i upisuje se u Hercegovine, i sa ovom djelatnošću je uglavnom zastupljen u Registar koncentracija. sjeverozapadnom dijelu BiH, u gradovima: Banja Luka, Mrkonjić 3. Ovo Rješenje će biti objavljeno u "Službenom glasniku Grad, Prnjavor, Prijedor, Ribnik, Doboj i Brčko. BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i 1.2. Privredni subjekt BOBAR OSIGURANJE (Ciljno Hercegovine. društvo) Obrazloženje Akcionarsko društvo za osiguranje "Bobar osiguranje" Konkurencijsko vijeće je dana 30. marta 2016. godine, pod Bijeljina sa sjedištem na adresi Filipa Višnjića 211, 76300 brojem: 01-26-1-09-II/16, zaprimilo Prijavu koncentracije (u Bijeljina prema aktuelnom Izvodu iz sudskog registra izdanog od daljem tekstu: Prijava) privrednog subjekta "MG Mind" d.o.o. strane Okružnog privrednog suda u Bijeljini, upisan je pod Mrkonjić Grad, Podbrdo b.b., 70 260 Mrkonjić Grad, Bosna i matičnim brojem subjekta: 59-02-0001-15 (1-1515) (JIB: Hercegovina (u daljem tekstu: MG MIND ili Podnosilac prijave), 4400423690006). Osnovni kapital dioničarskog društva BOBAR koje zastupa na osnovu punomoći Brokersko - dilersko društvo OSIGURANJE podijeljen je na dionice, na Banjalučkoj berzi Monet broker AD Banjaluka, Kralja Petra I Karađorđevića 139., lokalna oznaka je BROS-R-C, a iznosi ukupno (..)** KM 78 000 Banja Luka, kojom isti namjerava steći kontrolu nad (ukupno podijeljen na (..)** dionica). drugim učesnikom kupovinom (..)** dionica, odnosno sticanjem Osobe ovlaštene za zastupanje su (..)** kao v.d. generalnog (..)** % dionica, u privrednom subjektu Akcionarsko društvo direktora, i (..)** kao Predsjednik Upravnog odbora. "Bobar osiguranje" Bijeljina, Filipa Višnjića 211., 76 300 Privredni subjekt BOBAR OSIGURANJE posluje na pro- Bijeljina, Bosna i Hercegovina (u daljem tekstu: BOBAR storima BiH. Osnovan je Odlukom o osnivanju Dioničarskog OSIGURANJE), u skladu sa članom 12. stav (1), tačka (b) društva za osiguranje i reosiguranje "Bobar" Bijeljina Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 15.10.1992. godine, prvu dozvolu za rad dobio je Rješenjem Mi- i 80/09) (u daljem tekstu: Zakon). nistarstva finansija RS br. 01-349/93 od 25.6.1993. godine - Re- Podnosilac prijave je samoinicijativno dopunio prijavu dana gistrirano je u Osnovnom sudu u Bijeljini od 29.6.1993. godine. 08.aprila 2016. godine podneskom broj: 01-26-1-09-1-II/16 i 28. U području osiguranja "Bobar osiguranje" AD Bijeljina je aprila 2016. godine podneskom broj: 01-26-1-09-4-II/16. razvilo program rada koji sadrži sledeće osnovne grupe procesa Podnosilac Prijave je, u smislu člana 30. stav (2) Zakona, osiguranja: naveo da ne postoji namjera podnošenja prijave za ocjenu - osiguranje imovine civila i industrije, koncentracije izvan teritorija BiH. - osiguranje od autoodgovornosti i kombinovano Po prijemu cjelokupne dokumentacije Konkurencijsko vije- osiguranje motornih vozila, će je utvrdilo da je Prijava kompletna, te izdalo Potvrdu o prima- - osiguranje usjeva i životinja, - osiguranje transporta (karga, kaska, odgovornosti u 1 transportu), Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 52/16 - osiguranje lica od nezgode, 2 Podaci predstavljaju poslovnu tajnu, u smislu člana 38. Zakona o konkurenciji - zdravstveno osiguranje, osnovnog kapitala, čime su stečena upravljačka prava nad istim - osiguranja od odgovornosti, privrednim subjektom (tabela 2.). - druge vrste imovinskih osiguranja. Tabela 2. Prema podacima iz Prijave, dana 07. marta 2016. godine Naziv broj akcija koje je Nominalna vrijednost po ukupna vrijednost akcija održana je vanredna skupština Akcionarskog društva za prodavca stekao kupac jednoj akciji (KM) koje je stekao kupac (KM) osiguranje BOBAR OSIGURANJE, na kojoj je usvojena Odluka 1 (..)** (..)** (..)** (..)** 2 (..)** (..)** (..)** (..)** o promjeni imena Društva u Akcionarsko društvo za osiguranje 3 (..)** (..)** (..)** (..)** "Atos osiguranje" Bijeljina. Do dana podnošenja prijave 4 (..)** (..)** (..)** (..)** Konkurencijskom vijeću, ova promjena imena nije registrirana u 5 (..)** (..)** (..)** (..)** Okružnom privrednom sudu Bijeljina. UKUPNO (..)** (..)** (..)** 2. Obaveza prijave predmetne koncentracije Izvor: Prijava Obaveza prijave koncentracije postoji ukoliko su ispunjeni U skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava uslovi iz člana 14. stav 1) tačka b) Zakona, odnosno da ukupni ("Službeni glasnik RS" broj 65/08, 92/09 i 59/13), upravljačka godišnji prihod svakog od najmanje dva privredna subjekta prava u privrednom subjektu se stiču kupovinom višoj od 30% učesnika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na dionica s pravom glasa, te je za MG MIND nastala obaveza tržištu Bosne i Hercegovine iznosi najmanje 8.000.000,00 KM objavljivanja Obavještenja o sticanju dionica i ponude za (po završnom računu u godini koja je prethodila koncentraciji), ili preuzimanje, kao i obaveza podnošenja prijave koncentracije ako je njihov zajednički tržišni udio na relevantnom tržištu veći pred Konkurencijskom vijećem. od 40%. Stoga je privredni subjekt MG MIND, na osnovu prethodne Ukupni ostvareni godišnji prihodi učesnika koncentracije na kupovine na Banjalučkoj berzi obavljene dana 25. decembra dan 31.12.2015. godine iznosili su: 2015. godine (nalog broj: 44307) kada je kupio (..)** dionica, i Tabela 1. dana 29. januara 2016. godine (nalog broj: 44951) kupio (..)** Privredni subjekt Bosna i Hercegovina (KM) dionica, putem berzovnog posrednika Monet broker a.d. Banja BOBAR OSIGURANJE (..)** Luka, kao i kupovine obavljene dana 16. marta 2016. godine, i MG MIND (..)** kupovine obavljene dana 17. marta 2016. godine (nalog broj: Izvor: Prijava; 45758) kada je kupio (..)** dionica, od različitih prodavaca, Godišnji prihodi učesnika koncentracije (Tabela 1.) stekao ukupno (..)** dionica BOBAR OSIGURANJE, što predstavljaju ukupne prihode (bez poreza na dodatnu vrijednost i predstavlja (..)**% dionica emitenta BOBAR OSIGURANJE, na drugih poreza koji se direktno odnose na učesnike koncentracije osnovu čega je nastala obaveza objavljivanja ponude za na tržištu Bosne i Hercegovine), u smislu člana 9. tačka h) preuzimanje svih dionica sa pravom glasa u Skupštini BOBAR Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu OSIGURANJA na kojima nije zasnovan teret, odnosno MG koncentracija privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH" broj MIND ima zakonsko pravo na prinudnu prodaju dionica ostalih 34/10). dioničara i sticanje 100% dionica BOBAR OSIGURANJE, a u Konkurencijsko vijeće je, u skladu sa članom 43. stav (7) skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava Zakona, pri izračunavanju ukupnog godišnjeg prihoda učesnika ("Službeni glasnik RS", br. 65/08, 92/09 i 67/13). koncentracije, koristilo kriterije i standarde iz Obavještenja U smislu člana 12. stav (1) tačka b) alineja 1) Zakona, Evropske komisije o izračunavanju ukupnog prihoda u skladu sa pravni oblik koncentracije je sticanje kontrole ili prevladavajućeg Uredbom Vijeća (EZ) broj 4046/89 o kontroli koncentracija uticaja jednog, odnosno više privrednih subjekata nad drugim, privrednih subjekata (98/C 66/04). odnosno nad više drugih privrednih subjekata ili dijelom drugog Prema dostavljenim podacima iz Prijave ispunjeni su uslovi privrednog subjekta, odnosno dijelovima drugih privrednih za obavezu prijave koncentracije iz čl. 14. st. (1) Zakona. subjekata i to sticanje kupovinom (..)** dionica BOBAR 2.1 Pravni okvir ocjene koncentracije OSIGURANJE, što predstavlja (..)** % dionica ovog emitenta Konkurencijsko vijeće je u provođenju postupka ocjene od strane MG MIND. predmetnih koncentracija primijenilo odredbe Zakona, Odluke o 3. Relevantno tržište utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06 Relevantno tržište koncentracije, u smislu člana 3. Zakona o i 34/10), Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za konkurenciji, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog ocjenu koncentracija privrednih subjekata ("Službeni glasnik tržišta, čini tržište određenih proizvoda/usluga koje su predmet BiH", broj 34/10), te Zakon o upravnom postupku ("Službeni obavljanja djelatnosti na određenom geografskom tržištu. glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/07 i 41/13). Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog Konkurencijsko vijeće može, na osnovu člana 43. stav (7) tržišta, relevantno tržište u proizvodnom smislu obuhvata sve Zakona, koristiti sudsku praksu Evropskog suda i odluke proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju Evropske komisije, kao i kriterije i standarde iz Obavještenja međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u Evropske komisije o izračunavanju ukupnog prihoda u skladu sa vidu posebno njihove bitne osobine, kvalitet, uobičajenu Uredbom Vijeća (EZ) broj 4046/89 o kontroli koncentracija namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. privrednih subjekata (98/C 66/04). Nadalje, prema članu 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog 2.2. Pravni osnov i oblik koncentracije tržišta, relevantno tržište u geografskom smislu obuhvata Pravni osnov predmetne koncentracije je sticanje većine cjelokupan ili dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj dionica, kupovinom, odnosno obavljanjem poslovne transkacije privredni subjekt djeluje u prodaji i/ili kupovini relevantnog na Banjalučkoj berzi, putem berzovnog posrednika Monet broker proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji a.d. Banja Luka, Kralja Petra I Karađorđevića, 78 000 Banja to tržište bitno razlikuje od uslova tržišne konkurencije na Luka. susjednim geografskim tržištima. Dana 16. marta 2016. godine, obavljanjem transkacije po Relevantnim tržištem proizvoda u konkretnom slučaju nalozima klijenta MG MIND (nalog broj: 45703, 45705, 45707, smatra se tržište u sektoru osiguranja. 45710,47713), obavljena je kupovina (..)** dionica privrednog Relevantnim tržištem u geografskom smislu smatra se subjekta BOBAR OSIGURANJE od ukupno (..)** dionica tržište na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Slijedom navedenog, Relevantnim tržištem predmetne 4. Ocjena koncentracije koncentracije smatra se tržište u sektoru osiguranja, na području Konkurencijsko vijeće je analizom relevantnih podataka, u Bosne i Hercegovine. smislu člana 17. Zakona, ocijenilo da provođenjem predmetne 3.1 Analiza relevantnog tržišta koncentracije neće doći do ograničavanja ili narušavanja tržišne Obzirom na činjenicu kako privredni subjekt MG MIND konkurencije. djeluje u sektoru niskogradnje na teritoriji Bosne i Hercegovine Predmetnom koncentracijom neće doći do povećanja gdje postoji veliki broj učesnika na tržištu koji se bave istom tržišnih udjela i tržišne moći Podnosilaca prijave u odnosu na djelatnošću, kako zbog podjele tržišta i velikog broja učesnika na tržište kojim se sada bavi, već će na relevantnom tržištu ove tržištu i sa strane ponude i sa strane potražnje, nisu dostupni koncentracije doći do promjene vlasništva u privrednom subjektu službeni podaci o tržišnim udjelima privrednih subjekata koji BOBAR OSIGURANJE. posluju na relevantnom tržištu, stoga je procjena Podnosilaca U skladu sa podacima dostavljenim u prijavi, provođenjem prijave da na relevantnom tržištu MG MIND ne učestvuje sa više ove koncentracije neće se mijenjati poslovna politika niti tržišni od 15% na godišnjem nivou. udio učesnika koncentracije na relevantnom tržištu, ni Takođe, utvrđeno je i kako privredni subjekt MG MIND i pojedinačno ni kumulativno u odnosu na konkurente koji posluju privredni subjekt BOBAR OSIGURANJE ne posluju u istim na relevantnom tržištu. sektorima tržišta, tržišni udjeli ovih društava, svaki na svom U skladu sa članom 49. Zakona o društvima za osiguranje relevantnom tržištu, se ovom koncentracijom ne mijenjaju, ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 14/05, 1/06, 64/06 i odnosno sticanjem dionica društva BOBAR OSIGURANJE od 74/10) društvo za osiguranje mora kumulativno održavati iznos strane MG MIND. dioničarskog kapitala koji nije manji od minimalnog potrebnog Stoga, na relevantnom tržištu predmetne koncentracije, osnivačkog kapitala, marginu solventnosti i garantni fond. prema preliminarnim podacima ukupna zaključena premija osi- Pravilnikom o načinu obračuna kapitala i adekvatnosti kapitala guranja u 2015. godini na području BiH (rezultati objavljeni na društva za osiguranje ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj njeb stranici Agencije za osiguranje BiH) iznosi 588.625.271,00 103/12 i 61/15) propisan je način obračunavanja adekvatnosti KM. Premija BOBAR OSIGURANJA u 2015. godini iznosi kapitala. BOBAR OSIGURANJE trenutno ne zadovoljava uslov 9.501.718,00 KM, što predstavlja 1,61% od ukupnih premija pokrića tehničkih rezervi u 100% iznosu. osiguranja u 2015. godini. Prema navodima u Prijavi, Podnosilac prijave će nakon Najveće pojedinačno učešće u ukupnoj premiji osiguranja provedenog postupka pred Konkurencijskom vijećem BiH i na tržištu BiH u 2015. godini ostvarilo je Sarajevo osiguranje d.d. Komisijom za hartije od vrijednosti RS (sticanjem 100% Sarajevo sa 59.790.670,00 KM, što predstavlja 10,16% učešća na dionica), izvršiti finansijska ulaganja od strane MG MIND u tržištu osiguranja BiH u 2015. godini. Ovo Društvo je jedino razvoj poslovanja BOBAR OSIGURANJE i to naročito: društvo na tržištu osiguranja BiH čiji udio premašuje 10% od - Rješenja pitanja tehničkih rezervi osiguranja, u skladu ukupno ostvarene premije osiguranja u 2015. godini. sa zahtjevom Agencije za osiguranje RS, Pregled tržišta osiguranja u BiH je dat u tabeli broj 3.i 4.: - Adekvatnost kapitala, Tabela 3.: Statistika tržišta osiguranja u BiH - Bruto izračunate premije (u - Osigurati uslove za održivo i respektabilno poslovanje KM) i odgovarajući udjeli društava u 2015. godini osiguravajućeg društva. 2015. godina Na ovaj način, bit će osigurani uslovi za stalnost poslovanja Udio u ukupnoj BOBAR OSIGURANJA, te održavanja i unapređenja pozicije na R. Društva za osiguranje u Ukupno premije premiji svih br. Bosni i Hercegovini u BiH društava BiH u tržištu osiguranja u svim vidovima neživotnih osiguranja, te 2015 (%) jačanju konkurentske pozicije na tržištu, kao i percepcije 1 ASA osiguranje d.d. 16,716,918 2.84% osiguranika i konkurencije o kvalitetu poslovanja. 2 Bosna-Sunce osiguranje 46,732,267 7.94% U odnosu na interes korisnika osiguranja, također, d.d. osiguranje tehničkih rezervi BOBAR OSIGURANJA, i jačanje 3 Camelija osiguranje d.d. 12,466,707 2.12% 4 Croatia osiguranje d.d. 36,177,173 6.15% tržišnog položaja učesnika koncentracije omogućiće se 5 Euroherc osiguranje d.d. 53,507,022 9.09% učinkovitije poslovanje, veća sigurnost naplate potraživanja po 6 Granje osiguranje d.d. 30,141,704 5.12% osnovu premija, povećanje tržišne konkurentnosti i unapređenje 7 Merkur BH osiguranje d.d. 29,662,866 5.04% kvaliteta usluga. Poboljšanje se naročito očekuje u segmentu 8 Sarajevo-osiguranje d.d. 59,790,670 10.16% održavanju mreže filijala i brzini naplate odštetnih zahtjeva. 9 Triglav osiguranje d.d. 36,350,903 6.18% Slijedom navedenog, i analizom svih dostavljenih podataka 10 Unilja osiguranje d.d. 53,258,523 9.05% Konkurencijsko vijeće je uvažilo argumente Podnosilaca prijave 11 VGT osiguranje d.d. 23,281,367 3.96% 12 Zovko osiguranje d.d. 19,243,286 3.27% kao osnovane, te ocijenilo kako predmetnom koncentracijom 13 Bobar osiguranje a.d. 9,501,718 1.61% neće doći do sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja 14 Brčko-gas osiguranje d.d. 15,162,815 2.58% konkurencije na tržištu, pa je stoga istu i ocijenio kao dopuštenu, 15 Drina osiguranje a.d. 23,296,826 3.96% u smislu člana 18. stav (2) tačka a) Zakona. 16 Dunav osiguranje a.d. 18,757,050 3.19% 5. Administrativna taksa 17 Granje osiguranje a.d. 15,262,426 2.59% 18 Krajina osiguranje a.d. 9,949,400 1.69% Podnosilac prijave je na ovo Rješenje, u skladu sa članom 19 Mikrofin osiguranje a.d. 7,727,164 1.31% 2. stav (1) tarifni broj 107. tačka d) pod 1) Odluke o visini 20 Nešković osiguranje a.d. 15,445,117 2.62% administrativnih taksi u vezi sa procesnim radnjama pred 21 Osiguranje Aura a.d. 8,959,663 1.52% Konkurencijskom vijećem ("Službeni glasnik BiH", br. 30/06 i 22 Osiguranje Garant d.d.** 5,745,680 0.98% 23 Triglav osiguranje a.d. 9,829,668 1.67% 18/11) dužan platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 24 Wiener osiguranje a.d. 31,658,339 5.38% 2.500,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. UKUPNO (za sva 588,625,271 100% 6. Pouka o pravnom lijeku društva u BiH) *Podaci za 2015. godinu su preliminarni. Protiv ovog Rješenja nije dozvoljena žalba. **Osiguranje Garant d.d. Brčko osnovano je krajem 2013. godine. Izvor: Prijava; Agencija za osiguranje BiH Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Dopuna Prijave i tražene dokumentacije je uslijedila dana Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, 08.03.2016. godine podneskom broj 04-26-1-044-10-II/15. odnosno objave ovoga Rješenja. Na zahtjev Podnositelja prijave izvršen je uvid u spis dana Broj 01-26-1-09-7-II/16 Predsjednica 26.02.2016. godine (zabilješka broj 04-26-1-044-6-II/15). 19. maja 2016. godine Mr. Arijana Regoda- Konkurencijsko vijeće je, sukladno članku 16. stavak (4) Sarajevo Dražić, s. r. Zakona, dana 07.03.2016. godine izdalo Obavijest o dostavljenoj Prijavi broj 04-26-1-044-9-II/15 u kojem su objavljeni podatci o namjeravanoj koncentraciji koja je objavljena u Dnevnom avazu 1578 te tom prilikom pozvalo sve zainteresirane strane na dostavljanje Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na temelju pisanih komentara o provođenju iste. članka 25. stavak (1) točka e), članka 42. stavak (1) točka d), a u Na Obavijest dana 14.03.2016. godine podneskom broj 04- svezi sa čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji 26-1-044-11-II/15 dostavljen je komentar Asocijacije kabelskih ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), rješavajući po operatera te dana 15.03.2016. godine podneskom broj 04-26-1- Prijavi koncentracije gospodarskog subjekta Telemach d.o.o. 044-12-II/15 gospodarskog subjekta TXTV d.o.o. za Džemala Bijedića 216, 71 000 Sarajevo, zaprimljenoj dana 29. telekomunikacije Tuzla. Također, dana 23.03.2016. godine prosinca 2015. godine pod brojem 04-26-1-044-II/15, na 129. podneskom broj 04-26-1-044-14-II/15 zaprimljeno je mišljenje (stotinudvadesetdevetoj) sjednici održanoj dana 19.05.2016. gospodarskog subjekta europroNET Bosnia društvo za godine, je donijelo telekomunikacije usluge d.o.o.. Navedena dokumentacija je dostavljena Podnositelju prijave u prilogu akta broj 04-26-1-044- RJEŠENJE1 24-II/15 dana 04.04.2016. godine na eventualno očitovanje. 1. Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija na mjerodavnom Očitovanje na dostavljene akte Podnositelj prijave je tržištu pružanja usluge kabelske televizije krajnjim Konkurencijskom vijeću dostavio dana 13.04.2016. godine korisnicima na području općine Ilidža, koja će nastati podneskom broj 04-26-1-044-27-II/15. stjecanjem kontrole gospodarskog subjekta Telemach d.o.o. Nakon kompletiranja Prijave Konkurencijsko vijeće je Džemala Bijedića 216, 71 000 Sarajevo nad poslovnom izdalo Potvrdu o kompletnoj i urednoj Prijavi, u smislu članka 30. jedinicom gospodarskog subjekta ASK d.o.o. Ilidža- stavak (3) Zakona, dana 31.03.2016. godine aktom broj 04-26-1- Sarajevo, ul. Ustanička broj 7/3, 71 000 Sarajevu koja 044-15-II/15. obavlja djelatnost pružanja usluge kabelske televizije na Konkurencijsko vijeće na temelju preliminarne procjene teritoriju općine Ilidža. dostavljenih podataka iz Prijave, ocijenilo da bi provođenje 2. Ovo Rješenje o koncentraciji se upisuje u Registar predmetne koncentracije moglo imati za posljedicu negativne koncentracija. učinke, odnosno značajno narušavanje konkurenciju na 3. Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom mjerodavnom tržištu, u smislu članka 13. Zakona. glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Slijedom navedenog Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da distrikta Bosne i Hercegovine. bez provedenog postupka nije moguće utvrditi tržišne udjele Obrazloženje sudionika koncentracije i tržišnih konkurenata, kao i analizirati Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljem učinke predmetne koncentracije na mjerodavnom tržištu te je tekstu: Konkurencijsko vijeće) je zaprimilo, pod brojem 04-26-1- donijelo Zaključak o pokretanju postupka ocjene koncentracije 044-II/15 dana 29. decembra 2015. godine, Prijavu koncentracije broj 04-26-1-044-17-II/15 dana 31.03.2016. godine (u daljnjem (u daljnjem tekstu: Prijava) gospodarskog subjekta Telemach tekstu: Zaključak) koji je 04.04.2016. godine aktom broj 04-26-1- d.o.o. Džemala Bijedića 216, 71 000 Sarajevo (u daljnjem tekstu: 044-21-II/15 dostavljen Podnosiocu prijave. Telemach ili Podnositelj prijave), zastupan po odvjetniku Nihadu Imajući u vidu da je Konkurencijsko vijeće tijekom Sijerčiću, Fra Anđela Zvizdovića 1, BC UNITIC; Tonjer B/II, 71 provedbe postupka uočilo potrebu za dodatnim pojašnjenjima 000 Sarajevo kojom namjerava steći kontrolu nad poslovnom uputilo je Podnositelju prijave dana 20.04. 2016. godine aktom jedinicom gospodarskog subjekta ASK d.o.o. Ilidža-Sarajevo, ul. broj 04-26-1-044-30-II/15 zahtjev za dostavom istih. Ustanička broj 7/3, 71 000 Sarajevu koja obavlja djelatnost Podnositelj prijave je dana 28.04.2016. godine podneskom pružanja usluge kabelske televizije na teritoriju općine Ilidža (u broj 04-26-1-044-32-II/15 uputio molbu za produljenjem roka za daljnjem tekstu: ASK ili ciljana imovina). dostavom dodatnih pojašnjenja koju je Konkurencijsko vijeće Podnositelj prijave je dostavio dopunu Prijave podneskom ocijenilo opravdanom te je istog dana molbu odobrilo aktom broj zaprimljenim pod brojem 04-26-1-044-1-II/15 dana 07.01.2016. 04-26-1-044-33-II/15. godine. Tražene informacije Konkurencijsko vijeće je zaprimilo Uvidom u podnesenu Prijavu Konkurencijsko vijeće je dana 29.04.2016. godine podneskom broj 04-26-1-044-34-II/15. utvrdilo da ista nije kompletna, u smislu članka 30. Zakona o Konkurencijsko vijeće u postupku ocjene dopuštenosti konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon) i čl. 9. i 11. Odluke o koncentracije je utvrdilo slijedeće: načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracije Prijava je podnesena, u smislu članka 16. stavak (2) gospodarskih subjekata, te je sukladno članku 31. Zakona Zakona. zatražilo dopunu iste dana 17.02.2016. godine aktom broj 04-26- Podnositelj prijave je naveo da predmetnu koncentraciju 1-044-3-II/15. namjerava prijaviti nadležnim tijelima za konkurenciju Srbije, Podnositelj prijave je podnio zahtjev za produljenje roka za Crne Gore i Makedonije. dostavljanje podataka i dukumentacije, u smislu članka 30. 1. Sudionici koncentracije Zakona, podneskom zaprimljenim pod brojem 04-26-1-044-4- Sudionici koncentracije su gospodarski subjekt Telemach II/15 dana 17.02. 2016. godine, koji je Konkurencijsko vijeće d.o.o. Džemala Bijedića 216, 71 000 Sarajevo i gospodarski prihvatilo i odobrilo produljenje roka, dana 22.02.2016. godine subjekt ASK d.o.o. Ilidža-Sarajevo, ul. Ustanička broj 7/3, 71 aktom broj 04-26-1-044-5-II/15. 000 Sarajevo. 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 52/16 1.1. Gospodarski subjekt Telemach, Podnositelj prijave 1.1.1. Gospodarski subjekt TOTAL TV BH Gospodarski subjekt Telemach Društvo za pružanje usluga Gospodarski subjekt "TOTAL TV BH" d.o.o. za u oblasti telekomunikacija d.o.o. Sarajevo, ulica Džemala telekomunikacije, Ive Andrića 14.,78000 Banja Luka (u daljnjem Bijedića 216, Sarajevo, registriran je kod Općinskog suda u tekstu: TOTAL TV BH), je upisan u registar Okružnog suda Sarajevu pod matičnim brojem 65-01-0620-08, čiji je osnivač Banja Luka pod brojem 1-17068-00 (JIB: 4402647520001), koji BOSNIA BROADBAND S.a.r.l. iz Luksemburga i sa upisanim je u vlasništvu gospodarskog subjekta Serbia Broadband - Srpske temeljnim kapitalom od 11.518.992,00 KM. kablovske mreže d.o.o. Beograd, Bulevar Zorana Đinđića 8a, Gospodarski subjekt Telemach je dio grupacije United 11000 Beograd, Republika Srbija, a koji je pod neizravnom Group koja pruža telekomunikacijske usluge u nekoliko zemalja kontrolom gospodarskog subjekta KKR. regije, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. U krajnjem je Pretežite registrirane djelatnosti gospodarskog subjekta vlasništvu fondova kojima upravljaju društva povezana sa TOTAL TV BH su distribucija radijskog i televizijskog programa društvom KKR & Co. L.P. 9 West 57th Street, Suite 4200, /signala, djelatnosti žičane i bežične telekomunikacije. Njujork, Njujork 10019, Sjedinjene Američke Države. 1.1.2. Gospodarski subjekt KATV HS d.o.o. Sarajevo KKR je globalno investiciono društvo koje posluje na svjetskoj razini, nudeći širok asortiman alternativnih fondova i Gospodarski subjekt KATV HS d.o.o. Sarajevo, Radnička drugih investicionih proizvoda investitorima kao i rješenja na broj 18, 71 000 Sarajevo je upisan na Općinskom sudu u tržištima kapitala. Sarajevu pod matičnim brojem 65-01-0133-15. United Group preko gospodarskog subjekta Slovenia Konkurencijsko vijeće je uvidom u javno dostupne podatke Broadband S.a.r.l. iz Luxemburga, odnosno Adria News S.a.r.l., (http://bizreg.pravosudje.ba/) utvrdilo da su kao osnivači ovog 18 rue du Strasbourg, L-2560 Luxembourg na području Bosne i subjekta označene fizičke osobe Fadil Abaz, ul. Zaima Šarca br. Hercegovine ima registriran gospodarski subjekt ADRIA NEWS 48 , Bosna i Hercegovina, Enes Hajdarević, Radnička br.18, d.o.o. Sarajevo, Kolodvorska 12, 71 000 Sarajevo koji je upisan Bosna i Hercegovina i Jovanka Kabanica, Ul. Osmaci bb, Bosna i na Općinskom sudu u Sarajevu pod matičnim brojem 65-01- Hercegovina. 0149-14. Pretežita registrirana djelatnost gospodarskog subjekta Gospodarski subjekt ADRIA NEWS d.o.o. Sarajevo je KATV HS d.o.o. Sarajevo je pružanja usluga u oblasti osnivač gospodarskog subjekta ADRIA NEWS BH telekomunikacija. PRODUCTION d.o.o. Sarajevo, Kolodvorska 12, 71 000 Prema navodima iz Prijave registracija Telemachovog Sarajevo koji je upisan je na Općinskom sudu u Sarajevu pod udjela u ovom gospodarskom subjektu je u tijeku. matičnim brojem 65-01-0313-14. 1.1.3. Gospodarski subjekt HKB net d.o.o. Sarajevo Pretežita registrirana djelatnost gospodarskih subjekata Gospodarski subjekt HKB net d.o.o. Sarajevo, Džemala ADRIA NEWS d.o.o. Sarajevo i ADRIA NEWS BH Bijedića 216, Ilidža, 71 000 Sarajevo je upisan na Općinskom PRODUCTION d.o.o. Sarajevo je oglašavanje putem medija. sudu u Sarajevu pod matičnim brojem 65-01-0246-15. Putem Slovenia Broadband S.a.r.l. iz Luxemburga, odnosno Pretežita registrirana djelatnost gospodarskog subjekta gospodarskog subjekta United Media S.a.r.l., 16-18 rue du HKB net d.o.o. Sarajevo je pružanja usluga u oblasti Strasbourg, L-2560 Luxembourg United Group na području telekomunikacija. Bosne I Hercegovine ima registriran gospodarski subjekt CAS 1.1.4. Privredni subjekt M&H Company d.o.o. Sarajevo MEDIA d.o.o. Sarajevo, Kolodvorska 12, 71 000 Sarajevo upisan je na Općinskom sudu u Sarajevu pod matičnim brojem 65-01- Gospodarski subjekt M&H Company d.o.o. Sarajevo, 0625-15. Džemala Bijedića 216, Ilidža, 71 000 Sarajevo je upisan na Pretežita registrirana djelatnost gospodarskog subjekta CAS Općinskom sudu u Sarajevu pod matičnim brojem 65-01-0254- MEDIA d.o.o. Sarajevo je oglašavanje putem medija. 13. Gospodarski subjekt Telemach je gospodarsko društvo koje Pretežita registrirana djelatnost gospodarskog subjekta je aktivno u pružanju telekomunikacionih usluga. Jedan je od M&H Company d.o.o. Sarajevo je pružanja usluga u oblasti telekomunikacionih operatera u Bosni i Hercegovini koji telekomunikacija. distribuira medijski sadržaj preko kabelske tehničke platforme i 1.1.5. Gospodarski subjekt BHB CABLE TV d.o.o Lukavac pruža uslugu pristupa internetu i povezane usluge kao i usluge Gospodarski subjekt BHB CABLE TV d.o.o Lukavac, fiksne telefonije pretplatnicima. Dom kulture bb, Lukavac, Lukavac je upisan na Općinskom sudu 1.1.1. Povezana društva gospodarskog subjekta Telemach u u Tuzli pod matičnim brojem 1-13276. Bosni i Hercegovini Pretežita registrirana djelatnost gospodarskog subjekta Gospodarski subjekt Telemach na području Bosne i BHB CABLE TV d.o.o Lukavac je pružanja usluga u oblasti Hercegovine je u junu 2015. godine stekao kontrolu nad telekomunikacija. gospodarskim subjektima KATV "HS" d.o.o. Sarajevo, "HKB 1.1.6. Gospodarski subjekt Global Interenet net" d.o.o. Sarajevo, "M&H" Company d.o.o. Sarajevo i "BHB Gospodarski subjekt Global Interenet d.o.o. Novi Travnika, CABLE TV" d.o.o Lukavac. Ivana Meštrovića 21, 79290 Novi Travnik, je upisan u registar Proces integracije ovih društava u poslovanje grupacije Općinskog suda u Travniku pod brojem 51-01-1767-09 (stari broj kojoj pripada Telemach, kako se navodi u Prijavi, je u tijeku. U 1-49-67) (JIB: 423670900009). međuvremenu, dana 31.12.2015. godine gospodarski subjekti Pretežite registrirane djelatnosti gospodarskog subjekta VKT-net d.o.o. Bugojno, Poslovni centar bb Bugojno i Velnet Global Internet su pružanje usluga distribucije televizijskog d.o.o. Mostar, Trg Ivana Krndelja 1, Mostar nad kojima je programa /signala i pružanje internet usluga. gospodarski subjekt Telemach također stekao kontrolu su Gospodarski subjekt Global Internet djeluje na tržištu pripojeni gospodarskom subjektu Telemach (Rješenje broj 065-0- općina - Livno, Tomislavgrad, Kupres, Bugojno, Donji Vakuf, Reg-15-004120). Novi Travnik, Tavnik, Vitez i Busovača. Konkurencijsko vijeće je dana 16.02.2016. godine Rješenjem broj 05-26-1-039-32-II/15 ocijenilo dopuštenu koncentraciju između gospodarskih subjekata Telemach i Global Interenet, te je provjerom javno dostupnih podataka utvrdilo da je podnošenja prijave i kriterija za ocjenu koncentracija isto pod kontrolom gospodarskog subjekta Bosnia Broadband gospodarskih subjekata, kada ukupni godišnji prihodi svakog od S.a.r.1. Luxembourg, 67 rue Ermisende, L - 1469, Luxembourg, najmanje dva gospodarska subjekta sudionika koncentracije Luxembourg. ostvareni prodajom roba i /ili usluga na tržištu Bosne i 1.2. Gospodarski subjekt ASK, ciljano društvo Hercegovine iznose najmanje 8 milijuna KM po završnom računu u godini koja je prethodila koncentraciji, ili ako je njihov Gospodarski subjekt ASK d.o.o. Ilidža-Sarajevo, ul. zajednički udjel na mjerodavnom tržištu veći od 40,0%. Ustanička broj 7/3, 71 000 Sarajevo registriran je kod Općinskog Ukupni godišnji prihodi gospodarskog subjekta KKR kao i suda u Sarajevu pod matičnim brojem 65-01-1518-09. gospodarskih subjekta Telemach i ASK, na dan 31. prosinca U svom sastavu ima dvije poslovne jedinice: jednu koja 2014. godine: obavlja djelatnost radija (Radio ASK) i drugu koja obavlja Tablica 1. djelatnost kabelske distribucije audio-vizualnih medijskih Ukupan KKR Telemach ASK, ciljana sadržaja krajnjim korisnicima (CATV ASK). Ciljana imovina prihod imovina predmetne koncentracije je druga poslovna jedinica (kabelskih EUR KM KM KM operater), dok će radio stanica nastaviti obavljati svoju djelatnost Svijet (..) (..) (..) (..) u okviru društva-prodavatelj. Bosna i (..) (..) (..) (..) Hercegovina Uslijed nedostatka financijskih sredstava CATV ASK nije u mogućnosti da samostalno razvije vlastite usluge Interneta i Izvod: podatci iz Prijave *Ukupan prihod cijelog gospodarskog subjekta ASK telefonije. Stoga ima aranžman sa operatorom Europronet na iznosi (..) KM ((..) KM je prihod ostvaren poslovanjem kabelskih operatera koji je temelju kojeg gospodarski subjekt Europronet zakupljuje uvećan za ukupan godišnji prihod koji je ostvario Radio ASK u iznosu od (..) KM) određene telekomunikacijske kapacitete CATV ASK te na taj Ukupan godišnji prihod sudionika koncentracije predstavlja način gospodarski subjekt Europronet pruža usluge Interneta i prihod (bez poreza na dodanu vrijednost i drugih poreza koji se telefonije u kabelskoj mreži CATV ASK. Pri tome, svaki od ova izravno odnose na sudionike koncentracije, na svjetskom i na dva operatora svoje usluge (CATV ASK kabelsku televiziju, a tržištu Bosne i Hercegovine), u smislu članka 8. točka h) Odluke Europronet Internet i telefoniju) pruža zasebno (od servisa do o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracije naplate). gospodarskih subjekata. Po provođenju predmetne koncentracije ovaj aranžman Konkurencijsko vijeće, sukladno članku 43. stavak (7) neće biti nastavljen jer će po preuzimanju od strane gospodarskog Zakona, pri izračunu ukupnog godišnjeg prihoda sudionika subjekta Telemach dio društva-prodavatelja koji čini CATV ASK koncentracije može koristiti kriterije i standarde Obavijesti biti u mogućnosti da razvije vlastitu uslugu Interneta, odnosno Europske komisije o izračunu ukupnog prihoda sukladno Uredbi telefonije. Vijeća (EEZ) broj 4064/89 o kontroli koncentracije gospodarskih subjekata. 2. Pravni okvir ocjene koncentracije Prema podatcima (Tablica 1.) sudionici koncentracije su Konkurencijsko vijeće u provođenju postupka ocjene ispunili uvjet iz članka 14. stavak (1) točka a) Zakona (ukupan dopuštenosti koncentracije primijenilo je odredbe Zakona, prihod na svjetskom tržištu), ali nemaju ispunjene uvjete o Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik ostvarenom ukupnom godišnjem prihodu na tržištu Bosne i BiH", broj 18/06 i 34/10), Odluke o definiranju kategorija Hercegovine iz članka 14. stavak (1) točka b) Zakona o vladajućeg položaja ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10) te konkurenciji (gospodarski subjekt ASK). Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterija za ocjenu Međutim, sudionici koncentracije su ispunili drugi uvjet iz koncentracija gospodarskih subjekata ("Službeni glasnik BiH", članka 14. stavak (1) točka b) Zakona jer imaju preko 40,00% broj 34/10). udjela na mjerodavnom tržištu te su bili obvezni prijaviti Konkurencijsko vijeće, na temelju članka 43. stavak (7) koncentraciju. Zakona, može koristiti sudsku praksu Europskog suda i odluke 5. Prikupljanje podataka od trećih osoba Europske komisije, kao i kriterije i standarde iz Uredbe Vijeća EK broj 139/2004 o kontroli koncentracije između gospodarskih U postupku ocjene namjeravane koncentracije Konku- subjekata, Obavijest Europske Komisije o konceptu koncentracija rencijsko vijeće je zatražilo, u smislu čl. 33. i 35. Zakona o kon- gospodarskih subjekata te Smjerenice za ocjenu horizontalnih kurenciji dodatne podatke i dokumentaciju od nadležnih insti- /vertikalnih koncentracija. tucija Bosne i Hercegovine, kao i konkurenata na mjerodavnom tržištu: 3. Pravni temelj i oblik koncentracije - Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Kao pravni temelj koncentracije dostavljeno je (..) 1, u Hercegovine, aktom broj 04-26-1-044-7-II/15 dana smislu članka 16. stavak (2), koje su gospodarski subjekt Tele- 26.02.2016. godine, a odgovor je dostavljen mach kao kupac i ASK kao prodavatelj potpisali dana (..) godine. podneskom broj 04-26-1-044-13-II/15 dana (..) 18.03.2016. godine; Predmetna transakcija predstavlja stjecanje isključive - gospodarskog subjekta Dioničko društvo BH Telekom kontrole gospodarskog subjekta Telemach nad ciljanom Sarajevo, Franca Lehara 7, 71000 Sarajevo, aktom imovinom kao dijelom drugog gospodarskog subjekta (ASK), u broj 04-26-1-044-22-II/15 dana 04.04.2016. godine, smislu članka 12. stavak (1) točka b) Zakona. Pravni oblik odgovor je dostavljen podneskom zaprimljenim pod koncentracije je utvrđen u članku 12. stavak (1) točka b) Zakona brojem 04-26-1-044-29-II/15 dana 14.04. 2016. kao stjecanje kontrole gospodarskog subjekta Telemach nad godine (nakon što je na molbu gospodarskog subjekta ciljanom imovinom drugog gospodarskog subjekta BH Telecom od 11.04. 2016. godine podneskom broj (gospodarskog subjekta ASK). 04-26-1-044-25-II/15 Konkurencijsko vijeće putem 4. Obveza prijave koncentracije emaila dana 12.04.2016. godine odobrilo produljenje roka za dostavu traženih podataka); Obveza prijave koncentracije nastaje, u smislu odredbe - gospodarskog subjekta Logosoft, aktom broj 04-26-1- članka 14. stavak (1) Zakona i članka 2 pod b) Odluke o načinu 044-23-II/15 dana 04.04.2016. godine, odgovor je 1 (..) – podaci predstavljaju poslovnu tajnu dostavljen podneskom broj 04-26-1-044-26-II/15 dana Konkurencijsko vijeće je tijekom postupka ocjene 12.04.2016. godine kao i koncentracije utvrdilo da se pod mjerodavnim tržištem - gospodarskog subjekta "europroNET Bosnia", aktom koncentracije smatra tržište pružanja usluga kabelske televizije na broj 04-26-1-044-31-II/15 dana 20.04.2016. godine na području općine Ilidža. koji je odgovor je dostavljen podneskom broj 04-26- 6.1. Analiza mjerodavnog tržišta 1-044-35-II/15 dana 04.05.2016. godine Pored navedenog, kako je ranije istaknuto, na Obavijest u Konkurencijsko vijeće je sa ciljem potpunije analize svezi predmetne koncentracije su podnescima broj 04-26-1-044- mjerodavnog tržišta prikupljalo podatke o broju korisnika kako 11-II/15 i broj 04-26-1-044-12-II/15 dostavljeni komentar mjerodavnog proizvoda/usluge tako i srodnih usluga na tržištima Asocijacije kabelskih operatera te gospodarskog subjekta TXTV pružanja telekomunikacijskih usluga kako sudionika d.o.o. za telekomunikacije Tuzla. Također, dana 23.03.2016. koncentracije tako i od konkurenata na području općine Ilidža. godine podneskom broj 04-26-1-044-14-II/15 zaprimljeno je Podnositelj prijave je tako dopunom dana 08.03.2016. mišljenje gospodarskog subjekta "europroNET Bosnia". godine podneskom broj 04-26-1-044-10-II/15 na tražnju Konkurencijskog vijeća, pored ostalog, dostavio vlastite podatke i 6. Mjerodavno tržište podatke gospodarskog subjekta ASK za 2014. i 2015. godinu Mjerodavno tržište koncentracije, u smislu članka 3. jedne usluge (usluge pružanja kabelske televizije), paketa usluga Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, (paket Double – play koji uključuje: televizija i internet, fixna čini tržište određenih proizvoda/usluga koje su predmet telefonija i internet, fixna telefonija i televizija, te paket usluga obavljanja djelatnosti na određenom zemljopisnom tržištu. Triple-play koja uključuje fixnu telefoniju, internet i televiziju) te Prema odredbi članka 4. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog skupa usluga (fixna telefonija, Internet i televizija te televizija, tržišta, mjerodavno tržište u proizvodnom smislu obuhvata sve Interent (duo paket) i fixna telefonija) na području općine Ilidža. proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju Pojednačne usluge u okviru telekomunikacijskog sektora su međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uvjetima, imajući u usluge fixne telefonije, televizije, Interneta i mobilne telefonije. vidu posebice njihove bitne osobine, kvalitetu, uobičajenu Gospodarski subjekti Telemach i M&H, kako stoji u dopuni namjenu, način uporabe, uvjete prodaje i cijene. Prijave, nemaju korisnike Interneta i fixne telefonije samostalno Nadalje, prema članku 5. Odluke o utvrđivanju (izvan paketa ili skupa usluga). Također, gospodarski subjekt mjerodavnog tržišta, mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu ASK nema dozvole za pružanje usluga Interneta i fiksne obuhvata cjelokupan ili dio teritorija Bosne i Hercegovine na telefonije s tim da, kako je već navedeno, ovu uslugu gospodarski kojoj gospodarski subjekt djeluje u prodaji i/ili kupovini subjekt ASK pruža putem međuoperatorskog ugovora sa mjerodavnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim gospodarskim subjektom europroNET. uvjetima i koji to tržište bitno razlikuje od uvjeta tržišne U tom smislu Konkurencijsko vijeće pored pružanja usluga konkurencije na susjednim zemljopisnim tržištima. kabelske televizije, što je i utvrđeno kao mjerodavno tržište Podnositelj prijave je u Prijavi naveo da smatra da je proizvoda/usluga predmetne koncentracije, nije moglo da mjerodavno tržište predmetne koncentracije tržište pružanja zanemari činjenicu da će provedbom iste korisnici fixne usluga distribucije audiovizualnog medijskog sadržaja telefonije i Interneta biti u situaciji da se moraju opredijeliti kod (uključujući CAT TV i IPTV i isključujući DTH tehnologiju) kojeg operatera će koristiti navedene usluge obzirom da krajnjim korisnicima. Navedeno obrazlaže stavom da kabelska gospodarski subjekt europroNET više neće nuditi ove usluge, bar TV i IPTV trebaju biti dio istog mjerodavnog tržišta obzirom da što se tiče dosadašnjeg poslovnog – partnerskog odnosa sa su, sa aspekta korisnika, u potpunosti zamjenjivi. gospodarskim subjektom ASK, a prema navodima Podnositelja DTH ne smatra zamjenjivom sa navedene druge dvije prijave gospodarski subjekt Telemach, obzirom da sam nudi tehnologije iz razloga što se kod DTH radi o jednosmjernom navedene usluge, neće koristiti usluge europroNET operatera. prijenosu koji ne može biti povezan sa uslugama Interneta ili Slijedom navedenog, predmetnom analizom obuhvaćena se fiksne telefonije te DTH ne podržava moderne televeizijske i tržišta pružanja usluga fixne telefonije i Interneta kao i tržišta tehnologije kao što su interaktivna TV ili VoD. paketa usluga i skupa usluga na području općine Ilidža isključivo Podnositelj prijave smatra da je mjerodavno tržište u smislu sagledavanja tržišnih udjela sudionika na ovim tržištima predmetne koncentracije područje na kojem je aktivan i eventulanih promjena koje će nastati provedbom predmetne gospodarski subjekt CATV ASK, tj. područje općine Ilidža. koncentracije. Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je tržište predmetne Obzirom da sudionici koncentracije nemaju dozvole za koncentracije pružanja usluge kabelske televizije. mobilnu telefoniju tako ista nije uključena u analizu. Mjerodavnim tržištem u zemljopisnom smislu na tržištu Podaci o broju pretplatnika jedne usluge – kabelske opštine Ilidža obzirom da gospodarski subjekt ASK obavlja televizije na području općine Ilidža sudionika koncentracije pružanje usluga kabelske televizije isključivo korisnicima općine uključujući i podatke dobijene od glavnih konkurenata prikazani Ilidža. su u Tablici 2: Tablica 2. Broj pretplatnika kabelske televizije – jedna usluga Redni Naziv gospodarskog subjekta - operatera 2014 2015 broj Broj % Broj % 1. Telemach (..) (..) (..) (..) 2. M&H (..) (..) (..) (..) 3. ASK (..) (..) (..) (..) 4. BH Telecom (..) (..) (..) (..) 5. Logosoft (..) (..) (..) (..) Ukupno 1+3 za 2014. godinu (..) (..) (..) (..) Ukupno 1+2 za 2015. godinu (..) (..) (..) (..) Ukupno 1+2+3 za 2015. godinu (..) (..) (..) (..) Ukupno (..) 100,00 (..) 100 Izvor: Podatci dostavljeni od Podnositelja prijave, konkurenata i gospodarskog subjekta europroNET Na tržištu pružanja usluga kabelske televizije u 2014. godini gospodarski subjekt Telemach je na području općine Ilidža imao udjel od (..)% dok je gospodarski subjekt ASK imao udjel od (..)%. U 2015. godini gospodarski subjekt M&H je postao povezano društvo gospodarskog subjekta Telemach te je njihov zajednički tržišni udjel iznosio (..)% dok je tržišni udjel subjekta ASK iznosio (..)%. Zajednički tržišni udjel sudionika koncentracije na području općine Ilidža na tržištu pružanja kabelske televizije u 2014. godini iznosio je (..)%, odnosno (..)% u 2015. godini. Podatci o broju pretplatnika jedne usluge – Interneta na području općine Ilidža prikazani su u Tablici 3: Tablica 3. Broj pretplatnika Interneta – jedna usluga Redni Naziv gospodarskog subjekta - operatera 2014 2015 broj Broj % Broj % 1. Telemach (..) (..) (..) (..) 2. M&H (..) (..) (..) (..) 3. europroNET (..) (..) (..) (..) 4. ASK (..) (..) (..) (..) 5. BH Telecom (..) (..) (..) (..) 6. Logosoft (..) (..) (..) (..) 7. Ukupno 1+4 za 2014. godinu (..) (..) (..) (..) 8. Ukupno 1+2+4 za 2015. godinu (..) (..) (..) (..) Ukupno (..) 100,00 (..) 100,00 Izvor: Podatci dostavljeni od Podnositelja prijave, konkurenata i gospodarskog subjekta europroNET Gospodarski subjekt Telemach na području općine Ilidža u 2014. godini i 2015. godini nije pružao usluge Interneta kao samostalne usluge, kao ni ASK. Gospodarski subjekt BH Telecom je na ovom tržištu (..) vladajući, sa tržišnim udjelom oko (..)%. Gospodarski subjekt europroNET putem mreže gospodarskog subjekta ASK je u 2014. godini imao udjel od (..)%, a u 2015. godini udjel od (..)%, dok je tržišni udjel gospodarskog subjekta Logosoft (..) u odnosu na prethodna dva. Podatci o broju pretplatnika jedne usluge – fixne telefonije na području općine Ilidža prikazani su u Tablici 4: Tablica 4. Redni Broj pretplatnika fixne telefonije – jedna usluga Naziv gospodarskog subjekta - operatera broj 2014 % 2015 % 1. Telemach (..) (..) (..) (..) 2. M&H (..) (..) (..) (..) 3. europroNET (..) (..) (..) (..) 4. ASK (..) (..) (..) (..) 5. BH Telecom (..) (..) (..) (..) 6. Logosoft (..) (..) (..) (..) 7. Ukupno 1+4 za 2014. godinu (..) (..) (..) (..) 8. Ukupno 1+2+4 za 2015. godinu (..) (..) (..) (..) Ukupno (..) 100,00 (..) 100,00 Izvor: Podatci dostavljeni od Podnositelja prijave, konkurenata i gospodarskog subjekta europroNET Kako je naprijed rečeno gospodarski subjekt Telemach na području općine Ilidža u 2014. godini i 2015. godini nije pružao usluga fixne telefonije kao samostalne usluge dok je gospodarski subjekt europroNET putem mreže gospodarskog subjekta ASK u 2014. godini imao udjel od (..)%, a u 2015. godini udjel od (..)% . Podaci o broju pretplatnika paketa usluga – double play i triple play na području općine Ilidža sudionika koncentracije uključujući i podatke dobijene od glavnih konkurenata prikazani su u Tablicama 5. i 6.: Tablica 5. Naziv Broj pretplatnika paketa usluga – Double play Redni gospodarskog 2014 2015 broj subjekta - TV i Int Fixna tel i Int Fixna tel i TV TV i Int Fixna tel i Int Fixna tel i TV operatera broj % broj % broj % broj % broj % broj % 1. Telemach (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 2. M&H (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 3. europroNET (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 4. ASK (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 5. BH Telecom (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 6. Logosoft (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 7. Ukupno 1+4* (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 8. Ukupno 1+2+4** (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) Ukupno (..) 100 (..) 100 (..) 100 (..) (..) (..) 100 (..) 100 Izvor: Podaci dostavljeni od Podnositelja prijave, konkurenata i gospodarskog subjekta europroNET *ukupno za 2014. godinu ** ukupno 2015. godinu Tablica 6. Broj pretplatnika paketa usluga – Triple play Redni Naziv gospodarskog subjekta - 2014 2015 broj operatera Fixna telefonija, Internet i TV Fixna telefonija, Internet i TV broj % broj % 1. Telemach (..) (..) (..) (..) 2. M&H (..) (..) (..) (..) 3. europroNET (..) (..) (..) (..) 4 ASK (..) (..) (..) (..) 5. BH Telecom (..) (..) (..) (..) 6. Logosoft (..) (..) (..) (..) 7. Ukupno 1+4 za 2014. godinu (..) (..) (..) (..) 8. Ukupno 1+2+4 za 2015. godinu (..) (..) (..) (..) Ukupno (..) 100,00 (..) 100,00 Izvor: Podatci dostavljeni od Podnositelja prijave, konkurenata i gospodarskog subjekta europroNET Privredni subjekt Telemach - je u 2014. godini na tržištu paketa usluga – double play imao tržišni udio od oko (..)% (TV i Internet), odnosno (..)% (fixna telefonija i Internet) dok je u 2015. godini, zajedno sa svojim povezanim društvom M&H imao udio od približno (..)% za pružanje double play usluga u kombinaciji TV i Internet, odnosno (..)% u kombinaciji fixna telefonija i Internet te (..)% tržišnog udjela u kombinaciji fixna telefonija i TV. Istovremeno, privredni subjekt europroNET je imao oko (..)% tržišnog udjela u kombinaciji fixna telefonija i Internet, odnosno u 2015. godini (..)% tržišnog udjela. Double play usluge u kombinaciji TV i Internet te fixna telefonija i TV gospodarski subjekt europroNET nije pružao. Tržišni udjel gospodarskog subjekta Telemach za pružanje triple play usluga u 2014. godini iznosio je (..)%, odnosno (..)% u 2015. godini. Gospodarski subjekt europroNET nije pružao ovu kombinaciju usluga. Podatci o broju pretplatnika skupa usluga – dvije usluge i tri usluge na području općine Ilidža sudionika koncentracije uključujući i podatke dobijene od glavnih konkurenata prikazani su u Tablicama 7. i 8.: Tablica 7. Broj pretplatnika skupa usluga – dvije usluge Redni Naziv gospodarskog 2014 2015 broj subjekta - operatera TV i Internet Fixna tel i TV TV i Internet Fixna tel i TV broj % broj % broj % broj % 1. Telemach (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 2. M&H (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 3 europroNET (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 4. ASK (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 5. BH Telecom (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 6. Logosoft (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 7. Ukupno 1+4* (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 8. Ukupno 1+2+4** (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) Ukupno (..) 100 (..) 100 (..) 100 (..) 100 Izvor: Podaci dostavljeni od Podnositelja prijave, konkurenata i gospodarskog subjekta europroNET *ukupno za 2014. godinu; **ukupno za 2015. godinu; Tablica 8. Broj pretplatnika skupa usluga – tri usluge 2014 2015 Redni Naziv gospodarskog TV i Internet (duo paket) i TV i Internet (duo paket) i broj subjekta - operatera Fixna tel, Internet i TV Fixna tel, Internet i TV fixna tel fixna tel broj % broj % broj % broj % 1. Telemach (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 2. M&H (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 3. europroNET (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 4. ASK (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 5. BH Telecom (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 6. Logosoft (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 7. Ukupno 1+4 za 2014. god (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 8. Ukupno 1+2+4 za 2015. g (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) Ukupno (..) 100,00 (..) 100,00 (..) 100,00 (..) 100,00 Izvor: Podatci dostavljeni od Podnositelja prijave, konkurenata i gospodarskog subjekta europroNET Gospodarski subjekt Telemach je u 2014. godini na tržištu 7. Ocjena koncentracije skupa usluga – dvije usluge imao tržišni udjel od oko (..)% (odnosno (..)%) dok je u 2015. godini imao udjel od približno Konkurencijsko vijeće u postupku, u smislu članka 17. (..)% (odnosno (..)%) obzirom na povezano društvo M&H. Zakona, je analiziralo učinke predmetne koncentracije na tržište, Na tržištu skupa usluga – tri usluge gospodarski subjekt odnosno na strukturu tržišta u smislu da li se stvara ili jača Telemach u 2014. godini je imao tržišni udjel od (..)% dok je u vladajući položaj sudionika koncentracije nakon provođenja 2015. godini je imao udjel od (..)% u kombinaciji TV i Internet koncentracije, a koji za posljedicu može imati značajno (duo paket) i fixna telefonija. narušavanje i ograničavanje tržišne konkurencije ili će ista Istovremeno, gospodarski subjekt europroNET nije pružao proizvesti pozitivne učinke koji se ogledaju u jačanju postojeće kombinacije dvije usluge i tri usluge na području općine Ilidža ni konkurencije na mjerodavnom tržištu. u 2014. godini ni u 2015. godini. Na temelju analize podataka Konkurencijsko vijeće, sukladno članku 9. Zakona, odnosno čl. 2., 5. i 6. Odluke o definiranju kategorija vladajućeg položaja, te na temelju ocjene pokušao u suradnji sa gospodarskim subjektom europroNET da kriterija, u smislu članka 3. stavak (2) iste Odluke, je utvrdilo da omogući usluge koje ovaj gospodarski subjekt nije imao u svojoj gospodarski subjekt Telemach, zajedno sa svojim povezanim ponudi, ali ta suradnja nije dala očekivane rezultate. Brzine gospodarskim subjektima, ima vladajući položaj na mjerodavnom Interneta su u odnosu na konkurenciju značajno bile manje, a bez tržištu. značajnih financijskih sredstava privredni subjekt ASK nije bio u Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da će provođenjem mogućnosti da ponudi vlastiti Internet i fixnu telefoniju. koncentracije doći do povećanja tržišnog udjela Podnositelja Nemogućnost pružanja konkurentne ponude krajnjim prijave na mjerodavnom tržištu, odnosno do jačanja tržišnog potrošačima gospodarskog subjekta ASK se u tom smislu ogleda položaja gospodarskog subjekta Telemach i preuzimanja u padu broja korisnika te padu prihoda, obzirom da korisnici vladajuće pozicije na mjerodavnom tržištu, kao i da se na prelaze kod drugih snažnijih operatera. najvećem dijelu općine Ilidža (prema navodima Podnositelja Pad broja korisnika zabilježen je već 2012. godine kada je prijave) mreže sudionika koncentracije preklapaju kako sa (..) pretplatnika koliko ih je imao u 2011. godini smanjen na međusobno tako i sa mrežom gospodarskog subjekta BH (..) dok je u 2013. godini taj broj iznosio (..) pretplatnika. Trend Telecom. smanjenja broja pretplanika nastavio se i u 2014. godini kada je Prilikom ocjene koncentracije, pored tržišnih udjela na zabilježeno da je gospodarski subjekt ASK imao (..) pretplatnika, mjerodavnom tržištu (tablica 2.), kao i tržišnih udjela na kao i u 2015. godini koju je završio sa (..) pretplatnikom. susjednim tržištima (tablice 2.-8.), posmatran je i trend kretanja Slijedom smanjenja broja pretplatnika bilježen je i značajniji pad broja krajnjih korisnika i usluga koje koriste, a u obzir je uzeta i prihoda, a sve kao posljedica ulaska na područje općine Ilidža tržišna situacija ciljnog društva CATV ASK, kako navodi prvo gospodarskog subjekta BH Telecom, a zatim i 2012. godine Podnositelja prijave, i koja je bila jedna od odlučujućih činjenica ulaska gospodarskih subjekata Logosoft, M&H Company i za donošenje odluke. Telemach. Analizom prikupljenih podataka o mjerodavnom trištu Gospodarski subjekt ASK je od 2012. godine, ostvario (tablica 2.), Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da u 2014. godini prihod od prodaje u iznosu od (..) KM dok je 2013. godine isti (..) tržišni udjel na mjerodavnom tržištu ima gospodarski subjekt bio nešto manji i iznosio (..) KM. Trend pada ukupnih prihoda se BH Telecom i da isti iznosi (..)%, te da u 2015. godini ima trend nastavio i u 2014. godini kada je istio iznosio (..) KM ((..) KM je rasta i da ostvaruje tržišni udjel od (..)%. Istovremeno, prihod ostvaren poslovanjem kabelskog operatera koji predstavlja Podnositelj prijave u 2014. godini ima tržišni udjel od (..)%, dok ciljanu imovinu društva predmetne koncentracije). Ukupan u 2015. godini bilježi (..)% tržišnog udjela obzirom da se godišnji prihod gospodarskog subjekta ASK u 2015. godini njegovom tržišnom udjelu, koji je opadajući i iznosi (..)%, dodaje iznosio je (..) KM. tržišni udjel njegovog povezanog društva gospodarskog subjekta U cilju spriječavanja navedenog, Podnositelj prijave navodi M&H od (..)%. Gospodarski subjekt CATV ASK, na da je CATV ASK iscrpio sve mogućnosti koje su mu bile na mjerodavnom tržištu i u 2014. godini ima tržišni udjel od (..)%, raspolaganju, od ponude športskih kanala do poboljšanja kvalitete dok u 2015. godini ima (..)% tržišnog udjela. Pored navedenih usluge, radi čega se morao kreditno zadužiti u cilju održavanja subjekata, na mjerodavnom tržištu je prisutan i gospodarski tekuće likvidnosti. subjekt Logosoft, sa (..) tržišnim udjelom. Imajući u vidu utvrđene činjenice i okolnosti, sve upućuje Provođenjem predmetne koncentracije, mijenja se slika da bi gospodarski subjekt ASK i bez preuzimanja od strane mjerodavnog tržišta i umjesto tri gospodarskog subjekta približne Podnositelja prijave u skoro vrijeme nestao sa mjerodavnog tržišne snage ((..)%,(..)% i (..)%) na mjerodavnom tržištu tržišta iz razloga financijskih poteškoća s jedne strane, kao i preostaju dva gospodarska subjekta, BH Telecom sa tržišnim nemogućnosti pružanja dovoljno konkurentne ponude da bi udjelom (..)% i Podnositelj prijave koji bi preuzeo lidersku zadržao postojeće pretplatnike, odnodno, preuzeo nove od svojih poziciju i stekao vladajući položaj sa tržišnim udjelom od (..)%. konkurenata. Međutim, imajući u vidu opći trend da potrošači sve češće i Također, imajući u vidu postojeću strukturu mjerodavnog više koriste tzv. "pakete usluga" u kojima imaju pristup većem tržišta, na kom su već prisutni BH Telecom i Telemach (koji broju usluga i kombinaciji usluga (telefon, internet, televizija, imaju značajne tržišne udjele na mjerodavnom tržištu), kao i mobilna telefonija) po povoljnijoj cijeni, Konkurencijsko vijeće Telekomunikacije RS a.d. (putem povezanog društva Logosoft), je za potrebe analize mjerodavnog tržišta prikupilo i podatke o a koji su zasigurno među pet gospodarskih subjekta sa najvećom ovim tržištima i izvršilo analizu istih. tržišnom snagom u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju Posmatrajući ukupan broj pretplatnika u pojedinim pružanje usluga distribucije audiovizualnog medijskog sadržaja kategorijama (tablica 2.-8.) kao trend u razdoblju 2014.-2015. krajnjim korisnicima, vjerovatnoća da CATV ASK nađe drugog godina, potvrđeno je da tržišta u kategoriji jedne usluge (kabelske kupca koji bi imao povoljniji utjecaj na strukturu mjerodavnog televizije, interneta ili fiksne telefonije) imaju trend opadanja ili trišta je izuzetno mala. A u konačnici, bez daljih značajnijih vrlo mali rast, dok tržišta paketa usluga ili skupa usluga bilježe investicija, došlo bi do nestanka ovog operatera na tržištu. značajan rast broja pretplatnika, što potvrđuje tvrdnju da se Konkurencijsko vijeće također smatra da su pozitivni učinci krajnji potrošači sve više opredjeljuju za korištenje više usluga ove koncentracije dugoročno povećanje kvalitete usluga jednog operatera objedinjenih u paket ili skup. potrošačima na mjerodavnom tržištu, te proširenju broja usluga, Ova činjenica je vrlo značajna za ocjenu predmetne što će rezultirati dodatnim pritiskom na potrebu ulaganja ostalih koncentracije iz razloga što gospodarski subjekt ASK kao ciljno tržišnih konkurenata, a to će povećati i pouzdanost pružanja društvo, jedino pruža uslugu kabelske televizije i iz tablica 2.-8. usluga krajnjim potrošačima. Tu se, prije svega, misli na je vidljivo da nije prisutan ni na jednom od susjednih tržišta. uvođenje usluga Interneta i fiksne telefonije što bi omogućilo Obzirom da je model pružanje usluga kabelske televizije kao pružanje multiple-play usluge. jedine i samostalne usluge (odvojeno od usluga Interneta, fixne Konkurencijsko vijeće je prilikom ocjene predmetne telefonije, a u skorije vrijeme i mobile telefonije) kao takav koncentracije razmotrilo i pristigle komentare zainteresiranih lica. neodrživ te da sve veći broj pretplatnika iz razloga ekonomičnosti Tom prilikom utvrđeno je da se primjedbe gospodarskog subjekta ali i praktičnosti prelazi na kupovinu i korištenje paketa usluga TXTV d.o.o. za telekomunikacije Tuzla i Asocijacije kabelskih operateri su prinuđeni da konkurentnost na tržištu održavaju operatera odnose prvenstveno na prvedbu svih dosadašnjih upravo paketiranjem usluga. Gospodarski subjekt ASK je tako koncentracija gospodarskog subjekta Telemach sa gospodarskim subjektima u Bosni i Hercegovini, te samim tim i pozicije 26-1-044-II/15, na 129. (stotinudvadesetdevetoj) sjednici gospodarskog subjekta Telemach na tržištu distribucije održanoj dana 19.05.2016. godine, je donio audiovizualnog medijskog sadržaja krajnjim korisnicima na tržištu Bosne i Hercegovine, a ne konkretno na mjerodavnom RJEŠENjE1 tržište predmetne koncentracije. Imajući u vidu da 1. Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija na relevant- Konkurencijsko vijeće sukladno zakonskim i podazakonskim nom tržištu pružanja usluge kablovske televizije odredbama za svaki slučaj posebno određuje mjerodavno tržište krajnjim korisnicima na području opštine Ilidža, koja pa tako i za predmetnu koncentraciju primjedbe nisu ocijenjene će nastati sticanjem kontrole privrednog subjekta kao mjerodavne. Telemach d.o.o. Džemala Bijedića 216, 71 000 Sarajevo Također, u pisanim podnescima ukazano je na postupke nad poslovnom jedinicom privrednog subjekta ASK koji su se vodili pred Konkurencijskim vijećem u svezi sa d.o.o. Ilidža-Sarajevo, ul. Ustanička broj 7/3, 71 000 emitiranjem športskih sadržaja na kanalima Sport Klub. Obzirom Sarajevu koja obavlja djelatnost pružanja usluge da je riječ o potpuno različitim postupcima zaštite tržišne kablovske televizije na teritoriji opštine Ilidža. konkurencije, koji se vode po različitom pravnom temelju, te da 2. Ovo Rješenje o koncentraciji se upisuje u Registar su u pitanju različiti mjerodavni proizvodi unutar predmetnih koncentracija. postupaka, ocijenjeno je da se isti ne mogu smatrati mjerodavnim 3. Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u za ocjenu predmetne koncentracije. "Službenom glasniku BiH", službenim glasnicima Primjedba gospodarskog subjekta europroNET Bosnia entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. društvo za telekomunikacije usluge d.o.o. u svezi sa poslovnim Obrazloženje odnosom koji isti ima sa gospodarskim subjektom ASK povodom Konkurencijski savjet Bosne i Hercegovine (u daljem pružanja usluga Interneta i fiksne telefonije te povodom ulaganja tekstu: Konkurencijski savjet) je zaprimio, pod brojem 04- u opremu koja je u vlasništvu gospodarskog subjekta 26-1-044-II/15 dana 29. decembra 2015. godine, Prijavu europroNET Bosnia, ali instalirana u mrežu gospodarskog koncentracije (u daljem tekstu: Prijava) privrednog subjekta ASK, a koji bi navodno trebao biti okončan provedbom subjekta Telemach d.o.o. Džemala Bijedića 216, 71 000 predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da je Sarajevo (u daljem tekstu: Telemach ili Podnosilac navedeno pitanje ugovornog odnosa gospodarskih subjekata te da prijave), zastupan po advokatu Nihadu Sijerčiću, Fra je u slučaju eventualnih sporova isto u sudskoj, a ne u nadležnosti Anđela Zvizdovića 1, BC UNITIC; Tonjer B/II, 71 000 Konkurencijskog vijeća. Sarajevo kojom namjerava steći kontrolu nad poslovnom Uzimajući u obzir naprijed navedeno ali i činjenicu da su na jedinicom privrednog subjekta ASK d.o.o. Ilidža-Sarajevo, mjerodavnom tržištu prisutni i drugi kabelski operateri, odnosno ul. Ustanička broj 7/3, 71 000 Sarajevu koja obavlja vladajući operateri (BH Telecom) kao i njihova povezna društva djelatnost pružanja usluge kablovske televizije na (Logosoft preko gospodarskog subjekta Mtel), povećanje tržišnog teritoriji opštine Ilidža (u daljem tekstu: ASK ili udjela neće imati za cilj i posljedicu ograničavanje ili narušavanje ciljana imovina). učinkovite tržišne konkurencije, u smislu članka 4. Odluke o Podnosilac prijave je dostavio dopunu Prijave definiranju kategorija vladajućeg položaja. podneskom zaprimljenim pod brojem 04-26-1-044-1-II/15 dana Slijedom navedenog, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo 07.01.2016. godine. predmetnu koncentracije dopuštenom, u smislu članka 18. stavak Uvidom u podnesenu Prijavu Konkurencijski savjet je (2) Zakona, te odlučilo kao u izreci ovog Rješenja. utvrdio da ista nije kompletna, u smislu člana 30. Zakona o 8. Administrativna pristojba konkurenciji (u daljem tekstu: Zakon) i čl. 9. i 11. Odluke o Podnositelj prijave na ovo Rješenje, sukladno članku 2. načinu podnošenja prijave i kriterijumima za ocjenu stavak (1) tarifni broj 107. točka d) pod 2) Odluke o visini koncentracije privrednih subjekata, te je u skladu sa administrativnih pristojbi u svezi s procesnim radnjama pred članom 31. Zakona zatražio dopunu iste dana 17.02.2016. Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), godine aktom broj 04-26-1-044-3-II/15. je dužnan platiti administrativnu pristojbu u ukupnom iznosu od Podnosilac prijave je podnio zahtjev za produženje 25.000,00 KM u korist Proračuna institucija Bosne i roka za dostavljanje podataka i dukumentacije, u smislu Hercegovine. člana 30. Zakona, podneskom zaprimljenim pod brojem 04-26- 1-044-4-II/15 dana 17.02.2016. godine, koji je Konkurencijski 9. Pouka o pravnom lijeku savjet prihvatio i odobrio produženje roka, dana Protiv ovog Rješenja nije dozvoljen priziv. 22.02.2016. godine aktom broj 04-26-1-044-5-II/15. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Dopuna Prijave i tražene dokumentacije je uslijedila Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana primitka, dana 08.03.2016. godine podneskom broj 04-26-1-044-10-II/15. odnosno objavljivanja ovog Rješenja. Na zahtjev Podnosioca prijave izvršen je uvid u spis Broj 04-26-1-044-36-II/15 Predsjednica dana 26.02.2016. godine (zabilješka broj 04-26-1-044-6- 19. svibnja 2016. godine Mr. Arijana Regoda – II/15). Sarajevo Dražić, v. r. Konkurencijski savjet je, u skladu sa članom 16. stav (4) Zakona, dana 07.03.2016. godine izdao Obavještenje o dostavljenoj Prijavi broj 04-26-1-044-9-II/15 u kojem su Konkurencijski savjet Bosne i Hercegovine, na osnovu objavljeni podaci o namjeravanoj koncentraciji koje je člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1) tačka d), a u vezi objavljeno u Dnevnom avazu te tom prilikom pozvalo sve sa čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji zainteresovane strane na dostavljanje pisanih komentara o ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), provođenju iste. rješavajući po Prijavi koncentracije privrednog subjekta Na Obavještenje je dana 14.03.2016. godine podneskom Telemach d.o.o. Džemala Bijedića 216, 71 000 Sarajevo, broj 04-26-1-044-11-II/15 dostavljen je komentar Asocijacije kablovskih operatera te dana 15.03.2016. godine podneskom zaprimljenoj dana 29. decembra 2015. godine pod brojem 04- 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 52/16 broj 04-26-1-044-12-II/15 privrednog subjekta TXTV d.o.o. za povezana sa društvom KKR & Co. L.P. 9 West 57th Street, telekomunikacije Tuzla. Takođe, dana 23.03.2016. godine Suite 4200, Njujork, Njujork 10019, Sjedinjene Američke podneskom broj 04-26-1-044-14-II/15 zaprimljeno je Države. mišljenje privrednog subjekta europroNET Bosnia društvo KKR je globalno investiciono društvo koje posluje za telekomunikacije usluge d.o.o.. Navedena dokumentacija na svjetskom nivou, nudeći širok asortiman alternativnih je dostavljena Podnosiocu prijave u prilogu akta broj 04- fondova i drugih investicionih proizvoda investitorima 26-1-044-24-II/15 dana 04.04.2016. godine na eventualno kao i rješenja na tržištima kapitala. očitovanje. Očitovanje na dostavljene akte Podnosilac United Group preko privrednog subjekta Slovenia prijave je Konkurencijskom savjetu dostavio dana Broadband S.a.r.l. iz Luksemburga, odnosno Adria News 13.04.2016. godine podneskom broj 04-26-1-044-27-II/15. S.a.r.l., 18 rue du Strasbourg, L-2560 Luksembourg na području Nakon kompletiranja Prijave Konkurencijski savjet je Bosne i Hercegovine ima registrovan privredni subjekat izdao Potvrdu o kompletnoj i urednoj Prijavi, u smislu ADRIA NEWS d.o.o. Sarajevo, Kolodvorska 12, 71 000 člana 30. stav (3) Zakona, dana 31.03.2016. godine aktom broj Sarajevo koji je upisan na Opštinskom sudu u Sarajevu pod 04-26-1-044-15-II/15. matičnim brojem 65-01-0149-14. Konkurencijski savjet na osnovu preliminarne Privredni subjekat ADRIA NEWS d.o.o. Sarajevo je procjene dostavljenih podataka iz Prijave, ocijenio da bi osnivač privrednog subjekta ADRIA NEWS BH provođenje predmetne koncentracije moglo imati za PRODUCTION d.o.o. Sarajevo, Kolodvorska 12, 71 000 posljedicu negativne efekte, odnosno značajno narušavanje Sarajevo koji je upisan je na Opštinskom sudu u Sarajevu konkurenciju na relevantnom tržištu, u smislu člana 13. pod matičnim brojem 65-01-0313-14. Zakona. Pretežna registrovana djelatnost privrednih Slijedom navedenog Konkurencijski savjet je utvrdio subjekata ADRIA NEWS d.o.o. Sarajevo i ADRIA NEWS BH da bez provedenog postupka nije moguće utvrditi tržišna PRODUCTION d.o.o. Sarajevo je oglašavanje putem medija. učešća učesnika koncentracije i tržišnih konkurenata, Putem Slovenia Broadband S.a.r.l. iz Luksemburga, kao i analizirati efekte predmetne koncentracije na odnosno privrednog subjekta United Media S.a.r.l., 16-18 rue relevantnom tržištu te je donio Zaključak o pokretanju du Strasbourg, L-2560 Luxembourg United Group na području postupka ocjene koncentracije broj 04-26-1-044-17-II/15 Bosne i Hercegovine ima registrovan privredni subjekat dana 31.03.2016. godine (u daljem tekstu: Zaključak) koji je CAS MEDIA d.o.o. Sarajevo, Kolodvorska 12, 71 000 04.04.2016. godine aktom broj 04-26-1-044-21-II/15 dostavljen Sarajevo upisan je na Opštinskom sudu u Sarajevu pod Podnosiocu prijave. matičnim brojem 65-01-0625-15. Imajući u vidu da je Konkurencijski savjet tokom Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta provedbe postupka uočio potrebu za dodatnim pojašnjenjima CAS MEDIA d.o.o. Sarajevo je oglašavanje putem medija. uputio je Podnosiocu prijave dana 20.04. 2016. godine aktom Privredni subjekat Telemach je privredno društvo broj 04-26-1-044-30-II/15 zahtjev za dostavom istih. koje je aktivno u pružanju telekomunikacionih usluga. Podnosilac prijave je dana 28.04.2016. godine Jedan je od telekomunikacionih operatera u Bosni i podneskom broj 04-26-1-044-32-II/15 uputio molbu za Hercegovini koji distribuira medijski sadržaj preko produženjem roka za dostavom dodatnih pojašnjenja koju je kablovske tehničke platforme i pruža uslugu pristupa Konkurencijski savjet ocijenio opravdanom te je istog dana internetu i povezane usluge kao i usluge fiksne telefonije molbu odobrilo aktom broj 04-26-1-044-33-II/15. pretplatnicima. Tražene informacije Konkurencijski savjet je 1.1.1. Povezana društva privrednog subjekta Telemach u zaprimio dana 29.04.2016. godine podneskom broj 04-26-1- Bosni i Hercegovini 044-34-II/15. Konkurencijski savjet u postupku ocjene dopušte- Privredni subjekat Telemach na području Bosne i nosti koncentracije je utvrdio sljedeće: Hercegovine je u junu 2015. godine stekao kontrolu nad Prijava je podnesena, u smislu člana 16. stav (2) privrednim subjektima KATV "HS" d.o.o. Sarajevo, "HKB Zakona. net" d.o.o. Sarajevo, "M&H" Company d.o.o. Sarajevo i "BHB Podnosilac prijave je naveo da predmetnu koncentra- CABLE TV" d.o.o Lukavac. ciju namjerava prijaviti nadležnim tijelima za Proces integracije ovih društava u poslovanje konkurenciju Srbije, Crne Gore i Makedonije. grupacije kojoj pripada Telemach, kako se navodi u Prijavi, je u toku. U međuvremenu, dana 31.12.2015. godine privredni 1. Učesnici koncentracije subjekti VKT-net d.o.o. Bugojno, Poslovni centar bb Bugojno Učesnici koncentracije su privredni subjekat i Velnet d.o.o. Mostar, Trg Ivana Krndelja 1, Mostar nad Telemach d.o.o. Džemala Bijedića 216, 71 000 Sarajevo i kojima je privredni subjekat Telemach takođe stekao privredni subjekat ASK d.o.o. Ilidža-Sarajevo, ul. kontrolu su pripojeni privrednom subjektu Telemach Ustanička broj 7/3, 71 000 Sarajevo. (Rješenje broj 065-0-Reg-15-004120). 1.1. Privredni subjekat Telemach, Podnosilac prijave 1.1.1. Privredni subjekat TOTAL TV BH Privredni subjekat Telemach Društvo za pružanje Privredni subjekat "TOTAL TV BH" d.o.o. za teleko- usluga u oblasti telekomunikacija d.o.o. Sarajevo, ulica munikacije, Ive Andrića 14.,78000 Banja Luka (u daljem Džemala Bijedića 216, Sarajevo, registrovan je kod tekstu: TOTAL TV BH), je upisan u registar Okružnog suda Opštinskog suda u Sarajevu pod matičnim brojem 65-01- Banja Luka pod brojem 1-17068-00 (JIB: 4402647520001), koji 0620-08, čiji je osnivač BOSNIA BROADBAND S.a.r.l. iz je u vlasništvu privrednog subjekta Serbia Broadband - Luksemburga i sa upisanim osnovnim kapitalom od Srpske kablovske mreže d.o.o. Beograd, Bulevar Zorana 11.518.992,00 KM. Đinđića 8a, 11000 Beograd, Republika Srbija, a koji je pod Privredni subjekat Telemach je dio grupacije United indirektnom kontrolom privrednog subjekta KKR. Group koja pruža telekomunikacijske usluge u nekoliko Pretežne registrovane djelatnosti privrednog zemalja regije, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. U subjekta TOTAL TV BH su distribucija radijskog i krajnjem je vlasništvu fondova kojima upravljaju društva televizijskog programa/signala, djelatnosti žičane i Opštinskog suda u Sarajevu pod matičnim brojem 65-01- bežične telekomunikacije. 1518-09. 1.1.2. Privredni subjekat KATV HS d.o.o. Sarajevo U svom sastavu ima dvije poslovne jedinice: jednu koja obavlja djelatnost radija (Radio ASK) i drugu koja obavlja Privredni subjekat KATV HS d.o.o. Sarajevo, djelatnost kablovske distribucije audio-vizuelnih Radnička broj 18, 71 000 Sarajevo je upisan na Opštinskom medijskih sadržaja krajnjim korisnicima (CATV ASK). sudu u Sarajevu pod matičnim brojem 65-01-0133-15. Ciljana imovina predmetne koncentracije je druga poslovna Konkurencijski savjet je uvidom u javno dostupne jedinica (kablovski operater), dok će radio stanica podatke (http://bizreg.pravosudje.ba/) utvrdio da su kao nastaviti obavljati svoju djelatnost u okviru društva- osnivači ovog subjekta označene fizičke osobe Fadil Abaz, prodavca. ul. Zaima Šarca br. 48 , Bosna i Hercegovina, Enes Uslijed nedostatka finansijskih sredstava CATV Hajdarević, Radnička br.18, Bosna i Hercegovina i Jovanka ASK nije u mogućnosti da samostalno razvije vlastite Kabanica, Ul. Osmaci bb, Bosna i Hercegovina. usluge Interneta i telefonije. Stoga ima aranžman sa Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta operatorom Europronet na osnovu kojeg privredni subjekat KATV HS d.o.o. Sarajevo je pružanja usluga u oblasti Europronet zakupljuje određene telekomunikacijske telekomunikacija. kapacitete CATV ASK te na taj način privredni subjekt Prema navodima iz Prijave registracija Telemach- Europronet pruža usluge Interneta i telefonije u ovog učešća u ovom privrednom subjektu je u toku. kablovskoj mreži CATV ASK. Pri tome, svaki od ova dva 1.1.3. Privredni subjekat HKB net d.o.o. Sarajevo operatora svoje usluge (CATV ASK kablovsku televiziju, a Privredni subjekat HKB net d.o.o. Sarajevo, Džemala Europronet Internet i telefoniju) pruža zasebno (od Bijedića 216, Ilidža, 71 000 Sarajevo je upisan na servisa do naplate). Opštinskom sudu u Sarajevu pod matičnim brojem 65-01- Po provođenju predmetne koncentracije ovaj aranžman 0246-15. neće biti nastavljen jer će po preuzimanju od strane Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta privrednog subjekta Telemach dio društva-prodavca koji HKB net d.o.o. Sarajevo je pružanja usluga u oblasti čini CATV ASK biti u mogućnosti da razvije vlastitu telekomunikacija. uslugu Interneta, odnosno telefonije. 1.1.4. Privredni subjekat M&H Company d.o.o. Sarajevo 2. Pravni okvir ocjene koncentracije Privredni subjekat M&H Company d.o.o. Sarajevo, Konkurencijski savjet u provođenju postupka ocjene Džemala Bijedića 216, Ilidža, 71 000 Sarajevo je upisan na dopuštenosti koncentracije primijenio je odredbe Zakona, Opšinskom sudu u Sarajevu pod matičnim brojem 65-01- Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni 0254-13. glasnik BiH", broj 18/06 i 34/10), Odluke o definisanju Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta kategorija dominantnog položaja ("Službeni glasnik BiH", M&H Company d.o.o. Sarajevo je pružanja usluga u oblasti broj 34/10) te Odluke o načinu podnošenja prijave i telekomunikacija. kriterijuma za ocjenu koncentracija privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10). 1.1.5. Privredni subjekat BHB CABLE TV d.o.o Lukavac Konkurencijski savjet, na osnovu člana 43. stav (7) Privredni subjekat BHB CABLE TV d.o.o Lukavac, Zakona, može koristiti sudsku praksu Evropskog suda i Dom kulture bb, Lukavac, Lukavac je upisan na Općinskom odluke Evropske komisije, kao i kriterijume i standarde iz sudu u Tuzli pod matičnim brojem 1-13276. Uredbe Savjeta EK broj 139/2004 o kontroli koncentracije Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta između privrednih subjekata, Obavještenje Evropske BHB CABLE TV d.o.o Lukavac je pružanje usluga u oblasti Komisije o konceptu koncentracija privrednih subjekata te telekomunikacija. Smjerenice za ocjenu horizontalnih/vertikalnih 1.1.6. Privredni subjekat Global Interenet koncentracija. Privredni subjekat Global Interenet d.o.o. Novi 3. Pravni osnov i oblik koncentracije Travnika, Ivana Meštrovića 21, 79290 Novi Travnik, je Kao pravni osnov koncentracije dostavljeno je (..)* 1, u upisan u registar Opštinskog suda u Travniku pod brojem smislu člana 16. stav (2), koje su privredni subjekat 51-01-1767-09 (stari broj 1-49-67) (JIB: 423670900009). Telemach kao kupac i ASK kao prodavac potpisali dana (..) Pretežne registrovane djelatnosti privrednog godine. subjekta Global Internet su pružanje usluga distribucije (..) televizijskog programa/signala i pružanje internet usluga. Predmetna transakcija predstavlja sticanje isključive Privredni subjekat Global Internet djeluje na kontrole privrednog subjekta Telemach nad ciljanom tržištu opština - Livno, Tomislavgrad, Kupres, Bugojno, imovinom kao dijelom drugog privrednog subjekta (ASK), u Donji Vakuf, Novi Travnik, Tavnik, Vitez i Busovača. smislu člana 12. stav (1) tačka b) Zakona. Pravni oblik Konkurencijski savjet je dana 16.02.2016. godine koncentracije je utvrđen u članu 12. stav (1) tačka b) Zakona Rješenjem broj 05-26-1-039-32-II/15 ocijenio dopuštenu kao sticanje kontrole privrednog subjekta Telemach nad koncentraciju između privrednih subjekata Telemach i ciljanom imovinom drugog privrednog subjekta (privrednog Global Interenet, te je provjerom javno dostupnih podataka subjekta ASK). utvrdio da je isto pod kontrolom privrednog subjekta 4. Obaveza prijave koncentracije Bosnia Broadband S.a.r.1. Luxembourg, 67 rue Ermisende, L - 1469, Luxembourg, Luxembourg. Obaveza prijave koncentracije nastaje, u smislu odredbe člana 14. stav (1) Zakona i člana 2 pod b) Odluke o 1.2. Privredni subjekat ASK, ciljano društvo načinu podnošenja prijave i kriterijuma za ocjenu Privredni subjekat ASK d.o.o. Ilidža-Sarajevo, ul. koncentracija privrednih subjekata, kada ukupni godišnji Ustanička broj 7/3, 71 000 Sarajevo registriran je kod 1 (..)*podaci predstavljaju poslovnu tajnu prihodi svakog od najmanje dva privredna subjekta učesnika - privrednog subjekta Logosoft, aktom broj 04-26- koncentracije ostvareni prodajom roba i /ili usluga na 1-044-23-II/15 dana 04.04.2016. godine, odgovor je tržištu Bosne i Hercegovine iznose najmanje 8 miliona dostavljen podneskom broj 04-26-1-044-26-II/15 KM po završnom računu u godini koja je prethodila dana 12.04.2016. godine kao i koncentraciji, ili ako je njihovo zajedničko učešće na - privrednog subjekta "europroNET Bosnia", aktom relevantnom tržištu veće od 40,0%. broj 04-26-1-044-31-II/15 dana 20.04.2016. godine Ukupni godišnji prihodi privrednog subjekta KKR na koji je odgovor je dostavljen podneskom broj kao i privrednih subjekta Telemach i ASK, na dan 31. 04-26-1-044-35-II/15 dana 04.05.2016. godine decembra 2014. godine: Pored navedenog, kako je ranije istaknuto, na Tabela 1. Obavještenje u vezi predmetne koncentracije su podnescima Ukupan KKR Telemach ASK, ciljana broj 04-26-1-044-11-II/15 i broj 04-26-1-044-12-II/15 prihod imovina dostavljeni komentar Asocijacije kablovskih operatera te EUR KM KM KM privrednog subjekta TXTV d.o.o. za telekomunikacije Tuzla. Svijet (..) (..) (..) (..) Bosna i Takođe, dana 23.03.2016. godine podneskom broj 04-26-1-044- (..) (..) (..) (..) 14-II/15 zaprimljeno je mišljenje privrednog subjekta Hercegovina Izvod: podaci iz Prijave *Ukupan prihod cijelog privrednog subjekta "europroNET Bosnia". ASK iznosi (..) KM ((..) KM je prihod ostvaren poslovanjem kablovskog 6. Relevantno tržište operatera koji je uvećan za ukupan godišnji prihod koji je ostvario Radio Relevantno tržište koncentracije, u smislu člana 3. ASK u iznosu od (..) KM) Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog Ukupan godišnji prihod učesnika koncentracije tržišta, čini tržište određenih proizvoda/usluga koje su predstavlja prihod (bez poreza na dodanu vrijednost i dru- predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom gih poreza koji se direktno odnose na učesnike koncentra- tržištu. cije, na svjetskom i na tržištu Bosne i Hercegovine), u Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju smislu člana 8. tačka h) Odluke o načinu podnošenja prija- relevantnog tržišta, relevantno tržište u proizvodnom ve i kriterijumima za ocjenu koncentracije privrednih smislu obuhvata sve proizvode i/ili usluge koje potrošači subjekata. i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod Konkurencijski savjet, u skladu s članom 43. stav (7) prihvatljivim uslovima, imajući u vidu posebice njihove Zakona, pri izračunu ukupnog godišnjeg prihoda učesnika bitne osobine, kvalitet, uobičajenu namjenu, način koncentracije može koristiti kriterijume i standarde upotrebe, uslove prodaje i cijene. Obavještenja Evropske komisije o izračunu ukupnog Nadalje, prema članu 5. Odluke o utvrđivanju prihoda u skladu s Uredbom Savjeta (EEZ) broj 4064/89 o relevantnog tržišta, relevantno tržište u geografskom kontroli koncentracije privrednih subjekata. smislu obuhvata cjelokupnu ili dio teritorije Bosne i Prema podacima (Tabela 1.) učesnici koncentracije su Hercegovine na kojoj privredni subjekat djeluje u prodaji ispunili uslov iz člana 14. stav (1) tačka a) Zakona (ukupan i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili prihod na svjetskom tržištu), ali nemaju ispunjene uslove dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno o ostvarenom ukupnom godišnjem prihodu na tržištu razlikuje od uslova tržišne konkurencije na susjednim Bosne i Hercegovine iz člana 14. stav (1) tačka b) Zakona o geografskim tržištima. konkurenciji (privredni subjekat ASK). Podnosilac prijave je u Prijavi naveo da smatra da je Međutim, učesnici koncentracije su ispunili drugi relevantno tržište predmetne koncentracije tržište uslov iz člana 14. stav (1) tačka b) Zakona jer imaju preko pružanja usluga distribucije audiovizuelnog medijskog 40,00% učešća na relevantnom tržištu te su bili obavezni sadržaja (uključujući CAT TV i IPTV i isključujući DTH prijaviti koncentraciju. tehnologiju) krajnjim korisnicima. Navedeno obrazlaže 5. Prikupljanje podataka od trećih lica stavom da kablovska TV i IPTV trebaju biti dio istog U postupku ocjene namjeravane koncentracije relevantnog tržišta obzirom da su, sa aspekta korisnika, u Konkurencijski savjet je zatražio, u smislu čl. 33. i 35. potpunosti zamjenjivi. Zakona o konkurenciji dodatne podatke i dokumentaciju od DTH ne smatra zamjenjivom sa navedene druge dvije nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, kao i tehnologije iz razloga što se kod DTH radi o jednosmjernom konkurenata na relevantnom tržištu: prijenosu koji ne može biti povezan sa uslugama Interneta - Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i ili fiksne telefonije te DTH ne podržava moderne Hercegovine, aktom broj 04-26-1-044-7-II/15 dana televeizijske tehnologije kao što su interaktivna TV ili 26.02.2016. godine, a odgovor je dostavljen VoD. podneskom broj 04-26-1-044-13-II/15 dana Podnosilac prijave smatra da je relevantno tržište 18.03.2016. godine; predmetne koncentracije područje na kojem je aktivan - privrednog subjekta Dioničko društvo BH Tele- privredni subjekt CATV ASK, tj. područje opštine Ilidža. kom Sarajevo, Franca Lehara 7, 71000 Sarajevo, Konkurencijski savjet je utvrdio da je tržište aktom broj 04-26-1-044-22-II/15 dana 04.04.2016. predmetne koncentracije pružanja usluge kablovske godine, odgovor je dostavljen podneskom zapri- televizije. mljenim pod brojem 04-26-1-044-29-II/15 dana Relevantnim tržištem u geografskom smislu na trži- 14.04. 2016. godine (nakon što je na molbu priv- štu opštine Ilidža obzirom da privredni subjekat ASK rednog subjekta BH Telecom od 11.04. 2016. obavlja pružanje usluga kablovske televizije isključivo godine podneskom broj 04-26-1-044-25-II/15 Kon- korisnicima opštine Ilidža. kurencijski savjet putem emejla dana 12.04.2016. Konkurencijski savjet je tokom postupka ocjene godine odobrio produženje roka za dostavu koncentracije utvrdio da se pod relevantnim tržištem traženih podataka); koncentracije smatra tržište pružanja usluga kablovske televizije na području opštine Ilidža. 6.1. Analiza relevantnog tržišta međuoperatorskog ugovora sa privrednim subjektom Konkurencijski savjet je sa ciljem potpunije analize europroNET. relevantnog tržišta prikupljalo podatke o broju U tom smislu Konkurencijski savjet pored pružanja korisnika kako relevantnog proizvoda/usluge tako i usluga kablovske televizije, što je i utvrđeno kao srodnih usluga na tržištima pružanja telekomunik- relevantno tržište proizvoda/usluga predmetne koncen- acijskih usluga kako učesnika koncentracije tako i od tracije, nije moglo da zanemari činjenicu da će provedbom konkurenata na području opštine Ilidža. iste korisnici fiksne telefonije i Interneta biti u Podnosilac prijave je tako dopunom dana 08.03.2016. situaciji da se moraju opredijeliti kod kojeg operatera će godine podneskom broj 04-26-1-044-10-II/15 na tražnju koristiti navedene usluge obzirom da privredni subjekat Konkurencijskog savjeta, pored ostalog, dostavio vlastite europroNET više neće nuditi ove usluge, bar što se tiče podatke i podatke privrednog subjekta ASK za 2014. i 2015. dosadašnjeg poslovnog – partnerskog odnosa sa privrednim godinu jedne usluge (usluge pružanja kablovske televizije), subjektom ASK, a prema navodima Podnosioca prijave paketa usluga (paket Double – play koji uključuje: privredni subjekat Telemach, obzirom da sam nudi navedene televizija i internet, fiksna telefonija i internet, usluge, neće koristiti usluge europroNET operatera. fiksna telefonija i televizija, te paket usluga Triple-play Slijedom navedenog, predmetnom analizom obuhvaćena koja uključuje fiksnu telefoniju, internet i televiziju) te su i tržišta pružanja usluga fiksne telefonije i skupa usluga (fiksna telefonija, Internet i televizija te Interneta kao i tržišta paketa usluga i skupa usluga na televizija, Internet (duo paket) i fiksna telefonija) na području opštine Ilidža isključivo u smislu sagledavanja području opštine Ilidža. tržišnih učešća učesnika na ovim tržištima i Pojednačne usluge u okviru telekomunikacijskog eventulanih promjena koje će nastati provedbom predmetne sektora su usluge fixne telefonije, televizije, Interneta i koncentracije. mobilne telefonije. Obzirom da učesnici koncentracije nemaju dozvole za Privredni subjekti Telemach i M&H, kako stoji u mobilnu telefoniju tako ista nije uključena u analizu. dopuni Prijave, nemaju korisnike Interneta i fixne Podaci o broju pretplatnika jedne usluge – kablovske telefonije samostalno (izvan paketa ili skupa usluga). televizije na području opštine Ilidža učesnika Takođe, privredni subjekat ASK nema dozvole za pružanje koncentracije uključujući i podatke dobijene od glavnih usluga Interneta i fiksne telefonije s tim da, kako je već konkurenata prikazani su u Tabeli 2: navedeno, ovu uslugu privredni subjekat ASK pruža putem Tabela 2. Broj pretplatnika kablovske televizije – jedna usluga Redni Naziv privrednog subjekta - 2014 2015 broj operatera Broj % Broj % 1. Telemach (..) (..) (..) (..) 2. M&H (..) (..) (..) (..) 3. ASK (..) (..) (..) (..) 4. BH Telecom (..) (..) (..) (..) 5. Logosoft (..) (..) (..) (..) Ukupno 1+3 za 2014. godinu (..) (..) (..) (..) Ukupno 1+2 za 2015. godinu (..) (..) (..) (..) Ukupno 1+2+3 za 2015. godinu (..) (..) (..) (..) Ukupno (..) 100,00 (..) 100 Izvor: Podaci dostavljeni od Podnosioca prijave, konkurenata i privrednog subjekta europroNET Na tržištu pružanja usluga kablovske televizije u 2014. godini privredni subjekat Telemach je na području opštine Ilidža imao učešće od (..)% dok je privredni subjekat ASK imao učešće od (..)%. U 2015. godini privredni subjekat M&H je postao povezano društvo privrednog subjekta Telemach te je njihovo zajedničko tržišno učešće iznosilo (..)% dok je tržišno učešće subjekta ASK iznosilo (..)%. Zajedničko tržišno učešće učesnika koncentracije na području opštine Ilidža na tržištu pružanja kablovske televizije u 2014. godini iznosio je (..)%, odnosno (..)% u 2015. godini. Podaci o broju pretplatnika jedne usluge – Interneta na području opštine Ilidža prikazani su u Tabeli 3: Tabela 3. Broj pretplatnika Interneta – jedna usluga Redni Naziv privrednog subjekta - 2014 2015 broj operatera Broj % Broj % 1. Telemach (..) (..) (..) (..) 2. M&H (..) (..) (..) (..) 3. europroNET (..) (..) (..) (..) 4. ASK (..) (..) (..) (..) 5. BH Telecom (..) (..) (..) (..) 6. Logosoft (..) (..) (..) (..) 7. Ukupno 1+4 za 2014. godinu (..) (..) (..) (..) 8. Ukupno 1+2+4 za 2015. godinu (..) (..) (..) (..) Ukupno (..) 100,00 (..) 100,00 Izvor: Podaci dostavljeni od Podnosioca prijave, konkurenata i privrednog subjekta europroNET Privredni subjekat Telemach na području opštine Ilidža u 2014. godini i 2015. godini nije pružao usluge Interneta kao samostalne usluge, kao ni ASK. Privredni subjekat BH Telecom je na ovom tržištu (..) dominantan, sa tržišnim učešćem oko (..)%. Privredni subjekat europroNET putem mreže privrednog subjekta ASK je u 2014. godini imao učešće od (..)%, a u 2015. godini učešće od (..)%, dok je tržišno učešće privrednog subjekta Logosoft (..) u odnosu na prethodna dva. Podaci o broju pretplatnika jedne usluge – fiksne telefonije na području opštine Ilidža prikazani su u Tabeli 4: Tabela 4. Redni Naziv privrednog subjekta - Broj pretplatnika fiksne telefonije – jedna usluga broj operatera 2014 % 2015 % 1. Telemach (..) (..) (..) (..) 2. M&H (..) (..) (..) (..) 3. europroNET (..) (..) (..) (..) 4. ASK (..) (..) (..) (..) 5. BH Telecom (..) (..) (..) (..) 6. Logosoft (..) (..) (..) (..) 7. Ukupno 1+4 za 2014. godinu (..) (..) (..) (..) 8. Ukupno 1+2+4 za 2015. godinu (..) (..) (..) (..) Ukupno (..) 100,00 (..) 100,00 Izvor: Podaci dostavljeni od Podnosioca prijave, konkurenata i privrednog subjekta europroNET Kako je naprijed rečeno privredni subjekat Telemach na području opštine Ilidža u 2014. godini i 2015. godini nije pružao usluga fixne telefonije kao samostalne usluge dok je privredni subjekat europroNET putem mreže privrednog subjekta ASK u 2014. godini imao učešće od (..)%, a u 2015. godini učešće od (..)% . Podaci o broju pretplatnika paketa usluga – double play i triple play na području opštine Ilidža učesnika koncentracije uključujući i podatke dobijene od glavnih konkurenata prikazani su u Tabelama 5. i 6.: Tabela 5. Broj pretplatnika paketa usluga – Double play Naziv Redni privrednog 2014 2015 broj subjekta - TV i Int Fiksna tel i Int Fiksna tel i TV TV i Int Fiksna tel i Int Fiksna tel i TV operatera broj % broj % broj % broj % broj % broj % 1. Telemach (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 2. M&H (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 3. europroNET (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 4. ASK (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 5. BH Telecom (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 6. Logosoft (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 7. Ukupno 1+4* (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 8. Ukupno 1+2+4** (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) Ukupno (..) 100 (..) 100 (..) 100 (..) 100 (..) 100 (..) 100 Izvor: Podaci dostavljeni od Podnosioca prijave, konkurenata i privrednog subjekta europroNET *ukupno za 2014. godinu ** ukupno 2015. godinu Tabela 6. Broj pretplatnika paketa usluga – Triple play Redni 2014 2015 Naziv privrednog subjekta - operatera broj Fiksna telefonija, Internet i TV Fiksna telefonija, Internet i TV broj % broj % 1. Telemach (..) (..) (..) (..) 2. M&H (..) (..) (..) (..) 3. europroNET (..) (..) (..) (..) 4 ASK (..) (..) (..) (..) 5. BH Telecom (..) (..) (..) (..) 6. Logosoft (..) (..) (..) (..) 7. Ukupno 1+4 za 2014. godinu (..) (..) (..) (..) 8. Ukupno 1+2+4 za 2015. godinu (..) (..) (..) (..) Ukupno (..) 100,00 (..) 100,00 Izvor: Podaci dostavljeni od Podnosioca prijave, konkurenata i privrednog subjekta europroNET Privredni subjekat Telemach - je u 2014. godini na tržištu paketa usluga – double play imao tržišno učešće od oko (..)% (TV i Internet), odnosno (..)% (fiksna telefonija i Internet) dok je u 2015. godini, zajedno sa svojim povezanim društvom M&H imao učešće od približno (..)% za pružanje double play usluga u kombinaciji TV i Internet, odnosno (..)% u kombinaciji fiksna telefonija i Internet te (..)% tržišnog učešća u kombinaciji fiksna telefonija i TV. Istovremeno, privredni subjekat europroNET je imao oko (..)% tržišnog učešća u kombinaciji fiksna telefonija i Internet, odnosno u 2015. godini (..)% tržišnog učešća. Double play usluge u kombinaciji TV i Internet te fiksna telefonija i TV privredni subjekat europroNET nije pružao. Tržišno učešće privrednog subjekta Telemach za pružanje triple play usluga u 2014. godini iznosilo je (..)%, odnosno (..)% u 2015. godini. Privredni subjekat europroNET nije pružao ovu kombinaciju usluga. Podaci o broju pretplatnika skupa usluga – dvije usluge i tri usluge na području opštine Ilidža učesnika koncentracije uključujući i podatke dobijene od glavnih konkurenata prikazani su u Tabelama 7. i 8.: Tabela 7. Broj pretplatnika skupa usluga – dvije usluge Redni Naziv privrednog 2014 2015 broj subjekta - operatera TV i Internet Fiksna tel i TV TV i Internet Fiksna tel i TV broj % broj % broj % broj % 1. Telemach (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 2. M&H (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 3 europroNET (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 4. ASK (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 5. BH Telecom (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 6. Logosoft (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 7. Ukupno 1+4* (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 8. Ukupno 1+2+4** (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) Ukupno (..) 100 (..) 100 (..) 100 (..) 100 Izvor: Podaci dostavljeni od Podnosioca prijave, konkurenata i privrednog subjekta europroNET *ukupno za 2014. godinu; **ukupno za 2015. godinu; Tabela 8. Broj pretplatnika skupa usluga – tri usluge 2014 2015 Redni Naziv privrednog TV i Internet (duo paket) i TV i Internet (duo paket) i broj subjekta - operatera Fiksna tel, Internet i TV Fiksna tel, Internet i TV fksxna tel fiksna tel broj % broj % broj % broj % 1. Telemach (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 2. M&H (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 3. europroNET (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 4. ASK (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 5. BH Telecom (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 6. Logosoft (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 7. Ukupno 1+4 za 2014. god (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 8. Ukupno 1+2+4 za 2015. g (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) Ukupno (..) 100,00 (..) 100,00 (..) 100,00 (..) 100,00 Izvor: Podaci dostavljeni od Podnosioca prijave, konkurenata i privrednog subjekta europroNET Privredni subjekat Telemach je u 2014. godini na jačanja tržišnog položaja privrednog subjekta Telemach i tržištu skupa usluga – dvije usluge imao tržišno učešće preuzimanja dominantne pozicije na relevantnom tržištu, od oko (..)% (odnosno (..)%) dok je u 2015. godini imao kao i da se na najvećem dijelu opštine Ilidža (prema učešće od približno (..)% (odnosno (..)%) obzirom na navodima Podnosioca prijave) mreže učesnika povezano društvo M&H. koncentracije preklapaju kako međusobno tako i sa mrežom Na tržištu skupa usluga – tri usluge privredni privrednog subjekta BH Telecom. subjekat Telemach u 2014. godini je imao tržišno učešće od Prilikom ocjene koncentracije, pored tržišnih (..)% dok je u 2015. godini je imao učešće od (..)% u učešća na relevantnom tržištu (tabela 2.), kao i kombinaciji TV i Internet (duo paket) i fiksna telefonija. tržišnih učešća na susjednim tržištima (tabele 2.-8.), Istovremeno, privredni subjekat europroNET nije posmatran je i trend kretanja broja krajnjih korisnika i pružao kombinacije dvije usluge i tri usluge na području usluga koje koriste, a u obzir je uzeta i tržišna situacija opštine Ilidža ni u 2014. godini ni u 2015. godini. ciljnog društva CATV ASK, kako navodi Podnosilac 7. Ocjena koncentracije prijave, i koja je bila jedna od odlučujućih činjenica za donošenje odluke. Konkurencijski savjet u postupku, u smislu člana 17. Analizom prikupljenih podataka o relevantnom Zakona, je analizirao efekte predmetne koncentracije na trištu (tabela 2.), Konkurencijski savjet je utvrdio da u tržište, odnosno na strukturu tržišta u smislu da li se 2014. godini (..) tržišno učešće na relevantnom tržištu stvara ili jača dominantni položaj učesnika koncentracije ima privredni subjekat BH Telecom i da isti iznosi (..)%, nakon provođenja koncentracije, a koji za posljedicu može te da u 2015. godini ima trend rasta i da ostvaruje tržišno imati značajno narušavanje i ograničavanje tržišne učešće od (..)%. Istovremeno, Podnosilac prijave u 2014. konkurencije ili će ista proizvesti pozitivne efekte koji godini ima tržišno učešće od (..)%, dok u 2015. godini se ogledaju u jačanju postojeće konkurencije na relevantnom bilježi (..)% tržišnog učešća obzirom da se njegovom tržištu. tržišnom učešću, koji je opadajući i iznosi (..)%, dodaje Na osnovu analize podataka Konkurencijski savjet, u tržišno učešće njegovog povezanog društva privrednog skladu sa članom 9. Zakona, odnosno čl. 2., 5. i 6. Odluke o subjekta M&H od (..)%. Privredni subjekat CATV ASK, na definisanju kategorija dominantnog položaja, te na osnovu relevantnom tržištu i u 2014. godini ima tržišno ocjene kriterijuma, u smislu člana 3. stav (2) iste Odluke, učešće od (..)% , dok u 2015. godini ima (..)% tržišnog je utvrdilo da privredni subjekat Telemach, zajedno sa učešća. Pored navedenih subjekata, na relevantnom svojim povezanim privrednim subjektima, ima dominantni tržištu je prisutan i privredni subjekat Logosoft, sa (..) položaj na relevantnom tržištu. tržišnim učešće. Konkurencijski savjet je utvrdio da će provođenjem Provođenjem predmetne koncentracije, mijenja se slika koncentracije doći do povećanja tržišnog učešća relevantnog tržišta i umjesto tri privredna subjekta Podnosioca prijave na relevantnom tržištu, odnosno do približne tržišne snage ((..)%,(..)% i (..)%) na relevantnom tržištu preostaju dva privredna subjekta, BH poboljšanja kvaliteta usluge, radi čega se morao kreditno Telecom sa tržišnim učešćem (..)% i Podnodilac prijave zadužiti u cilju održavanja tekuće likvidnosti. koji bi preuzeo lidersku poziciju i stekao dominantan Imajući u vidu utvrđene činjenice i okolnosti, sve položaj sa tržišnim učešćem od (..)%. upućuje da bi privredni subjekat ASK i bez preuzimanja od Međutim, imajući u vidu opšti trend da potrošači strane Podnosioca prijave u skoro vrijeme nestao sa sve češće i više koriste tzv. "pakete usluga" u kojima imaju relevantnog tržišta iz razloga finansijskih poteškoća s pristup većem broju usluga i kombinaciji usluga (telefon, jedne strane, kao i nemogućnosti pružanja dovoljno internet, televizija, mobilna telefonija) po povoljnijoj konkurentne ponude da bi zadržao postojeće pretplatnike, cijeni, Konkurencijski savjet je za potrebe analize odnodno, preuzeo nove od svojih konkurenata. relevantnog tržišta prikupilo i podatke o ovim Takođe, imajući u vidu postojeću strukturu tržištima i izvršio analizu istih. relevantnog tržišta, na kom su već prisutni BH Telecom i Posmatrajući ukupan broj pretplatnika u pojedinim Telemach (koji imaju značajna tržišna učešća na kategorijama (tabele 2.-8.) kao trend u periodu 2014.-2015. relevantnom tržištu), kao i Telekomunikacije RS a.d. godina, potvrđeno je da tržišta u kategoriji jedne usluge (putem povezanog društva Logosoft), a koji su zasigurno (kablovske televizije, interneta ili fiksne telefonije) među pet privrednih subjekta sa najvećom tržišnom snagom imaju trend opadanja ili vrlo mali rast, dok tržišta u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju pružanja usluga paketa usluga ili skupa usluga bilježe značajan rast broja distribucije audiovizuelnog medijskog sadržaja krajnjim pretplatnika, što potvrđuje tvrdnju da se krajnji korisnicima, vjerovatnoća da CATV ASK nađe drugog kupca potrošači sve više opredjeljuju za korištenje više usluga koji bi imao povoljniji uticaj na strukturu relevantnog jednog operatera objedinjenih u paket ili skup. trišta je izuzetno mala. A u konačnici, bez daljih Ova činjenica je vrlo značajna za ocjenu predmetne značajnijih investicija, došlo bi do nestanka ovog koncentracije iz razloga što privrdni subjekat ASK kao operatera na tržištu. ciljno društvo, jedino pruža uslugu kablovske televizije i Konkurencijski savjet takođe smatra da su pozitivni iz tabela 2.-8. je vidljivo da nije prisutan ni na jednom od efekti ove koncentracije dugoročno povećanje kvalitete susjednih tržišta. Obzirom da je model pružanje usluga usluga potrošačima na relevantnom tržištu, te kablovske televizije kao jedine i samostalne usluge proširenju broja usluga, što će rezultovati dodatnim (odvojeno od usluga Interneta, fiksne telefonije, a u pritiskom na potrebu ulaganja ostalih tržišnih skorije vrijeme i mobile telefonije) kao takav neodrživ te konkurenata, a to će povećati i pouzdanost pružanja usluga da sve veći broj pretplatnika iz razloga ekonomičnosti ali krajnjim potrošačima. Tu se, prije svega, misli na uvođenje i praktičnosti prelazi na kupovinu i korištenje paketa usluga Interneta i fiksne telefonije što bi omogućilo usluga operateri su prinuđeni da konkurentnost na tržištu pružanje multiple-play usluge. održavaju upravo paketiranjem usluga. Privredni subjekat Konkurencijski savjet je prilikom ocjene predmetne ASK je tako pokušao u saradnji sa privrednim subjektom koncentracije razmotrio i pristigle komentare zaintereso- europroNET da omogući usluge koje ovaj privredni subjekat vanih lica. Tom prilikom utvrđeno je da se primjedbe nije imao u svojoj ponudi, ali ta saradnja nije dala očekivane privrednog subjekta TXTV d.o.o. za telekomunikacije Tuzla rezultate. Brzine Interneta su u odnosu na konkurenciju i Asocijacije kablovskih operatera odnose prvenstveno na značajno bile manje, a bez značajnih finansijskih sredstava prvedbu svih dosadašnjih koncentracija privrednog privredni subjekat ASK nije bio u mogućnosti da ponudi subjekta Telemach sa privrednim subjektima u Bosni i vlastiti Internet i fiksnu telefoniju. Hercegovini, te samim tim i pozicije privrednog subjekta Nemogućnost pružanja konkurentne ponude krajnjim Telemach na tržištu distribucije audiovizuelnog potrošačima privrednog subjekta ASK se u tom smislu medijskog sadržaja krajnjim korisnicima na tržištu Bosne ogleda u padu broja korisnika te padu prihoda, obzirom da i Hercegovine, a ne konkretno na relevantno tržište korisnici prelaze kod drugih snažnijih operatera. predmetne koncentracije. Imajući u vidu da Konkurencij- Pad broja korisnika zabilježen je već 2012. godine kada ski savjet u skladu sa zakonskim i podazakonskim odredbama je sa (..) pretplatnika koliko ih je imao u 2011. godini za svaki slučaj posebno određuje relevantno tržište pa smanjen na (..) dok je u 2013. godini taj broj iznosio (..) tako i za predmetnu koncentraciju primjedbe nisu pretplatnika. Trend smanjenja broja pretplanika nastavio se ocijenjene kao relevantne. i u 2014. godini kada je zabilježeno da je privredni subjekt Također, u pisanim podnescima ukazano je na postupke ASK imao (..) pretplatnika, kao i u 2015. godini koju je koji su se vodili pred Konkurencijskim savjetom u vezi sa završio sa (..) pretplatnikom. Slijedom smanjenja broja pret- emitovanjem sportskih sadržaja na kanalima Sport Klub. platnika bilježen je i značajniji pad prihoda, a sve kao pos- Obzirom da je riječ o potpuno različitim postupcima ljedica ulaska na područje opštine Ilidža prvo privrednog zaštite tržišne konkurencije, koji se vode po različitom subjekta BH Telecom, a zatim i 2012. godine ulaska pravnom osnovu, te da su u pitanju različiti relevantni privrednih subjekata Logosoft, M&H Company i Telemach. proizvodi unutar predmetnih postupaka, ocijenjeno je da se Privredni subjekat ASK je od 2012. godine, ostvario isti ne mogu smatrati relevantnim za ocjenu predmetne prihod od prodaje u iznosu od (..) KM dok je 2013. godine koncentracije. isti bio nešto manji i iznosio (..) KM. Trend pada ukupnih Primjedba privrednog subjekta europroNET Bosnia prihoda se nastavio i u 2014. godini kada je istio iznosio društvo za telekomunikacije usluge d.o.o. u vezi sa (..) KM ((..) KM je prihod ostvaren poslovanjem kablovskog poslovnim odnosom koji isti ima sa privrednim subjektom operatera koji predstavlja ciljanu imovinu društva ASK povodom pružanja usluga Interneta i fiksne predmetne koncentracije). Ukupan godišnji prihod telefonije te povodom ulaganja u opremu koja je u privrednog subjekta ASK u 2015. godini iznosio je (..) KM. vlasništvu privrednog subjekta europroNET Bosnia, ali U cilju spriječavanja navedenog, Podnosilac prijave instalisana u mrežu privrednog subjekta ASK, a koji bi navodi da je CATV ASK iscrpio sve mogućnosti koje su mu navodno trebao biti okončan provedbom predmetne bile na raspolaganju, od ponude sportskih kanala do koncentracije Konkurencijski savjet je ocijenio da je navedeno pitanje ugovornog odnosa privrednih subjekata te da je u slučaju eventualnih sporova isto u sudskoj, a ne u Telemach ili Podnosilac prijave), zastupan po advokatu Nihadu nadležnosti Konkurencijskog savjeta. Sijerčiću, Fra Anđela Zvizdovića 1, BC UNITIC; Tonjer B/II, 71 Uzimajući u obzir naprijed navedeno ali i činjenicu 000 Sarajevo kojom namjerava steći kontrolu nad poslovnom da su na relevantnom tržištu prisutni i drugi kablovski jedinicom privrednog subjekta ASK d.o.o. Ilidža-Sarajevo, ul. operateri, odnosno dominantni operateri (BH Telecom) kao Ustanička broj 7/3, 71 000 Sarajevu koja obavlja djelatnost i njihova povezna društva (Logosoft preko privrednog pružanja usluge kablovske televizije na teritoriji općine Ilidža (u subjekta Mtel), povećanje tržišnog učešća neće imati za daljem tekstu: ASK ili ciljana imovina). cilj i posljedicu ograničavanje ili narušavanje efikasne Podnosilac prijave je dostavio dopunu Prijave podneskom tržišne konkurencije, u smislu člana 4. Odluke o zaprimljenim pod brojem 04-26-1-044-1-II/15 dana 07.01.2016. definisanju kategorija dominantnog položaja. godine. Slijedom navedenog, Konkurencijski savjet je ocijenio Uvidom u podnesenu Prijavu Konkurencijsko vijeće je predmetnu koncentracije dopuštenom, u smislu člana 18. utvrdilo da ista nije kompletna, u smislu člana 30. Zakona o stav (2) Zakona, te odlučio kao u dispozitivu ovog Rješenja. konkurenciji (u daljem tekstu: Zakon) i čl. 9. i 11. Odluke o načinu 8. Administrativna taksa podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracije privrednih subjekata, te je u skladu sa članom 31. Zakona zatražilo dopunu Podnosilac prijave na ovo Rješenje, u skladu sa iste dana 17.02.2016. godine aktom broj 04-26-1-044-3-II/15. članom 2. stav (1) tarifni broj 107. tačka d) pod 2) Odluke o Podnosilac prijave je podnio zahtjev za produženje roka za visini administrativnih taksi u vezi s procesnim radnja- dostavljanje podataka i dukumentacije, u smislu člana 30. ma pred Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik Zakona, podneskom zaprimljenim pod brojem 04-26-1-044-4- BiH", broj 30/06), je dužnan platiti administrativnu taksu II/15 dana 17.02. 2016. godine, koji je Konkurencijsko vijeće u ukupnom iznosu od 25.000,00 KM u korist Budžeta prihvatilo i odobrilo produženje roka, dana 22.02.2016. godine institucija Bosne i Hercegovine. aktom broj 04-26-1-044-5-II/15. 9. Pouka o pravnom lijeku Dopuna Prijave i tražene dokumentacije je uslijedila dana Protiv ovog Rješenja nije dozvoljena žalba. 08.03.2016. godine podneskom broj 04-26-1-044-10-II/15. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor Na zahtjev Podnosioca prijave izvršen je uvid u spis dana pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana 26.02.2016. godine (zabilješka broj 04-26-1-044-6-II/15). prijema, odnosno objavljivanja ovog Rješenja. Konkurencijsko vijeće je, u skladu sa članom 16. stav (4) Zakona, dana 07.03.2016. godine izdalo Obavještenje o Broj 04-26-1-044-36-II/15 Predsjednica dostavljenoj Prijavi broj 04-26-1-044-9-II/15 u kojem su 19. maja 2016. godine Mr Arijana Regoda - objavljeni podaci o namjeravanoj koncnetraciji koje je objavljeno Sarajevo Dražić, s. r. u Dnevnom avazu te tom prilikom pozvalo sve zainteresovane strane na dostavljanje pisanih komentara o provođenju iste. Na Obavještenje je dana 14.03.2016. godine podneskom Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na osnovu broj 04-26-1-044-11-II/15 dostavljen je komentar Asocijacije kab- člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1) tačka d), a u vezi sa lovskih operatera te dana 15.03.2016. godine podneskom broj 04- čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni 26-1-044-12-II/15 privrednog subjekta TXTV d.o.o. za telekomu- glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), rješavajući po Prijavi nikacije Tuzla. Također, dana 23.03.2016. godine podnes-kom koncentracije privrednog subjekta Telemach d.o.o. Džemala broj 04-26-1-044-14-II/15 zaprimljeno je mišljenje privrednog Bijedića 216, 71 000 Sarajevo, zaprimljenoj dana 29. decembra subjekta europroNET Bosnia društvo za telekomunikacije usluge 2015. godine pod brojem 04-26-1-044-II/15, na 129. d.o.o.. Navedena dokumentacija je dostavljena Podnosiocu prijave (stotinudvadesetdevetoj) sjednici održanoj dana 19.05.2016. u prilogu akta broj 04-26-1-044-24-II/15 dana 04.04.2016. godine godine, je donijelo na eventualno očitovanje. Očitovanje na dostavljene akte Podno- RJEŠENJE1 silac prijave je Konkurencijskom vijeću dos-tavio dana 1. Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija na relevantnom 13.04.2016. godine podneskom broj 04-26-1-044-27-II/15. tržištu pružanja usluge kablovske televizije krajnjim Nakon kompletiranja Prijave Konkurencijsko vijeće je korisnicima na području općine Ilidža, koja će nastati izdalo Potvrdu o kompletnoj i urednoj Prijavi, u smislu člana 30. sticanjem kontrole privrednog subjekta Telemach d.o.o. stav (3) Zakona, dana 31.03.2016. godine aktom broj 04-26-1- Džemala Bijedića 216, 71 000 Sarajevo nad poslovnom 044-15-II/15. jedinicom privrednog subjekta ASK d.o.o. Ilidža-Sarajevo, Konkurencijsko vijeće na osnovu preliminarne procjene ul. Ustanička broj 7/3, 71 000 Sarajevu koja obavlja dostavljenih podataka iz Prijave, ocijenilo da bi provođenje djelatnost pružanja usluge kablovske televizije na teritoriji predmetne koncentracije moglo imati za posljedicu negativne općine Ilidža. efekte, odnosno značajno narušavanje konkurenciju na 2. Ovo Rješenje o koncentraciji se upisuje u Registar relevantnom tržištu, u smislu člana 13. Zakona. koncentracija. Slijedom navedenog Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da 3. Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom bez provedenog postupka nije moguće utvrditi tržišne udjele glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko učesnika koncentracije i tržišnih konkurenata, kao i analizirati distrikta Bosne i Hercegovine. efekte predmetne koncentracije na relevantnom tržištu te je donijelo Zaključak o pokretanju postupka ocjene koncentracije Obrazloženje broj 04-26-1-044-17-II/15 dana 31.03.2016. godine (u daljem Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zaključak) koji je 04.04.2016. godine aktom broj 04-26-1- tekstu: Konkurencijsko vijeće) je zaprimilo, pod brojem 04-26-1- 044-21-II/15 dostavljen Podnosiocu prijave. 044-II/15 dana 29. decembra 2015. godine, Prijavu koncentracije Imajući u vidu da je Konkurencijsko vijeće tokom provedbe (u daljem tekstu: Prijava) privrednog subjekta Telemach d.o.o. postupka uočilo potrebu za dodatnim pojašnjenjima uputilo je Džemala Bijedića 216, 71 000 Sarajevo (u daljem tekstu: Podnosiocu prijave dana 20.04. 2016. godine aktom broj 04-26- 1-044-30-II/15 zahtjev za dostavom istih. 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 52/16 Podnosilac prijave je dana 28.04.2016. godine podneskom subjektima KATV "HS" d.o.o. Sarajevo, "HKB net" d.o.o. broj 04-26-1-044-32-II/15 uputio molbu za produženjem roka za Sarajevo, "M&H" Company d.o.o. Sarajevo i "BHB CABLE dostavom dodatnih pojašnjenja koju je Konkurencijsko vijeće TV" d.o.o Lukavac. ocijenilo opravdanom te je istog dana molbu odobrilo aktom broj Proces integracije ovih društava u poslovanje grupacije 04-26-1-044-33-II/15. kojoj pripada Telemach, kako se navodi u Prijavi, je u toku. U Tražene informacije Konkurencijsko vijeće je zaprimilo međuvremenu, dana 31.12.2015. godine privredni subjekti VKT- dana 29.04.2016. godine podneskom broj 04-26-1-044-34-II/15. net d.o.o. Bugojno, Poslovni centar bb Bugojno i Velnet d.o.o. Konkurencijsko vijeće u postupku ocjene dopuštenosti Mostar, Trg Ivana Krndelja 1, Mostar nad kojima je privredni koncentracije je utvrdilo slijedeće: subjekt Telemach također stekao kontrolu su pripojeni privred- Prijava je podnesena, u smislu člana 16. stav (2) Zakona. nom subjektu Telemach (Rješenje broj 065-0-Reg-15-004120). Podnosilac prijave je naveo da predmetnu koncentraciju 1.1.1. Privredni subjekt TOTAL TV BH namjerava prijaviti nadležnim tijelima za konkurenciju Srbije, Privredni subjekt "TOTAL TV BH" d.o.o. za Crne Gore i Makedonije. telekomunikacije, Ive Andrića 14.,78000 Banja Luka (u daljem 1. Učesnici koncentracije tekstu: TOTAL TV BH), je upisan u registar Okružnog suda Učesnici koncentracije su privredni subjekt Telemach d.o.o. Banja Luka pod brojem 1-17068-00 (JIB: 4402647520001), koji Džemala Bijedića 216, 71 000 Sarajevo i privredni subjekt ASK je u vlasništvu privrednog subjekta Serbia Broadband - Srpske d.o.o. Ilidža-Sarajevo, ul. Ustanička broj 7/3, 71 000 Sarajevo. kablovske mreže d.o.o. Beograd, Bulevar Zorana Đinđića 8a, 1.1. Privredni subjekt Telemach, Podnosilac prijave 11000 Beograd, Republika Srbija, a koji je pod indirektnom Privredni subjekt Telemach Društvo za pružanje usluga u kontrolom privrednog subjekta KKR. oblasti telekomunikacija d.o.o. Sarajevo, ulica Džemala Bijedića Pretežne registrovane djelatnosti privrednog subjekta 216, Sarajevo, registrovan je kod Općinskog suda u Sarajevu pod TOTAL TV BH su distribucija radijskog i televizijskog programa matičnim brojem 65-01-0620-08, čiji je osnivač BOSNIA /signala, djelatnosti žičane i bežične telekomunikacije. BROADBAND S.a.r.l. iz Luksemburga i sa upisanim osnovnim 1.1.2. Privredni subjekt KATV HS d.o.o. Sarajevo kapitalom od 11.518.992,00 KM. Privredni subjekt KATV HS d.o.o. Sarajevo, Radnička broj Privredni subjekt Telemach je dio grupacije United Group 18, 71 000 Sarajevo je upisan na Općinskom sudu u Sarajevu pod koja pruža telekomunikacijske usluge u nekoliko zemalja regije, matičnim brojem 65-01-0133-15. uključujući i Bosnu i Hercegovinu. U krajnjem je vlasništvu Konkurencijsko vijeće je uvidom u javno dostupne podatke fondova kojima upravljaju društva povezana sa društvom KKR & (http://bizreg.pravosudje.ba/) utvrdilo da su kao osnivači ovog Co. L.P. 9 West 57th Street, Suite 4200, Njujork, Njujork 10019, subjekta označene fizičke osobe Fadil Abaz, ul. Zaima Šarca br. Sjedinjene Američke Države. 48, Bosna i Hercegovina, Enes Hajdarević, Radnička br.18, KKR je globalno investiciono društvo koje posluje na Bosna i Hercegovina i Jovanka Kabanica, Ul. Osmaci bb, Bosna i svjetskom nivou, nudeći širok asortiman alternativnih fondova i Hercegovina. drugih investicionih proizvoda investitorima kao i rješenja na Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta KATV tržištima kapitala. HS d.o.o. Sarajevo je pružanja usluga u oblasti telekomunikacija. United Group preko privrednog subjekta Slovenia Prema navodima iz Prijave registracija Telemachovog Broadband S.a.r.l. iz Luxemburga, odnosno Adria News S.a.r.l., udjela u ovom privrednom subjektu je u toku. 18 rue du Strasbourg, L-2560 Luxembourg na području Bosne i 1.1.3. Privredni subjekt HKB net d.o.o. Sarajevo Hercegovine ima registrovan privredni subjekt ADRIA NEWS Privredni subjekt HKB net d.o.o. Sarajevo, Džemala d.o.o. Sarajevo, Kolodvorska 12, 71 000 Sarajevo koji je upisan na Bijedića 216, Ilidža, 71 000 Sarajevo je upisan na Općinskom Općinskom sudu u Sarajevu pod matičnim brojem 65-01-0149-14. sudu u Sarajevu pod matičnim brojem 65-01-0246-15. Privredni subjekt ADRIA NEWS d.o.o. Sarajevo je osnivač Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta HKB privrednog subjekta ADRIA NEWS BH PRODUCTION d.o.o. net d.o.o. Sarajevo je pružanja usluga u oblasti telekomunikacija. Sarajevo, Kolodvorska 12, 71 000 Sarajevo koji je upisan je na Općinskom sudu u Sarajevu pod matičnim brojem 65-01-0313-14. 1.1.4. Privredni subjekt M&H Company d.o.o. Sarajevo Pretežna registrovana djelatnost privrednih subjekata Privredni subjekt M&H Company d.o.o. Sarajevo, Džemala ADRIA NEWS d.o.o. Sarajevo i ADRIA NEWS BH Bijedića 216, Ilidža, 71 000 Sarajevo je upisan na Općinskom PRODUCTION d.o.o. Sarajevo je oglašavanje putem medija. sudu u Sarajevu pod matičnim brojem 65-01-0254-13. Putem Slovenia Broadband S.a.r.l. iz Luxemburga, odnosno Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta M&H privrednog subjekta United Media S.a.r.l., 16-18 rue du Stras- Company d.o.o. Sarajevo je pružanja usluga u oblasti bourg, L-2560 Luxembourg United Group na području Bosne I telekomunikacija. Hercegovine ima registrovan privredni subjekt CAS MEDIA 1.1.5. Privredni subjekt BHB CABLE TV d.o.o Lukavac d.o.o. Sarajevo, Kolodvorska 12, 71 000 Sarajevo upisan je na Privredni subjekt BHB CABLE TV d.o.o Lukavac, Dom Općinskom sudu u Sarajevu pod matičnim brojem 65-01-0625-15. kulture bb, Lukavac, Lukavac je upisan na Općinskom sudu u Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta CAS Tuzli pod matičnim brojem 1-13276. MEDIA d.o.o. Sarajevo je oglašavanje putem medija. Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta BHB Privredni subjekt Telemach je privredno društvo koje je CABLE TV d.o.o Lukavac je pružanja usluga u oblasti aktivno u pružanju telekomunikacionih usluga. Jedan je od telekomunikacija. telekomunikacionih operatera u Bosni i Hercegovini koji 1.1.6. Privredni subjekt Global Interenet distribuira medijski sadržaj preko kablovske tehničke platforme i pruža uslugu pristupa internetu i povezane usluge kao i usluge Privredni subjekt Global Interenet d.o.o. Novi Travnika, fiksne telefonije pretplatnicima. Ivana Meštrovića 21, 79290 Novi Travnik, je upisan u registar Općinskog suda u Travniku pod brojem 51-01-1767-09 (stari broj 1.1.1. Povezana društva privrednog subjekta Telemach u 1-49-67) (JIB: 423670900009). Bosni i Hercegovini Pretežne registrovane djelatnosti privrednog subjekta Privredni subjekt Telemach na području Bosne i Herce- Global Internet su pružanje usluga distribucije televizijskog govine je u junu 2015. godine stekao kontrolu nad privrednim programa /signala i pružanje internet usluga. Privredni subjekt Global Internet djeluje na tržištu općina - 4. Obaveza prijave koncentracije Livno, Tomislavgrad, Kupres, Bugojno, Donji Vakuf, Novi Obaveza prijave koncentracije nastaje, u smislu odredbe Travnik, Tavnik, Vitez i Busovača. člana 14. stav (1) Zakona i člana 2 pod b) Odluke o načinu Konkurencijsko vijeće je dana 16.02.2016. godine Rješe- podnošenja prijave i kriterija za ocjenu koncentracija privrednih njem broj 05-26-1-039-32-II/15 ocijenilo dopuštenu koncentraciju subjekata, kada ukupni godišnji prihodi svakog od najmanje dva između privrednih subjekata Telemach i Global Interenet, te je privredna subjekta učesnika koncentracije ostvareni prodajom provjerom javno dostupnih podataka utvrdilo da je isto pod kon- roba i /ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine iznose najmanje trolom privrednog subjekta Bosnia Broadband S.a.r.1. Luxem- 8 miliona KM po završnom računu u godini koja je prethodila bourg, 67 rue Ermisende, L - 1469, Luxembourg, Luxembourg. koncentraciji, ili ako je njihov zajednički udio na relevantnom 1.2. Privredni subjekt ASK, ciljano društvo tržištu veći od 40,0%. Privredni subjekt ASK d.o.o. Ilidža-Sarajevo, ul. Ustanička Ukupni godišnji prihodi privrednog subjekta KKR kao i broj 7/3, 71 000 Sarajevo registriran je kod Općinskog suda u privrednih subjekta Telemach i ASK, na dan 31. decembra 2014. Sarajevu pod matičnim brojem 65-01-1518-09. godine: U svom sastavu ima dvije poslovne jedinice: jednu koja Tabela 1. obavlja djelatnost radija (Radio ASK) i drugu koja obavlja ASK, ciljana Ukupan prihod KKR Telemach imovina djelatnost kablovske distribucije audio-vizuelnih medijskih EUR KM KM KM sadržaja krajnjim korisnicima (CATV ASK). Ciljana imovina Svijet (..) (..) (..) (..) predmetne koncentracije je druga poslovna jedinica (kablovski Bosna i (..) (..) (..) (..) operater), dok će radio stanica nastaviti obavljati svoju djelatnost Hercegovina u okviru društva-prodavca. Izvod: podaci iz Prijave *Ukupan prihod cijelog privrednog subjekta ASK Uslijed nedostatka finansijskih sredstava CATV ASK nije u iznosi (..) KM ((..) KM je prihod ostvaren poslovanjem kablovskog operatera koji je mogućnosti da samostalno razvije vlastite usluge Interneta i uvećan za ukupan godišnji prihod koji je ostvario Radio ASK u iznosu od (..) KM) telefonije. Stoga ima aranžman sa operatorom Europronet na Ukupan godišnji prihod učesnika koncentracije predstavlja osnovu kojeg privredni subjekt Europronet zakupljuje određene prihod (bez poreza na dodanu vrijednost i drugih poreza koji se telekomunikacijske kapacitete CATV ASK te na taj način priv- direktno odnose na učesnike koncentracije, na svjetskom i na redni subjekt Europronet pruža usluge Interneta i telefonije u kab- tržištu Bosne i Hercegovine), u smislu člana 8. tačka h) Odluke o lovskoj mreži CATV ASK. Pri tome, svaki od ova dva operatora načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracije svoje usluge (CATV ASK kablovsku televiziju, a Europronet privrednih subjekata. Internet i telefoniju) pruža zasebno (od servisa do naplate). Konkurencijsko vijeće, u skladu s članom 43. stav (7) Po provođenju predmetne koncentracije ovaj aranžman Zakona, pri izračunu ukupnog godišnjeg prihoda učesnika neće biti nastavljen jer će po preuzimanju od strane privrednog koncentracije može koristiti kriterije i standarde Obavještenja subjekta Telemach dio društva-prodavca koji čini CATV ASK Evropske komisije o izračunu ukupnog prihoda u skladu s biti u mogućnosti da razvije vlastitu uslugu Interneta, odnosno Uredbom Vijeća (EEZ) broj 4064/89 o kontroli koncentracije telefonije. privrednih subjekata. 2. Pravni okvir ocjene koncentracije Prema podacima (Tabela 1.) učesnici koncentracije su Konkurencijsko vijeće u provođenju postupka ocjene ispunili uslov iz člana 14. stav (1) tačka a) Zakona (ukupan dopuštenosti koncentracije primjenilo je odredbe Zakona, Odluke prihod na svjetskom tržištu), ali nemaju ispunjene uslove o o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj ostvarenom ukupnom godišnjem prihodu na tržištu Bosne i 18/06 i 34/10), Odluke o definisanju kategorija dominantnog Hercegovine iz člana 14. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji položaja ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10) te Odluke o načinu (privredni subjekt ASK). podnošenja prijave i kriterija za ocjenu koncentracija privrednih Međutim, učesnici koncentracije su ispunili drugi uslov iz subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10). člana 14. stav (1) tačka b) Zakona jer imaju preko 40,00% udjela Konkurencijsko vijeće, na osnovu člana 43. stav (7) na relevantnom tržištu te su bili obavezni prijaviti koncentraciju. Zakona, može koristiti sudsku praksu Evropskog suda i odluke 5. Prikupljanje podataka od trećih lica Evropske komisije, kao i kriterije i standarde iz Uredbe Vijeća U postupku ocjene namjeravane koncentracije Konkuren- EK broj 139/2004 o kontroli koncentracije između privrednih cijsko vijeće je zatražilo, u smislu čl. 33. i 35. Zakona o konku- subjekata, Obavještenje Evropske Komisije o konceptu renciji dodatne podatke i dokumentaciju od nadležnih institucija koncentracija privrednih subjekata te Smjerenice za ocjenu Bosne i Hercegovine, kao i konkurenata na relevantnom tržištu: horizontalnih /vertikalnih koncentracija. - Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i 3. Pravni osnov i oblik koncentracije Hercegovine, aktom broj 04-26-1-044-7-II/15 dana Kao pravni osnov koncentracije dostavljeno je (..) 1 , u 26.02.2016. godine, a odgovor je dostavljen podnes- smislu člana 16. stav (2), koje su privredni subjekt Telemach kao kom broj 04-26-1-044-13-II/15 dana 18.03.2016. kupac i ASK kao prodavac potpisali dana (..) godine. godine; (..) - privrednog subjekta Dioničko društvo BH Telekom Predmetna transakcija predstavlja sticanje isključive Sarajevo, Franca Lehara 7, 71000 Sarajevo, aktom kontrole privrednog subjekta Telemach nad ciljanom imovinom broj 04-26-1-044-22-II/15 dana 04.04.2016. godine, kao dijelom drugog privrednog subjekta (ASK), u smislu člana odgovor je dostavljen podneskom zaprimljenim pod 12. stav (1) tačka b) Zakona. Pravni oblik koncentracije je brojem 04-26-1-044-29-II/15 dana 14.04. 2016. utvrđen u članu 12. stav (1) tačka b) Zakona kao sticanje kontrole godine (nakon što je na molbu privrednog subjekta privrednog subjekta Telemach nad ciljanom imovinom drugog BH Telecom od 11.04. 2016. godine podneskom broj privrednog subjekta (privrednog subjekta ASK). 04-26-1-044-25-II/15 Konkurencijsko vijeće putem emaila dana 12.04.2016. godine odobrilo produženje roka za dostavu traženih podataka); - privrednog subjekta Logosoft, aktom broj 04-26-1- 1 044-23-II/15 dana 04.04.2016. godine, odgovor je (..) – podaci predstavljaju poslovnu tajnu dostavljen podneskom broj 04-26-1-044-26-II/15 dana tržište pružanja usluga kablovske televizije na području općine 12.04.2016. godine kao i Ilidža. - privrednog subjekta "europroNET Bosnia", aktom 6.1. Analiza relevantnog tržišta broj 04-26-1-044-31-II/15 dana 20.04.2016. godine na Konkurencijsko vijeće je sa ciljem potpunije analize koji je odgovor je dostavljen podneskom broj 04-26- relevantnog tržišta prikupljalo podatke o broju korisnika kako 1-044-35-II/15 dana 04.05.2016. godine relevantnog proizvoda/usluge tako i srodnih usluga na tržištima Pored navedenog, kako je ranije istaknuto, na Obavještenje pružanja telekomunikacijskih usluga kako učesnika koncentracije u vezi predmetne koncentracije su podnescima broj 04-26-1-044- tako i od konkurenata na području općine Ilidža. 11-II/15 i broj 04-26-1-044-12-II/15 dostavljeni komentar Podnosilac prijave je tako dopunom dana 08.03.2016. Asocijacije kablovskih operatera te privrednog subjekta TXTV godine podneskom broj 04-26-1-044-10-II/15 na tražnju d.o.o. za telekomunikacije Tuzla. Također, dana 23.03.2016. Konkurencijskog vijeća, pored ostalog, dostavio vlastite podatke i godine podneskom broj 04-26-1-044-14-II/15 zaprimljeno je podatke privrednog subjekta ASK za 2014. i 2015. godinu jedne mišljenje privrednog subjekta "europroNET Bosnia". usluge (usluge pružanja kablovske televizije), paketa usluga 6. Relevantno tržište (paket Double – play koji uključuje: televizija i internet, fixna Relevantno tržište koncentracije, u smislu člana 3. Zakona, telefonija i internet, fixna telefonija i televizija, te paket usluga te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, čini tržište Triple-play koja uključuje fixnu telefoniju, internet i televiziju) te određenih proizvoda/usluga koje su predmet obavljanja skupa usluga (fixna telefonija, Internet i televizija te televizija, djelatnosti na određenom geografskom tržištu. Internet (duo paket) i fixna telefonija) na području općine Ilidža. Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog Pojednačne usluge u okviru telekomunikacijskog sektora su tržišta, relevantno tržište u proizvodnom smislu obuhvata sve usluge fixne telefonije, televizije, Interneta i mobilne telefonije. proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju Privredni subjekti Telemach i M&H, kako stoji u dopuni međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u Prijave, nemaju korisnike Interneta i fixne telefonije samostalno vidu posebice njihove bitne osobine, kvalitet, uobičajenu (izvan paketa ili skupa usluga). Također, privredni subjekt ASK namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. nema dozvole za pružanje usluga Interneta i fiksne telefonije s Nadalje, prema članu 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tim da, kako je već navedeno, ovu uslugu privredni subjekt ASK tržišta, relevantno tržište u geografskom smislu obuhvata pruža putem međuoperatorskog ugovora sa privrednim cjelokupnu ili dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj subjektom europroNET. privredni subjekt djeluje u prodaji i/ili kupovini relevantnog U tom smislu Konkurencijsko vijeće pored pružanja usluga proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji kablovske televizije, što je i utvrđeno kao relevantno tržište to tržište bitno razlikuje od uslova tržišne konkurencije na proizvoda/usluga predmetne koncentracije, nije moglo da susjednim geografskim tržištima. zanemari činjenicu da će provedbom iste korisnici fixne Podnosilac prijave je u Prijavi naveo da smatra da je telefonije i Interneta biti u situaciji da se moraju opredijeliti kod relevantno tržište predmetne koncentracije tržište pružanja usluga kojeg operatera će koristiti navedene usluge obzirom da privredni distribucije audiovizuelnog medijskog sadržaja (uključujući CAT subjekt europroNET više neće nuditi ove usluge, bar što se tiče TV i IPTV i isključujući DTH tehnologiju) krajnjim korisnicima. dosadašnjeg poslovnog – partnerskog odnosa sa privrednim Navedeno obrazlaže stavom da kablovska TV i IPTV trebaju biti subjektom ASK, a prema navodima Podnosioca prijave privredni dio istog relevantnog tržišta obzirom da su, sa aspekta korisnika, subjekt Telemach, obzirom da sam nudi navedene usluge, neće u potpunosti zamjenjivi. koristiti usluge europroNET operatera. DTH ne smatra zamjenjivom sa navedene druge dvije Slijedom navedenog, predmetnom analizom obuhvaćena su tehnologije iz razloga što se kod DTH radi o jednosmjernom i tržišta pružanja usluga fixne telefonije i Interneta kao i tržišta prijenosu koji ne može biti povezan sa uslugama Interneta ili paketa usluga i skupa usluga na području općine Ilidža isključivo fiksne telefonije te DTH ne podržava moderne televeizijske u smislu sagledavanja tržišnih udjela učesnika na ovim tržištima i tehnologije kao što su interaktivna TV ili VoD. eventulanih promjena koje će nastati provedbom predmetne Podnosilac prijave smatra da je relevantno tržište predmetne koncentracije. koncentracije područje na kojem je aktivan privredni subjekt Obzirom da učesnici koncentracije nemaju dozvole za CATV ASK, tj. područje općine Ilidža. mobilnu telefoniju tako ista nije uključena u analizu. Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je tržište predmetne Podaci o broju pretplatnika jedne usluge – kablovske tele- koncentracije pružanja usluge kablovske televizije. vizije na području općine Ilidža učesnika koncentracije uklju- Relevantnim tržištem u geografskom smislu na tržištu čujući i podatke dobijene od glavnih konkurenata prikazani su u opštine Ilidža obzirom da privredni subjekt ASK obavlja pružanje Tabeli 2: usluga kablovske televizije isključivo korisnicima općine Ilidža. Konkurencijsko vijeće je tokom postupka ocjene koncentra- cije utvrdilo da se pod relevantnim tržištem koncentracije smatra Tabela 2. Broj pretplatnika kablovske televizije – jedna usluga Redni Naziv privrednog subjekta - operatera 2014 2015 broj Broj % Broj % 1. Telemach (..) (..) (..) (..) 2. M&H (..) (..) (..) (..) 3. ASK (..) (..) (..) (..) 4. BH Telecom (..) (..) (..) (..) 5. Logosoft (..) (..) (..) (..) Ukupno 1+3 za 2014. godinu (..) (..) (..) (..) Ukupno 1+2 za 2015. godinu (..) (..) (..) (..) Ukupno 1+2+3 za 2015. godinu (..) (..) (..) (..) Ukupno (..) 100,00 (..) 100 Izvor: Podaci dostavljeni od Podnosioca prijave, konkurenata i privrednog subjekta europroNET Na tržištu pružanja usluga kablovske televizije u 2014. godini privredni subjekt Telemach je na području općine Ilidža imao udio od (..)% dok je privredni subjekt ASK imao udio od (..)%. U 2015. godini privredni subjekt M&H je postao povezano društvo privrednog subjekta Telemach te je njihov zajednički tržišni udio iznosio (..)% dok je tržišni udio subjekta ASK iznosio (..)%. Zajednički tržišni udio učesnika koncentracije na području općine Ilidža na tržištu pružanja kablovske televizije u 2014. godini iznosio je (..) %, odnosno (..) % u 2015. godini. Podaci o broju pretplatnika jedne usluge – Interneta na području općine Ilidža prikazani su u Tabeli 3: Tabela 3. Broj pretplatnika Interneta – jedna usluga Redni Naziv privrednog subjekta - operatera 2014 2015 broj Broj % Broj % 1. Telemach (..) (..) (..) (..) 2. M&H (..) (..) (..) (..) 3. europroNET (..) (..) (..) (..) 4. ASK (..) (..) (..) (..) 5. BH Telecom (..) (..) (..) (..) 6. Logosoft (..) (..) (..) (..) 7. Ukupno 1+4 za 2014. godinu (..) (..) (..) (..) 8. Ukupno 1+2+4 za 2015. godinu (..) (..) (..) (..) Ukupno (..) 100,00 (..) 100,00 Izvor: Podaci dostavljeni od Podnosioca prijave, konkurenata i privrednog subjekta europroNET Privredni subjekt Telemach na području općine Ilidža u 2014. godini i 2015. godini nije pružao usluge Interneta kao samostalne usluge, kao ni ASK. Privredni subjekt BH Telecom je na ovom tržištu (..) dominantan, sa tržišnim udjelom oko (..)%. Privredni subjekt europroNET putem mreže privrednog subjekta ASK je u 2014. godini imao udio od (..)%, a u 2015. godini udio od (..)%, dok je tržišni udio privrednog subjekta Logosoft (..) u odnosu na prethodna dva. Podaci o broju pretplatnika jedne usluge – fixne telefonije na području općine Ilidža prikazani su u Tabeli 4: Tabela 4. Redni Broj pretplatnika fixne telefonije – jedna usluga Naziv privrednog subjekta - operatera broj 2014 % 2015 % 1. Telemach (..) (..) (..) (..) 2. M&H (..) (..) (..) (..) 3. europroNET (..) (..) (..) (..) 4. ASK (..) (..) (..) (..) 5. BH Telecom (..) (..) (..) (..) 6. Logosoft (..) (..) (..) (..) 7. Ukupno 1+4 za 2014. godinu (..) (..) (..) (..) 8. Ukupno 1+2+4 za 2015. godinu (..) (..) (..) (..) Ukupno (..) 100,00 (..) 100,00 Izvor: Podaci dostavljeni od Podnosioca prijave, konkurenata i privrednog subjekta europroNET Kako je naprijed rečeno privredni subjekt Telemach na području općine Ilidža u 2014. godini i 2015. godini nije pružao usluga fixne telefonije kao samostalne usluge dok je privredni subjekt europroNET putem mreže privrednog subjekta ASK u 2014. godini imao udio od (..)%, a u 2015. godini udio od (..)% . Podaci o broju pretplatnika paketa usluga – double play i triple play na području općine Ilidža učesnika koncentracije uključujući i podatke dobijene od glavnih konkurenata prikazani su u Tabelama 5. i 6.: Tabela 5. Broj pretplatnika paketa usluga – Double play Redni Naziv privrednog 2014 2015 broj subjekta - operatera TV i Int Fixna tel i Int Fixna tel i TV TV i Int Fixna tel i Int Fixna tel i TV broj % broj % broj % broj % broj % broj % 1. Telemach (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 2. M&H (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 3. europroNET (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 4. ASK (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 5. BH Telecom (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 6. Logosoft (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 7. Ukupno 1+4* (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 8. Ukupno 1+2+4** (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) Ukupno (..) 100 (..) 100 (..) 100 (..) 100 (..) 100 (..) 100 Izvor: Podaci dostavljeni od Podnosioca prijave, konkurenata i privrednog subjekta europroNET *ukupno za 2014. godinu ** ukupno 2015. godinu Tabela 6. Broj pretplatnika paketa usluga – Triple play Redni 2014 2015 Naziv privrednog subjekta - operatera broj Fixna telefonija, Internet i TV Fixna telefonija, Internet i TV broj % broj % 1. Telemach (..) (..) (..) (..) 2. M&H (..) (..) (..) (..) 3. europroNET (..) (..) (..) (..) 4 ASK (..) (..) (..) (..) 5. BH Telecom (..) (..) (..) (..) 6. Logosoft (..) (..) (..) (..) 7. Ukupno 1+4 za 2014. godinu (..) (..) (..) (..) 8. Ukupno 1+2+4 za 2015. godinu (..) (..) (..) (..) Ukupno (..) 100,00 (..) 100,00 Izvor: Podaci dostavljeni od Podnosioca prijave, konkurenata i privrednog subjekta europroNET Privredni subjekt Telemach - je u 2014. godini na tržištu paketa usluga – double play imao tržišni udio od oko (..)% (TV i Internet), odnosno (..)% (fixna telefonija i Internet) dok je u 2015. godini, zajedno sa svojim povezanim društvom M&H imao udio od približno (..)% za pružanje double play usluga u kombinaciji TV i Internet, odnosno (..)% u kombinaciji fixna telefonija i Internet te (..)% tržišnog udjela u kombinaciji fixna telefonija i TV. Istovremeno, privredni subjekt europroNET je imao oko (..)% tržišnog udjela u kombinaciji fixna telefonija i Internet, odnosno u 2015. godini (..)% tržišnog udjela. Double play usluge u kombinaciji TV i Internet te fixna telefonija i TV privredni subjekt europroNET nije pružao. Tržišni udio privrednog subjekta Telemach za pružanje triple play usluga u 2014. godini iznosio je (..)%, odnosno (..)% u 2015. godini. Privredni subjekt europroNET nije pružao ovu kombinaciju usluga. Podaci o broju pretplatnika skupa usluga – dvije usluge i tri usluge na području općine Ilidža učesnika koncentracije uključujući i podatke dobijene od glavnih konkurenata prikazani su u Tabelama 7. i 8.: Tabela 7. Broj pretplatnika skupa usluga – dvije usluge Redni Naziv privrednog subjekta - 2014 2015 broj operatera TV i Internet Fixna tel i TV TV i Internet Fixna tel i TV broj % broj % broj % broj % 1. Telemach (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 2. M&H (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 3 europroNET (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 4. ASK (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 5. BH Telecom (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 6. Logosoft (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 7. Ukupno 1+4* (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 8. Ukupno 1+2+4** (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) Ukupno (..) 100 (..) 100 (..) 100 (..) 100 Izvor: Podaci dostavljeni od Podnosioca prijave, konkurenata i privrednog subjekta europroNET *ukupno za 2014. godinu; **ukupno za 2015. godinu; Tabela 8. Broj pretplatnika skupa usluga – tri usluge 2014 2015 Redni Naziv privrednog subjekta - operatera TV i Internet (duo paket) i TV i Internet (duo paket) broj Fixna tel, Internet i TV Fixna tel, Internet i TV fixna tel i fixna tel broj % broj % broj % broj % 1. Telemach (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 2. M&H (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 3. europroNET (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 4. ASK (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 5. BH Telecom (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 6. Logosoft (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 7. Ukupno 1+4 za 2014. god (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) 8. Ukupno 1+2+4 za 2015. g (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) (..) Ukupno (..) 100,00 (..) 100,00 (..) 100,00 (..) 100,00 Izvor: Podaci dostavljeni od Podnosioca prijave, konkurenata i privrednog subjekta europroNET Privredni subjekt Telemach je u 2014. godini na tržištu Istovremeno, privredni subjekt europroNET nije pružao skupa usluga – dvije usluge imao tržišni udio od oko (..)% kombinacije dvije usluge i tri usluge na području općine Ilidža ni (odnosno (..)%) dok je u 2015. godini imao udio od približno u 2014. godini ni u 2015. godini. (..)% (odnosno (..)%) obzirom na povezano društvo M&H. 7. Ocjena koncentracije Na tržištu skupa usluga – tri usluge privredni subjekt Telemach u 2014. godini je imao tržišni udio od (..)% dok je u Konkurencijsko vijeće u postupku, u smislu člana 17. 2015. godini je imao udio od (..)% u kombinaciji TV i Internet Zakona, je analiziralo efekte predmetne koncentracije na tržište, (duo paket) i fixna telefonija. odnosno na strukturu tržišta u smislu da li se stvara ili jača dominantni položaj učesnika koncentracije nakon provođenja koncentracije, a koji za posljedicu može imati značajno narušavanje i ograničavanje tržišne konkurencije ili će ista proizvesti pozitivne efekte koji se ogledaju u jačanju postojeće ali i praktičnosti prelazi na kupovinu i korištenje paketa usluga konkurencije na relevantnom tržištu. operateri su prinuđeni da konkurentnost na tržištu održavaju Na osnovu analize podataka Konkurencijsko vijeće, u upravo paketiranjem usluga. Privredni subjekt ASK je tako skladu sa članom 9. Zakona, odnosno čl. 2., 5. i 6. Odluke o pokušao u saradnji sa privrednim subjektom europroNET da definisanju kategorija dominantnog položaja, te na osnovu ocjene omogući usluge koje ovaj privredni subjekt nije imao u svojoj kriterija, u smislu člana 3. stav (2) iste Odluke, je utvrdilo da ponudi, ali ta saradnja nije dala očekivane rezultate. Brzine privredni subjekt Telemach, zajedno sa svojim povezanim Interneta su u odnosu na konkurenciju značajno bile manje, a bez privrednim subjektima, ima dominantni položaj na relevantnom značajnih finansijskih sredstava privredni subjekt ASK nije bio u tržištu. mogućnosti da ponudi vlastiti Internet i fixnu telefoniju. Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da će provođenjem Nemogućnost pružanja konkurentne ponude krajnjim koncentracije doći do povećanja tržišnog udjela Podnosioca potrošačima privrednog subjekta ASK se u tom smislu ogleda u prijave na relevantnom tržištu, odnosno do jačanja tržišnog padu broja korisnika te padu prihoda, obzirom da korisnici položaja privrednog subjekta Telemach i preuzimanja prelaze kod drugih snažnijih operatera. dominantne pozicije na relevantnom tržištu, kao i da se na Pad broja korisnika zabilježen je već 2012. godine kada je najvećem dijelu općine Ilidža (prema navodima Podnosioca sa (..) pretplatnika koliko ih je imao u 2011. godini smanjen na prijave) mreže učesnika koncentracije preklapaju kako (..) dok je u 2013. godini taj broj iznosio (..) pretplatnika. Trend međusobno tako i sa mrežom privrednog subjekta BH Telecom. smanjenja broja pretplanika nastavio se i u 2014. godini kada je Prilikom ocjene koncentracije, pored tržišnih udjela na zabilježeno da je privredni subjekt ASK imao (..) pretplatnika, relevantnom tržištu (tabela 2.), kao i tržišnih udjela na susjednim kao i u 2015. godini koju je završio sa (..) pretplatnikom. tržištima (tabele 2.-8.), posmatran je i trend kretanja broja Slijedom smanjenja broja pretplatnika bilježen je i značajniji pad krajnjih korisnika i usluga koje koriste,a u obzir je uzeta i tržišna prihoda, a sve kao posljedica ulaska na područje općine Ilidža situacija ciljnog društva CATV ASK, kako navodi Podnosilac prvo privrednog subjekta BH Telecom, a zatim i 2012. godine prijave, i koja je bila jedna od odlučujućih činjenica za donošenje ulaska privrednih subjekata Logosoft, M&H Company i odluke. Telemach. Analizom prikupljenih podataka o relevantnom trištu Privredni subjekt ASK je od 2012. godine, ostvario prihod (tabela 2.), Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da u 2014. godini od prodaje u iznosu od (..) KM dok je 2013. godine isti bio nešto (..) tržišni udio na relevantnom tržištu ima privredni subjekt BH manji i iznosio (..) KM. Trend pada ukupnih prihoda se nastavio i Telecom i da isti iznosi (..)%, te da u 2015. godini ima trend rasta u 2014. godini kada je istio iznosio (..) KM ((..) KM je prihod i da ostvaruje tržišni udio od (..)%. Istovremeno, Podnosilac ostvaren poslovanjem kablovskog operatera koji predstavlja prijave u 2014. godini ima tržišni udio od (..)% , dok u 2015. ciljanu imovinu društva predmetne koncentracije). Ukupan godini bilježi (..)% tržišnog udjela obzirom da se njegovom godišnji prihod privrednog subjekta ASK u 2015. godini iznosio tržišnom udjelu, koji je opadajući i iznosi (..)%, dodaje tržišni je (..) KM. udio njegovog povezanog društva privrednog subjekta M&H od U cilju spriječavanja navedenog, Podnosilac prijave navodi (..)%. Privredni subjekt CATV ASK, na relevantnom tržištu i u da je CATV ASK iscrpio sve mogućnosti koje su mu bile na 2014. godini ima tržišni udio od (..)%, dok u 2015. godini ima raspolaganju, od ponude sportskih kanala do poboljšanja kvalitete (..)% tržišnog udjela. Pored navedenih subjekata, na relevantnom usluge, radi čega se morao kreditno zadužiti u cilju održavanja tržištu je prisutan i privredni subjekt Logosoft, sa (..) tržišnim tekuće likvidnosti. udjelom. Imajući u vidu utvrđene činjenice i okolnosti, sve upućuje Provođenjem predmetne koncentracije, mijenja se slika da bi privredni subjekt ASK i bez preuzimanja od strane relevantnog tržišta i umjesto tri privredna subjekta približne Podnosioca prijave u skoro vrijeme nestao sa relevantnog tržišta tržišne snage ((..)%,(..)% i (..)%) na relevantnom tržištu preostaju iz razloga finansijskih poteškoća s jedne strane, kao i dva privredna subjekta, BH Telecom sa tržišnim udjelom (..)% i nemogućnosti pružanja dovoljno konkurentne ponude da bi Podnodilac prijave koji bi preuzeo lidersku poziciju i stekao zadržao postojeće pretplatnike, odnodno, preuzeo nove od svojih dominantan položaj sa tržišnim udjelom od (..)%. konkurenata. Međutim, imajući u vidu opšti trend da potrošači sve češće i Također, imajući u vidu postojeću strukturu relevantnog više koriste tzv. "pakete usluga" u kojima imaju pristup većem tržišta, na kom su već prisutni BH Telecom i Telemach (koji broju usluga i kombinaciji usluga (telefon, internet, televizija, imaju značajne tržišne udjele na relevantnom tržištu), kao i mobilna telefonija) po povoljnijoj cijeni, Konkurencijsko vijeće Telekomunikacije RS a.d. (putem povezanog društva Logosoft), je za potrebe analize relevantnog tržišta prikupilo i podatke o a koji su zasigurno među pet privrednih subjekta sa najvećom ovim tržištima i izvršilo analizu istih. tržišnom snagom u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju Posmatrajući ukupan broj pretplatnika u pojedinim pružanja usluga distribucije audiovizuelnog medijskog sadržaja kategorijama (tabele 2.-8.) kao trend u periodu 2014.-2015. krajnjim korisnicima, vjerovatnoća da CATV ASK nađe drugog godina, potvrđeno je da tržišta u kategoriji jedne usluge kupca koji bi imao povoljniji uticaj na strukturu relevantnog trišta (kablovske televizije, interneta ili fiksne telefonije) imaju trend je izuzetno mala. A u konačnici, bez daljih značajnijih investicija, opadanja ili vrlo mali rast, dok tržišta paketa usluga ili skupa došlo bi do nestanka ovog operatera na tržištu. usluga bilježe značajan rast broja pretplatnika, što potvrđuje Konkurencijsko vijeće također smatra da su pozitivni efekti tvrdnju da se krajnji potrošači sve više opredjeljuju za korištenje ove koncentracije dugoročno povećanje kvalitete usluga više usluga jednog operatera objedinjenih u paket ili skup. potrošačima na relevantnom tržištu, te proširenju broja usluga, Ova činjenica je vrlo značajna za ocjenu predmetne što će rezultirati dodatnim pritiskom na potrebu ulaganja ostalih koncentracije iz razloga što privrdni subjekt ASK kao ciljno tržišnih konkurenata, a to će povećati i pouzdanost pružanja društvo, jedino pruža uslugu kablovske televizije i iz tabela 2.-8. usluga krajnjim potrošačima. Tu se, prije svega, misli na je vidljivo da nije prisutan ni na jednom od susjednih tržišta. uvođenje usluga Interneta i fiksne telefonije što bi omogućilo Obzirom da je model pružanje usluga kablovske televizije kao pružanje multiple-play usluge. jedine i samostalne usluge (odvojeno od usluga Interneta, fixne Konkurencijsko vijeće je prilikom ocjene predmetne telefonije, a u skorije vrijeme i mobile telefonije) kao takav koncentracije razmotrilo i pristigle komentare zainteresovanih neodrživ te da sve veći broj pretplatnika iz razloga ekonomičnosti lica. Tom prilikom utvrđeno je da se primjedbe privrednog subjekta TXTV d.o.o. za telekomunikacije Tuzla i Asocijacije 17.11.2015. godine, pod brojem: 03-26-1-038-II/15, kablovskih operatera odnose prvenstveno na prvedbu svih Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na 125. dosadašnjih koncentracija privrednog subjekta Telemach sa (stodvadesetpetoj) sjednici održanoj dana 30.03.2016. godine, privrednim subjektima u Bosni i Hercegovini, te samim tim i donijelo je pozicije privrednog subjekta Telemach na tržištu distribucije audiovizuelnog medijskog sadržaja krajnjim korisnicima na ZAKLJUČAK1 tržištu Bosne i Hercegovine, a ne konkretno na relevantno tržište 1. Odbacuje se Prijava koncentracije gospodarskog subjekta predmetne koncentracije. Imajući u vidu da Konkurencijsko PETROL, Slovenska energetska družba, d.d. Ljubljana vijeće u skladu sa zakonskim i podazakonskim odredbama za Dunajska cesta 50, 1000 Ljubljana, Republika Slovenija, svaki slučaj posebno određuje relevantno tržište pa tako i za radi nepostojanja obveze prijave koncentracije u smislu predmetnu koncentraciju primjedbe nisu ocijenjene kao članka 14. stavak (1) Zakona o konkurenciji. relevantne. 2. Ovaj Zaključak bit će objavljen u "Službenom glasniku Također, u pisanim podnescima ukazano je na postupke BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i koji su se vodili pred Konkurencijskim vijećem u vezi sa Hercegovine. emitovanjem sportskih sadržaja na kanalima Sport Klub. Obrazloženje Obzirom da je riječ o potpuno različitim postupcima zaštite Konkurencijsko vijeće je dana 17.11.2015. godine, pod tržišne konkurencije, koji se vode po različitom pravnom osnovu, brojem: 03-26-1-038-II/15, zaprimilo Prijavu koncentracije (u te da su u pitanju različiti relevantni proizvodi unutar predmetnih daljnjem tekstu: Prijava) gospodarskog subjekta PETROL, postupaka, ocijenjeno je da se isti ne mogu smatrati relevantnim Slovenska energetska družba, d.d. Ljubljana, Dunajska cesta 50, za ocjenu predmetne koncentracije. 1000 Ljubljana, Republika Slovenija (u daljnjem tekstu: Primjedba privrednog subjekta europroNET Bosnia društvo PETROL ili Podnositelj prijave), koga zastupa Advokatsko za telekomunikacije usluge d.o.o. u vezi sa poslovnim odnosom društvo Spaho d.o.o., Mehmeda Spahe 8/II, 71 000 Sarajevo, koji isti ima sa privrednim subjektom ASK povodom pružanja Bosna i Hercegovina, koji namjerava steći kontrolu u usluga Interneta i fiksne telefonije te povodom ulaganja u opremu gospodarskom subjektu GEOPLIN d.o.o. Ljubljana, Cesta koja je u vlasništvu privrednog subjekta europroNET Bosnia, ali Ljubljanske brigade 11, 1000 Ljubljana, Republika Slovenija (u instalirana u mrežu privrednog subjekta ASK, a koji bi navodno daljnjem tekstu: GEOPLIN ili ciljno društvo) sa udjelom od (…) trebao biti okončan provedbom predmetne koncentracije 2 % u temeljnom kapitalu. Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da je navedeno pitanje Uvidom u dostavljenu dokumentaciju, utvrđeno je da ista ugovornog odnosa privrednih subjekata te da je u slučaju nije potpuna te je od Podnositelja prijave tražena dopuna, koju je eventualnih sporova isto u sudskoj, a ne u nadležnosti isti dostavio i koja je zaprimljena od strane Konkurencijskog Konkurencijskog vijeća. vijeća, dana 26.01.2016. godine pod brojem: 03-26-1-038-5- Uzimajući u obzir naprijed navedeno ali i činjenicu da su na II/15, dana 02.02.2016. godine pod brojem: 03-26-1-038-6-II/15, relevantnom tržištu prisutni i drugi kablovski operateri, odnosno dana 05.02.2016. godine pod brojem: 03-26-1-038-7-II/15, dana dominantni operateri (BH Telecom) kao i njihova povezna 16.02.2016. godine pod brojem: 03-26-1-038-9-II/15 i dana društva (Logosoft preko privrednog subjekta Mtel), povećanje 23.02.2016. godine pod brojem: 03-26-1-038-10-II/15. tržišnog udjela neće imati za cilj i posljedicu ograničavanje ili Po prijemu dokumentacije Konkurencijsko vijeće je narušavanje efikasne tržišne konkurencije, u smislu člana 4. utvrdilo da je Prijava kompletna i izdalo Potvrdu o primitku Odluke o definisanju kategorija dominantnog položaja. kompletne i uredne Prijave, sukladno članku 30. stavak (3) Slijedom navedenog, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo Zakona o konkurenciji, dana 29.03.2016. godine, pod brojem: 03- predmetnu koncentracije dopuštenom, u smislu člana 18. stav (2) 26-1-038-11-II/15. Zakona, te odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješenja. Prijava je podnesena u smislu članka 16. stavak (2) Zakona, 8. Administrativna taksa jer je dana 19.10.2015. godine zaključen Sporazum o statusnoj Podnosilac prijave na ovo Rješenje, u skladu sa članom 2. promjeni društva GEOPLIN, između Republike Slovenije stav (1) tarifni broj 107. tačka d) pod 2) Odluke o visini zastupane po Slovenskom državnom holdingu d.d. i administrativnih taksi u vezi s procesnim radnjama pred gospodarskog subjekta PETROL Slovenska energetska družba Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), d.d. Ljubljana. je dužnan platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od Prema navodima Podnositelja prijave, isti ima obvezu 25.000,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. podnošenja prijave namjere koncentracije konkurencijskim organima Slovenije, Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Makedonije. 9. Pouka o pravnom lijeku Uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrđeno je slijedeće: Protiv ovog Rješenja nije dozvoljena žalba. 1. Sudionici koncentracije Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred 1.1. PETROL (Podnositelj prijave) Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavljivanja ovog Rješenja. Podnositelj prijave, punim nazivom PETROL, Slovenska energetska družba, d.d. Ljubljana, Dunajska cesta 50, 1000 Broj 04-26-1-044-36-II/15 Predsjednica Ljubljana, Republika Slovenija, je upisan u registru gospodarskih 19. maja 2016. godine Mr. Arijana Regoda – društava kod Poslovnog registra Slovenije pod registarskim Sarajevo Dražić, s. r. brojem 5025796000 dana 30.03.1990. godine. Glavne poslovne aktivnosti društva PETROL, Slovenska energetska družba, d.d. Ljubljana su: trgovina naftom i 1579 naftnim derivatima, snabdijevanje prirodnim gasom, Na temelju članka 25. stavak (1) točka e), članka 42. stavak snabdijevanje toplotnom energijom, snabdijevanje električnom (2), u svezi sa člancima 12. i 14. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), rješavajući po Prijavi namjere koncentracije gospodarskog subjekta PETROL, Slovenska energetska družba, d.d. Ljubljana Dunajska cesta 50, 1 Zaključak objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 45/16 1000 Ljubljana, Republika Slovenija zaprimljenoj dana 2 Podatak predstavlja poslovnu tajnu energijom, upravljanje projektima zaštite životne sredine i GEOPLIN na tržištu Bosne i Hercegovine nema povezanih snabdijevanje energijom iz obnovljivih izvora. društava u kojima ima tržišnog udjela u temeljnom kapitalu ili 1.1.1. Povezana društva gospodarskog subjekta PETROL u prava glasa. BiH 2. Pravni temelj i oblik koncentracije Gospodarski subjekt Petrol na području Bosne i Pravni temelj koncentracije je Sporazum o statusnoj Hercegovine ima tri povezana društva i to PETROL BH OIL promjeni društva GEOPLIN zaključen dana 19.10.2015. godine, COMPANY d.o.o. (u daljnjem tekstu: PETROL BH), INTRADE kojim su se Republika Slovenija i društvo PETROL Slovenska ENERGIJA d.o.o. Sarajevo (u daljnjem tekstu: INTRADE energetska družba, d.d. Ljubljana sporazumjele da se izvede ENERGIJA) i GEN-I d.o.o. (u daljnjem tekstu: GEN-I). statusna promjena društva GEOPLIN d.o.o. Ljubljana, u skladu 1.1.1.1. Gospodarski subjekt PETROL BH pod punim sa Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća br. 2009/73/EC o nazivom PETROL BH OIL COMPANY d.o.o. Sarajevo, zajedničkim pravilima za unutrašnje tržište prirodnog gasa. Tešanjska 24 a, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, je upisan Gospodarski subjekt PETROL je vlasnik (...)*% temeljnog u registru gospodarskih društava kod Općinskog suda u Sarajevu kapitala u gospodarskom subjektu GEOPLIN. Nakon ispunjenja pod registarskim brojem 65-01-0488-10. Osnivač i vlasnik ugovorenih uvjeta, sprovedena transakcija će za rezultat imati da gospodarskog subjekta PETROL BH je gospodarski subjekt PETROL postane većinski vlasnik od (...)*% temeljnog kapitala PETROL sa (...)*% vlasničkog udjela. u gospodarskom subjektu GEOPLIN, u kome bi Republika Pretežita registrirana djelatnost gospodarskog subjekta Slovenija zadržala udjel od (..)*% kapitala. PETROL BH je trgovina na malo motornim i drugim gorivima, Sukladno naprijed navedenom, pravni oblik koncentracije odnosno naftnim derivatima na benzinskim crpkama. je stjecanje kontrole jednog gospodarskog subjekta (PETROL) 1.1.1.2. gospodarski subjekt INTRADE ENERGIJA pod nad drugim gospodarskim subjektom (GEOPLIN) sukladno punim nazivom INTRADE ENERGIJA d.o.o. Sarajevo društvo članku 12. stavak (1) točka b) pod 1. Zakona. za proizvodnju i distribuciju električne energije, Zmaja od Bosne 3. Pravni okvir ocjene koncentracije /transakcije 44, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, je upisan u registru gospodarskih društava kod Općinskog suda Sarajevo, pod Konkurencijsko vijeće je u provođenju postupka ocjene registarskim brojem 65-01-0234-11. Osnivači u kapitalu dopuštenosti predmetne koncentracije primijenilo odredbe gospodarskog subjekta INTRADE ENERGIJA su gospodarski Zakona, Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni subjekt PETROL sa (…)*% vlasničkog udjela u kapitalu, glasnik BiH", br. 18/06 i 34/10), te Odluke o načinu podnošenja gospodarski subjekt INTRADE d.o.o. Sarajevo sa (…)*% prijave i kriterijima za ocjenu koncentracije gospodarskih vlasničkog udjela u kapitalu, fizička osoba Avdić Emir sa (…)*% subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10). vlasničkog udjela, fizička osoba Aleš Zdešar Jože sa (…)*% 4. Obveza prijave koncentracije vlasničkog udjela u kapitalu, fizička osoba Kepeš Zaida sa Obveza prijave koncentracije gospodarskih subjekata, u (…)*% vlasničkog udjela u kapitalu, fizička osoba Spahalić smislu članka 14. stavak (1) točke a) i b) Zakona, postoji ako Berin sa (…)*% vlasničkog udjela u kapitalu, fizička osoba ukupni godišnji prihodi sudionika koncentracije ostvareni Zaloker Ante sa (…)*% vlasničkog udjela u kapitalu i fizička prodajom roba i/ili usluga na svjetskom tržištu iznose osoba Čimpo Elvir (…)*% vlasničkog udjela u kapitalu. 100.000.000,00 KM, po završnom računu u godini koja je Pretežita registrirana djelatnost gospodarskog subjekta prethodila predmetnoj koncentraciji, i da ukupan prihod svakog INTRADE ENERGIJA je proizvodnja i distribucija električne od najmanje dva gospodarskog subjekta sudionika koncentracije energije. ostvaren prodajom roba i/ili usluga na tržištu Bosne i 1.1.1.3. gospodarski subjekt GEN-I pod punim nazivom Hercegovine iznosi najmanje 8.000.000,00 KM, ili ako je GEN-I d.o.o. društvo za trgovinu i prodaju električne energije, zajednički tržišni udjel sudionika koncentracije na mjerodavnom Hamdije Kreševljakovića 7, 71 000 Sarajevo, je upisan u registru tržištu veći od 40,0%. gospodarskih društava kod Općinskog suda Sarajevo, pod Ukupni godišnji prihodi gospodarskih subjekata sudionika registarskim brojem 65-01-0397-08. Osnivač i vlasnik kapitala koncentracije (i njihovih povezanih gospodarskih subjekata), na gospodarski subjekt GEN-I je gospodarski subjekt GEN-I d.o.o. dan 31.12.2014. godine: trgovanje i prodaja električne energije, Vrbina 17, 8270 Krško, Tablica 1 Republika Slovenija (Gospodarski subjekt PETROL, preko svog Ukupan prihod sudionika u koncentraciji ostvaren u 2014. godini izražen ovisnog društva IG energetski sistem d.o.o., u kome ima (...)*% u KM vlasničkog udjela, sudjeluje sa (...)*% udjela u društvu GEN-I Gospodarski PETROL PETROL INTRADE GEO- d.o.o., Vrbina 17, Krško, Republika Slovenija, koji se bavi subjekt BH ENERGIJA PLIN BiH - (…)* (…)* - trgovinom i prodajom električne energije). Svijet (…)* - - (…)* 1.1. GEOPLIN (ciljno društvo) Izvor: podatci iz Prijave; Ciljno društvo, punim nazivom GEOPLIN d.o.o. Ljubljana, 5. Mjerodavno tržište koncentracije društvo za trgovinu zemnog plina, Cesta Ljubljanske brigade 11, Mjerodavno tržište koncentracije, u smislu članka 3. 1000 Ljubljana, Republika Slovenija, je upisan u registru Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, gospodarskih društava kod Poslovnog registra Slovenije pod čini tržište određenih proizvoda/usluga koje su predmet registarskim brojem 5025869000. Osnivači i vlasnici kapitala u obavljanja djelatnosti na određenom zemljopisnom tržištu. gospodarskom subjektu GEOPLIN su Republika Slovenija sa Prema odredbi članka 4. Odluke o mjerodavnog tržišta u (…)*% temeljnog kapitala, gospodarski subjekt PETROL sa proizvodnom smislu, mjerodavno tržište obuhvata sve proizvode (…)*% temeljnog kapitala i mali dioničari sa (…)*% temeljnog i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno kapitala. zamjenjivim, pod prihvatljivim uvjetima, imajući u vidu posebno Pretežita registrirana djelatnost gospodarskog subjekta njihove bitne značajke, kvalitetu, uobičajenu namjenu, način GEOPLIN je trgovina, zastupanje i posredovanje na tržištu uporabe, uvjete prodaje i cijene. zemnog plina. Prema članku 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu obuhvata cjelokupan ili dio teritorija Bosne i Hercegovine na kojem gospodarski Hercegovini, kako izravno, tako ni putem svojih povezanih subjekt djeluje u prodaji i/ili kupovini mjerodavnog proizvoda društava. Samim tim koncentracija između gospodarskog pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uvjetima i koji to tržište subjekta PETROL i GEOPLIN, neće izazvati u tom smislu bitno razlikuje od uvjeta tržišne konkurencije na susjednim promjene na mjerodavnom tržištu trgovine na malo motornim i zemljopisnim tržištima. drugim gorivima, odnosno naftnim derivatima na postajama za Uzimajući u obzir pretežite registrirane djelatnosti opskrbu prijevoznih sredstava - benzinskim postajama i tržištu gospodarskih subjekata sudionika koncentracije, mjerodavno trgovine gasovitim gorivima, kao ni na mjerodavnom tržištu tržište proizvoda i/ili usluga u konkretnom slučaju je mjerodavno proizvodnje i distribucije električne energije u Bosni i tržište proizvodnje i distribucije električne energije i tržište Hercegovini. trgovine na malo motornim i drugim gorivima, odnosno naftnim 6. Ocjena koncentracije derivatima na postajama za opskrbu prijevoznih sredstava - benzinskim postajama i tržište trgovine gasovitim gorivima. Prema podatcima iz Prijave (Tablica 1.) sudionici Obzirom da gospodarski subjekti Petrol preko svojih koncentracije nisu ispunili uvjet ukupnog godišnjeg prihoda, u povezanih društava PETROL BH i INTRADE ENERGIJA smislu članka 14. stavak (1) točka b) Zakona. djeluje na teritoriju Bosne i Hercegovine, pod mjerodavnim Također, u smislu naprijed navedenog, sudionici zemljopisnim tržištem smatrat će se tržište Bosne i Hercegovine. koncentracije nisu ispunili ni uvjet da je njihov zajednički tržišni Slijedom navedenog, pod mjerodavnim tržištem predmetne udjel na mjerodavnom tržištu veći od 40,0% (Tablica 2 i 3). koncentracije smatrat će se tržište proizvodnje i distribucije Na temelju naprijed navedenog, utvrđeno je da gospodarski električne energije i tržište trgovine na malo motornim i drugim subjekt PETROL nije bio obvezan podnijeti Prijavu koncentracije gorivima, odnosno naftnim derivatima na postajama za opskrbu u smislu članka 14. Zakona, te je odlučeno kao u izreci. prijevoznih sredstava - benzinskim postajama i tržište trgovine 7. Administrativna pristojba gasovitim gorivima na teritoriju Bosne i Hercegovine. Podnositelj prijave na ovaj Zaključak, sukladno članku 2. 5.1. Analiza mjerodavnog tržišta Tarifni broj 108. točka c) Odluke o visini administrativnih Procjena tržišnog udjela sudionika koncentracije i njihovih pristojbi u svezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim glavnih konkurenata na mjerodavnom tržištu trgovine na malo vijećem ("Službeni glasnik BiH", br. 30/06 i 18/11) je dužan motornim i drugim gorivima, odnosno naftnim derivatima na platiti administrativnu pristojbu u ukupnom iznosu od 1.000,00 postajama za opskrbu prijevoznih sredstava - benzinskim KM u korist Proračuna institucija Bosne i Hercegovine. postajama i tržište trgovine gasovitim gorivima u Bosni i 8. Pouka o pravnom lijeku Hercegovini u 2014. godini, je slijedeća: Protiv ovog Zaključka nije dozvoljen priziv. Tablica 2. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Redni Procjena sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana primitka, Naziv kompanije broj tržišnog udjela odnosno objave ovog Zaključka. 1. HOLDING d.o.o. Sarajevo (...)*% PETROL BH OIL COMPANY d.o.o. Broj 03-26-1-038-13-II/15 Predsjednica 2. (...)*% Sarajevo 30. ožujka 2016. godine Mr. Arijana Regoda- 3. HIFA-OIL d.o.o. Tešanj (...)*% Sarajevo Dražić, v. r. 4. ANTUNOVIĆ AGS d.o.o. Orašje (...)*% 5. SUPER-PETROL d.o.o. Banja Luka (...)*% 6. TIOIL d.o.o. Stara Bila (...)*% 7. GEOPLIN (ciljno društvo) (...)*% Na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (2), 8. OSTALI (...)*% u vezi sa članovima 12. i 14. Zakona o konkurenciji 9. UKUPNO 100 % ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), Izvor: podatci iz Prijave rješavajući po Prijavi namjere koncentracije privrednog Procjena tržišnog udjela sudionika koncentracije i njihovih subjekta PETROL, Slovenska energetska družba, d.d. glavnih konkurenata na mjerodavnom tržištu proizvodnje i Ljubljana Dunajska cesta 50, 1000 Ljubljana, Republika distribucije električne energije u Bosni i Hercegovini u 2014. Slovenija zaprimljenoj dana 17.11.2015. godine, pod brojem: godini, je slijedeća: 03-26-1-038-II/15, Konkurencijski savjet Bosne i Tablica 3. Hercegovine, na 125. (stodvadesetpetoj) sjednici održanoj Procjena dana 30.03.2016. godine, donio je Redni Naziv kompanije tržišnog broj udjela ZAKLjUČAK1 1. JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo (...)*% 1. Odbacuje se Prijava koncentracije privrednog 2. JP ElektroprivredaHZ HB d.d. Mostar (...)*% subjekta PETROL, Slovenska energetska družba, d.d. 3. MJEŠOVITI HOLDING ERS-MP a.d. Trebinje- (...)*% Ljubljana Dunajska cesta 50, 1000 Ljubljana, Republika ZP RITE Ugljevik Slovenija, radi nepostojanja obaveze prijave MJEŠOVITI HOLDING ERS-MP a.d. Trebinje- koncentracije u smislu člana 14. stav (1) Zakona o 4. (...)*% ZP RITE Gacko konkurenciji. MJEŠOVITI HOLDING ERS-MP a.d. Trebinje- 5. Hidroelektrane (...)*% 2. Ovaj Zaključak biće objavljen u "Službenom glasniku 6. INTRADE- ENERGIJA d.o.o. Sarajevo (...)*% BiH", službenim glasnicima entiteta i Brčko 7. GEOPLIN (ciljno društvo) (...)*% distrikta Bosne i Hercegovine. 8. OSTALI (...)*% Obrazloženje 9. UKUPNO 100 % Konkurencijski savjet je dana 17.11.2015. godine, pod Izvor: podatci iz Prijave brojem: 03-26-1-038-II/15, zaprimio Prijavu koncentracije Analizom mjerodavnog tržišta došlo se do zaključka da (u daljem tekstu: Prijava) privrednog subjekta PETROL, predmetna koncentracija neće dovesti do promjene tržišnih udjela Slovenska energetska družba, d.d. Ljubljana, Dunajska cesta sudionika koncentracije iz razloga što ciljano društvo, odnosno gospodarski subjekt GEOPLIN, ne sudjeluje na tržištu Bosne i 1 Zaključak objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 45/16 50, 1000 Ljubljana, Republika Slovenija (u daljem tekstu: Osnivač i vlasnik privrednog subjekta PETROL BH je PETROL ili Podnosilac prijave), koga zastupa Advokatsko privredni subjekat PETROL sa (...)*% vlasničkog učešća. društvo Spaho d.o.o., Mehmeda Spahe 8/II, 71 000 Sarajevo, Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta Bosna i Hercegovina, koji namjerava steći kontrolu u PETROL BH je trgovina na malo motornim i drugim privrednom subjektu GEOPLIN d.o.o. Ljubljana, Cesta gorivima, odnosno naftnim derivatima na benzinskim Ljubljanske brigade 11, 1000 Ljubljana, Republika Slovenija pumpama. (u daljem tekstu: GEOPLIN ili ciljno društvo) sa 1.1.1.2. privredni subjekat INTRADE ENERGIJA učešćem od (...) 1% u osnovnom kapitalu. pod punim nazivom INTRADE ENERGIJA d.o.o. Sarajevo Uvidom u dostavljenu dokumentaciju, utvrđeno je da društvo za proizvodnju i distribuciju električne energije, ista nije potpuna te je od Podnosioca prijave tražena Zmaja od Bosne 44, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, je dopuna, koju je isti dostavio i koja je zaprimljena od strane upisan u registru privrednih društava kod Opštinskog Konkurencijskog savjeta, dana 26.01.2016. godine pod suda Sarajevo, pod registarskim brojem 65-01-0234-11. brojem: 03-26-1-038-5-II/15, dana 02.02.2016. godine pod Osnivači u kapitalu privrednog subjekta INTRADE brojem: 03-26-1-038-6-II/15, dana 05.02.2016. godine pod ENERGIJA su privredni subjekat PETROL sa (...)*% brojem: 03-26-1-038-7-II/15, dana 16.02.2016. godine pod vlasničkog učešća u kapitalu, privredni subjekat brojem: 03-26-1-038-9-II/15 i dana 23.02.2016. godine pod INTRADE d.o.o. Sarajevo sa (...)*% vlasničkog učešća u brojem: 03-26-1-038-10-II/15. kapitalu, fizičko lice Avdić Emir sa (...)% vlasničkog Po prijemu dokumentacije Konkurencijski savjet je učešća, fizičko lice Aleš Zdešar Jože sa (...)*% utvrdio da je Prijava kompletna i izdao Potvrdu o prijemu vlasničkog učešća u kapitalu, fizičkio lice Kepeš Zaida kompletne i uredne Prijave, u skladu sa članom 30. stav (3) sa (...)*% vlasničkog učešća u kapitalu, fizičko lice Zakona o konkurenciji, dana 29.03.2016. godine, pod brojem: Spahalić Berin sa (...)*% vlasničkog učešća u kapitalu, 03-26-1-038-11-II/15. fizičko lice Zaloker Ante sa (...)*% vlasničkog učešća u Prijava je podnesena u smislu člana 16. stav (2) kapitalu i fizičko lice Čimpo Elvir (...)*% vlasničkog Zakona, jer je dana 19.10.2015. godine zaključen Sporazum o učešća u kapitalu. statusnoj promjeni društva GEOPLIN, između Republike Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta Slovenije zastupane po Slovenskom državnom holdingu d.d. INTRADE ENERGIJA je proizvodnja i distribucija i privrednog subjekta PETROL Slovenska energetska električne energije. družba d.d. Ljubljana. 1.1.1.3. privredni subjekat GEN-I pod punim nazivom Prema navodima Podnosioca prijave, isti ima obavezu GEN-I d.o.o. društvo za trgovinu i prodaju električne podnošenja prijave namjere koncentracije konkurencijskim energije, Hamdije Kreševljakovića 7, 71 000 Sarajevo, je organima Slovenije, Srbije, Crne Gore, Hrvatske i upisan u registru privrednih društava kod Opštinskog Makedonije. suda Sarajevo, pod registraskim brojem 65-01-0397-08. Uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrđeno je Osnivač i vlasnik kapitala privrednog subjekta GEN-I je sljedeće: privredni subjekat GEN-I d.o.o. trgovanje i prodaja 1. Učesnici koncentracije električne energije, Vrbina 17, 8270 Krško, Republika 1.1. PETROL (Podnosilac prijave) Slovenija (Privredni subjekat PETROL, preko svog zavisnog društva IG energetski sistem d.o.o., u kome ima Podnosilac prijave, punim nazivom PETROL, (...)*% vlasničkog učešća, učestvuje sa (...)*% učešća u Slovenska energetska družba, d.d. Ljubljana, Dunajska cesta društvu GEN-I d.o.o., Vrbina 17, Krško, Republika 50, 1000 Ljubljana, Republika Slovenija, je upisan u Slovenija, koji se bavi trgovinom i prodajom električne registru privrednih društava kod Poslovnog registra energije). Slovenije pod registarskim brojem 5025796000 dana 1.1. GEOPLIN (ciljno društvo) 30.03.1990. godine. Ciljno društvo, punim nazivom GEOPLIN d.o.o. Glavne poslovne aktivnosti društva PETROL, Ljubljana, društvo za trgovinu zemnog plina, Cesta Slovenska energetska družba, d.d. Ljubljana su: trgovina Ljubljanske brigade 11, 1000 Ljubljana, Republika naftom i naftnim derivatima, snadbjevanje prirodnim Slovenija, je upisan u registru privrednih društava kod gasom, snabdijevanje toplotnom energijom, snabdijevanje Poslovnog registra Slovenije pod registarskim brojem električnom energijom, upravljanje projektima zaštite 5025869000. Osnivači i vlasnici kapitala u privrednom životne sredine i snabdijevanje energijom iz obnovljivih subjektu GEOPLIN su Republika Slovenija sa (...)*% izvora. osnovnog kapitala, privredni subjekat PETROL sa (...)*% 1.1.1. Povezana društva privrednog subjekta PETROL u osnovnog kapitala i mali akcionari sa (...)*% osnovnog BiH kapitala. Privredni subjekat Petrol na području Bosne i Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta Hercegovine ima tri povezana društva i to PETROL BH GEOPLIN je trgovina, zastupanje i posredovanje na OIL COMPANY d.o.o. (u daljem tekstu: PETROL BH), tržištu zemnog plina. INTRADE ENERGIJA d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: GEOPLIN na tržištu Bosne i Hercegovine nema INTRADE ENERGIJA) i GEN-I d.o.o. (u daljem tekstu: povezanih društava u kojima ima tržišnog učešća u GEN-I). osnovnom kapitalu ili prava glasa. 1.1.1.1. Privredni subjekat PETROL BH pod punim 2. Pravni osnov i oblik koncentracije nazivom PETROL BH OIL COMPANY d.o.o. Sarajevo, Pravni osnov koncentracije je Sporazum o statusnoj Tešanjska 24 a, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, je promjeni društva GEOPLIN zaključen dana 19.10.2015. upisan u registru privrednih društava kod Opštinskog godine, kojim su se Republika Slovenija i društvo suda u Sarajevu pod registarskim brojem 65-01-0488-10. PETROL Slovenska energetska družba, d.d. Ljubljana sporazumjele da se izvede statusna promjena društva GEOPLIN d.o.o. Ljubljana, u skladu sa Direktivom 1 Podatak predstavlja poslovnu tajnu Evropskog parlamenta i Savjeta br. 2009/73/EC o razlikuje od uslova tržišne konkurencije na susjednim zajedničkim pravilima za unutrašnje tržište prirodnog geografskim tržištima. gasa. Uzimajući u obzir pretežne registrovane djelatnosti Privredni subjekat PETROL je vlasnik (...)*% privrednih subjekata učesnika koncentracije, relevantno osnovnog kapitala u privrednom subjektu GEOPLIN. Nakon tržište proizvoda i/ili usluga u konkretnom slučaju je ispunjenja ugovorenih uslova, sprovedena transakcija će za relevantno tržište proizvodnje i distribucije električne rezultat imati da PETROL postane većinski vlasnik od energije i tržište trgovine na malo motornim i drugim (...)*% osnovnog kapitala u privrednom subjektu GEOPLIN, gorivima, odnosno naftnim derivatima na stanicama za u kome bi Republika Slovenija zadržala učešće od (...)*% snabdijevanje prevoznih sredstava - benzinskim stanicama i kapitala. tržište trgovine gasovitim gorivima. U skladu sa naprijed navedenim, pravni oblik Obzirom da privredni subjekti Petrol preko svojih koncentracije je sticanje kontrole jednog privrednog povezanih društava PETROL BH i INTRADE ENERGIJA subjekta (PETROL) nad drugim privrednim subjektom djeluje na teritoriji Bosne i Hercegovine, pod relevantnim (GEOPLIN) u skladu sa članom 12. stav (1) tačka b) pod 1. geografskim tržištem smatraće se tržište Bosne i Zakona. Hercegovine. 3. Pravni okvir ocjene koncentracije /transakcije Slijedom navedenog, pod relevantnim tržištem predmetne koncentracije smatraće se tržište proizvodnje Konkurencijski savjet je u provođenju postupka ocjene i distribucije električne energije i tržište trgovine na dopuštenosti predmetne koncentracije primijenio odredbe malo motornim i drugim gorivima, odnosno naftnim Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta derivatima na stanicama za snabdijevanje prevoznih ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06 i 34/10), te Odluke o sredstava - benzinskim stanicama i tržište trgovine načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu gasovitim gorivima na teritoriji Bosne i Hercegovine. koncentracije privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10). 5.1. Analiza relevantnog tržišta 4. Obaveza prijave koncentracije Procjena tržišnog učešća učesnika koncentracije i njihovih glavnih konkurenata na relevantnom tržištu Obaveza prijave koncentracije privrednih subjekata, u trgovine na malo motornim i drugim gorivima, odnosno smislu člana 14. stav (1) tačke a) i b) Zakona, postoji ako naftnim derivatima na stanicama za snabdijevanje ukupni godišnji prihodi učesnika koncentracije prevoznih sredstava - benzinskim stanicama i tržište ostvareni prodajom roba i/ili usluga na svjetskom tržištu trgovine gasovitim gorivima u Bosni i Hercegovini u 2014. iznose 100.000.000,00 KM, po završnom računu u godini godini, je sljedeća: koja je prethodila predmetnoj koncentraciji, i da ukupan Tabela 2. prihod svakog od najmanje dva privredna subjekta učesnika Redni Procjena koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na broj Naziv kompanije tržišnog učešća tržištu Bosne i Hercegovine iznosi najmanje 8.000.000,00 1. HOLDING d.o.o. Sarajevo (...)*% KM, ili ako je zajedničko tržišno učešće učesnika koncentracije na relevantnom tržištu veće od 40,0%. PETROL BH OIL COMPANY d.o.o. 2. (...)*% Sarajevo Ukupni godišnji prihodi privrednih subjekata učesnika koncentracije (i njihovih povezanih privrednih 3. HIFA-OIL d.o.o. Tešanj (...)*% subjekata), na dan 31.12.2014. godine: 4. ANTUNOVIĆ AGS d.o.o. Orašje (...)*% Tabela 1 5. SUPER-PETROL d.o.o. Banja Luka (...)*% Ukupan prihod učesnika u koncentraciji ostvaren u 2014. godini 6. TIOIL d.o.o. Stara Bila (...)*% izražen u KM 7. GEOPLIN (ciljno društvo) (...)*% Privredni PETROL INTRADE GEO- PETROL 8. OSTALI (...)*% subjekat BH ENERGIJA PLIN BiH - (...)* (...)* - 9. UKUPNO 100% Svijet (...)* - - (...)* Izvor: podaci iz Prijave Izvor: podaci iz Prijave; Procjena tržišnog učešća učesnika koncentracije i 5. Relevantno tržište koncentracije njihovih glavnih konkurenata na relevantnom tržištu proizvodnje i distribucije električne energije u Bosni i Relevantno tržište koncentracije, u smislu člana 3. Hercegovini u 2014. godini, je sljedeća: Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog Tabela 3. tržišta, čini tržište određenih proizvoda/usluga koje su Procjena predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom Redni Naziv kompanije tržišnog tržištu. broj učešća Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju 1. JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo (...)*% relevantnog tržišta u proizvodnom smislu, relevantno 2. JP ElektroprivredaHZ HB d.d. Mostar (...)*% tržište obuhvata sve proizvode i/ili usluge koje 3. MJEŠOVITI HOLDING ERS-MP a.d. (...)*% potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno Trebinje- ZP RITE Ugljevik MJEŠOVITI HOLDING ERS-MP a.d. zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u vidu 4. Trebinje- ZP RITE Gacko (...)*% posebno njihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajenu MJEŠOVITI HOLDING ERS-MP a.d. namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. 5. (...)*% Trebinje- Hidroelektrane Prema članu 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog 6. INTRADE- ENERGIJA d.o.o. Sarajevo (...)*% tržišta, relevantno tržište u geografskom smislu 7. GEOPLIN (ciljno društvo) (...)*% obuhvata cjelokupnu ili dio teritorije Bosne i 8. OSTALI (...)*% Hercegovine na kojem privredni subjekat djeluje u prodaji 9. UKUPNO 100 % i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili Izvor: podaci iz Prijave dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno Analizom relevantnog tržišta došlo se do zaključka 2. Ovaj Zaključak bit će objavljen u "Službenom glasniku da predmetna koncentracija neće dovesti do promjene BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i tržišnih učešća učesnika koncentracije iz razloga što Hercegovine. ciljano društvo, odnosno privredni subjekat GEOPLIN, Obrazloženje ne učestvuje na tržištu Bosne i Hercegovini, kako direktno, tako ni putem svojih povezanih društava. Samim Konkurencijsko vijeće je dana 17.11.2015. godine, pod tim koncentracija između privrednog subjekta PETROL i brojem: 03-26-1-038-II/15, zaprimilo Prijavu koncentracije (u GEOPLIN, neće izazvati u tom smislu promjene na daljnjem tekstu: Prijava) gospodarskog subjekta PETROL, relevantnom tržištu trgovine na malo motornim i drugim Slovenska energetska družba, d.d. Ljubljana, Dunajska cesta 50, gorivima, odnosno naftnim derivatima na stanicama za 1000 Ljubljana, Republika Slovenija (u daljnjem tekstu: snabdijevanje prevoznih sredstava - benzinskim stanicama i PETROL ili Podnositelj prijave), koga zastupa Advokatsko tržištu trgovine gasovitim gorivima, kao ni na društvo Spaho d.o.o., Mehmeda Spahe 8/II, 71 000 Sarajevo, relevantnim tržištu proizvodnje i distribucije Bosna i Hercegovina, koji namjerava steći kontrolu u privrednom električne energije u Bosni i Hercegovini. subjektu GEOPLIN d.o.o. Ljubljana, Cesta Ljubljanske brigade 11, 1000 Ljubljana, Republika Slovenija (u daljem tekstu: 6. Ocjena koncentracije GEOPLIN ili ciljno društvo) sa udjelom od (…) 2% u osnovnom Prema podacima iz Prijave (Tabela 1.) učesnici kapitalu. koncentracije nisu ispunili uslov ukupnog godišnjeg Uvidom u dostavljenu dokumentaciju, utvrđeno je da ista prihoda, u smislu člana 14. stav (1) tačka b) Zakona. nije potpuna te je od Podnosioca prijave tražena dopuna, koju je Takođe, u smislu naprijed navedenog, učesnici isti dostavio i koja je zaprimljena od strane Konkurencijskog koncentracije nisu ispunili ni uslov da je njihovo vijeća, dana 26.01.2016. godine pod brojem: 03-26-1-038-5- zajedničko tržišno učešće na relevantnom tržištu veće II/15, dana 02.02.2016. godine pod brojem: 03-26-1-038-6-II/15, od 40,0% (Tabela 2 i 3). dana 05.02.2016. godine pod brojem: 03-26-1-038-7-II/15, dana Na osnovu naprijed navedenog, utvrđeno je da 16.02.2016. godine pod brojem: 03-26-1-038-9-II/15 i dana privredni subjekat PETROL nije bio obavezan podnijeti 23.02.2016. godine pod brojem: 03-26-1-038-10-II/15. Prijavu koncentracije u smislu člana 14. Zakona, te je Po prijemu dokumentacije Konkurencijsko vijeće je odlučeno kao u dispozitivu. utvrdilo da je Prijava kompletna i izdalo Potvrdu o prijemu 7. Administrativna taksa kompletne i uredne Prijave, u skladu sa članom 30. stav (3) Zakona o konkurenciji, dana 29.03.2016. godine, pod brojem: 03- Podnosilac prijave na ovaj Zaključak, u skladu sa 26-1-038-11-II/15. članom 2. Tarifni broj 108. tačka c) Odluke o visini Prijava je podnesena u smislu člana 16. stav (2) Zakona, jer administrativnih taksi u vezi sa procesnim radnjama pred je dana 19.10.2015. godine zaključen Sporazum o statusnoj Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik BiH", br. promjeni društva GEOPLIN, između Republike Slovenije 30/06 i 18/11) je dužan platiti administrativnu taksu u zastupane po Slovenskom državnom holdingu d.d. i privrednog ukupnom iznosu od 1.000,00 KM u korist Budžeta institucija subjekta PETROL Slovenska energetska družba d.d. Ljubljana. Bosne i Hercegovine. Prema navodima Podnosioca prijave, isti ima obavezu 8. Pouka o pravnom lijeku podnošenja prijave namjere koncentracije konkurencijskim Protiv ovog Zaključka nije dozvoljena žalba. organima Slovenije, Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Makedonije. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor Uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrđeno je slijedeće: pred sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana 1. Učesnici koncentracije prijema, odnosno objave ovog Zaključka. 1.1. PETROL (Podnosilac prijave) Broj 03-26-1-038-13-II/15 Predsjednica Podnosilac prijave, punim nazivom PETROL, Slovenska 30. marta 2016. godine Mr Arijana Regoda- energetska družba, d.d. Ljubljana, Dunajska cesta 50, 1000 Sarajevo Dražić, s. r. Ljubljana, Republika Slovenija, je upisan u registru privrednih društava kod Poslovnog registra Slovenije pod registarskim brojem 5025796000 dana 30.03.1990. godine. Na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (2), u Glavne poslovne aktivnosti društva PETROL, Slovenska vezi sa članovima 12. i 14. Zakona o konkurenciji ("Službeni energetska družba, d.d. Ljubljana su: trgovina naftom i glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), rješavajući po Prijavi naftnim derivatima, snabdijevanje prirodnim gasom, namjere koncentracije privrednog subjekta PETROL, Slovenska snabdijevanje toplotnom energijom, snabdijevanje električnom energetska družba, d.d. Ljubljana Dunajska cesta 50, 1000 energijom, upravljanje projektima zaštite životne sredine i Ljubljana, Republika Slovenija zaprimljenoj dana 17.11.2015. snabdijevanje energijom iz obnovljivih izvora. godine, pod brojem: 03-26-1-038-II/15, Konkurencijsko vijeće 1.1.1. Povezana društva privrednog subjekta PETROL u BiH Bosne i Hercegovine, na 125. (stodvadesetpetoj) sjednici održanoj dana 30.03.2016. godine, donijelo je Privredni subjekt Petrol na području Bosne i Hercegovine ima tri povezana društva i to PETROL BH OIL COMPANY ZAKLJUČAK1 d.o.o. (u daljem tekstu: PETROL BH), INTRADE ENERGIJA 1. Odbacuje se Prijava koncentracije privrednog subjekta d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: INTRADE ENERGIJA) i GEN- PETROL, Slovenska energetska družba, d.d. Ljubljana I d.o.o. (u daljem tekstu: GEN-I). Dunajska cesta 50, 1000 Ljubljana, Republika Slovenija, 1.1.1.1. Privredni subjekt PETROL BH pod punim radi nepostojanja obaveze prijave koncentracije u smislu nazivom PETROL BH OIL COMPANY d.o.o. Sarajevo, člana 14. stav (1) Zakona o konkurenciji. Tešanjska 24 a, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, je upisan u registru privrednih društava kod Opštinskog suda u Sarajevu pod registarskim brojem 65-01-0488-10. Osnivač i vlasnik 1 2 Zaključak objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 45/16 Podatak predstavlja poslovnu tajnu privrednog subjekta PETROL BH je privredni subjekt PETROL U skladu sa naprijed navedenim, pravni oblik koncentracije sa (...)*% vlasničkog udjela. je sticanje kontrole jednog privrednog subjekta (PETROL) nad Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta drugim privrednim subjektom (GEOPLIN) u skladu sa članom PETROL BH je trgovina na malo motornim i drugim gorivima, 12. stav (1) tačka b) pod 1. Zakona. odnosno naftnim derivatima na benzinskim pumpama. 3. Pravni okvir ocjene koncentracije /transakcije 1.1.1.2. privredni subjekt INTRADE ENERGIJA pod punim nazivom INTRADE ENERGIJA d.o.o. Sarajevo društvo Konkurencijsko vijeće je u provođenju postupka ocjene za proizvodnju i distribuciju električne energije, Zmaja od Bosne dopuštenosti predmetne koncentracije primijenilo odredbe 44, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, je upisan u registru Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni privrednih društava kod Opštinskog suda Sarajevo, pod glasnik BiH", br. 18/06 i 34/10), te Odluke o načinu podnošenja registarskim brojem 65-01-0234-11. Osnivači u kapitalu prijave i kriterijima za ocjenu koncentracije privrednih subjekata privrednog subjekta INTRADE ENERGIJA su privredni subjekt ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10). PETROL sa (…)*% vlasničkog udjela u kapitalu, privredni 4. Obaveza prijave koncentracije subjekt INTRADE d.o.o. Sarajevo sa (…)*% vlasničkog udjela u Obaveza prijave koncentracije privrednih subjekata, u kapitalu, fizičko lice Avdić Emir sa (…)*% vlasničkog udjela, smislu člana 14. stav (1) tačke a) i b) Zakona, postoji ako ukupni fizičko lice Aleš Zdešar Jože sa (…)*% vlasničkog udjela u godišnji prihodi učesnika koncentracije ostvareni prodajom roba kapitalu, fizičko lice Kepeš Zaida sa (…)*% vlasničkog udjela u i/ili usluga na svjetskom tržištu iznose 100.000.000,00 KM, po kapitalu, fizičko lice Spahalić Berin sa (…)*% vlasničkog udjela završnom računu u godini koja je prethodila predmetnoj u kapitalu, fizičko lice Zaloker Ante sa (…)*% vlasničkog udjela koncentraciji, i da ukupan prihod svakog od najmanje dva u kapitalu i fizičko lice Čimpo Elvir (…)*% vlasničkog udjela u privredna subjekta učesnika koncentracije ostvaren prodajom kapitalu. roba i/ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi najmanje Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta 8.000.000,00 KM, ili ako je zajednički tržišni udio učesnika INTRADE ENERGIJA je proizvodnja i distribucija električne koncentracije na relevantnom tržištu veći od 40,0%. energije. Ukupni godišnji prihodi privrednih subjekata učesnika 1.1.1.3. privredni subjekt GEN-I pod punim nazivom GEN- koncentracije (i njihovih povezanih privrednih subjekata), na dan I d.o.o. društvo za trgovinu i prodaju električne energije, Hamdije 31.12.2014. godine: Kreševljakovića 7, 71 000 Sarajevo, je upisan u registru Tabela 1 privrednih društava kod Opštinskog suda Sarajevo, pod Ukupan prihod učesnika u koncentraciji ostvaren u 2014. godini izražen u registarskim brojem 65-01-0397-08. Osnivač i vlasnik kapitala KM privrednog subjekta GEN-I je privredni subjekt GEN-I d.o.o. Privredni PETROL PETROL INTRADE GEOPLIN trgovanje i prodaja električne energije, Vrbina 17, 8270 Krško, subjekt BH ENERGIJA BiH - (…)* (…)* - Republika Slovenija (Privredni subjekt PETROL, preko svog Svijet (…)* - - (…)* zavisnog društva IG energetski sistem d.o.o., u kome ima (...)*% Izvor: podaci iz Prijave; vlasničkog udjela, učestvuje sa (...)*% udjela u društvu GEN-I d.o.o., Vrbina 17, Krško, Republika Slovenija, koji se bavi 5. Relevantno tržište koncentracije trgovinom i prodajom električne energije). Relevantno tržište koncentracije, u smislu člana 3. Zakona, 1.1. GEOPLIN (ciljno društvo) te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, čini tržište Ciljno društvo, punim nazivom GEOPLIN d.o.o. Ljubljana, određenih proizvoda/usluga koje su predmet obavljanja društvo za trgovinu zemnog plina, Cesta Ljubljanske brigade 11, djelatnosti na određenom geografskom tržištu. 1000 Ljubljana, Republika Slovenija, je upisan u registru Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog privrednih društava kod Poslovnog registra Slovenije pod tržišta u proizvodnom smislu, relevantno tržište obuhvata sve registarskim brojem 5025869000. Osnivači i vlasnici kapitala u proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju privrednom subjektu GEOPLIN su Republika Slovenija sa međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u (…)*% osnovnog kapitala, privredni subjekt PETROL sa (…)*% vidu posebno njihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajenu osnovnog kapitala i mali dioničari sa (…)*% osnovnog kapitala. namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta Prema članu 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, GEOPLIN je trgovina, zastupanje i posredovanje na tržištu relevantno tržište u geografskom smislu obuhvata cjelokupnu ili zemnog plina. dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojem privredni subjekt GEOPLIN na tržištu Bosne i Hercegovine nema povezanih djeluje u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod društava u kojima ima tržišnog udjela u osnovnom kapitalu ili jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno prava glasa. razlikuje od uslova tržišne konkurencije na susjednim geografskim tržištima. 2. Pravni osnov i oblik koncentracije Uzimajući u obzir pretežne registrovane djelatnosti Pravni osnov koncentracije je Sporazum o statusnoj privrednih subjekata učesnika koncentracije, relevantno tržište promjeni društva GEOPLIN zaključen dana 19.10.2015. godine, proizvoda i/ili usluga u konkretnom slučaju je relevantno tržište kojim su se Republika Slovenija i društvo PETROL Slovenska proizvodnje i distribucije električne energije i tržište trgovine na energetska družba, d.d. Ljubljana sporazumjele da se izvede malo motornim i drugim gorivima, odnosno naftnim derivatima statusna promjena društva GEOPLIN d.o.o. Ljubljana, u skladu na stanicama za snabdijevanje prevoznih sredstava - benzinskim sa Direktivom Evropskog parlamenta i Vijeća br. 2009/73/EC o stanicama i tržište trgovine gasovitim gorivima. zajedničkim pravilima za unutrašnje tržište prirodnog gasa. Obzirom da privredni subjekti Petrol preko svojih Privredni subjekt PETROL je vlasnik (...)*% osnovnog povezanih društava PETROL BH i INTRADE ENERGIJA kapitala u privrednom subjektu GEOPLIN. Nakon ispunjenja djeluje na teritoriji Bosne i Hercegovine, pod relevantnim ugovorenih uslova, sprovedena transakcija će za rezultat imati da geografskim tržištem smatrat će se tržište Bosne i Hercegovine. PETROL postane većinski vlasnik od (...)*% osnovnog kapitala u Slijedom navedenog, pod relevantnim tržištem predmetne privrednom subjektu GEOPLIN, u kome bi Republika Slovenija koncentracije smatrat će se tržište proizvodnje i distribucije zadržala udio od (...)*% kapitala. električne energije i tržište trgovine na malo motornim i drugim gorivima, odnosno naftnim derivatima na stanicama za Analizom relevantnog tržišta došlo se do zaključka da snabdijevanje prevoznih sredstava - benzinskim stanicama i predmetna koncentracija neće dovesti do promjene tržišnih udjela tržište trgovine gasovitim gorivima na teritoriji Bosne i učesnika koncentracije iz razloga što ciljano društvo, odnosno Hercegovine. privredni subjekt GEOPLIN, ne učestvuje na tržištu Bosne i 5.1. Analiza relevantnog tržišta Hercegovini, kako direktno, tako ni putem svojih povezanih društava. Samim tim koncentracija između privrednog subjekta Procjena tržišnog udjela učesnika koncentracije i njihovih PETROL i GEOPLIN, neće izazvati u tom smislu promjene na glavnih konkurenata na relevantnom tržištu trgovine na malo relevantnom tržištu trgovine na malo motornim i drugim motornim i drugim gorivima, odnosno naftnim derivatima na gorivima, odnosno naftnim derivatima na stanicama za stanicama za snabdijevanje prevoznih sredstava - benzinskim snabdijevanje prevoznih sredstava - benzinskim stanicama i stanicama i tržište trgovine gasovitim gorivima u Bosni i tržištu trgovine gasovitim gorivima, kao ni na relevantnim tržištu Hercegovini u 2014. godini, je slijedeća: proizvodnje i distribucije električne energije u Bosni i Tabela 2. Hercegovini. Redni Procjena tržišnog Naziv kompanije 6. Ocjena koncentracije broj udjela 1. HOLDING d.o.o. Sarajevo (...)*% Prema podacima iz Prijave (Tabela 1.) učesnici PETROL BH OIL COMPANY d.o.o. 2. Sarajevo (...)*% koncentracije nisu ispunili uslov ukupnog godišnjeg prihoda, u 3. HIFA-OIL d.o.o. Tešanj (...)*% smislu člana 14. stav (1) tačka b) Zakona. 4. ANTUNOVIĆ AGS d.o.o. Orašje (...)*% Također, u smislu naprijed navedenog, učesnici 5. SUPER-PETROL d.o.o. Banja Luka (...)*% koncentracije nisu ispunili ni uslov da je njihov zajednički tržišni 6. TIOIL d.o.o. Stara Bila (...)*% udio na relevantnom tržištu veći od 40,0% (Tabela 2 i 3). 7. GEOPLIN (ciljno društvo) (...)*% Na osnovu naprijed navedenog, utvrđeno je da privredni 8. OSTALI (...)*% subjekt PETROL nije bio obavezan podnijeti Prijavu 9. UKUPNO 100% koncentracije u smislu člana 14. Zakona, te je odlučeno kao u Izvor: podaci iz Prijave dispozitivu. Procjena tržišnog udjela učesnika koncentracije i njihovih 7. Administrativna taksa glavnih konkurenata na relevantnom tržištu proizvodnje i distribucije električne energije u Bosni i Hercegovini u 2014. Podnosilac prijave na ovaj Zaključak, u skladu sa članom 2. godini, je slijedeća: Tarifni broj 108. tačka c) Odluke o visini administrativnih taksi u Tabela 3. vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem Procjena ("Službeni glasnik BiH", br. 30/06 i 18/11) je dužan platiti Redni administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 1.000,00 KM u Naziv kompanije tržišnog broj udjela korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. 1. JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo (...)*% 8. Pouka o pravnom lijeku 2. JP ElektroprivredaHZ HB d.d. Mostar (...)*% MJEŠOVITI HOLDING ERS-MP a.d. Trebinje- ZP Protiv ovog Zaključka nije dozvoljena žalba. 3. (...)*% RITE Ugljevik Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred 4. MJEŠOVITI HOLDING ERS-MP a.d. Trebinje- ZP (...)*% sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, RITE Gacko odnosno objave ovog Zaključka. MJEŠOVITI HOLDING ERS-MP a.d. Trebinje- 5. (...)*% Broj 03-26-1-038-13-II/15 Predsjednica Hidroelektrane 6. INTRADE- ENERGIJA d.o.o. Sarajevo (...)*% 30. marta 2016. godine Mr. Arijana Regoda- 7. GEOPLIN (ciljno društvo) (...)*% Sarajevo Dražić, s. r. 8. OSTALI (...)*% 9. UKUPNO 100 % Izvor: podaci iz Prijave AGENCIJA ZA LIJEKOVE I MEDICINSKA SREDSTVA BOSNE I HERCEGOVINE