Aktio

O pravima i obavezama poslodavaca i

945 (1) Kolektivnim ugovorima za područje kantona, pojedinačnim Na osnovu člana 112. Zakona o radu ("Službene novine kolektivnim ugovorima, pravilnikom o radu, ugovorom o Federacije BiH", broj 43/99, 32/00 i 29/03) i člana 39. Općeg radu ili drugim obavezujućim pravnim aktom ne mogu se kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i utvrditi manja prava za zaposlenike od prava utvrđenih Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 54/05), Zakonom, Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju ugovorne strane: Federacije Bosne i Hercegovine i ovim Ugovorom. 1. Federacija Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo (2) U slučaju da je neko pravo različito regulisano Zakonom, energije, rudarstva i industrije, Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije Bosne i i Hercegovine, ovim kolektivnim ugovorom, kolektivnim 2. Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, na ugovorom kantona, pojedinačnim kolektivnim ugovorom, strani poslodavaca u oblasti proizvodnje i prerade metala u pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili nekim drugim Federaciji Bosne i Hercegovine, s jedne strane, i obavezujućim pravnim aktom, za zaposlenika se primjenjuje 3. Sindikat metalaca Bosne i Hercegovine, na strani zaposle- najpovoljnije pravo. nika u oblasti proizvodnje i prerade metala u Federaciji Bosne i Hercegovine, s druge strane II. ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O RADU zaključuju Član 6. KOLEKTIVNI UGOVOR Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa sa novim zaposlenikom donosi poslodavac. O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA I Član 7. ZAPOSLENIKA ZA DJELATNOST PROIZVODNJE I (1) Prije zasnivanja radnog odnosa, obavezno se ljekarskim PRERADE METALA U FEDERACIJI pregledom utvrđuju psihofizičke sposobnosti zaposlenika za BOSNE I HERCEGOVINE obavljanje poslova za koje se zaključuje ugovor o radu. (2) Troškove ljekarskog pregleda za zaposlenike s kojima I. OPĆE ODREDBE zasnuje radni odnos snosi poslodavac. Član 1. Član 8. Ovim kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) (1) Radni odnos se zasniva zaključivanjem ugovora o radu uređuju se prava i obaveze poslodavaca i zaposlenika u između poslodavca i zaposlenika. djelatnosti proizvodnje i prerade metala sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine u pogledu: (2) Ugovor o radu između poslodavca i zaposlenika se – pitanja iz radnih odnosa i pitanja u vezi sa radnim zaključuje na: odnosima, – neodređeno vrijeme, – najniže plaće, plaća i naknada plaća, – određeno vrijeme. – uvjeta za rad sindikata, (2) Ugovor o radu se zaključuje u pismenoj formi. – postupka kolektivnog pregovaranja i načina mirnog (3) Ugovor o radu obavezno sadrži sve podatke propisane rješavanja kolektivnih radnih sporova, Zakonom. – drugih pitanja od značaja za uređivanje odnosa između (4) Pored podataka iz prethodnog stava, ugovor o radu sadrži i poslodavaca i zaposlenika koja nisu ili nisu u cijelosti podatke o: uređena Zakonom o radu i drugim propisima, odnosno – posebnim uvjetima rada za određena radna mjesta; pitanja za koja je Zakon predvidio da će biti uređena kolektivnim ugovorom. – obezbjeđenju sredstava i mjera zaštite na radu; – koeficijentu složenosti poslova koje će zaposlenik Član 2. obavljati; Potpisnici ovog Ugovora su saglasni da se isti primjenjuje na – druge podatke specifične za određena radna mjesta sve poslodavce u oblasti proizvodnje, prerade metala i drugih (probni rad, stručni ispit i sl.). 1. Probni rad (3) Raspored radnog vremena utvrđuje poslodavac uz obavezne konsultacije sa vijećem zaposlenika, a ukoliko vijeće Član 9. zaposlenika nije formirano, uz obavezne konsultacije sa (1) Prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti sindikatom. probni rad. (4) Na poslovima na kojima se ni uz primjenu sredstava zaštite (2) Probni rad iz stava 1. ovog člana ne može trajati duže od na radu zaposlenik ne može zaštiti od štetnih uticaja, radno četiri mjeseca. vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnom uticaju uvjeta rada (3) Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi najmanje na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika. Takvo radno sedam dana. vrijeme se u pogledu prava iz radnog odnosa izjednačava sa punim radnim vremenom. 2. Prijem pripravnika Član 19. Član 10. (1) Prekovremeni rad se može uvesti samo u slučajevima (1) Poslodavac može, u skladu sa Zakonom, da zaključi ugovor predviđenim Zakonom (požar, potres, poplava, iznenadno o obavljanju pripravničkog staža sa pripravnikom na onoliko povećanje obima posla, te drugi slični slučajevi neophodne vremena koliko traje pripravnički staž propisan Zakonom ili potrebe). pravilnikom o radu. (2) Ukoliko je prekovremeni rad koji je uveden uslijed (2) Kopiju ugovora o obavljanju pripravničkog staža poslodavac djelovanja više sile (požar, potres, poplava, te drugi slični dostavlja nadležnoj službi za zapošljavanje u roku od pet slučajevi neophodne potrebe) naređen usmeno, poslodavac dana od dana zaključenja ugovora radi evidencije i kontrole. je obavezan u roku od tri dana od usmenog naređenja (3) Ukoliko želi da zasnuju radni odnos, poslodavac sa donijeti pismeni akt o uvođenju prekovremenog rada. pripravnikom može da zaključi i ugovor o radu na određeno (3) Ukoliko je prekovremeni rad uveden zbog iznenadnog vrijeme radi obavljanja pripravničkog staža. odsustva zaposlenika radi bolesti, povrede i sl., i/ili zbog Član 11. iznenadnog povećanja obima posla, poslodavac je obavezan donijeti pismeni akt o uvođenju prekovremenog rada sa (1) Poslodavac imenuje komisiju od najmanje tri člana, da prati obrazloženjem, preciziranom dužinom trajanja, brojem rad pripravnika. zaposlenika koji treba da rade prekovremeno i ovlaštenom (2) Pripravnik se osposobljava prema programu koji izrađuje osobom za sprovođenje naredbe o prekovremenom radu, komisija iz stava 1. ovog člana. najkasnije na dan uvođenja prekovremenog rada. Član 12. Član 20. (1) Nakon završenog pripravničkog staža pripravnik polaže Preraspodjelu radnog vremena utvrđuje poslodavac odgo- stručni ispit pred komisijom iz prethodnog člana. varajućim aktom. (2) Pripravniku se o položenom stručnom ispitu izdaje uvjere- nje, u skladu sa Zakonom. IV. ODMORI I ODSUSTVA Član 13. 1. Odmori (1) Pripravniku sa kojim je zaključen ugovor o obavljanju pripravničkog staža poslodavac obezbjeđuje prava utvrđena Član 21. zakonom, uz topli obrok ili naknadu za topli obrok kao i Poslodavac je dužan zaposleniku obezbijediti odmor u toku ostalim zaposlenicima. radnog dana, dnevni odmor između dva radna dana, sedmični (2) Pripravniku sa kojim je zaključen ugovor o radu poslodavac odmor i godišnji odmor, u skladu sa Zakonom i ovim Ugovorom. obezbjeđuje naknadu plaće, topli obrok ili naknadu za topli Član 22. obrok, kao i ostala prava koja imaju zaposlenici u radnom Način i vrijeme korištenja odmora u toku radnog dana, odnosu. dnevnog odmora između dva radna dana i sedmičnog odmora 3. Volonterski rad utvrđuje se pravilnikom o radu. Član 14. Član 23. Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno Zakonom ili (1) Zaposlenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku pravilnikom o radu uvjet za obavljanje poslova određenog kalendarsku godinu u trajanju od najmanje 18 radnih dana. zanimanja, poslodavac može lice koje završi školovanje za takvo (2) Godišnji odmor iz prethodnog stava uvećava se u zavisnosti zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za samostalan rad, od: bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). – dužine ukupnog radnog staža; – rada u smjenama; Član 15. – težine uvjeta rada; (1) Ugovor sa volonterom se zaključuje u pismenoj formi. – različitih socijalnih i zdravstvenih okolnosti. (2) Kopiju ugovora poslodavac dostavlja nadležnoj službi za (3) Kriteriji za uvećanje godišnjeg odmora iz stava 2. ovog člana zapošljavanje u roku od pet dana od dana zaključenja se međusobno ne isključuju. ugovora radi evidencije i kontrole. (4) Uvećanje godišnjeg odmora u zavisnosti od navedenih Član 16. okolnosti regulišu poslodavac i sindikat međusobnim U toku volonterskog rada, ukoliko radi u punom radnom dogovorom, u skladu sa ovim Ugovorom. vremenu, volonter ima pravo na topli obrok ili naknadu za topli Član 24. obrok kao i ostali zaposlenici kod poslodavca. Zaposlenici koji rade na poslovima na kojima ih ni uz Član 17. primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih Volonter ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni uticaja, a koji po svim osnovima imaju pravo na godišnji odmor u odmor između dva radna dana i sedmični odmor. trajanju manjem od 30 radnih dana, koristiće godišnji odmor u trajanju od minimalno 30 radnih dana. III. RADNO VRIJEME Član 25. Član 18. (1) Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac (1) Puno radno vrijeme zaposlenika ne može trajati duže od 40 planom korištenja godišnjih odmora i rješenjem o korištenju sati sedmično. godišnjeg odmora. (2) Trajanje radnog vremena utvrđuje poslodavac Pravilnikom o (2) Prilikom utvrđivanja vremena korištenja godišnjeg odmora radu Društva, u skladu sa Zakonom. poslodavac će, ukoliko to neće remetiti tehnološki proces rada, nastojati da uvaži želje zaposlenika u pogledu vremena Član 33. korištenja godišnjeg odmora. Poslodavac je dužan, koliko je to objektivno moguće, pratiti naučna i tehnička dostignuća u oblasti zaštite na radu, i ista 2. Odsustva primjenjivati u procesu proizvodnje u cilju poboljšanja radnih Član 26. uvjeta i nivoa sigurnosti na radu. (1) Zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo do sedam radnih Član 34. dana u toku jedne kalendarske godine u slučaju: – stupanja u brak; (1) Poslodavac je dužan organizovati sistematske ljekarske – rođenja djeteta; preglede za zaposlenike koji rade na poslovima na kojima se – smrti ili teže bolesti člana uže obitelji; i uz primjenu sredstava zaštite na radu isti ne mogu zaštititi od štetnih uticaja, najmanje jedanput u dvije godine. – smrti roditelja bračnog druga; – selidbe; (2) Troškovi ljekarskih pregleda iz prethodnog stava padaju na – saniranja vlastitog stambenog objekta oštećenog od teret poslodavca. posljedica elementarne nepogode; Član 35. – sklapanja braka djeteta; (1) Zaposlenik ima pravo, bez štetnih posljedica po prava iz – dobrovoljnog davanja krvi; radnog odnosa, da odbije da radi ako smatra da mu – polaganje ispita za viši stepen stručne spreme. neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što (2) Članom uže obitelji, u smislu prethodnog stava, smatraju se: nisu provedene neophodne mjere zaštite na radu, o čemu je dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete uzeto dužan bez odlaganja obavijestiti inspekciju rada kantona. na izdržavanje), supružnik (bračni i vanbračni), otac, majka, (2) Zaposlenik koji je postupio na način iz prethodnog stava ima očuh, maćeha, braća i sestre, unučad, usvojilac, staratelj, pravo na naknadu plate na teret poslodavca za svo vrijeme dedo i nana (po ocu i majci). prekida rada kao da je radio, ukoliko je nadležni kantonalni (3) Plaćeno odsustvo iz stava 1. ovog člana regulišu poslodavac inspektor svojim aktom utvrdio da je zaposlenik bio u pravu i sindikat međusobnim dogovorom, u skladu sa ovim kada je odbio da radi pod takvim okolnostima. Ugovorom. Član 36. Član 27. (1) Poslodavci su dužni voditi naročitu brigu o zaštiti invalida Za stručno obrazovanje i osposobljavanje za potrebe posla, rada, posebno ako je invalidnost nastala kao posljedica kao i za sindikalnu edukaciju (sindikalne škole, seminari, kursevi povrede na radu ili profesionalnog oboljenja. i sl.) poslodavac zaposleniku može odobriti plaćeno odsustvo u trajanju do sedam radnih dana u toku kalendarske godine. (2) Invalidima rada smatraju se oni zaposlenici kojima je taj sta- tus priznala nadležna ljekarska komisija. Član 28. Zaposleniku se ne može uskratiti pravo na plaćeno odsustvo, VII. PLAĆE bez obzira na karakter posla koji obavlja. 1. Plaće Član 29. Član 37. (1) Poslodavac može zaposleniku, na njegov obrazložen zahtjev, odobriti neplaćeno odsustvo u trajanju do šest mjeseci u toku (1) Osnovna neto plaća je najniži novčani iznos koji poslodavac kalendarske godine, ukoliko to neće remetiti tehnološki mora isplatiti zaposleniku za puno radno vrijeme provedeno proces rada. na poslovima odgovarajuće složenosti, u normalnim (2) Za vrijeme neplaćenog odsustva iz prethodnog stava, prava i uvjetima rada i za prosječne rezultate rada. obaveze zaposlenika miruju. (2) Osnovna neto plaća zaposlenika se utvrđuje kao proizvod broj a sati efektivnog rada u toku mjeseca, najniže neto V. OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I satnice i pripadajućeg koeficijenta složenosti poslova. USAVRŠAVANJE ZA RAD (3) Zaposlenik ima pravo na jednaku plaću za rad jednake vrijednosti. Član 30. (1) Poslodavac je obavezan prilikom promjena i uvođenja nove Član 38. tehnologije ili nove organizacije rada omogućiti zaposleniku Iznos najniže satnice ne može biti manji od 1,75 KM neto, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad, i to na odnosno 2,96 KM bruto. teret poslodavca. (2) Zaposlenik je dužan, u skladu sa svojim sposobnostima i Član 39. potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati (1) Samo u izuzetnim slučajevima, iz opravdanih razloga za rad. ekonomske prirode, poslodavac i sindikat mogu međusobnim dogovorom privremeno utvrditi najnižu cijenu Član 31. sata i u iznosu manjem od iznosa predviđenog članom 38. Poslodavac je dužan da pravilnikom o radu pobliže reguliše ovog Ugovora, ali ne manjem od 1,25 KM neto, odnosno uvjete i način obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za 2,12 KM bruto, o čemu se zaključuje poseban sporazum. rad, kao i međusobna prava i obaveze poslodavca i zaposlenika s (2) U smislu prethodnog stava, poslodavac i sindikat će odrediti tim u vezi. i primjeren rok važenja sporazuma o nižoj od najniže cijene VI. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA rada, koji ne može biti duži od šest mjeseci od dana njegovog zaključenja. Član 32. (3) Dogovorom poslodavca i sindikata, rok iz prethodnog stava (1) Poslodavac je dužan obezbijediti sigurne uvjete rada i se može produžavati. preduzeti sve potrebne mjere lične i kolektivne zaštite na (4) U cilju dokazivanja postojanja otežavajućih okolnosti u radu kojima se štiti fizičko i psihičko zdravlje, te lična i poslovanju na koje se poziva poslodavac je dužan sindikatu kolektivna bezbjednost zaposlenika u procesu rada. dostaviti na uvid odgovarajući izvještaj unutrašnje revizije, a (2) Zaposlenik je dužan upotrebljavati sredstva zaštite na radu, u privrednim društvima koja nemaju unutrašnju reviziju te poštivati sve mjere lične i kolektivne zaštite na radu na poslodavac je dužan angažovati neovisnog vanjskog revizora način kojim se maksimalno štiti njegovo zdravlje i zdravlje i ili revizorsku kuću i njihov izvještaj dostaviti sindikatu na sigurnost ostalih zaposlenika. uvid. (3) Sindikat je dužan poslodavcu pružiti svu potrebnu pomoć i (5) Do postizanja dogovora iz stava 1. ovog člana poslodavac je podršku u provođenju mjera lične i kolektivne zaštite na dužan pridržavati se najniže satnice utvrđene u članu 38. radu. ovog Ugovora. Član 40. d) za vrijeme bolovanja; (1) Ukupna neto plaća zaposlenika se utvrđuje kao zbir osnovne e) za vrijeme čekanja rasporeda na odgovarajuće radno neto plaće, ostvarenih dodataka na osnovnu plaću, naknada mjesto (za invalide II kategorije invalidnosti), kao i zbog plaće i eventualnog stimulativnog dijela. manje plaće na drugom odgovarajućem radnom mjestu; (2) Prilikom isplate plaće, poslodavac je dužan zaposleniku f) za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo bez krivice uručiti pismeni obračun bruto i neto plaće. zaposlenika; (3) Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću ili je ne g) za vrijeme obrazovanja, osposobljavanja ili usavršavanja isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je za rad. dospjela isplata plaće uručiti zaposleniku obračun iznosa Član 48. plaće koju je bio dužan isplatiti. Poslodavac obračunava i isplaćuje zaposleniku naknade Član 41. plaće, kako slijedi: (1) Podaci o pojedinačnim isplatama plaće nisu javni. – naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora u (2) Periodi isplate plaće ne mogu biti duži od 30 dana. visini plaće koju bi zaposlenik ostvario da je radio, bez dodataka iz člana 46. ovog Ugovora, srazmjerno broju Član 42. dana odmora; (1) Pravilnikom o radu, rangiranjem radnih mjesta u platne – naknadu plaće za dane plaćenog odsustva u visini plaće razrede i sistematizacijom radnih mjesta poslodavac utvrđuje koju bi zaposlenik ostvario da je radio, bez dodataka iz složenost svakog radnog mjesta. člana 46. ovog Ugovora, srazmjemo broju dana (2) Relativni odnos između grupa složenosti poslova, odsustva; vrednovanje poslova, odnosno utvrđivanje koeficijenata – naknadu plaće za dane praznika koji su po zakonu složenosti pojedinih poslova poslodavac i sindikat regulišu neradni u visini plaće koju bi zaposlenik ostvario da je međusobnim dogovorom, u skladu sa ovim Ugovorom. radio, bez dodataka iz člana 46. ovog Ugovora, srazmjemo broj u dana odsustva; 2. Dodaci na plaću – naknadu plaće za vrijeme bolovanja, u skladu sa Član 43. važećim propisima. (1) Na osnovnu plaću iz člana 37. ovog Ugovora, poslodavac Član 49. obračunava i isplaćuje zaposleniku dodatke na plaću po slijedećim osnovima: (1) Za vrijeme čekanja rasporeda na odgovarajuće radno mjesto, – po osnovu radnog staža; zaposlenik invalid II kategorije invalidnosti ima pravo na – po osnovu uvjeta rada, ako nisu obuhvaćeni naknadu plaće u iznosu ne manjem od minimalnog iznosa koeficijentom za obračun plaće; predviđenog Zakonom. – po osnovu noćnog rada; (2) Ukoliko je invalidnost nastupila kao posljedica povrede na – po osnovu prekovremenog rada; radu ili profesionalne bolesti, zaposlenik ima pravo na – po osnovu rada u dane sedmičnog odmora, dane naknadu plaće u iznosu osnovne plaće radnog mjesta na praznika i ostale dane koji su po zakonu neradni. kojem je radio do nastanka invalidnosti. (2) Dodaci iz prethodnog stava se međusobno ne isključuju. (3) Ukoliko je zaposlenik iz stava 1. ovog člana raspoređen na odgovarajuće radno mjesto, ima pravo na naknadu razlike Član 44. plaće zbog manje plaće na tom radnom mjestu, do iznosa (1) Osnovna plaća zaposlenika povećava se za svaku godinu plaće koju je ostvarivao do nastanka invalidnosti. radnog staža kod tog poslodavca za 0,6%, s tim da ukupno Član 50. povećanje ne može biti veće od 20%. (2) Pod radnim stažom u smislu stava 1. ovog člana Zaposlenik koji se nalazi na privremenom prekidu rada zbog podrazumijeva se i radni staž proveden kod poslodavca u zastoja u proizvodnji, odnosno zbog drugih okolnosti za koje nije slučaju promjene poslodavca ili njegovog pravnog položaja kriv, ima pravo na naknadu plaće u iznosu dogovorenom između (npr. zbog: prodaje, naslijeđivanja, spajanja, pripajanja, poslodavca i sindikata. promjene oblika društva i dr.). Član 51. Član 45. Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme (1) Dodatak na plaću po osnovu uvjeta rada zaposleniku se obrazovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za rad u visini obračunava i isplaćuje kako slijedi: plaće koju bi ostvario da je radio, bez dodataka iz člana 46. ovog a) za rad u otežanim uvjetima rada . . . . . minimalno 4% Ugovora, srazmjemo broj u dana odsustva. . . . . . . . . . . . . . . . od njegove osnovne plaće 4. Ostala primanja zaposlenih (naknade koje nemaju b) za rad u teškim uvjetima rada . . . . . . minimalno 8% karakter plaće) . . . . . . . . . . . . . . . od njegove osnovne plaće. (2) Posebnim aktom poslodavac utvrđuje radna mjesta koja Član 52. spadaju u kategoriju radnih mjesta sa otežanim i teškim (1) Poslodavac je obavezan zaposleniku obezbijediti ishranu u uvjetima rada. toku radnog vremena (topli obrok). Član 46. (2) Ukoliko poslodavac ne obezbjeđuje ishranu, zaposleniku se Zaposleniku se obračunava i isplaćuje u skladu sa Općim isplaćuje mjesečna naknada u iznosu od najmanje 20% kolektivnim ugovorom: prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i – dodatak na plaću po osnovu noćnog rada, Hercegovine prema posljednje objavljenim podacima – dodatak na plaću po osnovu prekovremenog rada, Federalnog zavoda za statistiku. – dodatak na plaću za rad u dane praznika i ostale dane koji Član 53. su po zakonu neradni, (1) Zaposlenik ima pravo na dnevnicu za službeno putovanje. – dodatak za rad u dane sedmičnog odmora. (2) Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 10% od 3. Naknade plaće prosječne plaće isplaćene u Federacije Bosne i Hercegovine u posljednja tri mjeseca, prema posljednjim objavljenim Član 47. podacima Federalnog zavoda za statistiku. Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće: (3) Putni troškovi obračunavaju se i isplaćuju prema priloženim a) za vrijeme godišnjeg odmora; računima, osim troškova hotela DE LUXE kategorije. b) za vrijeme plaćenog odsustva; (4) Dnevnica za službeni put u inostranstvo se isplaćuje na način c) za dane praznika koji su po zakonu neradni; propisan Uredbom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Član 54. (2) Ako je štetu pričinilo više zaposlenika, štetu naknađuju u (1) Zaposlenik koji je privremeno upućen na rad van mjesta jednakim dijelovima, ukoliko nije moguće utvrditi dio štete svog prebivališta, ima pravo na naknadu troškova zbog koju je pričinio svaki zaposenik pojedinačno. odvojenog života od porodice u visini od najmanje 50% (3) U slučaju da nije moguće utvrditi tačan iznos štete, ili bi prosječne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema utvrđivanje tačnog iznosa štete prouzrokovalo nesrazmjerne posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku. troškove, visina naknade za pričinjenu štetu se može utvrditi (2) Zaposlenik koji je zbog prirode poslova koje obavlja upućen i u paušalnom iznosu, prema približnoj procjeni štete. na rad na terenu van mjesta zaposlenja u trajanju dužem od (4) Ukoliko bi plaćanje naknade štete ugrozilo egzistenciju 30 dana neprekidno ima pravo na naknadu za rad na terenu zaposlenika i njegove porodice, poslodavac može (terenski dodatak). Visina terenskog dodatka utvrđuje se u zaposlenika osloboditi od obaveze naknade štete ili njenog zavisnosti od uvjeta obezbijeđenih za rad na terenu, i to: dijela, ovisno od objektivnih okolnosti. a) ako je obezbijeđen smještaj i ishrana terenski dodatak (5) Zaposlenik je na primjeren način dužan dokazati postojanje iznosi 20% od visine dnevnice za službeno putovanje; okolnosti na koje se poziva, u smislu prethodnog stava. b) ako je obezbijeđen samo smještaj, terenski dodatak se (6) Ako poslodavac pričini štetu zaposleniku, dužan je istu obračunava najviše do visine dnevnice za službeno nadoknaditi prema općim propisima obligacionog prava. putovanje; IX. PRESTANAK UGOVORA O RADU c) ako je obezbijeđena samo ishrana, terenski dodatak se obračunava najviše do visine od 70% iznosa dnevnice za 1. Otkaz ugovora o radu službeno putovanje. (3) Dnevnica, naknada troškova zbog odvojenog života od Član 61. porodice i naknada za rad ne terenu se međusobno (1) Zaposlenik i Poslodavac mogu otkazati ugovor o radu pod isključuju. uvjetima utvrđenim Zakonom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Član 55. (2) Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu zaposleniku Zaposlenik ima pravo na prijevoz ili na naknadu troškova zbog njegove bolesti, neovisno od uzroka, kao i ženi zbog prijevoza na posao i sa posla, u skladu sa dogovorom poslodavca njene trudnoće, stanja izazvanog porođajem i za vrijeme i sindikata. odsustva zbog njege djeteta, u skladu sa Zakonom. Član 56. Član 62. (1) Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u (1) Prilikom otkaza ugovora o radu, poslodavac i zaposlenik su penziju. dužni poštivati otkazne rokove. (2) Otpremnina iz prethodnog stava obračunava se i isplaćuje u (2) Ukoliko zaposlenik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok traje visini od najmanje tri prosječne plaće u Federaciji Bosne i najmanje sedam dana, a ukoliko Poslodavac otkazuje ugovor Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima o radu, otkazni rok traje najmanje 14 dana. Federalnog zavoda za statistiku, ili tri prosječne plaće svih (3) Otkazni rokovi iz prethodnog stava počinju da teku od dana zaposlenih kod poslodavca iz mjeseca koji prethodi mjesecu uručenja otkaza zaposleniku, odnosno poslodavcu. u kojem je zaposlenik stekao uvjeta za penziju, ako je to za Član 63. zaposlenika povoljnije. (1) Pravilnikom o radu poslodavac može utvrditi radna mjesta Član 57. na kojima, ukoliko zaposlenik otkazuje ugovor o radu, (1) Zaposlenik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg otkazni rok traje duže od sedam dana. odmora u visini od najmanje 50% prosječne neto plaće svih (2) Poslodavac i zaposlenik se mogu dogovoriti da zaposleniku zaposlenih ostvarene kod poslodavca u mjesecu koji prethodi prestane radni odnos i prije isteka otkaznog roka ili bez isplati regresa, osim ako je poslodavac prethodnu godinu otkaznog roka. završio sa gubitkom. Član 64. (2) Vrijeme i način isplate regresa utvrđuje se pravilnikom o Lakše i teže prestupe i povrede radnih obaveza iz ugovora o radu. radu utvrđuju poslodavac i sindikat međusobnim dogovorom, u Član 58. skladu sa ovim Ugovorom. (1) U slučaju smrti zaposlenika usljed nesreće na poslu i teškog 2. Otpremnina profesionalnog oboljenja, poslodavac je dužan njegovoj porodici isplatiti jednokratnu novčanu pomoć u visini Član 65. najmanje tri prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji (1) Zaposlenik koji je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu Bosne i Hercegovine, prema posljednje objavljenim na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor podacima Federalnog zavoda za statistiku. o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim (2) U slučaju smrti zaposlenika ili teške invalidnosti zaposlenika ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog koji nisu posljedica nesreće na poslu, kao i u slučaju smrti odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od člana uže porodice zaposlenika, poslodavac je dužan strane zaposlenika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se zaposleniku ili njegovoj porodici isplatiti jednokratnu pomoć određuje u zavisnosti od dužine prethodnog neprekidnog u iznosu od najmanje dvije prosječne neto plaće isplaćene u trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem. Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednje (2) Otpremnina u smislu prethodnog stava se obračunava i objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. isplaćuje u iznosu ne manjem od jedne trećine prosječne (3) Članom uže porodice, u smislu stava 2. ovog člana, smatraju mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljednja tri se: bračni drug, djeca, roditelji, kao i unučad bez roditelja mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu koje zaposlenik izdržava živeći u zajedničkom domaćinstvu. godinu rada kod tog poslodavca. (3) Poslodavac i sindikat mogu dogovoriti otpremnine i u iznosu Član 59. većem od iznosa iz prethodnog stava, u skladu sa Poslodavac može pravilnikom o radu propisati posebne mogućnostima poslodavca. prigodne nagrade povodom praznika i jubileja. X. UVJETI ZA RAD SINDIKATA VIII. NAKNADA ŠTETE Član 66. Član 60. (1) Poslodavci se obavezuju da svojim djelovanjem i (1) Ako je zaposlenik namjerno ili iz krajnje nepažnje aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati zakonit prouzrokovao štetu poslodavcu, dužan je štetu nadoknaditi. sindikalni rad i sindikalno organizovanje zaposlenih, niti izlagati sindikalne predstavnike bilo kakvim vrstama Član 72. pritisaka zbog njihovog zakonitog rada i djelovanja. (1) Postupak i rokovi za kolektivno pregovaranje i zaključivanje (2) Sindikat se obavezuje da će svoje aktivnosti provoditi u kolektivnih ugovora utvrđuju se pismenim protokolom o skladu sa Zakonom. vođenju pregovora koji utvrđuju ugovorne strane. Član 67. (2) Ugovorne strane su dužne pridržavati se rokova utvrđenih protokolom iz prethodnog stava. (1) Poslodavac je dužan obezbijediti sindikatu slijedeće minimalne uvjete za njegovo djelovanje: XII. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH – prostor za rad i održavanje sindikalnih sastanaka, RADNIH SPOROVA besplatno; – upotrebu telefona, telefaksa, te drugih neophodnih 1. Mirovno vijeće tehničkih sredstava i pomagala u mjeri nužnoj za Član 73. nesmetan sindikalni rad; Postupak mirenja u kolektivnim radnim sporovima provodi – obračun i doznačavanje sindikalne članarine; se u skladu sa Zakonom o radu. – 20 sati u toku radnog vremena mjesečno sindikalnom predstavniku koji zastupa do 500 zaposlenika, uz 2. Arbitraža naknadu plaće od poslodavca; – u privrednom društvu koje broji više od 500 zaposlenih Član 74. profesionalno obavljanje sindikalne funkcije najviše (1) Strane u sporu se mogu dogovoriti da rješavanje sporova jednom sindikalnom predstavniku, uz naknadu plaće od povjere arbitraži. poslodavca u skladu sa dogovorom između poslodavca i (2) Arbitražno vijeće se formira na prijedlog bilo koje strane u sindikata; sporu. – naknadu plaće ostalim sindikalnim predstavnicima za (3) Broj arbitara je neparan (najmanje 3). vrijeme obrazovanja, kao i za vrijeme prisustvovanja (4) Svaka strana imenuje isti broj arbitara koji imaju svoje sastancima, skupštinama i kongresima viših nivoa zamjenike, a predsjednika i njegove zamjenike strane sindikata, u skladu sa članom 51. ovog Ugovora. imenuju sporazumno, iz reda istaknutih naučnih i stručnih (2) U privrednim društvima koja broj e preko 1000 zaposlenika, radnika i uglednih građana koji nisu u poslovnoj ili drugoj poslodavac i sindikat će sporazumom ili pojedinačnim vezi ni sa jednom stranom. kolektivnim ugovorom nastojati dogovoriti i druge vidove (5) Arbitraža donosi odluku po pravičnosti, u skladu sa podrške radu sindikata, u skladu sa potrebama sindikata. zakonom. Član 68. (6) Arbitražna odluka ima pravnu snagu i djejstvo kolektivnog ugovora. (1) Predstavnicima sindikata poslodavac je dužan obezbijediti nesmetan pristup svim radnim mjestima ako je to potrebno XIII. ŠTRAJK za obavljanje sindikalne funkcije i zaštitu prava zaposlenika, na način koji neće ometati tehnološki proces rada niti Član 75. ugrožavati sigurnost na radu. (1) Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga radi zaštite (2) Predstavnicima sindikata poslodavac će omogućiti da ističu i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa obavještenja, proglase i druge akte sindikata na onim zaposlenika svojih članova, u skladu sa zakonom. mjestima gdje će biti dostupni i vidljivi svim zaposlenicima. (2) Štrajk se najavljuje poslodavcu u pismenoj formi, najkasnije (3) Poslodavac je dužan da predstavnicima sindikata dozvoli da deset dana prije početka štrajka. radnicima dostavljaju informativne biltene, publikacije, letke (3) Sindikat će voditi štrajk poštujući odredbe Zakona o radu, i druga dokumenta sindikata na način koji neće remetiti Zakona o štrajku ("Službene novine Federacije BiH", broj nesmetano odvijanje tehnološkog procesa rada. 14/00), Pravila sindikata o organizovanju i vođenju štrajka i ovog Ugovora. Član 69. (4) Ukoliko je štrajk organizovan i vođen na način iz stava 1. i (1) Poslodavac je dužan sindikalnog predstavnika nakon 2. ovog člana, isti ne predstavlja povredu ugovora o radu. prestanka njegove profesionalne funkcije koju je obavljao unutar privrednog društva ili u organizaciji izvan privrednog Član 76. društva vratiti na poslove koje je obavljao prije izbora na (1) U proizvodnim cjelinama koje zbog tehnoloških specifič- funkciju, odnosno druge odgovarajuće poslove. nosti ne mogu potpuno obustaviti rad, poslodavac zajedno sa (2) Poslodavac se obavezuje da će najstrože sankcionisati bilo sindikatom određuje poslove koji se ne mogu prekidati za kakvo šikaniranje sindikalnog predstavnika koji se nakon vrijeme štrajka, kao i broj neposrednih izvršilaca koji ne prestanka funkcije vratio na posao, od strane njegovih mogu odsustvovati sa rada na tim poslovima za vrijeme pretpostavljenih ili drugih zaposlenika. štrajka, u skladu sa Zakonom o štrajku. (2) Broj zaposlenika iz stava 1. ovog člana utvrđuje se XI. POSTUPAK KOLEKTIVNOG PREGOVARANJA I sporazumom poslodavca i sindikata, u skladu sa Zakonom. ZAKLJUČIVANJA KOLEKTIVNIH UGOVORA Član 77. Član 70. Sindikat može organizovati i štrajk upozorenja u trajanju od (1) Postupak kolektivnog pregovaranja i zaključivanja najduže 2 sata, u skladu sa Zakonom o štrajku. kolektivnih ugovora može pokrenuti svaka ugovorna strana određena Zakonom i ovim Ugovorom. XIV. ZAVRŠNE ODREDBE (2) Postupak kolektivnog pregovaranja pokreće se pismenim Član 78. putem. Poslodavci su dužni uskladiti pravilnike o radu i ugovore o (3) Strana koja je pokrenula postupak za kolektivno pregova- radu sa ovim kolektivnim ugovorom u roku od 120 dana od dana ranje radi zaključenja kolektivnog ugovora utvrđuje stupanja na snagu ovog Ugovora. prijedlog kolektivnog ugovora i dostavlja ga drugoj strani. Član 79. Član 71. Za primjenu, provođenje i tumačenje ovog Ugovora Strane kolektivnog ugovora dužne su u dobroj vjeri potpisnici će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog pregovarati o zaključenju kolektivnog ugovora u vezi pitanja Ugovora formirati posebnu Komisiju od šest članova, u kojoj će koja mogu biti predmet kolektivnog ugovora. svaka od ugovornih strana biti zastupljena sa po dva člana. Član 80. raciji Bosne i Hercegovine, objavljen u "Službenim novina- ma Federacije BiH", broj 30/00. (1) Ovaj Ugovor se zaključuje na period od godinu dana od dana stupanja na snagu. Broj SM-02-199-XI/06 Broj I-49/06 15. novembra/ 15. novembra/ (2) Nakon isteka roka iz prethodnog stava, ovaj Ugovor važi i studenoga 2006. godine studenoga 2006. godine primjenjuje se do zaključenja novog kolektivnog ugovora. Sarajevo broj 07-18-619/06 Na strani zaposlenika 15. novembra/ Član 81. Predsjednik Sindikata studenoga 2006. godine metalaca BiH Sarajevo (1) O svim pitanjima za koja je ovim Ugovorom predviđeno da Ismet Bajramović, s. r. će biti regulisana međusobnim dogovorom između poslodavca i sindikata, poslodavac i sindikat su dužni, u Na strani poslodavca Predsjednik pismenoj formi, zaključiti poseban sporazum o uređivanju Federacija Bosne i Hercegovine Grupacije metalaca unutar prava i obaveza iz radnog odnosa, i to u roku od 120 dana od Federalni ministar energetike, Udruženja poslodavaca dana stupanja na snagu ovog kolektivnog ugovora. rudarstva i industrije Federacije BiH mr. Vahid Hećo, s. r. Avdić Alija, s. r. (2) Sporazum iz prethodnog stava ima pravnu snagu kolektivnog ugovora. (3) O pitanjima iz stava 1. ovog člana, kao i o drugim pitanjima, USTAVNI SUD poslodavac i sindikat u istom roku mogu zaključiti i pojedinačni kolektivni ugovor, u skladu sa ovim Ugovorom. FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o Član 82. zahtjevu za utvrđivanje ustavnosti člana 2. stav 2. Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu (1) Ukoliko sindikat i poslodavac ne zaključe sporazum odnosno člana IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon pojedinačni kolektivni ugovor do isteka roka određenog provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 19. oktobra 2006. stavom 1. člana 81. ovog Ugovora, odnosno ukoliko na godine, donio je osnovu svih relevantnih okolnosti postane očigledno da to neće moći učiniti do isteka pomenutog roka, donošenje PRESUDU odluke o svim pitanjima oko kojih nisu mogli postići saglasnost poslodavac i sindikat povjeravaju posebnoj Utvrđuje se da član 2. stav 2. Zakona o državnoj službi u arbitraži. Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), u dijelu kojim (2) Arbitražno vijeće iz prethodnog stava sastoji se od pet je propisano: "izuzev u organima državne službe općina čiji su neovisnih stručnih lica - arbitara, od kojih će sindikat i pojedini dijelovi, prema Dejtonskom sporazumu i prema poslodavac imenovati po jednog arbitra, a preostala tri odlukama Visokog predstavnika, pripali drugom entitetu ili arbitra će imenovati nadležni sud. drugoj općini.", nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. (3) O svim pitanjima iz stava 1. ovog člana arbitraža je dužna Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH". donijeti odluku u roku od 30 dana od dana isteka roka iz stava 1. člana 81. O b r a z lo ž e n j e (4) Strane su dužne voditi računa o blagovremenom formiranju 1. Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine gospodin arbitraže kako bi ista mogla donijeti odluku u predviđenom Šahbaz Džihanović (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) roku. podnio je 02.06.2006. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud (5) Arbitražna odluka mora biti obrazložena. Federacije) zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 2. stav 2. Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine (6) Arbitražna odluka ima pravnu snagu i djejstvo kolektivnog (u daljnjem tekstu: Zakon) u dijelu koji glasi: "osim u ugovora. organima državne službe općina čiji su pojedini dijelovi, prema Dejtonskom sporazumu i prema odlukama Visokog (7) Troškove arbitraže strane snose podjednako. predstavnika, pripali drugom entitetu ili drugoj općini." U zahtjevu je naveo da osporena odredba nije u saglasnosti da Član 83. Amandmanima LII, LXXXIV, LXXXVI i LXXV na Ustav Do formiranja vijeća zaposlenika, sindikat kod poslodavca Federacije Bosne i Hercegovine. Podnosilac zahtjeva smatra će vršiti prava koja se odnose na vijeće zaposlenika u smislu da iz navedenih ustavnih amandmana jasno proizilazi pravo i odredbi Zakona o vijeću zaposlenika ("Službene novine Federa- obaveza Federacije da zakonom uredi konkretne mjere za cije BiH", broj 38/04). primjenu ustavnog principa proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda i grupe ostalih u javnim institucijama, u skladu sa regionalnom etničkom strukturom entiteta i Član 84. kantona, uključujući sudove i općine kao jedinice lokalne Nadzor nad primjenom ovog Ugovora vrši federalni, samouprave. Pri tome je polazna osnova za zakonsko odnosno kantonalni inspektor rada. regulisanje ovog principa popis stanovništva iz 1991. godine i entitetski zakon nije mogao mijenjati ovaj princip, ni kada se radi o općinama koje su prema Dejtonskom mirovnom Član 85. sporazumu podijeljene između entiteta. Navodi da je (1) Po zaključenju, ovaj Ugovor se objavljuje u "Službenim Federacija, određenjem iz člana 2. stav 2. navedenog zakona, novinama Federacije BiH". izuzela od primjene ustavnog principa o proporcionalnoj zastupljenosti, baziranog na popisu stanovništva iz 1991. (2) Ovaj Ugovor stupa na snagu naredni dan od dana godine, općine čiji su pojedini dijelovi, prema Dejtonskom objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". mirovnom sporazumu i prema odlukama Visokog predstavnika, pripali drugom entitetu ili drugoj općini. (3) Stupanjem na snagu ovog kolektivnog ugovora prestaje da Predložio je da Ustavni sud Federacije utvrdi da član 2. stav važi kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i 2. navedenog zakona nije u saglasnosti sa Ustavom zaposlenika u oblasti proizvodnje i prerade metala u Fede- Federacije Bosne i 2. Ustavni sud Federacije je dana 13.06. 2006. godine dostavio 1991. godine, pored Amandmana LII na Ustav Federacije zahtjev Predstavničkom domu i Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine, sadrže i Amandmani LXXV Federecije Bosne i Hercegovine, kao donosiocima (ministarstva kantona), LXXXIV (kantonalni i općinski navedenog zakona, radi davanja odgovora. sudovi) i LXXXVI (općinski organi vlasti). Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta Federacije Navedena ustavna odredba po svom značaju predstavlja Bosne i Hercegovine nisu dostavili odgovor na traženje ustavni princip, koji se, po ocjeni Ustavnog suda Federacije, Ustavnog suda Federacije. ne može zakonom ograničiti ili mijenjati. Umjesto da osigura 3. Javna rasprava, na kojoj su prisustvovali podnosilac zahtjeva primjenu ovog ustavnog principa u svim dijelovima i opunomoćenici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, uključujući i općinske Federacije Bosne i Hercegovine, održana je 19. oktobra organe vlasti, a to je značilo zakonsko preciziranje ove 2006. godine. ustavne odredbe i određivanje rokova za njenu realizaciju, Na javnoj raspravi podnosilac zahtjeva je u cijelosti ostao zakonodavac je osporenom odredbom izuzeo primjenu ovog kod svih navoda iz zahtjeva. Posebno je istakao da iz ustavnog principa u organima državne službe općina čiji su Amandmana LII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine pojedini dijelovi, prema Dejtonskom sporazumu i prema jasno proizilazi obaveza entiteta Federacije Bosne i odlukama Visokog predstavnika, pripali drugom entitetu ili Hercegovine da donese poseban zakon kojim bi se u cijelosti drugoj općini. Stoga u navedenom dijelu ova odredba nije u i na potpun način regulisala i time osigurala proporcionalna skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, zbog zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih u svim javnim čega je Ustavni sud Federacije i odlučio kao u izreci ove institucijama Federacije. Umjesto takvog zakona, Federacija presude. je donijela navedeni zakon, kojim čak nije ni osigurala Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, primjenu principa proporcionalne zastupljenosti u svim odlučujući u sastavu: prof. dr. Nedjeljko Milićević, dijelovima Federacije. Ukazuje na posljedice nastale u predsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; primjeni člana 2. stava 2. navedenog zakona, jer u velikom mr. Ranka Cvijić; Aleksandra Martinović; Domin Malbašić; broju općina, prvenstveno duž linije razgraničenja, ne postoji Kata Senjak i prof. dr. Kasim Trnka, sudije Suda. obaveza proporcionalnog zapošljavanja konstitutivnih Predsjednik naroda i ostalih u državnoj službi. Broj U-16/06 Ustavnog suda Federacije Opunomoćenici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije 19. oktobra 2006. godine Bosne i Hercegovine Bosne i Hercegovine su istakli da se ovdje radi o problemu Sarajevo prof. dr. Nedjeljko Milićević, s. r. tumačenja konkretne odredbe. Namjera zakonodavca nije bila segregacija, nego naprotiv, da se izuzmu organi državne službe u onim općinama čiji su pojedini dijelovi, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, pripali drugom entitetu Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o ili općini. Preuređenjem općina i prekrajanjem granica došlo zahtjevu za utvrđivanje ustavnosti članka 2. stavak 2. Zakona o je do demografskih promjena, tako da se objektivno ne može državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine, na temelju govoriti o popisu stanovništva iz 1991. godine. Kako su članka IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon dijelovi teritorije pripajani drugim općinama, mijenjao se i provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 19. listopada procentualan broj stanovnika u odnosu na onaj procenat iz 2006. godine, donio je 1991. godine. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je želio izbjeći praktične probleme u primjeni ovog zakona u PRESUDU onim općinama gdje bi ti problemi na ovoj osnovi mogli biti Utvrđuje se da članak 2. stavak 2. Zakona o državnoj službi u izraženi. Predložili su da se zahtjev podnosioca zahtjeva Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije odbije kao neosnovan. BiH", br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), u dijelu kojim 4. U toku postupka Ustavni sud Federacije je utvrdio da je je propisano: "izuzev u organima državne službe općina čiji su članom 2. stav 1. navedenog zakona propisano da će u pojedini dijelovi, prema Dejtonskom sporazumu i prema organima državne službe Federacije, kantona, gradova i odlukama Visokog predstavnika, pripali drugom entitetu ili općina Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi, drugoj općini.", nije u suglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i zajedno sa ostalima i građani Bosne i Hercegovine, biti Hercegovine. proporcionalno zastupljeni. U stavu 2. istog člana, čiju je Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH". ustavnost osporio podnosilac zahtjeva, propisano je: "Kao ustavni princip takva proporcionalna zastupljenost bazirat će Obrazloženje se na popisu stanovništva iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u 1. Dopredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine gospodin potpunosti ne provede, izuzev u organima državne službe Šahbaz Džihanović (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) općina čiji su pojedini dijelovi, prema Dejtonskom podnio je 02.06.2006. godine Ustavnom sudu Federacije sporazumu i prema odlukama Visokog predstavnika, pripali Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud drugom entitetu ili općini." Federacije) zahtjev za ocjenu ustavnosti članka 2. stavak 2. Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude iz Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine slijedećih razloga: (u daljnjem tekstu: Zakon) u dijelu koji glasi: "osim u Članom IX.11.a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u organima državne službe općina čiji su pojedini dijelovi, vezi sa Amandmanom LII na Ustav Federacije Bosne i prema Dejtonskom sporazumu i prema odlukama Visokog Hercegovine, propisano je da će konstitutivni narodi i grupa predstavnika, pripali drugom entitetu ili drugoj općini." U ostalih biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijma zahtjevu je naveo da osporena odredba nije u suglasnosti sa u Federaciji Bosne i Hercegovine; da će se, kao ustavni Amandmanima LII, LXXXIV, LXXXVI i LXXV na Ustav princip, takva proporcionalna zastupljenost bazirati na Federacije Bosne i Hercegovine. Podnositelj zahtjeva smatra popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne da iz navedenih ustavnih amandmana jasno proizilazi pravo i provede, u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i obveza Federacije da zakonom uredi konkretne mjere za Hercegovine, te da će se ovaj opći princip precizirati primjenu ustavnog principa proporcionalne zastupljenosti entitetskim zakonima. Nadalje, propisano je da će entitetski konstitutivnih naroda i grupe ostalih u javnim institucijama, zakoni utvrditi konkretne rokove i regulisati pomenuti sukladno sa regionalnom etničkom strukturom entiteta i princip u skladu sa regionalnom etničkom strukturom kantona, uključujući sudove i općine kao jedinice lokalne entiteta i kantona, te da su javne institucije, u smislu ovog samouprave. Pri tome je polazni osnov za zakonsko člana, ministarstva u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i reguliranje ovog principa popis pučanstva iz 1991. godine i vladama kantona, općinski organi vlasti, te kantonalni i entitetski zakon nije mogao mijenjati ovaj princip ni kada se općinski sudovi. Nadalje, odredbu o proporcionalnoj radi o općinama koje su prema Daytonskom mirovnom zastupljenosti konstitutivnih naroda i grupe ostalih sporazumu podijeljene između entiteta. Navodi da je zasnovanoj, do potpune provedbe Aneksa 7, na popisu iz Federacija, određenjem iz članka 2. stavak 2. navedenog zakona, izuzela od primjene ustavni princip o konkretne rokove i regulirati pomenuti princip sukladno sa proporcionalnoj zastupljenosti baziranoj na popisu pučanstva regionalnom etničkom strukturom entiteta i kantona, te da su iz 1991. godine općine čiji su pojedini dijelovi, prema javne institucije, u smislu ovog članka, ministarstva u Vladi Daytonskom mirovnom sporazumu i prema odlukama Federacije Bosne i Hercegovine i vladama kantona, općinski Visokog predstavnika, pripali drugom entitetu ili drugoj organi vlasti, te kantonalni i općinski sudovi. Nadalje, općini. Predložio je da Ustavni sud Federacije utvrdi da odredbu o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih članak 2. stavak 2. navedenog zakona nije u suglasnosti sa naroda i grupe ostalih zasnovanoj, do potpune provedbe Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Aneksa 7, na popisu iz 1991. godine, pored Amandmana 2. Ustavni sud Federacije je dana 13.06. 2006. godine dostavio LII. na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, sadrže i zahtjev Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamenta Amandmani LXXV (ministarstva kantona), LXXXIV Federcije Bosne i Hercegovine, kao donositeljima (kantonalni i općinski sudovi) i LXXXVI (općinski organi navedenog zakona, radi davanja odgovora vlasti). Zastupnički dom i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne Navedena ustavna odredba po svom značaju predstavlja i Hercegovine nisu dostavili odgovor na traženje Ustavnog ustavni princip koji se, po ocjeni Ustavnog suda Federacije, suda Federacije. ne može zakonom ograničiti ili mijenjati. Umjesto da osigura 3. Javna rasprava, na kojoj su prisustvovali podnositelj zahtjeva primjenu ovog ustavnog principa u svim dijelovima i opunomoćenici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Federacije Bosne i Hercegovine, uključujući i općinske Bosne i Hercegovine, održana je 19. listopada 2006. godine. organe vlasti, a to je značilo zakonsko preciziranje ove Na javnoj raspravi podnositelj zahtjeva je u cijelosti ostao ustavne odredbe i određivanje rokova za njenu realizaciju, kod svih navoda iz zahtjeva. Posebice je istaknuo da iz zakonodavac je osporenom odredbom izuzeo primjenu ovog Amandmana LII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ustavnog principa u organima državne službe općina čiji su jasno proizilazi obveza entiteta Federacije Bosne i pojedini dijelovi, prema Daytonskom sporazumu i prema Hercegovine da donese poseban zakon, kojim bi se u odlukama Visokog predstavnika, pripali drugom entitetu ili cijelosti i na potpun način regulirala i time osigurala drugoj općini. Stoga u navedenom dijelu ova odredba nije proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih u sukladna sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, zbog svim javnim institucijama Federacije. Umjesto takvog čega je Ustavni sud Federacije i odlučio kao u izrijeku ove zakona, Federacija je donijela navedeni zakon, kojim čak presude. nije ni osigurala primjenu principa proporcionalne Ovu je presudu Ustavni sud Federacije donio jednoglasno, zastupljenosti u svim dijelovima Federacije. Ukazuje na odlučujući u sastavu: prof. dr. Nedjeljko Milićević, posljedice nastale u primjeni članka 2. stavka 2. navedenog predsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; zakona, jer u velikom broju općina, prvenstveno duž linije mr. Ranka Cvijić; Aleksandra Martinović; Domin Malbašić; razgraničenja, ne postoji obveza proporcionalnog Kata Senjak i prof. dr. Kasim Trnka, suci Suda. zapošljavanja konstitutivnih naroda i ostalih u državnoj Predsjednik službi. Broj U-16/06 Ustavnog suda Federacije Opunomoćenici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije 19. listopada 2006. godine Bosne i Hercegovine Bosne i Hercegovine su istaknuli da se ovdje radi o Sarajevo prof. dr. Nedjeljko Milićević, v. r. problemu tumačenja konkretne odredbe. Namjera zakonodavca nije bila segregacija, nego naprotiv, da se izuzmu organi državne službe u onim općinama čiji su pojedini dijelovi, prema Daytonskom mirovnom sporazumu, Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o pripali drugom entitetu ili općini. Preuređenjem općina i zahtjevu za utvrđivanje ustavnosti člana 2. stav 2. Zakona o prekrajanjem granica došlo je do demografskih promjena, državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu tako da se objektivno ne može govoriti o popisu pučanstva iz 1991. godine. Kako su dijelovi teritorije pripajani drugim člana IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon općinama, mijenjao se i procentualan broj pučanstva u provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 19. oktobra odnosu na onaj procenat iz 1991. godine. Parlament 2006. godine, donio je Federacije Bosne i Hercegovine je želio izbjeći praktične probleme u primjeni ovog zakona u onim općinama gdje bi PRESUDU ti problemi na ovom osnovu mogli biti izraženi. Predložili su Utvrđuje se da član 2. stav 2. Zakona o državnoj službi u da se zahtjev podnositelja zahtjeva odbije kao neutemeljen.. Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine 4. U tijeku postupka Ustavni sud Federacije je utvrdio da je Federacije BiH", br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), u člankom 2. stavak 1. navedenog zakona propisano da će u dijelu kojim je propisano: "izuzev u organima državne službe organima državne službe Federacije, kantona, gradova i opština čiji su pojedini dijelovi, prema Dejtonskom općina Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi, sporazumu i prema odlukama Visokog predstavnika, pripali zajedno sa ostalim i građani Bosne i Hercegovine, biti drugom entitetu ili drugoj opštini.", nije u saglasnosti sa proporcionalno zastupljeni. U stavku 2. istog članka, čiju je Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. ustavnost osporio podnositelj zahtjeva, propisano je: "Kao Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije ustavni princip takva proporcionalna zastupljenost bazirat će BiH". se na popisu stanovništva iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede, izuzev u organima državne službe Obrazloženje općina čiji su pojedini dijelovi, prema Daytonskom 1. Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine gospodin sporazumu i prema odlukama Visokog predstavnika, pripali Šahbaz Xihanović (u daqnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) drugom entitetu ili općini." podnio je 02.06.2006. godine Ustavnom sudu Federacije Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izrijeku ove presude Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Ustavni sud iz slijedećih razloga: Federacije) zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 2. stav 2. Člankom IX.11.a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i svezi sa Amandmanom LII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Zakon) u dijelu koji glasi: Hercegovine, propisano je da će konsitutivni narodi i grupa "osim u organima državne službe opština čiji su pojedini ostalih biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijma dijelovi, prema Dejtonskom sporazumu i prema odlukama u Federaciji Bosne i Hercegovine; da će se kao ustavni Visokog predstavnika, pripali drugom entitetu ili drugoj princip takva proporcionalna zastupljenost bazirati na popisu opštini." U zahtjevu je naveo da osporena odredba nije u iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede, saglasnosti sa Amandmanima LII, LXXXIV, LXXXVI i sukladno Zakonu o državnoj službi Bosne i Hercegovine, te LXXV na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. da će se ovaj opći princip precizirati entitetskim zakonima. Podnosilac zahtjeva smatra da iz navedenih ustavnih Nadalje, propisano je da će entitetski zakoni utvrditi amandmana jasno proizilazi pravo i obaveza Federacije da zakonom uredi konkretne mjere za primjenu ustavnog Dejtonskom sporazumu i prema odlukama Visokog principa proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih predstavnika, pripali drugom entitetu ili opštini." naroda i grupe ostalih u javnim institucijama, u skladu sa Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude regionalnom etničkom strukturom entiteta i kantona, iz slijedećih razloga: ukqučujući sudove i opštine kao jedinice lokalne Članom IX.11.a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, u samouprave. Pri tome je polazna osnova za zakonsko vezi sa Amandmanom LII na Ustav Federacije Bosne i regulisanje ovog principa popis stanovništva iz 1991. Hercegovine, propisano je da će konsitutivni narodi i godine i entitetski zakon nije mogao mijewati ovaj grupa ostalih biti proporcionalno zastupljeni u javnim princip ni kada se radi o opštinama koje su prema institucijma u Federaciji Bosne i Hercegovine; da će se Dejtonskom mirovnom sporazumu podijeljene između kao ustavni princip takva proporcionalna zastupljenost entiteta. Navodi da je Federacija, određenjem iz člana 2. bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u stav 2. navedenog zakona, izuzela od primjene ustavnog potpunosti ne provede, u skladu sa Zakonom o državnoj principa o proporcionalnoj zastupljenosti, baziranog na službi Bosne i Hercegovine, te da će se ovaj opšti popisu stanovništva iz 1991. godine, opštine čiji su princip precizirati entitetskim zakonima. Nadalje, pojedini dijelovi, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu i propisano je da će entitetski zakoni utvrditi konkretne prema odlukama Visokog predstavnika, pripali drugom rokove i regulisati pomenuti princip u skladu sa entitetu ili drugoj opštini. Predložio je da Ustavni sud regionalnom etničkom strukturom entiteta i kantona, te Federacije utvrdi da član 2. stav 2. navedenog zakona nije u da su javne institucije, u smislu ovog člana, ministarstva u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i vladama kantona, 2. Ustavni sud Federacije je dana 13.06.2006. godine dostavio opštinski organi vlasti, te kantonalni i opštinski zahtjev radi davawa odgovora Predstavničkom domu i Domu sudovi. Nadalje, odredbu o proporcionalnoj zastupljenosti naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, kao konstitutivnih naroda i grupe ostalih zasnovanoj, do donosiocima navedenog zakona. potpunog provođewa Aneksa 7, na popisu iz 1991. godine, Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta Federacije pored Amandmana LII na Ustav Federacije Bosne i Bosne i Hercegovine nisu dostavili odgovor na traženje Hercegovine, sadrže i Amandmani LXXV (ministarstva Ustavnog suda Federacije. kantona), LXXXIV (kantonalni i opštinski sudovi) i 3. Javna rasprava, na kojoj su prisustvovali podnosilac LXXXVI (opštinski organi vlasti). zahtjeva i punomoćnici Predstavničkog doma Parlamenta Navedena ustavna odredba po svom značaju predstavlja Federacije Bosne i Hercegovine, održana je 19. oktobra ustavni princip koji se, po ocjeni Ustavnog suda 2006. godine. Federacije, ne može zakonom ograničiti ili mijewati. Na javnoj raspravi podnosilac zahtjeva je u cijelosti ostao Umjesto da osigura primjenu ovog ustavnog principa u svim kod svih navoda iz zahtjeva. Posebno je istakao da iz dijelovima Federacije Bosne i Hercegovine, ukqučujući i Amandmana LII. na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine opštinske organe vlasti, a to je značilo zakonsko jasno proizilazi obaveza entiteta Federacije Bosne i preciziranje ove ustavne odredbe i određivanje rokova za Hercegovine da donese poseban zakon, kojim bi se u njenu realizaciju, zakonodavac je osporenom odredbom cijelosti i na potpun način regulisala i time osigurala izuzeo primjenu ovog ustavnog principa u organima proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda i državne službe opština čiji su pojedini dijelovi, prema ostalih u svim javnim institucijama Federacije. Umjesto Dejtonskom sporazumu i prema odlukama Visokog takvog zakona, Federacija je donijela navedeni zakon, kojim predstavnika, pripali drugom entitetu ili drugoj čak nije ni osigurala primjenu principa proporcionalne opštini. Stoga u navedenom dijelu ova odredba nije u zastupljenosti u svim dijelovima Federacije. Ukazuje na skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, zbog posljedice nastale u primjeni člana 2. stava 2. navedenog čega je Ustavni sud Federacije i odlučio kao u izreci ove zakona, jer u velikom broju opština, prvenstveno duž presude. linije razgraničewa, ne postoji obaveza proporcionalnog Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, zapošljavawa konstitutivnih naroda i ostalih u državnoj odlučujući u sastavu: prof. dr Nedjeqko Milićević, službi. predsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; mr. Ranka Cvijić; Aleksandra Martinović; Domin Malbašić; Punomoćnici Predstavničkog doma Parlamenta Federa- Kata Sewak i prof. dr Kasim Trnka, sudije Suda. cije Bosne i Hercegovine su istakli da se ovdje radi o problemu tumačewa konkretne odredbe. Namjera Predsjednik zakonodavca nije bila segregacija, nego, naprotiv, da se broj U-16/06 Ustavnog suda Federacije izuzmu organi državne službe u onim opštinama čiji su 19. oktobra 2006. godine Bosne i Hercegovine pojedini dijelovi, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, Sarajevo prof. dr Nedjeqko Milićević, s. r. pripali drugom entitetu ili opštini. Preuređenjem opština i prekrajanjem granica došlo je do demografskih promjena, tako da se objektivno ne može govoriti o popisu Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o stanovništva iz 1991. godine. Kako su dijelovi teritorije ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Zenici, za pripajani drugim opštinama, mijewao se i procentualan utvrđivanje ustavnosti Odluke o općinskim komunalnim taksama broj stanovnika u odnosu na onaj procenat iz 1991. godine. - Tarifa općinskih komunalnih taksi i Odluke o izmjenama i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je želio dopunama Odluke o općinskim komunalnim taksama Općinskog izbjeći praktične probleme u primjeni ovog zakona u onim vijeća Zavidovići, na osnovu člana IV.C.10. Ustava Federacije opštinama gdje bi ti problemi na ovoj osnovi mogli biti Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na izraženi. Predložili su da se zahtjev podnosioca zahtjeva sjednici održanoj 19. oktobra 2006. godine, donio je odbije kao neosnovan. 4. U toku postupka Ustavni sud Federacije je utvrdio da je PRESUDU članom 2. stav 1. navedenog zakona propisano da će u Utvrđuje se da Odluka o općinskim komunalnim taksama - organima državne službe Federacije, kantona, gradova i Tarifa općinskih komunalnih taksi Općinskog vijeća Zavidovići opština Bošwaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni ("Službeni glasnik Općine Zavidovići", broj 11/03) i Odluka o narodi, zajedno sa ostalim i građani Bosne i Hercegovine, izmjenama i dopunama Odluke o općinskim komunalnim biti proporcionalno zastupljeni. U stavu 2. istog člana, taksama Općinskog vijeća Zavidovići ("Službeni glasnik Općine čiju je ustavnost osporio podnosilac zahtjeva, propisano je. Zavidovići", broj 12/05) u dijelu koji se odnosi na Tarifu "Kao ustavni princip takva proporcionalna zastupljenost općinskih komunalnih taksi - Tarifni broj 1. - nije u skladu sa baziraće se na popisu stanovništva iz 1991. godine, dok se Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Aneks 7. u potpunosti ne provede, izuzev u organima Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i državne službe opština čiji su pojedini dijelovi, prema "Službenom glasniku Općine Zavidovići". Obrazloženje Naglašeno je stajalište da taksa predstavlja naknadu koja se plaća Kantonalni sud u Zenici u postupku rješavanja upravnog za korištenje nekih javnih dobara (sredstava) ili usluga koje javni spora u predmetu broj U-680/05, po tužbi tužitelja "Derby organ pruža građanima, tako da se visina takse na istaknutu firmu Games" d.o.o. Mostar, protiv rješenja tuženika Federalno ne može utvrđivati u odnosu na vrstu djelatnosti. Obrazloženo je ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija mišljenje da visina takse na istaknutu firmu može ovisiti samo o Sarajevo, broj 07-15-1704/04 od 30.6.2005. godine, na osnovu veličini i vrsti istaknute firme ili u odnosu na zonu grada u kojoj člana IV.C.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, se ističe firma i sl. Navodi se da se u konkretnom slučaju ne radi o predočio je dana 20.7.2006. godine Ustavnom sudu Federacije korištenju bilo kakvih javnih dobara, niti o usluzi koju pruža Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) javna služba, te da je upitna održivost predmetnog fiskalnog ustavno pitanje u vezi sa utvrđivanjem ustavnosti Odluke o davanja nazvanog "taksa na istaknutu firmu". općinskim komunalnim taksama - Tarifa općinskih komunalnih U odgovoru na postavljeni zahtjev, Općinsko vijeće taksi - Općinskog vijeća Zavidovići broj 01-02-1882 od Zavidovići, navodeći relevantnu legislativu, a posebno Zakon o 16.12.2003. godine, te Odluke o izmjenama i dopunama Odluke principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i o općinskim komunalnim taksama - Tarifa općinskih Hercegovine, istaknulo je da smatra nedvojbenim da općini komunalnih taksi - Tarifni broj 1. - Općinskog vijeća Zavidovići, Zavidovići, kao lokalnoj zajednici, u skladu sa mogućnostima, a broj ; 01-05-560905 od 29.12.2005. godine (u daljnjem tekstu: shodno njenim potrebama i privrednom ambijentu u kome se odluke). nalazi, pripada pravo da, u skladu sa zakonom, propiše određene U zahtjevu Kantonalnog suda u Zenici se, pored ostalog, naknade, te da su osporene odluke Općinskog vijeća Zavidovići u navodi da je Amandmanom VIII. d) na Ustav Federacije Bosne i skladu sa zakonom i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Hercegovine regulisano da je donošenje propisa o finansijama i Predloženo je da se zahtjev, kao neosnovan, odbije. finansijskim institucijama Federacije Bosne i Hercegovine i Federalno ministarstvo finansija-Federalno ministarstvo fiskalna politika u isključivoj ovlasti Federacije. Na osnovu te financija nije dostavilo traženi odgovor na postavljeni zahtjev. ustavne ovlasti, Federacija Bosne i Hercegovine donijela je U ovom predmetu održana je javna rasprava dana Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i 19.10.2006. godine, u odsutnosti uredno pozvanih opuno- Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine moćenika stranaka. ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/96, 32/98 i 54/01), Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci iz sljedećih kojim je uređena pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni razloga: zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i odnosi u Amandmanom VIII. tačka d) na Ustav Federacije Bosne i oblasti sistema finansiranja Ustavom utvrđenih funkcija Hercegovine propisano je da je u isključivoj ovlasti Federacije Federacije i kantona. U zahtjevu se naglašava da je članom 8. stav "donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama 1. navedenog zakona propisano da općinama pripadaju javni Federacije i fiskalna politika Federacije". Na osnovu ove ustavne prihodi u skladu sa kantonalnim propisima, a stavom 2. da ovlasti Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda općinska vijeća donose propise o općinskim taksama u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne (komunalne takse, porez na imovinu, porezi na prihode od i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06). imovine...). Podnosilac zahtjeva je iskazao tvrdnju da su Članom 13. ovog zakona propisano je da jedinicama lokalne osporenim odlukama, a posebno Tarifom općinskih komunalnih samouprave - općinama, pored ostalog, pripadaju javni prihodi i taksi, dovedeni u neravnopravan položaj pred zakonom to: naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne djelatnici koji se bave registriranom djelatnošću - priređivanjem samouprave (član 13. c)); drugi prihodi predviđeni zakonom i klađenja, a koji su obavezani na plaćanje visoke naknade na ime drugim propisima Federacije, kantona i jedinice lokalne taksi za istaknutu firmu. samouprave (članak 13. h)), te da općinska vijeća donose propise Podnosilac zahtjeva je predložio da Ustavni sud Federacije kojima se uređuje visina naknada po osnovu korištenja i uređenja utvrdi da navedene odluke nisu u saglasnosti sa Ustavom zemljišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni i taksi u Federacije Bosne i Hercegovine. njihovoj nadležnosti (član 13. stav 3.). U odgovoru na zahtjev "Derby Games" d.o.o. Mostar ističe Članom VI.4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine da mu je razrezana komunalna taksa na istaknutu firmu u visini propisano je da općinsko vijeće, pored ostalog, "usvaja općinski od 5.000,00 KM godišnje, na osnovu odluka o komunalnim budžet i donosi propise o oporezivanju i na druge načine taksama Općinskog vijeća Općine Zavidovići. Podsjeća da je osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili Amandmanom VIII. d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine federalna vlast". utvrđena isključiva nadležnost Federacije za donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama i fiskalna politika u Članom 2 Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji, kao i da je Federacija na osnovu ovih ustavnih ovlasti Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i BiH" br. 49/06) utvrđeno je da "Lokalna samouprava Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine. podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne Pripadnost svih javnih prihoda u Federaciji podijeljena je između samouprave da u granicama zakona, regulišu i upravljaju Federacije i kantona, a općinama pripadaju javni prihodi u skladu određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u sa kantonalnim propisima. Naglašeno je stajalište da općine ne interesu lokalnog stanovništva". mogu autonomno donositi propise iz oblasti poreza, niti one Članom 13. stav 2. alineja 4. Zakona o principima lokalne mogu ustanovljavati nove vidove poreza, bez obzira na samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine utvrđeno je da određenje kantonalnih ustava i zakona iz oblasti poreza. "Vijeće u okviru svoje nadležnosti: - donosi propise o porezima, Ukazano je i na Presudu Ustavnog suda Federacije broj U-7/02 taksama, naknadama i doprinosima jedinice lokalne od 5.6.2003. godine, koja naglašava poziciju općina kada je u samouprave, u skladu sa zakonom". pitanju provođenje porezne politike u Federaciji Bosne i Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Hercegovine, kao i da ova presuda, istina, ukazuje na ograničenje Ustavni sud Federacije ocijenio je da je, u konkretnom slučaju, općina da samostalno utvrđuju i vode poreznu politiku, te Općinsko vijeće Općine Zavidovići ovlašteno da donosi mogućnost da one u skladu sa kantonalnim propisima mogu imati propise-odluke o uvođenju naknada i taksi na svom području. određene ovlasti, ali da se u ovom konkretnom slučaju radi o Nasuprot tome, kada su u pitanju dijelovi spornih odluka koji uvođenju novog vida takse, bez da je propis o tome donijelo se odnose na Tarifu općinskih komunalnih taksi - Tarifni broj 1., nadležno tijelo kantona ili Federacije, za što općina ne može biti Ustavni sud Federacije utvrdio je da iste u tom dijelu nisu u nadležna. Tvrdi se da bi takva općinska odluka morala biti u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom članom II.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine Federacije Bosne i Hercegovine. Ukazano je na stvarni karakter propisano je, pored ostalog, da sva lica na teritoriji Federacije komunalne takse, uz tvrdnju da taksa postavljena na način kako uživaju pravo na jednakost pred zakonom. U konkretnom je to propisano navedenim odlukama Općinskog vijeća slučaju, u navedenim odlukama Općinskog vijeća Zavidovići, Zavidovići potvrđuje da se radi o tipičnom porezu koji zahvata kojima se utvrđuje visina takse za istaknutu firmu, oznaku, općina iz osnovne djelatnosti taksenog (poreznog) obveznika. obilježje ili natpis na poslovnim prostorijama i objektima, kojim se označava da određeno pravno i fizičko lice obavlja izvjesnu kojim je uređena pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni djelatnost ili zanimanje, visina godišnje takse određena je u bitno zakonima na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine i odnosi u različitim iznosima, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za oblasti sustava financiranja Ustavom utvrđenih funkcija različito utvrđene iznose - visinu takse (npr. područje gdje je Federacije i kantona. U zahtjevu se naglašava da je člankom 8. istaknuta firma, dimenzije-veličina istaknute firme i sl.). Zbog stavak 1. navedenog zakona propisano da općinama pripadaju toga, Ustavni sud Federacije cijeni da imaoci istaknutih firmi javni prihodi sukladno kantonalnim propisima, a stavkom 2. da nisu u jednakom položaju pri utvrđivanju visine godišnje takse općinska vijeća donose propise o općinskim pristojbama na istaknutu firmu na način kako je to propisano navedenim (komunalne pristojbe, porez na imovinu, porezi na prihode od odlukama, što po ocjeni Ustavnog suda Federacije nije u skladu imovine...). Podnositelj zahtjeva je iskazao tvrdnju da su sa pomenutom odredbom Ustava Federacije Bosne i osporenim odlukama, a posebice Tarifom općinskih komunalnih Hercegovine, kojom je propisana jednakost lica pred zakonom. taksi, dovedeni u neravnopravan položaj pred zakonom Iz navedenih razloga Ustavni sud Federacije je utvrdio da djelatnici koji se bave registriranom djelatnošću-priređivanjem odredbe navedenih odluka u dijelu koji se odnosi na Tarifu klađenja, a koji su obvezani na plaćanje visoke naknade na ime općinskih komunalnih taksi - Tarifni broj 1. - nisu u skladu s pristojbi za istaknutu firmu. Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, Podnositelj zahtjeva je predložio da Ustavni sud Federacije odlučujući u sastavu: prof. dr. Nedjeljko Milićević, predsjednik utvrdi da navedene odluke nisu u suglasnosti s Ustavom Suda; Sead Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; mr. Ranka Cvijić; Federacije Bosne i Hercegovine. Aleksandra Martinović; Domin Malbašić; Kata Senjak i prof.dr. U odgovoru na zahtjev "Derby Games" d.o.o. Mostar ističe Kasim Trnka, sudije Suda. da mu je razrezana komunalna pristojba na istaknutu firmu u Predsjednik visini od 5.000,00 KM godišnje, temeljem odluka o komunalnim Broj U-24/06 Ustavnog suda Federacije taksama Općinskog vijeća Općine Zavidovići. Podsjeća da je 19. oktobra 2006. godine Bosne i Hercegovine Amandmanom VIII. d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo prof. dr. Nedjeljko Milićević, s. r. utvrđena isključiva ovlast Federacije za donošenje propisa o financijama i financijskim institucijama i fiskalna politika u Federaciji, kao i da je Federacija na temelju ovih ustavnih ovlasti donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine. ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Zenici, za Pripadnost svih javnih prihoda u Federaciji podijeljena je između utvrđivanje ustavnosti Odluke o općinskim komunalnim Federacije i kantona, a općinama pripadaju javni prihodi taksama - Tarifa općinskih komunalnih taksi i Odluke o sukladno kantonalnim propisima. Naglašeno je stajalište da izmjenama i dopunama Odluke o općinskim komunalnim općine ne mogu autonomno donositi propise iz oblasti poreza, taksama Općinskog vijeća Zavidovići, na temelju članka niti one mogu ustanovljavati nove vidove poreza, bez obzira na IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon određenje kantonalnih ustava i zakona iz oblasti poreza. provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 19. listopada Ukazano je i na Presudu Ustavnog suda Federacije broj U-7/02 2006. godine, donio je od 5.6.2003. godine, koja naglašava poziciju općina kada je u pitanju provođenje porezne politike u Federaciji Bosne i PRESUDU Hercegovine, kao i da ova presuda, istina, ukazuje na ograničenje Utvrđuje se da Odluka o općinskim komunalnim taksama - općina da samostalno utvrđuju i vode poreznu politiku, te Tarifa općinskih komunalnih taksi Općinskog vijeća Zavidovići mogućnost da one, sukladno kantonalnim propisima, mogu imati ("Službeni glasnik Općine Zavidovići", broj 11/03) i Odluka o određene ovlasti, ali da se u ovom konkretnom slučaju radi o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim komunalnim uvođenju novog vida pristojbe, bez da je propis o tome donijelo taksama Općinskog vijeća Zavidovići ("Službeni glasnik Općine nadležno tijelo kantona ili Federacije, za što općina ne može biti Zavidovići", broj 12/05) u dijelu koji se odnosi na Tarifu nadležna. Tvrdi se da bi takva općinska odluka morala biti u općinskih komunalnih taksi - Tarifni broj 1. - nije sukladna s suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Federacije Bosne i Hercegovine. Ukazano je na stvarni karakter Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i komunalne pristojbe, uz tvrdnju da pristojba postavljena na način "Službenom glasniku Općine Zavidovići". kako je to propisano navedenim odlukama Općinskog vijeća Zavidovići potvrđuje da se radi o tipičnom porezu koji zahvata Obrazloženje općina iz osnovne djelatnosti pristojbenog (poreznog) Kantonalni sud u Zenici u postupku rješavanja upravnog obveznika. Naglašeno je stajalište da pristojba predstavlja spora u predmetu broj U-680/05, po tužbi tužitelja "Derby naknadu koja se plaća za korištenje nekih javnih dobara Games" d.o.o. Mostar, protiv rješenja tuženika Federalno (sredstava) ili usluga, koje javni organ pruža građanima, tako da ministarstvo financija - Federalno ministarstvo finansija se visina pristojbe na istaknutu firmu ne može utvrđivati u Sarajevo, broj 07-15-1704/04 od 30.6.2005. godine, na temelju odnosu na vrstu djelatnosti. Obrazloženo je mišljenje da visina članka IV.C.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, pristojbe na istaknutu firmu može ovisiti samo o veličini i vrsti predočio je dana 20.7.2006. godine Ustavnom sudu Federacije istaknute firme ili u odnosu na zonu grada u kojoj se ističe firma i Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije), sl. Navodi se da se u konkretnom slučaju ne radi o korištenju bilo ustavno pitanje u svezi utvrđivanja ustavnosti Odluke o kakvih javnih dobara, niti o usluzi koju pruža javna služba, te da općinskim komunalnim taksama - Tarifa općinskih komunalnih je upitna opstojnost predmetnog fiskalnog davanja nazvanog taksi - Općinskog vijeća Zavidovići broj 01-02-1882 od "taksa na istaknutu firmu". 16.12.2003. godine, te Odluke o izmjenama i dopunama Odluke U odgovoru na postavljeni zahtjev Općinsko vijeće o općinskim komunalnim taksama - Tarifa općinskih Zavidovići, navodeći relevantnu legislativu, a posebno Zakon o komunalnih taksi - Tarifni broj 1. - Općinskog vijeća Zavidovići, principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i broj ; 01-05-560905 od 29.12.2005. godine (u daljnjem tekstu: Hercegovine, istaknulo je da smatra nedvojbenim da općini odluke). Zavidovići, kao lokalnoj zajednici, sukladno mogućnostima, a U zahtjevu Kantonalnog suda u Zenici se, pored ostalog, shodno njenim potrebama i privrednom ambijentu u kojem se navodi da je Amandmanom VIII. d) na Ustav Federacije Bosne i nalazi, pripada pravo da, sukladno zakonu, propiše određene Hercegovine regulirano da je donošenje propisa o financijama i naknade, te da su osporene odluke Općinskog vijeća Zavidovići financijskim institucijama Federacije Bosne i Hercegovine i sukladne sa zakonom i Ustavom Federacije Bosne i fiskalna politika u isključivoj ovlasti Federacije. Temeljem te Hercegovine. Predloženo je da se zahtjev, kao neutemeljen, ustavne ovlasti, Federacija Bosne i Hercegovine donijela je odbije. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine Federalno ministarstvo financija - Federalno ministarstvo ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/96, 32/98 i 54/01), finansija nije dostavilo traženi odgovor na postavljeni zahtjev. U ovom predmetu održana je javna rasprava dana Aleksandra Martinović; Domin Malbašić; Kata Senjak i prof.dr. 19.10.2006. godine u odsutnosti uredno pozvanih Kasim Trnka, suci Suda. opunomoćenika stranaka. Predsjednik Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci iz sljedećih Broj U-24/06 Ustavnog suda Federacije razloga: 19. listopada 2006. godine Bosne i Hercegovine Amandmanom VIII. točka d) na Ustav Federacije Bosne i Sarajevo prof. dr. Nedjeljko Milićević, v. r. Hercegovine propisano je da je u isključivoj ovlasti Federacije "donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije". Na temelju ove ustavne ovlasti Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Zenici, za i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06). utvrđivanje ustavnosti Odluke o opštinskim komunalnim Člankom 13. ovog zakona propisano je da jedinicama lokalne taksama - Tarifa opštinskih komunalnih taksi i Odluke o samouprave - općinama, pored ostalog, pripadaju javni prihodi i izmjenama i dopunama Odluke o opštinskim komunalnim to: naknade i pristojbe sukladno sa propisima jedinica lokalne taksama Opštinskog vijeća Zavidovići, na osnovu člana samouprave (članak 13. c)); drugi prihodi predviđeni zakonom i IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, nakon drugim propisima Federacije, kantona i jedinice lokalne provedene javne rasprave, na sjednici održanoj 19. oktobra samouprave (članak 13. h)), te da općinska vijeća donose propise 2006. godine, donio je kojima se uređuje visina naknada po osnovu korištenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni i pristojbi PRESUDU u njihovoj nadležnosti (članak 13. stavak 3.). Utvrđuje se da Odluka o opštinskim komunalnim taksama - Člankom VI.4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine Tarifa opštinskih komunalnih taksi - Opštinskog vijeća propisano je da općinsko vijeće, pored ostalog, "usvaja općinski Zavidovići ("Službeni glasnik Opštine Zavidovići", broj budžet i donosi propise o oporezivanju i na druge načine 11/03) i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o opštinskim osigurava potrebno financiranje koje nisu osigurali kantonalna ili komunalnim taksama Opštinskog vijeća Zavidovići federalna vlast". ("Službeni glasnik Opštine Zavidovići", broj 12/05) u dijelu Člankom 2. Zakona o principima lokalne samouprave u koji se odnosi na Tarifu opštinskih komunalnih taksi - Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Tarifni broj 1. - nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i BiH" br. 49/06) utvrđeno je da "Lokalna samouprava Hercegovine. podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije samouprave da, u granicama zakona, reguliraju i upravljaju BiH" i "Službenom glasniku Opštine Zavidovići". određenim javnim poslovima temeljem vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva". Obrazloženje Člankom 13. stavak 2. alineja 4. Zakona o principima lokalne Kantonalni sud u Zenici u postupku rješavawa upravnog samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine utvrđeno je da spora u predmetu broj U-680/05, po tužbi tužitelja "Derby "Vijeće u okviru svoje nadležnosti: - donosi propise o porezima, Games" d.o.o. Mostar, protiv rješewa tuženika Federalno pristojbama, naknadama i doprinosima jedinice lokalne ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija samouprave, sukladno zakonu ". Sarajevo, broj 07-15-1704/04 od 30.6.2005. godine, na osnovu Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Ustavni člana IV.C.10. (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, sud Federacije ocijenio je da je u konkretnom slučaju Općinsko predočio je dana 20.7.2006. godine Ustavnom sudu Federacije vijeće Općine Zavidovići ovlašteno donositi propise-odluke o Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Ustavni sud uvođenju naknada i pristojbi na svom području. Federacije), ustavno pitanje u vezi sa utvrđivanjem ustavnosti Nasuprot tome, kada su u pitanju dijelovi spornih odluka koji Odluke o opštinskim komunalnim taksama - Tarifa se odnose na Tarifu općinskih komunalnih taksi - Tarifni broj 1., opštinskih komunalnih taksi - Opštinskog vijeća Ustavni sud Federacije utvrdio je da iste u tom dijelu nisu Zavidovići broj 01-02-1882 od 16.12.2003. godine, te Odluke o sukladne s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, izmjenama i dopunama Odluke o opštinskim komunalnim člankom II.2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine taksama - Tarifa opštinskih komunalnih taksi - Tarifni broj propisano je, pored ostalog, da sve osobe na teritoriju Federacije 1. - Opštinskog vijeća Zavidovići, broj ; 01-05-560905 od uživaju pravo na jednakost pred zakonom. U konkretnom 29.12.2005. godine (u daqnjem tekstu: odluke). slučaju, u navedenim odlukama Općinskog vijeća Zavidovići, U zahtjevu Kantonalnog suda u Zenici se, pored ostalog, kojima se utvrđuje visina pristojbe za istaknutu firmu, oznaku, navodi da je Amandmanom VIII. d) na Ustav Federacije Bosne i obilježje ili natpis na poslovnim prostorijama i objektima, kojim Hercegovine regulisano da je donošenje propisa o se označava da određena pravna i fizička osoba obavlja izvjesnu finansijama i finansijskim institucijama Federacije Bosne djelatnost ili zanimanje, visina godišnje pristojbe određena je u i Hercegovine i fiskalna politika u iskqučivom ovlaštenju bitno različitim iznosima, bez bilo kakvih realno utvrđenih Federacije. Na osnovu tog ustavnog ovlaštewa Federacija kriterija za različito utvrđene iznose - visinu pristojbe (npr. Bosne i Hercegovine donijela je Zakon o pripadnosti javnih područje gdje je istaknuta firma, dimenzije-veličina istaknute firme i sl.). Zbog toga, Ustavni sud Federacije cijeni da imaoci prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju istaknutih firmi nisu u jednakom položaju pri utvrđivanju visine Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine godišnje pristojbe na istaknutu firmu na način kako je to Federacije BiH", broj 26/96, 32/98 i 54/01), kojim je uređena propisano navedenim odlukama, što po ocjeni Ustavnog suda pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na Federacije nije sukladno s pomenutom odredbom Ustava teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i odnosi u oblasti Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je propisana jednakost sistema finansirawa Ustavom utvrđenih funkcija osoba pred zakonom. Federacije i kantona. U zahtjevu se naglašava da je članom 8. stav 1. navedenog zakona propisano da opštinama pripadaju Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije je utvrdio da javni prihodi u skladu sa kantonalnim propisima, a stavom 2. da odredbe navedenih odluka u dijelu koji se odnosi na Tarifu opštinska vijeća donose propise o opštinskim taksama općinskih komunalnih taksi - Tarifni broj 1. nisu sukladne s (komunalne takse, porez na imovinu, porezi na prihode od Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. imovine...). Podnosilac zahtjeva je iskazao tvrdnju da su Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, osporenim odlukama, a posebno Tarifom opštinskih odlučujući u sastavu: prof. dr. Nedjeljko Milićević, predsjednik komunalnih taksi, dovedeni u neravnopravan položaj pred Suda; Sead Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; mr. Ranka Cvijić; zakonom djelatnici koji se bave registrovanom djelatnošću-priređivanjem klađewa, a koji su obavezani na Na osnovu ovog ustavnog ovlaštewa Federacija je donijela plaćanje visoke naknade na ime taksi za istaknutu firmu. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Podnosilac zahtjeva je predložio da Ustavni sud Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine Federacije utvrdi da navedene odluke nisu u saglasnosti s ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06). Članom 13. Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. ovog zakona propisano je da jedinicama lokalne samouprave - opštinama, pored ostalog, pripadaju javni prihodi i to: U odgovoru na zahtjev "Derby Games" d.o.o. Mostar ističe naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne da mu je razrezana komunalna taksa na istaknutu firmu u visini samouprave (član 13. c)); drugi prihodi predviđeni zakonom i od 5.000,00 KM godišnje, na osnovu odluka o komunalnim drugim propisima Federacije, kantona i jedinice lokalne taksama Opštinskog vijeća Opštine Zavidovići. Podsjeća da samouprave (član 13. h)), te da opštinska vijeća donose propise je Amandmanom VIII. d) na Ustav Federacije Bosne i kojima se uređuje visina naknada po osnovu korištewa i Hercegovine utvrđena iskqučiva nadležnost Federacije za uređewa zemqišta, kao i visina drugih naknada, novčanih donošenje propisa o finansijama i finansijskim kazni i taksi u wihovoj nadležnosti (član 13. stav 3.). institucijama i fiskalna politika u Federaciji, kao i da je Federacija na osnovu ovih ustavnih ovlaštewa donijela Zakon Članom VI. 4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i propisano je da opštinsko vijeće, pored ostalog, "usvaja Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine. opštinski buxet i donosi propise o oporezivanju i na druge Pripadnost svih javnih prihoda u Federaciji podijeljena je načine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali između Federacije i kantona, a opštinama pripadaju javni kantonalna ili federalna vlast". prihodi u skladu sa kantonalnim propisima. Naglašeno je Članom 2. Zakona o principima lokalne samouprave u stanovište da opštine ne mogu autonomno donositi propise iz Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine oblasti poreza, niti one mogu ustanovljavati nove vidove Federacije BiH" br. 49/06) utvrđeno je da "Lokalna samouprava poreza, bez obzira na određenje kantonalnih ustava i zakona iz podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne oblasti poreza. Ukazano je i na Presudu Ustavnog suda samouprave da, u granicama zakona, regulišu i upravljaju Federacije broj U-7/02 od 5.6.2003. godine, koja naglašava određenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti poziciju opština kada je u pitanju provođenje porezne i u interesu lokalnog stanovništva". politike u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i da ova Članom 13. stav 2. alineja 4. Zakona o principima lokalne presuda, istina, ukazuje na ograničenje opština da samostalno samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine utvrđeno je da utvrđuju i vode poreznu politiku, te mogućnost da one, u skladu "Vijeće u okviru svoje nadležnosti: - donosi propise o sa kantonalnim propisima, mogu imati određena ovlaštewa, porezima, taksama, naknadama i doprinosima jedinice lokalne ali da se u ovom konkretnom slučaju radi o uvođenju novog vida samouprave, u skladu sa zakonom ". takse, bez da je propis o tome donijelo nadležno tijelo kantona ili Federacije, za što opština ne može biti nadležna. Tvrdi Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, se da bi takva opštinska odluka morala biti u suprotnosti s Ustavni sud Federacije ocijenio je da je, u konkretnom slučaju, Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom Federacije Bosne i Opštinsko vijeće Opštine Zavidovići ovlašteno da donosi Hercegovine. Ukazano je na stvarni karakter komunalne takse, propise-odluke o uvođenju naknada i taksi na svom području. uz tvrdnju da taksa postavljena na način kako je to propisano Nasuprot tome, kada su u pitanju dijelovi spornih odluka navedenim odlukama Opštinskog vijeća Zavidovići potvrđuje koji se odnose na Tarifu opštinskih komunalnih taksi - da se radi o tipičnom porezu koji zahvata opština iz osnovne Tarifni broj 1., Ustavni sud Federacije utvrdio je da iste u djelatnosti taksenog (poreznog) obveznika. Naglašeno je tom dijelu nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i stanovište da taksa predstavlja naknadu koja se plaća za Hercegovine. Naime, članom II.2. (1) c) Ustava Federacije korištenje nekih javnih dobara (sredstava) ili usluga koje Bosne i Hercegovine propisano je, pored ostalog, da sva lica na javni organ pruža građanima, tako da se visina takse na teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred istaknutu firmu ne može utvrđivati u odnosu na vrstu zakonom. U konkretnom slučaju, u navedenim odlukama djelatnosti. Obrazloženo je mišljenje da visina takse na Opštinskog vijeća Zavidovići, kojima se utvrđuje visina istaknutu firmu može zavisiti samo o veličini i vrsti takse za istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na istaknute firme ili u odnosu na zonu grada u kojoj se ističe poslovnim prostorijama i objektima, kojim se označava da firma i sl. Navodi se da se u konkretnom slučaju ne radi o određeno pravno i fizičko lice obavlja izvjesnu djelatnost korištenju bilo kakvih javnih dobara, niti o usluzi koju pruža ili zanimanje, visina godišnje takse određena je u bitno javna služba, te da je upitna održivost predmetnog fiskalnog različitim iznosima, bez bilo kakvih realno utvrđenih davawa nazvanog "taksa na istaknutu firmu". kriterija za različito utvrđene iznose - visinu takse (npr. U odgovoru na postavljeni zahtjev, Opštinsko vijeće područje gdje je istaknuta firma, dimenzije-veličina Zavidovići, navodeći relevantnu legislativu, a posebno Zakon istaknute firme i sl.). Zbog toga Ustavni sud Federacije o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i cijeni da imaoci istaknutih firmi nisu u jednakom položaju Hercegovine, istaklo je da smatra nespornim da opštini pri utvrđivanju visine godišnje takse na istaknutu firmu na Zavidovići, kao lokalnoj zajednici, u skladu sa mogućnostima, a način kako je to propisano navedenim odlukama, što po ocjeni shodno njenim potrebama i privrednom ambijentu u kome se Ustavnog suda Federacije nije u skladu sa pomenutom odredbom nalazi, pripada pravo da, u skladu sa zakonom, propiše određene Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je propisana naknade, te da su osporene odluke Opštinskog vijeća jednakost lica pred zakonom. Zavidovići u skladu sa zakonom i Ustavom Federacije Bosne i Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije je utvrdio da Hercegovine. Predloženo je da se zahtjev, kao neosnovan, odbije. odredbe navedenih odluka u dijelu koji se odnosi na Tarifu Federalno ministarstvo finansija - Federalno opštinskih komunalnih taksi - Tarifni broj 1. - nisu u skladu s ministarstvo financija nije dostavilo traženi odgovor na Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. postavljeni zahtjev. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, U ovom predmetu održana je javna rasprava dana 19.10.2006. odlučujući u sastavu: prof. dr Nedjeqko Milićević, godine, u odsutnosti uredno pozvanih opunomoćenika stranaka. predsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci iz mr. Ranka Cvijić; Aleksandra Martinović; Domin Malbašić; sljedećih razloga: Kata Sewak i prof. dr Kasim Trnka, sudije Suda. Amandmanom VIII. tačka d) na Ustav Federacije Bosne i Predsjednik Hercegovine propisano je da je u iskqučivoj nadležnosti Broj U-24/06 Ustavnog suda Federacije Federacije "donošenje propisa o finansijama i finansijskim 19. oktobra 2006. godine Bosne i Hercegovine institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije". Sarajevo prof. dr Nedjeqko Milićević, s. r. i Hercegovine, kojim je propisano da je pripadnost svih javnih Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o prihoda u Federaciji podijeljena između Federacije i kantona (čl. ustavnom pitanju, koje je predočio Kantonalni sud u Zenici, za 4. i 7.), a članom 8. propisano da općinama pripadaju javni utvrđivanje ustavnosti Odluke o komunalnim taksama i Odluke o prihodi u skladu sa kantonalnim propisima. Tužilac ukazuje na izmjeni i dopuni Odluke o komunalnim taksama Općinskog vijeća stvarni karakter komunalne takse postavljene na način kako je to Breza, na osnovu člana IV.C.10. Ustava Federacije Bosne i propisano navedenim odlukama, ističući da je njihov stvarni Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici karakter fiskalne prirode, tj. da se radi o tipičnom porezu koji održanoj 19. oktobra 2006. godine, donio je zahvata općina iz osnovne djelatnosti taksenog (poreznog) obveznika. Taksa predstavlja naknadu koja se plaća za korištenje PRESUDU nekih javnih dobara (sredstava) ili usluga koje javni organ pruža građanima, pa se visina takse na istaknutu firmu ne može Utvrđuje se da Odluka o komunalnim taksama Općinskog utvrđivati u odnosu na vrstu djelatnosti koje obavljaju poreski vijeća Breza ("Službeni glasnik Općine Breza", broj 4/00) i obveznici i određuje veća taksa za profitabilnije djelatnosti i Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnim taksama obratno, što je tipičan porez iz djelatnosti utvrđen u paušalnom Općinskog vijeća Breza ("Službeni glasnik Općine Breza", broj iznosu. Mišljenja je da visina takse na istaknutu firmu može 9/03) u dijelu koji se odnosi na Tarifu općinskih komunalnih taksi ovisiti samo o veličini i vrsti istaknute firme ili u odnosu na zonu - Tarifni broj 3. - nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i grada u kojoj se ističe firma. U konkretnom slučaju, ne radi se o Hercegovine. korištenju bilo kakvih javnih dobara, niti o usluzi koju pruža Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i javna služba, te je upitna održivost predmetnog fiskalnog "Službenom glasniku Općine Breza". davanja nazvanog "taksa na istaknutu firmu". Navedenim odlukama, i to u dijelu Tarife, visina godišnje takse na istaknutu Obrazloženje firmu određena je u bitno različitim iznosima i to zavisno od vrste Kantonalni sud u Zenici u postupku rješavanja upravnog djelatnosti koje obavljaju imaoci firmi, dakle bez bilo kakvih spora broj U-353/05 po tužbi tužioca "Derby Games" d.o.o. realno utvrđenih kriterija (veličina firme, zona i sl.). Imajući u Mostar, protiv rješenja Federalnog ministarstva vidu činjenicu da je utvrđen različit iznos taksi za različite finansija/Federalnog ministarstva financija Sarajevo, broj subjekte kao imaoce firmi, tužilac ističe da sve osobe ne uživaju 07-15-849/04 od 20.9.2004. godine, na osnovu člana IV.C.10. jednakost pred zakonom, kako je to propisano članom II. 2. (1) c) (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, predočio je dana Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Tužilac ukazuje na 20.7.2006. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Presudu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) ustavno U-1/06 od 15.6.2006. godine. pitanje u vezi sa utvrđivanjem ustavnosti Odluke o komunalnim Tužilac je u odgovoru predložio da Ustavni sud Federacije taksama i Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnim utvrdi da navedene odluke nisu u saglasnosti sa Ustavom taksama (u daljnjem tekstu: odluke). Federacije Bosne i Hercegovine. Na osnovu člana 39. st. 1. i 2. Zakona o postupku pred Općinsko vijeće Breza dostavilo je odgovor na zahtjev Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene 01.09.2006. godine. U odgovoru se ističe da, iako je pravni osnov novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u postupku u za donošenje navedenih odluka ranije važeći Zakon o ovom predmetu su: Kantonalni sud u Zenici, "Derby Games" komunalnim taksama SRBiH ("Službeni list SRBiH", br. 21/77, d.o.o. Mostar, Federalno ministarstvo finansija-Federalno 35/88 i 26/89), to nije od značaja zbog čega bi one bile u neskladu ministarstvo financija Sarajevo i Općinsko vijeće Breza. sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ističe se da je U zahtjevu se, pored ostalog, navodi da je Amandmanom Amandmanom VIII tačka d) na Ustav Federacije Bosne i VIII d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine regulisano da je Hercegovine propisano da je u isključivoj nadležnosti Federacije donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama "donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije Bosne i Hercegovine i fiskalna politika Federacije u Federacije i fiskalna politika Federacije". Na osnovu ovog isključivoj nadležnosti Federacije. Na osnovu tog ustavnog ustavnog ovlaštenja Federacija je donijela Zakon o pripadnosti ovlaštenja, Federacija Bosne i Hercegovine je donijela Zakon o javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine BiH", broj 22/06). Članom 13. ovog zakona propisano je da Federacije BiH", broj 26/96 i 32/98), kojim je uređena pripadnost jedinicama lokalne samouprave - općinama, pored ostalog, javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji pripadaju javni prihodi i to: naknade i takse u skladu sa propisima Federacije Bosne i Hercegovine i odnosi u oblasti sistema jedinice lokalne samouprave (član 13. c)); drugi prihodi finansiranja Ustavom utvrđenih funkcija Federacije i kantona. U predviđeni zakonom i drugim propisima Federacije, kantona i zahtjevu se naglašava da je članom 8. stav 1. navedenog zakona jedinice lokalne samouprave (član 13. h)), te da općinska vijeća propisano da općinama pripadaju javni prihodi u skladu sa donose propise kojima se uređuje visina naknada po osnovu kantonalnim propisima, a stavom 2. da općinska vijeća donose korištenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih naknada, propise o općinskim taksama (komunalne takse, porez na novčanih kazni i taksi u njihovoj nadležnosti (član 13. stav 3.). U imovinu, porez na prihod od imovine). Pored toga, ističe se da se odgovoru se konstatuje da je članom VI. tačka 4. c) Ustava navedene odluke zasnivaju na Zakonu o komunalnim taksama Federacije Bosne i Hercegovine propisano da općinsko vijeće, Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, iako je donesen pored ostalog, usvaja općinski budžet i donosi propise o Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno finansiranje Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne I Hercegovine. koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast. Iz navedenog Kantonalni sud u Zenici predložio je da Ustavni sud proizilazi, ističe se na kraju odgovora, da je u isključivoj Federacije utvrdi da navedene odluke nisu u skladu sa Ustavom nadležnosti Općinskog vijeća Breza da na svojoj teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. utvrđuje visine komunalnih taksi. U odgovoru na zahtjev tužilac "Derby Games" d.o.o. Mostar, Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo zastupan po Mirzeti Duljković, advokatu iz Sarajeva, ističe da je financija nije Ustavnom sudu Federacije dostavilo traženi tužiocu razrezana komunalna taksa na istaknutu firmu za 2004. odgovor na zahtjev Kantonalnog suda u Zenici za utvrđivanje godinu u visini od 3.000,00 KM, a na osnovu navedenih odluka ustavnosti navedenih odluka. koje se zasnivaju na Zakonu o komunalnim taksama SR BIH, U ovom predmetu održana je javna rasprava 19. oktobra koji nije na snazi i ne može se primjenjivati. Navodi da je 2006. godine. Javnoj raspravi je prisustvovao opunomoćenik isključiva nadležnost Federacije za donošenje propisa o Općinskog vijeća Breza, koji je u cijelosti ostao pri navodima finansijama i finansijskim institucijama i fiskalna politika u istaknutim u odgovoru na zahtjev od 1.9.2006. godine. Federaciji, što proizilazi iz Amandmana VIII d) na Ustav Ustavni sud Federacije je odlučio kao u izreci presude iz Federacije Bosne i Hercegovine; da je Federacija na osnovu ovih sljedećih razloga: ustavnih ovlaštenja donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda Amandmanom VIII tačka d) na Ustav Federacije Bosne i u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne Hercegovine propisano je da je u isključivoj nadležnosti Federacije "donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije". Na PRESUDU osnovu ovog ustavnog ovlaštenja Federacija je donijela Zakon o Utvrđuje se da Odluka o komunalnim taksama Općinskog pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i vijeća Breza ("Službeni glasnik Općine Breza", broj 4/00) i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine. Članom 13. ovog Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnim taksama zakona propisano je da jedinicama lokalne samouprave- Općinskog vijeća Breza ("Službeni glasnik Općine Breza", broj općinama, pored ostalog, pripadaju javni prihodi i to: naknade i 9/03) u dijelu koji se odnosi na Tarifu općinskih komunalnih taksi takse u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave (član - Tarifni broj 3. - nisu sukladne sa Ustavom Federacije Bosne i 13.c)); drugi prihodi predviđeni zakonom i drugim propisima Hercegovine. Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave (član 13.h)), Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i te da općinska vijeća donose propise kojima se uređuje visina "Službenom glasniku Općine Breza". naknada po osnovu korišćenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni i taksi u njihovoj nadležnosti Obrazloženje (član 13. stav 3.). Kantonalni sud u Zenici u postupku rješavanja upravnog Članom VI.4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine spora broj U-353/05 po tužbi tužitelja "Derby Games" d.o.o. propisano je da općinsko vijeće, pored ostalog "usvaja općinski Mostar, protiv rješenja Federalnog ministarstva budžet i donosi propise o oporezivanju i na druge načine financija/Federalnog ministarstva finansija Sarajevo, broj osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili 07-15-849/04 od 20.9.2004. godine, na temelju članka IV.C.10. federalna vlast." (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, predočio je dana 20.7.2006. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Ustavni Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) ustavno sud Federacije ocijenio je da je, u konkretnom slučaju, Općinsko pitanje u svezi sa utvrđivanjem ustavnosti Odluke o komunalnim vijeće Breza ovlašteno da donosi propise-odluke o uvođenju taksama i Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnim naknada i taksi na svom području. Ustavni sud Federacije je taksama (u daljnjem tekstu: odluke). stajališta da činjenica što je navedene odluke Općinsko vijeće Temeljem članka 39. st. 1. i 2. Zakona o postupku pred Breza donijelo pozivom na ranije važeći Zakon o komunalnim Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene taksama SRBiH, nije od značaja da bi iste zbog toga bile u novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) stranke u postupku u neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. ovom predmetu su: Kantonalni sud u Zenici, "Derby Games" Nasuprot tome, kada su u pitanju dijelovi spornih odluka, d.o.o. Mostar, Federalno ministarstvo financija-Federalno koji se odnose na Tarifu općinskih komunalnih taksi - Tarifni broj ministarstvo finansija Sarajevo i Općinsko vijeće Breza. 3., Ustavni sud Federacije utvrdio je da iste u tom dijelu nisu u U zahtjevu se, pored ostalog, navodi da je Amandmanom skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, VIII d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine regulirano da je članom II.2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine donošenje propisa o financijama i financijskim institucijama propisano je, pored ostalog, da sva lica na teritoriji Federacije Federacije Bosne i Hercegovine i fiskalna politika Federacije u uživaju pravo na jednakost pred zakonom. U konkretnom isključivoj ovlasti Federacije. Temeljem te ustavne ovlasti, slučaju, navedenim odlukama Općinskog vijeća Breza, kojima se Federacija Bosne i Hercegovine je donijela Zakon o pripadnosti utvrđuje visina takse za istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine I finansiranju natpis na poslovnim prostorijama i objektima, kojim se označava Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije da određeno pravno i fizičko lice obavlja izvjesnu djelatnost ili BiH", broj 26/96 i 32/98), kojim je uređena pripadnost javnih zanimanje, visina godišnje takse određena je u bitno različitim prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriju Federacije iznosima, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za različito Bosne i Hercegovine i odnosi u domenu sustava finansiranja utvrđene iznose - visinu takse (npr. područje grada gdje je Ustavom utvrđenih funkcija Federacije i kantona. U zahtjevu se istaknuta firma, dimenzije-veličina istaknute firme i sl.). Zbog naglašava da je člankom 8. stavak 1. navedenog zakona toga, Ustavni sud Federacije cijeni da imaoci istaknutih firmi propisano da općinama pripadaju javni prihodi sukladno sa nisu u jednakom položaju pri utvrđivanju visine godišnje takse kantonalnim propisima, a stavkom 2. da općinska vijeća donose na istaknutu firmu na način kako je to propisano navedenim propise o općinskim pristojbama (komunalne pristojbe, porez na odlukama, što po ocjeni Ustavnog suda Federacije nije u skladu imovinu, porez na prihod od imovine). Pored toga, ističe se da se sa pomenutom odredbom Ustava Federacije Bosne i navedene odluke temelje na Zakonu o komunalnim taksama Hercegovine, kojom je propisana jednakost lica pred zakonom. Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, iako je donesen Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije je utvrdio da Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine. navedene odluke u dijelu koji se odnosi na Tarifu općinskih taksi Kantonalni sud u Zenici predložio je da Ustavni sud - Tarifni broj 3., nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Federacije utvrdi da navedene odluke nisu sukladne sa Ustavom Hercegovine. Federacije Bosne i Hercegovine. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, U odgovoru na zahtjev tužitelj "Derby Games" d.o.o. Mostar, odlučujući u sastavu: prof. dr. Nedjeljko Milićević, predsjednik zastupan po Mirzeti Duljković, odvjetniku iz Sarajeva, ističe da Suda; Sead Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; mr. Ranka Cvijić; je tužitelju razrezana komunalna pristojba na istaknutu firmu za Aleksandra Martinović; Domin Malbašić; Kata Senjak i prof. dr. 2004. godinu u visini od 3.000,00 KM, a na temelju navedenih Kasim Trnka, sudije Suda. odluka koje se temelje na Zakonu o komunalnim taksama SR BiH, koji nije na snazi i ne može se primjenjivati. Navodi da je Predsjednik isključiva nadležnost Federacije za donošenje propisa o Broj U-23/06 Ustavnog suda Federacije financijama i financijskim institucijama i fiskalna politika u 19. oktobra 2006. godine Bosne i Hercegovine Federaciji, što proizilazi iz Amandmana VIII d) na Ustav Sarajevo prof. dr. Nedjeljko Milićević, s. r. Federacije Bosne i Hercegovine; da je Federacija na temelju ovih ustavnih ovlasti donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i financiranju Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da je pripadnost svih javnih prihoda u Federaciji podijeljena između Federacije i kantona (čl. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o 4. i 7.), a člankom 8. propisano da općinama pripadaju javni ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Zenici, za prihodi sukladno kantonalnim propisima. Tužitelj ukazuje na utvrđivanje ustavnosti Odluke o komunalnim taksama i Odluke o stvarni karakter komunalne pristojbe postavljene na način kako izmjeni i dopuni Odluke o komunalnim taksama Općinskog je to propisano navedenim odlukama, ističući da je njihov stvarni vijeća Breza, na temelju članka IV.C.10. Ustava Federacije karakter fiskalne prirode, tj. da se radi o tipičnom porezu koji Bosne i Hercegovine, nakon sprovedene javne rasprave, na zahvata općina iz osnovne djelatnosti pristojbenog (poreznog) sjednici održanoj 19.listopada 2006. godine, donio je obveznika. Pristojba predstavlja naknadu koja se plaća za korištenje nekih javnih dobara (sredstava) ili usluga koje javni kantona i jedinica lokalne samouprave (članak 13.h)), te da organ pruža građanima, pa se visina pristojbe na istaknutu firmu općinska vijeća donose propise kojima se uređuje visina naknada ne može utvrđivati u odnosu na vrstu djelatnosti koje obavljaju po osnovu korišćenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih porezni obveznici i određivati veća pristojba za profitabilnije naknada, novčanih kazni i pristojbi u njihovoj nadležnosti djelatnosti i obratno, što je tipičan porez iz djelatnosti utvrđen u (članak 13. stavak 3.). paušalnom iznosu. Mišljenja je da visina pristojbe na istaknutu Člankom VI.4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine firmu može ovisiti samo o veličini i vrsti istaknute firme ili u propisano je da općinsko vijeće, pored ostalog "usvaja općinski odnosu na zonu grada u kojoj se ističe firma. U konkretnom budžet i donosi propise o oporezivanju i na druge načine slučaju, ne radi se o korištenju bilo kakvih javnih dobara, niti o osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili usluzi koju pruža javna služba, te je upitna opstojnost federalna vlast". predmetnog fiskalnog davanja nazvanog "taksa na istaknutu Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Ustavni firmu". Navedenim odlukama, i to u dijelu Tarife, visina godišnje sud Federacije ocijenio je da je, u konkretnom slučaju, Općinsko pristojbe na istaknutu firmu određena je u bitno različitim vijeće Breza ovlašteno donositi propise-odluke o uvođenju iznosima i to zavisno od vrste djelatnosti koje obavljaju imaoci naknada i pristojbi na svom području. Ustavni sud Federacije je firmi, dakle bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija (veličina stajališta da činjenica što je navedene odluke Općinsko vijeće firme, zona i sl.). Imajući u vidu činjenicu da je utvrđen različit Breza donijelo pozivom na ranije važeći Zakon o komunalnim iznos pristojbi za različite subjekte kao imaoce firmi, tužitelj taksama SRBiH, nije od značaja da bi iste zbog toga bile ističe da sve osobe ne uživaju jednakost pred zakonom, kako je to nesukladne sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. propisano člankom II. 2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Tužitelj ukazuje na Presudu Ustavnog suda Nasuprot tome, kada su u pitanju dijelovi spornih odluka, Federacije Bosne i Hercegovine broj U-1/06 od 15.6.2006. koji se odnose na Tarifu općinskih komunalnih taksi - Tarifni broj godine. 3., Ustavni sud Federacije utvrdio je da iste u tom dijelu nisu Tužitelj je u odgovoru predložio da Ustavni sud Federacije sukladne sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, utvrdi da navedene odluke nisu u suglasnosti sa Ustavom člankom II.2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine Federacije Bosne i Hercegovine. propisano je, pored ostalog, da sve osobe na teritoriju Federacije Općinsko vijeće Breza dostavilo je odgovor na zahtjev uživaju pravo na jednakost pred zakonom. U konkretnom 01.09.2006. godine. U odgovoru se ističe da, iako je pravni slučaju, navedenim odlukama Općinskog vijeća Breza, kojima se temelj za donošenje navedenih odluka ranije važeći Zakon o utvrđuje visina pristojbe za istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili komunalnim taksama SR BiH ("Službeni list SRBiH", br. 21/77, natpis na poslovnim prostorijama i objektima, kojim se označava 35/88 i 26/89), to nije od značaja zbog čega bi one bile da određena pravna i fizička osoba obavlja izvjesnu djelatnost ili nesukladne sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ističe zanimanje, visina godišnje pristojbe određena je u bitno se da je Amandmanom VIII točka d) na Ustav Federacije Bosne i različitim iznosima, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za Hercegovine propisano da je u isključivoj ovlasti Federacije različito utvrđene iznose - visinu pristojbe (npr. područje grada "donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama gdje je istaknuta firma, dimenzije-veličina istaknute firme i sl.). Federacije i fiskalna politika Federacije". Na temelju ove ustavne Zbog toga, Ustavni sud Federacije cijeni da imaoci istaknutih ovlasti Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda firmi nisu u jednakom položaju pri utvrđivanju visine godišnje u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne pristojbe na istaknutu firmu na način kako je to propisano i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06). navedenim odlukama, što po ocjeni Ustavnog suda Federacije Člankom 13. ovog zakona propisano je da jedinicama lokalne nije sukladno sa pomenutom odredbom Ustava Federacije Bosne samouprave - općinama, pored ostalog, pripadaju javni prihodi i i Hercegovine, kojom je propisana jednakost osoba pred to: naknade i pristojbe sukladno sa propisima jedinice lokalne zakonom. samouprave (članak 13. c)); drugi prihodi predviđeni zakonom i Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije je utvrdio da drugim propisima Federacije, kantona i jedinice lokalne navedene odluke, u dijelu koji se odnosi na Tarifu općinskih taksi samouprave (članak 13. h)), te da općinska vijeća donose propise - Tarifni broj 3., nisu sukladne sa Ustavom Federacije Bosne i kojima se uređuje visina naknada po osnovu korištenja i uređenja Hercegovine. zemljišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni i pristojbi Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, u njihovoj nadležnosti (članak 13. stavak 3.). U odgovoru se odlučujući u sastavu: prof. dr. Nedjeljko Milićević, predsjednik konstatira da je člankom VI. točka 4. c) Ustava Federacije Bosne Suda; Sead Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; mr. Ranka Cvijić; i Hercegovine propisano da općinsko vijeće, pored ostalog, Aleksandra Martinović; Domin Malbašić; Kata Senjak i prof. dr. usvaja općinski proračun i donosi propise o oporezivanju i na Kasim Trnka, suci Suda. druge načine osigurava potrebno financiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast. Iz navedenog proizilazi, ističe se Broj U-23/06 Predsjednik na kraju odgovora, da je u isključivoj ovlasti Općinskog vijeća 19. listopada 2006. godine Ustavnog suda Federacije Breza da na svom teritoriju utvrđuje visine komunalnih pristojbi. Sarajevo Bosne i Hercegovine Federalno ministarstvo financija/Federalno ministarstvo prof. dr. Nedjeljko Milićević, v. r. finansija nije Ustavnom sudu Federacije dostavilo traženi odgovor na zahtjev Kantonalnog suda u Zenici za utvrđivanje ustavnosti navedenih odluka. U ovom predmetu održana je javna rasprava 19. listopada Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o 2006. godine. Javnoj raspravi je prisustvovao opunomoćenik ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Zenici, za Općinskog vijeća Breza, koji je u cijelosti ostao pri navodima utvrđivanje ustavnosti Odluke o komunalnim taksama i Odluke istaknutim u odgovoru na zahtjev od 1.9.2006. godine. o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnim taksama Opštinskog Ustavni sud Federacije je odlučio kao u izrijeku presude iz vijeća Breza, na osnovu člana IV.C.10. Ustava Federacije Bosne sljedećih razloga: i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, na sjednici Amandmanom VIII točka d) na Ustav Federacije Bosne i održanoj 19. oktobra 2006. godine, donio je Hercegovine propisano je da je u isključivoj ovlasti Federacije "donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama PRESUDU Federacije i fiskalna politika Federacije". Na temelju ove ustavne ovlasti Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda Utvrđuje se da Odluka o komunalnim taksama Opštinskog u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne vijeća Breza ("Službeni glasnik Opštine Breza", broj 4/00) i i Hercegovine. Člankom 13. ovog zakona propisano je da Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnim taksama jedinicama lokalne samouprave-općinama, pored ostalog, Opštinskog vijeća Breza ("Službeni glasnik Opštine pripadaju javni prihodi i to: naknade i pristojbe sukladno sa Breza", broj 9/03) u dijelu koji se odnosi na Tarifu opštinskih propisima jedinica lokalne samouprave (članak 13.c)); drugi komunalnih taksi - Tarifni broj 3. - nisu u skladu sa Ustavom prihodi predviđeni zakonom i drugim propisima Federacije, Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije firmu ne može utvrđivati u odnosu na vrstu djelatnosti koje BiH" i "Službenom glasniku Opštine Breza". obavljaju poreski obveznici i određivati veća taksa za profitabilnije djelatnosti i obratno, što je tipičan porez iz Obrazloženje djelatnosti utvrđen u paušalnom iznosu. Mišljewa je da Kantonalni sud u Zenici u postupku rješavawa upravnog visina takse na istaknutu firmu može ovisiti samo o veličini spora broj U-353/05 po tužbi tužioca "Derby Games" d.o.o. i vrsti istaknute firme ili u odnosu na zonu grada u kojoj se Mostar, protiv rješewa Federalnog ministarstva finansija/ ističe firma. U konkretnom slučaju, ne radi se o korištenju Federalnog ministarstva financija Sarajevo, broj bilo kakvih javnih dobara, niti o usluzi koju pruža javna 07-15-849/04 od 20.9.2004. godine, na osnovu člana IV.C.10. (3) služba, te je upitna održivost predmetnog fiskalnog davawa Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, predočio je dana nazvanog "taksa na istaknutu firmu". Navedenim odlukama i to 20.7.2006. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i u dijelu Tarife, visina godišnje takse na istaknutu firmu Hercegovine (u daqnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) određena je u bitno različitim iznosima i to zavisno od vrste ustavno pitanje u vezi sa utvrđivanjem ustavnosti Odluke o djelatnosti koje obavljaju imaoci firmi, dakle bez bilo komunalnim taksama i Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o kakvih realno utvrđenih kriterija (veličina firme, zona i komunalnim taksama (u daqnjem tekstu: odluke). sl.). Imajući u vidu činjenicu da je utvrđen različit iznos taksi za različite subjekte kao imaoce firmi, tužilac ističe Na osnovu člana 39. st. 1. i 2. Zakona o postupku pred da sva lica ne uživaju jednakost pred zakonom, kako je to Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u postupku u propisano članom II. 2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Tužilac ukazuje na Presudu Ustavnog suda ovom predmetu su: Kantonalni sud u Zenici, "Derby Games" Federacije Bosne i Hercegovine broj U-1/06 od 15.6.2006. d.o.o. Mostar, Federalno ministarstvo finansija-Federalno godine. ministarstvo financija Sarajevo i Opštinsko Vijeće Breza. Tužilac je u odgovoru predložio da Ustavni sud U zahtjevu se, pored ostalog, navodi da je Amandmanom VIII Federacije utvrdi da navedene odluke nisu u saglasnosti sa d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine regulisano da je Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. donošenje propisa o finansijama i finansijskim Opštinsko vijeće Breza dostavilo je odgovor na zahtjev institucijama Federacije Bosne i Hercegovine i fiskalna 01.09.2006. godine. U odgovoru se ističe da, iako je pravni osnov politika Federacije u iskqučivoj nadležnosti Federacije. za donošenje navedenih odluka ranije važeći Zakon o Na osnovu tog ustavnog ovlaštewa, Federacija Bosne i komunalnim taksama SR BiH ("Službeni list SRBiH", br. Hercegovine je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u 21/77, 35/88 i 26/89), to nije od značaja zbog čega bi one bile u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ističe Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", se da je Amandmanom VIII tačka d) na Ustav Federacije Bosne i broj 26/96 i 32/98), kojim je uređena pripadnost javnih prihoda Hercegovine propisano da je u iskqučivoj nadležnosti koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne Federacije "donošenje propisa o finansijama i finansijskim i Hercegovine i odnosi u oblasti sistema finansirawa institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije". Ustavom utvrđenih funkcija Federacije i kantona. U zahtjevu Na osnovu ovog ustavnog ovlaštewa Federacija je donijela se naglašava da je članom 8. stav 1. navedenog zakona propisano Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i da opštinama pripadaju javni prihodi u skladu sa kantonalnim Hercegovine i finansiranjeu Federacije Bosne i Hercegovine propisima, a stavom 2. da opštinska vijeća donose propise o ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06). Članom 13. opštinskim taksama (komunalne takse, porez na imovinu, ovog zakona propisano je da jedinicama lokalne samouprave - porez na prihod od imovine). Pored toga, ističe se da se opštinama, pored ostalog, pripadaju javni prihodi i to: navedene odluke zasnivaju na Zakonu o komunalnim taksama naknade i takse u skladu sa propisima jedinice lokalne Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, iako je samouprave (član 13. c)); drugi prihodi predviđeni zakonom i donesen Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji drugim propisima Federacije, kantona i jedinice lokalne Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i samouprave (član 13. h)), te da opštinska vijeća donose propise Hercegovine. kojima se uređuje visina naknada po osnovu korištewa i Kantonalni sud u Zenici predložio je da Ustavni sud uređewa zemqišta, kao i visina drugih naknada, novčanih Federacije utvrdi da navedene odluke nisu u skladu sa Ustavom kazni i taksi u wihovoj nadležnosti (član 13. stav 3.). U Federacije Bosne i Hercegovine. odgovoru se konstatuje da je članom VI. tačka 4. c) Ustava U odgovoru na zahtjev tužilac "Derby Games" d.o.o. Federacije Bosne i Hercegovine propisano da opštinsko Mostar, zastupan po Mirzeti Duqković, advokatu iz Sarajeva, vijeće, pored ostalog, usvaja opštinski buxet i donosi propise ističe da je tužiocu razrezana komunalna taksa na istaknutu o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno firmu za 2004. godinu u visini od 3.000,00 KM, a na osnovu finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna navedenih odluka koje se zasnivaju na Zakonu o komunalnim vlast. Iz navedenog proizilazi, ističe se na kraju odgovora, da taksama SR BIH, koji nije na snazi i ne može se primjewivati. je u iskqučivoj nadležnosti Opštinskog vijeća Breza da na Navodi da je iskqučiva nadležnost Federacije za donošenje svojoj teritoriji utvrđuje visine komunalnih taksa. propisa o finansijama i finansijskim institucijama i Federalno ministarstvo finansija/Federalno fiskalna politika u Federaciji, što proizilazi iz ministarstvo financija nije Ustavnom sudu Federacije Amandmana VIII d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine; dostavilo traženi odgovor na zahtjev Kantonalnog suda u da je Federacija na osnovu ovih ustavnih ovlaštewa donijela Zenici za utvrđivanje ustavnosti navedenih odluka. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i U ovom predmetu održana je javna rasprava 19. oktobra 2006. Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine, godine. Javnoj raspravi je prisustvovao punomoćnik Opštin- kojim je propisano da je pripadnost svih javnih prihoda u skog vijeća Breza, koji je u cijelosti ostao pri navodima Federaciji podijeljena između Federacije i kantona (čl. 4. i istaknutim u odgovoru na zahtjev od 1.9.2006. godine. 7.), a članom 8. propisano da opštinama pripadaju javni prihodi u skladu sa kantonalnim propisima. Tužilac ukazuje Ustavni sud Federacije je odlučio kao u izreci presude iz na stvarni karakter komunalne takse postavljene na način kako sljedećih razloga: je to propisano navedenim odlukama, ističući da je wihov Amandmanom VIII tačka d) na Ustav Federacije Bosne i stvarni karakter fiskalne prirode, tj. da se radi o tipičnom Hercegovine propisano je da je u iskqučivoj nadležnosti porezu koji zahvata opština iz osnovne djelatnosti taksenog Federacije "donošenje propisa o finansijama i finansijskim (poreznog) obveznika. Taksa predstavlja naknadu koja se plaća institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije". za korištenje nekih javnih dobara (sredstava) ili usluga koje Na osnovu ovog ustavnog ovlaštewa Federacija je donijela javni organ pruža građanima, pa se visina takse na istaknutu Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine. Članom 13. ovog zakona propisano je da jedinicama lokalne PRESUDU samouprave-opštinama, pored ostalog, pripadaju javni Utvrđuje se da Tarifni broj 1. Tarife općinske komunalne prihodi i to: naknade i takse u skladu sa propisima jedinica takse, koja je sastavni dio Odluke o izmjenama i dopunama lokalne samouprave (član 13.c)); drugi prihodi predviđeni Odluke o komunalnim taksama Općinskog vijeća Zenica zakonom i drugim propisima Federacije, kantona i jedinica ("Službene novine Općine Zenica", broj 2/99) nije u saglasnosti lokalne samouprave (član 13.h)), te da opštinska vijeća donose sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. propise kojima se uređuje visina naknada po osnovu korištewa Odluku objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i u i uređewa zemqišta, kao i visina drugih naknada, novčanih "Službenim novinama Općine Zenica". kazni i taksi u wihovoj nadležnosti (član 13. stav 3.). O b r a z l o ž e nj e Članom VI.4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine 1. Kantonalni sud u Zenici (u daljnjem tekstu: podnosilac propisano je da opštinsko vijeće, pored ostalog "usvaja zahtjeva), u postupku rješavanja upravnog spora broj opštinski budžet i donosi propise o oporezivanju i na druge U-362/05 po tužbi tužioca "Premier World Sports" d.o.o. iz načine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali Čitluka protiv rješenja tuženog Federalnog ministarstva kantonalna ili federalna vlast." finansija/Federalnog ministarstva financija broj 07-15-965/04 od 06.10.2004. godine, predočio je dana 20. Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, jula 2006. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Ustavni sud Federacije ocijenio je da je, u konkretnom slučaju, Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) Opštinsko vijeće Breza ovlašteno da donosi propise-odluke ustavno pitanje koje se odnosi na utvrđivanje ustavnosti o uvođenju naknada i taksi na svom području. Ustavni sud Odluke o komunalnim taksama Općinskog vijeća Zenica Federacije je stajališta da činjenica što je navedene odluke ("Službene novine Općine Zenica", br. 6/94, 5/95, 3/96 i donijelo Opštinsko vijeće Breza pozivom na ranije važeći 2/99), te posebno, kako je navedeno u dopuni zahtjeva, tačke Zakon o komunalnim taksama SR BiH nije od značaja da bi iste 16 Tarifnog broj a 1. i tačke 9. Napomena uz Tarifni broj 1. zbog toga bile u neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Tarife općinske komunalne takse, koja je sastavni dio Hercegovine. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim taksama ("Službene novine Općine Zenica", broj 2/99). Nasuprot tome, kada su u pitanju dijelovi spornih odluka, U zahtjevu Kantonalnog suda u Zenici se, pored ostalog, koji se odnose na Tarifu opštinskih komunalnih taksi - navodi da je Amandmanom VIII d) na Ustav Federacije Tarifni broj 3., Ustavni sud Federacije utvrdio je da iste u Bosne i Hercegovine regulisano da je donošenje propisa o tom dijelu nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i finansijama i finansijskim institucijama Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, članom II. 2. (1) c) Ustava Federacije Hercegovine i fiskalna politika Federacije u isključivoj Bosne i Hercegovine propisano je, pored ostalog, da sva lica na nadležnosti Federacije. Ističe se da je, na osnovu navedenog teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred ustavnog ovlaštenja, Federacija Bosne i Hercegovine zakonom. U konkretnom slučaju, navedenim odlukama donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Opštinskog vijeća Breza, kojima se utvrđuje visina takse za Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na poslovnim Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/96, prostorijama i objektima, kojim se označava da određeno 32/98 i 54/01), kojim je uređena pripadnost javnih prihoda pravno i fizičko lice obavlja izvjesnu djelatnost ili koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i zanimanje, visina godišnje takse određena je u bitno Hercegovine i odnosi u oblasti sistema finansiranja Ustavom različitim iznosima, bez bilo kakvih realno utvrđenih utvrđenih funkcija Federacije i kantona. U zahtjevu se kriterija za različito utvrđene iznose - visinu takse (npr. naglašava da je članom 8. stav 1. navedenog zakona područje grada gdje je istaknuta firma, dimenzije-veličina propisano da općinama pripadaju javni prihodi u skladu sa istaknute firme i sl.). Zbog toga, Ustavni sud Federacije kantonalnim propisima, a stavom 2. da općinska vijeća cijeni da imaoci istaknutih firmi nisu u jednakom položaju donose propise o općinskim taksama (komunalne takse, pri utvrđivanju visine godišnje takse na istaknutu firmu na porez na imovinu, porez na prihod od imovine). Podnosilac način kako je to propisano navedenim odlukama, što po ocjeni zahtjeva ističe da se navedene odluke Općinskog vijeća Ustavnog suda Federacije nije u skladu sa pomenutom odredbom Zenica zasnivaju na Zakonu o komunalnim taksama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je propisana Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, iako je jednakost lica pred zakonom. donesen Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije je utvrdio da Hercegovine. navedene odluke u dijelu koji se odnosi na Tarifu opštinskih Podnosilac zahtjeva predlaže da Ustavni sud Federacije taksi - Tarifni broj 3., nisu u skladu sa Ustavom Federacije utvrdi da navedene odluke nisu u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. Federacije Bosne i Hercegovine. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, 2. Ustavni sud Federacije, saglasno članu 39. Zakona o odlučujući u sastavu: prof. dr Nedjeqko Milićević, postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i predsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i mr. Ranka Cvijić; Aleksandra Martinović; Domin Malbašić; 37/03), dostavio je dana 18.09.2006. godine zahtjev i dopunu zahtjeva radi davanja odgovora Općinskom vijeću Kata Sewak i prof. dr Kasim Trnka, sudije Suda. Zenica, "Premier World Sports"-u d.o.o. iz Čitluka i Federalnom ministarstvu finansija/Federalnom ministarstvu Predsjednik financija. Broj U-23/06 Ustavnog suda Federacije U odgovoru na zahtjev "Premier World Sports" d.o.o. Čitluk 19. oktobra 2006. godine Bosne i Hercegovine pozvao se na Presudu Ustavnog suda Federacije broj U-1/06 Sarajevo prof. dr. Nedjeqko Milićević, s. r. od 9.6.2006. godine, kojom je utvrđeno da osporena odluka o komunalnim taksama Općinskog vijeća Kakanj nije u skladu sa ustavnom odredbom o jednakosti lica pred Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zakonom, pošto utvrđuje različitu visinu takse za firme, bez ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Zenici za utvrđenih objektivnih kriterija. Pored toga, ističe da je utvrđivanje ustavnosti Odluke o komunalnim taksama i Odluke o osporena tačka 9. Napomene uz Tarifni broj 1., kojom je izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim taksama utvrđeno da se propisana taksa uvećava za 20% za firme Općinskog vijeća Zenica, na osnovu člana IV.C.10. Ustava koje nemaju sjedište na području općine Zenica, u Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, nesaglasnosti sa ustavnim načelom o zabrani diskriminacije. na sjednici održanoj 19. oktobra 2006. godine, donio je Stoga podržavaju zahtjev Kantonalnog suda u Zenici. U odgovoru na zahtjev Općinsko vijeće Zenica istaklo je da odredbama Tarifnog broja 1. Tarife navedene u izreci ove je, historijski gledano, osporena odluka u vrijeme donošenja presude povrijedila ovo ustavno pravo, jer nije utvrdila imala pravilan osnov, a njen normativni dio je cijelo vrijeme objektivne kriterije koji bi opravdali različito utvrđene iznose važenja u potpunosti saglasan sa Ustavom Federacije Bosne taksi za istaknutu firmu. i Hercegovine i navedenim zakonom. S obzirom na navedeno, Ustavni sud Federacije nije ni Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo ocjenjivao ustavnost tačke 9. Napomena uz Tarifni broj 1. financija nije dostavilo odgovor na zahtjev. navedene tarife. 3. Javna rasprava na koju su, pored Kantonalnog suda u Zenici, Iz navedenih razloga Ustavni sud Federacije odlučio je kao u pozvani Općinsko vijeće Zenica, "Premier World Sports" izreci ove presude. d.o.o. iz Čitluka i Federalno ministarstvo finansija, održana Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, je 19. oktobra 2006. godine. Niko od pozvanih nije pristupio odlučujući u sastavu: prof. dr. Nedjeljko Milićević, javnoj raspravi. predsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; 4. Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude iz mr. Ranka Cvijić; Domin Malbašić; Aleksandra Martinović; sljedećih razloga: Kata Senjak i prof. dr. Kasim Trnka, sudije Suda. Amandmanom VIII tačka d) na Ustav Federacije Bosne i Predsjednik Hercegovine propisano je da je u isključivoj nadležnosti Broj U-26/06 Ustavnog suda Federacije Federacije "donošenje propisa o finansijama i finansijskim 19. oktobra 2006. godine Bosne i Hercegovine institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije". Na Sarajevo prof. dr. Nedjeljko Milićević, s. r. osnovu ovog ustavnog ovlaštenja Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06). Članom 13. ovog zakona propisano je da jedinicama Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o lokalne samouprave-općinama, pored ostalog, pripadaju ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Zenici za prihodi i to: naknade i takse u skladu sa propisima jedinica utvrđivanje ustavnosti Odluke o komunalnim taksama i Odluke o lokalne samouprave (član 13.c)); drugi prihodi predviđeni izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim taksama zakonom i drugim propisima Federacije, kantona i jedinica Općinskog vijeća Zenica, na osnovu članka IV.C.10. Ustava lokalne samouprave (član 13.h)), te da općinska vijeća Federacije Bosne i Hercegovine, nakon sprovedene javne rasprave, na sjednici održanoj 19. listopada 2006. godine, donio donose propise kojima se uređuje visina naknada po osnovu je korištenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni i taksi u njihovoj nadležnosti (član 13. stav 3.). PRESUDU Članom VI.4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine Utvrđuje se da Tarifni broj 1. Tarife općinske komunalne propisano je da općinsko vijeće, pored ostalog, "usvaja takse, koja je sastavni dio Odluke o izmjenama i dopunama općinski budžet i donosi propise o oporezivanju i na druge Odluke o komunalnim taksama Općinskog vijeća Zenica načine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali ("Službene novine Općine Zenica", broj 2/99) nije u suglasnosti kantonalna ili federalna vlast". sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Zakonom o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne Odluku objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i u i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj "Službenim novinama Općine Zenica". 49/06), pored ostalog, propisano je da "u zakonom propisanim okvirima, jedinice lokalne samouprave donose O b r a z l o ž e nj e propise o naknadama i taksama, kao i provedbene propise o 1. Kantonalni sud u Zenici (u daljnjem tekstu: podnositelj oporezivanju" (član 36.), te da jedinicama lokalne zahtjeva), u postupku rješavanja upravnog spora broj samouprave pripadaju, između ostalog, "lokalne takse i U-362/05 po tužbi tužitelja "Premier World Sports" d.o.o. iz naknade čije iznose utvrđuje vijeće u skladu sa zakonom" Čitluka protiv rješenja tuženog Federalnog ministarstva (član 37.). financija/Federalnog ministarstva finansija broj 07-15-965/04 od 06.10.2004. godine, predočio je dana 20. Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Ustavni srpnja 2006. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i sud Federacije ocijenio je da je, u konkretnom slučaju, Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) Općinsko vijeće Zenica ovlašteno da donosi propise-odluke ustavno pitanje koje se odnosi na utvrđivanje ustavnosti o uvođenju taksi na svom području. Stanovište Ustavnog Odluke o komunalnim taksama Općinskog vijeća Zenica suda Federacije je da činjenica što je navedene odluke ("Službene novine Općine Zenica", br. 6/94, 5/95, 3/96 i Općinsko vijeće Zenica donijelo pozivajući se na ranije 2/99), te posebice, kako je navedeno u dopuni zahtjeva, važeći Zakon o komunalnim taksama Socijalističke točke 16. Tarifnog broj a 1. i točke 9. Napomena uz Tarifni Republike Bosne i Hercegovine ("Službeni list SRBiH", br. broj 1. Tarife općinske komunalne takse, koja je sastavni dio 21/77, 35/88 i 26/89) nije od značaja da bi iste zbog toga bile Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim u neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. taksama ("Službene novine Općine Zenica", broj 2/99). 5. S druge strane, osporenu odredbu tačke 16. Tarifnog broja 1. U zahtjevu Kantonalnog suda u Zenici se, pored ostalog, Tarife navedene u izreci ove presude Ustavni sud Federacije navodi da je Amandmanom VIII d) na Ustav Federacije razmotrio je u vezi sa ostalim odredbama u okviru Tarifnog Bosne i Hercegovine regulirano da je donošenje propisa o broj a 1. (tačke 1. do 15. i 17.) i utvrdio da su za istaknutu financijama i financijskim institucijama Federacije Bosne i firmu, oznaku, obilježje ili natpis na poslovnim prostorijama Hercegovine i fiskalna politika Federacije u isključivoj i objektima kojim se označava da određeno pravno ili fizičko ovlasti Federacije. Ističe se da je, na temelju navedene lice obavlja određenu djelatnost ili zanimanje utvrđeni bitno ustavne ovlasti, Federacija Bosne i Hercegovine donijela različiti iznosi godišnje takse, a da pri tome nisu utvrđeni Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i objektivni kriteriji koji bi opravdavali tako različito utvrđene Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine iznose taksi (npr. područja grada gdje je istaknuta firma, ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/96, 32/98 i dimenzija istaknute firme i sl.). 54/01), kojim je uređena pripadnost javnih prihoda koji su Ocjenjujući ustavnost Tarifnog broj a 1. Tarife navedene u ustanovljeni zakonima na teritoriju Federacije Bosne i izreci ove presude, Ustavni sud Federacije je pošao od člana Hercegovine i odnosi u domenu sustava financiranja II.2.(1)c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je Ustavom utvrđenih funkcija Federacije i kantona. U zahtjevu propisano da sva lica na teritoriji Federacije Bosne i se naglašava da je člankom 8. stavak 1. navedenog zakona Hercegovine uživaju pravo na jednakost pred zakonom. Po propisano da općinama pripadaju javni prihodi sukladno sa ocjeni Ustavnog suda Federacije, Općina Zenica je kantonalnim propisima, a stavkom 2. da općinska vijeća donose propise o općinskim pristojbama (komunalne takse, propise o naknadama i taksama, kao i provedbene propise o porez na imovinu, porez na prihod od imovine). Podnositelj oporezivanju" (članak 36.), te da jedinicama lokalne zahtjeva ističe da se navedene odluke Općinskog vijeća samouprave pripadaju, između ostalog, "lokalne takse i Zenica temelje na Zakonu o komunalnim taksama naknade čije iznose utvrđuje vijeće u skladu sa zakonom" Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, iako je (članak 37.). donesen Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Ustavni Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i sud Federacije ocijenio je da je, u konkretnom slučaju, Hercegovine. Općinsko vijeće Zenica ovlašteno donositi propise-odluke o Podnositelj zahtjeva predlaže da Ustavni sud Federacije uvođenju taksi na svom području. Stanovište Ustavnog suda utvrdi da navedene odluke nisu sukladne sa Ustavom Federacije je da činjenica što je navedene odluke Općinsko Federacije Bosne i Hercegovine. vijeće Zenica donijelo pozivajući se na ranije važeći Zakon o 2. Ustavni sud Federacije, suglasno članku 39. Zakona o komunalnim taksama Socijalističke Republike Bosne i postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službeni list SRBiH", broj 21/77, 35/88 i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 26/89) nije od značaja da bi iste zbog toga bile nesukladne sa 37/03), dostavio je dana 18.09.2006. godine zahtjev i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. dopunu zahtjeva radi davanja odgovora Općinskom vijeću 5. S druge strane, osporenu odredbu točke 16. Tarifnog broja 1. Zenica, "Premier World Sports"-u d.o.o. iz Čitluka i Tarife navedene u izrijeku ove presude Ustavni sud Federalnom ministarstvu financija/Federalnom ministarstvu Federacije razmotrio je u svezi sa ostalim odredbama u finansija. okviru Tarifnog broj a 1. (točke 1. do 15. i 17.) i utvrdio da U odgovoru na zahtjev "Premier World Sports" d.o.o. Čitluk su za istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na pozvao se na Presudu Ustavnog suda Federacije broj U-1/06 poslovnim prostorijama i objektima kojim se označava da od 9.6.2006. godine, kojom je utvrđeno da osporena odluka određena pravna ili fizička osoba obavlja određenu o komunalnim taksama Općinskog vijeća Kakanj nije djelatnost ili zanimanje utvrđeni bitno različiti iznosi sukladna sa ustavnom odredbom o jednakosti osoba pred godišnje takse, a da pri tome nisu utvrđeni objektivni kriteriji zakonom, pošto utvrđuje različitu visinu pristojbe za firme, koji bi opravdavali tako različito utvrđene iznose taksi (npr. bez utvrđenih objektivnih kriterija. Pored toga, ističe da je područja grada gdje je istaknuta firma, dimenzija istaknute osporena točka 9. Napomene uz Tarifni broj 1., kojom je firme i sl.). utvrđeno da se propisana taksa uvećava za 20% za firme Ocjenjujući ustavnost Tarifnog broja 1. Tarife navedene u koje nemaju sjedište na području općine Zenica, u izrijeku ove presude, Ustavni sud Federacije je pošao od nesuglasnosti sa ustavnim načelom o zabrani diskriminacije. članka II.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Stoga podržavaju zahtjev Kantonalnog suda u Zenici. kojim je propisano da sve osobe na teritoriju Federacije U odgovoru na zahtjev Općinsko vijeće Zenica istaknulo je Bosne i Hercegovine uživaju pravo na jednakost pred da je, historijski gledano, osporena odluka u vrijeme zakonom. Po ocjeni Ustavnog suda Federacije, Općina donošenja imala pravilan temelj, a njen normativni dio je Zenica je odredbama Tarifnog broja 1. Tarife navedene u cijelo vrijeme važenja u potpunosti suglasan sa Ustavom izrijeku ove presude povrijedila ovo ustavno pravo, jer nije Federacije Bosne i Hercegovine i navedenim zakonom. utvrdila objektivne kriterije koji bi opravdali različito Federalno ministarstvo financija/Federalno ministarstvo utvrđene iznose taksi za istaknutu firmu. finansija nije dostavilo odgovor na zahtjev. S obzirom na navedeno, Ustavni sud Federacije nije ni 3. Javna rasprava na koju su, pored Kantonalnog suda u Zenici, ocjenjivao ustavnost točke 9. Napomena uz Tarifni broj 1. pozvani Općinsko vijeće Zenica, "Premier World Sports" navedene tarife. d.o.o. iz Čitluka i Federalno ministarstvo financija/Federalno Iz navedenih razloga Ustavni sud Federacije odlučio je kao u ministarstvo finansija, održana je 19. listopada 2006. godine. izrijeku ove presude. Nitko od pozvanih nije pristupio javnoj raspravi. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, 4. Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izrijeku ove presude odlučujući u sastavu: prof. dr Nedjeljko Milićević, iz sljedećih razloga: predsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; Amandmanom VIII točka d) na Ustav Federacije Bosne i mr. Ranka Cvijić; Domin Malbašić; Aleksandra Martinović; Hercegovine propisano je da je u isključivoj ovlasti Kata Senjak i prof. dr Kasim Trnka, suci Suda. Federacije "donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije". Na Predsjednik temelju ove ustavne ovlasti Federacija je donijela Zakon o Broj U-26/06 Ustavnog suda Federacije pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine 19. listopada 2006. godine Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine" ("Službene Sarajevo prof. dr. Nedjeljko Milićević, v. r. novine Federacije BiH", broj 22/06). Člankom 13. ovog zakona propisano je da jedinicama lokalne samouprave-općinama, pored ostalog, pripadaju prihodi i to: naknade i takse sukladno sa propisima jedinica lokalne Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o samouprave (članak 13.c)); drugi prihodi predviđeni ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Zenici za zakonom i drugim propisima Federacije, kantona i jedinica utvrđivanje ustavnosti Odluke o komunalnim taksama i Odluke lokalne samouprave (član 13.h)), te da općinska vijeća o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim taksama donose propise kojima se uređuje visina naknada po osnovu Opštinskog vijeća Zenica, na osnovu člana IV.C.10. Ustava korištenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih naknada, Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne novčanih kazni i taksi u njihovoj nadležnosti (članak 13. rasprave, na sjednici održanoj 19. oktobra 2006. godine, donio stavak 3.). je Člankom VI.4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da općinsko vijeće, pored ostalog, "usvaja PRESUDU općinski budžet i donosi propise o oporezivanju i na druge Utvrđuje se da Tarifni broj 1. Tarife opštinske načine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali komunalne takse, koja je sastavni dio Odluke o izmjenama i kantonalna ili federalna vlast". dopunama Odluke o komunalnim taksama Opštinskog vijeća Zakonom o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne Zenica ("Službene novine Opštine Zenica", broj 2/99) nije u i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. 49/06), pored ostalog, propisano je da "u zakonom Odluku objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" propisanim okvirima, jedinice lokalne samouprave donose i u "Službenim novinama Opštine Zenica". 4. Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci ove presude Obrazloženje iz sljedećih razloga: 1. Kantonalni sud u Zenici (u daqnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), u postupku rješavawa upravnog spora broj Amandmanom VIII tačka d) na Ustav Federacije Bosne i U-362/05 po tužbi tužioca "Premier World Sports" d.o.o. iz Hercegovine propisano je da je u iskqučivoj nadležnosti Čitluka protiv rješewa tuženog Federalnog Federacije "donošenje propisa o finansijama i ministarstva finansija / Federalnog ministarstva finansijskim institucijama Federacije i fiskalna financija broj 07-15-965/04 od 06.10.2004. godine, predočio politika Federacije". Na temequ ovog ustavnog je dana 20. jula 2006. godine Ustavnom sudu Federacije ovlaštewa Federacija je donijela Zakon o pripadnosti Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Ustavni sud javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine Federacije) ustavno pitanje koje se odnosi na utvrđivanje ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06). Članom ustavnosti Odluke o komunalnim taksama Opštinskog 13. ovog zakona propisano je da jedinicama lokalne vijeća Zenica ("Službene novine Opštine Zenica", broj samouprave-opštinama, pored ostalog, pripadaju prihodi i 6/94, 5/95, 3/96 i 2/99), te posebno, kako je navedeno u dopuni to: naknade i takse u skladu sa propisima jedinica lokalne zahtjeva, tačke 16. Tarifnog broj a 1. i tačke 9. Napomena uz samouprave (član 13.c)); drugi prihodi predviđeni zakonom Tarifni broj 1. Tarife opštinske komunalne takse, koja je i drugim propisima Federacije, kantona i jedinica sastavni dio Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o lokalne samouprave (član 13.h)), te da opštinska vijeća komunalnim taksama ("Službene novine Opštine Zenica", donose propise kojima se uređuje visina naknada po osnovu broj 2/99). korištewa i uređewa zemqišta, kao i visina drugih U zahtjevu Kantonalnog suda u Zenici se, pored ostalog, naknada, novčanih kazni i taksi u wihovoj nadležnosti navodi da je Amandmanom VIII d) na Ustav Federacije Bosne (član 13. stav 3.). i Hercegovine regulisano da je donošenje propisa o Članom VI. 4. c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine finansijama i finansijskim institucijama Federacije propisano je da opštinsko vijeće, pored ostalog, "usvaja Bosne i Hercegovine i fiskalna politika Federacije u opštinski buxet i donosi propise o oporezivanju i na iskqučivoj nadležnosti Federacije. Ističe se da je, na druge načine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osnovu navedenog ustavnog ovlaštewa, Federacija Bosne i osigurali kantonalna ili federalna vlast". Hercegovine donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Zakonom o načelima lokalne samouprave u Federaciji Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", Federacije BiH", br. 26/96, 32/98 i 54/01), kojim je uređena broj 49/06), pored ostalog, propisano je da "u zakonom pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na propisanim okvirima, jedinice lokalne samouprave donose teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i odnosi u propise o naknadama i taksama, kao i provedbene propise o oblasti sistema finansirawa Ustavom utvrđenih funkcija oporezivanju" (član 36.), te da jedinicama lokalne Federacije i kantona. U zahtjevu se naglašava da je članom samouprave pripadaju, između ostalog, "lokalne takse i 8. stav 1. navedenog zakona propisano da opštinama naknade čije iznose utvrđuje vijeće u skladu sa zakonom" pripadaju javni prihodi u skladu sa kantonalnim (član 37.). propisima, a stavom 2. da opštinska vijeća donose propise o opštinskim taksama (komunalne takse, porez na imovinu, Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, porez na prihod od imovine). Podnosilac zahtjeva ističe da Ustavni sud Federacije ocijenio je da je, u konkretnom se navedene odluke Opštinskog vijeća Zenica zasnivaju na slučaju, Opštinsko vijeće Zenica ovlašteno da donosi Zakonu o komunalnim taksama Socijalističke Republike propise-odluke o uvođenju taksi na svom području. Bosne i Hercegovine, iako je donesen Zakon o pripadnosti Stanovište Ustavnog suda Federacije je da činjenica što javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i je navedene odluke Opštinsko vijeće Zenica donijelo finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine. pozivajući se na ranije važeći Zakon o komunalnim Podnosilac zahtjeva predlaže da Ustavni sud Federacije taksama Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine utvrdi da navedene odluke nisu u skladu sa Ustavom ("Službeni list SRBiH", br. 21/77, 35/88 i 26/89) nije od Federacije Bosne i Hercegovine. značaja da bi iste zbog toga bile u neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. 2. Ustavni sud Federacije, saglasno članu 39. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i 5. S druge strane, osporenu odredbu tačke 16. Tarifnog broja Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 1. Tarife navedene u izreci ove presude Ustavni sud i 37/03), dostavio je dana 18.09.2006. godine zahtjev i dopunu Federacije razmotrio je u vezi sa ostalim odredbama u zahtjeva radi davawa odgovora Opštinskom vijeću Zenica, okviru Tarifnog broja 1. (tačke 1. do 15. i 17.) i utvrdio da "Premier World Sports"-u d.o.o. iz Čitluka i Federalnom su za istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na ministarstvu finansija/Federalnom ministarstvu poslovnim prostorijama i objektima kojim se označava da financija. određeno pravno ili fizičko lice obavlja određenu U odgovoru na zahtjev "Premier World Sports" d.o.o. Čitluk djelatnost ili zanimanje utvrđeni bitno različiti iznosi pozvao se na Presudu Ustavnog suda Federacije broj U-1/06 godišnje takse, a da pri tome nisu utvrđeni objektivni od 9.6.2006. godine, kojom je utvrđeno da osporena odluka o kriteriji koji bi opravdavali tako različito utvrđene komunalnim taksama Opštinskog vijeća Kakaw nije u iznose taksi (npr: područja grada gdje je istaknuta firma, skladu sa ustavnom odredbom o jednakosti lica pred dimenzija istaknute firme i sl.). zakonom, pošto utvrđuje različitu visinu takse za firme, Ocjenjujući ustavnost Tarifnog broja 1. Tarife navedene u bez utvrđenih objektivnih kriterija. Pored toga, ističe da izreci ove presude, Ustavni sud Federacije je pošao od je osporena tačka 9. Napomene uz Tarifni broj 1., kojom je člana II.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, utvrđeno da se propisana taksa uvećava za 20% za firme kojom je propisano da sva lica na teritoriji Federacije koje nemaju sjedište na području opštine Zenica, u Bosne i Hercegovine uživaju pravo na jednakost pred nesaglasnosti sa ustavnim načelom o zabrani zakonom. Po ocjeni Ustavnog suda Federacije, Opština diskriminacije. Stoga podržavaju zahtjev Kantonalnog Zenica je odredbama Tarifnog broja 1. Tarife navedene u suda u Zenici. izreci ove presude povrijedila ovo ustavno pravo, jer nije U odgovoru na zahtjev Opštinsko vijeće Zenica istaklo je utvrdila objektivne kriterije koji bi opravdali različito da je, istorijski gledano, osporena odluka u vrijeme utvrđene iznose taksi za istaknutu firmu. donošewa imala pravilan osnov, a njen normativni dio je cijelo vrijeme važewa u potpunosti saglasan sa Ustavom S obzirom na navedeno, Ustavni sud Federacije nije ni Federacije Bosne i Hercegovine i navedenim zakonom. ocjewivao ustavnost tačke 9. Napomena uz Tarifni broj 1. Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministar- navedene tarife. stvo financija nije dostavilo odgovor na zahtjev. Iz navedenih razloga Ustavni sud Federacije odlučio je 3. Javna rasprava na koju su, pored Kantonalnog suda u Zenici, kao u izreci ove presude. pozvani Opštinsko vijeće Zenica, Premier World Sports" d.o.o. iz Čitluka i Federalno ministarstvo finansija, Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, održana je 19. oktobra 2006. godine. Niko od pozvanih nije odlučujući u sastavu: prof. dr Nedjeqko Milićević, pristupio javnoj raspravi. predsjednik Suda; Sead Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; mr. Ranka Cvijić; Domin Malbašić; Aleksandra Martinović; godišnje takse za istaknutu firmu, amblem, natpis i slično što Kata Sewak i prof. dr Kasim Trnka, sudije Suda. zamjenjuje firmu određena u bitno različitim iznosima, bez bilo Predsjednik kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđene iznose - Broj U-26/06 Ustavnog suda Federacije visina takse, radi čega imaoci istaknutih firmi na području općine 19. oktobra 2006. godine Bosne i Hercegovine Vareš nisu u jednakom položaju pri određivanju godišnje takse Sarajevo prof. dr Nedjeqko Milićević, s. r. na istaknutu firmu, što nije u skladu sa ustavnom odredbom o jednakosti lica pred zakonom (član II. 2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine). Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o Predlaže da Ustavni sud Federacije utvrdi da navedene ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Zenici, za odluke, koje je donijelo Općinsko vijeće Vareš, nisu u skladu sa utvrđivanje ustavnosti Odluke o općinskim komunalnim taksama Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim Općinsko vijeće Vareš u svom odgovoru istaklo je da su komunalnim taksama, na osnovu člana IV.C.10. Ustava navedene odluke Općinskog vijeća Vareš donesene na temelju Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne rasprave, Zakona o komunalnim taksama SR Bosne i Hercegovine, što je na sjednici održanoj 19. oktobra 2006. godine, donio je saglasno odredbama člana IX. 5.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da svi zakoni, drugi propisi i PRESUDU sudska pravila koja su na snazi u Federaciji na dan stupanja na Utvrđuje se da Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o snagu ovog ustava ostaju na snazi u mjeri u kojoj nisu u općinskim komunalnim taksama Općinskog vijeća Vareš broj suprotnosti sa ovim ustavom, dok nadležna tijela vlasti ne odluče 01-15/04 od 5.2.2004. godine, kojom je izmijenjen Tarifni broj 4. drugačije. U odgovoru se, također, navodi da je, u skladu sa Odluke o općinskim komunalnim taksama broj 01-14/99 od ovlastima iz Amandmana VIII. d) na Ustav Federacije Bosne i 3.2.1999. godine, nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, donesen Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Hercegovine. Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH". Hercegovine, kojim je uređena pripadnost javnih prihoda koji su Obrazloženje ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije i odnosi u oblasti sistema finansiranja Ustavom utvrđenih funkcija Federacije i Kantonalni sud u Zenici u postupku rješavanja upravnog kantona, te da je članom 8. stav 1. ovog zakona propisano da spora broj 004-0-U-06-000 196 po tužbi tužitelja Društvo PRE- općinama pripadaju javni prihodi u skladu sa kantonalnim MIER WORLD SPORTS d.o.o. Čitluk, protiv rješenja tuženika - propisima, a stav 2. da općinska vijeća donose propise o Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo općinskim taksama. Kako Zeničko-dobojski kanton nije donio financija Sarajevo, broj 07-15-1003/05 od 5.2.2004. godine, na Zakon o kantonalnim taksama, u odgovoru se konstatira da se na temelju člana IV. C.10 (3) Ustava Federacije Bosne i području ovog kantona i dalje primjenjuje Zakon o komunalnim Hercegovine, predočio je dana 20.7.2006. godine Ustavnom taksama SR Bosne i Hercegovine kao kantonalni propis, sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni saglasno odredbi člana IX. 5. (1) Ustava Federacije Bosne i sud Federacije) ustavno pitanje u vezi sa utvrđivanjem ustavnosti Hercegovine. Odluke o općinskim komunalnim taksama i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim komunalnim taksama koje je Općinsko vijeće Vareš predlaže da Ustavni sud Federacije donijelo Općinsko vijeće Vareš (u daljnjem tekstu: odluke). utvrdi da navedene odluke nisu u neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. U zahtjevu Kantonalnog suda u Zenici se, pored ostalog, navodi da je Amandmanom VIII d) na Ustav Federacije Bosne i Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo Hercegovine regulisano da je donošenje propisa o finansijama i financija nije Ustavnom sudu Federacije dostavilo traženi finansijskim institucijama Federacije Bosne i Hercegovine odgovor na zahtjev Kantonalnog suda u Zenici za utvrđivanje fiskalna politika Federacije u isključivoj ovlasti Federacije. Ističe ustavnosti navedenih odluka Općinskog vijeća Vareš. se da je, na osnovu ove ustavne ovlasti, Federacija Bosne i U ovom predmetu održana je javna rasprava 19.10.2006. Hercegovine donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u godine. Javnoj raspravi prisustvovala je osoba ovlaštena za Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i zastupanje Općinskog vijeća Vareš, koja je ostala u cijelosti pri Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/96, navodima istaknutim u odgovoru na zahtjev od 11.9.2006. 32/98 i 54/01), kojim je uređena pripadnost javnih prihoda koji su godine. ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci iz sljedećih Hercegovine i odnosi u oblasti sistema finansiranja Ustavom razloga: utvrđenih funkcija Federacije i kantona. U zahtjevu se naglašava Amandmanom VIII. tačka d) na Ustav Federacije Bosne i da je članom 8. stav 1. navedenog zakona propisano da općinama Hercegovine propisano je da je u isključivoj ovlasti Federacije pripadaju javni prihodi u skladu sa kantonalnim propisima, a "donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama stavom 2. da općinska vijeća donose propise o općinskim Federacije i fiskalna politika Federacije". Na temelju ove ustavne taksama (komunalne takse, porez na imovinu, porez na prihod od ovlasti Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda imovine...). Pored toga, ističe se da se navedene odluke temelje u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije na Zakonu o komunalnim taksama, kojeg je donijela SR Bosna i BiH", broj 22/06). Članom 13. ovog zakona propisano je da Hercegovina, iako je donesen Zakon o pripadnosti javnih jedinicama lokalne samouprave-općinama, pored ostalog, prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju pripadaju javni prihodi i to: naknade i takse u skladu sa propisima Federacije Bosne i Hercegovine. jedinica lokalne samouprave (član 13.c)); drugi prihodi Kantonalni sud u Zenici predlaže da Ustavni sud Federacije predviđeni zakonom i drugim propisima Federacije, kantona i utvrdi da navedene odluke nisu u saglasnosti s Ustavom jedinice lokalne samouprave (član 13. h)), te da općinska vijeća Federacije Bosne i Hercegovine. donose propise kojima se uređuje visina naknada po osnovu U odgovoru na zahtjev tužitelj Društvo PREMIER WORLD korišćenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih naknada, SPORTS d.o.o. Čitluk ističe, pozivajući se na odluku Ustavnog novčanih kazni i taksi u njihovoj nadležnosti (član 13. stav 3.). suda Federacije, da je Ustavni sud Federacije u predmetu broj Članom VI. 4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine U-1/06 od 9.6.2006. godine odlučio u identičnom slučaju da je propisano je da općinsko vijeće, pored ostalog, "usvaja općinski Odluka o općinskim komunalnim taksama i Odluka o izmjenama budžet i donosi propise o oporezivanju i na druge načine i dopunama Odluke o općinskim komunalnim taksama osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili Općinskog vijeća Kakanj, u dijelu koji se odnosi na tarifu federalna vlast". općinskih komunalnih taksi, u nesaglasnosti sa Ustavom Zakonom o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne Federacije Bosne i Hercegovine. Pored toga, u odgovoru se i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/06), navodi da je navedenim odlukama Općinskog vijeća Vareš visina pored ostalog, propisano je da "u zakonom propisanim okvirima, jedinice lokalne samouprave donose propise o naknadama i Obrazloženje pristojbama, kao i provedbene propise o oporezivanju" (član Kantonalni sud u Zenici u postupku rješavanja upravnog 36.), te da jedinicama lokalne samouprave pripadaju, između spora broj 004-0-U-06-000 196 po tužbi tužitelja Društvo PRE- ostalog, "lokalne pristojbe i naknade čije iznose utvrđuje vijeće u MIER WORLD SPORTS d.o.o. Čitluk, protiv rješenja tuženika - skladu sa zakonom". (član 37.). Federalno ministarstvo financija - Federalno ministarstvo Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Ustavni finansija Sarajevo, broj 07-15-1003/05 od 5.2.2004. godine, na sud Federacije ocijenio je da je u konkretnom slučaju Općinsko temelju članka IV.C.10 (3) Ustava Federacije Bosne i vijeće Vareš ovlašteno da donosi propise-odluke o uvođenju Hercegovine, predočio je dana 20.7.2006. godine Ustavnom naknada i taksi na svom području. Ustavni sud Federacije je sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni stajališta da činjenica što je navedene odluke Općinsko vijeće sud Federacije) ustavno pitanje u svezi sa utvrđivanjem Vareš donijelo s pozivom na ranije važeći Zakon o komunalnim ustavnosti Odluke o općinskim komunalnim taksama i Odluke o taksama ("Službeni list SR BiH", broj 21/77, 35/88 i 26/89) nije izmjenama i dopunama Odluke o općinskim komunalnim od značaja da bi iste zbog toga bile u neskladu sa Ustavom taksama, koje je donijelo Općinsko vijeće Vareš (u daljnjem Federacije Bosne i Hercegovine. tekstu: odluke). Nasuprot tome, kada su u pitanju dijelovi sporne Odluke o U zahtjevu Kantonalnog suda u Zenici se, pored ostalog, izmjenama i dopunama Odluke o općinskim komunalnim navodi da je Amandmanom VIII. d) na Ustav Federacije Bosne i taksama broj 01-15/04 od 5.2.2004. godine, kojom je izmijenjen Hercegovine regulirano da je donošenje propisa o financijama i Tarifni broj 4. Odluke o općinskim komunalnim taksama broj financijskim institucijama Federacije Bosne i Hercegovine 01-14/99 od 3.2.1999. godine, Ustavni sud Federacije utvrdio je fiskalna politika Federacije u isključivoj ovlasti Federacije. Ističe da ista u tom dijelu nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i se da je, temeljem ove ustavne ovlasti, Federacija Bosne i Hercegovine. Naime, članom II. 2. (1) c) Ustava Federacije Hercegovine donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Bosne i Hercegovine propisano je, pored ostalog, da sva lica na Federaciji Bosne i Hercegovine i financiranju Federacije Bosne i teritoriji Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom. U Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/96, konkretnom slučaju, navedenom odlukom Općinskog vijeća 32/98 i 54/01), kojim je uređena pripadnost javnih prihoda koji su Vareš, kojom se utvrđuje visina takse za istaknutu firmu, oznaku, ustanovljeni zakonima na teritoriju Federacije Bosne i obilježje ili natpis na poslovnim prostorijama i objektima, kojim Hercegovine i odnosi u oblasti sustava financiranja Ustavom se označava da određeno pravno i fizičko lice obavlja izvjesnu utvrđenih funkcija Federacije i kantona. U zahtjevu se naglašava djelatnost ili zanimanje, visina godišnje takse određena je u bitno da je člankom 8. stavak 1. navedenog zakona propisano da različitim iznosima, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za općinama pripadaju javni prihodi sukladno sa kantonalnim različito utvrđene iznose - visinu takse (npr. područje grada gdje propisima, a stavkom 2. da općinska vijeća donose propise o je istaknuta firma, dimenzije-veličina istaknute firme i sl.). Zbog općinskim pristojbama (komunalne takse, porez na imovinu, toga, Ustavni sud Federacije cijeni da imaoci istaknutih firmi porez na prihod od imovine...). Pored toga, ističe se da se nisu u jednakom položaju pri utvrđivanju visine godišnje takse navedene odluke temelje na Zakonu o komunalnim taksama na istaknutu firmu na način kako je to propisano navedenom kojeg je donijela SR Bosna i Hercegovina, iako je donesen Zakon odlukom, što po ocjeni Ustavnog suda Federacije nije u skladu sa o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i pomenutom odredbom Ustava Federacije Bosne i Hercegovine financiranju Federacije Bosne i Hercegovine. kojom je propisana jednakost lica pred zakonom. Kantonalni sud u Zenici predlaže da Ustavni sud Federacije Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije je utvrdio da utvrdi da navedene odluke nisu u suglasnosti s Ustavom odredbe Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim Federacije Bosne i Hercegovine. komunalnim taksama Općinskog vijeća Vareš broj 01-15/04 od U odgovoru na zahtjev tužitelj Društvo PREMIER WORLD 5.2.2004. godine, kojom je izmijenjen Tarifni broj 4. Odluke o SPORTS d.o.o. Čitluk ističe, pozivajući se na odluku Ustavnog općinskim komunalnim taksama broj 01-14/99 od 3.2.1999. suda Federacije, da je Ustavni sud Federacije u predmetu broj godine nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i U-1/06 od 9.6.2006. godine odlučio u identičnom slučaju da je Hercegovine. Odluka o općinskim komunalnim taksama i Odluka o izmjenama Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, u i dopunama Odluke o općinskim komunalnim taksama sastavu: prof. dr. Nedjeljko Milićević, predsjednik Suda; Sead Općinskog vijeća Kakanj, u dijelu koji se odnosi na tarifu Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; mr. Ranka Cvijić, Domin općinskih komunalnih taksi, u nesuglasnosti sa Ustavom Malbašić; Aleksandra Martinović; Kata Senjak i prof. dr. Kasim Federacije Bosne i Hercegovine. Pored toga, u odgovoru se Trnka, sudije Suda. navodi da je navedenim odlukama Općinskog vijeća Vareš visina Predsjednik godišnje takse za istaknutu firmu, amblem, natpis i slično što zamjenjuje firmu određena u bitno različitim iznosima, bez bilo broj U-27/06 Ustavnog suda Federacije kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđene iznose - 19. oktobra 2006. godine Bosne i Hercegovine visina takse, radi čega imaoci istaknutih firmi na području općine Sarajevo prof. dr. Nedjeljko Milićević, s. r. Vareš nisu u jednakom položaju pri određivanju godišnje takse na istaknutu firmu, što nije sukladno sa ustavnom odredbom o jednakosti osoba pred zakonom (članak II. 2. (1) c)) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine). Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o Predlaže da Ustavni sud Federacije utvrdi da navedene ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Zenici, za odluke koje je donijelo Općinsko vijeće Vareš nisu sukladne sa utvrđivanje ustavnosti Odluke o općinskim komunalnim Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. taksama i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim komunalnim taksama, na temelju članka IV.C.10. Ustava Općinsko vijeće Vareš u svom odgovoru istaknulo je da su Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne navedene odluke Općinskog vijeća Vareš donesene na temelju rasprave, na sjednici održanoj 19. listopada 2006. godine, donio Zakona o komunalnim taksama SR Bosne i Hercegovine, što je je suglasno sa odredbama članka IX.5.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da svi zakoni, drugi propisi i sudska pravila koja su na snazi u Federaciji na dan stupanja na PRESUDU snagu ovog ustava ostaju na snazi u mjeri u kojoj nisu u Utvrđuje se da Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o suprotnosti sa ovim ustavom, dok nadležna tijela vlasti ne odluče općinskim komunalnim taksama Općinskog vijeća Vareš broj drugačije. U odgovoru se, također, navodi da je, sukladno sa 01-15/04 od 5.2.2004. godine, kojom je izmijenjen Tarifni broj 4. ovlastima iz Amandmana VIII. d) na Ustav Federacije Bosne i Odluke o općinskim komunalnim taksama broj 01-14/99 od Hercegovine, donesen Zakon o pripadnosti javnih prihoda u 3.2.1999. godine, nije sukladan sa Ustavom Federacije Bosne i Federaciji Bosne i Hercegovine i financiranju Federacije Bosne i Hercegovine. Hercegovine, kojim je uređena pripadnost javnih prihoda koji su Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH". ustanovljeni zakonima na teritoriju Federacije i odnosi u oblasti sustava financiranja Ustavom utvrđenih funkcija Federacije i se označava da određena pravna i fizička osoba obavlja izvjesnu kantona, te da je člankom 8. stavak 1. ovog zakona propisano da djelatnost ili zanimanje, visina godišnje takse određena je u bitno općinama pripadaju javni prihodi sukladno sa kantonalnim različitim iznosima, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za propisima, a stavkom 2. da općinska vijeća donose propise o različito utvrđene iznose - visinu takse (npr. područje grada gdje općinskim pristojbama. Kako Zeničko-dobojski kanton nije je istaknuta firma, dimenzije-veličina istaknute firme i sl.). Zbog donio Zakon o kantonalnim taksama, u odgovoru se konstatira da toga Ustavni sud Federacije cijeni da imaoci istaknutih firmi nisu se na području ovog kantona i dalje primjenjuje Zakon o u jednakom položaju pri utvrđivanju visine godišnje takse na komunalnim taksama SR Bosne i Hercegovine kao kantonalni istaknutu firmu na način kako je to propisano navedenom propis, suglasno sa odredbom članka IX. 5. (1) Ustava Federacije odlukom, što po ocjeni Ustavnog suda Federacije nije sukladno Bosne i Hercegovine. sa pomenutom odredbom Ustava Federacije Bosne i Općinsko vijeće Vareš predlaže da Ustavni sud Federacije Hercegovine, kojom je propisana jednakost osoba pred utvrdi da navedene odluke nisu u neskladu sa Ustavom zakonom. Federacije Bosne i Hercegovine. Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije je utvrdio da Federalno ministarstvo finansija-Federalno ministarstvo odredbe Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim financija nije Ustavnom sudu Federacije dostavilo traženi komunalnim taksama Općinskog vijeća Vareš broj 01-15/04 od odgovor na zahtjev Kantonalnog suda u Zenici za utvrđivanje 5.2.2004. godine, kojom je izmijenjen Tarifni broj 4. Odluke o ustavnosti navedenih odluka Općinskog vijeća Vareš. općinskim komunalnim taksama broj 01-14/99 od 3.2.1999. U ovom predmetu održana je javna rasprava 19.10.2006. godine, nisu sukladne sa Ustavom Federacije Bosne i godine. Javnoj raspravi prisustvovala je osoba ovlaštena za Hercegovine. zastupanje Općinskog vijeća Vareš, koja je ostala u cijelosti pri Ovu je presudu Ustavni sud Federacije donio jednoglasno, u navodima istaknutim u odgovoru na zahtjev od 11.9.2006. sastavu: prof. dr. Nedjeljko Milićević, predsjednik Suda; Sead godine. Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; mr. Ranka Cvijić, Domin Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izrijeku iz sljedećih Malbašić; Aleksandra Martinović; Kata Senjak i prof.dr. Kasim razloga: Trnka, suci Suda. Amandmanom VIII. točka d) na Ustav Federacije Bosne i Predsjednik Hercegovine propisano je da je u isključivoj ovlasti Federacije Broj U-27/06 Ustavnog suda Federacije "donošenje propisa o financijama i financijskim institucijama 19. listopada 2006. godine Bosne i Hercegovine Federacije i fiskalna politika Federacije". Na temelju ove ustavne Sarajevo prof. dr. Nedjeljko Milićević, v. r. ovlasti Federacija je donijela Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06). Člankom 13. ovog zakona propisano je da jedinicama lokalne samouprave-općinama, pored ostalog, Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o pripadaju javni prihodi i to: naknade i takse sukladno sa ustavnom pitanju koje je predočio Kantonalni sud u Zenici, za propisima jedinica lokalne samouprave (članak 13.c)); drugi utvrđivanje ustavnosti Odluke o opštinskim komunalnim prihodi predviđeni zakonom i drugim propisima Federacije, taksama i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o opštinskim kantona i jedinice lokalne samouprave (članak 13 h)), te da komunalnim taksama, na osnovu člana IV.C.10. Ustava općinska vijeća donose propise kojima se uređuje visina naknada Federacije Bosne i Hercegovine, nakon provedene javne po osnovu korišćenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih rasprave, na sjednici održanoj 19. oktobra 2006. godine, donio naknada, novčanih kazni i taksi u njihovoj nadležnosti (članak 13. stavak 3.). je Člankom VI. 4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine PRESUDU propisano je da općinsko vijeće, pored ostalog "usvaja općinski proračun i donosi propise o oporezivanju i na druge načine Utvrđuje se da Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o osigurava potrebno financiranje koje nisu osigurali kantonalna ili opštinskim komunalnim taksama Opštinskog vijeća Vareš federalna vlast". broj 01-15/04 od 5.2.2004. godine, kojom je izmijenjen Tarifni Zakonom o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne broj 4. Odluke o opštinskim komunalnim taksama broj 01-14/99 i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/06), od 3.2.1999. godine, nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i pored ostalog, propisano je da "u zakonom propisanim okvirima, Hercegovine. jedinice lokalne samouprave donose propise o naknadama i Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije pristojbama, kao i provedbene propise o oporezivanju" (članak BiH". 36.), te da jedinicama lokalne samouprave pripadaju, između ostalog, "lokalne pristojbe i naknade čije iznose utvrđuje vijeće Obrazložew e sukladno zakonu" (članak 37.). Kantonalni sud u Zenici u postupku rješavawa upravnog Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Ustavni spora broj 004-0-U-06-000 196 po tužbi tužitelja Društvo sud Federacije ocijenio je da je u konkretnom slučaju Općinsko PREMIER WORLD SPORTS d.o.o. Čitluk, protiv rješewa vijeće Vareš ovlašteno donositi propise-odluke o uvođenju tuženika - Federalno ministarstvo finansija - Federalno naknada i taksi na svom području. Ustavni sud Federacije je ministarstvo financija Sarajevo, broj 07-15-1003/05 od stajališta da činjenica što je Općinsko vijeće Vareš navedene 5.2.2004. godine, na osnovu člana IV.C.10 (3) Ustava Federacije odluke donijelo s pozivom na ranije važeći Zakon o komunalnim Bosne i Hercegovine, predočio je dana 20.7.2006. godine taksama ("Službeni list SR BiH", broj 21/77, 35/88 i 26/89) nije Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem od značaja da bi iste zbog toga bile u neskladu sa Ustavom tekstu: Ustavni sud Federacije) ustavno pitanje u vezi sa Federacije Bosne i Hercegovine. utvrđivanjem ustavnosti Odluke o opštinskim komunalnim Nasuprot tome, kada su u pitanju dijelovi sporne Odluke o taksama i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o opštinskim izmjenama i dopunama Odluke o općinskim komunalnim komunalnim taksama koje je donijelo Opštinsko vijeće Vareš taksama broj 01-15/04 od 5.2.2004. godine, kojom je izmijenjen (u daqnjem tekstu: odluke). Tarifni broj 4. Odluke o općinskim komunalnim taksama broj 01-14/99 od 3.2.1999. godine, Ustavni sud Federacije utvrdio je U zahtjevu Kantonalnog suda u Zenici se, pored ostalog, da ista u tom dijelu nije sukladna sa Ustavom Federacije Bosne i navodi da je Amandmanom VIII d) na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, člankom II. 2. (1) c) Ustava Federacije Hercegovine regulisano da je donošenje propisa o Bosne i Hercegovine propisano je, pored ostalog, da sve osobe na finansijama i finansijskim institucijama Federacije Bosne teritoriju Federacije uživaju pravo na jednakost pred zakonom. U i Hercegovine fiskalna politika Federacije u iskqučivom konkretnom slučaju, navedenom odlukom Općinskog vijeća ovlaštenju Federacije. Ističe se da je, na osnovu ovog ustavnog Vareš, kojom se utvrđuje visina takse za istaknutu firmu, oznaku, ovlaštewa, Federacija Bosne i Hercegovine donijela Zakon o obilježje ili natpis na poslovnim prostorijama i objektima, kojim pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene Zenici za utvrđivanje ustavnosti navedenih odluka novine Federacije BiH", broj 26/96, 32/98 i 54/01), kojim je Opštinskog vijeća Vareš. uređena pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni U ovom predmetu održana je javna rasprava 19.10.2006. zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i godine. Javnoj raspravi prisustvovala je osoba ovlaštena za odnosi u oblasti sistema finansirawa Ustavom utvrđenih zastupanje Opštinskog vijeća Vareš, koja je ostala u cijelosti funkcija Federacije i kantona. U zahtjevu se naglašava da je pri navodima istaknutim u odgovoru na zahtjev od 11.9.2006. članom 8. stav 1. navedenog zakona propisano da opštinama godine. pripadaju javni prihodi u skladu sa kantonalnim propisima, a stavom 2. da opštinska vijeća donose propise o opštinskim Ustavni sud Federacije odlučio je kao u izreci iz taksama (komunalne takse, porez na imovinu, porez na prihod od slijedećih razloga: imovine...). Pored toga, ističe se da se navedene odluke Amandmanom VIII. tačka d) na Ustav Federacije Bosne i zasnivaju na Zakonu o komunalnim taksama, kojeg je donijela SR Hercegovine propisano je da je u iskqučivoom ovlaštenju Bosna i Hercegovina, iako je donesen Zakon o pripadnosti Federacije "donošenje propisa o finansijama i finansijskim javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine i institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije". finansiranju Federacije Bosne i Hercegovine. Na osnovu ovog ustavnog ovlaštewa Federacija je donijela Kantonalni sud u Zenici predlaže da Ustavni sud Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Federacije utvrdi da navedene odluke nisu u saglasnosti s Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06). Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Članom 13. ovog zakona propisano je da jedinicama lokalne samouprave-opštinama, pored ostalog, pripadaju javni U odgovoru na zahtjev tužiteq Društvo PREMIER prihodi i to: naknade i takse u skladu sa propisima jedinica WORLD SPORTS d.o.o. Čitluk ističe, pozivajući se na lokalne samouprave (član 13.c)); drugi prihodi predviđeni odluku Ustavnog suda Federacije, da je Ustavni sud Federacije zakonom i drugim propisima Federacije, kantona i jedinice u predmetu broj U-1/06 od 9.6.2006. godine odlučio u identičnom lokalne samouprave (član 13. h)), te da opštinska vijeća donose slučaju da je Odluka o opštinskim komunalnim taksama i propise kojima se uređuje visina naknada po osnovu korišćewa Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o opštinskim i uređewa zemqišta, kao i visina drugih naknada, novčanih komunalnim taksama Opštinskog vijeća Kakaw, u dijelu koji se kazni i taksi u wihovoj nadležnosti (član 13. stav 3.). odnosi na tarifu opštinskih komunalnih taksi, u nesaglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Članom VI. 4.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine Pored toga, u odgovoru se navodi da je navedenim odlukama propisano je da opštinsko vijeće, pored ostalog, "usvaja Opštinskog vijeća Vareš visina godišnje takse za istaknutu opštinski buxet i donosi propise o oporezivanju i na druge firmu, amblem, natpis i slično što zamjenjuje firmu određena načine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali u bitno različitim iznosima, bez bilo kakvih realno kantonalna ili federalna vlast". utvrđenih kriterija za različito utvrđene iznose - visina Zakonom o načelima lokalne samouprave u Federaciji takse, radi čega imaoci istaknutih firmi na području opštine Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", Vareš nisu u jednakom položaju pri određivanju godišnje broj 49/06), pored ostalog, propisano je da "u zakonom takse na istaknutu firmu, što nije u skladu sa ustavnom propisanim okvirima, jedinice lokalne samouprave donose odredbom o jednakosti lica pred zakonom (član II. 2. (1) c) propise o naknadama i taksama, kao i provedbene propise o Ustava Federacije Bosne i Hercegovine). oporezivanju" (član 36.), te da jedinicama lokalne samouprave Predlaže da Ustavni sud Federacije utvrdi da navedene pripadaju, između ostalog, "lokalne taksama i naknade čije odluke, koje je donijelo Opštinsko vijeće Vareš, nisu u skladu iznose utvrđuje vijeće u skladu sa zakonom" (član 37.). sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredbi, Opštinsko vijeće Vareš u svom odgovoru istaklo je da su Ustavni sud Federacije ocijenio je da je u konkretnom slučaju navedene odluke Opštinskog vijeća Vareš donesene na temequ Opštinsko vijeće Vareš ovlašteno da donosi propise-odluke Zakona o komunalnim taksama SR Bosne i Hercegovine, što je o uvođenju naknada i taksi na svom području. Ustavni sud saglasno odredbama člana IX. 5.(1) Ustava Federacije Bosne i Federacije je stajališta da činjenica što je navedene odluke Hercegovine, kojim je propisano da svi zakoni, drugi propisi i Opštinsko vijeće Vareš donijelo s pozivom na ranije važeći sudska pravila koja su na snazi u Federaciji na dan stupawa na Zakon o komunalnim taksama ("Službeni list SR BiH", broj snagu ovog ustava ostaju na snazi u mjeri u kojoj nisu u 21/77, 35/88 i 26/89) nije od značaja da bi iste zbog toga bile u suprotnosti sa ovim ustavom, dok nadležna tijela vlasti ne neskladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. odluče drugačije. U odgovoru se, takođe, navodi da je, u skladu sa Nasuprot tome, kada su u pitanju dijelovi sporne Odluke o ovlastima iz Amandmana VIII. d) na Ustav Federacije Bosne i izmjenama i dopunama Odluke o opštinskim komunalnim Hercegovine, donesen Zakon o pripadnosti javnih prihoda u taksama broj 01-15/04 od 5.2.2004. godine, kojom je izmijenjen Federaciji Bosne i Hercegovine i finansiranju Federacije Tarifni broj 4. Odluke o opštinskim komunalnim taksama Bosne i Hercegovine, kojim je uređena pripadnost javnih broj 01-14/99 od 3.2.1999. godine, Ustavni sud Federacije prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji utvrdio je da ista u tom dijelu nije u skladu sa Ustavom Federacije i odnosi u oblasti sistema finansirawa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, članom II. 2. (1) c) utvrđenih funkcija Federacije i kantona, te da je članom 8. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je, pored stav 1. ovog zakona propisano da opštinama pripadaju javni ostalog, da sva lica na teritoriji Federacije uživaju pravo na prihodi u skladu sa kantonalnim propisima, a stav 2. da jednakost pred zakonom. U konkretnom slučaju, navedenom opštinska vijeća donose propise o opštinskim taksama. Kako odlukom Opštinskog vijeća Vareš, kojom se utvrđuje visina Zeničko-dobojski kanton nije donio Zakon o kantonalnim takse za istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na taksama, u odgovoru se konstatira da se na području ovog poslovnim prostorijama i objektima, kojim se označava da kantona i dalje primjenjuje Zakon o komunalnim taksama SR određeno pravno i fizičko lice obavlja izvjesnu djelatnost Bosne i Hercegovine kao kantonalni propis, saglasno odredbi ili zanimanje, visina godišnje takse određena je u bitno člana IX. 5. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. različitim iznosima, bez bilo kakvih realno utvrđenih kriterija za različito utvrđene iznose - visinu takse (npr. Opštinsko vijeće Vareš predlaže da Ustavni sud područje grada gdje je istaknuta firma, dimenzije-veličina Federacije utvrdi da navedene odluke nisu u neskladu sa istaknute firme i sl.). Zbog toga, Ustavni sud Federacije Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. cijeni da imaoci istaknutih firmi nisu u jednakom položaju Federalno ministarstvo finansija - Federalno pri utvrđivanju visine godišnje takse na istaknutu firmu na ministarstvo financija nije Ustavnom sudu Federacije način kako je to propisano navedenom odlukom, što po ocjeni dostavilo traženi odgovor na zahtjev Kantonalnog suda u Ustavnog suda Federacije nije u skladu sa pomenutom odredbom Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojom je propisana – direktna korespondencija sa ponuđačima vezano za jednakost lica pred zakonom. pojašnjenja ponuda/zahtjeva sa pravom na ovjeru Iz navedenih razloga, Ustavni sud Federacije je utvrdio da dokumenata potpisanih od strane predsjednika odredbe Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o opštinskim Komisije, komunalnim taksama Opštinskog vijeća Vareš broj 01-15/04 od – ovlaštenja za pregovaranje. 5.2.2004. godine, kojom je izmijenjen Tarifni broj 4. Odluke o Član 6. opštinskim komunalnim taksama broj 01-14/99 od 3.2.1999. godine nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Članovi i njihovi zamjenici iz člana 1. ovog Rješenja dužni su potpisati izjavu o nepristrasnosti i povjerljivosti u odnosu na Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, u ponuđače koja je sastavni dio ovog Rješenja, a u skladu sa sastavu: prof. dr Nedjeqko Milićević, predsjednik Suda; Sead Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu Bahtijarević; mr. Mirko Bošković; mr. Ranka Cvijić, Domin avijaciju - Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Malbašić; Aleksandra Martinović; Kata Sewak i prof. dr Kasim Trnka, sudije Suda. Član 7. Predsjednik Naknada za rad u postupku javnog nadmetanja za nabavku Broj U-27/06 Ustavnog suda Federacije roba i vršenje usluga, članovima Komisije utvrdit će se posebnim 19. oktobra 2006. godine Bosne i Hercegovine rješenjem. Sarajevo prof. dr Nedjeqko Milićević, s. r. Član 8. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja. broj 10-1-27-63-1660-3/06 FEDERALNA DIREKCIJA ZA CIVILNU 29. novembra/studenoga 2006. godine Direktor AVIJACIJU/ZRAKOPLOVSTVO Sarajevo Amadeo Mandić, s. r. Na osnovu člana 30. Pravilnika o javnim nabavkama broj l0-1-02-1-288-1/05 od 11. maja 2005. godine i Rješenja federalnog ministra prometa i komunikacija, broj 01 -27-427/03 FEDERALNA UPRAVA od 12. maja 2003. godine, direktor Federalne direkcije za civilnu avijaciju-zrakoplovstvo donosi CIVILNE ZAŠTITE Na osnovu člana 145. stav 3. Zakona o zaštiti i spašavanju RJEŠENJE ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća O IMENOVANJU KOMISIJE ZA PROCES ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/03 i 22/06), direktor PROVOĐENJA UBRZANOG PREGOVARAČKOG Federalne uprave civilne zaštite donosi POSTUPKA BEZ OBJAVLJIVANJA PRAVILNIK OBAVJEŠTENJA O NABAVCI O ODJEĆI I OBUĆI, OZNAKAMA SPECIJALNOSTI I Član 1. KOMANDNIH DUŽNOSTI, UPOTREBI ZNAKA U Komisiju za proces provođenja ubrzanog pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci usluge CIVILNE ZAŠTITE I IDENTIFIKACIONOJ ISKAZNICI održavanja opreme, hardverskih i softverskih ugrađenih ZA PRIPADNIKE CIVILNE ZAŠTITE tehničkih i informatičkih sustava za potrebe Centra kontrole zračnog prometa Mostar i Centra kontrole zračnog prometa I. OSNOVNE ODREDBE Sarajevo/Federalne direkcije za civilnu avijaciju - Federalne Član 1. direkcije za civilno zrakoplovstvo, imenuju se: 1. BOJANA RADIVOJEVIĆ, predsjednik Ovim pravilnikom propisuju se vrsta, sastav, oblik, boja i 2. PETAR OBRADOVIĆ, član način nošenja odjeće i obuće pripadnika civilne zaštite (u 3. AMIR DŽEKO, član daljnjem tekstu: uniforma civilne zaštite), oznake specijalnosti jedinica i komandnih dužnosti pripadnika civilne zaštite, način te SUZANA ŠIMUNOVIĆ-ZOVKO, kao sekretar Komisije. upotrebe znaka civilne zaštite i veličina i sadržaj identifikacijske Član 2. iskaznice za pripadnike civilne zaštite (u daljnjem tekstu: Imenovana lica iz člana 1. ovog Rješenja dužna su postupati identifikacijska kartica) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u u skladu sa odredbama ZJN-a BiH, podzakonskim aktima i daljnjem tekstu: Federacija BiH). Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu Član 2. avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Pripadnici civilne zaštite imaju uniformu civilne zaštite, koja Član 3. je ista za sve pripadnike štabova, jedinica i povjerenika civilne Zadatak Komisije je da utvrdi plan rada Komisije, izradi zaštite i službi zaštite i spašavanja (u daljnjem tekstu: pripadnici metodologiju za ocjenjivanje ponuda, obavi pregovore, otvori civilne zaštite), bez obzira na njihovu vrstu, namjenu i nivo vlasti prispjele ponude/zahtjeve, sačini zapisnik o otvaranju na kome su organizovani. ponuda/zahtjeva, ocijeni prispjele ponude/zahtjeve i sačini izvještaj o radu i daje preporuku za dodjelu ugovora na način Član 3. propisan članom 45. Pravilnika o javnim nabavkama Federalne Specijalnosti jedinica i komandne dužnosti pripadnika direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno civilne zaštite obilježavaju se posebnim oznakama koje su zrakoplovstvo. propisane ovim pravilnikom. Zadatak sekretara Komisije su administrativni poslovi, Član 4. priprema zapisnike sa sastanka Komisije, izvještaj o radu Komisije i prikupljanje saglasnosti, dokumentovanje i drugi Pripadnici civilne zaštite imaju identifikacionu iskaznicu poslovi po zahtjevu predsjednika Komisije. pripadnika civilne zaštite koja predstavlja ličnu kartu za osoblje civilne zaštite (u daljnjem tekstu: lična karta civilne zaštite) koja Član 4. se izrađuje, izdaje i koristi na način propisan ovim pravilnikom. Rok za izvršenje zadataka iz člana 3. je 15.12.2006. godine. Član 5. Član 5. Pripadnici civilne zaštite i objekti, sredstva i oprema civilne Ovlaštenja Komisije za izvršenje zadataka iz člana 3. ovog zaštite obilježavaju se znakom civilne zaštite na način propisan Rješenja su: ovim pravilnikom. II. UNIFORMA PRIPADNIKA CIVILNE ZAŠTITE sa vanjske strane košulje izrađen je našiveni džep prošiven vertikalno na tri dijela kao na slici broj 2. Na 10 cm od poruba 1. Vrsta uniforme civilne zaštite bočnih strana izrađeni su šlicevi košulje. Preklop dvije prednjice Člen 6. košulje izrađen je ovalno. Na ramenima su izrađene epolete. Kragna se na špicevima kopča sa dva dugmeta za prednjice Uniformu pripadnika civilne zaštite u Federaciji BiH čini: košulje. 1) službena uniforma, Leđni dio košulje, sječen je u visini lopatica (slika broj 3). Na 2) radni kombinezon, sredini leđnog dijela od šavova prema dolje izrađena je jedna 3) dodatna oprema. dupla faltna dužine 30 cm. Kragna sa leđnog dijela završava se u a) Službena uniforma špic i kopča jednim dugmetom. Prednji i zadnji psec izrađen je od duplog materijala koji Član 7. ujedno služi kao ojačanje. Rukavi su u gornjem dijelu ušiveni u Službenu uniformu pripadnika civilne zaštite čine: orukavlje košulje, a u donjem dijelu završavaju se mandžetnom 1) kapa, širine 7 cm, s rupicom i dugmetom u sredini. 2) košulja, Rukavi su sječeni u visini šava na grudima sa prednje strane i 3) pantalone sa opasačem, šava na leđima i završavaju se sa dvije male faltne i šlicem sa 4) ljetnja jakna, zadnje strane. Sa unutrašnje strane rukava (naličja) izrađene su 5) zimska jakna - vjetrovka, spojke koje se završavaju rupicom, a sa lica rukava pričvrščeno je 6) majica s kratkim rukavima, dugme koje pridržava rukav u ljetnem periodu i tako daje utisak 7) radne rukavice, kratkog rukava. 8) kišna kabanica, Košulja se radi u veličinskim brojevima 36 do 46, tako da je 9) obuća (polučizme ili duboke cipele), veličinski broj okovratnika i broj košulje. Službena uniforma pripadnika civilne zaštite ista je za Izgled košulje prikazan je na slici broj 2, 3 i 4. muškarce i za žene. Ženska košulja identična je muškoj, s tim što se desna strana zakopčava preko lijeve. Član 8. Osnovna boja tkanine za kapu, pantalone, ljetnju i zimsku c) Pantalone jaknu je tamnoplava, a za košulju svijetloplava. Boja postave, Član 13. gajtana i patentnih zatvarača prilagođava se osnovnim bojama. Pantalone su dugačke, sastoje se od dvije prednje i dvije Boja polučizama i dubokih cipela je crna. zadnje strane. Na prednjoj strani izrađen je šlic koji se kopča b) Radni kombinezon patentnim zatvaračem, koji se sa lica ne vidi. U gornjem dijelu, prednjeg dijela nogavica ukrojena su po dva džepa, a na Član 9. koljenima su postavljena štepana ojačanja i ušivana u šavovima Radni kombinezon se izrađuje od platna blago narandžaste nogavica. boje. Sa strane je na nogavicama iznad koljena pantalona našiven Kapa uz radni kombinezon je po obliku ista kao kapa uz po jedan džep. službenu uniformu civilne zaštite s tim što se razlikuje po tome, Sa zadnje strane u raskoraku pantalona postavljena su što je narandžaste boje i nema naušnike. štepana ojačanja iznad kojih su izrađena dva usječena džepa sa patnama i nitnama za zakopčavanje. c) Dodatna oprema Na gornjem dijelu pantalona izrađena je pojasnica u koju je Član 10. na zadnjem dijelu od šava do šava ugrađena guma. Na pojasnici Pod dodatnom opremom podrazumijevaju se: su ugrađena duple gajkice za opasač. 1) vuneni džemper, Krajevi otvora nogavica podvijaju se širinom za 1,5 cm, a 2) radni prsluk, potom se u podvijeni dio uvlači guma. Na 5 cm iznad otvora nogavica našiva se spona od 8 cm, širine uz šav 3,5 cm, u pravcu 3) ranac za pakovanje uniforme civilne zaštite. suprotnih uglova 4,5 cm sa nitnom u sredini. Dodatna oprema iz stava 1. ovog člana izrađuje se u Ispod našivenih džepova, na nogavicama, na 5 cm ušiva se tamnoplavoj boji. fluorescentna traka narandžaste boje širine 5 cm. 2. Sadržaj i veličina pojedinih dijelova uniforme civilne Uložak za pantalone je napravljen od termo materijala i u zaštite, radnog kombinezona i dodatne opreme zimskom periodu za pantalone se kopča dugmadima. Muške pantalone se rade u veličinskim brojevima od 44 do a) Kapa 62, a ženske u veličinskim brojevima 36 do 56. Ženske pantalone identične su muškim, s tim što se desna Član 11. strana šlica zakopčava preko lijeve. Kapa je sportskog kroja. Sašivena je od osnovnog dijela, Pantalone imaju elastične tregere širine 50 mm, koji su sjenjičnaka i naušnika. Osnovni dio kape postavljen je s ušiveni sa prednje i zadnje strane. nepromočivim platnom. Izgled pantalona prikazan je na slici broj 5. Kapa se izrađuje u veličinama od 54 do 60, sa intervalom identičnosti od 1 cm, a određeni broj označava unutrašnji obim d) Ljetnja jakna kape mjeren u cm preko znojnice. Član 14. Kapa je istovjetna za sve pripadnike civilne zaštite (muškarce Ljetnja jakna sastoji se od dva prednja i jednog zadnjeg i žene). dijela, rukava sa ojačanjima na ramenima, gornjem dijelu leđa i Izgled kape prikazan je na slici broj 1. na podlakticama, komotna je i dugačka 15 cm ispod struka. b) Košulja Naprijed je otvorena po cijeloj dužini, a otvor se zakopčava pomoću pet vanjskih i tri unutrašnje nitne. Ojačanja na ramenima Član 12. su koso postavljena i štepana u razmaku 4 x 4 cm. Košulja se sastoji od dva prednja i tri zadnja dijela i rukava. Prednjice su sječene iznad grudi sa unutrašnjim džepovima i Prednji dijelovi košulje su sječeni u visini grudi. Košulja je patnama sa nitnama za zakopčavanje. Džepovi su izvana štepani naprijed otvorena po cijeloj dužini, a zakopčava se sa četiri do jedne trećine donjeg ruba. skrivena, tri ukrasna i jednim dugmetom u okovratniku na desnoj Isti džepovi su urađeni ispod struka i kopčaju se nitnama. U i osam rupica na lijevoj strani. Sa desne strane košulje ispod pojasu je ugrađena guma, širine 5 cm sa unutrašnje strane koja prosiječenog dijela na grudima izrađen je ušiveni džep sa patnom izlazi na lice tkanine i završava se metalnom kopčom. Ispod koji se kopča dugmetom. Na ovom džepu u donjoj lijevoj strani orukavnice izrađene su znojnice sa metalnim otvorima. Kragna je blago ovalna i pruža mogućnost podizanja i kopčanja ispod g) Radne rukavice vrata. Na ramenima su ugrađene epolete. Zadnji dio jakne sastoji se od jednog dijela, sa koso Član 17. postavljenim ojačanjima na ramenima i ojačanjem ispod kragne. Radne rukavice su petoprstne i izrađene su od prirodne U desnom donjem uglu je ušiveni džep sa patnom koja se kopča mekane kože, dizajnirana za optimalnu zaštitu šake od nitnom. opterećenja pri radu, odnosno mehaničkih opterećenja. Na zadnjem dijelu jakne iz stava 4. ovog člana utiskuje se Radne rukavice se izrađuju u veličinskim brojevima od 9 do fluorescentnom narandžastom bojom naziv "CIVILNA 11. ZAŠTITA". Slova su veličine 50 mm. Izgled radne rukavice prikazan je na slici broj 10. Rukavi su u gornjem dijelu ušiveni u orukavlje jakne. h) Kišna kabanica Duboko su usječeni i rezani sa prednje i zadnje strane u visini ojačanja na prednjici i leđima. Porub rukava je štepan 3 cm od Član 18. ruba rukava. U šavu sa prednje strane rukava ušivena je ukrasna Kišna kabanica (u daljnjem tekstu: kabanica) uobičajenog je epoleta širine 5 cm i kopča sa nitnom sa zadnje strane. kroja, izrađena od nepromočivog materijala, dužine do koljena i Na rukavima iznad poruba iz stava 6. ovog člana, našiva se ima kapuljaču. Zakopčava se s 4 do 6 drikera, a sa lijeve i desne fluorescentna traka narandžaste boje širine 5 cm. strane prednjice nalaze se kose lajsne - imitacije džepova. Kišna U pazuhu su izrađene znojnice. Svi štepovi su vanjski i kabanica je od ovratnika do sredine prsa i preko pleća ojačana ukrasni. istim materijalom od kojeg je izrađena, a na plećima ispod ojačanja, kao i ispod pazuha, ušivena je mrežasta traka. Ženska ljetna jakna identična je muškoj, s tim što se desna Na leđima kabanice utiskuje se fluoreskentnom naran- strana zakopčava preko lijeve. džastom bojom tekst "CIVILNA ZAŠTITA". Slova su veličine Muška ljetna jakna se izrađuje u veličinskim brojevima od 44 50 mm. do 62, a ženska u veličinskim brojevima od 36 do 56. Na rukavima kabanice, na udaljenosti od 20 cm od poruba Izgled ljetne jakne prikazan je na slici broj 6 i 7. rukava ušiva se fluorescentna narandžasta traka širine 5 cm. Kabanica se izrađuje u tamnoplavoj boji. e) Zimska jakna - vjetrovka Kabanica se izrađuje u veličinskim brojevima od 38 do 62. Izgled kabanice prikazan je na slici broj 11. Član 15. Zimska jakna - vjetrovka sastoji se od dva prednja i jednog i) Radni kombinezon zadnjeg dijela, rukava sa ojačanjima na ramenima, gornjem Član 19. dijelu leđa i na podlakticama. Komotna je i dugačka do visine prirodnog koraka. Naprijed je otvorena po cijeloj dužini, a otvor Radni kombinezon je izrađen iz jednog dijela. Na prednjoj se zakopčava pomoću patentnog zatvarača i pet vanjskih nitni. strani se otvara rajferšlusom koji je skriven i ponovno se zakopčava sa četiri metalne nitne. Prednjice su sječene iznad grudi sa unutrašnjim džepovima i patnama sa nitnama za zakopčavanje. Džepovi su izvana štepani Na prednjem dijelu kombinezona iznad pojasa našivena su do jedne trećine donjeg ruba. Isti džepovi su urađeni ispod struka dva džepa. Na sredini lijevog džepa na prsima ušivena je i kopčaju se nitnama. U pojasu je ugrađena guma, širine 5 cm sa elastična čičak traka za koju se kači oznaka funkcije. Na leđima je unutarnje strane koja izlazi na lice tkanine i završava se utisnut fluorescentni srebrenasti natpis "CIVILNA ZAŠTITA". metalnom kopčom. Ispod orukavnice izrađene su znojnice sa Slova su veličine 50 mm. metalnim otvorima. Kragna je blago ovalna i pruža mogućnost Na pantalonama, ispod pojasa, ušivena su dva unutarnja podizanja i kopčanja ispod vrata. džepa. Zadnji dio jakne sastoji se od štepanog ojačanja na gornjem U okovratnik radnog kombinezona ušivena je kapuljača. dijelu leđa, znojnica i ugrađenom gumom u pojasu. Na nogavicama pantalona i rukavima kombinezona na udaljenosti od 15 cm našivena je fluorescentna srebrenasta traka Na zadnjem dijelu jakne iz stava 3. ovog člana utiskuje se širine 5 cm. fluorescentnom narandžastom bojom naziv "CIVILNA Izgled radnog kombinezona prikazan je na slici broj 12. ZAŠTITA". Slova su veličine 50 mm. Rukavi su u gornjem dijelu ušiveni u orukavlje jakne. j) Vuneni džemper Duboko su usječeni i rezani sa prednje i zadnje strane u visini ojačanja na prednjici i leđima. Porub rukava je štepan 3 cm od Član 20. ruba rukava. U šavu sa prednje strane rukava ušivena je ukrasna Vuneni džemper dugih rukava (u daljnjem tekstu: džemper) epoleta širine 5 cm i kopča sa nitnom sa zadnje strane. izrađen je od 50% vune i 50% poliestera s ojačanjima na Na rukavima iznad poruba iz stava 5. ovog člana našiva se ramenima u tamnoplavoj boji. Završeci na rukavima i oko struka fluorescentna traka narandžaste boje širine 5 cm. su elastični. Džemper mora imati visoki ovratnik s patentnim zatvaračem s prednje strane dužine 30 cm od vrha okovratnika. U pazuhu su izrađene znojnice. Svi štepovi su vanjski i Na prednjoj strani džempera, na lijevoj strani, nalazi se ukrasni. pravougli džep veličine 12 x 10 cm s poklopcem na čičak. Ženska zimska jakna identična je muškoj, s tim što se desna Džemper se izrađuje u veličinama od 36 do 62. strana zakopčava preko lijeve. Izgled džempera prikazan je na slici broj 13. Muška zimska jakna se izrađuje u veličinskim brojevima od 44 do 62, a ženska u veličinskim brojevima od 36 do 56. k) Radni prsluk Izgled zimske jakne prikazan je na slici broj 8. Član 21. f) Majica sa kratkim rukavima Radni prsluk (u daljnjem tekstu: prsluk) izrađen je od istog materijala kao i zimska jakna - vjetrovka iz člana 15. ovog Član 16. pravilnika, a sastoji se od dva prednja i jednog zadnjeg dijela i nema rukave. Naprijed je otvorena po cijeloj dužini, a otvor se Majica sa kratkim rukavima je izrađena od 100 % pamuka u zakopčava patentnim zatvaračem i pet unutrašnjih nitni. tamnoplavoj boji. Na prednjoj lijevoj strani, u visini prsa, utisnut Okovratnik je podignut i u njega je ugrađena šukuljica koja se u je fluorescentni narančasti tekst "CIVILNA ZAŠTITA". Slova su okovratnik slaže i zatvara patentnim zatvaračem. veličine 15 mm. Na prednjem dijelu prsluka, na prsima sa lijeve i desne strane Majica sa kratkim rukavima izrađuje se u veličinskim našivena su dva džepa koja se zatvaraju čičkom. brojevima od 36 do 62. Ispod džepova iz stava 2. ovog člana našivena su dva veća Izgled majice sa kratkim rukavima prikazan je na slici broj 9. džepa koja se zatvaraju sa po dvije nitne. Na zadnjem dijelu prsluka utiskuje se fluorescentnom 5. Obilježavanje, pakovanje i održavanje uniforme i obuće narandžastom bojom naziv "CIVILNA ZAŠTITA". Slova su civilne zaštite veličine 50 mm. Ženski prsluk identičan je muškom, s tim što se desna strana Član 26. zakopčava preko lijeve. Uniforma i obuća civilne zaštite, prilikom izrade, Muški prsluk se izrađuje u veličinskim brojevima od 44 do obilježavaju se utkanom, vezenom ili štepanom etiketom sa 62, a ženski u veličinskim brojevima od 36 do 56. podlogom opšteg znaka civilne zaštite, izrađenom po tipu široke Izgled prsluka prikazan je na slici broj 14. potrošnje, koja sadrži slijedeće podatke: skraćeni naziv i mjesto proizvođača, oznaku veličinskog broj a i godinu proizvodnje. l) Ranac za pakovanje uniforme civilne zaštite Etikete moraju biti štampane postojanim bojama tako da Član 22. mogu podnijeti više pranja ili hemijskih čišćenja. Ranac za pakovanje uniforme civilne zaštite (u daljnjem Etikete se ušivaju na košulju (mušku i žensku), ljetnju i tekstu: ranac) izrađen je od vodonepropusnog umjetnog platna, zimsku jaknu, pantalone, radni kombinezon, džemper, polover, maksimalne zapremine 25 litara s mogućnošću smanjivanja kabanicu i cipele na mjestima gdje se to čini i kod normalne zapremine. S prednje strane nalaze se tri džepa s poklopcem. S serijske proizvodnje ovih i ovakvih predmeta. donje strane ranca pričvršćeni su remeni za slučaj potrebe Član 27. pakovanja vreće za spavanje, kao i bočno sa obadvije strane. Za nošenje ranca služi remenje koje je prošireno i postavljeno radi Uniforma i obuća civilne zaštite, pakuju se na uobičajen udobnosti prilikom nošenja. Oko struka se nalazi podesivi remen način i stavljaju u polietilensku kesu odgovarajuće veličine. zbog učvršćivanja ranca uz tijelo. Zadnja strana ranca je ojačana, Ostale uslove grupnog pakovanja i uslove transportnog na njoj se nalazi džep u koji se stavlja kartica sa podacima o pakovanja određuje kupac prilikom sklapanja ugovora. vlasniku ranca. Na poklopcu ranca je utisnut opći znak civilne zaštite. Iznad džepova pričvršćena je fluoroscentna narandžasta Član 28. traka širine 5 cm. Uniforma civilne zaštite mora se održavati i čuvati kako ne bi Izgled ranca prikazan je na slici broj 15. došlo do oštećenja ili uništavanja i ne smije se prati bez primjene odgovarajućih uputa datih na deklaraciji proizvođača. 3. Način šivenja uniforme civilne zaštite Član 29. Član 23. Obuća se spolja čisti četkom, po potrebi i vodom, odnosno Šavovi, štepovi i dugmad, pomoćni materijal i pribor, kao i vlažnom krpom. šivanje uniforme civilne zaštite iz člana 7. ovog pravilnika, mora Sušenje se vrši prirodno ili toplim zrakom do 500 C. u cijelini, biti tako da su šavovi pravilni i ravni, bez propuštenih uboda igle. Gustina mašinskih uboda igle je 4-5 na 1 cm. Svi Poslije sušenja, obuća se obavezno premazuje zaštitnom dijelovi spajaju se šavovima širine 7-8 mm, a njihovi početni i pastom za obuću. završni krajevi učvrščuju se popravnim mašinskim štepom. Kožna obuća sa gumenim đonom zanavlja se, po pravilu, Šavovi se na lice našivaju, a iznutra porubljuju. poslije 10 godina, odnosno u kraćem roku ako su korišćenjem u Na odjevne predmete pričvršćuju se nitne i dvije vrste akcijama zaštite i spašavanja oštećene ili uništene. dugmadi, i to: 1) manja dugmad, za 4 rupice, prečnika 14 mm, koja služe za 6. Nošenje uniforme civilne zaštite zakopčavanje termouloška u muškim pantalonama, Član 30. 2) dugmad za košulje, koja se koriste za zakopčavanje košulja i narukavlja, Pripadnici civilne zaštite uniformu civilne zaštite nose u slijedećim slučajevima: 3) pomoćni materijal i pribor je po standardima široke potrošnje i mora biti sa ovjerenim uzorkom. 1) kada se angažuju na vršenju zadataka u akcijama zaštite i spašavanja; Član 24. 2) prilikom vježbi civilne zaštite, Vrsta, kvalitet i ostala svojstva osnovnog repromaterijala od 3) na smotrama, paradama i u drugim slučajevima, kojeg se izrađuju predmeti uniforme civilne zaštite, moraju biti, u skladu sa ovim pravilnikom, a izrađuju se od materijala 4) na praktičnoj, a po potrebi i drugoj obuci i propisanih važećim standardima u Bosni i Hercegovini i 5) u svim drugim slučajevima kada to odredi nadležani Federaciji BiH. organ civilne zaštite. 4. Obuća civilne zaštite Član 31. Član 25. Zavisno od vremenskih prilika i zadataka koji se izvršavaju, uniforma civilne zaštite može se nositi u slijedećim Polučizme ili duboke cipele, (u daljnjem tekstu: cipele) kombinacijama: izrađene su od gornjeg i donjeg dijela. Gornji dio cipela izrađuje se od kože - boksa, a sastoji se od 1) kapa, košulja, ljetnja jakna, pantalone, polučizme - cipele, prednjice, zadnjeg dijela, sare i zatvorenog jezika koji su 2) kapa, košulja, ljetnja jakna, pantalone, zimska jakna, sastavljeni sa dva reda štepa. polučizme - cipele, Prednjica je postavljena kožnom postavom sa ojačanim 3) kapa, košulja, pantalone i polučizme - cipele. prednjim dijelom. Pored kombinacija u stavu 1. ovog člana, mogu se nositi i Sara, odnosno zadnji dio cipele postavljen je kožnom drugi odjevni predmeti koji služe za zaštitu pripadnika civilne postavom. U visini od 5 cm od donjeg dijela cipele ojačani su zaštite od hladnoće. lubovi od članka sa tvrdom kožom ili drugim materijalom (između postave i lica), a gornji dio sare, oko cijelog članka, Član 32. između lica i postave nalazi se spužvasto ojačanje. Proizvodnja uniforme civilne zaštite, radnog kombinezona i Donji dio cipele izrađen je iz jednog dijela, gumenog đona, sa dodatne opreme i obuće civilne zaštite koja je propisana ovim dodatkom kožnog ojačanja između donjeg i gornjeg dijela. pravilnikom vršiće se prema odobrenom uzorku - modelu. Cipele se pertlaju prtenim pertlama koje se uvlače, u donjem Uzorke-modele iz stava 1. ovog člana odobrava direktor dijelu u 4 metalne ringle i u gornjem dijelu 3 metalne zakačke. Federalne uprave civilne zaštite izborom odgovarajućeg Cipele se izrađuju u veličinskim brojevima od 36 do 48. proizvođača putem tendera kojeg objavljuje ta uprava za potrebe Izgled cipele prikazan je na slici broj 16. svih korisnika odjeće i obuće civilne zaštite u Federaciji BiH. III. OZNAKE SPECIJALNOSTI JEDINICA I KOMANDNIH Član 39. DUŽNOSTI PRIPADNIKA CIVILNE ZAŠTITE Oznake komandnih dužnosti imaju članovi štabova, komandiri jedinica civilne zaštite i rukovodioci službi zaštite i Član 33. spašavanja. Pripadnici civilne zaštite imaju znak civilne zaštite, oznake specijalnosti i oznake komandnih dužnosti pripadnika civilne Član 40. zaštite. Oznake komandnih dužnosti u štabovima civilne zaštite nalaze se na tamnoplavoj podlozi dimenzija 5 x 7 cm, a sastoje se Član 34. u slijedećem: Znak i oznake iz člana 33. ovog pravilnika su: 1) za Federalni štab civilne zaštite 1) opći znak civilne zaštite, a) komandant Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave 2) oznaka specijalnosti jedinice civilne zaštite, podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem 3) oznake komandne dužnosti u štabovima i jedinicama dijelu nalaze se tri svijetložute grede debljine 10 civilne zaštite i u službama zaštite i spašavanja. mm, a iznad njih dvije grede iste boje, debljine 5 Član 35. mm (slika broj 34); b) načelnik Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave Pripadnici civilne zaštite na uniformi civilne zaštite podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem obavezno nose opći znak civilne zaštite (u daljnjem tekstu: opći dijelu nalaze se tri svijetložute grede debljine 10 znak). mm, a iznad njih jedna greda iste boje, debljine 5 Opći znak se nosi na slijedećim dijelovima odjeće: mm (slika broj 35); 1) na kapi, iznad sjenjičnjaka, u vidu amblema prečnika 30 c) član Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave mm, podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem 2) na desnom rukavu ljetne i zimske jakne, košulje i na dijelu nalaze se tri svijetložute grede debljine 10 kabanici. mm (slika broj 36); Član 36. 2) a kantonalni štab civilne zaštite Oznake specijalnosti jedinica civilne zaštite predstavlja opći a) komandant Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave znak, s tim što se u istostranačnom trokutu, tamnoplave boje, podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem stranica 70 mm ucrtavaju simboli specijalnosti, i to: dijelu nalaze se dvije svijetložute grede debljine 1) za jedinice medicinske pomoći - "crveni krst-križ" sa 10 mm, a iznad njih dvije grede iste boje, bijelim rubom (slika broj 17); debljine 5 mm (slika broj 37); 2) za jedinice radiološko - hemijske i biološke zaštite - b) načelnik Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave "stilizovani trolist djeteline" žute boje (slika broj 18); podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem 3) za jedinice za zaštitu od požara - "plamen" crvene boje dijelu nalaze se dvije svijetložute grede debljine (slika broj 19); 10 mm, a iznad njih jedna greda iste boje, 4) za jedinice za zaštitu i spašavanje životinja i namirnica debljine 5 mm (slika broj 38); životinjskog porijekla - "svjetloplavi krst-križ" sa bijelim c) član Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave rubom (slika broj 20); podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem 5) za jedinicu za asanaciju terena - "trougao" žute boje (slika dijelu nalaze se dvije svijetložute grede, debljine broj 21); 10 mm (slika broj 39); 6) za jedinice za uništavanje neeksplodiranih ubojnih 3) za općinski štab civilne zaštite sredstava - "silueta bombe" žute boje (slika broj 22); a) komandant Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave 7) za jedinice za spašavanje na vodi i pod vodom - "silueta podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem čamaca" žute boje (slika broj 23); dijelu nalazi se jedna svijetložuta greda, debljine 8) za jedinice za spašavanje sa visina - "bijela silueta 10 mm, a iznad nje dvije grede iste boje debljine planinskog masiva i dva bijela oblaka" (slika broj 24); 5 mm (slika broj 40); b) načelnik Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave 9) za jedinice za zaštitu bilja i biljnih proizvoda - "silueta podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem cvijeta" bijele boje (slika broj 25); dijelu nalazi se jedna svijetložuta greda, debljine 10) za jedinice za spašavanje iz ruševina - "silueta 10 mm, a iznad nje jedna greda iste boje debljine građevinske mašine" crvene boje (slika broj 26); 5 mm (slika broj 41); 11) za jedinice za snabdijevanje - "obrisi šatora zelene boje c) član Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave ispod kojeg je smještena poljska kuhinja crvene boje" podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem (slika broj 27); dijelu nalazi se jedna svijetložuta greda, debljine 12) za jedinice za spašavanje iz rudnika - "dva ukrštena 10 mm (slika broj 42); rudarska pijuka" bijele boje (slika broj 28); 4) za štab civilne zaštite mjesne zajednice 13) za jedinice za komunalne poslove - silueta "dva kruga a) komandant Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave svjetlosive i tamnosive boje koji predstavljaju cijev" podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem (slika broj 29); dijelu nalaze se tri tamnocrvene greda, debljine 14) za jedinice za građevinske poslove - stilizovana "silueta 10 mm, a iznad njih jedna grede iste boje skele" bijele boje (slika broj 30); debljine 5 mm (slika broj 43); 15) za jedinice za održavanje stambenih objekata - "crtež b) načelnik Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave kuće" bijele boje, (slika broj 31); podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem 16) za federalnu jedinicu za brze intervencije - grb Federacije dijelu nalaze se dvije tamnocrvene greda, BiH, a u plavom polju u dnu kruga ispisana slova "FJSN", debljine 10 mm, a iznad njih jedna grede iste (slika broj 32). boje debljine 5 mm (slika broj 44); Član 37. c) član Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave Oznaka pripadnika jedinica civilne zaštite opće namjene podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem predstavlja opći znak iz člana 44. ovog pravilnika. dijelu nalaze se jedna tamno crvena greda, debljine 10 mm, a iznad nje jedna grede iste boje Član 38. debljine 5 mm (slika broj 45). Oznaka povjerenika civilne zaštite predstavlja opći znak 5) za štab civilne zaštite pravnog lica promjera Ø 2 cm na plavoj podlozi dimenzija 5 x 7 cm koji se a) komandant Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave nalazi u gornjem dijelu podloge, a u donjem dijelu podloge podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem nalaze se četiri svijetložute siluete krila u obliku slova "V" dijelu nalaze se, tri tamnocrvene greda debljine debljine 3 mm (slika broj 33). 10 mm, a iznad njih nalaze se silueta krila u obliku slova V debljine 5 mm iste boje (slika oznake komandne dužnosti, nose i odgovarajuću oznaku broj 46); specijalnosti iz člana 36. ovog pravilnika. b) načelnik Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem Član 43. dijelu nalaze se, dvije tamnocrvene greda Oznaku komandne dužnosti članovi štaba, komandiri debljine 10 mm, a iznad njih nalaze se silueta jedinica civilne zaštite i rukovodioci službi zaštite i spašavanja krila u obliku slova V debljine 5 mm iste boje nose na sredini lijevog džepa košulje i gornjeg džepa ljetne i (slika broj 47); zimske jakne pričvršćene na elastičnu čičak traku. Na isti način, c) član Štaba u gornjem dijelu tamnoplave svoju oznaku, nose i povjerenici civilne zaštite. podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem Oznaka specijalnosti postavlja se na sredini gornjeg dijela dijelu nalazi se, jedna greda tamnocrvene boje desnog rukava košulje, ljetnje i zimske jakne, na 70 mm od debljine 10 mm i jedna debljine 5 mm, a iznad gornjeg šava rukava. njih nalaze se silueta krila u obliku slova V debljine 5 mm iste boje (slika broj 48). IV. UPOTREBA OPĆEG ZNAKA CIVILNE ZAŠTITE 6) za djelatnike stručne službe štabova Član 44. Djelatnici stručne službe Federalnog, kantonalnog i Opći znak za sve pripadnike civilne zaštite u Federaciji BiH općinskog štaba civilne zaštite imaju oznake pripadnosti službi odgovarajućeg štaba, koje se nalaze na je jedinstven i predstavlja ga međunarodni znak civilne zaštite u tamnoplavoj podlozi dimenzija 5 x 7 cm, a sastoje se u vidu jednakokrakog trougla smještenog u krugu prečnika 70 mm. slijedećem: Podloga je narandžaste boje, a trougao plave boje (slika broj 56). a) djelatnik stručne službe Federalnog štaba nosi Član 45. oznaku pripadnosti stručnoj službi koja, u Opći znak se upotrebljava za obilježavanje pripadnika gornjem dijelu tamnoplave podloge nalazi se civilne zaštite, kao i za obilježavanje objekata, materijalno - opći znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu nalaze se, tehničkih i transportnih sredstava i opreme civilne zaštite (u dvije svjetlo žute grede debljine 10 mm, a iznad daljnjem tekstu: objekata, sredstava i oprema CZ). njih silueta krila u obliku slova "V" debljine 5 mm (slika broj 50). Član 46. b) djelatnik stručne službe kantonalnog štaba, u Pripadnici civilne zaštite, opći znak upotrebljavaju kao znak gornjem dijelu tamnoplave podloge nalazi se pripadnosti civilnoj zaštiti. opći znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu nalaze se, Opći znak se nosi prišiven na kapi, košulji, ljetnjoj i zimskoj jedna svjetlo žuta greda debljine 10 mm, a iznad jakni, kabanici i zastavama civilne zaštite. nje silueta krila u obliku slova "V" debljine 5 mm (slika broj 51). Član 47. c) djelatnik stručne službe općinskog štaba, u Kada pripadnik civilne zaštite ne raspolaže uniformom gornjem dijelu tamnoplave podloge nalazi se civilne zaštite iz člana 7. ovog pravilnika, a angažuje se na opći znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu nalaze se izvršavanju zadataka zaštite i spašavanja, opći znak nosi na silueta krila u obliku slova "V" debljine 5 mm nadlaktici lijeve ruke vlastite odjeće koju nosi na 70 mm od (slika broj 52). gornjeg šava rukava. Član 41. Član 48. Oznake komandnih dužnosti u jedinicama civilne zaštite i službi zaštite i spašavanja sastoje se u slijedećem: Objekti, sredstva i oprema CZ koja služi za potrebe civilne a) za komandire jedinica civilne zaštite zaštite, radi raspoznavanja, obilježavaju se općim znakom. 1) komandir voda, u gornjem dijelu tamnoplave Opći znak za obilježavanje objekata, sredstava i opreme CZ, podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem izrađuje se u veličini koja odgovara srazmjerno površini na koju dijelu nalaze se tri svijetložute siluete krila u se ističe i koja omogućava da se znak može vidjeti sa zemlje i obliku obrnutog slova "V" debljine 5 mm, a vazduha. ispod se nalazi jedna greda iste boje debljine 10 Član 49. mm (slika broj 53); Opći znak upotrebljava se i u miru i u ratu. 2) komandir odjeljenja, u gornjem dijelu tamnoplave podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, Član 50. a u donjem dijelu nalaze se dvije svijetložute Opći znak se upotrebljava u slijedećim slučajevima: siluete krila u obliku obrnutog slova "V" debljine 5 mm, a ispod se nalazi jedna greda iste 1) za obilježavanje objekata, opreme i sredstava boje debljine 10 mm (slika broj 54); namijenjenih civilnoj zaštiti, za vrijeme trajanja akcije na 3) vođa tima, u gornjem dijelu tamnoplave podloge spašavanju nastradalog i ugroženog stanovništva i za nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu vrijeme vježbi i smotri civilne zaštite i ratnih djejstava, nalaze se jedna svijetložuta silueta krila u obliku 2) na koricama udžbenika, priručnika, pravila,uputstava i obrnutog slova "V" debljine 5 mm, a ispod se drugih publikacija u kojima se obrađuje problematika iz nalazi jedna greda iste boje debljine 10 mm oblasti zaštite i spašavanja, odnosno civilne zaštite, (slika broj 55). 3) na amblemima, medaljama, poveljama i plaketama b) za rukovodioce službi zaštite i spašavanja civilne zaštite, Rukovodioci službi zaštite i spašavanja imaju oznaku 4) na paketima i drugim vrstama pošiljki, koje civilna zaštita službe zaštite i spašavanja, koja se nalazi na tamnoplavoj upućuje u zemlji i inostranstvu, kao pomoć u slučaju podlozi dimenzija 5 x 7 cm, a sastoji se u sljedećem: u nastanka prirodnih ili drugih nesreća i opasnosti. gornjem dijelu tamnoplave podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu nalazi se jedna greda narandžaste V. LIČNA KARTA PRIPADNIKA CIVILNE ZAŠTITE boje širine 15 mm (slika broj 49), a pripadnici službi Član 51. zaštite i spašavanja imaju odgovarajuću oznaku specijalnosti jedinica civilne zaštite iz člana 36. ovog Svakom pripadniku civilne zaštite izdaje se lična karta pravilnika. civilne zaštite iz člana 4. ovog pravilnika koja služi za identifikaciju i utvrđivanje statusa pripadnika civilne zaštite. Član 42. Lična karta civilne zaštite nosi se u toku vršenja zadataka Komandiri jedinica civilne zaštite i rukovodioci službi civilne zaštite, odnosno zadataka zaštite i spašavanja ljudi i zaštite i spašavanja i članovi štabova civilne zaštite, pored materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. Član 52. prezime, kada lična karta civilne zaštite dotraje ili kada nema Lična karta civilne zaštite je formata 80 mm x 105 mm, čije slobodnih rubrika za upisivanje propisanih podataka, odnosno su spoljašne strane plave boje, a izrađuje se prema obrascu koji je kada pripadnik civilne zaštite izgubi ličnu kartu civilne zaštite ili odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni dio. na drugi način bez nje ostane. Na zadnjoj strani korica identifikacijske iskaznice upisuje se VI. PRIMJENA ODREDABA OVOG PRAVILNIKA NA sljedeći tekst: "Organi uprave i druge institucije i pravna lica dužni su imaocu ove iskaznice omogućiti slobodno kretanje na PRIPADNIKE CIVILNE ZAŠTITE GRADA području na kojem je proglašeno stanje prirodne ili druge Član 56. nesreće, radi obavljanja poslova zaštite i spašavanja ugroženih Odredbe ovog pravilnika o odjeći i obući, oznakama ljudi i materijalnih dobara za koje je nadležan i u granicama specijalnosti jedinica i komandnih dužnosti pripadnika civilne mogućnosti pružiti mu odgovarajuću pomoć koju zatraži u cilju zaštite, načinu upotrebe znaka civilne zaštite i identifikacijskoj efikasnog izvršenja tih poslova" istaznici za pripadnike civilne zaštite, koje se odnose na Lična karta civilne zaštite predstavlja ličnu javnu ispravu. pripadnike civilne zaštite općine, analogno se primjenjuju i na Član 53. pripadnike civilne zaštite grada. Lična karta civilne zaštite izdaje se svakom licu koje bude VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE raspoređeno u štab, jedinicu, odnosno za povjerenika civilne zaštite i u službe zaštite i spašavanja. Član 57. Ličnu kartu civilne zaštite pripadnicima civilne zaštite, iz Uniformu i obuću civilne zaštite predviđenu ovim stava 1. ovog člana izdaju sljedeći organi: pravilnikom planiraju i nabavljaju organi uprave i drugi organi i 1) Federalna uprava civilne zaštite - za članove Federalnog pravna lica koji formiraju štabove, jedinice i povjerenike civilne štaba civilne zaštite, službe zaštite i spašavanja i jedinice zaštite, kao i službe zaštite i spašavanja, s tim što općina nabavlja civilne zaštite formirane na nivou Federacije BiH i uniforme civilne zaštite i obuću za sve povjerenike civilne zaštite povjerenike civilne zaštite u federalnim organima uprave i koji se imenuju u mjesnim zajednicama i stambenim zgradama, drugim organima federalne uprave, naseljima, selima i zaseocima. 2) kantonalna uprava civilne zaštite - za pripadnike struktura Član 58. civilne zaštite iz prethodne tačke formiranih na nivou kantona, Izradu oznake specijalnosti jedinica civilne zaštite i oznake 3) služba civilne zaštite općine - za pripadnike struktura komandnih dužnosti pripadnika civilne zaštite vrši kantonalna civilne zaštite koje formira općina, povjerenike i jedinice uprava civilne zaštite. civilne zaštite u općinskim službama za upravu i drugim Član 59. organima općinske uprave, mjesnim zajednicama, Izradu lične karte civilne zaštite organizuje i finansira pravnim licima i drugim institucijama koje nisu Federalna uprava civilne zaštite, a raspodjela se vrši prema obuhvaćene tač. 1. i 2. stava 2. ovog člana. zahtjevima kantonalnih uprava i općinskih službi civilne zaštite, Član 54. uz naknadu koju utvrdi Federalna uprava civilne zaštite. Pripadnik civilne zaštite dužan je da ličnu kartu civilne Član 60. zaštite čuva i sa sobom nosi u slučajevima kada po zahtjevu Skice i slike uniforme civilne zaštite, radnog kombinezona i nadležnog organa civilne zaštite bude angažovan na zadacima dodatne opreme i obuće civilne zaštite i predviđene ovim zaštite i spašavanja. pravilnikom sa slikama općeg znaka, oznakama specijalnosti i Zabranjeno je da, pripadnik civilne zaštite, svoju ličnu kartu oznake komandnih dužnosti u civilnoj zaštiti nalaze se u prilogu civilne zaštite daje drugom licu na poslugu i da se služi ličnom pravilnika i čine sastavni dio ovog pravilnika. kartom civilne zaštite drugog lica. Pripadnik civilne zaštite, koji izgubi ličnu kartu civilne Član 61. zaštite ili na drugi način bez nje ostane, dužan je u roku od osam Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana dana od dana saznanja za nestanak prijavi gubitak, odnosno objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". nestanak lične karte civilne zaštite organu iz člana 53. ovog Broj 08-02/2-409/06 pravilnika, koji je izdao tu ličnu kartu civilne zaštite. 13. novembra 2006. godine Direktor Član 55. Sarajevo Alija Tihić, s. r. Organi iz člana 53. ovog pravilnika izdaju novu ličnu kartu civilne zaštite ako pripadnik civilne zaštite promijeni ime ili Članak 8. Osnovna boja tkanine za kapu, hlače, ljetnu i zimsku jaknu je tamnoplava, a za košulju svijetloplava. Boja postave, gajtana i Na temelju članka 145. stavak 3. Zakona o zaštiti i patentnih zatvarača prilagođava se osnovnim bojama. spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih Boja polučizama ili dubokih cipela je crna. nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03 i 22/06), direktor Federalne uprave civilne zaštite donosi b) Radni kombinezon Članak 9. PRAVILNIK Radni kombinezon se izrađuje od platna blago narančaste O ODJEĆI I OBUĆI, OZNAKAMA SPECIJALNOSTI I boje. ZAPOVJEDNIH DUŽNOSTI, UPOTREBI ZNAKA Kapa uz radni kombinezon je po obliku ista kao kapa uz službenu uniformu civilne zaštite, s tim što se razlikuje po tome, CIVILNE ZAŠTITE I IDENTIFIKACIJSKOJ ISKAZNICI što je narančaste boje i nema naušnike. ZA PRIPADNIKE CIVILNE ZAŠTITE c) Dodatna oprema I. TEMELJNE ODREDBE Članak 10. Članak 1. Pod dodatnom opremom podrazumijevaju se: Ovim pravilnikom propisuju se vrsta, sastav, oblik, boja i 1) vuneni džemper, način nošenja odjeće i obuće pripadnika civilne zaštite (u 2) radni prsluk, daljnjem tekstu: uniforma civilne zaštite), oznake specijalnosti 3) ranac za pakovanje uniforme civilne zaštite. postrojbi i zapovjednih dužnosti pripadnika civilne zaštite, način Dodatna oprema iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se u upotrebe znaka civilne zaštite i veličina i sadržaj identifikacijske tamnoplavoj boji. iskaznice za pripadnike civilne zaštite (u daljnjem tekstu: identifikacijska kartica) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u 2. Sadržaj i veličina pojedinih dijelova uniforme civilne daljnjem tekstu: Federacija BiH). zaštite, radnog kombinezona i dodatne opreme Članak 2. a) Kapa Pripadnici civilne zaštite imaju uniformu civilne zaštite, koja je ista za sve pripadnike stožera, postrojbi i povjerenika civilne Članak 11. zaštite i službi zaštite i spašavanja (u daljnjem tekstu: pripadnici Kapa je sportskog kroja. Sašivena je od osnovnog dijela, civilne zaštite), bez obzira na njihovu vrstu, namjenu i razinu sjeničnika i naušnika. Osnovni dio kape postavljen je s vlasti na kojoj su organizirani. nepromočivim platnom. Članak 3. Kapa se izrađuje u veličinama od 54 do 60, sa intervalom identičnosti od 1 cm, a određeni broj označava unutarnji obujam Specijalnosti postrojbi i zapovjedne dužnosti pripadnika kape mjeren u centimetrima (cm) preko znojnice. civilne zaštite obilježavaju se posebnim oznakama koje su Kapa je istovjetna za sve pripadnike civilne zaštite (muškarce propisane ovim pravilnikom. i žene). Članak 4. Izgled kape prikazan je na slici broj 1. Pripadnici civilne zaštite imaju identifikacijsku iskaznicu b) Košulja pripadnika civilne zaštite koja predstavlja osobnu kartu za osoblje civilne zaštite (u daljnjem tekstu: osobna karta civilne Članak 12. zaštite) koja se izrađuje, izdaje i koristi na način propisan ovim Košulja se sastoji od dva prednja i tri zadnja dijela i rukava. pravilnikom. Prednji dijelovi košulje sječeni su u visini grudi. Košulja je Članak 5. naprijed otvorena po cijeloj dužini, a zakopčava se sa četiri Pripadnici civilne zaštite i objekti, sredstva i oprema civilne skrivena, tri ukrasna i jednim dugmetom u okovratniku na desnoj zaštite obilježavaju se znakom civilne zaštite na način propisan i osam rupica na lijevoj strani. Sa desne strane košulje ispod ovim pravilnikom. prosječenog dijela na grudima izrađen je ušiveni džep sa patnom koji se kopča dugmetom. Na ovom džepu u donjoj lijevoj strani II. UNIFORMA PRIPADNIKA CIVILNE ZAŠTITE sa vanjske strane košulje izrađen je našiveni džep prošiven okomito na tri dijela kao na slici broj 2. Na 10 cm od poruba 1. Vrsta uniforme civilne zaštite bočnih strana izrađeni su šlicevi košulje. Preklop dvije prednjice košulje izrađen je ovalno. Na ramenima su izrađene epolete. Članak 6. Kragna se na špicevima kopča sa dva dugmeta za prednjice Uniformu pripadnika civilne zaštite u Federaciji BiH čini: košulje. 1) službena uniforma, Leđni dio košulje, sječen je u visini lopatica (slika broj 3). Na 2) radni kombinezon, sredini leđnog dijela od šavova prema dolje izrađena je jedna 3) dodatna oprema. dupla faltna dužine 30 cm. Kragna sa leđnog dijela završava se u špic i kopča jednim dugmetom. a) Službena uniforma Prednji i zadnji psec izrađen je od duplog materijala koji Članak 7. ujedno služi kao ojačanje. Rukavi su u gornjem dijelu ušiveni u orukavlje košulje, a u donjem dijelu završavaju se mandžetnom Službenu uniformu pripadnika civilne zaštite čine: širine 7 cm, s rupicom i dugmetom u sredini. 1) kapa, Rukavi su sječeni u visini šava na grudima sa prednje strane i 2) košulja, šava na leđima i završavaju se sa dvije male faltne i šlicem sa 3) hlače s remenom, zadnje strane. Sa unutarnje strane rukava (naličja) izrađene su 4) ljetna jakna, spojke koje se završavaju rupicom, a na licu rukava pričvršćeno 5) zimska jakna - vjetrovka, je dugme koje pridržava rukav u ljetnom razdoblju i tako daje 6) majica kratkih rukava, utisak kratkog rukava. 7) radne rukavice, Košulja se radi u brojčanim veličinama 36 do 46, tako da je 8) kišna kabanica, brojčana veličina okovratnika i broj košulje. 9) obuća (polu-čizme ili duboke cipele), Izgled košulje prikazan je na slikama broj 2, 3 i 4. Službena uniforma pripadnika civilne zaštite ista je za Ženska košulja identična je muškoj, s tim što se desna strana muškarce i za žene. zakopčava preko lijeve. c) Hlače e) Zimska jakna - vjetrovka Članak 13. Članak 15. Hlače su dugačke, sastoje se od dvije prednje i dvije zadnje Zimska jakna - vjetrovka sastoji se od dva prednja i jednog strane. Na prednjoj strani izrađen je šlic koji se kopča patentnim zadnjeg dijela, rukava sa ojačanjima na ramenima, gornjem zatvaračem, koji se sa lica ne vidi. U gornjem dijelu, prednjeg dijelu leđa i na podlakticama. Komotna je i dugačka do visine dijela nogavica ukrojena su po dva džepa, a na koljenima su prirodnog koraka. Naprijed je otvorena po cijeloj dužini, a otvor postavljena prošivena ojačanja i ušivana u šavovima nogavica. se zakopčava pomoću patentnog zatvarača i pet vanjskih nitni. Sa strane je na nogavicama iznad koljena hlača našiven po Prednjice su sječene iznad grudi s unutarnjim džepovima i jedan džep. patnama sa nitnama za zakopčavanje. Džepovi su izvana prošiveni do jedne trećine donjeg ruba. Isti džepovi su urađeni Sa zadnje strane u raskoraku hlača postavljena su prošivena ispod struka i kopčaju se nitnama. U pojasu je ugrađena guma, ojačanja iznad kojih su izrađena dva usječena džepa sa patnama i širine 5 cm sa unutarnje strane koja izlazi na lice tkanine i nitnama za zakopčavanje. završava se metalnom kopčom. Ispod orukavnice izrađene su Na gornjem dijelu hlača izrađena je pojasnica u koju je na znojnice sa metalnim otvorima. Kragna je blago ovalna i pruža zadnjem dijelu od šava do šava ugrađena guma. Na pojasnici su mogućnost podizanja i kopčanja ispod vrata. ugrađene duple gajkice za remen, te elastični tregeri širine 50 Zadnji dio jakne sastoji se od prošivena ojačanja na gornjem mm, koji su ušiveni s prednje i zadnje strane. dijelu leđa, znojnica i ugrađenom gumom u pojasu. Krajevi otvora nogavica podvijaju se širinom za 1,5 cm, a Na stražnjem dijelu jakne iz stavka 3. ovoga članka utiskuje potom se u podvijeni dio uvlači guma. Na 5 cm iznad otvora se fluorescentnom narančastom bojom naziv "CIVILNA nogavica našiva se spona od 8 cm, širine uz šav 3,5 cm, u pravcu ZAŠTITA". Slova su veličine 50 mm. suprotnih kutova 4,5 cm s nitnom u sredini. Rukavi su u gornjem dijelu ušiveni u orukavlje jakne. Ispod našivenih džepova, na nogavicama, na 5 cm ušiva se Duboko su usječeni i rezani sa prednje i zadnje strane u visini fluorescentna traka narančaste boje širine 5 cm. ojačanja na prednjici i leđima. Porub rukava je prošiven 3 cm od Uložak za hlače je napravljen od termo-materijala i u ruba rukava. U šavu sa prednje strane rukava ušivena je ukrasna zimskom razdoblju za hlače se kopča pomoću dugmadi epoleta širine 5 cm i kopča sa nitnom sa zadnje strane. Na rukavima iznad poruba iz stavka 5. ovoga članka našiva Muške hlače se rade u brojčanim veličinama od 44 do 62, a se fluorescentna traka narančaste boje širine 5 cm. ženske u brojčanim veličinama 36 do 56. U pazuhu su izrađene znojnice. Svi prošivi su vanjski i Ženske hlače identične su muškim, s tim što se desna strana ukrasni. šlica zakopčava preko lijeve. Ženska zimska jakna identična je muškoj, s tim što se desna Izgled hlača prikazan je na slici broj 5. strana zakopčava preko lijeve. Muška zimska jakna se izrađuje u brojčanim veličinama od d) Ljetna jakna 44 do 62, a ženska u brojčanim veličinama od 36 do 56. Članak 14. Izgled zimske jakne prikazan je na slici broj 8. Ljetna jakna sastoji se od dva prednja i jednog zadnjeg dijela, f) Majica kratkih rukava rukava s ojačanjima na ramenima, gornjem dijelu leđa i na podlakticama, komotna je i dugačka 15 cm ispod struka. Članak 16. Naprijed je otvorena po cijeloj dužini, a otvor se zakopčava Majica kratkih rukava je izrađena od 100 % pamuka u pomoću pet vanjskih i tri unutarnje nitne. Ojačanja na ramenima tamnoplavoj boji. Na prednjoj lijevoj strani, u visini prsa, utisnut su koso postavljena i prošivena u razmaku 4 x 4cm. je fluorescentni narančasti tekst "CIVILNA ZAŠTITA". Slova su Prednjice su sječene iznad grudi sa unutarnjim džepovima i veličine 15 mm. patnama sa nitnama za zakopčavanje. Džepovi su izvana Majica kratkih rukava izrađuje se u brojčanim veličinama od prošiveni do jedne trećine donjeg ruba. 36 do 62. Isti džepovi su urađeni ispod struka i kopčaju se nitnama. U Izgled majice kratkih rukava prikazan je na slici broj 9. pojasu je ugrađena guma, širine 5 cm sa unutarnje strane koja izlazi na lice tkanine i završava se metalnom kopčom. Ispod g) Radne rukavice orukavnice izrađene su znojnice s metalnim otvorima. Kragna je Članak 17. blago ovalna i pruža mogućnost podizanja i kopčanja ispod vrata. Radne rukavice su petoprstne i izrađene su od prirodne Na ramenima su ugrađene epolete. mekane kože, dizajnirana za optimalnu zaštitu šake od Zadnji dio jakne sastoji se od jednog dijela, s koso opterećenja pri radu, odnosno mehaničkih opterećenja. postavljenim ojačanjima na ramenima i ojačanjem ispod kragne. Radne rukavice se izrađuju u brojčanim veličinama od 9 do U desnom donjem uglu je ušiveni džep sa patnom koja se kopča 11. nitnom. Izgled radnih rukavica prikazan je na slici broj 10. Na zadnjem dijelu jakne iz stavka 4. ovoga članka utiskuje se fluorescentnom narančastom bojom naziv "CIVILNA h) Kišna kabanica ZAŠTITA". Slova su veličine 50 mm. Članak 18. Rukavi su u gornjem dijelu ušiveni u orukavlje jakne. Duboko su usječeni i rezani s prednje i zadnje strane u visini Kišna kabanica (u daljnjem tekstu: kabanica) uobičajenog je ojačanja na prednjici i leđima. Porub rukava je prošiven 3 cm od kroja, izrađena od nepromočivog materijala, dužine do koljena i ruba rukava. U šavu, sa prednje strane rukava ušivena je ukrasna ima kapuljaču. Zakopčava se sa 4 do 6 drikera, a s lijeve i desne epoleta širine 5 cm i kopča sa nitnom sa zadnje strane. strane prednjice nalaze se kose lajsne - imitacije džepova. Kišna kabanica je od ovratnika do sredine prsa i preko pleća ojačana Na rukavima iznad poruba iz stavka 6. ovoga članka, našiva istim materijalom od kojeg je izrađena, a na plećima ispod se fluorescentna traka narančaste boje širine 5 cm. ojačanja, kao i ispod pazuha, ušivena je mrežasta traka. U pazuhu su izrađene znojnice. Svi prošivi su vanjski i Na leđima kabanice utiskuje se fluorescentnom narančastom ukrasni. bojom tekst "CIVILNA ZAŠTITA". Slova su veličine 50 mm. Ženska ljetna jakna identična je muškoj, s tim što se desna Na rukavima kabanice, na udaljenosti od 20 cm od poruba strana zakopčava preko lijeve. rukava ušiva se fluorescentna narančasta traka širine 5 cm. Muška ljetna jakna se izrađuje u brojčanim veličinama od 44 Kabanica se izrađuje u tamnoplavoj boji. do 62, a ženska u brojčanim veličinama od 36 do 56. Kabanica se izrađuje u brojčanim veličinama od 38 do 62. Izgled ljetne jakne prikazan je na slikama broj 6 i 7. Izgled kabanice prikazan je na slici broj 11. i) Radni kombinezon 3. Način šivenja uniforme civilne zaštite Članak 19. Članak 23. Radni kombinezon je izrađen iz jednog dijela. Na prednjoj Šavovi, štepovi i dugmad, pomoćni materijal i pribor, kao i strani se otvara patentnim zatvaračem koji je skriven i ponovno šivanje uniforme civilne zaštite iz članka 7. ovoga pravilnika, se zakopčava sa četiri metalne nitne. mora u cjelini, biti tako da su šavovi pravilni i ravni, bez propuštenih uboda igle. Gustoća strojnih uboda igle je 4-5 na 1 Na prednjem dijelu kombinezona iznad pojasa našivena su cm. Svi dijelovi spajaju se šavovima širine 7-8 mm, a njihovi dva džepa. Na sredini lijevog džepa na prsima ušivena je početni i završni krajevi učvršćuju se popravnim strojnim elastična čičak traka za koju se kvači oznaka funkcije. Na leđima štepom. Šavovi se na lice našivaju, a iznutra porubljuju. je utisnut fluorescentni srebrnasti natpis "CIVILNA ZAŠTITA". Slova su veličine 50 mm. Na odjevne predmete pričvršćuju se nitne i dvije vrste dugmadi, i to: Na hlačama, ispod pojasa, ušivena su dva unutarnja džepa. 1) manja dugmad, za 4 rupice, promjera 14 mm, koja služe U okovratnik radnog kombinezona ušivena je kapuljača. za zakopčavanje termo-uloška u muškim hlačama, Na nogavicama hlača i rukavima kombinezona na 2) dugmad za košulje, koja se koriste za zakopčavanje udaljenosti od 15 cm našivena je fluorescentna srebrnasta traka košulja i narukavlja, širine 5 cm. 3) pomoćni materijal i pribor je po standardima široke Izgled radnog kombinezona prikazan je na slici broj 12. potrošnje i mora biti s ovjerenim uzorkom. j) Vuneni džemper Članak 24. Vrsta, kvaliteta i ostala svojstva osnovnog repromaterijala od Članak 20. kojeg se izrađuju predmeti uniforme civilne zaštite, moraju biti Vuneni džemper dugih rukava (u daljnjem tekstu:džemper) sukladna ovome pravilniku, a izrađuju se od materijala izrađen je od 50% vune i 50% poliestera s ojačanjima na propisanih važećim standardima u Bosni i Hercegovini i ramenima u tamnoplavoj boji. Završetci na rukavima i oko struka Federaciji BiH. su elastični. Džemper mora imati visoki ovratnik s patentnim zatvaračem s prednje strane dužine 30 cm od vrha okovratnika. 4. Obuća civilne zaštite Na prednjoj strani džempera, na lijevoj strani, nalazi se Članak 25. pravokutni džep veličine 12 x 10 cm s poklopcem na čičak. Polu-čizme ili duboke cipele, (u daljnjem tekstu: cipele) Džemper se izrađuje u veličinama od 36 do 62. izrađene su od gornjeg i donjeg dijela. Izgled džempera prikazan je na slici broj 13. Gornji dio cipela izrađuje se od kože - boksa, a sastoji se od prednjice, zadnjeg dijela, sare i zatvorenog jezika koji su k) Radni prsluk sastavljeni-prošiveni u dva reda. Prednjica je postavljena kožnom postavom s ojačanim Članak 21. prednjim dijelom. Radni prsluk (u daljnjem tekstu: prsluk) izrađen je od istog Sara, odnosno zadnji dio cipele postavljen je kožnom materijala kao i zimska jakna - vjetrovka iz članka 15. ovoga postavom. U visini od 5 cm od donjeg dijela cipele ojačani su pravilnika, a sastoji se od dva prednja i jednog zadnjeg dijela i lubovi od članaka s tvrdom kožom ili drugim materijalom nema rukave. Naprijed je otvorena po cijeloj dužini, a otvor se (između postave i lica), a gornji dio sare, oko cijelog članka, zakopčava patentnim zatvaračem i pet unutrašnjih nitni. između lica i postave nalazi se spužvasto ojačanje. Okovratnik je podignut i u njega je ugrađena kapuljača koja se u Donji dio cipele izrađen je iz jednog dijela, gumenog đona, sa okovratnik slaže i zatvara patentnim zatvaračem. dodatkom kožnog ojačanja između donjeg i gornjeg dijela. Na prednjem dijelu prsluka, na prsima sa lijeve i desne strane Cipele se vezuju prtenim vezicama koje se uvlače, u donjem našivena su dva džepa koja se zatvaraju čičkom. dijelu u 4 metalne ringle i u gornjem dijelu 3 metalne zakačke. Ispod džepova iz stavka 2. ovoga članka našivena su dva veća Cipele se izrađuju u brojčanim veličinama od 36 do 48. džepa koja se zatvaraju sa po dvije nitne. Izgled cipele prikazan je na slici broj 16. Na stražnjem dijelu prsluka utiskuje se fluorescentnom narančastom bojom naziv "CIVILNA ZAŠTITA". Slova su 5. Obilježavanje, pakiranje i održavanje uniforme i obuće veličine 50 mm. civilne zaštite Ženski prsluk identičan je muškom, s tim što se desna strana Članak 26. zakopčava preko lijeve. Uniforma i obuća civilne zaštite, prilikom izrade, Muški prsluk se izrađuje u brojčanim veličinama od 44 do 62, obilježavaju se utkanom, vezenom ili prošivenom etiketom s a ženski u brojčanim veličinama od 36 do 56. podlogom općeg znaka civilne zaštite, izrađenom po tipu široke Izgled prsluka prikazan je na slici broj 14. potrošnje, koja sadrži sljedeće podatke: skraćeni naziv i mjesto proizvođača, oznaku broj a veličine i godinu proizvodnje. l) Ranac za pakiranje uniforme civilne zaštite Etikete moraju biti tiskane postojanim bojama tako da mogu podnijeti više pranja ili kemijskih čišćenja. Članak 22. Etikete se ušivaju na košulju (mušku i žensku), ljetnu i Ranac za pakiranje uniforme civilne zaštite (u daljnjem zimsku jaknu, hlače, radni kombinezon, džemper, pulover, tekstu: ranac) izrađen je od vodonepropusnog umjetnog platna, kabanicu i cipele na mjestima gdje se to čini i kod normalne maksimalne zapremine 25 litara s mogućnošću smanjivanja serijske proizvodnje ovih i ovakvih predmeta. zapremine. S prednje strane nalaze se tri džepa s poklopcem. S donje strane ranca pričvršćeni su remeni za slučaj potrebe Članak 27. pakovanja vreće za spavanje, kao i bočno sa obje strane. Za Uniforma i obuća civilne zaštite, pakiraju se na uobičajen nošenje ranca služi remenje koje je prošireno i postavljeno radi način i stavljaju u polietilensku kesu odgovarajuće veličine. udobnosti prilikom nošenja. Oko struka se nalazi podesivi remen Ostale uvjete grupnog pakiranja i uvjete transportnog zbog učvršćivanja ranca uz tijelo. Zadnja strana ranca je ojačana, pakiranja određuje kupac prilikom sklapanja ugovora. na njoj se nalazi džep u koji se stavlja kartica s podacima o vlasniku ranca. Na poklopcu ranca je utisnut opći znak civilne Članak 28. zaštite. Iznad džepova pričvršćena je fluorescentna narančasta Uniforma civilne zaštite se mora održavati i čuvati kako ne bi traka širine 5 cm. došlo do oštećenja ili uništavanja i ne smije se prati bez primjene Izgled ranca prikazan je na slici broj 15. odgovarajućih uputa danih na deklaraciji proizvođača. Članak 29. 1) za postrojbe medicinske pomoći - "crveni križ-krst" s Obuća se spolja čisti četkom, po potrebi i vodom, odnosno bijelim rubom (slika broj 17); vlažnom krpom. 2) za postrojbe radijacijsko-kemijske i biološke zaštite - Sušenje se vrši prirodno ili toplim zrakom do 500 C. "stilizirani trolist djeteline" žute boje (slika broj 18); Poslije sušenja, obuća se obvezno premazuje zaštitnom 3) za postrojbe za zaštitu od požara - "plamen" crvene boje pastom za obuću. (slika broj 19); Kožna obuća s gumenim đonom zamjenjuje se, po pravilu, 4) za postrojbe za zaštitu i spašavanje životinja i namirnica poslije 10 godina, odnosno u kraćem roku ako je korištenjem u životinjskog podrijetla - "svjetloplavi križ-krst" s bijelim akcijama zaštite i spašavanja oštećena ili uništena. rubom (slika broj 20); 5) za postrojbu za asanaciju terena - "trokut" žute boje (slika 6. Nošenje uniforme civilne zaštite broj 21); 6) za postrojbe za uništavanje neeksplodiranih ubojitih Članak 30. sredstava - "silueta bombe" žute boje (slika broj 22); Pripadnici civilne zaštite uniformu civilne zaštite nose u 7) za postrojbe za spašavanje na vodi i pod vodom - "silueta sljedećim slučajevima: čamaca" žute boje (slika broj 23); 1) kada se angažiraju na vršenju zadataka u akcijama zaštite i 8) za postrojbe za spašavanje sa visina - "bijela silueta spašavanja; planinskog masiva i dva bijela oblaka" (slika broj 24); 2) prilikom vježbi civilne zaštite, 9) za postrojbe za zaštitu bilja i biljnih proizvoda - "silueta 3) na smotrama, paradama i u drugim slučajevima, cvijeta" bijele boje (slika broj 25); 4) na praktičnoj, a po potrebi i drugoj obuci i 10) za postrojbe za spašavanje iz ruševina - "silueta 5) u svim drugim slučajevima kada to odredi nadležno tijelo građevinskog stroja" crvene boje (slika broj 26); civilne zaštite. 11) za postrojbe za opskrbljivanje - "obrisi šatora zelene boje ispod kojeg je smještena poljska kuhinja crvene boje" Članak 31. (slika broj 27); Zavisno od vremenskih prilika i zadataka koji se izvršavaju, 12) za postrojbe za spašavanje iz rudnika - "dva ukrštena uniforma civilne zaštite se može nositi u sljedećim kombinaci- rudarska pijuka" bijele boje (slika broj 28); jama: 13) za postrojbe za komunalne poslove - silueta "dva kruga 1) kapa, košulja, ljetna jakna, hlače, polu-čizme - cipele, svijetlosive i tamnosive boje koji predstavljaju cijev" 2) kapa, košulja, ljetna jakna, hlače, zimska jakna, (slika broj 29); polu-čizme - cipele, 14) za postrojbe za građevinske poslove - stilizirana "silueta 3) kapa, košulja, hlače i polu-čizme - cipele. skele" bijele boje (slika broj 30); Pored kombinacija u stavku 1. ovoga članaka, mogu se nositi 15) za postrojbe za održavanje stambenih objekata - "crtež i drugi odjevni predmeti koji služe za zaštitu pripadnika civilne kuće" bijele boje, (slika broj 31); zaštite od hladnoće. 16) za federalnu postrojbu za brze intervencije - grb Federacije BiH, a u plavom polju u dnu kruga ispisana Članak 32. slova "FJSN", (slika broj 32). Proizvodnja uniforme civilne zaštite, radnog kombinezona i Članak 37. dodatne opreme i obuće civilne zaštite koja je propisana ovim Oznaka pripadnika postrojbi civilne zaštite opće namjene pravilnikom vršit će se prema odobrenom uzorku-modelu. predstavlja opći znak iz članka 44. ovoga pravilnika. Uzorke-modele iz stavka 1. ovoga članka odobrava direktor Federalne uprave civilne zaštite izborom odgovarajućeg Članak 38. proizvođača putem javnog natječaja kojega objavljuje ta uprava Oznaka povjerenika civilne zaštite predstavlja opći znak za potrebe svih korisnika odjeće i obuće civilne zaštite u promjera 2 cm na plavoj podlozi dimenzija 5 x 7 cm koji se nalazi Federaciji BiH. u gornjem dijelu podloge, a u donjem dijelu podloge nalaze se četiri svijetložute siluete krila u obliku slova "V" debljine 3 mm III. OZNAKE SPECIJALNOSTI POSTROJBA I (slika broj 33). ZAPOVJEDNIH DUŽNOSTI PRIPADNIKA CIVILNE ZAŠTITE Članak 39. Oznake zapovjednih dužnosti imaju članovi stožera, Članak 33. zapovjednici postrojbi civilne zaštite i rukovoditelji službi zaštite Pripadnici civilne zaštite imaju znak civilne zaštite, oznake i spašavanja. specijalnosti i oznake zapovjednih dužnosti pripadnika civilne zaštite. Članak 40 Oznake zapovjednih dužnosti u stožerima civilne zaštite Članak 34. nalaze se na tamnoplavoj podlozi dimenzija 5 x 7 cm, a sastoje se Znak i oznake iz članka 33. ovoga pravilnika su: u sljedećem: 1) opći znak civilne zaštite, 1) za Federalni stožer civilne zaštite 2) oznaka specijalnosti postrojbe civilne zaštite, a) zapovjednik Stožera, u gornjem dijelu 3) oznake zapovjedne dužnosti u stožerima i postrojbama tamnoplave podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, civilne zaštite i u službama zaštite i spašavanja. a u donjem dijelu nalaze se tri svijetložute grede, debljine 10 mm, a iznad njih dvije grede iste boje Članak 35. debljine 5 mm (slika broj 34); Pripadnici civilne zaštite na uniformi civilne zaštite b) načelnik Stožera, u gornjem dijelu tamnoplave obvezatno nose opći znak civilne zaštite (u daljnjem tekstu: opći podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem znak). dijelu nalaze se tri svijetložute grede, debljine 10 Opći znak se nosi na sljedećim dijelovima odjeće: mm, a iznad njih jedna greda iste boje debljine 5 1) na kapi, iznad sjeničnika, u vidu amblema promjera 30 mm (slika broj 35); mm, c) član Stožera, u gornjem dijelu tamnoplave 2) na desnom rukavu ljetne i zimske jakne, košulje i na podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem kabanici. dijelu nalaze se tri svijetložute grede, debljine 10 mm (slika broj 36); Članak 36. 2) za kantonalni stožer civilne zaštite Oznake specijalnosti postrojbi civilne zaštite predstavlja a) zapovjednik Stožera, u gornjem dijelu opći znak, s tim što se u istostraničnom trokutu tamnoplave boje tamnoplave podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, stranica 70. mm ucrtavaju simboli specijalnosti, i to: a u donjem dijelu nalaze se dvije svijetložute grede debljine 10 mm, a iznad njih dvije grede, b) djelatnik stručne službe kantonalnog stožera, u iste boje debljine 5 mm (slika broj 37); gornjem dijelu tamnoplave podloge nalazi se b) načelnik Stožera, u gornjem dijelu tamnoplave opći znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu nalaze se, podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem jedna svijetložuta greda debljine 10 mm, a iznad dijelu nalaze se dvije svijetložute grede debljine nje silueta krila u obliku slova "V" debljine 5 10 mm, a iznad njih jedna greda, iste boje mm (slika broj 51). debljine 5 mm (slika broj 38); c) djelatnik stručne službe općinskog stožera, u c) član Stožera, u gornjem dijelu tamnoplave gornjem dijelu tamnoplave podloge nalazi se podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem opći znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu nalaze se dijelu nalaze se dvije svijetložute grede, debljine silueta krila u obliku slova "V" debljine 5 mm 10 mm (slika broj 39); (slika broj 52). 3) za općinski stožer civilne zaštite Članak 41. a) zapovjednik Stožera, u gornjem dijelu Oznake zapovjednih dužnosti u postrojbama civilne zaštite i tamnoplave podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, službi zaštite i spašavanja sastoje se u sljedećem: a u donjem dijelu nalazi se jedna svijetložuta a) za zapovjednike postrojba civilne zaštite greda, debljine 10 mm, a iznad nje dvije grede iste boje debljine 5 mm (slika broj 40); 1) zapovjednik voda, u gornjem dijelu tamnoplave b) načelnik Stožera, u gornjem dijelu tamnoplave podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu nalaze se tri svijetložute siluete krila u dijelu nalazi se jedna svijetložuta greda, debljine obliku obrnutog slova "V" debljine 5 mm, a 10 mm, a iznad nje jedna greda iste boje debljine ispod nalazi se jedna greda iste boje debljine 10 5 mm (slika broj 41); mm (slika broj 53); 2) zapovjednik odjeljenja, u gornjem dijelu c) član Stožera, u gornjem dijelu tamnoplave tamnoplave podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem a u donjem dijelu nalaze se dvije svijetložute dijelu nalazi se jedna svijetložuta greda, debljine siluete krila u obliku obrnutog slova "V" 10 mm (slika broj 42); debljine 5 mm, a ispod nalazi se jedna greda iste 4) za stožer civilne zaštite mjesne zajednice boje debljine 10 mm (slika broj 54); a) zapovjednik Stožera, u gornjem dijelu 3) vođa tima, u gornjem dijelu tamnoplave podloge tamnoplave podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu a u donjem dijelu nalaze se tri tamnocrvene nalaze se jedna svijetložuta silueta krila u obliku greda debljine 10 mm, a iznad njih jedna grede, obrnutog slova "V" debljine 5 mm, a ispod se iste boje debljine 5 mm (slika broj 43); nalazi jedna greda iste boje, debljine 10 mm b) načelnik Stožera, u gornjem dijelu tamnoplave (slika broj 55); podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem b) za rukovoditelje službi zaštite i spašavanja dijelu nalaze se dvije tamnocrvene greda Rukovoditelji službi zaštite i spašavanja imaju oznaku debljine 10 mm, a iznad njih jedna grede, iste službe zaštite i spašavanja, koja se nalazi na tamnoplavoj boje debljine 5 mm (slika broj 44); podlozi dimenzija 5 x 7 cm, a sastoji se u sljedećem: u c) član Stožera, u gornjem dijelu tamnoplave gornjem dijelu tamnoplave podloge nalazi se opći znak Ø podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem 2 cm, a u donjem dijelu nalazi se jedna greda narančaste dijelu nalaze se jedna tamnocrvena greda boje širine 15 mm (slika broj 49), a pripadnici službi debljine 10 mm, a iznad nje jedna grede, iste zaštite i spašavanja imaju odgovarajuću oznaku boje debljine 5 mm (slika broj 45). specijalnosti postrojbi civilne zaštite iz članka 36. ovoga 5) za stožer civilne zaštite pravne osobe pravilnika. a) zapovjednik Stožera, u gornjem dijelu Članak 42. tamnoplave podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu nalaze se tri tamnocrvene Komandiri postrojbi civilne zaštite i rukovoditelji službi greda, debljine 10 mm, a iznad njih nalaze se zaštite i spašavanja i članovi stožera civilne zaštite, pored oznake silueta krila u obliku slova "V" debljine 5 mm komandne dužnosti, nose i odgovarajuću oznaku specijalnosti iz iste boje (slika broj 46); članaka 36. ovog pravilnika. b) načelnik Stožera, u gornjem dijelu tamnoplave Članak 43. podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem Oznaku zapovjedne dužnosti članovi stožera, zapovjednici dijelu nalaze se dvije tamnocrvene greda, postrojbi i povjerenici civilne zaštite nose na sredini lijevog debljine 10 mm, a iznad njih nalaze se silueta džepa košulje i gornjeg džepa ljetne i zimske jakne pričvršćene krila u obliku slova "V" debljine 5 mm iste boje na elastičnu čičak traku. (slika broj 47); Oznaka specijalnosti postavlja se na sredini gornjeg dijela c) član Stožera u gornjem dijelu tamnoplave desnog rukava košulje, ljetne i zimske jakne, na 70 mm od podloge nalazi se opći znak Ø 2 cm, a u donjem gornjeg šava rukava. dijelu nalazi se jedna greda, tamnocrvene boje debljine 10 mm i jedna debljine 5 mm, a iznad IV. UPOTREBA OPĆEG ZNAKA CIVILNE ZAŠTITE njih nalaze se silueta krila u obliku slova "V" debljine 5 mm iste boje (slika broj 48). Članak 44. 6) oznake djelatnika stručne službe stožera Opći znak za sve pripadnike civilne zaštite u Federaciji BiH Djelatnici stručne službe Federalnog, kantonalnog i je jedinstven i predstavlja ga međunarodni znak civilne zaštite u općinskog stožera civilne zaštite imaju oznake vidu istostraničnog smještenog u krugu promjera 70 mm. pripadnosti službi odgovarajućeg stožera, koje se nalaze Podloga je narančaste boje, a trokut plave boje (slika broj 56). na tamnoplavoj podlozi dimenzija 5 x 7 cm, a sastoje se u Članak 45. sljedećem: Opći znak se upotrebljava za obilježavanje pripadnika a) djelatnik stručne službe Federalnog stožera nosi civilne zaštite, kao i za obilježavanje objekata, materijalno- oznaku pripadnosti stručnoj službi koja, u tehničkih i transportnih sredstava i opreme civilne zaštite (u gornjem dijelu tamnoplave podloge nalazi se daljnjem tekstu: objekata, sredstava i oprema CZ). opći znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu nalaze se dvije svijetložute grede, debljine 10 mm, a iznad Članak 46. njih silueta krila u obliku slova "V" debljine 5 Pripadnici civilne zaštite, opći znak upotrebljavaju kao znak mm (slika broj 50). pripadnosti civilnoj zaštiti. Opći znak se nosi prišiven na kapi, košulji, ljetnoj i zimskoj 3) služba civilne zaštite općine - za pripadnike struktura jakni, kabanici i zastavama civilne zaštite. civilne zaštite koje formira općina, povjerenike i postrojbe civilne zaštite u općinskim službama za upravu i Članak 47. drugim tijelima općinske uprave, mjesnim zajednicama, Kada pripadnik civilne zaštite ne raspolaže uniformom pravnim osobama i drugim institucijama koje nisu civilne zaštite iz članka 7. ovoga pravilnika, a angažira se na obuhvaćene toč. 1 i 2 stavka 2. ovoga članka. izvršavanju zadataka zaštite i spašavanja, opći znak nosi na nadlaktici lijeve ruke vlastite odjeće koju nosi na 70 mm od Članak 54. gornjeg šava rukava. Pripadnik civilne zaštite je dužan čuvati osobnu kartu civilne Članak 48. zaštite i nositi je u slučajevima kada po zahtjevu nadležnog tijela Objekti, sredstva i oprema CZ koja služi za potrebe civilne civilne zaštite bude angažiran na zadacima zaštite i spašavanja. zaštite, radi raspoznavanja, obilježavaju se općim znakom. Zabranjeno je da, pripadnik civilne zaštite, svoju osobnu Opći znak za obilježavanje objekata, sredstava i opreme CZ, kartu civilne zaštite daje drugoj osobi na poslugu i da se služi izrađuje se u veličini koja odgovara razmjerno površini na koju se osobnom kartom civilne zaštite druge osobe. ističe i koja omogućava da se znak može vidjeti sa zemlje i zraka. Pripadnik civilne zaštite, koji izgubi osobnu kartu civilne zaštite ili na drugi način bez nje ostane, dužan je u roku od osam Članak 49. dana od dana saznanja za nestanak prijavi gubitak, odnosno Opći znak upotrebljava se i u miru i u ratu. nestanak osobne karte civilne zaštite tijelu iz članka 53. ovoga Članak 50. pravilnika, koji je izdao tu osobnu kartu civilne zaštite. Opći znak se upotrebljava u sljedećim slučajevima: Članak 55. 1) za obilježavanje objekata, opreme i sredstava Tijela iz članka 53. ovoga pravilnika izdaju novu osobnu namijenjenih civilnoj zaštiti, za vrijeme trajanja akcije na kartu civilne zaštite ako pripadnik civilne zaštite promijeni ime spašavanju nastradalog i ugroženog stanovništva i za ili prezime, kada osobna karta civilne zaštite dotraje ili kada vrijeme vježbi i smotri civilne zaštite i ratnih djelovanja, nema slobodnih rubrika za upisivanje propisanih podataka, 2) na koricama udžbenika, priručnika, pravila, naputaka i odnosno kada pripadnik civilne zaštite izgubi osobnu kartu drugih publikacija u kojima se obrađuje problematika iz civilne zaštite ili na drugi način bez nje ostane. oblasti zaštite i spašavanja, odnosno civilne zaštite, 3) na amblemima, medaljama, poveljama i plaketama VI. PRIMJENA ODREDABA OVOGA PRAVILNIKA NA civilne zaštite, PRIPADNIKE CIVILNE ZAŠTITE GRADA 4) na paketima i drugim vrstama pošiljki, koje civilna zaštita upućuje u zemlji i inozemstvu, kao pomoć u slučaju Članak 56. nastanka prirodnih ili drugih nesreća i opasnosti. Odredbe ovoga pravilnika o odjeći i obući, oznakama V. OSOBNA KARTA PRIPADNIKA CIVILNE ZAŠTITE specijalnosti postrojbi i zapovjednih dužnosti pripadnika civilne zaštite, načinu uporabe znaka civilne zaštite i identifikacijskoj Članak 51. iskaznici za pripadnike civilne zaštite, koje se odnose na Svakom pripadniku civilne zaštite izdaje se osobna karta pripadnike civilne zaštite općine, analogno se primjenjuju i na civilne zaštite iz članka 4. ovoga pravilnika koja služi za pripadnike civilne zaštite grada. identifikaciju i utvrđivanje statusa pripadnika civilne zaštite. Osobna karta civilne zaštite nosi se u tijeku obavljanja VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE zadataka civilne zaštite, odnosno zadataka zaštite i spašavanja Članak 57. ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. Uniformu i obuću civilne zaštite predviđenu ovim Članak 52. pravilnikom planiraju i nabavljaju tijela uprave i druga tijela i Osobna karta civilne zaštite je formata 80 mm x 105 mm, čije pravne osobe koje formiraju stožere, postrojbe i povjerenike su vanjske stranice plave boje, a izrađuje se prema obrascu koji je civilne zaštite, kao i službe zaštite i spašavanja, s tim što općina otiskan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni dio. nabavlja uniforme civilne zaštite i obuću za sve povjerenike Na zadnjoj strani korica identifikacijske iskaznice upisuje se civilne zaštite koji se imenuju u mjesnim zajednicama i sljedeći tekst: "Tijela uprave i druge institucije i pravne osobe stambenim zgradama, naseljima, selima i zaseocima. dužni su imatelju ove iskaznice omogućiti slobodno kretanje na području na kojem je proglašeno stanje prirodne ili druge Članak 58. nesreće, radi obavljanja poslova zaštite i spašavanja ugroženih Izradu oznake specijalnosti postrojbi civilne zaštite i oznake ljudi i materijalnih dobara za koje je nadležan i u granicama zapovjednih dužnosti pripadnika civilne zaštite obavlja mogućnosti pružiti mu odgovarajuću pomoć koju zatraži u cilju kantonalna uprava civilne zaštite. učinkovitog izvršenja tih poslova" Osobna karta civilne zaštite predstavlja osobnu javnu Članak 59. ispravu. Izradu osobne karte civilne zaštite organizira i financira Članak 53. Federalna uprava civilne zaštite, a raspodjela se obavlja prema zahtjevima kantonalnih uprava i općinskih službi civilne zaštite, Osobna karta civilne zaštite izdaje se svakoj osobi koja bude uz naknadu koju utvrdi Federalna uprava civilne zaštite. raspoređena u stožer, postrojbu, odnosno za povjerenika civilne zaštite i u službe zaštite i spašavanja. Članak 60. Osobnu kartu civilne zaštite pripadnicima civilne zaštite, iz Skice i slike uniforme civilne zaštite, radnog kombinezona i stavka 1. ovoga članka izdaju sljedeća tijela: dodatne opreme i obuće civilne zaštite i predviđene ovim 1) Federalna uprava civilne zaštite - za članove Federalnog pravilnikom sa slikama općeg znaka, oznakama specijalnosti i stožera civilne zaštite, službe zaštite i spašavanja i oznake zapovjednih dužnosti u civilnoj zaštiti nalaze se u prilogu postrojbe civilne zaštite formirane na razini Federacije pravilnika i čine sastavni dio ovoga pravilnika. BiH i povjerenike civilne zaštite u federalnim tijelima uprave i drugim tijelima federalne uprave, Članak 61. 2) kantonalna uprava civilne zaštite - za pripadnike struktura Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana civilne zaštite iz prethodne točke formiranih na razini objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". kantona, Broj 08-02/2-409/06 13. studenoga 2006. godine Direktor Sarajevo Alija Tihić, v. r. Službena uniforma pripadnika civilne zaštite ista je za muškarce i za žene. Na osnovu člana 145. stav 3. Zakona o zaštiti i spašavanju Član 8. qudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća Osnovna boja tkanine za kapu, pantalone, ljetnju i zimsku ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03 i 22/06), jaknu je tamnoplava, a za košuqu svijetloplava. Boja postave, direktor Federalne uprave civilne zaštite donosi gajtana i patentnih zatvarača prilagođava se osnovnim bojama. Boja polučizama i dubokih cipela je crna. PRAVILNIK b) Radni kombinezon O ODJEĆI I OBUĆI, OZNAKAMA SPECIJALNOSTI I Član 9. KOMANDNIH DUŽNOSTI, UPOTREBI ZNAKA Radni kombinezon se izrađuje od platna blago narandžaste CIVILNE ZAŠTITE I IDENTIFIKACIONOJ boje. ISKAZNICI ZA PRIPADNIKE CIVILNE ZAŠTITE Kapa uz radni kombinezon je po obliku ista kao kapa uz I. OSNOVNE ODREDBE službenu uniformu civilne zaštite s tim što se razlikuje po tome, što je naranxaste boje i nema naušnike. Član 1. Ovim pravilnikom propisuju se vrsta, sastav, oblik, boja i c) Dodatna oprema način nošewa odjeće i obuće pripadnika civilne zaštite (u Član 10. daqnjem tekstu: uniforma civilne zaštite), oznake specijalnosti jedinica i komandnih dužnosti pripadnika Pod dodatnom opremom podrazumijevaju se: civilne zaštite, način upotrebe znaka civilne zaštite i 1) vuneni xemper, veličina i sadržaj identifikacijske iskaznice za pripadnike 2) radni prsluk, civilne zaštite (u daqnjem tekstu: identifikacijska 3) ranac za pakovanje uniforme civilne zaštite. kartica) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Dodatna oprema iz stava 1. ovog člana izrađuje se u Federacija BiH). tamnoplavoj boji. Član 2. 2. Sadržaj i veličina pojedinih dijelova uniforme civilne Pripadnici civilne zaštite imaju uniformu civilne zaštite, radnog kombinezona i dodatne opreme zaštite, koja je ista za sve pripadnike štabova, jedinica i povjerenika civilne zaštite i službi zaštite i spašavawa (u a) Kapa daqnjem tekstu: pripadnici civilne zaštite), bez obzira na wihovu vrstu, namjenu i nivo vlasti na kome su organizovani. Član 11. Kapa je sportskog kroja. Sašivena je od osnovnog dijela, Član 3. sjewičnaka i naušnika. Osnovni dio kape postavljen je s Specijalnosti jedinica i komandne dužnosti pripadnika nepromočivim platnom. civilne zaštite obilježavaju se posebnim oznakama koje su propisane ovim pravilnikom. Kapa se izrađuje u veličinama od 54 do 60, sa intervalom identičnosti od 1 cm, a određeni broj označava unutrašwi Član 4. obim kape mjeren u cm preko znojnice. Pripadnici civilne zaštite imaju identifikacionu Kapa je istovjetna za sve pripadnike civilne zaštite iskaznicu pripadnika civilne zaštite koja predstavlja ličnu (muškarce i žene). kartu za osoblje civilne zaštite (u daqnjem tekstu: lična Izgled kape prikazan je na slici broj 1. karta civilne zaštite) koja se izrađuje, izdaje i koristi na način propisan ovim pravilnikom. b) Košulja Član 5. Član 12. Pripadnici civilne zaštite i objekti, sredstva i oprema Košulja se sastoji od dva predwa i tri zadwa dijela i civilne zaštite obilježavaju se znakom civilne zaštite na rukava. način propisan ovim pravilnikom. Predwi dijelovi košulje su sječeni u visini grudi. II. UNIFORMA PRIPADNIKA CIVILNE ZAŠTITE Košulja je naprijed otvorena po cijeloj dužini, a zakopčava se sa četiri skrivena, tri ukrasna i jednim dugmetom u okovratniku na desnoj i osam rupica na lijevoj strani. Sa desne 1. Vrsta uniforme civilne zaštite strane košulje ispod prosiječenog dijela na grudima izrađen je Član 6. ušiveni xep sa patnom koji se kopča dugmetom. Na ovom xepu u Uniformu pripadnika civilne zaštite u Federaciji BiH dowoj lijevoj strani sa vawske strane košulje izrađen je čini: našiveni xep prošiven vertikalno na tri dijela kao na slici 1) službena uniforma, broj 2. Na 10 cm od poruba bočnih strana izrađeni su šlicevi 2) radni kombinezon, košulje. Preklop dvije predwice košulje izrađen je ovalno. 3) dodatna oprema. Na ramenima su izrađene epolete. Kragna se na špicevima kopča sa dva dugmeta za predwice košulje. a) Službena uniforma Leđni dio košulje, sječen je u visini lopatica (slika broj Član 7. 3). Na sredini leđnog dijela od šavova prema dolje izrađena je Službenu uniformu pripadnika civilne zaštite čine: jedna dupla faltna dužine 30 cm. Kragna sa leđnog dijela 1) kapa, završava se u špic i kopča jednim dugmetom. 2) košulja, Predwi i zadwi psec izrađen je od duplog materijala koji 3) pantalone sa opasačem, ujedno služi kao ojačanje. Rukavi su u gornjem dijelu ušiveni u 4) ljetwa jakna, orukavlje košulje, a u donjem dijelu završavaju se manxetnom 5) zimska jakna - vjetrovka, širine 7 cm, s rupicom i dugmetom u sredini. 6) majica s kratkim rukavima, Rukavi su sječeni u visini šava na grudima sa prednje 7) radne rukavice, strane i šava na leđima i završavaju se sa dvije male faltne i 8) kišna kabanica, šlicem sa zadnje strane. Sa unutrašnje strane rukava (naličja) 9) obuća (polučizme ili duboke cipele), izrađene su spojke koje se završavaju rupicom, a sa lica rukava pričvrščeno je dugme koje pridržava rukav u ljetnem periodu i Na rukavima iznad poruba iz stava 6. ovog člana, našiva se tako daje utisak kratkog rukava. fluorescentna traka naranxaste boje širine 5 cm. Košulja se radi u veličinskim brojevima 36 do 46, tako da je U pazuhu su izrađene znojnice. Svi štepovi su vawski i veličinski broj okovratnika i broj košulje. ukrasni. Izgled košulje prikazan je na slici broj 2, 3 i 4. Ženska ljetna jakna identična je muškoj, s tim što se desna Ženska košulja identična je muškoj, s tim što se desna strana zakopčava preko lijeve. strana zakopčava preko lijeve. Muška ljetna jakna se izrađuje u veličinskim brojevima od c) Pantalone 44 do 62, a ženska u veličinskim brojevima od 36 do 56. Izgled ljetne jakne prikazan je na slici broj 6 i 7. Član 13. Pantalone su dugačke, sastoje se od dvije prednje i dvije e) Zimska jakna - vjetrovka zadnje strane. Na predwoj strani izrađen je šlic koji se kopča patentnim zatvaračem, koji se sa lica ne vidi. U gornjem dijelu, Član 15. prednjeg dijela nogavica ukrojena su po dva xepa, a na koljenima Zimska jakna - vjetrovka sastoji se od dva predwa i jednog su postavljena štepana ojačawa i ušivana u šavovima zadnjeg dijela, rukava sa ojačawima na ramenima, gornjem dijelu nogavica. leđa i na podlakticama. Komotna je i dugačka do visine Sa strane je na nogavicama iznad koljena pantalona prirodnog koraka. Naprijed je otvorena po cijeloj dužini, a našiven po jedan xep. otvor se zakopčava pomoću patentnog zatvarača i pet vawskih Sa zadnje strane u raskoraku pantalona postavljena su nitni. štepana ojačawa iznad kojih su izrađena dva usječena xepa sa Predwice su sječene iznad grudi sa unutrašwim xepovima patnama i nitnama za zakopčavanje. i patnama sa nitnama za zakopčavanje. Xepovi su izvana Na gornjem dijelu pantalona izrađena je pojasnica u koju je štepani do jedne trećine donjeg ruba. Isti xepovi su urađeni na zadnjem dijelu od šava do šava ugrađena guma. Na pojasnici ispod struka i kopčaju se nitnama. U pojasu je ugrađena guma, su ugrađena duple gajkice za opasač. širine 5 cm sa unutarnje strane koja izlazi na lice tkanine i Krajevi otvora nogavica podvijaju se širinom za 1,5 cm, a završava se metalnom kopčom. Ispod orukavnice izrađene su potom se u podvijeni dio uvlači guma. Na 5 cm iznad otvora znojnice sa metalnim otvorima. Kragna je blago ovalna i pruža nogavica našiva se spona od 8 cm, širine uz šav 3,5 cm, u pravcu mogućnost podizawa i kopčawa ispod vrata. suprotnih uglova 4,5 cm sa nitnom u sredini. Zadwi dio jakne sastoji se od štepanog ojačawa na gornjem Ispod našivenih xepova, na nogavicama, na 5 cm ušiva se dijelu leđa, znojnica i ugrađenom gumom u pojasu. fluorescentna traka naranxaste boje širine 5 cm. Na zadnjem dijelu jakne iz stava 3. ovog člana utiskuje se Uložak za pantalone je napravljen od termo materijala i u fluorescentnom naranxastom bojom naziv "CIVILNA zimskom periodu za pantalone se kopča dugmadima. ZAŠTITA". Slova su veličine 50 mm. Muške pantalone se rade u veličinskim brojevima od 44 do Rukavi su u gornjem dijelu ušiveni u orukavlje jakne. 62, a ženske u veličinskim brojevima 36 do 56. Duboko su usječeni i rezani sa prednje i zadnje strane u visini Ženske pantalone identične su muškim, s tim što se desna ojačawa na predwici i leđima. Porub rukava je štepan 3 cm od strana šlica zakopčava preko lijeve. ruba rukava. U šavu sa prednje strane rukava ušivena je ukrasna Pantalone imaju elastične tregere širine 50 mm, koji su epoleta širine 5 cm i kopča sa nitnom sa zadnje strane. ušiveni sa prednje i zadnje strane. Na rukavima iznad poruba iz stava 5. ovog člana našiva se Izgled pantalona prikazan je na slici broj 5. fluorescentna traka naranxaste boje širine 5 cm. d) Qetwa jakna U pazuhu su izrađene znojnice. Svi štepovi su vawski i ukrasni. Član 14. Ženska zimska jakna identična je muškoj, s tim što se Qetwa jakna sastoji se od dva predwa i jednog zadnjeg dijela, desna strana zakopčava preko lijeve. rukava sa ojačawima na ramenima, gornjem dijelu leđa i na Muška zimska jakna se izrađuje u veličinskim brojevima podlakticama, komotna je i dugačka 15 cm ispod struka. od 44 do 62, a ženska u veličinskim brojevima od 36 do 56. Naprijed je otvorena po cijeloj dužini, a otvor se zakopčava pomoću pet vawskih i tri unutrašnje nitne. Ojačawa na Izgled zimske jakne prikazan je na slici broj 8. ramenima su koso postavljena i štepana u razmaku 4 x 4cm. Predwice su sječene iznad grudi sa unutrašwim xepovima f) Majica sa kratkim rukavima i patnama sa nitnama za zakopčavanje. Xepovi su izvana Član 16. štepani do jedne trećine donjeg ruba. Majica sa kratkim rukavima je izrađena od 100 % pamuka u Isti xepovi su urađeni ispod struka i kopčaju se nitnama. tamnoplavoj boji. Na predwoj lijevoj strani, u visini prsa, U pojasu je ugrađena guma, širine 5 cm sa unutrašnje strane koja utisnut je fluorescentni narančasti tekst "CIVILNA izlazi na lice tkanine i završava se metalnom kopčom. Ispod ZAŠTITA". Slova su veličine 15 mm. orukavnice izrađene su znojnice sa metalnim otvorima. Kragna je blago ovalna i pruža mogućnost podizawa i kopčawa Majica sa kratkim rukavima izrađuje se u veličinskim ispod vrata. Na ramenima su ugrađene epolete. brojevima od 36 do 62. Zadwi dio jakne sastoji se od jednog dijela, sa koso Izgled majice sa kratkim rukavima prikazan je na slici postavljenim ojačawima na ramenima i ojačanjem ispod kragne. broj 9. U desnom donjem uglu je ušiveni xep sa patnom koja se kopča nitnom. g) Radne rukavice Na zadnjem dijelu jakne iz stava 4. ovog člana utiskuje se Član 17. fluorescentnom naranxastom bojom naziv "CIVILNA ZAŠTITA". Slova su veličine 50 mm. Radne rukavice su petoprstne i izrađene su od prirodne mekane kože, dizajnirana za optimalnu zaštitu šake od Rukavi su u gornjem dijelu ušiveni u orukavlje jakne. opterećewa pri radu, odnosno mehaničkih opterećewa. Duboko su usječeni i rezani sa prednje i zadnje strane u visini ojačawa na predwici i leđima. Porub rukava je štepan 3 cm od Radne rukavice se izrađuju u veličinskim brojevima od 9 do ruba rukava. U šavu sa prednje strane rukava ušivena je ukrasna 11. epoleta širine 5 cm i kopča sa nitnom sa zadnje strane. Izgled radne rukavice prikazan je na slici broj 10. h) Kišna kabanica Muški prsluk se izrađuje u veličinskim brojevima od 44 do 62, a ženski u veličinskim brojevima od 36 do 56. Član 18. Kišna kabanica (u daqnjem tekstu: kabanica) uobičajenog Izgled prsluka prikazan je na slici broj 14. je kroja, izrađena od nepromočivog materijala, dužine do l) Ranac za pakovanje uniforme civilne zaštite koljena i ima kapuljaču. Zakopčava se s 4 do 6 drikera, a sa lijeve i desne strane predwice nalaze se kose lajsne -imitacije Član 22. xepova. Kišna kabanica je od ovratnika do sredine prsa i Ranac za pakovanje uniforme civilne zaštite (u daqnjem preko pleća ojačana istim materijalom od kojeg je izrađena, a tekstu: ranac) izrađen je od vodonepropusnog umjetnog platna, na plećima ispod ojačawa, kao i ispod pazuha, ušivena je maksimalne zapremine 25 litara s mogućnošću smawivawa mrežasta traka. zapremine. S prednje strane nalaze se tri xepa s poklopcem. S Na leđima kabanice utiskuje se fluoreskentnom donje strane ranca pričvršćeni su remeni za slučaj potrebe naranxastom bojom tekst "CIVILNA ZAŠTITA". Slova su pakovawa vreće za spavanje, kao i bočno sa obadvije strane. Za veličine 50 mm. nošenje ranca služi remenje koje je prošireno i postavljeno Na rukavima kabanice, na udaljenosti od 20 cm od poruba radi udobnosti prilikom nošewa. Oko struka se nalazi rukava ušiva se fluorescentna naranxasta traka širine 5 cm. podesivi remen zbog učvršćivawa ranca uz tijelo. Zadwa Kabanica se izrađuje u tamnoplavoj boji. strana ranca je ojačana, na woj se nalazi xep u koji se stavlja Kabanica se izrađuje u veličinskim brojevima od 38 do 62. kartica sa podacima o vlasniku ranca. Na poklopcu ranca je utisnut opšti znak civilne zaštite. Iznad xepova Izgled kabanice prikazan je na slici broj 11. pričvršćena je fluoroscentna naranxasta traka širine 5 cm. i) Radni kombinezon Izgled ranca prikazan je na slici broj 15. Član 19. 3. Način šivewa uniforme civilne zaštite Radni kombinezon je izrađen iz jednog dijela. Na predwoj strani se otvara rajferšlusom koji je skriven i ponovno se Član 23. zakopčava sa četiri metalne nitne. Šavovi, štepovi i dugmad, pomoćni materijal i pribor, Na prednjem dijelu kombinezona iznad pojasa našivena su kao i šivanje uniforme civilne zaštite iz člana 7. ovog dva xepa. Na sredini lijevog xepa na prsima ušivena je pravilnika, mora u cjelini, biti tako da su šavovi pravilni i elastična čičak traka za koju se kači oznaka funkcije. Na ravni, bez propuštenih uboda igle. Gustina mašinskih uboda leđima je utisnut fluorescentni srebrenasti natpis igle je 4-5 na 1 cm. Svi dijelovi spajaju se šavovima širine 7-8 "CIVILNA ZAŠTITA". Slova su veličine 50 mm. mm, a wihovi početni i završni krajevi učvrščuju se Na pantalonama, ispod pojasa, ušivena su dva unutarwa popravnim mašinskim štepom. Šavovi se na lice našivaju, a xepa. iznutra porubquju. U okovratnik radnog kombinezona ušivena je kapuljača. Na odjevne predmete pričvršćuju se nitne i dvije vrste Na nogavicama pantalona i rukavima kombinezona na dugmadi, i to: udaljenosti od 15 cm našivena je fluorescentna srebrenasta 1) mawa dugmad, za 4 rupice, prečnika 14 mm, koja služe za traka širine 5 cm. zakopčavanje termouloška u muškim pantalonama, Izgled radnog kombinezona prikazan je na slici broj 12. 2) dugmad za košulje, koja se koriste za zakopčavanje košulja i narukavlja, j) Vuneni xemper 3) pomoćni materijal i pribor je po standardima široke Član 20. potrošnje i mora biti sa ovjerenim uzorkom. Vuneni xemper dugih rukava (u daqnjem tekstu: xemper) Član 24. izrađen je od 50% vune i 50% poliestera s ojačawima na Vrsta, kvalitet i ostala svojstva osnovnog reproma- ramenima u tamnoplavoj boji. Završeci na rukavima i oko terijala od kojeg se izrađuju predmeti uniforme civilne struka su elastični. Xemper mora imati visoki ovratnik s zaštite, moraju biti, u skladu sa ovim pravilnikom, a izrađuju patentnim zatvaračem s prednje strane dužine 30 cm od vrha se od materijala propisanih važećim standardima u Bosni i okovratnika. Hercegovini i Federaciji BiH. Na predwoj strani xempera, na lijevoj strani, nalazi se pravougli xep veličine 12 x 10 cm s poklopcem na čičak. 4. Obuća civilne zaštite Xemper se izrađuje u veličinama od 36 do 62. Član 25. Izgled xempera prikazan je na slici broj 13. Polučizme ili duboke cipele, (u daqnjem tekstu: cipele) k) Radni prsluk izrađene su od gornjeg i donjeg dijela. Gorwi dio cipela izrađuje se od kože - boksa, a sastoji se od Član 21. predwice, zadnjeg dijela, sare i zatvorenog jezika koji su Radni prsluk (u daqnjem tekstu: prsluk) izrađen je od istog sastavljeni sa dva reda štepa. materijala kao i zimska jakna - vjetrovka iz člana 15. ovog Predwica je postavljena kožnom postavom sa ojačanim pravilnika, a sastoji se od dva predwa i jednog zadnjeg dijela i predwim dijelom. nema rukave. Naprijed je otvorena po cijeloj dužini, a otvor se zakopčava patentnim zatvaračem i pet unutrašwih nitni. Sara, odnosno zadwi dio cipele postavljen je kožnom Okovratnik je podignut i u njega je ugrađena šukuqica koja se u postavom. U visini od 5 cm od donjeg dijela cipele ojačani su okovratnik slaže i zatvara patentnim zatvaračem. lubovi od članka sa tvrdom kožom ili drugim materijalom Na prednjem dijelu prsluka, na prsima sa lijeve i desne (između postave i lica), oko cijelog članka, između lica i strane našivena su dva xepa koja se zatvaraju čičkom. postave nalazi se spužvasto ojačanje. Ispod xepova iz stava 2. ovog člana našivena su dva veća Dowi dio cipele izrađen je iz jednog dijela, gumenog đona, xepa koja se zatvaraju sa po dvije nitne. sa dodatkom kožnog ojačawa između donjeg i gornjeg dijela. Na zadnjem dijelu prsluka utiskuje se fluorescentnom Cipele se pertlaju prtenim pertlama koje se uvlače, u naranxastom bojom naziv "CIVILNA ZAŠTITA". Slova su donjem dijelu u 4 metalne ringle i u gornjem dijelu 3 metalne veličine 50 mm. zakačke. Ženski prsluk identičan je muškom, s tim što se desna Cipele se izrađuju u veličinskim brojevima od 36 do 48. strana zakopčava preko lijeve. Izgled cipele prikazan je na slici broj 16. 5. Obilježavanje, pakovanje i održavanje uniforme i obuće III. OZNAKE SPECIJALNOSTI JEDINICA I civilne zaštite KOMANDNIH DUŽNOSTI PRIPADNIKA CIVILNE Član 26. ZAŠTITE Uniforma i obuća civilne zaštite, prilikom izrade, Član 33. obilježavaju se utkanom, vezenom ili štepanom etiketom sa Pripadnici civilne zaštite imaju znak civilne zaštite, podlogom opšteg znaka civilne zaštite, izrađenom po tipu oznake specijalnosti i oznake komandnih dužnosti pripad- široke potrošnje, koja sadrži slijedeće podatke: skraćeni nika civilne zaštite. naziv i mjesto proizvođača, oznaku veličinskog broja i godinu proizvodnje. Član 34. Etikete moraju biti štampane postojanim bojama tako da Znak i oznake iz člana 33. ovog pravilnika su: mogu podnijeti više prawa ili hemijskih čišćewa. 1) opšti znak civilne zaštite, Etikete se ušivaju na košuqu (mušku i žensku), ljetnju i 2) oznaka specijalnosti jedinice civilne zaštite, zimsku jaknu, pantalone, radni kombinezon, xemper, polover, 3) oznake komandne dužnosti u štabovima i jedinicama kabanicu i cipele na mjestima gdje se to čini i kod normalne civilne zaštite i u službama zaštite i spašavawa. serijske proizvodnje ovih i ovakvih predmeta. Član 35. Član 27. Pripadnici civilne zaštite na uniformi civilne Uniforma i obuća civilne zaštite, pakuju se na uobičajen zaštite obavezno nose opšti znak civilne zaštite (u daqnjem način i stavljaju u polietilensku kesu odgovarajuće veličine. tekstu: opšti znak). Ostale uslove grupnog pakovawa i uslove transportnog Opšti znak se nosi na slijedećim dijelovima odjeće: pakovawa određuje kupac prilikom sklapawa ugovora. 1) na kapi, iznad sjewičwaka, u vidu amblema prečnika 30 Član 28. mm, Uniforma civilne zaštite mora se održavati i čuvati 2) na desnom rukavu ljetne i zimske jakne, košulje i na kako ne bi došlo do oštećewa ili uništavawa i ne smije se kabanici. prati bez primjene odgovarajućih uputa datih na deklaraciji Član 36. proizvođača. Oznake specijalnosti jedinica civilne zaštite Član 29. predstavlja opšti znak, s tim što se u istostranačnom trokutu, Obuća se spolja čisti četkom, po potrebi i vodom, odnosno tamnoplave boje, stranica 70 mm ucrtavaju simboli vlažnom krpom. specijalnosti, i to: Sušenje se vrši prirodno ili toplim zrakom do 500 C. 1) za jedinice medicinske pomoći - "crveni krst-križ" sa Poslije sušewa, obuća se obavezno premazanje zaštitnom bijelim rubom (slika broj 17); pastom za obuću. 2) za jedinice radiološko - hemijske i biološke zaštite - Kožna obuća sa gumenim đonom zanavlja se, po pravilu, "stilizovani trolist djeteline" žute boje (slika broj poslije 10 godina, odnosno u kraćem roku ako su korišćenjem u 18); akcijama zaštite i spašavawa oštećene ili uništene. 3) za jedinice za zaštitu od požara - "plamen" crvene boje (slika broj 19); 6. Nošenje uniforme civilne zaštite 4) za jedinice za zaštitu i spašavanje životiwa i Član 30. namirnica životiwskog porijekla - "svjetloplavi Pripadnici civilne zaštite uniformu civilne zaštite krst-križ" sa bijelim rubom (slika broj 20); nose u slijedećim slučajevima: 5) za jedinicu za asanaciju terena - "trougao" žute boje 1) kada se angažuju na vršenju zadataka u akcijama zaštite (slika broj 21); i spašavawa; 6) za jedinice za uništavanje neeksplodiranih ubojnih 2) prilikom vježbi civilne zaštite, sredstava - "silueta bombe" žute boje (slika broj 22); 3) na smotrama, paradama i u drugim slučajevima, 7) za jedinice za spašavanje na vodi i pod vodom - "silueta 4) na praktičnoj, a po potrebi i drugoj obuci i čamaca" žute boje (slika broj 23); 5) u svim drugim slučajevima kada to odredi nadležani 8) za jedinice za spašavanje sa visina - "bijela silueta organ civilne zaštite. planinskog masiva i dva bijela oblaka" (slika broj 24); 9) za jedinice za zaštitu bilja i biqnih proizvoda - Član 31. "silueta cvijeta" bijele boje (slika broj 25); Zavisno od vremenskih prilika i zadataka koji se 10) za jedinice za spasavanje iz ruševina - "silueta izvršavaju, uniforma civilne zaštite može se nositi u građevinske mašine" crvene boje (slika broj 26); slijedećim kombinacijama: 11) za jedinice za snabdijevanje - "obrisi šatora zelene boje 1) kapa, košulja, ljetwa jakna, pantalone, polučizme - ispod kojeg je smještena poqska kuhiwa crvene boje" cipele, (slika broj 27); 2) kapa, košulja, ljetwa jakna, pantalone, zimska jakna, 12) za jedinice za spašavanje iz rudnika - "dva ukrštena polučizme - cipele, rudarska pijuka" bijele boje (slika broj 28); 3) kapa, košulja, pantalone i polučizme - cipele. 13) za jedinice za komunalne poslove - silueta "dva kruga Pored kombinacija u stavu 1. ovog člana, mogu se nositi i svjetlosive i tamnosive boje koji predstavljaju cijev" drugi odjevni predmeti koji služe za zaštitu pripadnika (slika broj 29); civilne zaštite od hladnoće. 14) za jedinice za građevinske poslove - stilizovana Član 32. "silueta skele" bijele boje (slika broj 30); Proizvodwa uniforme civilne zaštite, radnog kombi- 15) za jedinice za održavanje stambenih objekata - "crtež nezona i dodatne opreme i obuće civilne zaštite koja je kuće" bijele boje, (slika broj 31); propisana ovim pravilnikom vršiće se prema odobrenom 16) za federalnu jedinicu za brze intervencije - grb uzorku - modelu. Federacije BiH, a u plavom poqu u dnu kruga ispisana Uzorke-modele iz stava 1. ovog člana odobrava direktor slova "FJSN", (slika broj 32). Federalne uprave civilne zaštite izborom odgovarajućeg proizvođača putem tendera kojeg objavquje ta uprava za Član 37. potrebe svih korisnika odjeće i obuće civilne zaštite u Oznaka pripadnika jedinica civilne zaštite opšte Federaciji BiH. namjene predstavlja opšti znak iz člana 44. ovog pravilnika. Član 38. c) član Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave podloge Oznaka povjerenika civilne zaštite predstavlja opšti nalazi se opšti znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu nalaze znak promjera Ø 2 cm na plavoj podlozi dimenzija 5 x 7 cm koji se se jedna tamnocrvena greda, debqine 10 mm, a iznad nalazi u gornjem dijelu podloge, a u donjem dijelu podloge nje jedna grede iste boje debqine 5 mm (slika broj 45). nalaze se četiri svijetložute siluete krila u obliku slova 5) za štab civilne zaštite pravnog lica "V" debqine 3 mm (slika broj 33). a) komandant štaba, u gornjem dijelu tamnoplave Član 39. podloge nalazi se opšti znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu nalaze se, tri tamnocrvene greda debqine Oznake komandnih dužnosti imaju članovi štabova, 10 mm, a iznad wih nalaze se silueta krila u obliku komandiri jedinica civilne zaštite i rukovodioci službi slova "V" debqine 5 mm iste boje (slika broj 46); zaštite i spašavawa. b) načelnik Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave Član 40. podloge nalazi se opšti znak Ø 2 cm, a u donjem Oznake komandnih dužnosti u štabovima civilne zaštite nalaze dijelu nalaze se, dvije tamnocrvene greda debqine se na tamnoplavoj podlozi dimenzija 5 x 7 cm, a sastoje se u slijedećem: 10 mm, a iznad wih nalaze se silueta krila u obliku 1) za Federalni štab civilne zaštite slova "V" debqine 5 mm iste boje (slika broj 47); a) komandant Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave c) član Štaba u gornjem dijelu tamnoplave podloge podloge nalazi se opšti znak Ø 2 cm, a u donjem nalazi se opšti znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu dijelu nalaze se tri svijetložute grede debqine nalazi se, jedna greda tamnocrvene boje debqine 10 10 mm, a iznad wih dvije grede iste boje, debqine 5 mm i jedna debqine 5 mm, a iznad wih nalaze se mm (slika broj 34); silueta krila u obliku slova "V" debqine 5 mm b) načelnik Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave iste boje (slika broj 48). podloge nalazi se opšti znak Ø 2 cm, a u donjem 6) za djelatnike stručne službe štabova dijelu nalaze se tri svijetložute grede debqine Djelatnici stručne službe Federalnog, kantonalnog i 10 mm, a iznad wih jedna greda iste boje, debqine 5 opštinskog štaba civilne zaštite imaju oznake mm (slika broj 35); pripadnosti službi odgovarajućeg štaba, koje se nalaze c) član Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave podloge na tamnoplavoj podlozi dimenzija 5 x 7 cm, a sastoje se u nalazi se opšti znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu slijedećem: nalaze se tri svijetložute grede debqine 10 mm a) djelatnik stručne službe Federalnog štaba (slika broj 36); nosi oznaku pripadnosti stručnoj službi koja, u 2) za kantonalni štab civilne zaštite gornjem dijelu tamnoplave podloge nalazi se a) komandant Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave opšti znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu nalaze se, dvije svjetložute grede debqine 10 mm, a iznad wih podloge nalazi se opšti znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu nalaze se dvije svijetložute grede debqine silueta krila u obliku slova "V" debqine 5 mm 10 mm, a iznad wih dvije grede iste boje, debqine 5 (slika broj 50). mm (slika broj 37); b) djelatnik stručne službe kantonalnog štaba, u b) načelnik Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave gornjem dijelu tamnoplave podloge nalazi se opšti podloge nalazi se opšti znak Ø 2 cm, a u donjem znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu nalaze se, jedna svjetlo dijelu nalaze se dvije svijetložute grede debqine žuta greda debqine 10 mm, a iznad nje silueta krila 10 mm, a iznad wih jedna greda iste boje, debqine 5 u obliku slova "V" debqine 5 mm (slika broj 51). mm (slika broj 38); c) djelatnik stručne službe opštinskog štaba, u c) član Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave podloge gornjem dijelu tamnoplave podloge nalazi se opšti nalazi se opšti znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu nalaze se silueta krila nalaze se dvije svijetložute grede, debqine 10 mm u obliku slova "V" debqine 5 mm (slika broj 52). (slika broj 39); 3) za opštinski štab civilne zaštite Član 41. a) komandant Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave Oznake komandnih dužnosti u jedinicama civilne zaštite podloge nalazi se opšti znak Ø 2 cm, a u donjem i službi zaštite i spašavawa sastoje se u slijedećem: dijelu nalazi se jedna svijetložuta greda, debqine a) za komandire jedinica civilne zaštite 10 mm, a iznad nje dvije grede iste boje debqine 5 mm 1) komandir voda, u gornjem dijelu tamnoplave (slika broj 40); podloge nalazi se opšti znak Ø 2 cm, a u donjem b) načelnik Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave dijelu nalaze se tri svijetložute siluete krila u podloge nalazi se opšti znak Ø 2 cm, a u donjem obliku obrnutog slova "V" debqine 5 mm, a ispod dijelu nalazi se jedna svijetložuta greda, debqine se nalazi jedna greda iste boje debqine 10 mm 10 mm, a iznad nje jedna greda iste boje debqine 5 mm (slika broj 53); (slika broj 41); 2) komandir odjeljewa, u gornjem dijelu tamnoplave c) član Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave podloge podloge nalazi se opšti znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu nalazi se opšti znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu nalaze se dvije svijetložute siluete krila u obliku nalazi se jedna svijetložuta greda, debqine 10 mm obrnutog slova "V" debqine 5 mm, a ispod se nalazi (slika broj 42); jedna greda iste boje debqine 10 mm (slika broj 54); 4) za štab civilne zaštite mjesne zajednice 3) vođa tima, u gornjem dijelu tamnoplave podloge a) komandant Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave nalazi se opšti znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu podloge nalazi se opšti znak Ø 2 cm, a u donjem nalaze se jedna svijetložuta silueta krila u dijelu nalaze se tri tamnocrvene greda, debqine obliku obrnutog slova "V" debqine 5 mm, a ispod 10 mm, a iznad wih jedna grede iste boje debqine 5 se nalazi jedna greda iste boje debqine 10 mm mm (slika broj 43); (slika broj 55); b) načelnik Štaba, u gornjem dijelu tamnoplave b) za rukovodioce službi zaštite i spašavawa podloge nalazi se opšti znak Ø 2 cm, a u donjem Rukovodioci službi zaštite i spašavawa imaju oznaku dijelu nalaze se dvije tamnocrvene greda, debqine službe zaštite i spašavawa, koja se nalazi na 10 mm, a iznad wih jedna grede iste boje debqine 5 tamnoplavoj podlozi dimenzija 5 x 7 cm, a sastoji se u mm (slika broj 44); sljedećem: u gornjem dijelu tamnoplave podloge nalazi se opšti znak Ø 2 cm, a u donjem dijelu nalazi se jedna 4) na paketima i drugim vrstama pošiqki, koje civilna greda naranxaste boje širine 15 mm (slika broj 49), a zaštita upućuje u zemqi i inostranstvu, kao pomoć u pripadnici službi zaštite i spašavawa imaju slučaju nastanka prirodnih ili drugih nesreća i odgovarajuću oznaku specijalnosti jedinica civilne opasnosti. zaštite iz člana 36. ovog pravilnika. V. LIČNA KARTA PRIPADNIKA CIVILNE ZAŠTITE Član 42. Komandiri jedinica civilne zaštite i rukovodioci Član 51. službi zaštite i spašavawa i članovi štabova civilne Svakom pripadniku civilne zaštite izdaje se lična karta zaštite, pored oznake komandne dužnosti, nose i odgovarajuću civilne zaštite iz člana 4. ovog pravilnika koja služi za oznaku specijalnosti iz člana 36. ovog pravilnika. Na isti identifikaciju i utvrđivanje statusa pripadnika civilne način, svoju oznaku, nose i povjerenici civilne zaštite. zaštite. Član 43. Lična karta civilne zaštite nosi se u toku vršewa zadataka civilne zaštite, odnosno zadataka zaštite i Oznaku komandne dužnosti članovi štaba, komandiri spašavawa qudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih jedinica civilne zaštite i rukovodioci službi zaštite i nesreća. spašavawa nose na sredini lijevog xepa košulje i gornjeg xepa ljetne i zimske jakne pričvršćene na elastičnu čičak traku. Član 52. Oznaka specijalnosti postavlja se na sredini gornjeg Lična karta civilne zaštite je formata 80 mm x 105 mm, dijela desnog rukava košulje, ljetnje i zimske jakne, na 70 mm od čije su spoljašne strane plave boje, a izrađuje se prema obrascu gornjeg šava rukava. koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni dio. IV. UPOTREBA OPŠTEG ZNAKA CIVILNE ZAŠTITE Na zadwoj strani korica identifikacijske iskaznice upisuje se sljedeći tekst: "Organi uprave i druge institucije i Član 44. pravna lica dužni su imaocu ove iskaznice omogućiti Opšti znak za sve pripadnike civilne zaštite u slobodno kretanje na području na kojem je proglašeno stanje Federaciji BiH je jedinstven i predstavlja ga međunarodni prirodne ili druge nesreće, radi obavljanja poslova zaštite i znak civilne zaštite u vidu jednakokrakog trougla smještenog spašavawa ugroženih qudi i materijalnih dobara za koje je u krugu prečnika 70 mm. Podloga je naranxaste boje, a trougao nadležan i u granicama mogućnosti pružiti mu odgovarajuću plave boje (slika broj 56). pomoć koju zatraži u ciqu efikasnog izvršewa tih poslova" Lična karta civilne zaštite predstavlja ličnu javnu Član 45. ispravu. Opšti znak se upotrebljava za obilježavanje pripadnika štabova, jedinica i povjerenika civilne zaštite i službi Član 53. zaštite i spašavawa (u daqnjem tekstu: pripadnik civilne Lična karta civilne zaštite izdaje se svakom licu koje zaštite), kao i za obilježavanje objekata, materijalno - bude raspoređeno u štab, jedinicu, odnosno za povjerenika tehničkih i transportnih sredstava i opreme civilne zaštite civilne zaštite i u službe zaštite i spašavawa. (u daqnjem tekstu: objekata, sredstava i oprema CZ). Ličnu kartu civilne zaštite pripadnicima civilne Član 46. zaštite, iz stava 1. ovog člana izdaju sljedeći organi: 1) Federalna uprava civilne zaštite - za članove Pripadnici civilne zaštite, opšti znak upotrebljavaju Federalnog štaba civilne zaštite, službe zaštite i kao znak pripadnosti civilnoj zaštiti. spašavawa i jedinice civilne zaštite formirane na Opšti znak se nosi prišiven na kapi, košuqi, ljetwoj i nivou Federacije BiH i povjerenike civilne zaštite u zimskoj jakni, kabanici i zastavama civilne zaštite. federalnim organima uprave i drugim organima Član 47. federalne uprave, 2) kantonalna uprava civilne zaštite - za pripadnike Kada pripadnik civilne zaštite ne raspolaže uniformom struktura civilne zaštite iz prethodne tačke civilne zaštite iz člana 7. ovog pravilnika, a angažuje se na formiranih na nivou kantona, izvršavanju zadataka zaštite i spašavawa, opšti znak nosi na 3) služba civilne zaštite opštine - za pripadnike nadlaktici lijeve ruke vlastite odjeće koju nosi na 70 mm od struktura civilne zaštite koje formira opština, gornjeg šava rukava. povjerenike i jedinice civilne zaštite u opštinskim Član 48. službama za upravu i drugim organima opštinske Objekti, sredstva i oprema CZ koja služi za potrebe civilne uprave, mjesnim zajednicama, pravnim licima i drugim zaštite, radi raspoznavawa, obilježavaju se opštim znakom. institucijama koje nisu obuhvaćene tač. 1 i 2 stava 2 ovog člana. Opšti znak za obilježavanje objekata, sredstava i opreme CZ, izrađuje se u veličini koja odgovara srazmjerno površini Član 54. na koju se ističe i koja omogućava da se znak može vidjeti sa Pripadnik civilne zaštite dužan je da ličnu kartu zemlje i vazduha. civilne zaštite čuva i sa sobom nosi u slučajevima kada po Član 49. zahtjevu nadležnog organa civilne zaštite bude angažovan na zadacima zaštite i spašavawa. Opšti znak upotrebljava se i u miru i u ratu. Zabranjeno je da, pripadnik civilne zaštite, svoju ličnu Član 50. kartu civilne zaštite daje drugom licu na poslugu i da se Opšti znak se upotrebljava u slijedećim slučajevima: služi ličnom kartom civilne zaštite drugog lica. 1) za obilježavanje objekata, opreme i sredstava Pripadnik civilne zaštite, koji izgubi ličnu kartu namijenjenih civilnoj zaštiti, za vrijeme trajawa civilne zaštite ili na drugi način bez nje ostane, dužan je u akcije na spašavanju nastradalog i ugroženog roku od osam dana od dana saznawa za nestanak prijavi gubitak, stanovništva i za vrijeme vježbi i smotri civilne odnosno nestanak lične karte civilne zaštite organu iz člana zaštite i ratnih dejstava, 53. ovog pravilnika, koji je izdao tu ličnu kartu civilne 2) na koricama uxbenika, priručnika, pravila,uputstava i zaštite. drugih publikacija u kojima se obrađuje problematika iz oblasti zaštite i spašavawa, odnosno civilne Član 55. zaštite, Organi iz člana 53. ovog pravilnika izdaju novu ličnu 3) na amblemima, medaljama, poveljama i plaketama kartu civilne zaštite ako pripadnik civilne zaštite civilne zaštite, promijeni ime ili prezime, kada lična karta civilne zaštite dotraje ili kada nema slobodnih rubrika za upisivanje Član 58. propisanih podataka, odnosno kada pripadnik civilne Izradu oznake specijalnosti jedinica civilne zaštite i zaštite izgubi ličnu kartu civilne zaštite ili na drugi oznake komandnih dužnosti pripadnika civilne zaštite vrši način bez nje ostane. kantonalna uprava civilne zaštite. VI. PRIMJENA ODREDABA OVOG PRAVILNIKA NA Član 59. PRIPADNIKE CIVILNE ZAŠTITE GRADA Izradu lične karte civilne zaštite organizuje i Član 56. finansira Federalna uprava civilne zaštite, a raspodjela se Odredbe ovog pravilnika o odjeći i obući, oznakama vrši prema zahtjevima kantonalnih uprava i opštinskih specijalnosti jedinica i komandnih dužnosti pripadnika službi civilne zaštite, uz naknadu koju utvrdi Federalna civilne zaštite, načinu upotrebe znaka civilne zaštite i uprava civilne zaštite. identifikacijskoj istaznici za pripadnike civilne zaštite, koje se odnose na pripadnike civilne zaštite opštine, Član 60. analogno se primjenjuju i na pripadnike civilne zaštite grada. Skice i slike uniforme civilne zaštite, radnog kombinezona i dodatne opreme i obuće civilne zaštite i VII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE predviđene ovim pravilnikom sa slikama opšteg znaka, oznakama specijalnosti i oznake komandnih dužnosti u Član 57. civilnoj zaštiti nalaze se u prilogu pravilnika i čine Uniformu i obuću civilne zaštite predviđenu ovim sastavni dio ovog pravilnika. pravilnikom planiraju i nabavljaju organi uprave i drugi organi i pravna lica koji formiraju štabove, jedinice i Član 61. povjerenike civilne zaštite, kao i službe zaštite i Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana spašavawa, s tim što opština nabavlja uniforme civilne objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". zaštite i obuću za sve povjerenike civilne zaštite koji se imenuju u mjesnim zajednicama i stambenim zgradama, Broj 08-02/2-409/06 naseqima, selima i zaseocima. 13. novembra 2006. godine Direktor Sarajevo Alija Tihić, s. r. Na osnovu čl. 112. i 121. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i Potpuni sastav štabova CZ i način njihove popune utvrđuje se materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene posebnim propisom, odnosno aktom koji donose slijedeći organi novine Federacije BiH", br. 39/03 i 22/06), direktor Federalne vlasti i to: uprave civilne zaštite donosi 1) za Federalni štab CZ - Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), na PRAVILNIK prijedlog Federalne uprave civilne zaštite (u daljnjem tekstu: Federalna uprava), O NAČINU RADA I FUNKCIONIRANJA ŠTABOVA I 2) za kantonalni štab CZ - vlada kantona, na prijedlog POVJERENIKA CIVILNE ZAŠTITE kantonalne uprave civilne zaštite (u daljnjem tekstu: kantonalna uprava), I. OSNOVNE ODREDBE 3) za općinski štab CZ - općinski načelnik, na prijedlog Član 1. službe civilne zaštite općine ili općinsko vijeće na prijedlog općinskog načelnika. Ovim pravilnikom propisuje se način rada i rukovođenje Štabovi CZ iz stava 2. ovog člana, moraju biti tako popunjeni štabova civilne zaštite (u daljnjem tekstu: štab CZ) i organa iz da budu zastupljene sve oblasti društvenog života (privredne i člana 111. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih društvene djelatnosti) prema uslovima svakog nivoa vlasti na dobara od prirodnih i drugih nesreća (u daljnjem tekstu: Zakon o kojima se nalaze ti štabovi i kriterijima koji su utvrđeni u zaštiti i spašavanju) koji vrše funkciju rukovođenja akcijama odredbama čl. 114. i 116. Zakona o zaštiti i spašavanju, s tim da se zaštite i spašavanja, kao i poslovi i zadaci i način rada popuna osigura i prema zahtjevima koji su utvrđeni u procjeni povjerenika civilne zaštite koji se određuju u organima uprave, ugroženosti Federacije, kantona i općine. službama za upravu, mjesnim zajednicama i pravnim licima prema članu 118. stav 1. Zakona o zaštiti i spašavanju. Član 5. Član 2. Štabovi CZ moraju biti popunjeni stručnim kadrovima, predstavnicima svih organa uprave, a prema potrebi i Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se na štabove CZ i predstavnicima upravnih organizacija, pravnih lica i drugih druge organe nadležne za rukovođenje akcijama zaštite i institucija čija je djelatnost od značaja za zaštitu i spašavanje, s spašavanja i povjerenike civilne zaštite i to: tim da općinski štabovi CZ obavezno budu popunjeni 1) na Federalni, kantonalne i općinske štabove CZ, kao i na rukovodiocima općinskih službi za upravu i predstavnicima štabove CZ koji se osnivaju u pravnim licima i mjesnim drugih općinskih organa i pravnih lica. zajednicama (član 106. i član 107. stav 1. Zakona o zaštiti Popuna štaba CZ prema stavu 1. ovog člana mora osigurati i spašavanju), takav sastav štaba koji mora biti kompetentan i sa odgovarajućim 2) na rukovodioce organa uprave i drugih organa vlasti, autoritetom i da u svakoj situaciji može pravilno odlučivati i direktore pravnih lica i sekretare mjesne zajednice u donositi odgovarajuće naredbe i osigurati efikasno provođenje kojima nije osnovan štab CZ (član 111. Zakona o zaštiti i donešenih naredbi, odnosno efikasno i autoritativno ostvarivati spašavanju) i funkcije rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja ljudi i 3) na povjerenike civilne zaštite koji se određuju u naselju, materijalnih dobara na području koje je pogođeno prirodnom ili dijelu naselja, stambenim zgradama, selima i zaseocima, drugom nesrećom. u organima uprave i općinskim i gradskim službama za upravu, drugim organima vlasti, javnim ustanovama i Član 6. drugim pravnim licima (član 118. Zakona o zaštiti i U periodu od formiranja štaba CZ, pa do njegovog spašavanju). aktiviranja radi vršenja operativne funkcije zbog nastanka stanja Štabovi i povjerenici civilne zaštite iz stava 1. ovog člana prirodne ili druge nesreće, članovi štaba CZ i štab kao cjelina, predstavljaju dio organiziranih snaga civilne zaštite koji poslove provode aktivnosti na upoznavanju sa dostignutim stepenom iz svoje nadležnosti vrše u situacijama koje su utvrđene u odredbi izgradnje sistema zaštite i spašavanja, razvojnim orijentacijama i člana 16. ovog pravilnika, a na način propisan Zakonom o zaštiti i obučavaju se i osposobljavaju za efikasno i pravilno ostvarivanje spašavanju i ovim pravilnikom. funkcije rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja iz člana 15. ovog pravilnika. II. NAČIN RADA ŠTABOVA CZ U VRŠENJU POSLOVA IZ U cilju pravilnog i kontinuiranog provođenja priprema iz SVOJE NADLEŽNOSTI I OSTVARIVANJE stava 1. ovog člana, štabovi CZ, na prijedlog organa civilne RUKOVOĐENJA AKCIJAMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA zaštite, donose svoje godišnje programe aktivnosti. Program aktivnosti obuhvata sva pitanja koja se po Zakonu o 1. Zajednička odredba zaštiti i spašavanju nalaze u nadležnosti štaba CZ. Član 3. Član 7. U ostvarivanju poslova iz svoje nadležnosti koji su utvrđeni u Program aktivnosti štaba CZ i pitanja koja će biti predmet zakonskim odredbama iz odredbe člana 2. ovog pravilnika, svaki razmatranja štaba organizira i priprema načelnik štaba CZ putem štab CZ ima dvije osnovne funkcije i to: organa civilne zaštite kojim rukovodi, s obzirom da ti organi 1) provođenje vlastitih priprema za uspješno vršenje predstavljaju stručnu službu štaba. operativne funkcije iz svoje nadležnosti (pripreme, obuka Priprema programa aktivnosti vrši se uz neposrednu saradnju i osposobljavanje) i sa komandantom štaba CZ. 2) rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja (operativna Program aktivnosti štaba CZ donosi se u decembru za funkcija). narednu kalendarsku godinu, a najkasnije do februara tekuće Pripreme iz stava 1. tačke 1. ovog člana štabovi CZ kalendarske godine. organiziraju i provode na način reguliran u odredbama čl. 4. do Na osnovu utvrđenog programa aktivnosti komandant štaba, 13. ovog pravilnika, a operativnu funkciju iz stava 1. tačka 2. na prijedlog načelnika štaba CZ saziva sjedice i rukovodi radom ovog člana ostvaruju prema odredbama čl. 14. do 30. ovog sjednica i potpisuje akta koja štab CZ donosi iz svoje nadležnosti, pravilnika. a planirane materijale za sjednice štaba i druge uvjete za rad štaba osiguravaju organi civilne zaštite. 2. Popuna Federalnog, kantonalnog i općinskog štaba CZ i način njihovog rada u fazi preventivne zaštite Član 8. Pored zadataka utvrđenih u programu aktivnosti iz člana 6. Član 4. ovog pravilnika, poseban oblik priprema štaba CZ za efikasno U skladu sa odredbama člana 113. Zakona o zaštiti i ostvarivanje operativne funkcije, predstavlja njegovo spašavanju, štabovi CZ predstavljaju kolegijalni organ koji se obučavanje i osposobljavanje po posebnim planovima i sastoji od komandanta, načelnika i članova štaba. programima obučavanja koje, u skladu sa odredbom člana 164. stav 5. Zakona o zaštiti i spašavanju, donosi direktor Federalne (odluke, naredbe i zaključci) iz nadležnosti štaba, način uprave. utvrđivanja zaduženja članovima štaba na realizaciji zadataka Obučavanje i osposobljavanje iz stava 1. ovog člana, koji se utvrde u aktima štaba CZ, vođenje zapisnika i druga obuhvata upoznavanje članova štaba CZ sa propisima iz oblasti pitanja od značaja za organizaciju i način rada štaba CZ. zaštite i spašavanja, organizacijom i funkcioniranjem sistema zaštite i spašavanja, kao i provođenje praktičnog uvježbavanja 3. Način ostvarivanja funkcije rukovođenja akcijama načina rada i ostvarivanja operativne funkcije rukovođenja zaštite i spašavanja (operativna funkcija) akcijama zaštite i spašavanja u fazi spašavanja i u fazi otklanjanja a) Vrijeme rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja i posljedica. ovlaštenja u rukovođenju Član 9. Član 14. Zadatke i pitanja utvrđena u programu aktivnosti, štab CZ realizira kroz odgovarajuće metode i oblike koje utvrdi u Operativnu funkciju rukovođenja akcijama zaštite i poslovniku o svom radu iz člana 13. ovog pravilnika. spašavanja štabovi CZ ostvaruju u odnosu na poslove iz svoje Prilikom razmatranja materijala predviđenih u programu nadležnosti koji su utvrđeni u Zakonu o zaštiti i spašavanju i to: aktivnosti, štab CZ daje odgovarajuće mišljenje, prijedloge i 1) Federalni štab u odnosu na ovlaštenja utvrđena u sugestije u cilju pravilnog rješavanja tih pitanja i daje inicijative odredbama čl. 108. i 109. Zakona o zaštiti i spašavanju i za rješavanje određenih pitanja radi dogradnje sistema zaštite i drugim odredbama tog zakona u kojima su utvrđena spašavanja. ovlaštenja tog štaba, Razmatranje materijala iz stava 2. ovog člana, ima za cilj da 2) kantonalni štab u odnosu na ovlaštenja utvrđena u čl. 108. se štab CZ upoznaje sa organizacijom zaštite i spašavanja na i 110. Zakona o zaštiti i spašavanju i ovlaštenja koja se području za koje je nadležan, snagama i sredstvima civilne utvrde propisom kantona u skladu sa članom 197. stav 3. zaštite koja su osigurana za zaštitu i spašavanje i mjerama zaštite i Zakona o zaštiti i spašavanju, spašavanja koje su planirane za provođenje zaštite i spašavanja i 3) općinski štab u odnosu na ovlaštenja utvrđena u članu na taj način štab CZ stiče uvid u sve podatke koji se odnose na 108. Zakona o zaštiti i spašavanju i pitanja koja se snage i sredstva koja može angažirati u vrijeme kada vrši svoju popisom općinskog vijeća stave u nadležnost tog štaba, u operativnu funkciju rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja. skladu sa odredbom člana 197. stav 3. Zakona o zaštiti i spašavanju. Član 10. Štabovi CZ iz stava 1. ovog člana, rukovođenje akcijama Štab CZ razmatra materijale iz člana 9. ovog pravilnika, koje zaštite i spašavanja, ostvaruju na području za koje je štab pripremaju slijedeći organi civilne zaštite i to: osnovan. 1) Federalni štab - materijale koje priprema Federalna uprava, Član 15. 2) kantonalni štab - materijale koje priprema kantonalna Pod rukovođenjem akcijama zaštite i spašavanja uprava, podrazumijeva se ovlaštenje štaba CZ da u fazi spašavanja i u fazi 3) općinski štab - materijale koje priprema služba civilne otklanjanja posljedica: zaštite općine. 1) odlučuje o upotrebi i angažiranju svih snaga i sredstava Štab CZ razmatra i materijale iz oblasti zaštite i spašavanja civilne zaštite, kao i ljudstva i sredstava organa uprave i koje pripremaju organi uprave i upravne organizacije, odnosno upravnih organizacija, pravnih lica i drugih institucija i općinske službe za upravu, u pitanjima iz svoje nadležnosti. građana i njihovih sredstava, na zadacima zaštite i Materijale tih organa i službi, za sjednice štaba CZ osiguravaju spašavanja ljudi i materijalnih dobara koji su ugroženi ili organi civilne zaštite iz stava 1. ovog člana. nastradali od (usljed) djelovanja prirodne ili druge nesreće na području koje je pogođeno tom nesrećom; Član 11. 2) da u toku faze spašavanja i faze otklanjanja posljedica Organi civilne zaštite Federacije, kantona i općina, u okviru neprekidno vrši usmjeravanje i raspoređivanje snaga i svoje redovne djelatnosti, vrše i sve poslove potrebne za sredstava na područja na kojima je njihovo angažiranje pripreme štabova CZ utvrđene u njihovom programu aktivnosti i potrebno i određuje mjere i aktivnosti koje treba osiguravaju sve uvjete potrebne za realizaciju programiranih preduzimati; zadataka što obuhvata: pripremu i dostavljanje materijala članovima štaba, osiguranje prostorija za njegov rad, obavljanje 3) da usmjerava i koordinira ukupne aktivnosti na administrativno-tehničkih, finansijskih i svih drugih poslova koji spašavanju ljudi i materijalnih dobara i otklanjanju su potrebni za rad štaba CZ u fazi preventivne zaštite. posljedica na području pogođenom prirodnom ili drugom nesrećom. Član 12. Rukovođenje iz stava 1. ovog člana mora biti brzo i efikasno Organi uprave i upravne organizacije, pravna lica i druge sa ciljem da se snage i sredstva civilne zaštite i druge snage i institucije, a u općini općinske službe za upravu i druge općinske sredstva u što kraćem roku angažiraju na zadacima zaštite i institucije (u daljnjem tekstu: organi i službe), čiji je rukovodilac spašavanja života ljudi i materijalnih dobara na područjima koja ili drugo lice član štaba CZ, dužni su u svom organu ili službi su pogođena prirodnom ili drugom nesrećom i na kojima je osigurati uvjete za nesmetan i kontinuirani rad na zadacima koje angažiranje snaga i sredstava neophodno. Na taj način štab CZ, ta lica imaju kao članovi štaba CZ. rukovođenje ostvaruje cijelo vrijeme trajanja faze spašavanja i Pod uslovima iz stava 1. ovog člana podrazumijevaju se faze otklanjanja posljedica. obaveze organa i službi da redovno (kontinuirano) informiraju U okviru rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja iz stava člana štaba CZ o svim pojavama i opasnostima koje mogu 2. ovog člana, štab CZ određuje zadatke angažiranim snagama dovesti do nastanka prirodne ili druge nesreće u oblasti za koju je civilne zaštite i drugim snagama koje trebaju preduzimati u taj organ ili služba osnovana, odnosno sve podatke o nastaloj spašavanju ljudi, a koje zadatke treba da provode na zaštiti nesreći i posljedicama izazvanim tom nesrećom, a u vrijeme materijalnih dobara i stalno prati i kontroliše izvršenje datih aktiviranja i funkcioniranja štaba CZ, ti organi i službe zadataka i prema potrebi, preduzima druge mjere koje će osiguravaju uslove za provođenje (izvršavanje) svih naredbi osigurati izvršenje naređenih zadataka. štaba CZ koje se odnose na oblast za koju su osnovani. Član 16. Član 13. Operativnu funkciju rukovođenja akcijama zaštite i Štab CZ donosi svoj poslovnik o radu. spašavanja ljudi i materijalnih dobara na području koje je Poslovnik o radu sadrži slijedeća pitanja: unutrašnju pogođeno, odnosno zahvaćeno prirodnom ili drugom nesrećom, organizaciju štaba, način pripremanja sjednica štaba, utvrđivanja štabovi CZ ostvaruju u uvjetima koji su utvrđeni u članu 134. dnevnog reda, zakazivanje i vođenje sjednica, način rasprave o Zakona o zaštiti i spašavanju, koji se odnose na slijedeće situacije pitanjima dnevnog reda, način odlučivanja i donošenje akata i to: 1) kada zaprijeti neposredna opasnost za nastanak određene općinske uprave nisu u mogućnosti samostalno, u okviru svojih prirodne ili druge nesreće koja može da ugrozi život i redovnih nadležnosti, spriječiti nastanak prirodne ili druge zdravlje ljudi i materijalna dobra na određenom području, nesreće niti ublažiti njeno djelovanje, odnosno nisu u kako je predviđeno u odredbi člana 134. stav 2. Zakona o mogućnosti efikasno izvršiti spašavanje ugroženih ljudi i zaštiti i spašavanju (preventivna operativna funkcija), materijalnih dobara niti otkloniti nastale posljedice. 2) kada nadležni organ vlasti proglasi nastanak prirodne ili U situaciji iz stava 1. ovog člana, Federalni štab se aktivira druge nesreće na određenom području, što je u skladu sa kada Federalna uprava procijeni da je stanje na ugroženom odredbom člana 134. stav 1. Zakona o zaštiti i spašavanju području takvo da je potrebna pomoć sa područja drugih kantona (operativna funkcija u fazi spašavanja i fazi otklanjanja ili kada kantonalni štab zatraži pomoć Federalnog štaba ili kada nastalih posljedica), je ugroženo područje dva ili više kantona ili područje cijele 3) za vrijeme vježbi civilne zaštite kojima štab CZ rukovodi i Federacije. u vrijeme ratnog stanja, što je u skladu sa odredbom člana 134. stav 3. Zakona o zaštiti i spašavanju. Član 19. Rad štaba civilne zaštite u uvjetima iz tačke 1. stav 1. ovog Ako nadležni organ vlasti, na prijedlog štaba CZ donese člana, po pravilu, može trajati najduže do tri dana, u kojem roku odluku o proglašenju stanja prirodne ili druge nesreće, taj štab nadležni organ vlasti treba da donese odluku o proglašenju stanja nastavlja svoj rad i ostvaruje svoju funkciju rukovođenja prirodne ili druge nesreće ili odluku da taj štab nastavi svoj rad akcijama zaštite i spašavanja na ugroženom području i tu dok se ne otklone opasnosti koje mogu dovesti do nastanka funkciju vrši neprekidno dok isti organ ne donese odluku o prirodne ili druge nesreće što se u odluci konkretno određuje. prestanku stanja prirodne ili druge nesreće. U slučaju da nadležni organ vlasti, ne prihvati prijedlog štaba b) Aktiviranje štabova CZ CZ da proglasi stanje prirodne ili druge nesreće, u tom slučaju taj Član 17. organ vlasti odlučuje da li ima potrebe da štab CZ nastavi svoj rad Radi ostvarivanja operativne funkcije u situacijama iz člana u roku koji se utvrdi prema odredbi člana 16. stav 2. ovog 16. ovog pravilnika, vrši se aktiviranje štaba CZ. pravilnika. Aktiviranje štaba CZ vrši se tako što se komandant, načelnik i c) Operativno djelovanje u rukovođenju akcijama zaštite i svi članovi štaba CZ pozivaju da odmah dođu na mjesto koje je spašavanja određeno za njihov rad i da počnu obavljati svoju funkciju rukovođenja svim akcijama zaštite i spašavanja na ugroženom Član 20. području za koje su osnovani. Štab CZ koji je aktiviran prema odredbi člana 17. ovog Aktiviranje štaba CZ u svim situacijama iz člana 16. ovog pravilnika, na prvoj sjednici nakon donošenja odluke iz člana 19. pravilnika vrši se, po pravilu, na zahtjev načelnika štaba, a može i stav l. ovog pravilnika, vrši procjenu nastale situacije i u skladu na zahtjev komandanta, dok svaki član štaba može dati inicijativu sa procijenjenom situacijom postupa prema odredbi člana 18. kada u oblasti za koju je član štaba nadležan dođe do pojave stav 1. ovog pravilnika. Tom aktivnošću počinje operativno opasnosti koja može dovesti do nastanka određene prirodne ili djelovanje štaba civilne zaštite koje štab ostvaruje putem druge nesreće ili je već nastala ta nesreća, pa se cijeni da je rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja na području na kojem situacija takva da je funkcioniranje štaba neophodno. U takvoj je nastala prirodna ili druga nesreća, odnosno na kojem prijeti situaciji, a u skladu sa odredbom člana 134. Zakona o zaštiti i ozbiljna opasnost od nastanka prirodne ili druge nesreće. spašavanju, aktiviranje štaba CZ vrši nadležni organ CZ i to: Član 21. 1) Federalni štab - aktivira Federalna uprava, 2) kantonalni štab - aktivira kantonalna uprava, Rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja, štab CZ, u 3) općinski štab - aktivira služba civilne zaštite općine. načelu, ostvaruje održavanjem sjednica štaba na kojima odlučuje o upotrebi snaga i sredstava koje treba angažirati, naređuje mjere Član 18. zaštite i spašavanja koje treba provoditi i određuje organe uprave U skladu sa odredbom člana 134. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti i i druge institucije i pravna lica koji su dužni izvršiti naređene spašavanju, aktiviranje štaba CZ vrši se u svim situacijama kada mjere i zadatke. zaprijeti neposredna opasnost ili pojava koja može dovesti do Član 22. nastanka prirodne ili druge nesreće i koja može ugroziti život i zdravlje ljudi i materijalna dobra na određenom području ili je U procesu rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja, radom već nastala prirodna ili druga nesreća, pa je nadležni organ vlasti štaba CZ rukovodi komandant štaba, zakazuje i vodi sjednice proglasio stanje te prirodne ili druge nesreće. štaba, predlaže dnevni red i potpisuje sva akta štaba. Aktiviranje štaba CZ se vrši radi razmatranja nastale situacije U slučaju odsutnosti komandanta štaba CZ, a neophodno je i odlučivanja o slijedećim pitanjima: održati sjednicu štaba radi odlučivanja o određenim pitanjima, 1) utvrđivanje procjene o postojanju uvjeta da se nadležnom sjednicu zakazuje i vodi načelnik štaba i postupa u skladu sa organu vlasti općine, kantona i Federacije predloži odredbom člana 115. Zakona o zaštiti i spašavanju. donošenje odluke o proglašenju nastanka prirodne ili Ako u određenoj situaciji ne postoji kvorum za punovažno druge nesreće, odlučivanje štaba CZ, a nužno je da štab odluči o određenom 2) odlučivanje o preduzimanju odgovarajućih mjera zaštite i pitanju ili više pitanja neophodnih za provođenje akcija zaštite i spašavanja iz svoje nadležnosti u cilju: spašavanja ljudi i materijalnih dobara na ugroženom području, u tom slučaju, štab može odlučivati u sastavu u kojem se nalazi, s – sprečavanja nastanka pojave ili opasnosti koja može tim što je načelnik štaba dužan na prvoj sjednici štaba kada dovesti do prirodne ili druge nesreće, postoji kvorum za odlučivanje, upoznati štab CZ o donešenim – sprečavanja širenja pojave ili opasnosti ili odlukama ili naredbama ili zaključcima, kako bi štab verifikovao ublažavanja njenog djelovanja, te akte. – spašavanja ugroženih ljudi i materijalnih dobara u toku djelovanja prirodne ili druge nesreće. Član 23. U svakoj situaciji iz stava 1. ovog člana, obavezno se vrši U procesu rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja, štab aktiviranje općinskog štaba CZ, a kantonalni štab se aktivira kada CZ, donošenje naredbi i angažiranje potrebnih snaga i sredstava i se procijeni da je stanje na ugroženom području općine takvo da provođenje mjera zaštite i spašavanja, vrši na osnovu podataka je potrebna pomoć kantona ili drugih općina ili kada općinski koje dobija o stanju na ugroženom području. U tom cilju, štab CZ štab zatraži pomoć kantonalnog štaba ili kada je prirodnom ili koristi informacijsko-komunikacijsku podršku operativnih drugom nesrećom ugroženo područje dvije ili više općina na centara civilne zaštite, koji osiguravaju interno, eksterno, području kantona. govorno i pisano komuniciranje sa svim učesnicima u akcijama Polazište za predlaganje donošenja odluke o proglašenju zaštite i spašavanja u koordinaciji prijema i prenošenja svih nastanka prirodne ili druge nesreće u općini, predstavlja procjena odluka, naredbi i izvještaja na području koje je pogođeno općinskog štaba CZ da nadležne općinske službe i drugi organi prirodnom ili drugom nesrećom. Prikupljanje podataka sa ugroženog područja i njihovo e) Izvještavanje i kontrola izvršenih zadataka stalno dostavljanje štabu CZ koji na ugroženom području rukovodi akcijama zaštite i spašavanja, mora biti pohranjeno u Član 27. informacijsku bazu i dostavljeno precizno, tačno, sistematično i Izvještavanje i kontrola izvršenih zadataka, kao sastavni kontinuirano (svakodnevno), po pravilu, svaka dva sata i tako se dijelovi procesa rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja, vrši postupa sve dok se provode akcije na spašavanju ugroženih ljudi i se radi toga, da štab CZ u svakom trenutku ima uvid u stanje materijalnih dobara, odnosno dok se provode akcije na posljedica po ljude, životinje, materijalna dobra i okolinu na otklanjanju nastalih posljedica. pogođenom području, realizaciju postavljenih zadataka, stanje Prikupljanje i dostavljanje podataka štabu CZ prema st. 1 i 2. kod ljudstva angažiranog u spasilačkim aktivnostima, način ovog člana, vrše operativni centri civilne zaštite (u daljnjem motivacije, kvalitet saradnje i koordinacije u zaštiti i spašavanju, tekstu: operativni centar) i to: potrebe za novim snagama i sredstvima, odnosno izmjenama 1) za Federalni štab - Federalni operativni centar. datih zadataka i drugim potrebama na pogođenom području. 2) za kantonalni štab - kantonalni operativni centar, U toku rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja, u 3) za općinski štab - općinski operativni centar, situacijama iz člana 16. ovog pravilnika, štab CZ je dužan Prikupljanje i dostavljanje podataka štabu CZ, operativni sedmično, a prema potrebi i češće informirati organ vlasti koji je centri iz stava 3. ovog člana vrše na način propisan u propisu koji proglasio stanje prirodne ili druge nesreće o stanju na ugroženom se donosi na osnovu člana 158. Zakona o zaštiti i spašavanju, a području, snagama i sredstvima koja su angažirana, problemima organi uprave civilne zaštite dužni su osigurati neprekidan rad tih koji postoje i prijedlozima mjera koje bi, u granicama svojih centara (24 sata) tokom trajanja situacija iz člana 16. ovog ovlaštenja trebao donijeti taj organ vlasti, a koje su potrebne za pravilnika, kako je utvrđeno u članu 151. stav 4. Zakona o zaštiti i provođenje aktivnosti na području pogođenom prirodnom ili spašavanju. drugom nesrećom. Izvještaj iz stava 1. ovog člana podnosi se u pismenoj formi, a Član 24. komandant štaba CZ može redovno i usmeno da informira organ Sve naredbe štaba CZ kojima se odlučuje o angažiranju vlasti koji je proglasio stanje prirodne ili druge nesreće o stanju (upotrebi) snaga i sredstava civilne zaštite i provođenju mjera na terenu, aktivnostima koje se provode i problemima koji zaštite i spašavanja koje treba provoditi na ugroženom području, postoje. zasnivaju se na planovima zaštite i spašavanja i to: 1) naredbe Federalnog štaba - na Federalnom planu zaštite i f) Obavljanje stručnih i administrativnih poslova za potrebe spašavanja. štaba CZ 2) naredbe kantonalnog štaba - na kantonalnom planu zaštite Član 28. i spašavanja, Sve stručne, administrativno-tehničke i druge poslove 3) naredbe općinskog štaba - na općinskom planu zaštite i potrebne za rad štaba CZ organiziraju i vrše odgovarajući organi spašavanja, uprave civilne zaštite kao stručne službe štaba CZ. Polazište za angažiranje snaga i sredstava i mjera zaštite i Sva pitanja koja se odnose na zakazivanje sjednica štaba CZ, spašavanja prema planovima iz stava 1. ovog člana, predstavljaju rada na sjednici, načina rada i druga pitanja koja se odnose na te podaci o stanju na ugroženom području koje štab CZ neprekidno sjednice, uređuju se poslovnikom o radu štaba iz člana 13. ovog dobija na način predviđen u odredbi člana 23. ovog pravilnika. pravilnika. d) Način provođenja naredbi štaba CZ 4. Akti koje donose štabovi CZ Član 25. Naredbu štaba CZ koja se odnosi na obaveze organa uprave Član 29. ili upravne organizacije neposredno provode rukovodioci tih U vršenju poslova iz svoje nadležnosti, štabovi CZ donose organa i organizacija, a naredbu štaba koja se odnosi na zadatke odluke, naredbe i zaključke. Te akte štab CZ donosi radi pravnih lica ili druge institucije provode rukovodioci (direktori) odlučivanja o sljedećim pitanjima i to: tih lica i institucija. 1) odluke se donose onda kada odlučuje o pitanjima koja se Realizaciju naredbe štaba CZ iz stava 1. ovog člana odnose na raspodjelu sredstava osiguranih za finansiranje osiguravaju članovi štaba i to: rada štaba, kada odlučuje o raspodjeli sredstava iz člana 1) naredbe koje se odnose na organe uprave i upravne 180. Zakona o zaštiti i spašavanju za koja je nadležan, organizacije provode rukovodioci tih organa i kada odlučuje o pružanju pomoći općinama, kantonima, organizacija, uz neposredno učešće člana štaba iz organa odnosno susjednim općinama i susjednim kantonima u uprave ili upravne organizacije na koje se naredba odnosi, pogledu angažiranja određenih snaga i sredstava civilne 2) naredbe koje se odnose na pravna lica i druge institucije i zaštite ili pružanja pomoći Republici Srpskoj, Brčko organe uprave i upravne organizacije koje nemaju svog Distriktu BiH i susjednim i drugim državama, člana štaba izvršavaju rukovodioci tih organa i pravnih 2) naredbe se donose u svim slučajevima kada odlučuje o lica uz neposredno učešće člana štaba koga odredi štab upotrebi, odnosno angažiranju snaga i sredstava civilne CZ. zaštite i drugih snaga zaštite i spašavanja kojima Rukovodioci organa, organizacija i pravnih lica iz stava 1. raspolažu općine, kantoni i Federacija, pravna lica i druge ovog člana, provođenje naredbe štaba CZ vrše tako što koriste institucije i građani, kada rukovodi akcijama zaštite i svoja ovlaštenja koja imaju kao rukovodioci organa uprave i spašavanja u svim situacijama koje su predviđene u upravnih organizacija, a rukovodioci pravnih lica i drugih odredbama člana 16. ovog pravilnika i kada određuje institucija koriste ovlaštenja koja imaju kao rukovodioci tih zadatke, odnosno mjere zaštite i spašavanja koje će pravnih lica i institucija. Rukovodioci tih organa i pravnih lica, izvršavati angažirane snage civilne zaštite i drugi subjekti provođenje naredbe štaba CZ vrše u saradnji sa članom štaba u akcijama zaštite i spašavanja, kojeg je štab odredio da osigura provođenje naredbe u tim 3) zaključak se donosi kada se utvrđuje određeni stav o organima, organizacijama i pravnim licima i drugim pitanjima iz oblast zaštite i spašavanja koja se nalaze u institucijama. nadležnosti štaba cz i pitanjima iz unutrašnjih odnosa štaba, kao i utvrđivanja zadataka za članove štaba i Član 26. stručnu službu štaba, a mišljenja, prijedloge i primjedbe Štab CZ koji je aktiviran, funkcionira neprekidno od dana daje na materijale koje štab CZ razmatra iz člana 9. ovog aktiviranja do dana kada nadležni organ vlasti donese odluku o pravilnika i u drugim slučajevima u kojima se ne odlučuje prestanku stanja prirodne ili druge nesreće, a u situaciji iz tačke 1. odlukom, odnosno naredbom. člana 15. ovog pravilnika, štab funkcionira dok se ne otkloni opasnost zbog koje je štab aktiviran, a najduže do roka koji Član 30. odredi organ vlasti nadležan za proglašavanje stanja prirodne ili Upotreba snaga i sredstava civilne zaštite i angažiranje snaga druge nesreće. i sredstava pravnih lica, organa uprave i drugih organa uprave i građana, na zadacima zaštite i spašavanja vrši se naredbom štaba 9) iznos sredstava iz budžeta i drugih izvora koja će se kao CZ, koja se donosi u pismenoj formi. akontacija moći koristiti u akcijama zaštite i spašavanja i Naredbom iz stava 1. ovog člana sadrži: organ uprave koji će biti zadužen za rješavanje tih pitanja, 1) naziv i sjedište štaba CZ, 10) određuje štab CZ koji će rukovoditi akcijama zaštite i 2) broj i datum donošenja naredbe, spašavanja na ugroženom području u skladu sa 3) preambulu (zakonski osnov) za donošenje naredbe, ovlaštenjima koja taj štab ima prema Zakonu o zaštiti i 4) snage civilne zaštite koje se angažiraju i područje na spašavanju, kojem se angažiraju (službe zaštite i spašavanja, jedinice i 11) obaveze za rukovodioce organa uprave i upravnih povjerenici civilne zaštite i snage civilne zaštite pravnih organizacija, odnosno rukovodioce općinskih službi za lica) i zadatke koje će izvršavati te snage i vrijeme upravu i rukovodioce pravnih lica i drugih institucija iz njihovog izvršenja, tačke 6. stav 1. ovog člana da su dužni osigurati 5) materijalno-tehnička sredstva i oprema pravnih lica i provođenje svih naredbi štaba CZ, drugih institucija i građana koja se angažiraju u akcijama 12) druge zadatke za koje se cijeni da se trebaju vršiti u toku zaštite i spašavanja na ugroženom području, provođenja aktivnosti na zaštiti i spašavanju ljudi i 6) mjere zaštite i spašavanja koje treba provoditi na materijalnih dobara i otklanjanju nastalih posljedica, ugroženom području, 13) vrijeme važenja donešene odluke. 7) rok angažiranja snaga i sredstava iz tač. 4. i 5. stav 2. ovog Odluka iz stava 1. ovog člana se odmah po donošenju, člana, saopćava putem sredstava javnog informiranja, a onda objavljuje 8) organi uprave i drugi organi i pravna lica koji su dužni u službenim novinama ili službenom glasniku općine, kantona ili učestvovati na realizaciji zadataka koje naredi štab i Federacije, zavisno od toga koji je organ donio tu odluku, s tim da obaveze za rukovodioce tih organa i pravnih lica da se primjerak odluke mora dostaviti štabu CZ koji će na redovno informiraju komandanta i načelnika štaba CZ o ugroženom području rukovoditi akcijama zaštite i spašavanja realizaciji zadataka utvrđenih u naredbi, radi postupanja po odluci. 9) zaduženja za članove štaba koji će pratiti i osiguravati Član 33. realizaciju utvrđenih zadataka i osigurati angažiranje predviđenih snaga i sredstava na ugroženom području, Prestanak stanja prirodne ili druge nesreće utvrđuje se 10) organ uprave ili drugi organ koji će osigurati finansijska odlukom. sredstva potrebna za realizaciju zadataka utvrđenih u Odluku o prestanku stanja prirodne ili druge nesreće donosi naredbi i isti organ vlasti koji je donio odluku o proglašenju stanja prirodne 11) druge zadatke za koje se procijeni da su potrebni. ili nesreće. Naredbu štaba CZ potpisuje komandant štaba i ovjerava Odluka iz stava 1. ovog člana sadrži: pečatom štaba. 1) preambulu za donošenje odluke, Naredba se dostavlja rukovodiocima organa uprave i 2) naziv odluke o proglašenju stanja prirodne ili druge upravnih organizacija, odnosno općinskih službi za upravu i nesreće, koja se stavlja van snage, njen broj i datum drugih institucija i rukovodiocima pravnih lica za koja su u donošenja, naredbi utvrđeni odgovarajući zadaci koje oni moraju izvršiti. 3) datum donošenja odluke o prestanku stanja prirodne ili druge nesreće, 5. Proglašavanje stanja prirodne ili druge nesreće i 4) potrebu nastavka rada štaba CZ i nakon donošenja odluke prestanka te nesreće o prestanku stanja prirodne ili druge nesreće i rok do kada Član 31. će raditi štab CZ, ako je potrebno da štab CZ nastavi svoj rad, U cilju aktiviranja štabova CZ i preduzimanja mjera i aktivnosti na zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara u 5) prestanak rada angažiranih snaga i sredstava, odnosno uvjetima predviđenim u članu 16. stav 1. tač. 1. i 2. ovog potrebu nastavka rada potrebnog broja jedinica civilne pravilnika, vrši se donošenje odluke o proglašenju stanja zaštite i službi zaštite i spašavanja koje su bile angažirane prirodne ili druge nesreće na području koje je pogođeno tom na zaštiti i spašavanju do određenog roka, nesrećom. 6) obaveze za organe uprave, odnosno općinske službe za U skladu sa odredbama člana 24. tačka 6), člana 27. tačka 8) i upravu da okviru svoje redovne djelatnosti vrše i dodatne člana 29. tačka 7) Zakona o zaštiti i spašavanju, odluku iz stava 1. poslove koji se odnose na otklanjanje svih posljedica koje ovog člana donose slijedeći organi vlasti i to: su nastale od prirodne ili druge nesreće i rok za obavljanje 1) Vlada Federacije, na prijedlog Federalnog štaba, tih poslova, 2) organ vlasti kantona određen propisom kantona, na 7) rok komisiji za procjenu štete, da u skladu sa svojim prijedlog kantonalnog štaba, nadležnostima izvrši sve poslove na procjeni štete na pogođenom području i 3) organ vlasti općine određen propisom općinskog vijeća, na prijedlog općinskog štaba. 8) druge zadatke za koje se procijeni da su potrebni. Odluka iz stava 1. ovog člana odmah se saopćava putem Član 32. sredstava javnog informiranja i objavljuje u službenim novinama Odlukom o proglašenju stanja prirodne ili druge nesreće ili službenom glasniku općine, kantona, odnosno Federacije, s utvrđuju se slijedeća pitanja: tim da se primjerak odluke mora obavezno dostaviti štabu CZ 1) preambula za donošenje odluke, koji je na ugroženom području rukovodio akcijama zaštite i 2) naziv organa koji je donio odluku, spašavanja radi realizacije donešene odluke. 3) naziv organa koji je predložio donošenje odluke, III. NAČIN RADA ŠTABOVA CZ MJESNIH ZAJEDNICA I 4) datum donošenja odluke, PRAVNIH LICA I DRUGIH ORGANA U RUKOVOĐENJU 5) naziv prirodne ili druge nesreće, AKCIJAMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA 6) određuje područje koje je ugroženo prirodnom ili drugom nesrećom, 1. Formiranje i način rada štaba CZ mjesne zajednice 7) određuju organi uprave, upravne organizacije, pravna lica i druge institucije, snage i sredstva civilne zaštite, službe Član 34. zaštite i spašavanja i kategorije građana koje štab CZ Štab CZ može se formirati u većim mjesnim zajednicama za može angažirati na zadacima zaštite i spašavanja, koje se procijeni da je njegovo formiranje neophodno i ako je 8) određuju materijalno-tehnička sredstva i oprema civilne takva obaveza utvrđena u procjeni ugroženosti općine. zaštite, pravnih lica i organa vlasti i građana koja štab CZ Štab CZ iz stava 1. ovog člana formira općinski načelnik na može angažirati u akcijama zaštite i spašavanja, prijedlog službe civilne zaštite općine. Štab CZ koji se formira u mjesnoj zajednici nadležan je da Nadležnost štaba CZ iz stava 1. ovog člana, utvrđuje se rukovodi akcijama zaštite i spašavanja na području mjesne općim aktom pravnog lica i određuju situacije kada taj štab vrši zajednice za koju je osnovan. svoje funkcije, s tim da je dužan funkcionirati u svim slučajevima U rukovođenju akcijama zaštite i spašavanja, štab CZ mjesne kada to naredi štab CZ općine, kantona i Federacije. zajednice ima ovlaštenja određena u odredbi člana 108. Zakona o zaštiti i spašavanju. Ovlaštenja utvrđena u toj zakonskoj odredbi, Član 40. štab CZ mjesne zajednice ostvaruje putem vršenja operativne U cilju osposobljavanja štaba CZ za njegovo efikasno funkcije u situacijama koje su utvrđene u članu 16. ovog vršenje operativne funkcije putem rukovođenja akcijama zaštite i pravilnika. spašavanja, pravno lice koje je osnovalo taj štab, dužno je Operativnu funkciju iz stava 4. ovog člana, štab CZ mjesne planirati i provoditi obuku i osposobljavanje tog štaba. zajednice vrši na način što rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja ostvaruje u odnosu na angažiranje građana, kućnih Obuka i osposobljavanje štaba CZ odnosi se na sva pitanja savjeta, sekretara mjesne zajednice, kao i provođenje naredbi koja se opštim aktom pravnog lica stave u nadležnost tog štaba. općinskog štaba civilne zaštite koje se odnose na aktivnosti štaba Planiranje, organiziranje i provođenje obuke i osposoblja- mjesne zajednice. vanja štaba CZ vrši stručna služba pravnog lica koja se odredi opštim aktom pravnog lica, kojim je regulirano osnivanje tog Član 35. štaba u saradnji sa službom civilne zaštite općine. U cilju stvaranja uvjeta da štab CZ mjesne zajednice može efikasno vršiti operativnu funkciju, služba civilne zaštite općine Član 41. organizira i provodi pripreme tog štaba za vršenje te funkcije Operativnu funkciju u zaštiti i spašavanju, štab CZ pravnog kroz organiziranje i provođenje obuke i osposobljavanja. lica ostvaruje u situaciji kada zaprijeti neposredna opasnost od Obuka i osposobljavanje štaba CZ mjesne zajednice, vrši se nastanka prirodne ili druge nesreće koja može ugroziti život i po planu i programu kojeg utvrđuje direktor Federalne uprave. zdravlje zaposlenika i materijalna dobra pravnog lica, odnosno u Realizaciju plana i programa iz stava 2. ovog člana, situaciji kada nastane ta nesreća. U tim slučajevima, taj štab, organizira i provodi služba civilne zaštite općine uz učešće operativnu funkciju ostvaruje putem rukovođenja akcijama sekretara mjesne zajednice i općinske službe za upravu koja je zaštite i spašavanja dok te situacije postoje i dok se ne otklone sve nadležna za mjesne zajednice. posljedice nastale djelovanjem prirodne ili druge nesreće. Obuka i osposobljavanje štaba CZ mjesne zajednice Aktiviranje štaba CZ u uvjetima iz stava 1. ovog člana, vrši obuhvata sva pitanja iz njegove nadležnosti utvrđena u članu 34. direktor pravnog lica ili drugi organ koji je određen općim aktom stav 2. ovog pravilnika. pravnog lica. Član 36. Ako je prirodna ili druga nesreća ugrozila dio ili cijelo U okviru priprema za vršenje operativne funkcije, štab CZ područje općine, u tom slučaju, štab CZ pravnog lica, pored mjesne zajednice povremeno, prema potrebi, održava sjednice rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja u pravnom licu, dužan štaba koje planira, priprema i organizira služba civilne zaštite je postupiti i po naredbama štaba CZ koji rukovodi akcijama općine. zaštite i spašavanja na ugroženom području općine. Na sjednicama iz stava 1. ovog člana, štab CZ mjesne zajednice razmatra sva pitanja iz svoje nadležnosti i osposobljava 3. Način rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja u se o načinu svog rada u vrijeme ostvarivanja operativne funkcije organima uprave i drugim organima vlasti (načinu prikupljanja podataka sa ugroženog područja, načinu donošenja naredbi i načinu provođenja donešenih naredbi), kao i Član 42. načinu provođenja naredbi općinskog štaba civilne zaštite koje se U skladu sa odredbama člana 111. tačka 1. Zakona o zaštiti i odnose na štabove CZ mjesnih zajednica. spašavanju, rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja u Član 37. organima uprave i drugim organima vlasti, odnosno općinskim službama za upravu (u daljnjem tekstu: organi uprave) vrše Operativnu funkciju, štab CZ mjesne zajednice ostvaruje od rukovodioci tih organa putem povjerenika civilne zaštite koji se momenta aktiviranja i početka vršenja funkcije rukovođenja određuju prema članu 118. stav 2. Zakona o zaštiti i spašavanju. akcijama zaštite i spašavanja na području mjesne zajednice, do momenta kada općinski štab civilne zaštite naredi prestanak rada Rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja, rukovodioci štaba CZ mjesne zajednice. organa uprave iz stava 1. ovog člana, ostvaruju u odnosu na Aktiviranje štaba CZ mjesne zajednice vrši općinski štab zaštitu i spašavanje državnih službenika i namještenika, službene civilne zaštite kada bude aktivan, a u situaciji iz člana 16. tačka 1. dokumentacije, opreme i drugih sredstava rada u objektima i ovog pravilnika, aktiviranje štaba civilne zaštite mjesne prostorima koje koriste organi uprave za svoj rad. zajednice vrši načelnik općinskog štaba, putem službe civilne Operativnu funkciju iz stava 1. ovog člana, rukovodilac zaštite općine. organa uprave ostvaruje u situacijama iz člana 16. ovog pravilnika, a od momenta kada nadležni organ vlasti proglasi Član 38. nastanak prirodne ili druge nesreće na području na kojem se Rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja, štab CZ mjesne nalaze objekti i zgrade u kojima rade organi uprave i drugi organi zajednice ostvaruje na području mjesne zajednice uz neposrednu vlasti. saradnju i po uputama, odnosno naredbama općinskog štaba civilne zaštite. Član 43. Rukovođenje iz stava 1. ovog člana, štab civilne zaštite Kada nadležni organ vlasti proglasi nastanak prirodne ili mjesne zajednice ostvaruje tako što naređuje preduzimanje mjera druge nesreće na području na kojem se nalaze objekti u kojima su zaštite i spašavanja koje su za mjesnu zajednicu utvrđene u smješteni organi uprave, u tom slučaju rukovodilac organa općinskom planu zaštite i spašavanja, a prema potrebama koje uprave odmah vrši aktiviranje povjerenika civilne zaštite iz stava postoje na području mjesne zajednice. 1. člana 42. ovog pravilnika i naređuje da oni počnu vršiti 2. Način rada štaba CZ pravnog lica poslove iz svoje nadležnosti koji su predviđeni u članu 49. tač. 2. i 3. ovog pravilnika. Član 39. Poslove iz svoje nadležnosti, povjerenici civilne zaštite vrše Štab CZ koji se, u skladu sa odredbama člana 107. st. 1. i 3. pod neposrednim nadzorom rukovodioca organa uprave i Zakona o zaštiti i spašavanju, osnuje u pravnom licu, nadležan je postupaju prema njegovim uputama i naredbama, s tim što su da rukovodi akcijama zaštite i spašavanja u objektima i dužni postupiti i po naredbama štaba CZ općine, kantona ili poslovnim prostorima koji pripadaju pravnom licu, te na Federacije koji na ugroženom području rukovodi akcijama području na kojem pravno lice vrši svoju redovnu djelatnost. zaštite i spašavanja. 4. Način rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja u 2. Određivanje povjerenika civilne zaštite pravnom licu u kojem nije formiran štab CZ Član 50. Član 44. Povjerenike civilne zaštite postavljaju i razrješavaju organi Organiziranje i ostvarivanje rukovođenja akcijama zaštite i utvrđeni u članu 119. Zakona o zaštiti i spašavanju, što se vrši spašavanja u pravnim licima u kojima nije formiran štab CZ, vrši rješenjem koje sadrži: rukovodilac ili drugi organ određen općim aktom pravnog lica 1) za povjerenike civilne zaštite u organima uprave, putem povjerenika civilne zaštite, kako je utvrđeno u odredbi službama za upravu i drugim organima vlasti i člana 111. tačka 2. Zakona o zaštiti i spašavanju, a koje postavlja ustanovama (upravne organizacije): lične podatke rukovodilac, prema članu 119. tačka 2. tog Zakona. povjerenika, osnovne zadatke, način vršenja poslova, Kada zaprijeti neposredna opasnost za nastanak prirodne ili saradnja sa rukovodiocem organa i objekte i prostor za druge nesreće koja može da ugrozi ljude i objekte i drugu koji je zadužen, imovinu pravnog lica i u situaciji kada nadležni organ vlasti 2) za povjerenike civilne zaštite u pravnom licu (privredne i proglasi nastanak te nesreće na području na kojem se nalaze društvene djelatnosti): lične podatke povjerenika, objekti i imovina pravnog lica, direktor pravnog lica aktivira osnovne zadatke, način vršenja poslova, objekti (upravne, povjerenike civilne zaštite iz stava 1. ovog člana. poslovne zgrade i drugi objekti) za koje su zaduženi i Član 45. način ostvarivanja saradnje sa direktorom, odnosno Kada se u pravnom licu izvrši aktiviranje povjerenika civilne drugim organom koji je određen općim aktom za zaštite oni odmah počinju vršiti poslove iz svoje nadležnosti koji rukovođenje u zaštiti i spašavanju, su utvrđeni u odredbi člana 54. ovog pravilnika. 3) za povjerenike civilne zaštite koji se određuju za naselje, Poslove i zadatke iz svoje nadležnosti, povjerenici civilne dio naselja, selo, zaselak i stambene zgrade: lične podatke zaštite vrše pod neposrednim nadzorom i uputama i naredbama povjerenika (ime, prezime i adresa), naselje, dio naselja, rukovodioca pravnog lica ili drugog ovlaštenog organa pravnog selo, zaselak i stambene zgrade za koje se zadužuje, lica, a dužni su da postupaju i po naredbama štaba CZ općine, osnovne zadatke za koje je nadležan, organi sa kojima kantona i Federacije koji na ugroženom području rukovode ostvaruje saradnju u vršenju poslova i obaveze službe akcijama zaštite i spašavanja. civilne zaštite općine u vezi organiziranja i načina rada povjerenika civilne zaštite. Član 46. U cilju uspješnog i efikasnog vršenja poslova u uvjetima iz Član 51. člana 45. ovog pravilnika, pravno lice je obavezno planirati i Prilikom određivanja broja povjerenika na području mjesne provoditi obuku i osposobljavanje povjerenika civilne zaštite. zajednice za naseljena mjesta i stambene zgrade, u obzir se uzima Obuka i osposobljavanje odnosi se na sve poslove za koje je broj stanovnika, gustoća naseljenosti, vrste stambenih jedinica i nadležan povjerenik civilne zaštite koji su utvrđeni u odredbama njihov raspored (lokacije) i druge činjenice koje mogu imati člana 54. ovog pravilnika. Ta obuka i osposobljavanje organizira uticaj na efikasan rad povjerenika, a broj povjerenika u organu se i provodi u saradnji sa službom civilne zaštite općine i uprave i drugim organima vlasti, odnosno pravnom licu, kantonalnom upravom civilne zaštite. određuje se prema broju i lokaciji upravnih i poslovnih zgrada i drugih objekata i broju zaposlenih lica. IV. POVJERENICI CIVILNE ZAŠTITE, NJIHOVI POSLOVI Polazeći od kriterija iz stava 1. ovog člana, broj povjerenika I NAČIN RADA CZ određuje se na slijedeći način i to: 1. Zajedničke odredbe 1) za područje mjesne zajednice određuje se tako, da se jedan povjerenik odredi za jednu ili više manjih stambenih Član 47. zgrada, za jednu višespratnicu ili određen broj spratova, Povjerenici CZ spadaju u organiziranu strukturu civilne za jedno naselje ili dio naselja ili ulicu ili za određen broj zaštite i u skladu sa odredbom člana 118. stav 1. Zakona o zaštiti i stambenih zgrada, a u naselju seoskog tipa, jedan spašavanju, određuju se u naselju, dijelu naselja, stambenim povjerenik se može odrediti za svaki zaselak ili selo ili dio zgradama, selima i zaseocima, u organima uprave i službama za sela ili cijelo selo sa manjim brojem domaćinstava; upravu općina, drugim organima i ustanovama i pravnim licima u 2) za organe uprave i druge organe vlasti određuje se jedan kojima se ne osniva štab CZ. povjerenik za svaki taj organ, osim organa uprave koji Član 48. imaju veliki broj zaposlenih lica i ako su smješteni u više zgrada i na različitim lokacijama kada se može odrediti Sve aktivnosti organa uprave, službi za upravu i drugih više povjerenika, odnosno po jedan povjerenik za svaki organa i pravnih lica koje se odnose na određivanje povjerenika lokalitet; civilne zaštite, utvrđivanje njihovih poslova i načina rada, obučavanja i opremanja vrši se u skladu sa odredbama čl. 118. do 3) za pravna lica i druge institucije, broj povjerenika se 120. Zakona o zaštiti i spašavanju i odredbama čl. 49. do 57. ovog određuje analogno odredbi tačke 2) stav 2. ovog člana. pravilnika. Broj povjerenika treba odrediti tako da svaki povjerenik može sve poslove iz svoje nadležnosti za koje je zadužen u svakoj Član 49. situaciji koja može nastati pojavom prirodne ili druge nesreće, Povjerenici civilne zaštite iz člana 47. ovog pravilnika, vršiti blagovremeno, pravilno, kvalitetno i efikasno. poslove iz svoje nadležnosti koji se odnose na zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća vrše u 3. Poslovi i zadaci povjerenika civilne zaštite okviru tri faze i to: 1) u fazi preventivne zaštite koja se odnosi na preduzimanje Član 52. mjera zaštite i spašavanja kojima se može uticati na Povjerenici civilne zaštite koji su određeni za naselje ili dio sprečavanje nastanka prirodne ili druge nesreće ili naselja ili ulicu ili selo i zaselak, nadležni su da na području za ublažavanje djelovanja te nesreće (preventivne mjere), koje su zaduženi obavljaju sve organizacijske i druge mjere koje 2) u fazi spašavanja ugroženih ljudi i materijalnih dobara se odnose na pripreme građana da se lično osposobe za tokom djelovanja prirodne ili druge nesreće kada preduzimanje svih mjera zaštite i spašavanja kojima mogu preduzimaju operativne mjere zaštite i spašavanja kojima obezbijediti zaštitu vlastitog života i zdravlja i života i zdravlja se vrši spašavanje ugroženih ljudi i materijalna dobra svoje porodice i zaštititi i spasiti svoju imovinu, a istovremeno da (operativne mjere), mogu uzeti i učešće na pružanju pomoći u spašavanju nastradalih 3) u fazi saniranja posljedica koje su nastale od prirodne ili i ugroženih ljudi i materijalnih dobara na ugroženom području. druge nesreće kada preduzimaju mjere i aktivnosti kojima Ostvarivanje cilja iz stava 1. ovog člana, povjerenici civilne se vrši otklanjanje i saniranje nastalih posljedica zaštite postižu tako što neposredno obavljaju sljedeće poslove i (sanacione mjere). zadatke: 1) u fazi preventivne zaštite iz člana 49. tačka 1. ovog – preduzima mjere da se građani angažiraju na vršenju pravilnika povjerenik provodi slijedeće preventivne zadataka koje naredi štab civilne zaštite iz prethodne mjere: alineje, – preduzima aktivnosti da se građani upoznaju o – preduzima mjere da građani provjere stanje vrstama prirodnih i drugih nesreća koje, prema ispravnosti svojih sredstava za ličnu zaštitu, a u procjeni ugroženosti općine, mogu ugroziti područje saradnji sa kućnim savjetima, gdje su obrazovani, na kojem građani žive i mjerama koje bi oni lično provjerava stanje ispravnosti sredstava za kolektivnu trebali preduzimati radi sprečavanja nastanka zaštitu i preduzima mjere da se ta sredstva dovedu u određene prirodne ili druge nesreće ili da se ublaži ispravno stanje. njeno djelovanje; 3) u fazi otklanjanja posljedica iz člana 49. tačka 3. ovog – preduzima aktivnosti da se građani upoznaju o tome pravilnika povjerenik preduzima sljedeće sanacione koja propisana sredstva za ličnu zaštitu treba da mjere: nabave, kao i druga sredstva koja su neophodna za – preduzima mjere da građani pomognu na saniranju preduzimanje mjera u fazi djelovanja prirodne ili onih posljedica koje oni svojim aktivnostima mogu druge nesreće i u vezi s tim, daju upute za način sanirati, na području na kojem se nalaze njihove smještaja i čuvanja tih sredstava; kuće, stambeni i drugi objekti i imovina, kao i materijalna dobra, što se obavlja prema vrsti – u saradnji sa službom civilne zaštite općine, posljedica koje su nastale na ugroženom području, preduzima aktivnosti da građani učestvuju u kao i mjere koje naredi štab CZ koji rukovodi obučavanju koje se odnosi na pripremanje i akcijama zaštite i spašavanja na tom području i provođenje lične i uzajamne zaštite i način – vrši druge zadatke koje odredi taj štab. provođenja mjera zaštite i spašavanja predviđene u planu i programu obučavanja stanovništva i o tim Član 53. pitanjima vodi odgovarajuću evidenciju; Povjerenici civilne zaštite koji se određuju za jednu ili više – učestvuje u pripremanju i izvođenju vježbi i drugih stambenih zgrada, nadležni su za vršenje sljedećih poslova praktičnih oblika obuke iz oblasti zaštite i spašavanja zaštite i spašavanja i to: i samozaštite; 1) u fazi preventivne zaštite iz člana 49. tačka 1. ovog – ostvaruje stalnu saradnju sa službom civilne zaštite pravilnika, povjerenik obavlja slijedeće preventivne općine u cilju rješavanja određenih pitanja koja su mjere: značajna za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi i – u saradnji sa kućnim savjetom i upraviteljem zgrade materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na (u daljnjem tekstu: upravitelj zgrade) koji je zadužen području za koje je povjerenik zadužen, a u kojima se za održavanje zajedničkih dijelova zgrade, moraju angažirati građani i preduzima aktivnosti da preduzima mjere da se u stambenoj zgradi osigura se osiguraju odgovarajuće prostorije za smještaj i potreban broj protivpožarnih aparata u skladu sa čuvanje sredstava za kolektivnu zaštitu i drugih važećim propisima i da se ti aparati održavaju u sredstava namijenjenih za zaštitu i spašavanje i stara ispravnom stanju, da se hidranti za vodu, ako postoje, se o ispravnosti tih sredstava; održavaju u ispravnom stanju i da se osiguraju – preduzima aktivnosti da građani provode propisane količine sredstava za kolektivnu zaštitu preventivne mjere zaštite koje su od značaja za građana te da se ta sredstva čuvaju na sigurnom sprečavanje nastanka prirodnih i drugih nesreća koje mjestu, mogu ugroziti život i zdravlje ljudi, stambene i druge – preduzima mjere da građani osiguraju propisana zgrade i imovinu, na području na kojem građani žive, sredstva za ličnu zaštitu i da se ona čuvaju u kao što je zaštita od poplava i eksplozija (plinskih ispravnom stanju, boca, instalacija i drugih uređaja koji mogu izazvati – u saradnji sa općinskom službom civilne zaštite nesreću), provođenje mjera koje se odnose na zaštitu preduzima mjere da građani učestvuju na obuci iz okoline i druge aktivnosti koje su u funkciji zaštite i oblasti zaštite i spašavanja, u skladu sa planom i spašavanja na području za koje je povjerenik programom obuke stanovništva i zadužen; – vrši druge poslove zaštite koje odredi služba civilne – preduzima mjere da se građani upoznaju sa znacima zaštite općine. za uzbunjivanje i sa zadacima koje oni trebaju 2) u fazi spašavanja iz člana 49. tačka 2. ovog pravilnika, preduzeti kada se da znak za uzbunjivanje i osigurava povjerenik obavlja sljedeće operativne mjere: da se u svim zgradama za koje su zaduženi istaknu na – odmah po nastanku prirodne ili druge nesreće vidnom mjestu znaci za uzbunjivanje i preduzima mjere da se građani u stambenoj zgradi – vrši druge poslove zaštite koje odredi služba civilne angažiraju na spašavanju svojih članova porodice i zaštite općine. svoje imovine i da uzmu učešće na spašavanju nastradalih i ugroženih građana u skladu sa 2) u fazi spašavanja iz člana 49. tačka 2. ovog pravilnika, naredbama štaba CZ koji na ugroženom području povjerenik provodi slijedeće operativne mjere: rukovodi akcijama zaštite i spašavanja, – odmah po izbijanju prirodne ili druge nesreće, a u – usmjerava i koordinira angažiranje građana na zavisnosti od vrste nesreće, preduzima mjere da mjesta i područja koja su ugrožena i gdje je njihova građani pristupe zaštiti sebe, svoje porodice i pomoć neophodna, imovine i da učestvuju u izvršavanju zadataka na – određuje sredstva i opremu građana koju oni treba da spašavanju nastradalih i ugroženih ljudi i daju za korištenje u akcijama zaštite i spašavanja materijalnih dobara i da sve te aktivnosti nastradalih i ugroženih ljudi i materijalnih dobara po preduzimaju prema naredbama štaba CZ koji naredbi štaba CZ koji rukovodi akcijama zaštite i rukovodi akcijama zaštite i spašavanja na ugroženom spašavanja na ugroženom području. području, 3) u fazi otklanjanja posljedica iz člana 49. tačka 3. ovog – preduzima mjere da se provede naredba štaba CZ pravilnika povjerenik preduzima sljedeće sanacione koji rukovodi akcijama zaštite na ugroženom mjere: području da građani daju sredstva kojim raspolažu, a – vrši uvid u stanje posljedica koje su nastale na koja se mogu koristiti u spašavanju povrijeđenih i području, odnosno na stambenim i drugim zgradama ugroženih ljudi i otklanjanju posljedica od tih za koje je zadužen i utvrđuje vrste aktivnosti koje nesreća i vrši raspored tih sredstava prema treba preduzimati na potpunom saniranju nastalih prioritetima na područjima na kojima je njihovo posljedica i o nađenom stanju upoznaje kućni savjet, korištenje potrebno, savjet mjesne zajednice i općinsku službu civilne zaštite, predlaže preduzimanje potrebnih mjera i 2) povjerenici civilne zaštite iz člana 53. tačke 1. ovog osigurava angažiranje građana na saniranju pravilnika, poslove iz te odredbe za koje su zaduženi, posljedica koje naredi štab CZ koji na tom području obavljaju u neposrednoj saradnji, uputama i pod rukovodi akcijama zaštite i spašavanja i nadzorom službe civilne zaštite općine, kao i u saradnji sa – vrši druge zadatke koje odredi taj štab. kućnim savjetom i upraviteljem zgrade. Član 54. 3) povjerenici civilne zaštite iz člana 54. tačke 1. ovog pravilnika, poslove iz te odredbe, obavljaju u neposrednoj Povjerenici civilne zaštite koji se određuju u federalnim i saradnji i po uputama rukovodioca organa uprave i kantonalnim organima uprave, općinskim i gradskim službama drugog organa vlasti, odnosno pravnog lica i u saradnji sa za upravu i drugim organima i pravnim licima nadležni su da vrše službom civilne zaštite općine. slijedeće poslove zaštite i spašavanja i to: 1) u fazi preventivne zaštite iz člana 49. tačka 1. ovog Član 56. pravilnika povjerenik obavlja slijedeće preventivne U fazi spašavanja i fazi otklanjanja posljedica nastalih od mjere: prirodne ili druge nesreće, poslove iz svoje nadležnosti koji su – u saradnji sa rukovodiocem organa uprave, odnosno utvrđeni u odredbama čl. 52. do 54. ovog pravilnika, povjerenici službe za upravu, odnosno rukovodiocem pravnog civilne zaštite obavljaju na slijedeći način i to: lica obavlja slijedeće zadatke: preduzima mjere da se 1) povjerenici civilne zaštite poslove iz tač. 2. i 3. člana 52. osiguraju potrebna sredstva i oprema za ličnu zaštitu ovog pravilnika, počinju vršiti od momenta saznanja da državnih službenika i namještenika, odnosno prijeti opasnost od nastanka prirodne ili druge nesreće na zaposlenika, kao i sredstva za kolektivnu zaštitu i da području za koje je zadužen ili je nadležni organ proglasio se sva ta sredstva čuvaju na odgovarajućem mjestu i nastanak nesreće, odmah preduzimaju mjere i aktivnosti da budu u ispravnom stanju, da se osigura potreban da građani pristupe zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih broj protivpožarnih aparata i da se čuvaju u dobara koji su ugroženi ili mogu biti ugroženi nesrećom i ispravnom stanju i da se državni službenici i rukovodi svim aktivnostima na području za koje su namještenici, odnosno zaposlenici osposobe za zaduženi i u tim aktivnostima osigurava provođenje upotrebu tih aparata i da svi zaposleni prisustvuju naredbi štaba CZ koji na tom području rukovodi akcijama obuci iz oblasti zaštite i spašavanja u skladu sa zaštite i spašavanja. Te aktivnosti se preduzimaju sve do utvrđenim planom i programom obuke za ta lica i da momenta dok štab CZ ne naredi prestanak aktivnosti. vrši druge poslove od značaja za organiziranje i 2) povjerenici civilne zaštite poslove iz tač. 2. i 3. člana 53. provođenje zaštite i spašavanja u organu vlasti, ovog pravilnika, počinju vršiti od momenta saznanja za odnosno pravnom licu predviđene propisima. nastanak prirodne ili druge nesreće, odmah preduzimaju 2) u fazi spašavanja iz člana 49. tačka 2. ovog pravilnika, mjere da građani pristupe zaštiti i spašavanju svoje povjerenik obavlja slijedeće operativne mjere: porodice i svoje imovine i da drugima pruže pomoć u – odmah po nastanku prirodne ili druge nesreće koja je spašavanju ugroženih ljudi i materijalnih dobara i ugrozila zgrade i objekte organa uprave i službe za neposredno na terenu rukovode tim aktivnostima, s tim da upravu, odnosno pravnog lica preduzima mjere da u tim aktivnostima postupaju prema naredbama štaba CZ svi zaposleni pristupe spašavanju nastradalih i koji na ugroženom području rukovodi akcijama zaštite i ugroženih ljudi i da spašavaju ugroženu službenu spašavanja i osiguravaju provođenje naredbi tog štaba. U dokumentaciju i ostala sredstva koja pripadaju obavljanju tih aktivnosti povjerenici ostvaruju i stalnu i organu, odnosno pravnom licu, neposrednu saradnju sa kućnim savjetom i upraviteljem – vrši koordinaciju i usmjeravanje zaposlenih na ona zgrade, u cilju spašavanja ugroženih i nastradalih ljudi u mjesta koja su ugrožena da obavljaju one zadatke zgradi, kao i spašavanja sredstava i imovine koja je koji su od značaja za spašavanje nastradalih i ugrožena. ugroženih ljudi, odnosno za spašavanje službene 3) povjerenici civilne zaštite, poslove iz tač. 2. i 3. člana 54. dokumentacije i ostalih sredstava u skladu sa ovog pravilnika, počinju vršiti tako što preduzimaju mjere naređenjima rukovdioca organa uprave i službe za da se službenici i namještenici u organu uprave i službi za upravu, odnosno direktora ili drugog ovlaštenog upravu, odnosno zaposlenici u preduzeću, ustanovi i organa pravnog lica, drugom pravnom licu za koje su zaduženi, angažiraju na – osigurava provođenje naredbi štaba CZ koji na spašavanju ugroženih ljudi i službene dokumentacije i ugroženom području rukovodi akcijama zaštite i materijalnih sredstava ugroženih prirodnom ili drugom spašavanja koje se odnose na organe uprave i službe nesrećom. U toku trajanja tih aktivnosti, povjerenik za upravu, odnosno pravno lice u kojima je imenovan ostvaruje stalnu saradnju sa rukovodiocem organa uprave povjerenik. i službe za upravu, odnosno sa rukovodiocem preduzeća 3) u fazi otklanjanja posljedica iz člana 49. tačka 3. ovog ili drugog pravnog lica i postupa po njihovim nalozima, a pravilnika preduzima slijedeće sanacione mjere istovremeno osigurava da se postupa i po naredbama – vrši pregled svih prostorija, opreme i službene štaba civilne zaštite koji na ugroženom području rukovodi dokumentacije i utvrđuje nastale štete, kao i stanje akcijama zaštite i spašavanja. opreme i službene dokumentacije i o tome informira rukovodioca organa uprave ili službe za upravu, 5. Organiziranje i rad štaba CZ grada i povjerenika CZ odnosno rukovodioca pravnog lica i rukovodiocu Član 57. predlaže mjere koje bi trebalo narediti radi cjelovitog saniranja nastalih posljedica i postupa po naredbama Odredbe ovog pravilnika koje se odnose na organiziranje i rukovodioca. način rada općinskog štaba CZ, kao i povjerenike civilne zaštite koje određuju općinske službe za upravu, analogno se 4. Način rada povjerenika civilne zaštite primjenjuju na organiziranje, zadatke i način rada gradskog štaba CZ i povjerenike civilne zaštite u gradskim službama za upravu i Član 55. drugim gradskim organima. U fazi preventivne zaštite povjerenici civilne zaštite, poslove iz svoje nadležnosti koji su utvrđeni za preventivnu zaštitu, V. NADLEŽNOST ORGANA CIVILNE ZAŠTITE obavljaju na slijedeći način i to: KANTONA I OPĆINA PREMA ŠTABOVIMA I 1) povjerenici civilne zaštite iz člana 52. stav 2. tačke 1. ovog POVJERENICIMA CIVILNE ZAŠTITE pravilnika, poslove iz te odredbe za koje su zaduženi obavljaju u saradnji, uputama i pod nadzorom službe Član 58. civilne zaštite općine, kao i u saradnji sa rukovodiocem Kantonalne uprave civilne zaštite dužne su, u okviru poslova mjesne zajednice na čijem se području nalazi naselje ili iz svoje nadležnosti, stalno preduzimati odgovarajuće mjere i dio naselja ili selo i zaselak, za koje je povjerenik zadužen. aktivnosti da se u kantonalnim organima uprave i drugim kantonalnim organima vlasti, upravnim organizacijama i 2. i 3. ovog pravilnika, a za članove štaba CZ za vrijeme vršenja pravnim licima iz oblasti privrede i društvenih djelatnosti koja operativne funkcije iz člana 3. stav. 1. tačka 2. ovog pravilnika, spadaju u nadležnost kantona, organiziraju štabovi CZ, ako su naknada se ostvaruje u skladu sa odredbama čl. 186. do 189. potrebni, odrede povjerenici civilne zaštite i utvrde njihovi Zakona o zaštiti i spašavanju i propisom donešenim na osnovu poslovi i način rada, u skladu sa odredbama ovog pravilnika. člana 187. stav 1. tog zakona. Kantonalne uprave civilne zaštite imaju obavezu da pružaju stručnu i drugu pomoć organima i pravnim licima iz stava 1. ovog VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE člana u vezi organiziranja i osposobljavanja povjerenika civilne Član 63. zaštite. Organi civilne zaštite kantona i općine dužni su u roku od šest Član 59. mjeseci od dana stupanja na snagu ovog pravilnika izvršiti Služba civilne zaštite općine dužna je, da u okviru poslova iz slijedeće zadatke i to: svoje nadležnosti stalno preduzima odgovarajuće mjere i 1) kantonalna uprava civilne zaštite - da organizaciju, sastav aktivnosti da se u općinskim službama za upravu, naselju, dijelu i način rada kantonalnog štaba CZ i određivanje naselja, ulici, selu i zaseoku na području općine, odrede povjerenika CZ u kantonalnim organima uprave i povjerenici civilne zaštite, da se utvrde njihovi poslovi i način upravnim organizacijama usklade sa odredbama ovog vršenja poslova i da se osigura odgovarajuća oprema i tehnička i pravilnika, druga sredstva potrebna za njihov rad. 2) služba civilne zaštite općine - da organizaciju, sastav i Kantonalne uprave civilne zaštite imaju obavezu da stalno način rada općinskog štaba CZ i štabova CZ u mjesnim ostvaruju saradnju sa službama civilne zaštite općina na području zajednicama, kao i određivanje povjerenika u mjesnim kantona i da tim službama pružaju stručnu i drugu pomoć na zajednicama i općinskim službama za upravu i drugim obavljanju poslova iz nadležnosti tih službi i da zajednički organima općinske uprave uskladi sa odredbama ovog rješavaju sve zadatke od zajedničkog interesa za kanton i općine, pravilnika. kao i pitanje osiguranja sredstava za naknade iz člana 60. stav 1. Član 64. ovog pravilnika. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana Član 60. objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Za povjerenike civilne zaštite iz čl. 52. i 53. ovog pravilnika, Broj 01-02/2-428/06 služba civilne zaštite općine ima obavezu da utvrdi odgovarajući 13. novembra 2006. godine Direktor iznos mjesečne naknade za njihov rad u svojstvu povjerenika Sarajevo Alija Tihić, s. r. civilne zaštite iz sredstava koja se formiraju na osnovu člana 180. Zakona o zaštiti i spašavanju i iz budžeta općine. Za povjerenike iz člana 54. ovog pravilnika, naknadu za rad povjerenika civilne zaštite utvrđuju rukovodioci organa uprave, Na temelju čl. 112. i 121. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i službi za upravu i drugih organa, odnosno direktori u pravnim materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene licima iz vlastitih sredstava. novine Federacije BiH", br. 39/03 i 22/06), direktor Federalne Štabovi CZ utvrđuju visinu i uvjete za naknadu članovima uprave civilne zaštite donosi štaba CZ za rad u štabu iz sredstava koja su osigurana za rad štaba CZ, a za štab CZ mjesne zajednice naknadu utvrđuje općinski PRAVILNIK štab, iz svojih sredstava. Sve aktivnosti na određivanju uvjeta i visine naknade za O NAČINU RADA I FUNKCIONIRANJA STOŽERA I štabove CZ iz stava 3. ovog člana pripremaju nadležni organi POVJERENIKA CIVILNE ZAŠTITE civilne zaštite u saradnji sa komandantom štaba, a odgovarajuću odluku o tim pitanjima donosi štab CZ. I. TEMELJNE ODREDBE Kantonalna uprava civilne zaštite dužna je iz svojih sredstava Članak 1. formiranih prema stavu 1. ovog člana pomoći općine koje nemaju dovoljno sredstava za povjerenike iz stava 1. ovog člana. Ovim pravilnikom propisuje se način rada i vođenje stožera Tu pomoć može odobriti i Federalna uprava. civilne zaštite (u daljnjem tekstu: stožer CZ) i tijela iz članka 111. Visina naknade iz st. 1. i 3. ovog člana određuje se u visini do Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od 15% od prosječne neto plaće ostvarene u Federaciji u prirodnih i drugih nesreća (u daljnjem tekstu: Zakon o zaštiti i prethodnom mjesecu, prema saopćenju Federalnog zavoda za spašavanju) koji obavljaju funkciju vođenja akcija zaštite i statistiku. spašavanja, kao i poslovi i zadaci i način rada povjerenika civilne zaštite koji se određuju u organima uprave, službama za upravu, Član 61. mjesnim zajednicama i pravnim osobama prema članku 118. Naknada za rad povjerenika civilne zaštite i članova štaba CZ stavak 1. Zakona o zaštiti i spašavanju. iz člana 60. ovog pravilnika utvrđuje se rješenjem koje donosi: Članak 2. 1) za povjerenike civilne zaštite iz stava 1. rješenje donosi služba civilne zaštite općine, Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se na stožere CZ i 2) za povjerenike civilne zaštite iz stava 2. rješenje donosi druga tijela mjerodavna za vođenje akcija zaštite i spašavanja i rukovodilac organa uprave, službe za upravu i drugog povjerenike civilne zaštite i to: organa, a u pravnom licu direktor ili drugi nadležni organ 1) na Federalni, kantonalne i općinske stožere CZ, kao i na određen opštim aktom pravnog lica, stožere CZ koji se osnivaju u pravnim osobama i mjesnim 3) za članove općinskog štaba i štaba CZ mjesne zajednice, zajednicama (članak 106. i članak 107. stavak 1. Zakona o rješenje donosi služba civilne zaštite općine, a za članove zaštiti i spašavanju), Federalnog i kantonalnog štaba, rješenje donosi nadležni 2) na rukovoditelje tijela uprave i drugih tijela vlasti, organ civilne zaštite, u skladu sa odlukom štaba iz stava 4. direktore pravnih osoba i tajnike mjesne zajednice u člana 60. ovog pravilnika. kojima nije osnovan stožer CZ (član 111. Zakona o zaštiti i spašavanju) i Član 62. 3) na povjerenike civilne zaštite koji se određuju u naselju, Naknada za rad povjerenika iz člana 60. st. 1. i 2. ovog dijelu naselja, stambenim zgradama, selima i zaseocima, pravilnika osigurava se samo za fazu preventivne zaštite iz člana u tijelima uprave i općinskim i gradskim službama za 49. tačka 1. ovog pravilnika, a za članove štaba CZ naknada se upravu, drugim tijelima vlasti, javnim ustanovama i osigurava za fazu provođenja priprema iz člana 3. stav 1. ovog drugim pravnim osobama (član 118. Zakona o zaštiti i pravilnika. spašavanju). Za vrijeme učešća povjerenika civilne zaštite u akcijama Stožeri i povjerenici civilne zaštite iz stavka 1. ovog članka zaštite i spašavanja i u fazi otklanjanja posljedica iz člana 49. tač. predstavljaju dio organiziranih snaga civilne zaštite koji poslove iz svoje mjerodavnosti obavljaju u situacijama koje su utvrđene u pravilno ostvarivanje funkcije vođenja akcija zaštite i spašavanja odredbi članka 16. ovog pravilnika, a na način propisan iz članka 15. ovog pravilnika. Zakonom o zaštiti i spašavanju i ovim pravilnikom. U cilju pravilnog i kontinuiranog provođenja priprema iz stavka 1. ovog članka, stožeri CZ, na prijedlog tijela civilne II. NAČIN RADA STOŽERA CZ U OBAVLJANJU zaštite, donose svoje godišnje programe aktivnosti. POSLOVA IZ SVOJE MJERODAVNOSTI I OSTVARIVANJE Program aktivnosti obuhvata sva pitanja koja se po Zakonu o VOĐENJA AKCIJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA zaštiti i spašavanju nalaze u mjerodavnosti štaba CZ. 1. Zajednička odredba Članak 7. Članak 3. Program aktivnosti stožera CZ i pitanja koja će biti predmet razmatranja stožera organizira i priprema načelnik stožera CZ U ostvarivanju poslova iz svoje mjerodavnosti koji su putem tijela civilne zaštite kojim rukovodi, s obzirom da ta tijela utvrđeni u zakonskim odredbama iz odredbe članka 2. ovog predstavljaju stručnu službu stožera. pravilnika, svaki stožer CZ ima dvije osnovne funkcije i to: Priprema programa aktivnosti vrši se uz neposrednu suradnju 1) provođenje sopstvenih priprema za uspješno obavljanje s zapovjednikom stožera CZ. operativne funkcije iz svoje mjerodavnosti (pripreme, Program aktivnosti stožera CZ donosi se u prosincu za obuka i osposobljavanje) i narednu kalendarsku godinu, a najkasnije do veljače tekuće 2) vođenje akcija zaštite i spašavanja (operativna funkcija). kalendarske godine. Pripreme iz stavka 1. točke 1. ovog članka stožeri CZ Na temelju utvrđenog programa aktivnosti zapovjednik organiziraju i provode na način reguliran u odredbama čl. 4. do stožera, na prijedlog načelnika stožera CZ saziva sjedice i 13. ovog pravilnika, a operativnu funkciju iz stavka 1. točka 2. rukovodi radom sjednica i potpisuje akta koja stožer CZ donosi iz ovog članka ostvaruju prema odredbama čl. 14. do 30. ovog svoje mjerodavnosti, a planirane materijale za sjednice stožera i pravilnika. druge uvjete za rad stožera osiguravaju tijela civilne zaštite. 2. Popuna Federalnog, kantonalnog i općinskog stožera CZ Članak 8. i način njihovog rada u fazi preventivne zaštite Pored zadaća utvrđenih u programu aktivnosti iz članka 6. Članak 4. ovog pravilnika, poseban oblik priprema stožera CZ za efikasno ostvarivanje operativne funkcije, predstavlja njegovo Sukladno odredbama članka 113. Zakona o zaštiti i obučavanje i osposobljavanje po posebnim planovima i spašavanju, stožeri CZ predstavljaju kolegijalno tijelo koje se programima obučavanja koje, sukladno odredbi članka 164. sastoji od zapovjednika, načelnika i članova stožera. stavak 5. Zakona o zaštiti i spašavanju, donosi direktor Federalne Potpuni sastav stožera CZ i način njihove popune utvrđuje se uprave. posebnim propisom, odnosno aktom koji donose slijedeći organi Obučavanje i osposobljavanje iz stavka 1. ovog članka, vlasti i to: obuhvata upoznavanje članova stožera CZ sa propisima iz oblasti 1) za Federalni stožer CZ - Vlada Federacije Bosne i zaštite i spašavanja, ustrojstvom i funkcioniranjem sustava Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), na zaštite i spašavanja, kao i provođenje praktičnog uvježbavanja prijedlog Federalne uprave civilne zaštite (u daljnjem načina rada i ostvarivanja operativne funkcije vođenja akcija tekstu: Federalna uprava), zaštite i spašavanja u fazi spašavanja i u fazi otklanjanja 2) za kantonalni stožer CZ - vlada kantona, na prijedlog posljedica. kantonalne uprave civilne zaštite (u daljnjem tekstu: kantonalna uprava), Članak 9. 3) za općinski stožer CZ - općinski načelnik, na prijedlog Zadaće i pitanja utvrđena u programu aktivnosti, stožer CZ službe civilne zaštite općine ili općinsko vijeće na realizira kroz odgovarajuće metode i oblike koje utvrdi u prijedlog općinskog načelnika. poslovniku o svom radu iz člana 13. ovog pravilnika. Stožeri CZ iz stavka 2. ovog članka, moraju biti tako Prilikom razmatranja materijala predviđenih u programu popunjeni da budu zastupljene sve oblasti društvenog života aktivnosti, stožer CZ daje odgovarajuće mišljenje, prijedloge i (gospodarske i društvene djelatnosti) prema uvjetima svake sugestije u cilju pravilnog rješavanja tih pitanja i daje inicijative razine vlasti na kojima se nalaze ti stožeri i kriterijima koji su za rješavanje određenih pitanja radi dogradnje sustava zaštite i utvrđeni u odredbama čl. 114. i 116. Zakona o zaštiti i spašavanja. spašavanju, s tim da se popuna osigura i prema zahtjevima koji su Razmatranje materijala iz stavka 2. ovog članka, ima za cilj utvrđeni u procjeni ugroženosti Federacije, kantona i općine. da se stožer CZ upoznaje sa ustrojstvom zaštite i spašavanja na području za koje je mjerodavan, snagama i sredstvima civilne Članak 5. zaštite koja su osigurana za zaštitu i spašavanje i mjerama zaštite i Stožeri CZ moraju biti popunjeni stručnim kadrovima, spašavanja koje su planirane za provođenje zaštite i spašavanja i predstavnicima svih tijela uprave, a prema potrebi i zastupnicima na taj način stožer CZ stječe uvid u sve podatke koji se odnose na upravnih organizacija, pravnih osoba i drugih institucija čija je snage i sredstva koja može angažirati u vrijeme kada vrši svoju djelatnost od značaja za zaštitu i spašavanje, s tim da općinski operativnu funkciju vođenja akcija zaštite i spašavanja. stožeri CZ obvezno budu popunjeni rukovoditeljima općinskih službi za upravu i predstavnicima drugih općinskih tijela i Članak 10. pravnih osoba. Stožer CZ razmatra materijale iz članka 9. ovog pravilnika, Popuna stožera CZ prema stavku 1. ovog članka mora koje pripremaju slijedeća tijela civilne zaštite i to: osigurati takav sastav stožera koji mora biti kompetentan i sa 1) Federalni stožer - materijale koje priprema Federalna odgovarajućim autoritetom i da u svakoj situaciji može pravilno uprava, odlučivati i donositi odgovarajuće zapovjedi i osigurati efikasno 2) kantonalni stožer - materijale koje priprema kantonalna provođenje donešenih zapovjedi, odnosno efikasno i uprava, autoritativno ostvarivati funkcije vođenja akcija zaštite i 3) općinski stožer - materijale koje priprema služba civilne spašavanja ljudi i materijalnih dobara na području koje je zaštite općine. pogođeno prirodnom ili drugom nesrećom. Stožer CZ razmatra i materijale iz oblasti zaštite i spašavanja koje pripremaju tijela uprave i upravne organizacije, odnosno Članak 6. općinske službe za upravu, u pitanjima iz svoje mjerodavnosti. U razdoblju od formiranja stožera CZ, pa do njegovog Materijale tih tijela i službi, za sjednice stožera CZ osiguravaju aktiviranja radi obavljanja operativne funkcije zbog nastanka tijela civilne zaštite iz stavka 1. ovog članka. stanja prirodne ili druge nesreće, članovi stožera CZ i stožer kao cjelina, provode aktivnosti na upoznavanju sa dostignutim Članak 11. stupnjem izgradnje sustava zaštite i spašavanja, razvojnim Tijela civilne zaštite Federacije, kantona i općina, u okviru orjentacijama i obučavaju se i osposobljavaju za efikasno i svoje redovite djelatnosti, obavljaju i sve poslove potrebite za pripreme stožera CZ utvrđene u njihovom programu aktivnosti i potrebito i određuje mjere i aktivnosti koje treba osiguravaju sve uvjete potrebite za realizaciju programiranih poduzimati; zadaća što obuhvaća: pripremu i dostavljanje materijala 3) da usmjerava i koordinira ukupne aktivnosti na članovima štaba, osiguranje prostorija za njegov rad, obavljanje spašavanju ljudi i materijalnih dobara i otklanjanju administrativno-tehničkih, finansijskih i svih drugih poslova koji posljedica na području pogođenom prirodnom ili drugom su potrebni za rad štaba CZ u fazi preventivne zaštite. nesrećom. Članak 12. Vođenje iz stavka 1. ovoga članka mora biti brzo i efikasno s Tijela uprave i upravne organizacije, pravne osobe i druge ciljem da se snage i sredstva civilne zaštite i druge snage i institucije, a u općini općinske službe za upravu i druge općinske sredstva u što kraćem roku angažiraju na zadacima zaštite i institucije (u daljnjem tekstu: tijela i službe), čiji je rukovoditelj spašavanja života ljudi i materijalnih dobara na područjima koja ili druga osoba član stožera CZ, obvezni su u svom tijelu ili službi su pogođena prirodnom ili drugom nesrećom i na kojima je osigurati uvjete za nesmetan i kontinuirani rad na zadaćama koje angažiranje snaga i sredstava neophodno. Na taj način stožer CZ, te osobe imaju kao članovi stožera CZ. vođenje ostvaruje cijelo vrijeme trajanja faze spašavanja i faze otklanjanja posljedica. Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se obveze tijela i službi da redovito (kontinuirano) informiraju U okviru vođenja akcija zaštite i spašavanja iz stavka 2. člana stožera CZ o svim pojavama i opasnostima koje mogu ovoga članka, stožer CZ određuje zadaće angažiranim snagama dovesti do nastanka prirodne ili druge nesreće u oblasti za koju je civilne zaštite i drugim snagama koje trebaju poduzimati u to tijelo ili služba osnovana, odnosno sve podatke o nastaloj spašavanju ljudi, a koje zadaće treba da provode na zaštiti nesreći i posljedicama izazvanim tom nesrećom, a u vrijeme materijalnih dobara i stalno prati i kontrolira izvršenje datih aktiviranja i funkcioniranja stožera CZ, ta tijela i službe zadaća i prema potrebi, poduzima druge mjere koje će osigurati osiguravaju uvjete za provođenje (obavljanje) svih zapovjedi izvršenje zapovijeđenih zadaća. stožera CZ koje se odnose na oblast za koju su osnovani. Članak 16. Članak 13. Operativnu funkciju vođenja akcija zaštite i spašavanja ljudi Stožer CZ donosi svoj poslovnik o radu. i materijalnih dobara na području koje je pogođeno, odnosno Poslovnik o radu sadrži slijedeća pitanja: unutarnje zahvaćeno prirodnom ili drugom nesrećom, stožeri CZ ostvaruju ustrojstvo stožera, način pripremanja sjednica stožera, u uvjetima koji su utvrđeni u članku 134. Zakona o zaštiti i utvrđivanja dnevnog reda, zakazivanje i vođenje sjednica, način spašavanju, koji se odnose na slijedeće situacije i to: rasprave o pitanjima dnevnog reda, način odlučivanja i 1) kada zaprijeti neposredna opasnost za nastanak određene donošenje akata (odluke, zapovjedi i zaključci) iz mjerodavnosti prirodne ili druge nesreće koja može da ugrozi život i stožera, način utvrđivanja zadaća članovima stožera na zdravlje ljudi i materijalna dobra na određenom području, realizaciji zadataka koji se utvrde u aktima stožera CZ, vođenje kako je predviđeno u odredbi članka 134. stavak 2. zapisnika i druga pitanja od značaja za ustrojstvo i način rada Zakona o zaštiti i spašavanju (preventivna operativna stožera CZ. funkcija), 2) kada mjerodavno tijelo vlasti proglasi nastanak prirodne 3. Način ostvarivanja funkcije vođenja akcija zaštite i ili druge nesreće na određenom području, što je sukladno spašavanja (operativna funkcija) odredbi članka 134. stavak 1. Zakona o zaštiti i spašavanju (operativna funkcija u fazi spašavanja i fazi a) Vrijeme vođenja akcija zaštite i spašavanja i ovlašćenja u otklanjanja nastalih posljedica), vođenju 3) za vrijeme vježbi civilne zaštite kojima stožer CZ Članak 14. rukovodi, i u vrijeme ratnog stanja, što je sukladno Operativnu funkciju vođenja akcija zaštite i spašavanja odredbi članka 134. stavak 3. Zakona o zaštiti i stožeri CZ ostvaruju u odnosu na poslove iz svoje mjerodavnosti spašavanju. koji su utvrđeni u Zakonu o zaštiti i spašavanju i to: Rad stožera civilne zaštite u uvjetima iz točke 1. stavak 1. 1) Federalni stožer u odnosu na ovlašćenja utvrđena u ovoga članka, po pravilu, može trajati najduže do tri dana, u odredbama čl. 108. i 109. Zakona o zaštiti i spašavanju i kojem roku mjerodavno tijelo vlasti treba da donese odluku o drugim odredbama tog zakona u kojima su utvrđena proglašenju stanja prirodne ili druge nesreće ili odluku da taj ovlašćenja tog stožera, stožer nastavi svoj rad dok se ne otklone opasnosti koje mogu 2) kantonalni stožer u odnosu na ovlašćenja utvrđena u čl. dovesti do nastanka prirodne ili druge nesreće što se u odluci 108. i 110. Zakona o zaštiti i spašavanju i ovlašćenja koja konkretno određuje. se utvrde propisom kantona sukladno članku 197. stavak b) Aktiviranje stožera CZ 3. Zakona o zaštiti i spašavanju, 3) općinski stožer u odnosu na ovlašćenja utvrđena u članku Članak 17. 108. Zakona o zaštiti i spašavanju i pitanja koja se Radi ostvarivanja operativne funkcije u situacijama iz članka popisom općinskog vijeća stave u mjerodavnost toga 16. ovoga pravilnika, obavlja se aktiviranje stožera CZ. stožera, sukladno odredbi članka 197. stavak 3. Zakona o Aktiviranje stožera CZ obavlja se tako što se zapovjednik, zaštiti i spašavanju. načelnik i svi članovi stožera CZ pozivaju da odmah dođu na Stožeri CZ iz stavka 1. ovoga članka, vođenje akcija zaštite i mjesto koje je određeno za njihov rad i da počnu obavljati svoju spašavanja, ostvaruju na području za koje je stožer osnovan. funkciju vođenja svih akcija zaštite i spašavanja na ugroženome Članak 15. području za koje su osnovani. Pod vođenjem akcija zaštite i spašavanja podrazumijeva se Aktiviranje stožera CZ u svim situacijama iz članka 16. ovlašćenje stožera CZ da u fazi spašavanja i u fazi otklanjanja ovoga pravilnika obavlja, po pravilu, na zahtjev načelnika posljedica: stožera, a može i na zahtjev zapovjednika, dok svaki član stožera može dati inicijativu kada u oblasti za koju je član stožera 1) odlučuje o upotrebi i angažiranju svih snaga i sredstava mjerodavan dođe do pojave opasnosti koja može dovesti do civilne zaštite, kao i ljudstva i sredstava tijela uprave i nastanka određene prirodne ili druge nesreće ili je već nastala ta upravnih organizacija, pravnih osoba i drugih institucija i nesreća, pa se cijeni da je situacija takva da je funkcioniranje građana i njihovih sredstava, na zadaćama zaštite i stožera neophodno. U takvoj situaciji, a sukladno odredbi članka spašavanja ljudi i materijalnih dobara koji su ugroženi ili 134. Zakona o zaštiti i spašavanju, aktiviranje stožera CZ vrši nastradali od (usljed) djelovanja prirodne ili druge nesreće mjerodavno tijelo CZ i to: na području koje je pogođeno tom nesrećom; 2) da u toku faze spašavanja i faze otklanjanja posljedica 1) Federalni stožer - aktivira Federalna uprava, neprekidno vrši usmjeravanje i raspoređivanje snaga i 2) kantonalni štab - aktivira kantonalna uprava, sredstava na područja na kojima je njihovo angažiranje 3) općinski stožer - aktivira služba civilne zaštite općine. Članak 18. druge institucije i pravne osobe koje su dužni obaviti Sukladno odredbi članka 134. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti i zapovijeđene mjere i zadaće. spašavanju, aktiviranje stožera CZ obavlja se u svim situacijama Članak 22. kada zaprijeti neposredna opasnost ili pojava koja može dovesti do nastanka prirodne ili druge nesreće i koja može ugroziti život i U procesu vođenja akcija zaštite i spašavanja, radom stožera zdravlje ljudi i materijalna dobra na određenome području ili je CZ rukovodi zapovjednik stožera, zakazuje i vodi sjednice već nastala prirodna ili druga nesreća, pa je mjerodavno tijelo stožera, predlaže dnevni red i potpisuje sva akta stožera. vlasti proglasilo stanje te prirodne ili druge nesreće. U slučaju odsutnosti zapovjednika stožera CZ, a neophodno Aktiviranje stožera CZ obavlja se radi razmatranja nastale je održati sjednicu stožera radi odlučivanja o određenim situacije i odlučivanja o slijedećim pitanjima: pitanjima, sjednicu zakazuje i vodi načelnik stožera i postupa 1) utvrđivanje procjene o postojanju uvjeta da se sukladno odredbi članka 115. Zakona o zaštiti i spašavanju. mjerodavnom tijelu vlasti općine, kantona i Federacije Ako u određenoj situaciji ne postoji kvorum za punovažno predloži donošenje odluke o proglašenju nastanka odlučivanje stožera CZ, a nužno je da stožer odluči o određenom prirodne ili druge nesreće, pitanju ili više pitanja neophodnih za provođenje akcija zaštite i 2) odlučivanje o poduzimanju odgovarajućih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara na ugroženom području, u spašavanja iz svoje mjerodavnosti u cilju: tom slučaju, stožer može odlučivati u sastavu u kojem se nalazi, s – sprečavanja nastanka pojave ili opasnosti koja može tim što je načelnik stožera obvezan na prvoj sjednici stožera kada dovesti do prirodne ili druge nesreće, postoji kvorum za odlučivanje, upoznati stožer CZ o donešenim – sprečavanja širenja pojave ili opasnosti ili odlukama ili zapovjedima ili zaključcima, kako bi stožer ublažavanja njenog djelovanja, verificirao te akte. – spašavanja ugroženih ljudi i materijalnih dobara Članak 23. tijekom djelovanja prirodne ili druge nesreće. U procesu vođenja akcija zaštite i spašavanja, stožer CZ, U svakoj situaciji iz stavka 1. ovoga članka, obvezno se vrši donošenje zapovjedi i angažiranje potrebitih snaga i sredstava i aktiviranje općinskog stožera CZ, a kantonalni stožer se aktivira provođenje mjera zaštite i spašavanja, vrši na osnovu podataka kada se procijeni da je stanje na ugroženom području općine koje dobija o stanju na ugroženom području. U tom cilju, stožer takvo da je potrebita pomoć kantona ili drugih općina ili kada CZ koristi informacijsko-komunikacijsku podršku operativnih općinski stožer zatraži pomoć kantonalnog stožera ili kada je centara civilne zaštite, koji osiguravaju interno, eksterno, prirodnom ili drugom nesrećom ugroženo područje dvije ili više govorno i pisano komuniciranje sa svim sudionicima akcija općina na području kantona. zaštite i spašavanja u koordinaciji prijema i prenošenja svih Polazište za predlaganje donošenja odluke o proglašenju odluka, zapovjedi i izvješća na području koje je pogođeno nastanka prirodne ili druge nesreće u općini, predstavlja procjena prirodnom ili drugom nesrećom. općinskog stožera CZ da mjerodavne općinske službe i druga Prikupljanje podataka sa ugroženog područja i njihovo tijela općinske uprave nisu u mogućnosti samostalno, u okviru stalno dostavljanje stožeru CZ koji na ugroženom području vodi svojih redovitih mjerodavnosti, spriječiti nastanak prirodne ili akcije zaštite i spašavanja, mora biti pohranjeno u informacijsku druge nesreće niti ublažiti njeno djelovanje, odnosno nisu u bazu i dostavljeno precizno, točno, sistematično i kontinuirano mogućnosti efikasno izvršiti spašavanje ugroženih ljudi i (svakodnevno), po pravilu, svaka dva sata i tako se postupa sve materijalnih dobara niti otkloniti nastale posljedice. dok se provode akcije na spašavanju ugroženih ljudi i U situaciji iz stavka 1. ovoga članka, Federalni stožer se materijalnih dobara, odnosno dok se provode akcije na aktivira kada Federalna uprava procijeni da je stanje na otklanjanju nastalih posljedica. ugroženom području takvo da je potrebita pomoć sa područja Prikupljanje i dostavljanje podataka stožeru CZ prema st. 1 i drugih kantona ili kada kantonalni stožer zatraži pomoć 2. ovoga članka, vrše operativni centri civilne zaštite (u daljnjem Federalnog stožera ili kada je ugroženo područje dva ili više tekstu: operativni centar) i to: kantona ili područje cijele Federacije. 1) za Federalni stožer - Federalni operativni centar. Članak 19. 2) za kantonalni stožer - kantonalni operativni centar, Ako mjerodavno tijelo vlasti, na prijedlog stožera CZ donese 3) za općinski stožer - općinski operativni centar, odluku o proglašenju stanja prirodne ili druge nesreće, taj stožer Prikupljanje i dostavljanje podataka stožeru CZ, operativni nastavlja svoj rad i ostvaruje svoju funkciju vođenja akcija zaštite centri iz stavka 3. ovoga članka obavljaju na način propisan u i spašavanja na ugroženom području i tu funkciju obavlja propisu koji se donosi na na temelju članka 158. Zakona o zaštiti i neprekidno dok isto tijelo ne donese odluku o prestanku stanja spašavanju, a tijela uprave civilne zaštite obvezna su osigurati prirodne ili druge nesreće. neprekidan rad tih centara (24 sata) tijekom trajanja situacija iz U slučaju da mjerodavno tijelo vlasti, ne prihvati prijedlog članka 16. ovoga pravilnika, kako je utvrđeno u članku 151. stožera CZ da proglasi stanje prirodne ili druge nesreće, u tom stavak 4. Zakona o zaštiti i spašavanju. slučaju to tijelo vlasti odlučuje da li ima potrebe da stožer CZ Članak 24. nastavi svoj rad u roku koji se utvrdi prema odredbi članka 16. Sve zapovjedi stožera CZ kojima se odlučuje o angažiranju stavak 2. ovoga pravilnika. (upotrebi) snaga i sredstava civilne zaštite i provođenju mjera c) Operativno djelovanje u vođenju akcija zaštite i zaštite i spašavanja koje treba provoditi na ugroženom području, spašavanja temelje se na planovima zaštite i spašavanja i to: 1) zapovjedi Federalnog stožera - na Federalnom planu Članak 20. zaštite i spašavanja. Stožer CZ koji je aktiviran prema odredbi članka 17. ovoga 2) zapovjedi kantonalnog stožera - na kantonalnom planu pravilnika, na prvoj sjednici nakon donošenja odluke iz članka zaštite i spašavanja, 19. stavak l. ovoga pravilnika, vrši procjenu nastale situacije i 3) zapovjedi općinskog stožera - na općinskom planu zaštite sukladno procijenjenoj situaciji postupa prema odredbi članka i spašavanja, 18. stavak 1. ovoga pravilnika. Tom aktivnošću počinje Polazište za angažiranje snaga i sredstava i mjera zaštite i operativno djelovanje stožera civilne zaštite koje stožer ostvaruje spašavanja prema planovima iz stavka 1. ovoga članka, putem vođenja akcija zaštite i spašavanja na području na kojem je predstavljaju podatci o stanju na ugroženom području koje stožer nastala prirodna ili druga nesreća, odnosno na kojem prijeti CZ neprekidno dobija na način predviđen u odredbi članka 23. ozbiljna opasnost od nastanka prirodne ili druge nesreće. ovoga pravilnika. Članak 21. d) Način provođenja zapovjedi štaba CZ Vođenje akcija zaštite i spašavanja, stožer CZ, u načelu, ostvaruje održavanjem sjednica stožera na kojima odlučuje o Članak 25. upotrebi snaga i sredstava koje treba angažirati, zapovijeda mjere Zapovjed stožera CZ koja se odnosi na obveze tijela uprave zaštite i spašavanja koje treba provoditi i određuje tijela uprave i ili upravne organizacije neposredno provode rukovoditelji tih tijela i organizacija, a zapovjed stožera koja se odnosi na zadaće 4. Akti koje donose stožeri CZ pravnih osoba ili druge institucije provode rukovoditelji (direktori) tih osoba i institucija. Članak 29. Realizaciju zapovjedi stožera CZ iz stavka 1. ovoga članka U vršenju poslova iz svoje mjerodavnosti, stožeri CZ donose osiguravaju članovi stožera i to: odluke, zapovjedi i zaključke. Te akte stožer CZ donosi radi odlučivanja o slijedećim pitanjima i to: 1) zapovjedi koje se odnose na tijela uprave i upravne 1) odluke se donose onda kada odlučuje o pitanjima koja se organizacije provode rukovoditelji tih osoba i odnose na raspodjelu sredstava osiguranih za financiranje organizacija, uz neposredno sudjelovanje člana stožera iz rada stožera, kada odlučuje o raspodjeli sredstava iz tijela uprave ili upravne organizacije na koje se zapovjed članka 180. Zakona o zaštiti i spašavanju za koja je odnosi, mjerodavan, kada odlučuje o pružanju pomoći općinama, 2) zapovjedi koje se odnose na pravne osobe i druge kantonima, odnosno susjednim općinama i susjednim institucije i tijela uprave i upravne organizacije koje kantonima u pogledu angažiranja određenih snaga i nemaju svog člana stožera obavljaju rukovoditelji tih sredstava civilne zaštite ili pružanja pomoći Republici tijela i pravnih osoba uz neposredno sudjelovanje člana Srpskoj, Brčko Distriktu BiH i susjednim i drugim stožera kojeg odredi stožer CZ. državama, Rukovoditelji tijela, organizacija i pravnih osoba iz stavka 1. 2) zapovjedi se donose u svim slučajevima kada odlučuje o ovoga članka, provođenje zapovjedi stožera CZ obavljaju tako upotrebi, odnosno angažiranju snaga i sredstava civilne što koriste svoje ovlasti koje imaju kao rukovoditelji tijela uprave zaštite i drugih snaga zaštite i spašavanja kojima i upravnih organizacija, a rukovoditelji pravnih osoba i drugih raspolažu općine, kantoni i Federacija, pravne osobe i institucija koriste ovlaštenja koja imaju kao rukovoditelji tih druge institucije i građani, kada vodi akcije zaštite i pravnih osoba i institucija. Rukovoditelji tih tijela i pravnih spašavanja u svim situacijama koje su predviđene u osoba, provođenje zapovjedi stožera CZ obavljaju u suradnji s odredbama članka 16. ovoga pravilnika i kada određuje članom stožera kojeg je stožer odredio da osigura provođenje zadaće, odnosno mjere zaštite i spašavanja koje će zapovjedi u tim tijelima, organizacijama i pravnim osobama i obavljati angažirane snage civilne zaštite i drugi subjekti u drugim institucijama. akcijama zaštite i spašavanja, 3) zaključak se donosi kada se utvrđuje određeni stav o Članak 26. pitanjima iz oblast zaštite i spašavanja koja se nalaze u Stožer CZ koji je aktiviran, funkcionira neprekidno od dana mjerodavnosti stožera CZ i pitanjima iz unutarnjih odnosa aktiviranja do dana kada mjerodavno tijelo vlasti donese odluku stožera, kao i utvrđivanja zadaća za članove stožera i o prestanku stanja prirodne ili druge nesreće, a u situaciji iz točke stručnu službu stožera, a mišljenja, prijedloge i primjedbe 1. članka 15. ovoga pravilnika, stožer funkcionira dok se ne daje na materijale koje stožer CZ razmatra iz članka 9. otkloni opasnost zbog koje je stožer aktiviran, a najduže do roka ovoga pravilnika i u drugim slučajevima u kojima se ne kojeg odredi tijelo vlasti mjerodavno za proglašavanje stanja odlučuje odlukom, odnosno zapovjedi. prirodne ili druge nesreće. Članak 30. e) Izvješćivanje i kontrola izvršenih zadaća Upotreba snaga i sredstava civilne zaštite i angažiranje snaga i sredstava pravnih osoba, tijela uprave i drugih tijela uprave i Članak 27. građana, na zadaćama zaštite i spašavanja obavljaju se zapovjedi stožera CZ, koja se donosi u pismenoj formi. Izvješćivanje i kontrola izvršenih zadaća, kao sastavni Zapovjed iz stavka 1. ovoga članka sadrži: dijelovi procesa vođenja akcija zaštite i spašavanja, obavlja se radi toga, da stožer CZ u svakom trenutku ima uvid u stanje 1) naziv i sjedište stožera CZ, posljedica po ljude, životinje, materijalna dobra i okoliš na 2) broj i datum donošenja zapovjedi, pogođenom području, realizaciju postavljenih zadaća, stanje kod 3) preambulu (zakonski temelj) za donošenje zapovjedi, ljudstva angažiranog u spasilačkim aktivnostima, način 4) snage civilne zaštite koje se angažiraju i područje na motivacije, kvalitet suradnje i koordinacije u zaštiti i spašavanju, kojem se angažiraju (službe zaštite i spašavanja, jedinice i potrebe za novim snagama i sredstvima, odnosno izmjenama povjerenici civilne zaštite i snage civilne zaštite pravnih datih zadataka i drugim potrebama na pogođenom području. osoba) i zadaće koje će obavljati te snage i vrijeme Tijekom vođenja akcija zaštite i spašavanja, u situacijama iz njihovog obavljanja, članka 16. ovoga pravilnika, stožer CZ je obvezan tjedno, a 5) materijalno-tehnička sredstva i oprema pravnih osoba i prema potrebi i češće informirati tijelo vlasti koje je proglasilo drugih institucija i građana koja se angažiraju u akcijama stanje prirodne ili druge nesreće o stanju na ugroženom području, zaštite i spašavanja na ugroženome području, snagama i sredstvima koja su angažirana, problemima koji 6) mjere zaštite i spašavanja koje treba provoditi na postoje i prijedlozima mjera koje bi, u granicama svojih ugroženome području, ovlašćenja trebalo donijeti to tijrlo vlasti, a koje su potrebite za 7) rok angažiranja snaga i sredstava iz toč. 4. i 5. stav 2. provođenje aktivnosti na području pogođenom prirodnom ili ovoga članka, drugom nesrećom. 8) tijela uprave i druga tijela i pravne osobe koji su obvezni Izvješće iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pismenoj sudjelovati na realizaciji zadaća koje zapovijedi stožer i formi, a zapovjednik stožera CZ može redovito usmeno da obveze za rukovoditelje tih tijela i pravnih osoba da informira tijelo vlasti koje je proglasilo stanje prirodne ili druge redovito informiraju zapovjednika i načelnika stožera CZ nesreće o stanju na terenu, aktivnostima koje se provode i o realizaciji zadaća utvrđenih u zapovjedi, problemima koji postoje. 9) zaduženja za članove stožera koji će pratiti i osiguravati realizaciju utvrđenih zadaća i osigurati angažiranje f) Obavljanje stručnih i administrativnih poslova za predviđenih snaga i sredstava na ugroženome području, potrebe stožera CZ 10) tijelo uprave ili drugo tijelo koje će osigurati financijska sredstva potrebita za realizaciju zadatća utvrđenih u Članak 28. zapovjedi i Sve stručne, administrativno-tehničke i druge poslove 11) druge zadaće za koje se procijeni da su potrebiti. potrebite za rad stožera CZ organiziraju i obavljaju odgovarajuća Zapovjed stožera CZ potpisuje zapovjednik stožera i tijela uprave civilne zaštite kao stručne službe stožera CZ. ovjerava pečatom štaba. Sva pitanja koja se odnose na zakazivanje sjednica stožera Zapovjed se dostavlja rukovoditeljima tijela uprave i CZ, rada na sjednici, načina rada i druga pitanja koja se odnose na upravnih organizacija, odnosno općinskih službi za upravu i te sjednice, uređuju se poslovnikom o radu stožera iz članka 13. drugih institucija i rukovoditeljima pravnih osoba za koja su u ovoga pravilnika. zapovjedi utvrđeni odgovarajuće zadaće koje oni moraju obaviti. 5. Proglašavanje stanja prirodne ili druge nesreće i 4) potrebu nastavka rada stožera CZ i nakon donošenja prestanka te nesreće odluke o prestanku stanja prirodne ili druge nesreće i rok do kada će raditi stožer CZ, ako je potrebito da stožer CZ Članak 31. nastavi svoj rad, U cilju aktiviranja stožera CZ i poduzimanja mjera i 5) prestanak rada angažiranih snaga i sredstava, odnosno aktivnosti na zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara u potrebu nastavka rada potrebnog broja postrojbi civilne uvjetima predviđenim u članku 16. stavak 1. toč. 1. i 2. ovoga zaštite i službi zaštite i spašavanja koje su bile angažirane pravilnika, obavlja se donošenje odluke o proglašenju stanja na zaštiti i spašavanju do određenoga roka, prirodne ili druge nesreće na području koje je pogođeno tom 6) obveze za tijela uprave, odnosno općinske službe za nesrećom. upravu da okviru svoje redovite djelatnosti obavljaju i Sukladno odredbama članka 24. točka 6), članka 27. točka 8) dodatne poslove koji se odnose na otklanjanje svih i članka 29. točka 7) Zakona o zaštiti i spašavanju, odluku iz posljedica koje su nastale od prirodne ili druge nesreće i stavka 1. ovoga članka donose slijedeća tijela vlasti i to: rok za obavljanje tih poslova, 1) Vlada Federacije, na prijedlog Federalnog stožera, 7) rok komisiji za procjenu štete, da sukladno svojim 2) tijelo vlasti kantona određeno propisom kantona, na mjerodavnostima obavi sve poslove na procjeni štete na prijedlog kantonalnog stožera, pogođenome području i 3) tijelo vlasti općine određeno propisom općinskog vijeća, 8) druge zadaće za koje se procijeni da su potrebiti. na prijedlog općinskog stožera. Odluka iz stavka 1. ovoga članka odmah se saopćava putem sredstava javnog informiranja i objavljuje u službenim novinama Članak 32. ili službenom glasilu općine, kantona, odnosno Federacije, s tim Odlukom o proglašenju stanja prirodne ili druge nesreće da se primjerak odluke mora obvezno dostaviti stožeru CZ koji je utvrđuju se slijedeća pitanja: na ugroženome području vodio akcije zaštite i spašavanja radi 1) preambula za donošenje odluke, realizacije donešene odluke. 2) naziv tijela koje je donijelo odluku, 3) naziv tijela koje je predložilo donošenje odluke, III. NAČIN RADA STOŽERA CZ MJESNIH ZAJEDNICA I 4) datum donošenja odluke, PRAVNIH OSOBA I DRUGIH TIJELA U VOĐENJU 5) naziv prirodne ili druge nesreće, AKCIJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA 6) određuje područje koje je ugroženo prirodnom ili drugom 1. Formiranje i način rada stožera CZ mjesne zajednice nesrećom, 7) određuju tijela uprave, upravne organizacije, pravne Članak 34. osobe i druge institucije, snage i sredstva civilne zaštite, Stožer CZ može se formirati u većim mjesnim zajednicama službe zaštite i spašavanja i kategorije građana koje stožer za koje se procijeni da je njegovo formiranje neophodno i ako je CZ može angažirati na zadatcima zaštite i spašavanja, takva obveza utvrđena u procjeni ugroženosti općine. 8) određuju materijalno-tehnička sredstva i oprema civilne Stožer CZ iz stavka 1. ovoga članka formira općinski zaštite, pravnih osoba i tijela vlasti i građana koja stožer načelnik na prijedlog službe civilne zaštite općine. CZ može angažirati u akcijama zaštite i spašavanja, Stožer CZ koji se formira u mjesnoj zajednici mjerodavan je 9) iznos sredstava iz proračuna i drugih izvora koja će se kao da vodi akcije zaštite i spašavanja na području mjesne zajednice akontacija moći koristiti u akcijama zaštite i spašavanja i za koju je osnovan. tijelo uprave koje će biti zaduženo za rješavanje tih U vođenju akcija zaštite i spašavanja, stožer CZ mjesne pitanja, zajednice ima ovlašćenja određena u odredbi članka 108. Zakona 10) određuje stožer CZ koji će voditi akcije zaštite i o zaštiti i spašavanju. Ovlašćenja utvrđena u toj zakonskoj spašavanja na ugroženome području sukladno odredbi, stožer CZ mjesne zajednice ostvaruje putem obavljanja ovlašćenjima koja taj stožer ima prema Zakonu o zaštiti i operativne funkcije u situacijama koje su utvrđene u članku 16. spašavanju, ovoga pravilnika. 11) obveze za rukovoditelje tijela uprave i upravnih Operativnu funkciju iz stavka 4. ovoga članka, stožer CZ organizacija, odnosno rukovoditelje općinskih službi za mjesne zajednice obavlja na način što vođenje akcija zaštite i upravu i rukovoditelje pravnih osoba i drugih institucija iz spašavanja ostvaruje u odnosu na angažiranje građana, kućnih točke 6. stavak 1. ovoga članka da su obvezni osigurati savjeta, tajnika mjesne zajednice, kao i provođenje zapovjedi provođenje svih zapovjedi stožera CZ, općinskog štaba civilne zaštite koje se odnose na aktivnosti 12) druge zadaće za koje se cijeni da se trebaju obavljati stožera mjesne zajednice. tijekom provođenja aktivnosti na zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara i otklanjanju nastalih posljedica, Članak 35. 13) vrijeme važenja donešene odluke. U cilju stvaranja uvjeta da stožer CZ mjesne zajednice može Odluka iz stavka 1. ovoga članka se odmah po donošenju, efikasno vršiti operativnu funkciju, služba civilne zaštite općine saopćava putem sredstava javnog informiranja, a onda objavljuje organizira i provodi pripreme tog stožera za vršenje te funkcije u službenim novinama ili službenom glasilu općine, kantona ili kroz organiziranje i provođenje obuke i osposobljavanja. Federacije, zavisno od toga koje je tijelo donijelo odluku, s tim da Obuka i osposobljavanje stožera CZ mjesne zajednice, se primjerak odluke mora dostaviti stožeru CZ koji će na obavlja se po planu i programu kojeg utvrđuje direktor Federalne ugroženome području voditi akcije zaštite i spašavanja radi uprave. postupanja po odluci. Realizaciju plana i programa iz stavka 2. ovoga članka, Članak 33. organizira i provodi služba civilne zaštite općine uz sudjelovanje tajnika mjesne zajednice i općinske službe za upravu koja je Prestanak stanja prirodne ili druge nesreće utvrđuje se mjerodavna za mjesne zajednice. odlukom. Obuka i osposobljavanje stožera CZ mjesne zajednice Odluku o prestanku stanja prirodne ili druge nesreće donosi obuhvata sva pitanja iz njegove mjerodavnosti utvrđena u članku isto tijelo vlasti koje je donijelo odluku o proglašenju stanja 34. stavak 2. ovoga pravilnika. prirodne ili nesreće. Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži: Članak 36. 1) preambulu za donošenje odluke, U okviru priprema za obavljanje operativne funkcije, stožer 2) naziv odluke o proglašenju stanja prirodne ili druge CZ mjesne zajednice povremeno, prema potrebi, održava nesreće, koja se stavlja izvan snage, njen broj i datum sjednice stožera koje planira, priprema i organizira služba civilne donošenja, zaštite općine. 3) datum donošenja odluke o prestanku stanja prirodne ili Na sjednicama iz stavka 1. ovoga članka, stožer CZ mjesne druge nesreće, zajednice razmatra sva pitanja iz svoje mjerodavnosti i osposobljava se o načinu svog rada u vrijeme ostvarivanja 3. Način vođenja akcija zaštite i spašavanja u tijelima operativne funkcije (načinu prikupljanja podataka sa ugroženoga uprave i drugim tijelima vlasti područja, načinu donošenja zapovjedi i načinu provođenja donešenih zapovjedi), kao i načinu provođenja zapovjedi Članak 42. općinskog stožera civilne zaštite koje se odnose na stožere CZ Sukladno odredbama članka 111. točka 1. Zakona o zaštiti i mjesnih zajednica. spašavanju, vođenje akcija zaštite i spašavanja u tijelima uprave i drugim tijelima vlasti, odnosno općinskim službama za upravu (u Članak 37. daljnjem tekstu: tijela uprave) vrše rukovoditelji tih tijela putem Operativnu funkciju, stožer CZ mjesne zajednice ostvaruje povjerenika civilne zaštite koji se određuju prema članku 118. od momenta aktiviranja i početka obavljanja funkcije vođenja stavak 2. Zakona o zaštiti i spašavanju. akcija zaštite i spašavanja na području mjesne zajednice, do Rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja, rukovoditelji momenta kada općinski stožer CZ zapovijedi prestanak rada tijela uprave iz stavka 1. ovoga članka, ostvaruju u odnosu na stožera CZ mjesne zajednice. zaštitu i spašavanje državnih službenika i namještenika, službene Aktiviranje stožera CZ mjesne zajednice obavlja općinski dokumentacije, opreme i drugih sredstava rada u objektima i stožer civilne zaštite kada bude aktivan, a u situaciji iz članka 16. prostorima koje koriste tijela uprave za svoj rad. točka 1. ovoga pravilnika, aktiviranje stožera civilne zaštite Operativnu funkciju iz stavka 1. ovoga članka, rukovoditelj mjesne zajednice vrši načelnik općinskog stožera, putem službe tijela uprave ostvaruje u situacijama iz članka 16. ovoga civilne zaštite općine. pravilnika, a od momenta kada mjerodavno tijelo vlasti proglasi nastanak prirodne ili druge nesreće na području na kojem se Članak 38. nalaze objekti i zgrade u kojima rade tijela uprave i druga tijela Vođenje akcija zaštite i spašavanja, stožer CZ mjesne vlasti. zajednice ostvaruje na području mjesne zajednice uz neposrednu suradnju i po uputama, odnosno zapovjedima općinskog stožera Članak 43. civilne zaštite. Kada mjerodavno tijelo vlasti proglasi nastanak prirodne ili Vođenje iz stavka 1. ovoga članka, stožer civilne zaštite druge nesreće na području na kojem se nalaze objekti u kojima su mjesne zajednice ostvaruje tako što zapovijeda poduzimanja smještena tijela uprave, u tom slučaju rukovoditelj tijela uprave mjera zaštite i spašavanja koje su za mjesnu zajednicu utvrđene u odmah vrši aktiviranje povjerenika civilne zaštite iz stavka 1. općinskom planu zaštite i spašavanja, a sukladno potrebama koje članka 42. ovoga pravilnika i naređuje da oni počnu vršiti postoje na području mjesne zajednice. poslove iz svoje mjerodavnosti koji su predviđeni u članku 49. toč. 2. i 3. ovoga pravilnika. 2. Način rada stožera CZ pravne osobe Poslove iz svoje mjerodavnosti, povjerenici civilne zaštite vrše pod neposrednim nadzorom rukovoditelja tijela uprave i Članak 39. postupaju prema njegovim uputama i zapovjedima, s tim što su Stožer CZ koji se, sukladno odredbama članka 107. st. 1. i 3. dužni postupiti i po zapovjedima stožera CZ općine, kantona ili Zakona o zaštiti i spašavanju, osnuje u pravnoj osobi, Federacije koji na ugroženome području vodi akcije zaštite i mjerodavan je da vodi akcije zaštite i spašavanja u objektima i spašavanja. poslovnim prostorima koji pripadaju pravnoj osobi, te na području na kojem pravna osoba obavlja svoju redovitu 4. Način vođenja akcija zaštite i spašavanja u pravnoj osobi djelatnost. u kojoj nije formiran stožer CZ Mjerodavnost stožera CZ iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuje Članak 44. se općim aktom pravne osobe i određuju situacije kada taj stožer obavlja svoje funkcije, s tim da je obvezan funkcionirati u svim Organiziranje i ostvarivanje vođenja akcija zaštite i slučajevima kada to zapovijedi stožer civilne zaštite općine, spašavanja u pravnim osobama u kojima nije formiran stožer CZ, kantona i Federacije. obavlja rukovoditelj ili drugo tijelo određeno općim aktom pravne osobe putem povjerenika civilne zaštite, kako je utvrđeno Članak 40. u odredbi članka 111. točka 2. Zakona o zaštiti i spašavanju, a U cilju osposobljavanja stožera CZ za njegovo efikasno koje postavlja rukovoditelj, prema članku 119. točka 2. tog obavljanje operativne funkcije putem vođenja akcija zaštite i Zakona. spašavanja, pravna osoba koja je osnovala taj stožer, obvezna je Kada zaprijeti neposredna opasnost za nastanak prirodne ili planirati i provoditi obuku i osposobljavanje tog stožera. druge nesreće koja može da ugrozi ljude i objekte i drugu Obuka i osposobljavanje stožera CZ odnosi se na sva pitanja imovinu pravne osobe i u situaciji kada mjerodavno tijelo vlasti koja se općim aktom pravne osobe stave u nadležnost te osobe. proglasi nastanak te nesreće na području na kojem se nalaze objekti i imovina pravne osobe, direktor pravne osobe aktivira Planiranje, organiziranje i provođenje obuke i osposoblja- povjerenike civilne zaštite iz stavka 1. ovoga članka. vanja stožera CZ vrši stručna služba pravne osobe koja se odredi općim aktom pravne osobe, kojim je regulirano osnivanje tog Članak 45. stožera u suradnji sa službom civilne zaštite općine. Kada se u pravnoj osobi izvrši aktiviranje povjerenika civilne Članak 41. zaštite oni odmah počinju vršiti poslove iz svoje mjerodavnosti koji su utvrđeni u odredbi članka 54. ovoga pravilnika. Operativnu funkciju u zaštiti i spašavanju, stožer CZ pravne Poslove i zadaće iz svoje mjerodavnosti, povjerenici civilne osobe ostvaruje u situaciji kada zaprijeti neposredna opasnost od zaštite obavljaju pod neposrednim nadzorom i uputama i nastanka prirodne ili druge nesreće koja može ugroziti život i zapovjedima rukovoditelja pravne osobe ili drugog ovlašćenog zdravlje zaposlenika i materijalna dobra pravne osobe, odnosno u tijela pravne osobe, a obvezni su da postupaju i po situaciji kada nastane ta nesreća. U tim slučajevima, taj stožer, zapovjedimastožera CZ općine, kantona i Federacije koji na operativnu funkciju ostvaruje putem vođenja akcija zaštite i ugroženome području vode akcije zaštite i spašavanja. spašavanja dok te situacije postoje i dok se ne otklone sve posljedice nastale djelovanjem prirodne ili druge nesreće. Članak 46. Aktiviranje štaba CZ u uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, U cilju uspješnog i efikasnog vršenja poslova u uvjetima iz vrši direktor pravne osobe ili drugo tijelo koje je određeno općim članka 45. ovoga pravilnika, pravna osoba je obvezna planirati i aktom pravne osobe. provoditi obuku i osposobljavanje povjerenika civilne zaštite. Ako je prirodna ili druga nesreća ugrozila dio ili cijelo Obuka i osposobljavanje odnosi se na sve poslove za koje je područje općine, u tom slučaju, stožer CZ pravne osobe, pored mjerodavan povjerenik civilne zaštite koji su utvrđeni u vođenja akcija zaštite i spašavanja u pravnoj osobi, obvezan je odredbama članka 54. ovoga pravilnika. Ta obuka i postupiti i po zapovjedima stožera CZ koji vodi akcije zaštite i osposobljavanje organizira se i provodi u suradnji sa službom spašavanja na ugroženome području općine. civilne zaštite općine i kantonalnom upravom civilne zaštite. IV. POVJERENICI CIVILNE ZAŠTITE, NJIHOVI POSLOVI Polazeći od kriterija iz stavka 1. ovoga članka, broj I NAČIN RADA povjerenika CZ određuje se na slijedeći način i to: 1) za područje mjesne zajednice određuje se tako, da se jedan 1. Zajedničke odredbe povjerenik odredi za jednu ili više manjih stambenih Članak 47. zgrada, za jednu višekatnicu ili određen broj katova, za jedno naselje ili dio naselja ili ulicu ili za određen broj Povjerenici CZ spadaju u organiziranu strukturu civilne stambenih zgrada, a u naselju seoskog tipa, jedan zaštite i sukladno odredbi članka 118. stavak 1. Zakona o zaštiti i povjerenik se može odrediti za svaki zaselak ili selo ili dio spašavanju, određuju se u naselju, dijelu naselja, stambenim sela ili cijelo selo sa manjim brojem domaćinstava; zgradama, selima i zaseocima, u tijelima uprave i službama za upravu općina, drugim tijelima i ustanovama i pravnim osobama 2) za tijela uprave i druga tijela vlasti određuje se jedan u kojima se ne osniva stožer CZ. povjerenik za svako to tijelo, osim tijela uprave koji imaju veliki broj zaposlenih osoba i ako su smješteni u više Članak 48. zgrada i na različitim lokacijama kada se može odrediti Sve aktivnosti tijela uprave, službi za upravu i drugih tijela i više povjerenika, odnosno po jedan povjerenik za svaki pravnih osoba koje se odnose na određivanje povjerenika civilne lokalitet; zaštite, utvrđivanje njihovih poslova i načina rada, obučavanja i 3) za pravne osobe i druge institucije, broj povjerenika se opremanja obavlja se u sukladno odredbama čl. 118. do 120. određuje analogno odredbi točke 2) stavak 2. ovoga Zakona o zaštiti i spašavanju i odredbama čl. 49. do 57. ovoga članka. pravilnika. Broj povjerenika treba odrediti tako da svaki povjerenik može sve poslove iz svoje mjerodavnosti za koje je zadužen u Članak 49. svakoj situaciji koja može nastati pojavom prirodne ili druge Povjerenici civilne zaštite iz članka 47. ovoga pravilnika, nesreće, vršiti blagovremeno, pravilno, kvalitetno i efikasno. poslove iz svoje nadležnosti koji se odnose na zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća vrše u 3. Poslovi i zadaci povjerenika civilne zaštite okviru tri faze i to: 1) u fazi preventivne zaštite koja se odnosi na poduzimanje Članak 52. mjera zaštite i spašavanja kojima se može utjecati na Povjerenici civilne zaštite koji su određeni za naselje ili dio sprečavanje nastanka prirodne ili druge nesreće ili naselja ili ulicu ili selo i zaselak, mjerodavni su da na području za ublažavanje djelovanja te nesreće (preventivne mjere), koje su zaduženi obavljaju sve organizacijske i druge mjere koje 2) u fazi spašavanja ugroženih ljudi i materijalnih dobara se odnose na pripreme građana da se osobno osposobe za tijekom djelovanja prirodne ili druge nesreće kada poduzimanje svih mjera zaštite i spašavanja kojima mogu preduzimaju operativne mjere zaštite i spašavanja kojima osigurati zaštitu vlastitoga života i zdravlja i života i zdravlja se vrši spašavanje ugroženih ljudi i materijalna dobra svoje obitelji i zaštititi i spasiti svoju imovinu, a istovremeno da (operativne mjere), mogu sudjelovati na pružanju pomoći u spašavanju nastradalih i 3) u fazi saniranja posljedica koje su nastale od prirodne ili ugroženih ljudi i materijalnih dobara na ugroženome području. druge nesreće kada poduzimaju mjere i aktivnosti kojima Ostvarivanje cilja iz stavka 1. ovoga članka, povjerenici se vrši otklanjanje i saniranje nastalih posljedica civilne zaštite postižu tako što neposredno obavljaju sljedeće (sanacione mjere). poslove i zadaće: 1) u fazi preventivne zaštite iz članka 49. točka 1. ovoga 2. Određivanje povjerenika civilne zaštite pravilnika povjerenik provodi sljedeće preventivne Članak 50. mjere: Povjerenike civilne zaštite postavljaju i razrješavaju tijela – poduzima aktivnosti da se građani upoznaju o utvrđena u članku 119. Zakona o zaštiti i spašavanju, što se vrši vrstama prirodnih i drugih nesreća koje, prema rješenjem koje sadrži: procjeni ugroženosti općine, mogu ugroziti područje na kojem građani žive i mjerama koje bi oni osobno 1) za povjerenike civilne zaštite u tijelima uprave, službama trebali poduzimati radi sprečavanja nastanka za upravu i drugim tijelima vlasti i ustanovama (upravne određene prirodne ili druge nesreće ili da se ublaži organizacije): osobne podatke podatke povjerenika, njeno djelovanje; osnovne zadaće, način vršenja poslova, suradnja sa rukovoditeljem tijela i objekte i prostor za koji je zadužen, – poduzima aktivnosti da se građani upoznaju o tome koja propisana sredstva za ličnu zaštitu treba da 2) za povjerenike civilne zaštite u pravnoj osobi nabave, kao i druga sredstva koja su neophodna za (gospodarske i društvene djelatnosti): osobne podatke poduzimanje mjera u fazi djelovanja prirodne ili povjerenika, osnovne zadaće, način vršenja poslova, druge nesreće i u svezi s tim, daju upute za način objekti (upravne, poslovne zgrade i drugi objekti) za koje smještaja i čuvanja tih sredstava; su zaduženi i način ostvarivanja suradnje sa direktorom, odnosno drugim tijelom koje je određeno općim aktom za – u suradnji sa službom civilne zaštite općine, vođenje u zaštiti i spašavanju, poduzima aktivnosti da građani učestvuju u 3) za povjerenike civilne zaštite koji se određuju za naselje, obučavanju koje se odnosi na pripremanje i dio naselja, selo, zaselak i stambene zgrade: osobne provođenje osobne i uzajamne zaštite i način podatke povjerenika (ime, prezime i adresa), naselje, dio provođenja mjera zaštite i spašavanja predviđene u naselja, selo, zaselak i stambene zgrade za koje se planu i programu obučavanja stanovništva i o tim zadužuje, osnovne zadaće za koje je mjerodavan, tijela sa pitanjima vodi odgovarajuću evidenciju; kojima ostvaruje suradnju u obavljanju poslova i obveze – sudjeluje u pripremanju i izvođenju vježbi i drugih službe civilne zaštite općine u svezi organiziranja i načina praktičnih oblika obuke iz oblasti zaštite i spašavanja rada povjerenika civilne zaštite. i samozaštite; – ostvaruje stalnu suradnju sa službom civilne zaštite Članak 51. općine u cilju rješavanja određenih pitanja koja su Prilikom određivanja broja povjerenika na području mjesne značajna za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi i zajednice za naseljena mjesta i stambene zgrade, u obzir se uzima materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na broj stanovnika, gustoća naseljenosti, vrste stambenih jedinica i području za koje je povjerenik zadužen, a u kojima se njihov raspored (lokacije) i druge činjenice koje mogu imati moraju angažirati građani i poduzima aktivnosti da utjecaj na efikasan rad povjerenika, a broj povjerenika u tijelu se osiguraju odgovarajuće prostorije za smještaj i uprave i drugim tijelima vlasti, odnosno pravnoj osobi, određuje čuvanje sredstava za kolektivnu zaštitu i drugih se prema broju i lokaciji upravnih i poslovnih zgrada i drugih sredstava namijenjenih za zaštitu i spašavanje i stara objekata i broju zaposlenih osoba. se o ispravnosti tih sredstava; – poduzima aktivnosti da građani provode preventivne – poduzima mjere da građani osiguraju propisana mjere zaštite koje su od značaja za sprečavanje sredstva za ličnu zaštitu i da se ona čuvaju u nastanka prirodnih i drugih nesreća koje mogu ispravnom stanju, ugroziti život i zdravlje ljudi, stambene i druge – u suradnji sa općinskom službom civilne zaštite zgrade i imovinu, na području na kojem građani žive, poduzima mjere da građani sudjeluju na obuci iz kao što je zaštita od poplava i eksplozija (plinskih oblasti zaštite i spašavanja, sukladno planu i boca, instalacija i drugih uređaja koji mogu izazvati programu obuke stanovništva i nesreću), provođenje mjera koje se odnose na zaštitu – obavlja druge poslove zaštite koje odredi služba okoliša i druge aktivnosti koje su u funkciji zaštite i civilne zaštite općine. spašavanja na području za koje je povjerenik 2) u fazi spašavanja iz članka 49. točka 2. ovog pravilnika, zadužen; povjerenik obavlja sljedeće operativne mjere: – poduzima mjere da se građani upoznaju sa znacima – odmah po nastanku prirodne ili druge nesreće za uzbunjivanje i sa zadaćama koje oni trebaju poduzima mjere da se građani u stambenoj zgradi poduzeti kada se da znak za uzbunjivanje i osigurava angažiraju na spašavanju svojih članova obitelji i da se u svim zgradama za koje su zaduženi istaknu na svoje imovine i da sudjeluju na spašavanju vidnom mjestu znaci za uzbunjivanje i nastradalih i ugroženih građana sukladno – obavlja druge poslove zaštite koje odredi služba zapovjedima stožera CZ koji na ugroženom području civilne zaštite općine. vodi akcije zaštite i spašavanja, 2) u fazi spašavanja iz članka 49. točka 2. ovoga pravilnika, – usmjerava i koordinira angažiranje građana na povjerenik provodi slijedeće operativne mjere: mjesta i područja koja su ugrožena i gdje je njihova – odmah po izbijanju prirodne ili druge nesreće, a u pomoć neophodna, ovisnosti od vrste nesreće, poduzima mjere da – određuje sredstva i opremu građana koju oni treba da građani pristupe zaštiti sebe, svoje obitelji i imovine i daju na korištenje u akcijama zaštite i spašavanja da sudjeluju u izvršavanju zadataka na spašavanju nastradalih i ugroženih ljudi i materijalnih dobara po nastradalih i ugroženih ljudi i materijalnih dobara i zapovjedi stožera CZ koji vodi akcije zaštite i da sve te aktivnosti poduzimaju prema zapovjedima spašavanja na ugroženome području. stožera CZ koji rukovodi akcijama zaštite i 3) u fazi otklanjanja posljedica iz članka 49. točka 3. ovog spašavanja na ugroženome području, pravilnika povjerenik poduzima sljedeće sanacione – poduzima mjere da se provede zapovjed stožera CZ mjere: koji vodi akcije zaštite na ugroženom području da – obavlja uvid u stanje posljedica koje su nastale na građani daju sredstva kojima raspolažu, a koja se području, odnosno na stambenim i drugim zgradama mogu koristiti u spašavanju povrijeđenih i ugroženih za koje je zadužen i utvrđuje vrste aktivnosti koje ljudi i otklanjanju posljedica od tih nesreća i vrši treba poduzimati na potpunom saniranju nastalih raspored tih sredstava prema prioritetima na posljedica i o nađenom stanju upoznaje kućni savjet, područjima na kojima je njihovo korišćenje savjet mjesne zajednice i općinsku službu civilne potrebito, zaštite, predlaže poduzimanje potrebitih mjera i – poduzima mjere da se građani angažiraju na osigurava angažiranje građana na saniranju obavljanju zadaća koje zapovijedi stožer civilne posljedica koje zapovijedi stožer CZ koji na tom zaštite iz prethodne alineje, području vodi akcije zaštite i spašavanja i – poduzima mjere da građani provjere stanje – vrši druge zadatke koje odredi taj stožer. ispravnosti svojih sredstava za osobnu zaštitu, a u suradnji sa kućnim savjetima, gdje su obrazovani, Članak 54. provjerava stanje ispravnosti sredstava za kolektivnu Povjerenici civilne zaštite koji se određuju u federalnim i zaštitu i poduzima mjere da se ta sredstva dovedu u kantonalnim tijelima uprave, općinskim i gradskim službama za ispravno stanje. upravu i drugim organima i pravnim licima mjerodavni su da 3) u fazi otklanjanja posljedica iz članka 49. točka 3. ovoga obavljaju slijedeće poslove zaštite i spašavanja i to: pravilnika povjerenik poduzima sljedeće sanacione 1) u fazi preventivne zaštite iz članka 49. točka 1. ovog mjere: pravilnika povjerenik obavlja slijedeće preventivne – poduzima mjere da građani pomognu na saniranju onih mjere: posljedica koje oni svojim aktivnostima mogu sanirati, – u suradnji sa rukovoditeljem tijela uprave, odnosno na području na kojem se nalaze njihove kuće, stambeni i službe za upravu, odnosno rukovoditeljem pravne drugi objekti i imovina, kao i materijalna dobra, što se osobe obavlja slijedeće zadaće: poduzima mjere da obavlja prema vrsti posljedica koje su nastale na se osiguraju potrebita sredstva i oprema za osobnu ugroženom području, kao i mjere koje zapovijedi stožer zaštitu državnih službenika i namještenika, odnosno CZ koji vodi akcije zaštite i spašavanja na tom području i zaposlenika, kao i sredstva za kolektivnu zaštitu i da – vrši druge zadatke koje odredi taj stožer. se sva ta sredstva čuvaju na odgovarajućem mjestu i da budu u ispravnom stanju, da se osigura potrebit Članak 53. broj protupožarnih aparata i da se čuvaju u Povjerenici civilne zaštite koji se određuju za jednu ili više ispravnom stanju i da se državni službenici i stambenih zgrada, mjerodavni su za vršenje sljedećih poslova namještenici, odnosno zaposlenici osposobe za zaštite i spašavanja i to: upotrebu tih aparata i da svi zaposleni prisustvuju 1) u fazi preventivne zaštite iz članka 49. točka 1. ovoga obuci iz oblasti zaštite i spašavanja sukladno pravilnika, povjerenik obavlja slijedeće preventivne utvrđenom planu i programu obuke za te osobe i da mjere: obavlja druge poslove od značaja za organiziranje i – u suradnji sa kućnim savjetom i upraviteljem zgrade provođenje zaštite i spašavanja u tijelu uprave, (u daljnjem tekstu: upravitelj zgrade) koji je zadužen odnosno pravnoj osobi predviđene propisima. za održavanje zajedničkih dijelova zgrade, 2) u fazi spašavanja iz članka 49. točka 2. ovog pravilnika, poduzima mjere da se u stambenoj zgradi osigura povjerenik obavlja slijedeće operativne mjere: potrebit broj protupožarnih aparata sukladno – odmah po nastanku prirodne ili druge nesreće koja je važećim propisima i da se ti aparati održavaju u ugrozila zgrade i objekte tijela uprave i službe za ispravnom stanju, da se hidranti za vodu, ako postoje, upravu, odnosno pravne osobe poduzima mjere da održavaju u ispravnom stanju i da se osiguraju svi zaposleni pristupe spašavanju nastradalih i propisane količine sredstava za kolektivnu zaštitu ugroženih ljudi i da spašavaju ugroženu službenu građana te da se ta sredstva čuvaju na sigurnom dokumentaciju i ostala sredstva koja pripadaju tijelu, mjestu, odnosno pravnoj osobi, – vrši koordinaciju i usmjeravanje zaposlenih na ona obavljanju tih aktivnosti povjerenici ostvaruju i stalnu i mjesta koja su ugrožena da obavljaju one zadaće koje neposrednu suradnju sa kućnim savjetom i upraviteljem su od značaja za spašavanje nastradalih i ugroženih zgrade, u cilju spašavanja ugroženih i nastradalih ljudi u ljudi, odnosno za spašavanje službene zgradi, kao i spašavanja sredstava i imovine koja je dokumentacije i ostalih sredstava sukladno ugrožena. zapovjedima rukovoditelja tijela uprave i službe za 3) povjerenici civilne zaštite, poslove iz tač. 2. i 3. člana 54. upravu, odnosno direktora ili drugog ovlašćenog ovoga pravilnika, počinju obavljati tako što poduzimaju tijela pravne osobe, mjere da se službenici i namještenici u tijelu uprave i – osigurava provođenje zapovjedi stožera CZ koji na službi za upravu, odnosno zaposlenici u poduzeću, ugroženom području vodi akcije zaštite i spašavanja ustanovi i drugoj pravnoj osobi za koje su zaduženi, koje se odnose na tijela uprave i službe za upravu, angažiraju na spašavanju ugroženih ljudi i službene odnosno pravnu osobu u kojima je imenovan dokumentacije i materijalnih sredstava ugroženih povjerenik. prirodnom ili drugom nesrećom. Tijekom trajanja tih 3) u fazi otklanjanja posljedica iz članka 49. točka 3. ovog aktivnosti, povjerenik ostvaruje stalnu suradnju sa pravilnika poduzima slijedeće sanacione mjere rukovoditeljem tijela uprave i službe za upravu, odnosno – vrši pregled svih prostorija, opreme i službene sa rukovoditeljem poduzeća ili druge pravne osobe i dokumentacije i utvrđuje nastale štete, kao i stanje postupa po njihovim nalozima, a istovremeno osigurava opreme i službene dokumentacije i o tome informira da se postupa i po zapovjedima stožera CZ koji na rukovoditelja tijela uprave ili službe za upravu, ugroženom području vodi akcije zaštite i spašavanja. odnosno rukovoditelja pravne osobe i rukovoditelju predlaže mjere koje bi trebalo zapovijediti radi 5. Organiziranje i rad stožera CZ grada i povjerenika CZ cjelovitog saniranja nastalih posljedica i postupa po Članak 57. zapovjedima rukovoditelja. Odredbe ovog pravilnika koje se odnose na organiziranje i 4. Način rada povjerenika civilne zaštite način rada općinskog stožera CZ, kao i povjerenike civilne zaštite koje određuju općinske službe za upravu, analogno se Članak 55. primjenjuju na organiziranje, zadatke i način rada gradskog U fazi preventivne zaštite povjerenici civilne zaštite, poslove stožera CZ i povjerenike civilne zaštite u gradskim službama za iz svoje nadležnosti koji su utvrđeni za preventivnu zaštitu, upravu i drugim gradskim tijelima. obavljaju na slijedeći način i to: 1) povjerenici civilne zaštite iz članka 52. stavak 2. točke 1. V. MJERODAVNOST TIJELA CIVILNE ZAŠTITE ovoga pravilnika, poslove iz te odredbe za koje su KANTONA I OPĆINA PREMA STOŽERIMA I zaduženi obavljaju u suradnji, uputama i pod nadzorom POVJERENICIMA CIVILNE ZAŠTITE službe civilne zaštite općine, kao i u suradnji sa rukovoditeljem mjesne zajednice na čijem se području Članak 58. nalazi naselje ili dio naselja ili selo i zaselak, za koje je Kantonalne uprave civilne zaštite obvezne su, u okviru povjerenik zadužen. poslova iz svoje mjerodavnosti, stalno poduzimati odgovarajuće 2) povjerenici civilne zaštite iz članka 53. točke 1. ovoga mjere i aktivnosti da se u kantonalnim tijelima uprave i drugim pravilnika, poslove iz te odredbe za koje su zaduženi, kantonalnim tijelima vlasti, upravnim organizacijama i pravnim obavljaju u neposrednoj suradnji, uputama i pod osobama iz oblasti gospodarstva i društvenih djelatnosti koje nadzorom službe civilne zaštite općine, kao i u suradnji sa spadaju u mjerodavnost kantona, organiziraju stožeri CZ, ako su kućnim savjetom i upraviteljem zgrade. potrebiti, odrede povjerenici civilne zaštite i utvrde njihovi 3) povjerenici civilne zaštite iz članka 54. točke 1. ovoga poslovi i način rada, sukladno odredbama ovoga pravilnika. pravilnika, poslove iz te odredbe, obavljaju u neposrednoj Kantonalne uprave civilne zaštite imaju obvezu da pružaju suradnji i po uputama rukovoditelja tijela uprave i drugog stručnu i drugu pomoć tijelima i pravnim osobama iz stavka 1. tijela vlasti, odnosno pravne osobe i u suradnji sa službom ovoga članka u svezi organiziranja i osposobljavanja povjerenika civilne zaštite općine. civilne zaštite. Članak 56. Članak 59. U fazi spašavanja i fazi otklanjanja posljedica nastalih od Služba civilne zaštite općine obvezna je, da u okviru poslova prirodne ili druge nesreće, poslove iz svoje mjerodavnosti koji su iz svoje mjerodavnosti stalno poduzima odgovarajuće mjere i utvrđeni u odredbama čl. 52. do 54. ovoga pravilnika, aktivnosti da se u općinskim službama za upravu, naselju, dijelu povjerenici civilne zaštite obavljaju na slijedeći način i to: naselja, ulici, selu i zaseoku na području općine, odrede 1) povjerenici civilne zaštite poslove iz toč. 2. i 3. članka 52. povjerenici civilne zaštite, da se utvrde njihovi poslovi i način ovoga pravilnika, počinju vršiti od momenta saznanja da vršenja poslova i da se osigura odgovarajuća oprema i tehnička i prijeti opasnost od nastanka prirodne ili druge nesreće na druga sredstva potrebita za njihov rad. području za koje je zadužen ili je mjerodavno tijelo Kantonalne uprave civilne zaštite imaju obvezu da stalno proglasilo nastanak nesreće, odmah poduzimaju mjere i ostvaruju suradnju sa službama civilne zaštite općina na aktivnosti da građani pristupe zaštiti i spašavanju ljudi i području kantona i da tim službama pružaju stručnu i drugu materijalnih dobara koji su ugroženi ili mogu biti pomoć na obavljanju poslova iz mjerodavnosti tih službi i da ugroženi nesrećom i vode sve aktivnosti na području za zajednički rješavaju sve zadatke od zajedničkog interesa za koje su zaduženi i u tim aktivnostima osigurava kanton i općine, kao i pitanje osiguranja sredstava za naknade iz provođenje naredbi stožer CZ koji na tom području vodi članka 60. stavak 1. ovoga pravilnika. akcije zaštite i spašavanja. Te aktivnosti se poduzimaju sve do momenta dok stožer CZ ne zapovijedi prestanak Članak 60. aktivnosti. Za povjerenike civilne zaštite iz čl. 52. i 53. ovoga pravilnika, 2) povjerenici civilne zaštite poslove iz toč. 2. i 3. članka 53. služba civilne zaštite općine ima obvezu da utvrdi odgovarajući ovoga pravilnika, počinju vršiti od momenta saznanja za iznos mjesečne naknade za njihov rad u svojstvu povjerenika nastanak prirodne ili druge nesreće, odmah poduzimaju civilne zaštite iz sredstava koja se formiraju na osnovu članka mjere da građani pristupe zaštiti i spašavanju svoje obitelji 180. Zakona o zaštiti i spašavanju i iz proračuna općine. i svoje imovine i da drugima pruže pomoć u spašavanju Za povjerenike iz članka 54. ovoga pravilnika, naknadu za ugroženih ljudi i materijalnih dobara i neposredno na rad povjerenika civilne zaštite utvrđuju rukovoditelji tijela terenu vode te aktivnosti, s tim da u tim aktivnostima uprave, službi za upravu i drugih tijela, odnosno direktori u postupaju prema zapovjedima stožera CZ koji na pravnim osobama iz vlastitih sredstava. ugroženom području vodi akcije zaštite i spašavanja i Stožeri CZ utvrđuju visinu i uvjete za naknadu članovima osiguravaju provođenje zapovjedi tog stožera. U stožera CZ za rad u stožeru iz sredstava koja su osigurana za rad stožera CZ, a za stožer CZ mjesne zajednice naknadu utvrđuje općinski stožer, iz svojih sredstava. PRAVILNIK Sve aktivnosti na određivanju uvjeta i visine naknade za O ORGANIZIRANJU SLUŽBI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA stožere CZ iz stavka 3. ovoga članka pripremaju mjerodavna tijela civilne zaštite u suradnji sa zapovjednikom stožera, a I JEDINICA CIVILNE ZAŠTITE, NJIHOVIM odgovarajuću odluku o tim pitanjima donosi stožer CZ. POSLOVIMA I NAČINU RADA Kantonalna uprava civilne zaštite obvezna je iz svojih sredstava formiranih prema stavku 1. ovoga članka pomoći I. OSNOVNE ODREDBE općine koje nemaju dovoljno sredstava za povjerenike iz stavka Član 1. 1. ovoga članka. Tu pomoć može odobriti i Federalna uprava. Ovim pravilnikom utvrđuju se uvjeti za organiziranje, Visina naknade iz st. 1. i 3. ovoga članka određuje se u visini poslovi i zadaci i način rada službi zaštite i spašavanja koje se do 15% od prosječne neto plaće ostvarene u Federaciji u formiraju u pravnim licima ili kao samostalne službe zaštite i predhodnom mjesecu, prema saopćenju Federalnog zavoda za spašavanja, kao i organiziranje, poslovi i zadaci jedinica civilne statistiku. zaštite (u daljnjem tekstu: jedinice CZ) za potrebe Federacije Članak 61. Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), za potrebe Naknada za rad povjerenika civilne zaštite i članova stožera kantona, grada i općina, u skladu sa Zakonom o zaštiti i CZ iz članka 60. ovoga pravilnika utvrđuje se rješenjem koje spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih donosi: nesreća (u daljnjem tekstu: Zakon o zaštiti i spašavanju). 1) za povjerenike civilne zaštite iz stavka 1. rješenje donosi Član 2. služba civilne zaštite općine, Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se na organiziranje i 2) za povjerenike civilne zaštite iz stavka 2. rješenje donosi funkcioniranje službi zaštite i spašavanja i jedinica civilne rukovoditelj tijela uprave, službe za upravu i drugog tijela, zaštite, koje se formiraju prema slijedećim zakonskim a u pravnoj osobi direktor ili drugo nadležno tijelo odredbama i to: određeno općim aktom pravne osobe, 1) na službe zaštite i spašavanja koje se formiraju prema 3) za članove općinskog stožera i stožera CZ mjesne odredbama čl. 122. do 124. Zakona o zaštiti i spašavanju, zajednice, rješenje donosi služba civilne zaštite općine, a 2) na jedinice CZ koje se formiraju prema odredbama čl. za članove Federalnog i kantonalnog stožera, rješenje 127. do 132. Zakona o zaštiti i spašavanju, donosi mjerodavno tijelo civilne zaštite, sukladno odluci 3) na službe zaštite i spašavanja i jedinice CZ koje, u skladu stožera iz stavka 4. članka 60. ovoga pravilnika. sa članom 32. stav 2. Zakona o zaštiti i spašavanju, formiraju pravna lica iz te zakonske odredbe za vlastite Članak 62. potrebe. Naknada za rad povjerenika iz članka 60. st. 1. i 2. ovoga Službe zaštite i spašavanja i jedinice CZ iz stava 1. ovog pravilnika osigurava se samo za fazu preventivne zaštite iz člana, organiziraju se i opremaju na način da budu savremene i članka 49. točka 1. ovoga pravilnika, a za članove stožera CZ posebno organizirane snage civilne zaštite koje raspolažu naknada se osigurava za fazu provođenja priprema iz članka 3. savremenom opremom koja omogućava da mogu odgovoriti stavak 1. ovoga pravilnika. zahtjevima zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara kada Za vrijeme sudjelovanja povjerenika civilne zaštite u budu ugroženi prirodnim ili drugim nesrećama. akcijama zaštite i spašavanja i u fazi otklanjanja posljedica iz članka 49. toč. 2. i 3. ovoga pravilnika, a za članove stožera CZ za Član 3. vrijeme vršenja operativne funkcije iz članka 3. stavak. 1. točka Službe zaštite i spašavanja i jedinice CZ mogu se 2. ovoga pravilnika, naknada se ostvaruje sukladno odredbama organizirati: čl. 186. do 189. Zakona o zaštiti i spašavanju i propisom 1) na nivou Federacije koje će djelovati na području donešenim na temelju članka 187. stavak 1. tog zakona. Federacije, 2) na nivou kantona - za područje kantona, VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 3) na nivou općine - za područje općine i Članak 63. 4) u pravnim licima - za potrebe tih lica. Tijela civilne zaštite kantona i općine obvezni su u roku od Organiziranje službi zaštite i spašavanja i jedinica CZ za šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog pravilnika obaviti područja iz stava 1. ovog člana, vrši se prema odredbama ovog slijedeće zadaće i to: pravilnika, a u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju i to: 1) kantonalna uprava civilne zaštite - da ustroj, sastav i način 1) službe zaštite i spašavanja u skladu sa zakonskim rada kantonalnog stožera CZ i određivanje povjerenika odredbama iz tačke 1. stav 1. člana 2. i odredbama čl. 6. do CZ u kantonalnim tijelima uprave i upravnim 32. ovog pravilnika, organizacijama usklade s odredbama ovog pravilnika, 2) jedinice CZ u skladu sa zakonskim odredbama iz tačke 2. stav 1. člana 2. i odredbama čl. 33. do 47. ovog pravilnika. 2) služba civilne zaštite općine - da ustroj, sastav i način rada općinskog stožera CZ i stožera CZ u mjesnim Član 4. zajednicama, kao i određivanje povjerenika u mjesnim Službe zaštite i spašavanja i jedinice CZ angažiraju se na zajednicama i općinskim službama za upravu i drugim vršenju operativnih mjera zaštite i spašavanja iz njihove tijelima općinske uprave uskladi s odredbama ovoga nadležnosti po naredbi nadležnog štaba civilne zaštite u pravilnika. slijedećim situacijama i to: Članak 64. 1) u kojima se primijete opasnosti ili pojave koje mogu dovesti do nastanka prirodne ili druge nesreće, koje Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana zahtijevaju provođenje mjera i aktivnosti na sprečavanju objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". nastanka te prirodne ili druge nesreće ili ublažavanju Broj 01-02/2-428/06 njenog djelovanja, 13. studenoga 2006. godine Direktor 2) od momenta kada nadležni organ vlasti proglasi stanje Sarajevo Alija Tihić, v. r. prirodne ili druge nesreće, što zahtijeva provođenje akcija zaštite i spašavanja ugroženih ljudi i materijalnih dobara, do otklanjanja posljedica koje su nastale djelovanjem te Na osnovu čl. 126. i 133. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i prirodne ili druge nesreće, odnosno do momenta kada materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene nadležni štab civilne zaštite naredi prestanak njihovog novine Federacije BiH", br. 29/03 i 22/06), direktor Federalne rada, odnosno do dana kada nadležni organ vlasti donese uprave civilne zaštite donosi odluku o prestanku stanja prirodne ili druge nesreće, 3) za vrijeme vježbi civilne zaštite i drugih oblika obuke u služba zaštite i spašavanja, kao što je komunalna i slične civilnoj zaštiti i za vrijeme ratnog stanja. djelatnosti. Član 5. Član 9. Prilikom odlučivanja o formiranju službi zaštite i spašavanja U skladu sa odredbom člana 122. stav 4. Zakona o zaštiti i i jedinica CZ polazi se od procjene ugroženosti Federacije, spašavanju, službe zaštite i spašavanja formiraju se za vršenje kantona i općine u kojima su utvrđene potrebe i određene operativnih mjera zaštite i spašavanja koje se provode u fazi društvene oblasti (privredne i društvene djelatnosti) u kojima spašavanja i u fazi otklanjanja posljedica koje su nastale treba formirati službe, kao i potrebe iskazane u odnosu na vrste i djelovanjem prirodne ili druge nesreće. broj jedinica CZ koje treba formirati. U skladu sa odredbom člana 122. stav 3. Zakona o zaštiti i II. UVJETI ZA ORGANIZIRANJE SLUŽBI ZAŠTITE I spašavanju, preventivne mjere zaštite i spašavanja provode SPAŠAVANJA, POSLOVI SLUŽBI I VRIJEME VRŠENJA pravna lica u kojima su formirane službe zaštite i spašavanja iz POSLOVA IZ NJIHOVE NADLEŽNOSTI člana 8. ovog pravilnika, kako je utvrđeno u članu 32. ovog pravilnika. 1. Uvjeti za organiziranje službi zaštite i spašavanja Član 10. Član 6. U skladu sa odredbom člana 123. stav 3. Zakona o zaštiti i Službe zaštite i spašavanja, određene ovim pravilnikom spašavanju, određivanje pravnih lica i udruženja građana u organiziraju se u pravnim licima iz člana 32. Zakona o zaštiti i kojima će se formirati službe zaštite i spašavanja vrši se spašavanju koja ispunjavaju slijedeće uvjete: posebnim aktom koji donose slijedeći organi i to: 1) da je njihova djelatnost ili dio djelatnosti od značaja za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od 1) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: prirodnih i drugih nesreća, Vlada Federacije), na prijedlog Federalne uprave civilne 2) da raspolažu kadrovima koji su stručno obučeni i zaštite (u daljnjem tekstu: Federalna uprava) za službe osposobljeni za vršenje poslova iz nadležnosti službe zaštite i spašavanja koje će djelovati na području zaštite i spašavanja koja će se formirati, Federacije, 3) da su materijalno opremljeni odgovarajućom opremom i 2) vlada kantona, na prijedlog kantonalne uprave civilne drugim materijalno-tehničkim sredstvima koja je zaštite (u daljnjem tekstu: kantonalna uprava), za službe neophodna za vršenje poslova iz nadležnosti službe zaštite i spašavanja kantona koje će djelovati na području zaštite i spašavanja. kantona, Član 7. 3) općinski načelnik, na prijedlog službe civilne zaštite općine, za službe zaštite i spašavanja općine koje će Organiziranje službi zaštite i spašavanja u pravnim licima djelovati na području općine, koja ispunjavaju uvjete iz člana 6. ovog pravilnika može se izvršiti na dva načina i to: U aktu kojim se određuju pravna lica i udruženja građana iz 1) da se u pravnom licu formira poseban organizacioni dio stava 1. ovog člana, uređuju se pitanja predviđena u članu 123. koji bi vršio funkciju službe zaštite i spašavanja ili stav 4. Zakona o zaštiti i spašavanju. 2) da se cijelo pravno lice odredi za službu zaštite i Član 11. spašavanja. Za službu zaštite i spašavanja mogu se proglasiti i udruženja Prijedlog akta koji donose organi vlasti iz člana 10. ovog građana koja se bave djelatnošću značajnom za zaštitu i pravilnika kojim se određuju pravna lica i udruženja građana u spašavanje, kao što su: gorska služba spašavanja, planinari, kojima će se formirati službe zaštite i spašavanja, pripremaju speleolozi, alpinisti, radio-amateri, ronioci, vazduhoplovci i nadležni organi uprave civilne zaštite Federacije, kantona i druga slična udruženja. općine iz člana 10. stav 1. ovog pravilnika (u daljnjem tekstu: organi civilne zaštite). Ti organi su dužni utvrditi koja pravna lica Član 8. i udruženja građana imaju uvjete za organiziranje odgovarajuće Za obavljanje određenih poslova i zadataka koji se odnose na službe zaštite i spašavanja koji su utvrđeni u odredbi člana 6. zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i ovog pravilnika, kao i potrebe za tim službama utvrđene u drugih nesreća, na području Federacije, kantona i općina mogu se procjeni ugroženosti iz člana 5. ovog pravilnika. organizirati slijedeće službe zaštite i spašavanja i to: Ako nema uvjeta da se služba zaštite i spašavanja u cjelini 1) Služba medicinske pomoći, organizuje u jednom pravnom licu, služba zaštite i spašavanja 2) Služba za zaštitu i spašavanje životinja (veterinarska može se organizirati od dva ili više pravnih lica čija je redovna služba), djelatnost ista ili slična koja ispunjavaju uvjete da se od tih 3) Služba za vodosnabdijevanje, pravnih lica može formirati jedna odgovarajuća služba zaštite i 4) Služba za čistoću, spašavanja. 5) Služba za gasovodnu infrastrukturu, U aktu iz stava 1. ovog člana, konkretno se određuju pravna 6) Služba za asanaciju terena, lica iz člana 6. ovog pravilnika, odnosno iz stava 2. ovog člana, u 7) Služba za spašavanje na vodi i pod vodom, kojima će se formirati službe zaštite i spašavanja, određuju vrste 8) Služba za zaštitu od požara, službi, orjentacioni broj izvršilaca i zadaci koje će služba 9) Služba za zaštitu bilja i biljnih proizvoda, obavljati u zaštiti i spašavanju, način finansiranja i određuje or- 10) Služba za radiološko-hemijsko-biološku zaštitu (RHB gan civilne zaštite Federacije, odnosno kantona, a u općini, organ zaštitu), civilne zaštite općine koji će sa pravnim licem zaključiti ugovor o 11) Služba za spašavanje u rudnicima, međusobnim pravima i obavezama u vršenju poslova zaštite i 12) Služba za zaštitu okoline, spašavanja iz nadležnosti te službe. 13) Služba za spašavanje iz ruševina, Aktom iz stava 3. ovog člana ne mijenja se unutrašnja 14) Služba za snabdijevanje (služba za logistiku), organizacija i način rada pravnog lica, odnosno udruženja 15) Gorska služba spašavanja, građana koja je utvrđena za obavljanje njihove redovne 16) Služba za seizmologiju, djelatnosti. 17) Služba za hidrometeorologiju. U skladu sa odredbom člana 124. stav 3. Zakona o zaštiti i U zavisnosti od potreba i mogućnosti, mogu se formirati i spašavanju, dvije ili više susjednih općina mogu organizirati druge službe zaštite i spašavanja o čemu odlučuju nadležni jednu ili više zajedničkih službi zaštite i spašavanja, o čemu organi vlasti Federacije, kantona i općina predviđeni u odredbi sporazumno odlučuju općinski načelnici tih općina, a sve člana 10. stav 1. ovog pravilnika, s tim što se u srodnim ili pripreme za organiziranje zajedničkih službi vrše službe civilne međusobno uvjetovanim i funkcionalno povezanim djelatno- zaštite tih općina. Taj sporazum sadrži podatke iz stava 3. ovog stima može organizaciono objediniti i formirati jedna zajednička člana. Član 12. b) u fazi otklanjanja posljedica: Ako ne postoje uvjeti da se u pravnom licu ili udruženju – preduzima mjere na angažiranju stručnih timova građana, organizira odgovarajuća služba zaštite i spašavanja, a zdravstvene zaštite na otklanjanju posljedica; prema procjeni ugroženosti Federacije i kantona, odnosno – vrši zbrinjavanje povrijeđenih do najbližih općine je potrebno organizirati određene službe zaštite i zdravstvenih ustanova i identifikaciju umrlih i spašavanja, u tom slučaju mogu se organizirati samostalne službe poginulih ljudi; zaštite i spašavanja, van pravnih lica i udruženja građana. – vrši dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju na Formiranje samostalnih službi iz stava 1. ovog člana, vrše pogođenom području; organi utvrđeni u članu 124. stav 1. Zakona o zaštiti i spašavanju, – vrši neprekidnu kontrolu zdravstvenog stanja ljudi a koji su navedeni u članu 10. ovog pravilnika. na pogođenom području zbog sprečavanja pojave U aktu o formiranju samostalnih službi zaštite i spašavanja zaraznih bolesti. utvrđuju se slijedeća pitanja: naziv službe, poslovi koje će Pod pogođenim područjem, u smislu ovog pravilnika obavljati, broj pripadnika, materijalno-tehnička sredstva i podrazumijeva se situacija koju karakteriše direktno djelovanje oprema potrebna za rad, način popune potrebnim kadrovima, (prisustvo) prirodne ili druge nesreće na određenom području. način finansiranja, zadaci organa civilne zaštite koji će obavljati 2) Služba za zaštitu i spašavanje životinja (veterinarska poslove utvrđene u tom aktu i druga pitanja od značaja za rad služba) formiranih službi zaštite i spašavanja. Popuna samostalnih službi zaštite i spašavanja Član 14. odgovarajućim kadrovima vrši se iz pravnih lica, udruženja Služba za zaštitu i spašavanje životinja (veterinarska služba) građana i drugih institucija i organa vlasti u kojima postoje formira se u veterinarskim stanicama i zavodima za veterinarsko odgovarajući stručnjaci koji mogu vršiti poslove iz nadležnosti zbrinjavanje povrijeđenih i oboljelih životinja. Ta služba vrši službi i koji se mogu rasporediti u te službe zaštite i spašavanja. operativne mjere zaštite i spašavanja koje se odnose na zaštitu i Sve poslove koji se odnose na pripreme za formiranje službe, spašavanje životinja pogodjenom području i to: njenu popunu kadrovima i materijalno-tehničkim sredstvima, a) u fazi spašavanja: obučavanje i osposobljavanje i način upotrebe te službe vrše – pruža prvu pomoć povrijeđenim i oboljelim organi civilne zaštite Federacije, kantona i općina za čije su životinjama; potrebe organizirane te službe. – provodi mjere za suzbijanje i iskorjenjivanje Pod stručnjacima iz stava 4. ovog člana, kao i drugih zaraznih, parazitarnih, uzgojnih i drugih masovnih odredaba ovog pravilnika u kojima su predviđeni, bolesti životinja; podrazumijevaju se lica koja posjeduju znanja i vještine za – vrši liječenje životinja, planiranje, organiziranje i vršenje poslova i zadataka zaštite i – provodi internističke, hirurške, porodiljske i druge spašavanja koji proizilaze iz sadržaja mjera zaštite i spašavanja iz intervencije na životinjama; nadležnosti odgovarajuće službe zaštite i spašavanja. – vrši klanje i kontroliše korištenje teže povrijeđenih 2. Poslovi i zadaci službi zaštite i spašavanja životinja, sirovina i proizvoda životinjskog porijekla; 1) Služba medicinske pomoći – provodi asanaciju terena i druge operativne mjere i postupke u oblasti veterinarstva na pogođenom Član 13. području. Služba medicinske pomoći formira se u domovima zdravlja, b) u fazi otklanjanja posljedica: službama hitne medicinske pomoći, kliničko-bolničkim – vrši angažiranje stručnih timova veterinarske struke centrima, zavodima za zdravstvenu zaštitu, a može se formirati i na otklanjanju posljedica; na medicinskim fakultetima u kojima postoje kadrovski i – vrši zbrinjavanje povrijeđenih i uginulih životinja; materijalno-tehnički uvjeti. Ta služba vrši operativne mjere – vrši izmiještanje životinja na sigurnija područja; zaštite i spašavanja koje se odnose na zdravstveno zbrinjavanje – vrši dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju na povrijeđenih i oboljelih ljudi na pogođenom području i to: pogođenom području; a) u fazi spašavanja: – vrši neprekidnu kontrolu zdravstvenog stanja – obavlja medicinsku trijažu za određivanje težine životinja na pogođenom području zbog mogućnosti povreda ili oboljenja i utvrđivanje reda hitnosti za pojave zaraznih bolesti. pružanje prve medicinske pomoći; – vrši sanitetsku evakuaciju, pronalaženje, izvlačenje i 3) Služba za vodosnabdijevanje iznošenje povrijeđenih i oboljelih, njihovo Član 15. prevoženje ili prenošenje do odgovarajućih zdravstvenih ustanova radi zdravstvenog Služba za vodosnabdijevanje formira se u komunalnim zbrinjavanja; preduzećima koja se bave vodosnabdijevanjem. Ta služba vrši – vrši medicinsku evakuaciju putem vertikalnog operativne mjere zaštite i spašavanja koje se odnose na transporta (helikopterima i drugim letjelicama); snabdijevanje stanovništva pitkom vodom na pogođenom području i to: – pruža općemedicinsku pomoć koja se odnosi na: provjeru i dopunu postupaka prve pomoći, a) u fazi spašavanja: privremeno zaustavljanje krvarenja sredstvima i – vrši opravku svih postojećih oštećenih i uništenih postupcima koje se koriste prilikom ukazivanja prve objekata vodosnabdijevanja i vodovodne mreže; pomoći, opće mjere reanimacije, davanje – postavlja pumpe za vodu i druge uređaje za antibiotika, analgetika, seruma i vakcina, održavanje eksploataciju podzemnih voda na za to predviđenim prohodnosti disajnih puteva, imobilizaciju mjestima, kada ne funkcionira redovni sistem standardnim sredstvima, pleuralne punkcije, vodosnabdijevanja; ispiranje želuca, gastričnu sukciju, kateterizaciju i – snabdijeva vodom stanovništvo putem cisterni ili na punkciju mokraćne bešike, stavljanje adekvatnih drugi način; zavoja, opću njegu i druge mjere koje doprinose – vrši stalnu analizu postojećih izvora vode, kao i zbrinjavanju oboljelih i povrijeđenih ljudi; podzemnih voda koje se koriste za piće; – prema ukazanoj potrebi, poslove iz prethodne – obavještava stanovništvo o ispravnosti vode, alineje, vrši neposredno na terenu kao pokretna planovima redukcije i načinu korištenja vode za piće bolnica (poljska bolnica) na kojem se nalazi veći broj u domaćinstvima i povrijeđenih ili oboljelih ljudi i za te potrebe razvija – vrši druge mjere i postupke važne za snabdijevanje pokretne ekipe sa potrebnim tehničkim i drugim vodom i njenu upotrebu na pogođenom području. sredstvima i opremom. b) u fazi otklanjanja posljedica: – vrši angažiranje stručnih timova za rješavanje pitanja – vrši angažiranje pogrebnih službi na vršenju koja se odnose na vodosnabdijevanje; zadataka koji se odnose na sprečavanje zaraze, – osigurava uvjete za normalno snabdijevanje epidemije i drugih štetnih posljedica po ljude na higijenski ispravnom vodom stanovništva na pogođenom području. pogođenom području. 7) Služba za spašavanje na vodi i pod vodom 4) Služba za čistoću Član 19. Član 16. Služba za spašavanje na vodi i pod vodom formira se u Služba za čistoću formira se u komunalnim preduzećima koja klubovima koji se bave aktivnostima na vodi i pod vodom se bave odvozom smeća i hortikulturom. Ta služba vrši (ronilački, kajakaški i drugi klubovi). Ta služba vrši operativne operativne mjere zaštite i spašavanja koje se odnose na mjere zaštite i spašavanja koje se odnose na spašavanje ljudi i održavanje čistoće na pogođenom području i to: materijalnih dobara na vodi i pod vodom na pogođenom a) u fazi spašavanja: području i to: – vrši čišćenje javnih površina od otpada i šuta koji je a) u fazi spašavanja: nastao rušenjem ili oštećenjem objekata od djelovanja prirodne ili druge nesreće; – vrši spašavanje ljudi i materijalnih dobara iz – uređuje prostore za odlaganje smeća i održavanje poplavljenih područja, osigurava prijevoz ljudi i takvih prostora; materijalnih dobara preko rijeka, jezera i poplavljenih područja, spašava materijalna dobra i – obavještava stanovništvo o načinu odlaganja i izvlači leševe ljudi i životinja ispod vode i preduzima selekcije otpada (biogeni otpaci, staklo, metal, papir) mjere na uklanjanju opasnih i štetnih materija koje su i drugi načini odlaganja i ekscesnim slučajem dospjele u vodu ili vodotok i – obavještava stanovništvo o svim drugim pitanjima važnim za redovno održavanje kanalizacije i čistoće – vrši druge radnje pod vodom i na vodi od značaja za okoline. spašavanje ugroženih ljudi i materijalnih dobara. b) u fazi otklanjanja posljedica: b) u fazi otklanjanja posljedica: – vrši angažiranje komunalnih službi na provođenju – vrši angažiranje stručnjaka i specijalističkih timova higijensko-epidemioloških mjera zaštite i obavlja na izvršavanju zadataka zaštite i spašavanja ljudi i druge poslove koji se odnose na čistoću na materijalnih dobara na pogođenom području i pruža pogođenom području. pomoć drugim službama i pravnim licima u saniranju posljedica. 5) Služba za gasovodnu infrastrukturu 8) Služba za zaštitu od požara Član 17. Služba za gasovodnu infrastrukturu formira se u pravnim Član 20. licima koja se bave transportom i distribucijom gasa. Ta služba Služba za zaštitu od požara formira se u dobrovoljnim vrši operativne mjere zaštite i spašavanja koje se odnose na vatrogasnim društvima i u šumsko-privrednim preduzećima koja održavanje i popravke gasovodne infrastrukture na pogođenom gazduju šumama, odnosno pravna lica vlasnici šuma. Ta služba području i to: vrši operativne mjere zaštite i spašavanja koje se odnose na a) u fazi spašavanja: zaštitu šuma i usjeva i stambenih i drugih zgrada i objekata i – vrši opravku objekata i uređaja gasovodne druge imovine od požara na pogođenom području i to: infrastrukture koja je oštećena ili uništena od a) u fazi spašavanja: djelovanja prirodne ili druge nesreće, po planu – organizira dojavu i izvještavanje o mjestima gdje je prioriteta; došlo do pojave požara; – obavještava stanovništvo o stanju gasovodne infrastrukture, režimu redukcije i daje upozorenja u – utvrđuje pravac kretanja požara i određuje snage i slučaju čestih prekida u snabdijevanju i mjere opreza sredstava potrebne za gašenje nastalog (uočenog) pri rukovanju gasnim instalacijama i uređajima. požara; b) u fazi otklanjanja posljedica: – određuje najpogodnije pravce kretanja protivpožar- – vrši angažiranje stručnih timova za pregled i nih (vatrogasnih jedinica) do požarišta (mjesta utvrđivanje stanja gasovodne mreže (pucanje mreže, požara); curenje gasa i sl.), kao i za otklanjanje kvarova i – vrši evakuaciju - izmještanje mašina i uređaja, kao i uspostavljanje normalnog snabdijevanja stanovništva tovarnih životinja, koje se u tom trenutku nalaze na gasom na pogođenom području. ugroženom području; 6) Služba za asanaciju terena – prema sopstvenim mogućnostima vrši gašenje požara; Član 18. – u toku gašenja požara, sarađuje sa drugim snagama Služba za asanaciju terena formira se u komunalnim angažiranim na gašenju požara; preduzećima koja se bave održavanjem grobalja. Ta služba vrši – vrši nadzor i organiziranje gašenja požara svih snaga operativne mjere zaštite i spašavanja koje se odnose na angažiranih na gašenju požara: sahranjivanje poginulih i umrlih ljudi i spaljivanje ili – vrši spašavanje ljudi iz zadimljenih i zapaljenih zakopavanje uginulih životinja na pogođenom području i to: prostorija i evakuiše ljude iz objekata koji se nalaze a) u fazi spašavanja: ispred fronta požara; – uređuje mjesta za sahranjivanje ljudi; – vrši sprečavanje prenošenja vatre na okolne objekte; – uređuje mjesta za ukopavanje ili spaljivanje životinja – u vršenju navedenih poslova ostvaruje saradnju sa i drugih otpadnih biogenih materija; vatrogasnim jedinicama koje djeluju na području – vrši sahranjivanje poginulih i umrlih ljudi; požara. – vrši zakopavanje životinja ili drugih biogenih otpadaka ili njihovo spaljivanje po posebno b) u fazi otklanjanja posljedica: propisanim mjerama zaštite ili njihovo neškodljivo – u saradnji sa odgovarajućim komisijama za procjenu uklanjanje; šteta, utvrđuje obim nastalih šteta na području koje je – učestvuje u ekshumaciji leševa iz zajedničkih zahvaćeno požarom; grobnica i – osigurava prostor na kojem je bio požar, nakon – obavještava građane o režimu i mjestu sahranjivanja gašenja požara i ljudi. – učestvuje u uklanjanju uništenog rastinja na b) u fazi otklanjanja posljedica: području koje je zahvaćeno požarom. 9) Služba za zaštitu bilja i biljnih proizvoda 11) Služba za spašavanje u rudnicima Član 21. Član 23. Služba za zaštitu bilja i biljnih proizvoda formira se u Služba za spašavanje u rudnicima formira se u preduzećima preduzećima i drugim pravnim licima koja se bave poljo- koja se bave eksploatacijom mineralnih sirovina na površini privrednom proizvodnjom. Ta služba vrši operativne mjere zemlje (površinski kop) i pod zemljom. Ta služba vrši operativne zaštite i spašavanja koje se odnose na zaštitu bilja i drugih kultura mjere zaštite i spašavanja koje se odnose na zaštitu i spašavanje od biljnih bolesti i štetočina na pogođenom području i to: ljudi i materijalnih dobara u rudnicima od eksplozije metana, a) u fazi spašavanja: ugljične prašine, jamskih požara, prodora zagušljivih i otrovnih – vrši suzbijanje i iskorjenjivanje biljnih bolesti i plinova, vode, obrušavanja i drugih potencijalnih opasnosti u štetočina; rudniku u kojem se desila nesreća i to: – zabranjuje gajenje za određeno vrijeme i na a) u fazi spašavanja: određenom području pojedine vrste i sorte bilja radi – vrši izvlačenje i spašavanje radnika ugroženih sprečavanja biljnih bolesti i štetočina; eksplozijom metana ili ugljične prašine, jamskim požarima, prodorom vode, obrušavanjem i drugim – vrši uništavanje zaraženog bilja i ambalaže i provodi nesrećama u rudarskim jamama; dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju skladišta – vrši izvlačenje povrijeđenih i poginulih rudara; biljnih proizvoda i – vrši pružanje prve pomoći povrijeđenim i njihov – provodi dekontaminaciju biljaka i biljnih proizvoda. transport do zdravstvene ustanove; b) u fazi otklanjanja posljedica: – stvara uvjete da se omogući kretanje i vršenje – angažira stručnjake i specijalističke timove za zaštitu neophodnih poslova u jamskim prostorijama sa bilja na otklanjanju posljedica koje su nastale na otrovnim, zagušljivim i drugim štetnim gasovima, bilju; – učestvuje u privremenom saniranju posljedica – utvrđuje obim posljedica na bilju koje su nastale nesreće u cilju olakšanja akcije spašavanja, djelovanjem biljnih bolesti i štetočina; – po potrebi, vrši angažiranje spasilačkih službi drugih – učestvuje u ponovnom zasijavanju zemljišta rudnika i institucija na pružanju pomoći pogođenom poljoprivrednim kulturama, s ciljem ublažavanja rudniku. posljedica od biljnih bolesti i štetočina na b) u fazi otklanjanja posljedica: pogođenom području. – pruža pomoć pri utvrđivanju posljedica koje su 10) Službe za radiološko-hemijsko-biološku zaštitu nastale djelovanjem eksplozije metana, ugljične (RHB zaštita) prašine i drugih nesreća u rudnicima i – učestvuje u provođenju sanacije posljedica rudarskih Član 22. nesreća u pogođenom rudniku. Služba za RHB zaštitu formira se u zavodima, fakultetima i 12) Služba za spašavanje iz ruševina drugim institucijama koje u okviru svoje redovne djelatnosti koriste RHB sredstva ili vrše ispitivanje ili proizvodnju tih Član 24. sredstava. Ta služba vrši operativne mjere zaštite i spašavanja Služba za spašavanje iz ruševina formira se u građevinskim koje se odnose na zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara preduzećima koja se bave niskogradnjom i visokogradnjom, a od RHB agenasa na pogođenom području i to: koja imaju odgovarajuću opremu za spašavanje iz ruševina a) u fazi spašavanja: (gredere, utovarivače, rovokopače, dizalice i drugu specijalnu – preduzima mjere da nadležni organ unutrašnjih građevinsku opremu). Ta služba vrši operativne mjere zaštite i poslova izvrši blokiranje svih prilaznih puteva i da spašavanja koje se odnose na sprečavanje rušenja, odnosno udalji sva lica iz zone opasnosti i da vrši reguliranje spašavanje ljudi i materijalnih dobara koja su ugrožena srušenim saobraćaja u toj zoni; ili oštećenim stambenim zgradama i drugim objektima na – vrši izvlačenje i dekontaminaciju povrijeđenih i pogodjenom području i to: oboljelih ljudi i ugroženih materijalnih dobara; a) u fazi spašavanja: – organizira pružanje prve pomoći i iznošenje – organizira spašavanje ljudi zatrpanih u ruševinama i povrijeđenih ljudi iz ugrožene zone i vrši njihov vrši raščišćavanje ruševina; transport do najbliže zdravstvene ustanove; – vrši vizuelnu i tehničku kontrolu oštećenih i – pravovremeno obavještava građane o nastanku porušenih objekata; nesreće i mjerama koje treba preduzimati na zaštiti – preduzima mjere da se izvrši podupiranje, ljudi i materijalnih dobara; razupiranje i osiguranje pomjerenih i oštećenih konstrukcija i objekata; – preduzima mjere na ličnoj i kolektivnoj zaštiti povrijeđenog, oboljelog i ugroženog stanovništva – organizira kontrolirano rušenje objekata koji se ne RHB agensima; mogu sanirati; – preduzima mjere na prevoženju i deponovanju – vrši evakuaciju građana sa područja ugroženog RHB građevinskog šuta i raščišćavanju i osposobljavanju sredstvima; komunikacija do objekata; – organizira aktivnosti na gašenju požara i spašavanju – vrši kategorizaciju objekata u odnosu na obim zatrpanih ljudi iz ruševina; oštećenja i utvrđuje neophodne sanacione radove u – stalno prati i utvrđuje vrste i stepen kontaminata, kao cilju sprečavanja rušenja oštećenih objekata od i meteo-uvjete i kretanje kontaminata i o tome njihovog naknadnog rušenja; obavještava stanovništvo i vrši asanaciju konta- – vrši djelimičnu sanaciju oštećenih stambenih i drugih miniranog područja. objekata; b) u fazi otklanjanja posljedica: – organizira izgradnju privremenih objekata za – angažira se na RHB zaštiti i dekontaminaciji ljudi, smještaj i zaštitu ugroženog i nastradalog životinja, objekata, materijalnih dobara i zemljišta i stanovništva, zaklona i skloništa, usjeka, šahtova i traži da nadležni štab CZ naredi angažiranje dodatnih tunela i protivpožarnih prepreka. stručnjaka za RHB zaštitu i potrebnih b) u fazi otklanjanja posljedica: materijalno-tehničkih sredstava; – organizira aktivnosti na stvaranju smještajnih – utvrđuje obim posljedica koje su nastale djelovanjem stambenih i drugih uvjeta za život ljudi na RHB sredstava; pogođenom području; – vrši dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju na – vrši prikupljanje podataka i utvrđivanje obima pogođenom području. posljedica koje su nastale djelovanjem prirodne ili druge nesreće na stambene i druge zgrade i objekte – preduzima mjere da se vrši uskladištenje i na pogođenom području. distribucija hrane i drugih potreba za život stanovništva i životinja na pogođenom području. 13) Služba za zaštitu okoline b) u fazi otklanjanja posljedica: Član 25. – vrši angažiranje timova za snabdijevanje na Služba za zaštitu okoline formira se u pravnim licima i pogođenom području; udruženjima građana koji se u okviru svoje redovne djelatnosti – preduzima mjere da se vrši pravilna i stalna bave zaštitom okoline. Ta služba vrši operativne mjere zaštite i raspodjela pomoći nastradalom stanovništvu dok se spašavanja koje se odnose na sprečavanje zagađivanja svih ne stvore uvjeti za normaliziranje života ljudi na segmenata okoline i vazduha, prostora (tla) i vode od svih vrsta pogođenom području. zagađivanja i provođenje zaštite ljudi i materijalnih dobara 15) Gorska služba spašavanja ugroženih raznim zagađivačima na pogođenom području i to: a) u fazi spašavanja: Član 27. – provodi zaštitu od radio-difuznog zračenja, posebno Gorska služba spašavanja formira se u udruženjima građana radarskih valova i infracrvenog zračenja, posebno u koja se bave planinarenjem, speleologijom, skijanjem, industriji i crnoj metalurgiji, ultra-violetnog penjanjem, odnosno planinarsko-alpinističkim aktivnostima, zračenja, visokonaponskih postrojenja i rentgenskog speleološkim ronjenjem, padobranstvom, raftingom, lovom i zračenja; drugim sličnim sportskim aktivnostima. Ta služba vrši – provodi mjere na zaštiti i kontroli svih medicinskih, operativne mjere zaštite i spašavanja koje se odnose na industrijskih i istraživačkih rentgen aparata i spašavanje u planinama, na stijenama, speleološkim objektima i radioaktivnog zračenja; drugim nepristupačnim mjestima, pri nepovoljnim vremenskim uvjetima (snijeg, hladnoća, led, magla i sl.), kada pri spašavanju – vrši kontrolu i zaštitu izvora jonizirajućih zračenja treba primijeniti posebno stručno znanje i upotrijebiti (neutronsko, alfa, beta i gama zračenje i gama odgovarajuću opremu za spašavanje u planinama na pogođenom spektrometrijska analiza); području i to: – vrši kontrolu ultra zvučnih aparata u industriji i a) u fazi spašavanja: medicini; – otklanja neposredne opasnosti u planinama i drugim – vrši mjerenje temperature, vlažnosti i brzine nepristupačnim područjima koja mogu ugroziti ljude strujanja vazduha u radnoj i životnoj sredini, kao i na određenom području, procjenu komfora radne sredine analizom prašine, – vrši potragu za izgubljenim ljudima u planinama i sastava i veličine čestica; drugim nepristupačnim područjima, – vrši praćenje promjena koje nastaju kao posljedica – vrši spašavanje ljudi iz speleoloških objekata, litica i odgovarajućih akcidentnih situacija u različitim kanjona, medijima životne sredine (vazduha, vode i – vrši spašavanje ljudi u urbanim sredinama, te drugim zemljišta), sa posebnim naglaskom na ispitivanje neplaninskim područjima i to na visokim objektima, zaliha vodnih resursa, njihove potrošnje i tunelima i cijevima, u prometnim nesrećama i na zagađenosti, kako nadzemnih tako i podzemnih moru, te kod niza ekstremnih sportova (parajedrenje, najvažnijih vodnih sistema u Federaciji; brdski biciklizam, rafting i sl.). – vrši praćenje stanja i promjena određenih vrsta – vrši spašavanje ljudi na uređenim i neuređenim biljnih i životinjskih organizama uključujući i skijalištima, penjalištima i drugim objektima i čovjeka koje nastaju kao posljedica različitih oblika prostorima u prirodi, za vrijeme specifičnih zagađenosti okoline odgovarajućim ekološkim sportskih, turističkih, rekreativnih, kulturoloških i akcidentima i istraživanje efekata izazvanih drugih aktivnosti u prirodi i planinskom području, te ekološkim ekcidentnim situacijama kod biljnih i speleološkim objektima, životinjskih organizama i ljudi. – vrši potrage i spašavanje ljudi iz lavina i provođenje b) u fazi otklanjanja posljedica: preventivnih mjera u vezi sa opasnostima od snježnih – vrši angažiranje stručnih timova za zaštitu okoline na lavina u planinskim područjima, pogođenom području; – učestvuje u sistemu traganja i spašavanja za nestalim – preduzima mjere na stvaranju uvjeta za zrakoplovima i drugim prometnim sredstvima u normaliziranje života ljudi na pogođenom području; planinama, strmim dijelovima obale i drugim – vrši prikupljanje podataka i utvrđivanje obima nepristupačnim područjima, posljedica iz nadležnosti službe, koje su nastale – organizira transport povrijeđenih i oboljelih ljudi i djelovanjem prirodne ili druge nesreće na pripadnika gorske službe spašavanja sa planina i pogođenom području. drugih nepristupačnih područja te podnošenje Služba iz stava 1. ovog člana u odnosu na sprečavanje zahtjeva nadležnim službama za helikopterski trans- nesreća velikih razmjera postupa u skladu sa odredbama čl. 66. port, posredstvom nadležnog operativnog centra do 85. Zakona o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije civilne zaštite, osim u slučaju kada organizator BiH", broj 33/03) i Pravilnika o sadržaju izvještaja o stanju aktivnosti osigura helikopter i osigurava prisustvo sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i pripadnika gorske službe spašavanja, sadržaju unutrašnjih i spoljnih planova i intervencije ("Službene – vrši spašavanje ljudi na visinama i visokim novine Federacije BiH", broj 68/05). objektima u slučaju potresa, vremenskih nepogoda i drugih nesreća na nepristupačnim prostorima, 14) Služba za snabdijevanje (služba za logistiku) – vrši spašavanje ljudi u nesrećama u slučaju loših vremenskih uvjeta uz primjenu posebnih stručnih Član 26. znanja i tehničke opreme za spašavanje u planinama. Služba za snabdijevanje formira se u trgovačkim b) u fazi otklanjanja posljedica: preduzećima koja se bave trgovinom robama široke potrošnje. Ta – preduzima aktivnosti i postupke kojima se umanjuje služba vrši operativne mjere zašite i spašavanja koje se odnose na nepovoljan učinak nesreće prilikom spašavanje organizaciju i način osiguranja hrane, odjeće i obuće i drugih ugroženih ljudskih života; roba široke potrošnje i humanitarne pomoći za nastradalo i – ostvaruje saradnju i koordinaciju sa organima civilne ugroženo stanovništvo na pogođenom području i to: zaštite i drugim fizičkim i pravnim licima u a) u fazi spašavanja: preduzimanju postupaka za spašavanje ljudskog – organizira blagovremeno dopremanje roba široke života i imovine u složenom pristupu unesrećenom i potrošnje i humanitarne pomoći do objekata pružanje prve pomoći u planini i na drugim predviđenih za raspodjelu nastradalom stanovništvu; neurbanim i teško pristupačnim područjima uz primjenu odgovarajuće tehnike i opreme gorske 3. Način rada službi zaštite i spašavanja u vršenju poslova službe spašavanja na pogođenom području. iz njihove nadležnosti 16) Služba za seizmologiju Član 30. Član 28. U skladu sa odredbom člana 122. stav 4. Zakona o zaštiti i Služba za seizmologiju formira se u pravnim licima koja se spašavanju, službe zaštite i spašavanja iz člana 8. ovog bave seizmologijom i inžinjerijskom seizmologijom. Ta služba pravilnika, poslove iz svoje nadležnosti utvrđene u čl. 13. do 29. vrši operativne mjere zaštite i spašavanja koje se odnose na ovog pravilnika, koji predstavljaju operativne mjere zaštite i registriranje i obradu podataka o potresima, vođenju arhive spašavanja, vrše u uvjetima koji su utvrđeni u odredbi člana 4. podataka o potresima i unošenje obrađenih podataka u bazu ovog pravilnika. podataka, kao i izradu karata i grafikona i to: Službe zaštite i spašavanja počinju vršiti poslove iz svoje a) u fazi spašavanja: nadležnosti od momenta kada budu angažirane od strane – nadležnom operativnom centru civilne zaštite nadležnog štaba civilne zaštite do momenta kada taj štab naredi neprekidno dostavlja podatke o područjima koja su prestanak njihovog rada. pogođena zemljotresom i jačini zemljotresa i Član 31. mogućnostima njegovog ponavljanja; Preventivne mjere zaštite i spašavanja koje su utvrđene u – samostalno i preko operativnih centara civilne odredbama člana 32. ovog pravilnika, neposredno vrše pravna zaštite, upozorava građane i sva pravna lica na lica iz člana 32. Zakona o zaštiti i spašavanju i udruženja građana pravila ponašanja za vrijeme jačih zemljotresa na u kojima su formirane službe zaštite i spašavanja iz člana 8. ovog pogođenom području. pravilnika. Pravna lica, te mjere provode u okviru vršenja svoje b) u fazi otklanjanja posljedica: redovne djelatnosti, s tim da na vršenju preventivnih mjera – stanje naknadnih udara i o tome dostavlja podatke prvenstveno angažiraju službu zaštite i spašavanja koja je nadležnim operativnim centrima civilne zaštite; formirana u pravnom licu. – organizira sistemska seizmološka osmatranja na cijelom području Federacije i unapređuje mrežu Član 32. seizmičkih stanica. Pravna lica i udruženja građana iz člana 31. ovog pravilnika, 17) Služba za hidrometeorologiju u okviru vršenja svoje redovne djelatnosti, vrše slijedeće preventivne mjere zaštite i spašavanja i to: Član 29. 1) Pravna lica iz oblasti zdravstva iz člana 13. ovog Služba za hidrometeorologiju formira se u Federalnom pravilnika: meteorološkom zavodu i drugim pravnim licima koja se bave – provode protivepidemijske mjere koje obuhvataju: hidrologijom i meteorologijom. Ta služba vrši operativne mjere higijensko-epidemiološko izviđanje i aktivno zaštite i spašavanja koje se odnose na meteorološka i hidrološka otkrivanje oboljelih ljudi od zaraznih bolesti; osmatranja, izdavanje prognoze vremena, davanje trenutnog provođenje svih mjera na izolaciji sumnjivih i stanja vodostaja na rijekama i kratkoročne hidrološke prognoze oboljelih ljudi od zaraznih bolesti, kao i prijevoz kada je to potrebno (opasnost od poplave i suše), praćenje oboljelih do medicinskih ustanova; klimatskih kolebanja na globalnom i lokalnom nivou i obradu i – vrše organiziranje i provođenje aktivno-pasivne arhiviranje svih registriranih hidrometeoroloških podataka na imunizacije stanovništva i hemoprofilaktičnih i pogođenom području i to: drugih mjera radi prevencije. a) u fazi spašavanja: 2) Pravna lica iz oblasti veterinarstva iz člana 14. ovog – vrši poslove zaštite i spašavanja koji se naročito, pravilnika: odnose na operativnu situaciju sa ugroženog – vrše popis životinja po vrstama i kategorijama i područja od poplava i velikih bujica i drugih pojava preduzimaju mjere za utvrđivanje mogućeg velikih voda, u skladu sa propisima kojima je postojanja određenih zaraznih, parazitarnih i regulirana oblast zaštite od poplava. (Glavni uzgojnih bolesti, naročito zoonoza, s ciljem operativni plan odbrane od poplava za područja sprečavanja nastanka tih bolesti; slivova rijeka Save i Neretve), – vrše karantiranje životinja, veterinarsko-sanitarne – pravovremeno i neprekidno izvještava operativne preglede i kontrolu životinja, sirovina, proizvoda i centre civilne zaštite i informativne centre JP otpadaka životinjskog porijekla u unutrašnjem "Elektroprivrede BiH", "Elektroprivrede HZHB", prometu i pri uvozu; vodoprivredne informativne centre JP za vodno – vrše kontrolu zdravstvene ispravnosti stočne hrane i područje slivova rijeke Save i Jadranskog mora; vode; IBG-Bihać, o oborinama i vodostajima na rijekama i – vrše neškodljivo uklanjanje leševa životinja i drugog opasnostima od pojave poplava i velikih voda, animalnog otpadnog materijala; računarski i grafički obrađuje meteo i hidrološke – provode zootehničke i zoohigijenske mjere i podatke i dostavlja ih tim korisnicima, postupke; – izrađuje i operativnim centrima civilne zaštite dostavlja prognoze vremena koje se odnose na vrlo – provode mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratiza- kratkoročne (od 3 do 12 sati), kratkoročne (do tri cije u pitanjima iz svoje nadležnosti; dana unaprijed), srednjoročne (do deset dana – vrše kontrolu veterinarskih lijekova i drugih unaprijed), dugoročne (duže od deset dana, mjesečne veterinarskih materijalno-tehničkih sredstava u i sezonske), prema objektivnim proračunima razvoja proizvodnji i prometu; stanja atmosfere koji se provode u većim – provode primarne radiološke i hemijske detekcije i meteorološkim centrima (Reading, Offenbach, druge mjere u oblasti veterinarstva. Toulouse itd.). 3) Pravna lica iz oblasti vodosnabdijevanja iz člana 15. ovog b) u fazi otklanjanja posljedica: pravilnika: – kontinuirano radi na prikupljanju, obradi i – vrše snimanje stanja svih izvorišta vode, njihov arhiviranju hidrometeoroloških podataka, kapacitet, stanje vodoopskrbne mreže, ispitivanje neophodnih za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, kvaliteta vode i druga pitanja važna za redovno materijalnih dobara i okoline, razne potrebe snabdijevanje stanovništva ispravnom vodom; vodoprivrede, vodosnabdijevanja, agro i humane – vrše geološka ispitivanja podzemnih voda, njihovog meteorologije, hidroenergetike, navodnjavanja, kvaliteta, određivanje i obilježavanje mjesta za izradu studija o velikim poplavama, sušama i njihovu eksploataciju u slučajevima kada je redovni zagađenosti atmosfere. sistem snabdijevanja oštećen ili uništen; – izrađuju plan redukcije vodosnabdijevanja za kvalitativnog i kvantitativnog utvrđivanja prisustva određeno područje. RHB kontaminacije u ispitivanom uzorku ili sredini 4) Pravna lica koja se bave odvozom smeća i hortikulturom (zemlji, vazduhu, vodi, hrani i dr.) u cilju iz člana 16. ovog pravilnika: blagovremenog otkrivanja RHB agenasa i – određuju mjesta za smetljišta (smetišta) i izrađuju sprečavanja njihovog unošenja u organizam, a time i plan uređenja tih mjesta. trovanja, unutrašnje ozračenosti, zarazne bolesti i 5) Pravna lica koja se bave transportom i distribucijom gasa slično. iz člana 17. ovog pravilnika: 11) Pravna lica koja se bave eksploatacijom mineralnih – vrše snimanje postojeće gasovodne infrastrukture i sirovina na površini zemlje i pod zemljom iz člana 23. preventivno održavanje te infrastrukture; ovog pravilnika: – vrše izradu plana gasifikacije svih objekata i dijelova – vrše provođenje svih propisanih mjera zaštite na radu naselja koja nemaju gasnu infrastrukturu u kojima u skladu sa specifičnim potencijalnim opasnostima postoje uvjeti. koje se mogu pojaviti u rudniku, brine o 6) Pravna lica koja se bave održavanjem grobalja iz člana 18. opremljenosti službe ličnim zaštitnim sredstvima i ovog pravilnika: ličnoj zaštitnoj opremi pripadnika spasilačke službe, – vrše snimanje stanja postojećih groblja i ocjenjivanje – upoznaju sve radnike o radnjama i postupcima kojih pogodnosti budućih lokacija za sahranjivanje umrlih se moraju pridržavati pri vršenju poslova u rudniku i ljudi; pri spašavanju u slučaju nesreće, – određuju mjesta za zakopavanje ili spaljivanje – vrše edukaciju svih uposlenih o svim preventivnim životinja i drugog biogenog otpada i izrađuju plan za mjerama kojih se moraju pridržavati u toku rada kako uređenje tih mjesta. ne bi došlo do nesreće, 7) Pravna lica, odnosno udruženja građana koja se bave – redovno ažuriraju plan odbrane od potencijalnih aktivnostima na vodi i pod vodom iz člana 19. ovog opasnosti u rudniku i o izmjenama tog plana pravilnika: upoznaju zaposlena lica u pravnom licu. – vrše poslove koji se odnose na stvaranje materijalnih 12) Pravna lica koja se bave niskogradnjom i visokogradnjom i drugih uvjeta potrebnih za vršenje odbrane od iz člana 24. ovog pravilnika: poplava i ekscesnih zagađenja, kao i spašavanje ljudi – donose odgovarajuće normativne akte o korištenju i materijalnih dobara na vodi i pod vodom. opreme i tehničkih sredstava koja se koristi u procesu 8) Pravna lica, odnosno udruženja građana koja se bave vršenja redovne djelatnosti iz oblasti niskogradnje i zaštitom od požara iz člana 20. ovog pravilnika: visokogradnje i provođenje preventivnih mjera u toj – planiraju i osiguravaju nabavku protivpožarne i oblasti, kao i stvaranje uvjeta da se ta sredstva i druge opreme za zaštitu šuma, stambenih i drugih oprema u određeno vrijeme može staviti na zgrada i objekata od požara; raspolaganje radi provođenja operativnih mjera – vrše sve preventivne mjere protivpožarne i zaštite i spašavanja utvrđenih u članu 24. ovog eksplozivne zaštite skladišta drvenih sortimenata i pravilnika. zapaljivih i eksplozivnih materija; 13) Pravna lica, odnosno udruženja građana koja se bave – određuju mjesta za protivpožarne osmatrače i mjesta zaštitom okoline iz člana 25. ovog pravilnika: za izradu protivpožarnih prosjeka; – vrše izradu katastara zagađenja vazduha, zagađenja – vrši kontrolu ispravnosti i održavaju i servisiraju zemljišta i zagađenja vode za pojedina područja, kao protivpožarne aparate i ostalu opremu za zaštitu od i izradu registra zagađenja sagorijevanjem požara, i gasovitog, tečnog i čvrstog goriva sa specifikacijom – vrše edukaciju stanovništva u provođenju mjera na proizvodnje i kvalitetom energenata karata zaštiti od požara. zagađivača SO2, CO, NO2, PB, C12, H2S, CO2, 9) Pravna lica koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom fluorida, azbesta i drugih štetnih materija po čovjeka iz člana 21. ovog pravilnika: i životnu sredinu, – preduzimju mjere da se izradi katastar – vrše izradu preglednih karata industrijskih poljoprivrednog zemljišta, postrojenja sa specifikacijom proizvodnje i otpada – vrše praćenje pojava, stanja i kretanja uzročnika koji se emituje u životnu sredinu, karata gasnih i bolesti biljaka, štetočina i korovskih biljaka; naftovodnih instalacija kod nas i u inostranstvu i – vrše zdravstvene preglede pošiljki bilja u karata pirofilnih tipova vegetacije, te izradu karata unutrašnjem prometu, izvoza i reeksportovanja. radioaktivnosti i izradu karata kontaminiranosti 10) Pravna lica koja u svom radu koriste RHB sredstva iz zemljišta teškim metalima, lakšim i težim frakcijama člana 22. ovog pravilnika: naftnih ugljovodonika; – preduzimju mjere da nadležni organi i institucije – vrše izradu studija, biltena, priručnika i drugih izvršavaju zadatke utvrđene u Programu zaštite od publikacija iz oblasti ekologije; hemijskog oružja i reagiranja u slučaju nesreća i – preduzimaju mjere da se izvrši uspostavljanje incidenata u koje su uključene hemikalije ("Službene normativa o maksimalno dozvoljenim koncentraci- novine Federacije BiH", broj 80/06) i učestvuju u jama toksičnih supstanci u radnoj sredini i realizaciji vlastitih zadataka utvrđenih u tom naseljenom mjestu, obzirom na saznanja vezana za programu; hroničnu toksičnost, genetoksičnost, teratogeno i – obučavaju se i osposobljavaju za dobro poznavanje kancerogeno djelovanje i druga neophodna vrste i prirode RHB opasnosti; dokumenta od značaja za ovu oblast. – osiguravaju potrebne uvjete i mjere za sigurno 14) Pravna lica koja se bave robama široke potrošnje iz člana rukovanje opasnim materijama u proizvodnji i 26. ovog pravilnika: prometu, skladištenju, odnosno deponovanju i – preduzimaju mjere da se izvrši evidentiranje svih uništavanju opasnih materija RHB opasnosti; skladišta i drugih prostora pogodnih za smještaj i – osiguravaju stručne kadrove i opremanje svih čuvanje roba široke potrošnje i humanitarne pomoći, objekata hemijske, petrohemijske i farmaceutske kao i prilagođavanje određenih prostorija za industrije tehničkim sredstvima za automatsku skladištenje tih roba i humanitarne pomoći i dojavu požara, detektorima eksplozivnosti, evidenciju vozila i drugih sredstava koja su stabilnim instalacijama za gašenje požara, neophodna za vršenje snabdijevanja. sredstvima lične i kolektivne zaštite (izolirajući 15) Udruženja građana koja se bave djelatnostima iz člana 27. aparat za spašavanje, prenosni detektori i dr.); ovog pravilnika: – vrše redovno prikupljanje podataka o RHB opasnosti – posebno se stručno osposobljavaju, obučavaju, (RHB izviđanje) u svim uvjetima radi otkrivanja i uvježbavaju i opremaju za namjenske zadatke sprečavanja nesreća i spašavanje u planinama, na službama za zaštitu od požara, radi postizanja drugim nepristupačnim područjima u svrhu očuvanja stepena pripravnosti, ljudskih života, zdravlja i imovine, – u cilju smanjenja negativnih učinaka zagađenja – organiziraju i pripremaju aktivnosti i mjere kojima je atmosfere (spojevi sumpora, ugljika, azota i drugih) svrha održavanje pripravnosti za spašavanje i predlaže odgovarajuće zaštitne mjere od produkata intervencijsku sposobnost za djelovanje na opasnost štetnih za zdravlje ljudi i životinja, koji ugrožavaju od nesreća u planinama i drugim nepristupačnim održanje bioraznolikosti, narušavaju izgled krajolika područjima, te utječu na energetski bilans sistema – provode dežurstvo u cilju sprečavanja nastajanja zemlja-atmosfera, nesreća iz oblasti kojom se bave, – predlažu optimalna strateška rješenja u oblasti – daju sigurnosne preporuke licima i organizatorima hidrologije i meteorologije čije aktivnosti trebaju biti turističkih, sportskih i drugih aktivnosti u prirodi i jasno definirane i u planovima zaštite i spašavanja, planinskim područjima radi sprečavanja radnji koje – izrađuju meteorološke i hidrološke podloge za ugrožavaju sigurnost, život i zdravlje tih lica, potrebe izgradnje, sigurnosti i ekonomičnosti – provode kontinuirano informiranje i educiranje upotrebe infrastrukturnih i stambenih objekata, fizičkih i pravnih lica o opasnostima i mjerama aerodroma, akumulacionih jezera i zaštiti okoline. sigurnosti u planinama i na drugim nepristupačnim područjima, III. ORGANIZIRANJE JEDINICA CIVILNE ZAŠTITE, – izdaju preventivne i edukacijske materijale u vezi NJIHOVI POSLOVI I ZADACI I NAČIN RADA sigurnosti lica i imovine koje se odnose na slijedeće 1. Organiziranje jedinica civilne zaštite i njihovi poslovi i sportove: planinarenje, skijanje i sanjkanje, turno skijanje, penjanje, speleologiju, speleoronjenje i zadaci druge slične sportove. a) Zajedničke odredbe 16) Pravna lica koja se bave seizmologijom iz člana 28. ovog pravilnika: Član 33. – izrađuju karte seizmičkog inteziteta za periode od 50, Jedinice civilne zaštite koje se organiziraju u skladu sa 100, 250 i 500 godina i te karte dostavljaju organima odredbama člana 32. stav 2. i člana 127. Zakona o zaštiti i civilne zaštite i drugim nositeljima planiranja u spašavanju, predstavljaju posebne sastave pripadnika civilne zaštiti i spašavanju u svrhu izrade procjena zaštite namijenjene za vršenje određenih zadataka u zaštiti i ugroženosti i planova zaštite i spašavanja, spašavanju ljudi, životinja i materijalnih dobara od prirodnih i – izrađuju prognostičke karte jačih potresa na području drugih nesreća, kao i na otklanjanju posljedica nastalih Federacije i te karte dostavljaju organima civilne djelovanjem tih nesreća. zaštite i drugim zainteresiranim organima koji se Jedinice civilne zaštite organiziraju se i funkcioniraju u bave prostornim i urbanističkim planiranjem, skladu sa odredbama čl. 127. do 132. Zakona o zaštiti i projektovanjem i izgradnjom objekata u područjima spašavanju i odredbama čl. 34. do 47. ovog pravilnika. koja su ugrožena zemljotresom; – upozoravaju građane na područja koja su osjetljiva Član 34. na potres, veličine i karakteristike opasnosti od U skladu sa odredbom člana 127. stav 2. Zakona o zaštiti i potresa i načinu življenja i ponašanja u vrijeme prije spašavanju, jedinice civilne zaštite formiraju se kao jedinice potresa, kada se potres dogodi i za vrijeme naknadnih civilne zaštite specijalizirane namjene (u daljnjem tekstu: potresa i smirivanja tla. jedinice specijalizirane namjene) i jedinice civilne zaštite opće 17) Pravna lica koja se bave hidrologijom i meteorologijom iz namjene (u daljnjem tekstu: jedinice opće namjene). člana 29. ovog pravilnika: b) Formiranje jedinica specijalizirane namjene i njihovi – doprinose razvoju, osposobljavanju i opremanju zadaci funkcionalne strukture za vršenje meteoroloških i hidroloških aktivnosti, naročito u pogledu Član 35. pokrivanja cijelog područja Federacije automatskim Jedinice specijalizirane namjene mogu se formirati na stanicama koje danonoćno mjere i bilježe slijedećim nivoima vlasti i to: meteorološke i hidrološke elemente (temperaturu, 1) na nivou kantona i općine, kako je utvrđeno u odredbi pritisak i vlažnost vazduha, smjer i brzinu vjetra, člana 130. stav 1. Zakona o zaštiti i spašavanju, trend vodostaja, nailazak i trajanje velikih voda itd.), 2) na nivou Federacije, kako je utvrđeno u članu 132. stav 1. te ih prenose u centralni telekomunikacijski centar Zakona o zaštiti i spašavanju. Federalnog meteorološkog zavoda, a nakon toga i u Jedinice specijalizirane namjene iz stava 1. tačka 1. ovog operativne centre civilne zaštite i JP vodnih slivova člana, mogu se formirati samo onda kada se utvrdi da su ispunjeni rijeke Save i Jadranskog mora-Mostar, svi uvjeti utvrđeni u odredbi člana 130. stav 1. Zakona o zaštiti i – provode meteorološke i hidrološke aktivnosti spašavanju i kada nema uvjeta da se formiraju odgovarajuće (mjerenja i opažanja) sa svih meteoroloških i službe zaštite i spašavanja iz člana 8. ovog pravilnika za poslove hidroloških stanica (automatske sa podacima u za koje bi se formirale te jednice, a iz procjene ugroženosti realnom vremenu i osmatračkih); vrši prenos i kantona, odnosno općine proizilazi da je neophodno imati obradu podataka koje, potom, dostavlja operativnim odgovarajuće jedinice specijalizirane namjene. centrim civilne zaštite, JP za vodno područja sliva Prilikom odlučivanja o organiziranju jedinica iz stava 2. rijeke Save i JP za vodno područje sliva Jadranskog ovog člana, kantonalna uprava civilne zaštite, odnosno službe mora, javnost, a sve za potrebe pravovremenog civilne zaštite općina sa područja kantona, dužne su međusobno informiranja i upozoravanja u slučaju nailaska sarađivati i uskladiti potrebe za formiranje jedinica specijali- velikih voda (poplava), suša, tuče i šumskih požara, zirane namjene na nivou kantona i na nivou općine i eliminirati – daju informacije za potrebe vodoprivrede, mogućnost formiranja jedinica koje nisu potrebne ni općini ni elektroprivrede, prostornog planiranja, gradnje, kantonu. zaštite okoline i procjene šteta, – učestvuju u izradi Glavnog operativnog plana obrane Član 36. od poplava, prema propisima koji se odnose na taj Jedinice specijalizirane namjene formiraju se posebnim plan, aktom koji donose organi vlasti iz člana 10. ovog pravilnika, na – izrađuju indekse opasnosti vjerovatnoće pojave prijedlog odgovarajućeg organa civilne zaštite iz te odredbe. požara (podatke o temperaturi i vlažnosti vazduha, U aktu Vlade Federacije i aktu vlade kantona, odnosno aktu padavinama, odnosno količini vlage) i te podatke općinskog načelnika kojim se vrši formiranje jedinica dostavlja operativnim centrima civilne zaštite i specijalizirane namjene utvrđuju se sljedeća pitanja: vrste jedinica i njihova namjena, zadaci koje će obavljati, područje na dezinsekciji i deratizaciji i drugim zadacima koji se kojem će djelovati, način popune jedinica ljudstvom i odnose na RHB zaštitu, materijalno-tehničkim i drugim sredstvima koja su potrebna za 5) jedinica za spašavanje iz ruševina formira se za vršenje rad jedinica, način organiziranja i provođenja obuke i poslova na otkrivanju, pronalaženju i spašavanju ljudi osposobljavanja tih jedinica, kao i obaveze za Federalnu i zatrpanih u ruševinama i spašavanju ugroženih i kantonalne uprave civilne zaštite, odnosno službe civilne zaštite nastradalih iz oštećenih objekata i za učešće u općine u vezi vršenja svih poslova na organiziranju, popuni, raščišćavanju ruševina, a može se angažirati i na materijalno-tehničkom opremanju i obučavanju i dekontaminaciji zemljišta i objekata i drugim zadacima u osposobljavanju tih jedinica. skladu sa svojim ljudskim i materijalno-tehničkim mogućnostima, Član 37. 6) jedinica za asanaciju terena formira se za vršenje poslova U skladu sa uvjetima iz člana 35. st. 2. i 3. ovog pravilnika, koji se odnose na primarnu identifikaciju, evidentiranje i mogu se, po pravilu, formirati slijedeće jedinice specijalizovane sahranjivanje poginulih ljudi i zakopavanje uginulih namjene: životinja, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju na 1) za zaštitu od požara, mjestima sahranjivanja poginulih ljudi i uginulih 2) za medicinsku pomoć, životinja, za vršenje poslova na uklanjanju i uništavanju 3) za zaštitu i spašavanje od mina i neeksplodiranih ubojnih svih vrsta štetnih otpadaka i dezinfekcije i deratizacije na sredstava (NUS-a), poplavljenim područjima, a može da vrši i druge poslove 4) za RHB zaštitu, u skladu sa svojim kadrovskim i materijalno-tehničkim mogućnostima, 5) za spašavanje iz ruševina, 7) jedinica za spašavanje na vodi i pod vodom formira se za 6) za asanaciju terena, vršenje poslova na spašavanju ljudi i materijalnih dobara 7) za spašavanje na vodi i pod vodom, na rijekama, jezerima i na moru, kao i na poplavljenim 8) za spašavanje sa visina, područjima, da vrši prijevoz ljudi i materijalnih dobara 9) za spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla preko rijeka i jezera, da spašava utopljenike iz jezera, i rijeka, bunara i drugih mjesta na kojima su ugroženi 10) za upravljanje i održavanje skloništa i zaklona. vodom, kao i materijalna dobra ispod vode i na vodi, Prema procjeni ugroženosti Federacije, kantona, odnosno 8) jedinica za spašavanje sa visina formira se za spašavanje općine mogu se formirati i druge jedinice specijalizirane ljudi i materijalnih dobara iz oštećenih objekata od požara namjene, ako se procijeni da je potrebno formiranje tih jedinica o ili sa viših spratova, a može se angažirati i u akcijama čemu odlučuju organi vlasti iz člana 10. stav 1. ovog pravilnika. spašavanja ugroženih i zatrpanih ljudi u visoko- Pored jedinica iz stava 1. ovog člana, mogu se formirati i planinskim područjima, od posljedica snježnih lavina, mješovite specijalizirane jedinice za hitne intervencije koje u nanosa i drugih nesreća, spašavanju ugroženih radnika u svom sastavu mogu imati stručnjake za vršenje više različitih rudarskim jamama i angažiranje u drugim sličnim poslova iz nadležnosti jedinica iz stava 1. ovog člana. situacijama kada se radi o poslovima za koje je osposobljena ta jedinica, Član 38. 9) jedinica za zaštitu i spašavanje životinja i namirnica Jedinice specijalizirane namjene iz člana 37. ovog pravilnika životinjskog porijekla formira se za vršenje radnji i formiraju se radi obavljanja slijedećih poslova zaštite i postupaka na preventivnoj zaštiti životinja i namirnica spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih životinjskog porijekla, za pružanje prve pomoći nesreća i to: povrijeđenoj i oboljeloj stoci, za učešće u evakuaciji i 1) jedinica za zaštitu od požara formira se za preduzimanje zbrinjavanju stoke, za pružanje pomoći u klanju aktivnosti na spašavanju ljudi i materijalnih dobara koji su povrijeđene stoke, za vršenje dekontaminacije stoke i ugroženi požarom, za snabdijevanje ljudi pitkom vodom, namirnica životinjskog porijekla i za učešće u distribuciji za učešće u zaštiti od poplava (ispumpavanje vode iz stočne hrane koja je namijenjena za zbrinjavanje stoke, poplavljenih prostorija i objekata i dr.), dekontaminaciji 10) jedinica za upravljanje i održavanje skloništa i zaklona objekata i zemljišta, spašavanju ugroženih ljudi iz formira se za vršenje poslova koji se odnose na pregled oštećenih objekata ili sa viših spratova i drugih aktivnosti skloništa, u smislu pripreme skloništa za smještaj ljudi i u zaštiti i spašavanju, materijalnih dobara u slučaju nastanka prirodne ili druge 2) jedinica za medicinsku pomoć formira se za pružanje prve nesreće, odnosno ratnog stanja, za vođenje evidencije lica medicinske pomoći povrijeđenim i za vršenje njihovog koja podliježu sklanjanju i boravku u skloništu i zaklonu, prijevoza do zdravstvene ustanove, da formira pokretne za vršenje provjere i funkcioniranja uređaja i opreme u bolnice kada to zahtijeva situacija, da vrši edukaciju skloništu i za preduzimanje odgovarajućih mjera za građana za samopomoć, a može se angažirati i na njihovu ispravnost, za vršenje prihvata i rasporeda provođenju mjera higijensko epidemiološke zaštite, stanovništva u skloništu, za vršenje kontrole identiteta lica dekontaminaciji povrijeđenih i oboljelih, kontroli koja ulaze u sklonište, za uspostavljanje reda i discipline u zagađenosti hrane i vode, asanaciji terena, prijevozu skloništu, za pravilno korišćenje uređaja i opreme u umrlih i identifikaciji poginulih građana, skloništu, za osiguranje izlaska ljudi iz skloništa u slučaju da dođe do mehaničkog i funkcionalnog oštećenja većeg 3) jedinica za zaštitu i spašavanje od mina i NUS-a formira se dijela skloništa ili nastanka druge opasnosti, a može vršiti za vršenje poslova na otkrivanju, obilježavanju, i druge poslove u vezi sklanjanja ljudi i materijalnih osiguranju, transportu i uništavanju neeksplodiranih dobara, koje odredi kantonalna uprava civilne zaštite, ubojnih sredstava, deminiranje terena i objekata, a može odnosno služba civilne zaštite općine. Ta jedinica može se angažirati i na rušenju oštećenih ili dotrajalih objekata i obavljati navedene zadatke za veći broj skloništa i zaklona na drugim sličnim zadacima, prema svojim stručnim i što se utvrđuje u aktu o formiranju jedinice. materijalno-tehničkim mogućnostima, 4) jedinica za radiološko-hemijsku i biološku zaštitu formira Član 39. se za vršenje RHB izviđanja, dozimetrijske kontrole, Mješovita jedinica za hitne intervencije iz člana 37. stav 3. dekontaminacije ljudi i materijalno-tehničkih sredstava, ovog pravilnika može se formirati za učešće u raznim vrstama opreme, zemljišta i objekata nakon upotrebe nuklearnog, intervencija na zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara, hemijskog ili biološkog oružja, učestvuje u zaštiti i posebno u uvjetima kada druge snage civilne zaštite nisu u spašavanju pri pojavi havarija i akcidenata, mogućnosti izvršiti tu vrstu zadataka, kao što su: spašavanje ljudi radijacijsko-hemijskog i biološkog porijekla, a može se u tehničko-tehnološkim nesrećama u industrijskim pogonima i angažirati i na lokaliziranju i gašenju manjih požara, postrojenjima, kada treba spasiti zatrpane i povrijeđene ljude ili ispumpavanju vode iz poplavljenih objekata, spasiti ljude okružene vatrenom stihijom do kojih se ne može snabdijevanju pitkom vodom stanovništva, dezinfekciji, doći sa zemlje ili za intervencije u različitim situacijama kada je došlo do akcidenata većih razmjera i treba spašavati ljude iz finansiranja jedinice i određuje služba ili pojedinac koji će ugroženog područja ili za brze intervencije u uvjetima nastanka obavljati sve poslove na popuni jedinica ljudstvom i zemljotresa i rušenja objekata kada u tim objektima ima materijalno-tehničkim sredstvima, planirati i izvoditi zatrpanih ljudi radi njihovog pronalaženja i izvlačenja ili za obučavanje i osposobljavanje jedinica i planirati način upotrebe spašavanje ljudi u zimskim uvjetima kada se desi zarušavanje ili tih jedinica. zasipanje lavinom ili na drugi način ili kada se izgube planinari, skijaši ili drugi ljudi, na nepristupačnim ili teško pristupačnim d) Lične i materijalne formacije za jedinice specijalizirane terenima ili za spašavanje ljudi od mina i NUS-a i za spašavanje namjene i jedinice opće namjene ljudi u velikim saobraćajnim udesima sa velikim brojem ljudi i Član 43. velikim brojem žrtava, odnosno povrijeđenih ljudi. Jedinice specijalizirane namjene i jedinice opće namjene c) Formiranje jedinica opće namjene i njihovi zadaci mogu se formirati kao timovi, odjeljenja i vodovi, kako je predviđeno u odredbi člana 127. stav. 4. Zakona o zaštiti i Član 40. spašavanju. U skladu sa odredbom člana 129. stav 2. Zakona o zaštiti i Veličina svake jedinice specijalizirane namjene i jedinice spašavanju, jedinice opće namjene formiraju se u općinama, a opće namjene u pogledu potrebnog ljudstva utvrđuje se ličnim mogu se formirati i u kantonalnim, gradskim i općinskim formacijama, a potrebe u materijalno-tehničkim sredstvima organima uprave i upravnim organizacijama, odnosno službama utvrđuju se materijalnim formacijama. za upravu i drugim pravnim licima. U skladu sa tom zakonskom Lične i materijalne formacije sadrža sljedeće podatke: odredbom, akt o formiranju jedinica opće namjene donose i to: 1) za jedinice u kantonalnim organima uprave i upravnim 1) lična formacija sadrži podatke o broju pripadnika civilne organizacijama - rukovodioci tih organa i organizacija, zaštite u jedinici, godine rođenja, stručnu spremu- specijalnost i stručnu osposobljenost za određene poslove, 2) za općinske jedinice - općinski načelnik na prijedlog službe civilne zaštite općine, 2) materijalna formacija sadrži podatke o vrsti i količini 3) za jedinice u općinskim službama za upravu - općinski opreme i drugim materijalno-tehničkim sredstvima koja načelnik na prijedlog rukovodilaca tih službi, su potrebna jedinici civilne zaštite za uspješno vršenje poslova iz nadležnosti jedinice. 4) za jedinice u privrednim društvima, javnim ustanovama i drugim pravnim licima - rukovodioci tih društava, Formacije iz stava 2. ovog člana utvrđuju slijedeći organi i to: ustanova i pravnih lica. 1) za jednice specijalizirane namjene - organi vlasti iz člana Jedinice opće namjene iz tačke 2. stava 1. ovog člana, općine 36. ovog pravilnika koji formiraju te jedinice, mogu formirati i po mjesnim zajednicama. 2) za jedinice opće namjene - organi iz člana 40. ovog pravilnika koji formiraju te jedinice. Član 41. Lične i materijalne formacije jedinica iz stava 3. ovog člana, Jedinice opće namjene iz člana 40. stav 1. tačka 2. ovog utvrđuju se u skladu sa okvirnim ličnim i materijalnim pravilnika, općine formiraju onda kada je u procjeni ugroženosti formacijama koje donosi direktor Federalne uprave, u skladu sa općine predviđeno formiranje tih jedinica i kada se cijeni da odredbom člana 144. stav 2. Zakona o zaštiti i spašavanju. ostale organizirane snage civilne zaštite općine nisu dovoljne da osiguraju sve potrebe na spašavanju ljudi i materijalnih dobara 2. Način angažiranja i rada jedinica civilne zaštite koja mogu biti ugrožena prirodnim i drugim nesrećama. Član 44. Vrsta, veličina i broj jedinica opće namjene iz stava 1. ovog člana, utvrđuje se prema uvjetima koji su utvrđeni u članu 128. Jedinice opće namjene iz člana 41. ovog pravilnika, stav 1. Zakona o zaštiti i spašavanju, kao i uvjetima utvrđenim u angažiraju se, po pravilu, na pružanju pomoći u radu određenih stavu 1. ovog člana. službi zaštite i spašavanja iz čl. 13. do 29. ovog pravilnika, a Svaka općina je dužna formirati najmanje jednu jedinicu mogu se angažirati i na vršenju raznih zadataka u akcijama zaštite opće namjene mješovitog sastava koja bi se mogla angažirati kao i spašavanja ugroženih i nastradalih ljudi od prirodne ili druge ispomoć, na obavljanju raznih vrsta poslova za potrebe službi nesreće za čije obavljanje nije potrebno posebno stručno znanje zaštite i spašavanja i jedinica specijalizirane namjene, koje niti se koriste posebna tehnička i druga sredstva rada na djeluju na području općine, kada se ukaže potreba za pružanje izvršavanju tih zadataka. ispomoći tim službama ili jedinicama. Član 45. U aktu o formiranju jedinica iz st. 1. i 3. ovog člana utvrđuju U skladu sa odredbom člana 129. stav 1. Zakona o zaštiti i se slijedeća pitanja: određuju vrste, broj i veličina jedinica, spašavanju, jedinice opće namjene iz člana 41. ovog pravilnika, zadaci svake jedinice posebno, način popune jedinica ljudstvom i poslove iz svoje nadležnosti vrše tako što se angažiraju kao materijalno-tehničkim i drugim sredstvima koja su potrebna za podrška i pomoć u radu slijedećih službi zaštite i spašavanja, rad jedinica, područje na kojem će djelovati, način finansiranja odnosno jedinica specijalizirane namjene i to: jedinica i druga pitanja od značaja za organizaciju i rad tih 1) na pružanju prve medicinske pomoći koju provode službe jedinica. za medicinsku pomoć ili jedinice specijalizirane namjene Sve poslove utvrđene u aktu iz stava 4. ovog člana vrši služba za medicinsku pomoć, civilne zaštite općine. 2) na gašenju početnih i manjih požara koje provode službe Član 42. za zaštitu od požara ili jedinice specijalizirane namjene za Jedinice opće namjene iz člana 40. stav 1. tač. 1.,3 i 4. ovog gašenje požara, pravilnika koje formiraju organi uprave, službe za upravu i 3) na provođenju mjera zaštite od poplava koje provode pravna lica, namijenjene su za potrebe zaštite i spašavanju ljudi i službe za spašavanje na vodi i pod vodom ili jedinice materijalnih dobara na radu u tim organima i pravnim licima specijalizirane namjene za spašavanje na vodi i pod (vlastite potrebe). vodom, Svaki organ uprave, služba za upravu i pravno lice 4) na provođenju mjera spašavanja ugroženih ljudi iz samostalno procjenjuju potrebe za formiranjem jedinica opće ruševina koje provode službe za zaštitu iz ruševina ili namjene. Te jedinice se popunjavaju ljudstvom koje se nalazi u jedinice specijalizirane namjene za zaštitu i spašavanje iz radnom odnosu u tim organima, službama i pravnim licima i ruševina, opremaju odgovarajućim materijalno-tehničkim i drugim 5) na provođenju mjera RHB zaštite koje provode službe za sredstvima i opremom koja je potrebna za rad tih jedinica koja RHB zaštitu ili jedinice specijalizirane namjene za RHB osiguravaju organi uprave, službe i pravna lica iz vlastitih zaštitu, sredstava. 6) na provođenju mjera koje se odnose na evakuaciju i U aktu o formiranju jedinica opće namjene iz stava 1. ovog zbrinjavanje ugroženih i stradalih ljudi, transport i člana utvrđuje se veličina jedinice, zadaci koje će obavljati, snabdijevanje osnovnim sredstvima za ishranu, smještaj i oprema i tehnička sredstva potrebna za rad jedinica, način zdravlje ugroženog stanovništva koju organiziraju i provode službe za snabdijevanje i službe za medicinsku skladu sa odredbama ovog pravilnika, u roku od šest mjeseci od pomoć, dana stupanja na snagu ovog pravilnika. 7) na provođenju mjera na zaštiti i spašavanju ugroženih životinja koju provode službe za zaštitu i spašavanje Član 51. životinja ili jedinice specijalizirane namjene za Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla i objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". 8) na izgradnji i održavanju skloništa i zaklona. Broj 01-02/2-429/06 Član 46. 13. novembra 2006. godine Direktor Sarajevo Alija Tihić, s. r. Jedinice opće namjene iz člana 42. ovog pravilnika angažiraju se na zadacima zaštite i spašavanja u organima uprave, službama za upravu i pravnim licima u kojima su formirane u vrijeme kada objekti, poslovne zgrade i imovina tih Na temelju čl. 126. i 133. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i organa, službi i pravnih lica budu ugroženi prirodnom ili dugom materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene nesrećom. novine Federacije BiH", br. 29/03 i 22/06), direktor Federalne Jedinice opće namjene iz stava 1. ovog člana, poslove iz uprave civilne zaštite donosi svoje nadležnosti vrše od momenta angažiranja do momenta kada rukovodioci organa, službi i pravnih lica ne narede PRAVILNIK prestanak njihovog angažiranja. O ORGANIZIRANJU SLUŽBI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA Član 47. Jedinice opće namjene iz čl. 41 i 46. ovog pravilnika i I POSTROJBI CIVILNE ZAŠTITE, NJIHOVIM jedinice specijalizirane namjene iz čl. 38. i 39. ovog pravilnika, POSLOVIMA I NAČINU RADA poslove zaštite i spašavanja za koje su formirane, vrše u fazi spašavanja ljudi i materijalnih dobara koji su ugroženi ili I. TEMELJNE ODREDBE nastradali djelovanjem prirodne ili druge nesreće i u fazi Članak 1. otklanjanja posljedica nastalih od tih nesreća, a u uvjetima koji su utvrđeni u članu 4. ovog pravilnika. Ovim pravilnikom utvrđuju se uvjeti za organiziranje, Izuzetno od stava 1. ovog člana, određene jedinice civilne poslovi i zadaće i način rada službi zaštite i spašavanja koje se zaštite mogu se angažirati i u fazi preventivne zaštite kada prijeti formiraju u pravnim osobama ili kao samostalne službe zaštite i neposredna opasnost od nastanka prirodne ili druge nesreće, kada spašavanja, kao i organiziranje, poslovi i zadaće postrojbi civilne se ocijeni da je neophodno angažiranje određene jedinice civilne zaštite (u daljnjem tekstu: postrojbe CZ) za potrebe Federacije zaštite, ako takvo angažiranje naredi nadležni štab civilne zaštite. Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), za potrebe kantona, grada i općina, sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju Član 48. ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (u Kada se naredi angažiranje jedinica opće namjene iz čl. 41. daljnjem tekstu: Zakon o zaštiti i spašavanju). ovog pravilnika, one se priključuju službi zaštite i spašavanja ili Članak 2. jedinici specijalizirane namjene kojoj pripadaju i izvršavaju one Odredbe ovoga pravilnika primjenjuju se na organiziranje i poslove na zaštiti i spašavanju koje naredi rukovodilac te službe, funkcioniranje službi zaštite i spašavanja i postrojbi civilne odnosno starješina te jedinice. zaštite, koje se formiraju prema slijedećim zakonskim Jedinice opće namjene i jedinice specijalizirane namjene, odredbama i to: poslove iz svoje nadležnosti vrše od momenta angažiranja do momenta kada nadležni štab civilne zaštite naredi prestanak 1) na službe zaštite i spašavanja koje se formiraju prema njihovog angažiranja. odredbama čl. 122. do 124. Zakona o zaštiti i spašavanju, U toku vršenja poslova iz svoje nadležnosti, komandovanje 2) na postrojbe CZ koje se formiraju prema odredbama čl. jedinicama CZ vrše komandiri tih jedinica, u skladu sa 127. do 132. Zakona o zaštiti i spašavanju, odredbama člana 142. Zakona o zaštiti i spašavanju. 3) na službe zaštite i spašavanja i postrojbe CZ koje, sukladno članku 32. stavak 2. Zakona o zaštiti i 3. Organiziranje službi zaštite i spašavanja i jedinica spašavanju, formiraju pravne osobe iz te zakonske civilne zaštite u gradu odredbe za vlastite potrebe. Službe zaštite i spašavanja i postrojbe CZ iz stavka 1. ovoga Član 49. članka, organiziraju se i opremaju na način da budu suvremene i Odredbe ovog pravilnika koje se odnose na uvjete za posebno organizirane snage civilne zaštite koje raspolažu organiziranje, zadatke i način rada službi zaštite i spašavanja i suvremenom opremom koja omogućava da mogu odgovoriti jedinica civilne zaštite koje formira općina, analogno se zahtjevima zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara kada primjenjuju i na organiziranje, zadatke i način rada službi zaštite i budu ugroženi prirodnim ili drugim nesrećama. spašavanja i jedinice civilne zaštite koje formira grad. Organiziranje službi i jedinica iz stava 1. ovog člana, grad Članak 3. vrši u odnosu na privredne i društvene oblasti koje se po ustavu, Službe zaštite i spašavanja i postrojbe CZ mogu se zakonu i statutu grada nalaze u nadležnosti grada. organizirati: 1) na razini Federacije koje će djelovati na području IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Federacije, Član 50. 2) na razini kantona - za područje kantona, Kantonalne uprave civilne zaštite i službe civilne zaštite 3) na razini općine - za područje općine i općine dužne su izvršiti formiranje službi zaštite i spašavanja i 4) u pravnim osobama - za potrebe tih osoba. jedinica civilne zaštite, u skladu sa odredbama ovog pravilnika u Organiziranje službi zaštite i spašavanja i postrojbi CZ za roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. područja iz stavka 1. ovoga članka, obavlja se prema odredbama Ako u kantonu i općini postoje formirane službe zaštite i ovoga pravilnika, a sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju i to: spašavanja i jedinice civilne zaštite, u tom slučaju je potrebno 1) službe zaštite i spašavanja sukladno zakonskim organizaciju tih službi i jedinica uskladiti sa odredbama ovog odredbama iz točke 1. stavak 1. članka 2. i odredbama čl. pravilnika u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog 6. do 32. ovoga pravilnika, pravilnika. 2) postrojbe CZ sukladno zakonskim odredbama iz točke 2. Rukovodioci organa uprave i drugih organa i rukovodioci stavak 1. članka 2. i odredbama čl. 33. do 47. ovoga pravnih lica dužni su izvršiti formiranje jedinica civilne zaštite, u pravilnika. Članak 4. 6) Služba za asanaciju terena, Službe zaštite i spašavanja i postrojbe CZ angažiraju se na 7) Služba za spašavanje na vodi i pod vodom, obavljanju operativnih mjera zaštite i spašavanja iz njihove 8) Služba za zaštitu od požara, mjerodavnosti po zapovjedi mjerodavnog stožera civilne zaštite 9) Služba za zaštitu bilja i biljnih proizvoda, u slijedećim situacijama i to: 10) Služba za radiološko-kemijsko-biološku zaštitu (RKB 1) u kojima se primijete opasnosti ili pojave koje mogu zaštitu), dovesti do nastanka prirodne ili druge nesreće, koje 11) Služba za spašavanje u rudnicima, zahtijevaju provođenje mjera i aktivnosti na sprečavanju 12) Služba za zaštitu okoliša, nastanka te prirodne ili druge nesreće ili ublažavanju 13) Služba za spašavanje iz ruševina, njenog djelovanja, 14) Služba za snabdijevanje (služba za logistiku), 2) od momenta kada mjerodavno tijelo vlasti proglasi stanje 15) Gorska služba spašavanja, prirodne ili druge nesreće, što zahtijeva provođenje akcija 16) Služba za seizmologiju, zaštite i spašavanja ugroženih ljudi i materijalnih dobara, 17) Služba za hidrometeorologiju. do otklanjanja posljedica koje su nastale djelovanjem te U ovisnosti od potreba i mogućnosti, mogu se formirati i prirodne ili druge nesreće, odnosno do momenta kada druge službe zaštite i spašavanja o čemu odlučuju mjerodavna mjerodavni stožer civilne zaštite zapovijedi prestanak tijela vlasti Federacije, kantona i općina predviđeni u odredbi njihovog rada, odnosno do dana kada mjerodavno tijelo članka 10. stavak 1. ovoga pravilnika, s tim što se u srodnim ili vlasti donese odluku o prestanku stanja prirodne ili druge međusobno uvjetovanim i funkcionalno povezanim nesreće, djelatnostima može organizacijski objediniti i formirati jedna 3) za vrijeme vježbi civilne zaštite i drugih oblika obuke u zajednička služba zaštite i spašavanja, kao što je komunalna i civilnoj zaštiti i za vrijeme ratnog stanja. slične djelatnosti. Članak 5. Članak 9. Prilikom odlučivanja o formiranju službi zaštite i spašavanja Sukladno odredbi članka 122. stavak 4. Zakona o zaštiti i i postrojbi CZ polazi se od procjene ugroženosti Federacije, spašavanju, službe zaštite i spašavanja formiraju se za vršenje kantona i općine u kojima su utvrđene potrebe i određene operativnih mjera zaštite i spašavanja koje se provode u fazi društvene oblasti (gospodarske i društvene djelatnosti) u kojima spašavanja i u fazi otklanjanja posljedica koje su nastale treba formirati službe, kao i potrebe iskazane u odnosu na vrste i djelovanjem prirodne ili druge nesreće. broj postrojbi CZ koje treba formirati. Sukladno odredbi članka 122. stavak 3. Zakona o zaštiti i II. UVJETI ZA ORGANIZIRANJE SLUŽBI ZAŠTITE I spašavanju, preventivne mjere zaštite i spašavanja provode SPAŠAVANJA, POSLOVI SLUŽBI I VRIJEME pravne osobe u kojima su formirane službe zaštite i spašavanja iz OBAVLJANJA POSLOVA IZ NJIHOVE MJERODAVNOSTI članka 8. ovoga pravilnika, kako je utvrđeno u članku 32. ovoga pravilnika. 1. Uvjeti za organiziranje službi zaštite i spašavanja Članak 10. Članak 6. Sukladno odredbi članka 123. stavak 3. Zakona o zaštiti i Službe zaštite i spašavanja, određene ovim pravilnikom spašavanju, određivanje pravnih osoba i udruga građana u organiziraju se u pravnim osobama iz članka 32. Zakona o zaštiti kojima će se formirati službe zaštite i spašavanja obavlja se i spašavanju koja ispunjavaju slijedeće uvjete: posebnim aktom koji donose slijedeći organi i to: 1) da je njihova djelatnost ili dio djelatnosti od značaja za 1) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od Vlada Federacije), na prijedlog Federalne uprave civilne prirodnih i drugih nesreća, zaštite (u daljnjem tekstu: Federalna uprava) za službe 2) da raspolažu kadrovima koji su stručno obučeni i zaštite i spašavanja koje će djelovati na području osposobljeni za obavljanje poslova iz mjerodavnosti Federacije, službe zaštite i spašavanja koja će se formirati, 2) Vlada kantona, na prijedlog kantonalne uprave civilne 3) da su materijalno opremljeni odgovarajućom opremom i zaštite (u daljnjem tekstu: kantonalna uprava), za službe drugim materijalno-tehničkim sredstvima koja je zaštite i spašavanja kantona koje će djelovati na području neophodna za vršenje poslova iz mjerodavnosti službe kantona, zaštite i spašavanja. 3) općinski načelnik, na prijedlog službe civilne zaštite općine, za službe zaštite i spašavanja općine koje će Članak 7. djelovati na području općine, Organiziranje službi zaštite i spašavanja u pravnim osobama U aktu kojim se određuju pravne osobe i udruge građana iz koje ispunjavaju uvjete iz članka 6. ovoga pravilnika može se stavka 1. ovoga članka, uređuju se pitanja predviđena u članku obaviti na dva načina i to: 123. stavak 4. Zakona o zaštiti i spašavanju. 1) da se u pravnoj osobi formira poseban organizacijski dio koji bi obavljao funkciju službe zaštite i spašavanja ili Članak 11. 2) da se cijela pravna osoba odredi za službu zaštite i Prijedlog akta koji donose tijela vlasti iz članka 10. ovoga spašavanja. pravilnika kojim se određuju pravne osobe i udruge građana u Za službu zaštite i spašavanja mogu se proglasiti i udruge kojima će se formirati službe zaštite i spašavanja, pripremaju građana koja se bave djelatnošću značajnom za zaštitu i mjerodavna tijela uprave civilne zaštite Federacije, kantona i spašavanje, kao što su: gorska služba spašavanja, planinari, općine iz člana 10. stavak 1. ovoga pravilnika (u daljnjem tekstu: speleolozi, alpinisti, radio-amateri, ronioci, zrakoplovci i druge tijela civilne zaštite). Ta tijela su obvezna utvrditi koje pravne slične udruge. osobe i udruge građana imaju uvjete za organiziranje odgovarajuće službe zaštite i spašavanja koji su utvrđeni u Članak 8. odredbi članka 6. ovoga pravilnika, kao i potrebe za tim Za obavljanje određenih poslova i zadataka koji se odnose na službama utvrđene u procjeni ugroženosti iz članka 5. ovoga zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i pravilnika. drugih nesreća, na području Federacije, kantona i općina mogu se Ako nema uvjeta da se služba zaštite i spašavanja u cjelini organizirati slijedeće službe zaštite i spašavanja i to: organizira u jednoj pravnoj osobi, služba zaštite i spašavanja 1) Služba medicinske pomoći, može se organizirati od dvije ili više pravnih osoba čija je 2) Služba za zaštitu i spašavanje životinja (veterinarska redovita djelatnost ista ili slična koja ispunjavaju uvjete da se od služba), tih pravnih osoba može formirati jedna odgovarajuća služba 3) Služba za vodosnabdijevanje, zaštite i spašavanja. 4) Služba za čistoću, U aktu iz stavka 1. ovoga članka, konkretno se određuju 5) Služba za plinovodnu infrastrukturu, pravne osobe iz članka 6. ovoga pravilnika, odnosno iz stavka 2. ovoga članka, u kojima će se formirati službe zaštite i spašavanja, – pruža općemedicinsku pomoć koja se odnosi na: određuju vrste službi, orjentacioni broj izvršitelja i zadaće koje provjeru i dopunu postupaka prve pomoći, će služba obavljati u zaštiti i spašavanju, način financiranja i privremeno zaustavljanje krvarenja sredstvima i određuje tijelo civilne zaštite Federacije, odnosno kantona, a u postupcima koji se koriste prilikom ukazivanja prve općini, tijelo civilne zaštite općine koje će sa pravnom osobom pomoći, opće mjere reanimacije, davanje zaključiti ugovor o međusobnim pravima i obvezama u antibiotika, analgetika, seruma i vakcina, održavanje obavljanju poslova zaštite i spašavanja iz mjerodavnosti te prohodnosti disajnih puteva, imobilizaciju službe. standardnim sredstvima, pleuralne punkcije, Aktom iz stavka 3. ovoga članka ne mijenja se unutarnje ispiranje želuca, gastričnu sukciju, kateterizaciju i ustojstvo i način rada pravne osobe, odnosno udruge građana punkciju mokraćne bešike, stavljanje adekvatnih koja je utvrđena za obavljanje njihove redovite djelatnosti. zavoja, opću njegu i druge mjere koje doprinose Sukladno odredbi članka 124. stavak 3. Zakona o zaštiti i zbrinjavanju oboljelih i povrijeđenih ljudi; spašavanju, dvije ili više susjednih općina mogu organizirati – prema ukazanoj potrebi, poslove iz prethodne jednu ili više zajedničkih službi zaštite i spašavanja, o čemu alineje, obavlja neposredno na terenu kao pokretna sporazumno odlučuju općinski načelnici tih općina, a sve bolnica (poljska bolnica) na kojem se nalazi veći broj pripreme za organiziranje zajedničkih službi vrše službe civilne povrijeđenih ili oboljelih ljudi i za te potrebe razvija zaštite tih općina. Taj sporazum sadrži podatke iz stavka 3. ovoga pokretne ekipe sa potrebitim tehničkim i drugim članka. sredstvima i opremom. b) u fazi otklanjanja posljedica: Članak 12. – poduzima mjere na angažiranju stručnih timova Ako ne postoje uvjeti da se u pravnoj osobi ili udruzi građana, zdravstvene zaštite na otklanjanju posljedica; organizira odgovarajuća služba zaštite i spašavanja, a prema – obavlja zbrinjavanje povrijeđenih do najbližih procjeni ugroženosti Federacije i kantona, odnosno općine je zdravstvenih ustanova i identifikaciju umrlih i potrebito organizirati određene službe zaštite i spašavanja, u tom poginulih ljudi; slučaju mogu se organizirati samostalne službe zaštite i – obavlja dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju na spašavanja, izvan pravnih osoba i udruga građana. pogođenom području; Formiranje samostalnih službi iz stavka 1. ovoga članka, – obavlja neprekidnu kontrolu zdravstvenog stanja obavljaju tijela utvrđena u članku 124. stavak 1. Zakona o zaštiti i ljudi na pogođenom području zbog sprečavanja spašavanju, a koji su narečeni u članku 10. ovoga pravilnika. pojave zaraznih bolesti. U aktu o formiranju samostalnih službi zaštite i spašavanja Pod pogođenim područjem, u smislu ovog pravilnika utvrđuju se slijedeća pitanja: naziv službe, poslovi koje će podrazumijeva se situacija koju karakterizira direktno djelovanje obavljati, broj pripadnika, materijalno-tehnička sredstva i (prisustvo) prirodne ili druge nesreće na određenom području. oprema potrebita za rad, način popune potrebitim kadrovima, način financiranja, zadaće tijela civilne zaštite koja će obavljati 2) Služba za zaštitu i spašavanje životinja (veterinarska poslove utvrđene u tom aktu i druga pitanja od značaja za rad služba) formiranih službi zaštite i spašavanja. Popuna samostalnih službi zaštite i spašavanja Članak 14. odgovarajućim kadrovima obavlja se iz pravnih osoba, udruga Služba za zaštitu i spašavanje životinja (veterinarska služba) građana i drugih institucija i tijela vlasti u kojima postoje formira se u veterinarskim stanicama i zavodima za veterinarsko odgovarajući stručnjaci koji mogu obavljati poslove iz zbrinjavanje povrijeđenih i oboljelih životinja. Ta služba obavlja mjerodavnosti službi i koji se mogu rasporediti u te službe zaštite operativne mjere zaštite i spašavanja koje se odnose na zaštitu i i spašavanja. spašavanje životinja pogodjenom području i to: Sve poslove koji se odnose na pripreme za formiranje službe, a) u fazi spašavanja: njenu popunu kadrovima i materijalno-tehničkim sredstvima, – pruža prvu pomoć povrijeđenim i oboljelim obučavanje i osposobljavanje i način upotrebe te službe životinjama; obavljaju tijela civilne zaštite Federacije, kantona i općina za čije – provodi mjere za suzbijanje i iskorjenjivanje su potrebe organizirane te službe. zaraznih, parazitarnih, uzgojnih i drugih masovnih Pod stručnjacima iz stavka 4. ovoga članka, kao i drugih bolesti životinja; odredaba ovoga pravilnika u kojima su predviđeni, – obavlja liječenje životinja, podrazumijevaju se osobe koje posjeduju znanja i vještine za – provodi internističke, kirurške, porodiljske i druge planiranje, organiziranje i obavljanje poslova i zadaća zaštite i intervencije na životinjama; spašavanja koji proizilaze iz sadržaja mjera zaštite i spašavanja iz – obavlja klanje i kontroliše korištenje teže mjerodavnosti odgovarajuće službe zaštite i spašavanja. povrijeđenih životinja, sirovina i proizvoda životinjskog porijekla; 2. Poslovi i zadaće službi zaštite i spašavanja – provodi asanaciju terena i druge operativne mjere i 1) Služba medicinske pomoći postupke u oblasti veterinarstva na pogođenom području. Članak 13. b) u fazi otklanjanja posljedica: Služba medicinske pomoći formira se u domovima zdravlja, – obavlja angažiranje stručnih timova veterinarske službama žurne medicinske pomoći, kliničko-bolničkim struke na otklanjanju posljedica; centrima, zavodima za zdravstvenu zaštitu, a može se formirati i – obavlja zbrinjavanje povrijeđenih i uginulih na medicinskim fakultetima u kojima postoje kadrovski i životinja; materijalno-tehnički uvjeti. Ta služba obavlja operativne mjere zaštite i spašavanja koje se odnose na zdravstveno zbrinjavanje – obavlja izmiještanje životinja na sigurnija područja; povrijeđenih i oboljelih ljudi na pogođenom području i to: – obavlja dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju na a) u fazi spašavanja: pogođenom području; – obavlja medicinsku trijažu za određivanje težine – obavlja neprekidnu kontrolu zdravstvenog stanja povreda ili oboljenja i utvrđivanje reda žurnosti za životinja na pogođenom području zbog mogućnosti pružanje prve medicinske pomoći; pojave zaraznih bolesti. – obavlja sanitetsku evakuaciju, pronalaženje, izvlače- 3) Služba za vodosnabdijevanje nje i iznošenje povrijeđenih i oboljelih, njihovo prevoženje ili prenošenje do odgovarajućih zdravstvenih Članak 15. ustanova radi zdravstvenog zbrinjavanja; Služba za vodosnabdijevanje formira se u komunalnim – obavlja medicinsku evakuaciju putem vertikalnog poduzećima koja se bave vodosnabdijevanjem. Ta služba vrši transporta (helikopterima i drugim zrakoplovima); operativne mjere zaštite i spašavanja koje se odnose na snabdijevanje pučanstva pitkom vodom na pogođenom području 6) Služba za asanaciju terena i to: a) u fazi spašavanja: Članak 18. – obavlja opravku svih postojećih oštećenih i uništenih Služba za asanaciju terena formira se u komunalnim objekata vodosnabidjevanja i vodovodne mreže; poduzećima koja se bave održavanjem grobalja. Ta služba vrši operativne mjere zaštite i spašavanja koje se odnose na – postavlja pumpe za vodu i druge uređaje za sahranjivanje poginulih i umrlih ljudi i spaljivanje ili eksploataciju podzemnih voda na za to predviđenim zakopavanje uginulih životinja na pogođenom području i to: mjestima, kada ne funkcionira redovni sustav a) u fazi spašavanja: vodosnabdijevanja; – uređuje mjesta za sahranjivanje ljudi; – snabdijeva vodom pučanstvo putem cisterni ili na – uređuje mjesta za ukopavanje ili spaljivanje životinja drugi način; i drugih otpadnih biogenih materija; – obavlja stalnu analizu postojećih izvora vode, kao i – obavlja sahranjivanje poginulih i umrlih ljudi; podzemnih voda koje se koriste za piće; – obavlja zakopavanje životinja ili drugih biogenih – obavješćuje pučanstvo o ispravnosti vode, otpadaka ili njihovo spaljivanje po posebno planovima redukcije i načinu korištenja vode za piće propisanim mjerama zaštite ili njihovo neškodljivo u gazdinstvima i uklanjanje; – obavlja druge mjere i postupke važne za – sudjeluje u ekshumaciji leševa iz zajedničkih snabdijevanje vodom i njenu upotrebu na grobnica i pogođenom području. – obavješćuje građane o režimu i mjestu sahranjivanja b) u fazi otklanjanja posljedica: ljudi. – obavlja angažiranje stručnih timova za rješavanje b) u fazi otklanjanja posljedica: pitanja koja se odnose na vodosnabdijevanje; – obavlja angažiranje pogrebnih službi na vršenju – osigurava uvjete za normalno snabdijevanje zadataka koji se odnose na sprečavanje zaraze, higijenski ispravnom vodom pučanstva na epidemije i drugih štetnih posljedica po ljude na pogođenom području. pogođenom području. 4) Služba za čistoću 7) Služba za spašavanje na vodi i pod vodom Članak 16. Članak 19. Služba za čistoću formira se u komunalnim poduzećima koja Služba za spašavanje na vodi i pod vodom formira se u se bave odvozom smeća i hortikulturom. Ta služba vrši klubovima koji se bave aktivnostima na vodi i pod vodom operativne mjere zaštite i spašavanja koje se odnose na (ronilački, kajakaški i drugi klubovi). Ta služba obavlja održavanje čistoće na pogođenom području i to: operativne mjere zaštite i spašavanja koje se odnose na a) u fazi spašavanja: spašavanje ljudi i materijalnih dobara na vodi i pod vodom na – obavlja čišćenje javnih površina od otpada i šuta koji pogođenom području i to: je nastao rušenjem ili oštećenjem objekata od a) u fazi spašavanja: djelovanja prirodne ili druge nesreće; – obavlja spašavanje ljudi i materijalnih dobara iz – uređuje prostore za odlaganje smeća i održavanje poplavljenih područja, osigurava prijevoz ljudi i takvih prostora; materijalnih dobara preko rijeka, jezera i – obavješćuje pučanstvo o načinu odlaganja i selekcije poplavljenih područja, spašava materijalna dobra i otpada (biogeni otpaci, staklo, metal, papir) i drugi izvlači leševe ljudi i životinja ispod vode i poduzima načini odlaganja i mjere na uklanjanju opasnih i štetnih tvari koje su ekscesnim slučajem dospjele u vodu ili vodotok i – obavješćuje pučanstvo o svim drugim pitanjima važnim za redovno održavanje kanalizacije i čistoće – obavlja druge radnje pod vodom i na vodi od značaja okoliša. za spašavanje ugroženih ljudi i materijalnih dobara. b) u fazi otklanjanja posljedica: b) u fazi otklanjanja posljedica: – obavlja angažiranje stručnjaka i specijalističkih – obavlja angažiranje komunalnih službi na timova na izvršavanju zadataka zaštite i spašavanja provođenju higijensko-epidemioloških mjera zaštite ljudi i materijalnih dobara na pogođenom području i i obavlja druge poslove koji se odnose na čistoću na pruža pomoć drugim službama i pravnim osobama u pogođenom području. saniranju posljedica. 5) Služba za plinovodnu infrastrukturu 8) Služba za zaštitu od požara Članak 17. Članak 20. Služba za plinovodnu infrastrukturu formira se u pravnim Služba za zaštitu od požara formira se u dobrovoljnim osobama koje se bave prometom i distribucijom plina. Ta služba vatrogasnim društvima i u šumsko-privrednim preduzećima koja obavlja operativne mjere zaštite i spašavanja koje se odnose na gazduju šumama, odnosno pravne osobe vlasnici šuma. Ta služba održavanje i popravke plinovodne infrastrukture na pogođenom obavlja operativne mjere zaštite i spašavanja koje se odnose na području i to: zaštitu šuma i usjeva i stambenih i drugih zgrada i objekata i a) u fazi spašavanja: druge imovine od požara na pogođenom području i to: – obavlja opravku objekata i uređaja plinovodne a) u fazi spašavanja: infrastrukture koja je oštećena ili uništena od – organizira dojavu i izvješćivanje o mjestima gdje je djelovanja prirodne ili druge nesreće, po planu došlo do pojave požara; prioriteta; – utvrđuje pravac kretanja požara i određuje snage i – obavješćuje pučanstvo o stanju plinovodne sredstava potrebite za gašenje nastalog (uočenog) infrastrukture, režimu redukcije i daje upozorenja u požara; slučaju čestih prekida u snabdijevanju i mjere opreza – određuje najpogodnije pravce kretanja pri rukovanju plinskim instalacijama i uređajima. protupožarnih (vatrogasnih jedinica) do požarišta b) u fazi otklanjanja posljedica: (mjesta požara); – obavlja angažiranje stručnih timova za pregled i – obavlja evakuaciju - izmiještanje mašina i uređaja, utvrđivanje stanja plinovodne mreže (pucanje mreže, kao i tovarnih životinja, koje se u tom trenutku nalaze curenje plina i sl.), kao i za otklanjanje kvarova i na ugroženom području; uspostavljanje normalnog snabdijevanja pučanstva – prema sopstvenim mogućnostima obavlja gašenje plinom na pogođenom području. požara; – u tijeku gašenja požara, surađuje sa drugim snagama – obavlja evakuaciju građana s područja ugroženog angažiranim na gašenju požara; RKB sredstvima; – obavlja nadzor i organiziranje gašenja požara svih – organizira aktivnosti na gašenju požara i spašavanju snaga angažiranih na gašenju požara: zatrpanih ljudi iz ruševina; – obavlja spašavanje ljudi iz zadimljenih i zapaljenih – stalno prati i utvrđuje vrste i stepen kontaminata, kao prostorija i evakuira ljude iz objekata koji se nalaze i meteo-uvjete i kretanje kontaminata i o tome ispred fronta požara; obavješćuje pučanstvo i obavlja asanaciju – obavlja sprečavanje prenošenja vatre na okolne kontaminiranog područja. objekte; b) u fazi otklanjanja posljedica: – u obavljanju narečenih poslova ostvaruje suradnju s – angažira se na RKB zaštiti i dekontaminaciji ljudi, vatrogasnim postrojbama koje djeluju na području životinja, objekata, materijalnih dobara i zemljišta i požara. traži da mjerodavni stožer civilne zaštite zapovijedi b) u fazi otklanjanja posljedica: angažiranje dodatnih stručnjaka za RKB zaštitu i – u suradnji s odgovarajućim komisijama za procjenu potrebitih materijalno-tehničkih sredstava; šteta, utvrđuje obim nastalih šteta na području koje je – utvrđuje obim posljedica koje su nastale djelovanjem zahvaćeno požarom; RKB sredstava; – osigurava prostor na kojem je bio požar, nakon – obavlja dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju na gašenja požara i pogođenom području. – sudjeluje u uklanjanju uništenog rastinja na području koje je zahvaćeno požarom. 11) Služba za spašavanje u rudnicima 9) Služba za zaštitu bilja i biljnih proizvoda Članak 23. Služba za spašavanje u rudnicima formira se u poduzećima Članak 21. koja se bave eksploatacijom mineralnih sirovina na površini Služba za zaštitu bilja i biljnih proizvoda formira se u zemlje (površinski kop) i pod zemljom. Ta služba opbavlja poduzećima i drugim pravnim osobama koje se bave operativne mjere zaštite i spašavanja koje se odnose na zaštitu i poljoprivrednom proizvodnjom. Ta služba vrši operativne mjere spašavanje ljudi i materijalnih dobara u rudnicima od eksplozije zaštite i spašavanja koje se odnose na zaštitu bilja i drugih kultura metana, ugljične prašine, jamskih požara, prodora zagušljivih i od biljnih bolesti i štetočina na pogođenom području i to: otrovnih plinova, vode, obrušavanja i drugih potencijalnih a) u fazi spašavanja: opasnosti u rudniku u kojem se desila nesreća i to: – obavlja suzbijanje i iskorjenjivanje biljnih bolesti i a) u fazi spašavanja: štetočina; – obavlja izvlačenje i spašavanje radnika ugroženih – zabranjuje gajenje za određeno vrijeme i na eksplozijom metana ili ugljične prašine, jamskim određenom području pojedine vrste i sorte bilja radi požarima, prodorom vode, obrušavanjem i drugim sprečavanja biljnih bolesti i štetočina; nesrećama u rudarskim jamama; – obavlja uništavanje zaraženog bilja i ambalaže i – obavlja izvlačenje povrijeđenih i poginulih rudara; provodi dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju – obavlja pružanje prve pomoći povrijeđenima i njihov skladišta biljnih proizvoda i transport do zdravstvene ustanove; – provodi dekontaminaciju biljaka i biljnih proizvoda. – stvara uvjete da se omogući kretanje i obavljanje b) u fazi otklanjanja posljedica: neophodnih poslova u jamskim prostorijama sa – angažira stručnjake i specijalističke timove za zaštitu otrovnim, zagušljivim i drugim štetnim plinovima, bilja na otklanjanju posljedica koje su nastale na – sudjeluje u privremenom saniranju posljedica bilju; nesreće u cilju olakšanja akcije spašavanja, – utvrđuje obim posljedica na bilju koje su nastale – po potrebi, obavlja angažiranje spasilačkih službi djelovanjem biljnih bolesti i štetočina; drugih rudnika i institucija na pružanju pomoći – sudjeluje u ponovnom zasijavanju zemljišta pogođenom rudniku. poljoprivrednim kulturama, s ciljem ublažavanja posljedica od biljnih bolesti i štetočina na b) u fazi otklanjanja posljedica: pogođenom području. – pruža pomoć pri utvrđivanju posljedica koje su nastale djelovanjem eksplozije metana, ugljične 10) Službe za radiološko-kemijsko-biološku zaštitu prašine i drugih nesreća u rudnicima i (RKB zaštita) – sudjeluje u provođenju sanacije posljedica rudarskih Članak 22. nesreća u pogođenom rudniku. Služba za RKB zaštitu formira se u zavodima, fakultetima i 12) Služba za spašavanje iz ruševina drugim institucijama koje u okviru svoje redovne djelatnosti koriste RKB sredstva ili obavljaju ispitivanje ili proizvodnju tih Članak 24. sredstava. Ta služba vrši operativne mjere zaštite i spašavanja Služba za spašavanje iz ruševina formira se u građevinskim koje se odnose na zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara poduzećima koja se bave niskogradnjom i visokogradnjom, a od RKB agenasa na pogođenom području i to: koja imaju odgovarajuću opremu za spašavanje iz ruševina a) u fazi spašavanja: (gredere, utovarivače, rovokopače, dizalice i drugu specijalnu – poduzima mjere da mjerodavno tijelo unutarnjih građevinsku opremu). Ta služba obavlja operativne mjere zaštite poslova blokira sve prilazne puteve i da udalji sve i spašavanja koje se odnose na sprečavanje rušenja, odnosno osobe iz zone opasnosti i da obavlja reguliranje spašavanje ljudi i materijalnih dobara koja su ugrožena srušenim prometa u toj zoni; ili oštećenim stambenim zgradama i drugim objektima na – obavlja izvlačenje i dekontaminaciju povrijeđenih i pogodjenom području i to: oboljelih ljudi i ugroženih materijalnih dobara; a) u fazi spašavanja: – organizira pružanje prve pomoći i iznošenje – organizira spašavanje ljudi zatrpanih u ruševinama i povrijeđenih ljudi iz ugrožene zone i vrši njihov obavlja raščišćavanje ruševina; transport do najbliže zdravstvene ustanove; – obavlja vizuelnu i tehničku kontrolu oštećenih i – pravovremeno obavješćuje građane o nastanku porušenih objekata; nesreće i mjerama koje treba poduzimati na zaštiti – poduzima mjere da se izvrši podupiranje, razupiranje ljudi i materijalnih dobara; i osiguranje pomjerenih i oštećenih konstrukcija i – poduzima mjere na osobnoj i kolektivnoj zaštiti objekata; povrijeđenog, oboljelog i ugroženog pučanstva RKB – organizira kontrolirano rušenje objekata koji se ne agensima; mogu sanirati; – poduzima mjere na prevoženju i deponovanju broj 33/03) i Pravilnika o sadržaju izvješća o stanju sigurnosti, građevinskog šuta i raščišćavanju i osposobljavanju sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju prometnica do objekata; unutarnjih i spoljnih planova i intervencije ("Službene novine – obavlja kategorizaciju objekata u odnosu na obim Federacije BiH", broj 68/05). oštećenja i utvrđuje neophodne sanacione radove u cilju sprečavanja rušenja oštećenih objekata od 14) Služba za snabdijevanje (služba za logistiku) njihovog naknadnog rušenja; Članak 26. – obavlja djelomičnu sanaciju oštećenih stambenih i Služba za snabdijevanje formira se u trgovačkim drugih objekata; poduzećima koja se bave trgovinom robama široke potrošnje. Ta – organizira izgradnju privremenih objekata za služba obavlja operativne mjere zašite i spašavanja koje se smještaj i zaštitu ugroženog i nastradalog odnose na ustrojstvo i način osiguranja hrane, odjeće i obuće i stanovništva, zaklona i skloništa, usjeka, šahtova i drugih roba široke potrošnje i humanitarne pomoći za nastradalo tunela i protupožarnih prepreka. i ugroženo pučanstvo na pogođenom području i to: b) u fazi otklanjanja posljedica: a) u fazi spašavanja: – organizira aktivnosti na stvaranju smještajnih, – organizira blagovremeno dopremanje roba široke stambenih i drugih uvjeta za život ljudi na potrošnje i humanitarne pomoći do objekata pogođenom području; predviđenih za raspodjelu nastradalom pučanstvu; – obavlja prikupljanje podataka i utvrđivanje obujma – poduzima mjere da se obavlja uskladištenje i posljedica koje su nastale djelovanjem prirodne ili distribucija hrane i drugih potreba za život pučanstva druge nesreće na stambene i druge zgrade i objekte i životinja na pogođenom području. na pogođenom području. b) u fazi otklanjanja posljedica: 13) Služba za zaštitiu okoliša – obavlja angažiranje timova za snabdijevanje na Članak 25. pogođenom području; – poduzima mjere da se obavlja pravilna i stalna Služba za zaštitu okoliša formira se u pravnim osobama i raspodjela pomoći nastradalom pučanstvu dok se ne udrugama građana koji se u okviru svoje redovne djelatnosti stvore uvjeti za normaliziranje života ljudi na bave zaštitom okoliša. Ta služba obavlja operativne mjere zaštite pogođenom području. i spašavanja koji se odnose na sprečavanje zagađivanja svih segmenata okoliša i zraka, prostora (tla) i vode od svih vrsta 15) Gorska služba spašavanja zagađivanja i provođenje zaštite ljudi i materijalnih dobara ugroženih raznim zagađivačima na pogođenom području i to: Članak 27. a) u fazi spašavanja: Gorska služba spašavanja formira se u udrugama građana – provodi zaštitu od radio-difuznog zračenja, posebno koje se bave planinarenjem, speleologijom, skijanjem, radarskih valova i infracrvenog zračenja, posebno u penjanjem, odnosno planinarsko-alpinističkim aktivnostima, industriji i crnoj metalurgiji, ultra-violetnog speleološkim ronjenjem, padobranstvom, raftingom, lovom i zračenja, visokonaponskih postrojenja i rentgenskog drugim sličnim sportskim aktivnostima. Ta služba obavlja zračenja; operativne mjere zaštite i spašavanja koje se odnose na – provodi mjere na zaštiti i kontroli svih medicinskih, spašavanje u planinama, na stijenama, speleološkim objektima i industrijskih i istraživačkih rentgen aparata i drugim nepristupačnim mjestima, pri nepovoljnim vremenskim radioaktivnog zračenja; uvjetima (snijeg, hladnoća, led, magla i sl.), kada pri spašavanju – obavlja kontrolu i zaštitu izvora jonizirajućih treba primijeniti posebno stručno znanje i upotrijebiti zračenja (neutronsko, alfa, beta i gama zračenje i odgovarajuću opremu za spašavanje u planinama na pogođenom gama spektrometrijska analiza); području i to: – obavlja kontrolu ultra zvučnih aparata u industriji i a) u fazi spašavanja: medicini; – otklanja neposredne opasnosti u planinama i drugim – obavlja mjerenje temperature, vlažnosti i brzine nepristupačnim područjima koja mogu ugroziti ljude strujanja zraka u radnoj i životnoj sredini, kao i na određenom području, procjenu komfora radne sredine analizom prašine, – obavlja potragu za izgubljenim ljudima u planinama sastava i veličine čestica; i drugim nepristupačnim područjima, – obavlja praćenje promjena koje nastaju kao – obavlja spašavanje ljudi iz speleoloških objekata, posljedica odgovarajućih akcidentnih situacija u litica i kanjona, različitim medijima životne sredine (zraka, vode i – obavlja spašavanje ljudi u urbanim sredinama, te zemljišta), sa posebnim naglaskom na ispitivanje drugim neplaninskim područjima i to na visokim zaliha vodnih resursa, njihove potrošnje i objektima, tunelima i cijevima, u prometnim zagađenosti, kako nadzemnih tako i podzemnih nesrećama i na moru, te kod niza ekstremnih najvažnijih vodnih sustava u Federaciji; sportova (parajedrenje, brdski biciklizam, rafting i – obavlja praćenje stanja i promjena određenih vrsta sl.). biljnih i životinjskih organizama uključujući i – obavlja spašavanje ljudi na uređenim i neuređenim čovjeka koje nastaju kao posljedica različitih oblika skijalištima, penjalištima i drugim objektima i zagađenosti okoliša odgovarajućim ekološkim akciden- prostorima u prirodi, za vrijeme specifičnih tima i istraživanje efekata izazvanih ekološkim sportskih, turističkih, rekreativnih, kulturoloških i ekcidentnim situacijama kod biljnih i životinjskih drugih aktivnosti u prirodi i planinskom području, te organizama i ljudi. speleološkim objektima, b) u fazi otklanjanja posljedica: – obavlja potrage i spašavanje ljudi iz lavina i – obavlja angažiranje stručnih timova za zaštitu provođenje preventivnih mjera u svezi s opasnostima okoliša na pogođenom području; od snježnih lavina u planinskim područjima, – poduzima mjere na stvaranju uvjeta za – sudjeluje u sustavu traganja i spašavanja za nestalim normaliziranje života ljudi na pogođenom području; zrakoplovima i drugim prometnim sredstvima u – obavlja prikupljanje podataka i utvrđivanje obujma planinama, strmim dijelovima obale i drugim posljedica iz mjerodavnosti službe, koje su nastale nepristupačnim područjima, djelovanjem prirodne ili druge nesreće na – organizira transport povrijeđenih i oboljelih ljudi i pogođenom području. pripadnika gorske službe spašavanja s planina i Služba iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na sprečavanje drugih nepristupačnih područja te podnošenje nesreća velikih razmjera postupa sukladno odredbama čl. 66. do zahtjeva nadležnim službama za helikopterski trans- 85. Zakona o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH", port, posredstvom mjerodavnog operativnog centra civilne zaštite, osim u slučaju kada organizator računarski i grafički obrađuje meteo i hidrološke aktivnosti osigura helikopter i osigurava prisustvo podatke i dostavlja ih tim korisnicima, pripadnika gorske službe spašavanja, – izrađuje i operativnim centrima civilne zaštite – obavlja spašavanje ljudi na visinama i visokim dostavlja prognoze vremena koje se odnose na vrlo objektima u slučaju potresa, vremenskih nepogoda i kratkoročne (od 3 do 12 sati), kratkoročne (do tri drugih nesreća na nepristupačnim prostorima, dana unaprijed), srednjoročne (do deset dana – obavlja spašavanje ljudi u nesrećama u slučaju loših unaprijed), dugoročne (duže od deset dana, mjesečne vremenskih uvjeta uz primjenu posebnih stručnih i sezonske), prema objektivnim proračunima razvoja znanja i tehničke opreme za spašavanje u planinama. stanja atmosfere koji se provode u većim b) u fazi otklanjanja posljedica: meteorološkim centrima (Reading, Offenbach, – poduzima aktivnosti i postupke kojima se umanjuje Toulouse itd.). nepovoljan učinak nesreće prilikom spašavanje b) u fazi otklanjanja posljedica: ugroženih ljudskih života; – kontinuirano radi na prikupljanju, obradi i arhivi- – ostvaruje suradnju i koordinaciju s tijelima civilne ranju hidrometeoroloških podataka, neophodnih za zaštite i drugim fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih poduzimanju postupaka za spašavanje ljudskog dobara i okoliša, razne potrebe vodoprivrede, života i imovine u složenom pristupu unesrećenom i vodosnabdijevanja, agro i humane meteorologije, pružanje prve pomoći u planini i na drugim hidroenergetike, navodnjavanja, izradu studija o neurbanim i teško pristupačnim područjima uz velikim poplavama, sušama i zagađenosti atmosfere. primjenu odgovarajuće tehnike i opreme gorske službe spašavanja na pogođenom području. 3. Način rada službi zaštite i spašavanja u vršenju poslova iz njihove mjerodavnosti 16) Služba za seizmologiju Članak 30. Članak 28. Sukladno odredbi članka 122. stavak 4. Zakona o zaštiti i Služba za seizmologiju formira se u pravnim osobama koje spašavanju, službe zaštite i spašavanja iz članka 8. ovoga se bave seizmologijom i inžinjerijskom seizmologijom. Ta pravilnika, poslove iz svoje mjerodavnosti utvrđene u čl. 13. do služba vrši operativne mjere zaštite i spašavanja koje se odnose 29. ovoga pravilnika, koji predstavljaju operativne mjere zaštite i na registriranje i obradu podataka o potresima, vođenju arhive spašavanja, vrše u uvjetima koji su utvrđeni u odredbi članka 4. podataka o potresima i unošenje obrađenih podataka u bazu ovoga pravilnika. podataka, kao i izradu karata i grafikona i to: Službe zaštite i spašavanja počinju obavljati poslove iz svoje a) u fazi spašavanja: mjerodavnosti od momenta kada budu angažirane od strane – mjerodavnom operativnom centru civilne zaštite mjerodavnog stožera civilne zaštite do momenta kada taj stožer neprekidno dostavlja podatke o područjima koja su naredi prestanak njihovog rada. pogođena potresom i jačini potresa i mogućnostima njegovog ponavljanja; Članak 31. – samostalno i preko operativnih centara civilne Preventivne mjere zaštite i spašavanja koje su utvrđene u zaštite, upozorava građane i sve pravne osobe na odredbama članka 32. ovoga pravilnika, neposredno vrše pravne pravila ponašanja za vrijeme jačih potresa na osobe iz članka 32. Zakona o zaštiti i spašavanju i udruge građana pogođenom području. u kojima su formirane službe zaštite i spašavanja iz članka 8. b) u fazi otklanjanja posljedica: ovoga pravilnika. Pravne osobe, te mjere provode u okviru – prati stanje naknadnih udara i o tome dostavlja obavljanja svoje redovne djelatnosti, s tim da na obavljanju podatke mjerodavnim operativnim centrima civilne preventivnih mjera prvenstveno angažiraju službu zaštite i zaštite; spašavanja koja je formirana u pravnoj osobi. – organizira sustavna seizmološka motrenja na cijelom području Federacije i unapređuje mrežu seizmičkih Članak 32. stanica. Pravne osobe i udruge građana iz članka 31. ovoga pravilnika, u okviru obavljanja svoje redovne djelatnosti, vrše 17) Služba za hidrometeorologiju slijedeće preventivne mjere zaštite i spašavanja i to: Članak 29. 1) Pravne osobe iz oblasti zdravstva iz članka 13. ovoga Služba za hidrometeorologiju formira se u Federalnom pravilnika: meteorološkom zavodu i drugim pravnim osobama koje se bave – provode protuepidemijske mjere koje obuhvataju: hidrologijom i meteorologijom. Ta služba vrši operativne mjere higijensko-epidemiološko izviđanje i aktivno zaštite i spašavanja koje se odnose na meteorološka i hidrološka otkrivanje oboljelih ljudi od zaraznih bolesti; osmatranja, izdavanje prognoze vremena, davanje trenutnog provođenje svih mjera na izolaciji sumnjivih i stanja vodostaja na rijekama i kratkoročne hidrološke prognoze oboljelih ljudi od zaraznih bolesti, kao i prijevoz kada je to potrebito (opasnost od poplave i suše), praćenje oboljelih do medicinskih ustanova; klimatskih kolebanja na globalnom i lokalnom nivou i obradu i – obavljaju organiziranje i provođenje arhiviranje svih registriranih hidrometeoroloških podataka na aktivno-pasivne imunizacije pučanstva i pogođenom području i to: hemoprofilaktičnih i drugih mjera radi prevencije. a) u fazi spašavanja: 2) Pravne osobe iz oblasti veterinarstva iz članka 14. ovoga – obavlja poslove zaštite i spašavanja koji se osobito, pravilnika: odnose na operativnu situaciju sa ugroženog – obavljaju popis životinja po vrstama i kategorijama i područja od poplava i velikih bujica i drugih pojava poduzimaju mjere za utvrđivanje mogućeg velikih voda, sukladno propisima kojima je postojanja određenih zaraznih, parazitarnih i regulirana oblast zaštite od poplava. (Glavni uzgojnih bolesti, naročito zoonoza, s ciljem operativni plan odbrane od poplava za područja sprečavanja nastanka tih bolesti; slivova rijeka Save i Neretve), – obavljaju karantiranje životinja, – pravovremeno i neprekidno izvješćuje operativne veterinarsko-sanitarne preglede i kontrolu životinja, centre civilne zaštite i informativne centre JP sirovina, proizvoda i otpadaka životinjskog porijekla "Elektroprivrede BiH", "Elektroprivrede HZHB", u unutarnjem prometu i pri uvozu; vodoprivredne informativne centre JP za vodno – obavljaju kontrolu zdravstvene ispravnosti stočne područje slivova rijeke Save i Jadranskog mora; hrane i vode; IBG-Bihać, o oborinama i vodostajima na rijekama i – obavljaju neškodljivo uklanjanje leševa životinja i opasnostima od pojave poplava i velikih voda, drugog animalnog otpadnog materijala; – provode zootehničke i zoohigijenske mjere i – poduzimju mjere da mjerodavna tijela i institucije postupke; ovavljaju zadaće utvrđene u Programu zaštite od – provode mjere dezinfekcije, dezinsekcije i kemijskog oružja i reagiranja u slučaju nesreća i deratizacije u pitanjima iz svoje mjerodavnosti; incidenata u koje su uključene kemikalije ("Službene – obavljaju kontrolu veterinarskih lijekova i drugih novine Federacije BiH", broj 80/06) i sudjeluju u veterinarskih materijalno-tehničkih sredstava u realizaciji vlastitih zadaća utvrđenih u tom proizvodnji i prometu; programu; – provode primarne radiološke i kemijske detekcije i – obučavaju se i osposobljavaju za dobro poznavanje druge mjere u oblasti veterinarstva. vrste i prirode RKB opasnosti; 3) Pravne osobe iz oblasti vodosnabdijevanja iz članka 15. – osiguravaju potrebite uvjete i mjere za sigurno ovoga pravilnika: rukovanje opasnim tvarima u proizvodnji i prometu, – obavljaju snimanje stanja svih izvorišta vode, njihov skladištenju, odnosno deponiranju i uništavanju kapacitet, stanje vodoopskrbne mreže, ispitivanje opasnih tvari RKB opasnosti; kvaliteta vode i druga pitanja važna za redovito – osiguravaju stručne kadrove i opremanje svih snabdijevanje pučanstva ispravnom vodom; objekata kemijske, petrokemijske i farmaceutske – obavljaju geološka ispitivanja podzemnih voda, industrije tehničkim sredstvima za automatsku njihovog kvaliteta, određivanje i obilježavanje dojavu požara, detektorima eksplozivnosti, mjesta za njihovu eksploataciju u slučajevima kada stabilnim instalacijama za gašenje požara, je redovni sustav snabdijevanja oštećen ili uništen; sredstvima osobne i kolektivne zaštite (izolirajući – izrađuju plan redukcije vodosnabdijevanja za aparat za spašavanje, prenosni detektori i dr.); određeno područje. – obavljaju redovito prikupljanje podataka o RKB 4) Pravne osobe koje se bave odvozom smeća i opasnosti (RKHB izviđanje) u svim uvjetima radi hortikulturom iz članka 16. ovoga pravilnika: otkrivanja i kvalitativnog i kvantitativnog – određuju mjesta za smetljišta (smetišta) i izrađuju utvrđivanja prisustva RKB kontaminacije u plan uređenja tih mjesta. ispitivanom uzorku ili sredini (zemlji, vazduhu, 5) Pravne osobe koje se bave transportom i distribucijom vodi, hrani i dr.) u cilju blagovremenog otkrivanja plina iz članka 17. ovoga pravilnika: RKB agenasa i sprečavanja njihovog unošenja u – obavljaju snimanje postojeće plinovodne organizam, a time i trovanja, unutarnje ozračenosti, infrastrukture i preventivno održavanje te zarazne bolesti i slično. infrastrukture; 11) Pravne osobe koje se bave eksploatacijom mineralnih – obavljaju izradu plana plinofikacije svih objekata i sirovina na površini zemlje i pod zemljom iz članka 23. dijelova naselja koja nemaju plinsku infrastrukturu u ovoga pravilnika: kojima postoje uvjeti. – provode sve propisane mjere zaštite na radu sukladno 6) Pravne osobe koje se bave održavanjem grobalja iz članka specifičnim potencijalnim opasnostima koje se 18. ovoga pravilnika: mogu pojaviti u rudniku, brine o opremljenosti službe osobnim zaštitnim sredstvima i osobnoj – obavljaju snimanje stanja postojećih grobalja i zaštitnoj opremi pripadnika spasilačke službe, ocjenjivanje pogodnosti budućih lokacija za – upoznaju sve radnike o radnjama i postupcima kojih sahranjivanje umrlih ljudi; se moraju pridržavati pri obavljanju poslova u – određuju mjesta za zakopavanje ili spaljivanje rudniku i pri spašavanju u slučaju nesreće, životinja i drugog biogenog otpada i izrađuju plan za – obavljaju edukaciju svih uposlenih o svim uređenje tih mjesta. preventivnim mjerama kojih se moraju pridržavati u 7) Pravne osobe, odnosno udruge građana koja se bave toku rada kako ne bi došlo do nesreće, aktivnostima na vodi i pod vodom iz članka 19. ovoga – redovito ažuriraju plan odbrane od potencijalnih pravilnika: opasnosti u rudniku i o izmjenama tog plana – obavljaju poslove koji se odnose na stvaranje upoznaju zaposlene osobe u pravnoj osobi. materijalnih i drugih uvjeta potrebitih za obavljanje 12) Pravne osobe koje se bave niskogradnjom i obrane od poplava i ekscesnih zagađenja, kao i visokogradnjom iz članka 24. ovoga pravilnika: spašavanje ljudi i materijalnih dobara na vodi i pod vodom. – donose odgovarajuće normativne akte o korištenju 8) Pravne osobe, odnosno udruge građana koja se bave opreme i tehničkih sredstava koja se koristi u procesu zaštitom od požara iz članka 20. ovoga pravilnika: obavljanja redovne djelatnosti iz oblasti niskogradnje i visokogradnje i provođenje – planiraju i osiguravaju nabavku protupožarne i druge preventivnih mjera u toj oblasti, kao i stvaranje opreme za zaštitu šuma, stambenih i drugih zgrada i uvjeta da se ta sredstva i oprema u određeno vrijeme objekata od požara; može staviti na raspolaganje radi provođenja – obavljaju sve preventivne mjere protupožarne i operativnih mjera zaštite i spašavanja utvrđenih u eksplozivne zaštite skladišta drvenih sortimenata i članku 24. ovoga pravilnika. zapaljivih i eksplozivnih tvari; 13) Pravne osobe, odnosno udruge građana koje se bave – određuju mjesta za protupožarne motritelje i mjesta zaštitom okoliša iz članka 25. ovoga pravilnika: za izradu protupožarnih prosjeka; – obavljaju izradu katastara zagađenja zraka, – obavljaju kontrolu ispravnosti i održavaju i zagađenja zemljišta i zagađenja vode za pojedina servisiraju protupožarne aparate i ostalu opremu za područja, kao i izradu registra zagađenja zaštitu od požara, i sagorijevanjem plinskog, tečnog i čvrstog goriva sa – obavljaju edukaciju stanovništva u provođenju mjera specifikacijom proizvodnje i kvalitetom energenata na zaštiti od požara. karata zagađivača SO2, CO, NO2, PB, C12, H2S, 9) Pravne osobe koje se bave poljoprivrednom CO2, fluorida, azbesta i drugih štetnih tvari po proizvodnjom iz članka 21. ovoga pravilnika: čovjeka i životnu sredinu, – poduzimju mjere da se izradi katastar – obavljaju izradu preglednih karata industrijskih poljoprivrednog zemljišta, postrojenja sa specifikacijom proizvodnje i otpada – prate pojave, stanje i kretanje uzročnika bolesti koji se emituje u životnu sredinu, karata plinskih i biljaka, štetočina i korovskih biljaka; naftovodnih instalacija kod nas i u inozemstvu i – obavljaju zdravstvene preglede pošiljki bilja u karata pirofilnih tipova vegetacije, te izradu karata unutarnjem prometu, izvoza i reeksportovanja. radioaktivnosti i izradu karata kontaminiranosti 10) Pravne osobe koje u svom radu koriste RKB sredstva iz zemljišta teškim metalima, lakšim i težim frakcijama članka 22. ovoga pravilnika: naftnih ugljovodonika; – obavljaju izradu studija, biltena, priručnika i drugih Federalnog meteorološkog zavoda, a nakon toga i u publikacija iz oblasti ekologije; operativne centre civilne zaštite i JP vodnih slivova – poduzimaju mjere da se uspostavi normativa o rijeke Save i Jadranskog mora-Mostar, maksimalno dozvoljenim koncentracijama toksičnih – provode meteorološke i hidrološke aktivnosti supstanci u radnoj sredini i naseljenom mjestu, (mjerenja i opažanja) sa svih meteoroloških i obzirom na saznanja vezana za kroničnu toksičnost, hidroloških stanica (automatske sa podacima u genetoksičnost, teratogeno i kancerogeno djelovanje realnom vremenu i motriteljskih); obavlja prijenos i i druga neophodna dokumenta od značaja za ovu obradu podataka koje, potom, dostavlja operativnim oblast. centrima civilne zaštite, JP za vodno područja sliva 14) Pravne osobe koje se bave robama široke potrošnje iz rijeke Save i JP za vodno područje sliva Jadranskog člana 26. ovog pravilnika: mora, javnost, a sve za potrebe pravovremenog – poduzimaju mjere da se izvrši evidentiranje svih informiranja i upozoravanja u slučaju nailaska skladišta i drugih prostora pogodnih za smještaj i velikih voda (poplava), suša, tuče i šumskih požara, čuvanje roba široke potrošnje i humanitarne pomoći, – daju informacije za potrebe vodoprivrede, kao i prilagođavanje određenih prostorija za elektroprivrede, prostornog planiranja, gradnje, skladištenje tih roba i humanitarne pomoći i zaštite okoliša i procjene šteta, evidenciju vozila i drugih sredstava koja su – sudjeluju u izradi Glavnog operativnog plana obrane neophodna za obavljanje snabdijevanja. od poplava, prema propisima koji se odnose na taj 15) Udruge građana koje se bave djelatnostima iz članka 27. plan, ovoga pravilnika: – izrađuju indekse opasnosti vjerovatnoće pojave – posebno se stručno osposobljavaju, obučavaju, požara (podatke o temperaturi i vlažnosti vazduha, uvježbavaju i opremaju za namjenske zadaće padavinama, odnosno količini vlage) i te podatke sprečavanja nesreća i spašavanje u planinama, na dostavlja operativnim centrima civilne zaštite i drugim nepristupačnim područjima u svrhu očuvanja službama za zaštitu od požara, radi postizanja ljudskih života, zdravlja i imovine, stepena pripravnosti, – organiziraju i pripremaju aktivnosti i mjere kojima je – u cilju smanjenja negativnih učinaka zagađenja svrha održavanje pripravnosti za spašavanje i atmosfere (spojevi sumpora, ugljika, azota i drugih) intervencijsku sposobnost za djelovanje na opasnost predlažu odgovarajuće zaštitne mjere od produkata od nesreća u planinama i drugim nepristupačnim štetnih za zdravlje ljudi i životinja, koji ugrožavaju područjima, održanje bioraznolikosti, narušavaju izgled krajolika – provode dežurstvo u cilju sprečavanja nastajanja te utječu na energetski bilans sustava nesreća iz oblasti kojom se bave, zemlja-atmosfera, – daju sigurnosne preporuke osobama i – predlažu optimalna strateška rješenja u oblasti organizatorima turističkih, sportskih i drugih hidrologije i meteorologije čije aktivnosti trebaju biti aktivnosti u prirodi i planinskim područjima radi jasno definirane i u planovima zaštite i spašavanja, sprečavanja radnji koje ugrožavaju sigurnost, život i – izrađuju meteorološke i hidrološke podloge za zdravlje tih osoba, potrebe izgradnje, sigurnosti i ekonomičnosti – provode kontinuirano informiranje i educiranje upotrebe infrastrukturnih i stambenih objekata, fizičkih i pravnih osoba o opasnostima i mjerama zračnih luka, akumulacijskih jezera i zaštiti okoliša. sigurnosti u planinama i na drugim nepristupačnim područjima, III. ORGANIZIRANJE POSTROJBI CIVILNE ZAŠTITE, – izdaju preventivne i edukacijske materijale u svezi NJIHOVI POSLOVI I ZADAĆE I NAČIN RADA sigurnosti osoba i imovine koje se odnose na 1. Organiziranje postrojbi civilne zaštite i njihovi poslovi i slijedeće sportove: planinarenje, skijanje i sanjkanje, turno skijanje, penjanje, speleologiju, speleoronjenje zadaće i druge slične sportove. a) Zajedničke odredbe 16) Pravne osobe koje se bave seizmologijom iz članka 28. ovoga pravilnika: Članak 33. – izrađuju karte seizmičkog inteziteta za periode od 50, Postrojbe civilne zaštite koje se organiziraju sukladno 100, 250 i 500 godina i te karte dostavljaju tijelima odredbama članka 32. stavak 2. i članka 127. Zakona o zaštiti i civilne zaštite i drugim nositeljima planiranja u spašavanju, predstavljaju posebne sastave pripadnika civilne zaštiti i spašavanju u svrhu izrade procjena zaštite namijenjene za obavljanje određenih zadaća u zaštiti i ugroženosti i planova zaštite i spašavanja, spašavanju ljudi, životinja i materijalnih dobara od prirodnih i – izrađuju prognostičke karte jačih potresa na području drugih nesreća, kao i na otklanjanju posljedica nastalih Federacije i te karte dostavljaju tijelima civilne djelovanjem tih nesreća. zaštite i drugim zainteresiranim tijelima koja se bave Postrojbe civilne zaštite organiziraju se i funkcioniraju prostornim i urbanističkim planiranjem, sukladno odredbama čl. 127. do 132. Zakona o zaštiti i projektiranjem i izgradnjom objekata u područjima spašavanju i odredbama čl. 34. do 47. ovoga pravilnika. koja su ugrožena potresom; Članak 34. – upozoravaju građane na područja koja su osjetljiva na potres, veličine i karakteristike opasnosti od Sukladno odredbi članka 127. stavak 2. Zakona o zaštiti i potresa i načinu življenja i ponašanja u vrijeme prije spašavanju, postrojbe civilne zaštite formiraju se kao postrojbe potresa, kada se potres dogodi i za vrijeme naknadnih civilne zaštite specijalizirane namjene (u daljnjem tekstu: potresa i smirivanja tla. jedinice specijalizirane namjene) i postrojbe civilne zaštite opće 17) Pravne osobe koje se bave hidrologijom i meteorologijom namjene (u daljnjem tekstu: postrojbe opće namjene). iz članka 29. ovoga pravilnika: b) Formiranje postrojbi specijalizirane namjene i njihove – doprinose razvoju, osposobljavanju i opremanju zadaće funkcionalne strukture za obavljanje meteoroloških i hidroloških aktivnosti, naročito u pogledu Članak 35. pokrivanja cijelog područja Federacije automatskim Postrojbe specijalizirane namjene mogu se formirati na stanicama koje danonoćno mjere i bilježe slijedećim razinama vlasti i to: meteorološke i hidrološke elemente (temperaturu, 1) na razini kantona i općine, kako je utvrđeno u odredbi pritisak i vlažnost zraka, smjer i brzinu vjetra, trend članka 130. stavak 1. Zakona o zaštiti i spašavanju, vodostaja, nailazak i trajanje velikih voda itd.), te ih 2) na razini Federacije, kako je utvrđeno u članku 132. prenose u centralni telekomunikacijski centar stavak 1. Zakona o zaštiti i spašavanju. Postrojbe specijalizirane namjene iz stavka 1. točka 1. ovoga edukaciju građana za samopomoć, a može se angažirati i članka, mogu se formirati samo onda kada se utvrdi da su na provođenju mjera higijensko epidemiološke zaštite, ispunjeni svi uvjeti utvrđeni u odredbi članka 130. stavak 1. dekontaminaciji povrijeđenih i oboljelih, kontroli Zakona o zaštiti i spašavanju i kada nema uvjeta da se formiraju zagađenosti hrane i vode, asanaciji terena, prijevozu odgovarajuće službe zaštite i spašavanja iz članka 8. ovoga umrlih i identifikaciji poginulih građana, pravilnika za poslove za koje bi se formirale te postrojbe, a iz 3) postrojba za zaštitu i spašavanje od mina i NUS-a formira procjene ugroženosti kantona, odnosno općine proizilazi da je se za obavljanje poslova na otkrivanju, obilježavanju, neophodno imati odgovarajuće postrojbe specijalizirane osiguranju, transportu i uništavanju neeksplodiranih namjene. ubojitih sredstava, deminiranje terena i objekata, a može Prilikom odlučivanja o organiziranju postrojbi iz stavka 2. se angažirati i na rušenju oštećenih ili dotrajalih objekata i ovoga članka, kantonalna uprava civilne zaštite, odnosno službe na drugim sličnim zadaćama, prema svojim stručnim i civilne zaštite općina sa područja kantona, obvezne su materijalno-tehničkim mogućnostima, međusobno surađivati i uskladiti potrebe za formiranje postrojbi 4) postrojba za radiološko-kemijsku i biološku zaštitu specijalizirane namjene na razini kantona i na razini općine i formira se za obavljanje RKB izviđanja, dozimetrijske eliminirati mogućnost formiranja postrojbi koje nisu potrebite ni kontrole, dekontaminacije ljudi i materijalno-tehničkih općini ni kantonu. sredstava, opreme, tla i objekata nakon upotrebe nuklearnog, kemijskog ili biološkog oružja, sudjeluju u Članak 36. zaštiti i spašavanju pri pojavi havarija i akcidenata, Postrojbe specijalizirane namjene formiraju se posebnim radijacijsko-kemijskog i biološkog porijekla, a može se aktom koji donose tijela vlasti iz članka 10. ovoga pravilnika, na angažirati i na lokaliziranju i gašenju manjih požara, prijedlog odgovarajućeg tijela civilne zaštite iz te odredbe. ispumpavanju vode iz poplavljenih objekata, U aktu Vlade Federacije i aktu vlade kantona, odnosno aktu snabdijevanju pitkom vodom pučanstva, dezinfekciji, općinskog načelnika kojim se vrši formiranje postrojbi dezinsekciji i deratizaciji i drugim zadacima koji se specijalizirane namjene utvrđuju se slijedeća pitanja: vrste odnose na RKB zaštitu, postrojbi i njihova namjena, zadaće koje će obavljati, područje na 5) postrojba za spašavanje iz ruševina formira se za kojem će djelovati, način popune postrojbi osobljem i obavljanje poslova na otkrivanju, pronalaženju i materijalno-tehničkim i drugim sredstvima koja su potrebita za rad spašavanju ljudi zatrpanih u ruševinama i spašavanju jedinica, način organiziranja i provođenja obuke i osposobljavanja ugroženih i nastradalih iz oštećenih objekata i za tih postrojbi, kao i obveze za Federalnu i kantonalne uprave civilne sudjelovanje u raščišćavanju ruševina, a može se zaštite, odnosno službe civilne zaštite općine u svezi obavljnja svih angažirati i na dekontaminaciji zemljišta i objekata i poslova na organiziranju, popuni, materijalno-tehničkom drugim zadacima sukladno svojim ljudskim i opremanju i obučavanju i osposobljavanju tih postrojbi. materijalno-tehničkim mogućnostima, Članak 37. 6) postrojba za asanaciju terena formira se za obavljanje Sukladno uvjetima iz članka 35. st. 2. i 3. ovoga pravilnika, poslova koji se odnose na primarnu identifikaciju, mogu se, po pravilu, formirati slijedeće postrojbe specijalizirane evidentiranje i sahranjivanje poginulih ljudi i namjene: zakopavanje uginulih životinja, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju na mjestima sahranjivanja 1) za zaštitu od požara, poginulih ljudi i uginulih životinja, za obavljanje poslova 2) za medicinsku pomoć, na uklanjanju i uništavanju svih vrsta štetnih otpadaka i 3) za zaštitu i spašavanje od mina i neeksplodiranih ubojitih dezinfekcije i deratizacije na poplavljenim područjima, a sredstava (NUS-a), može da obavlja i druge poslove sukladno svojim 4) za RKB zaštitu, kadrovskim i materijalno-tehničkim mogućnostima, 5) za spašavanje iz ruševina, 7) postrojba za spašavanje na vodi i pod vodom formira se za 6) za asanaciju terena, obavljanje poslova na spašavanju ljudi i materijalnih 7) za spašavanje na vodi i pod vodom, dobara na rijekama, jezerima i na moru, kao i na 8) za spašavanje s visina, poplavljenim područjima, da obavlja pijevoz ljudi i 9) za spašavanje životinja i namirnica životinjskog podrijetla materijalnih dobara preko rijeka i jezera, da spašava i utopljenike iz jezera, rijeka, bunara i drugih mjesta na 10) za upravljanje i održavanje skloništa i zaklona. kojima su ugroženi vodom, kao i materijalna dobra ispod Prema procjeni ugroženosti Federacije, kantona, odnosno vode i na vodi, općine mogu se formirati i druge postrojbe specijalizirane namjene, 8) postrojba za spašavanje sa visina formira se za spašavanje ako se procijeni da je potrebito formiranje tih postrojbi o čemu ljudi i materijalnih dobara iz oštećenih objekata od požara odlučuju tijela vlasti iz članka 10. stavak 1. ovoga pravilnika. ili s viših katova, a može se angažirati i u akcijama Pored postrojbi iz stavka 1. ovoga članka, mogu se formirati i spašavanja ugroženih i zatrpanih ljudi u visoko- mješovite specijalizirane postrojbe za žurne intervencije koje u planinskim područjima, od posljedica snježnih lavina, svom sastavu mogu imati stručnjake za obavljanje više različitih nanosa i drugih nesreća, spašavanju ugroženih radnika u poslova iz mjerodavnosti postrojbe iz stavka 1. ovoga članka. rudarskim jamama i angažiranje u drugim sličnim situacijama kada se radi o poslovima za koje je Članak 38. osposobljena ta postrojba, Postrojbe specijalizirane namjene iz članka 37. ovoga 9) postrojba za zaštitu i spašavanje životinja i namirnica pravilnika formiraju se radi obavljanja slijedećih poslova zaštite i životinjskog podrijetla formira se za obavljanje radnji i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih postupaka na preventivnoj zaštiti životinja i namirnica nesreća i to: životinjskog porijekla, za pružanje prve pomoći 1) postrojba za zaštitu od požara formira se za poduzimanje povrijeđenoj i oboljeloj stoci, za sudjelovanje u evakuaciji aktivnosti na spašavanju ljudi i materijalnih dobara koji su i zbrinjavanju stoke, za pružanje pomoći u klanju ugroženi požarom, za snabdijevanje ljudi pitkom vodom, povrijeđene stoke, za obavljanje dekontaminacije stoke i za sudjelovanje u zaštiti od poplava (ispumpavanje vode namirnica životinjskog podrijetla i za sudjelovanje u iz poplavljenih prostorija i objekata i dr.), dekontaminaciji distribuciji stočne hrane koja je namijenjena za objekata i tla, spašavanju ugroženih ljudi iz oštećenih zbrinjavanje stoke, objekata ili sa viših katova i drugih aktivnosti u zaštiti i 10) postrojba za upravljanje i održavanje skloništa i zaklona spašavanju, formira se za obavljanje poslova koji se odnose na pregled 2) postrojba za medicinsku pomoć formira se za pružanje skloništa, u smislu pripreme skloništa za smještaj ljudi i prve medicinske pomoći povrijeđenim i za obavljanje materijalnih dobara u slučaju nastanka prirodne ili druge njihovog prijevoza do zdravstvene ustanove, da formira nesreće, odnosno ratnog stanja, za vođenje evidencije pokretne bolnice kada to zahtijeva situacija, da vrši osoba koja podliježu sklanjanju i boravku u skloništu i zaklonu, za obavljanje provjere i funkcioniranja uređaja i U aktu o formiranju postrojbi iz st. 1. i 3. ovoga članka opreme u skloništu i za poduzimanje odgovarajućih mjera utvrđuju se slijedeća pitanja: određuju vrste, broj i veličina za njihovu ispravnost, za obavljanje prihvata i rasporeda postrojbi, zadaće svake postrojbe posebno, način popune stanovništva u skloništu, za obavljanje kontrole identiteta postrojbi osobljem i materijalno-tehničkim i drugim sredstvima osoba koje ulaze u sklonište, za uspostavljanje reda i koja su potrebita za rad postrojbi, područje na kojem će djelovati, discipline u skloništu, za pravilno korišćenje uređaja i način financiranja postrojbi i druga pitanja od značaja za opreme u skloništu, za osiguranje izlaska ljudi iz skloništa ustrojstvo i rad tih postrojbi. u slučaju da dođe do mehaničkog i funkcionalnog Sve poslove utvrđene u aktu iz stavka 4. ovoga članka oštećenja većeg dijela skloništa ili nastanka druge obavlja služba civilne zaštite općine. opasnosti, a može obavljati i druge poslove u svezi sklanjanja ljudi i materijalnih dobara, koje odredi Članak 42. kantonalna uprava civilne zaštite, odnosno služba civilne Postrojbe opće namjene iz članka 40. stavak 1. toč. 1.,3 i 4. zaštite općine. Ta postrojba može obavljati narečene ovoga pravilnika koje formiraju tijela uprave, službe za upravu i zadaće za veći broj skloništa i zaklona što se utvrđuje u pravne osobe, namijenjene su za potrebe zaštite i spašavanju ljudi aktu o formiranju postrojbe. i materijalnih dobara na radu u tim tijelima i pravnim osobama Članak 39. (vlastite potrebe). Mješovita postrojba za žurne intervencije iz članka 37. stavak Svako tijelo uprave, služba za upravu i pravna osoba samostalno 3. ovoga pravilnika može se formirati za sudjelovanje u raznim procjenjuju potrebe za formiranjem postrojbi opće namjene. Te vrstama intervencija na zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih postrojbe se popunjavaju ljudstvom koje se nalazi u radnom odnosu u dobara, posebno u uvjetima kada druge snage civilne zaštite nisu u tim tijelima, službama i pravnim osobama i opremaju odgovarajućim mogućnosti obaviti tu vrstu zadaća, kao što su: spašavanje ljudi u materijalno-tehničkim i drugim sredstvima i opremom koja je tehničko-tehnološkim nesrećama u industrijskim pogonima i potrebita za rad tih jedinica koja osiguravaju tijela uprave, službe i postrojenjima, kada treba spasiti zatrpane i povrijeđene ljude ili pravne osobe iz vlastitih sredstava. spasiti ljude okružene vatrenom stihijom do kojih se ne može doći U aktu o formiranju postrojbi opće namjene iz stavka 1. ovoga sa zemlje ili za intervencije u različitim situacijama kada je došlo članka utvrđuje se veličina postrojbe, zadaće koje će obavljati, do akcidenata većih razmjera i treba spašavati ljude iz ugroženog oprema i tehnička sredstva potrebita za rad postrojbi, način područja ili za brze intervencije u uvjetima nastanka potresa i financiranja postrojbe i određuje služba ili pojedinac koji će rušenja objekata kada u tim objektima ima zatrpanih ljudi radi obavljati sve poslove na popuni postrojbi ljudstvom i njihovog pronalaženja i izvlačenja ili za spašavanje ljudi u materijalno-tehničkim sredstvima, planirati i izvoditi obučavanje i zimskim uvjetima kada se desi zarušavanje ili zasipanje lavinom ili osposobljavanje postrojbi i planirati način upotrebe tih postrojbi. na drugi način ili kada se izgube planinari, skijaši ili drugi ljudi, na nepristupačnim ili teško pristupačnim terenima ili za spašavanje d) Osobne i materijalne formacije za postrojbe ljudi od mina i NUS-a i za spašavanje ljudi u velikim prometnim specijalizirane namjene i postrojbe opće namjene udesima sa velikim brojem ljudi i velikim brojem žrtava, odnosno Članak 43. povrijeđenih ljudi. Postrojbe specijalizirane namjene i postrojbe opće namjene c) Formiranje postrojbi opće namjene i njihove zadaće mogu se formirati kao timovi, odjeljenja i vodovi, kako je predviđeno u odredbi članka 127. stavak. 4. Zakona o zaštiti i spašavanju. Članak 40. Veličina svake postrojbe specijalizirane namjene i postrojbe Sukladno odredbi članka 129. stavak 2. Zakona o zaštiti i opće namjene u pogledu potrebitog osoblja utvrđuje se osobnim spašavanju, jedinice opće namjene formiraju se u općinama, a formacijama, a potrebe u materijalno-tehničkim sredstvima mogu se formirati i u kantonalnim, gradskim i općinskim tijelima utvrđuju se materijalnim formacijama. uprave i upravnim organizacijama, odnosno službama za upravu i drugim pravnim osobama. Sukladno toj zakonskoj odredbi akt o Osobne i materijalne formacije sadrža sljedeće podatke: formiranju postrojbi opće namjene donose i to: 1) osobna formacija sadrži podatke o broju pripadnika 1) za postrojbe u kantonalnim tijelima uprave i upravnim civilne zaštite u postrojbi, godine rođenja, stručnu organizacijama - rukovoditelji tih tijela i organizacija, spremu-specijalnost i stručnu osposobljenost za određene 2) za općinske postrojbe - općinski načelnik na prijedlog poslove, službe civilne zaštite općine, 2) materijalna formacija sadrži podatke o vrsti i količini 3) za postrojbe u općinskim službama za upravu - općinski opreme i drugim materijalno-tehničkim sredstvima koja načelnik na prijedlog rukovoditelja tih službi, su potrebita postrojbi civilne zaštite za uspješno obavljanje poslova iz mjerodavnosti postrojbe. 4) za postrojbe u gospodarskim društvima, javnim ustanovama i drugim pravnim osobama - rukovoditelji tih Formacije iz stavka 2. ovog članka utvrđuju slijedeća tijela i društava, ustanova i pravnih osoba. to: Postrojbe opće namjene iz točke 2. stavak 1. ovoga članka, 1) za postrojbe specijalizirane namjene - tijela vlasti iz općine mogu formirati i po mjesnim zajednicama. članka 36. ovoga pravilnika koji formiraju te postrojbe, 2) za postrojbe opće namjene - tijela iz članka 40. ovoga Članak 41. pravilnika koji formiraju te postrojbe. Postrojbe opće namjene iz članka 40. stavak 1. točka 2. ovoga Osobne i materijalne formacije postrojbi iz stavka 3. ovoga pravilnika, općine formiraju onda kada je u procjeni ugroženosti članka, utvrđuju se sukladno okvirnim osobnim i materijalnim općine predviđeno formiranje tih postrojbi i kada se cijeni da formacijama koje donosi direktor Federalne uprave, sukladno ostale organizirane snage civilne zaštite općine nisu dovoljne da odredbi članka 144. stavak 2. Zakona o zaštiti i spašavanju. osiguraju sve potrebe na spašavanju ljudi i materijalnih dobara koja mogu biti ugrožena prirodnim i drugim nesrećama. 2. Način angažiranja i rada postrojbi civilne zaštite Vrsta, veličina i broj postrojbi opće namjene iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuje se prema uvjetima koji su utvrđeni u Članak 44. članku 128. stavak 1. Zakona o zaštiti i spašavanju, kao i Postrojbe opće namjene iz članka 41. ovoga pravilnika, uvjetima utvrđenim u stavku 1. ovoga članka. angažiraju se, po pravilu, na pružanju pomoći u radu određenih Svaka općina je obvezna formirati najmanje jednu postrojbu službi zaštite i spašavanja iz čl. 13. do 29. ovoga pravilnika, a opće namjene mješovitog sastava koja bi se mogla angažirati kao mogu se angažirati i na obavljanju raznih zadaća u akcijama ispomoć, na obavljanju raznih vrsta poslova za potrebe službi zaštite i spašavanja ugroženih i nastradalih ljudi od prirodne ili zaštite i spašavanja i jedinica specijalizirane namjene, koje druge nesreće za čije obavljanje nije potrebito posebno stručno djeluju na području općine, kada se ukaže potreba za pružanje znanje niti se koriste posebna tehnička i druga sredstva rada na ispomoći tim službama ili postrojbama. obavljanju tih zadaća. Članak 45. prijeti neposredna opasnost od nastanka prirodne ili druge Sukladno odredbi članka 129. stavak 1. Zakona o zaštiti i nesreće, kada se ocijeni da je neophodno angažiranje određene spašavanju, postrojbe opće namjene iz članka 41. ovoga postrojbe civilne zaštite, ako takvo angažiranje zapovijedi pravilnika, poslove iz svoje mjerodavnosti obavljaju tako što se mjerodavni stožer civilne zaštite. angažiraju kao podrška i pomoć u radu slijedećih službi zaštite i Članak 48. spašavanja, odnosno postrojbi specijalizirane namjene i to: 1) na pružanju prve medicinske pomoći koju provode službe Kada se zapovijedi angažiranje postrojbe opće namjene iz čl. za medicinsku pomoć ili postrojbe specijalizirane 41. ovoga pravilnika, one se priključuju službi zaštite i namjene za medicinsku pomoć, spašavanja ili postrojbi specijalizirane namjene kojoj pripadaju i 2) na gašenju početnih i manjih požara koje provode službe obavljaju one poslove na zaštiti i spašavanju koje zapovijedi za zaštitu od požara ili postrojbe specijalizirane namjene rukovodtelj te službe, odnosno starješina te postrojbe. za gašenje požara, Postrojbe opće namjene i postrojbe specijalizirane namjene, 3) na provođenju mjera zaštite od poplava koje provode poslove iz svoje mjerodavnosti obavljaju od momenta službe za spašavanje na vodi i pod vodom ili postrojbe angažiranja do momenta kada mjerodavni stožer civilne zaštite specijalizirane namjene za spašavanje na vodi i pod naredi prestanak njihovog angažiranja. vodom, U tijeku obavljanja poslova iz svoje mjerodavnosti, 4) na provođenju mjera spašavanja ugroženih ljudi iz zapovijedanje postrojbama CZ obavljaju komandiri tih postrojbi, ruševina koje provode službe za zaštitu iz ruševina ili sukladno odredbama članka 142. Zakona o zaštiti i spašavanju. postrojbe specijalizirane namjene za zaštitu i spašavanje 3. Organiziranje službi zaštite i spašavanja i jedinica iz ruševina, civilne zaštite u gradu 5) na provođenju mjera RKB zaštite koje provode službe za RHB zaštitu ili postrojbe specijalizirane namjene za RHB Članak 49. zaštitu, Odredbe ovog pravilnika koje se odnose na uvjete za 6) na provođenju mjera koje se odnose na evakuaciju i organiziranje, zadaće i način rada službi zaštite i spašavanja i zbrinjavanje ugroženih i stradalih ljudi, transport i postrojbi civilne zaštite koje formira općina, analogno se snabdijevanje osnovnim sredstvima za ishranu, smještaj i primjenjuju i na organiziranje, zadatke i način rada službi zaštite i zdravlje ugroženog pučanstva koju organiziraju i provode spašavanja i jedinice civilne zaštite koje formira grad. službe za snabdijevanje i službe za medicinsku pomoć, Organiziranje službi i postrojbi iz stavka 1. ovoga članka, 7) na provođenju mjera na zaštiti i spašavanju ugroženih grad vrši u odnosu na privredne i društvene oblasti koje se po životinja koju provode službe za zaštitu i spašavanje ustavu, zakonu i statutu grada nalaze u mjerodavnosti grada. životinja ili jedinice specijalizirane namjene za spašavanje životinja i namirnica životinjskog podrijetla i IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 8) na izgradnji i održavanju skloništa i zaklona. Članak 50. Članak 46. Kantonalne uprave civilne zaštite i službe civilne zaštite Postrojbe opće namjene iz članka 42. ovoga pravilnika općine obvezne su izvršiti formiranje službi zaštite i spašavanja i angažiraju se na zadaćama zaštite i spašavanja u tijelima uprave, postrojbi civilne zaštite, sukladno odredbama ovog pravilnika u službama za upravu i pravnim osobama u kojima su formirane u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga pravilnika. vrijeme kada objekti, poslovne zgrade i imovina tih tijela, službi i Ako u kantonu i općini postoje formirane službe zaštite i pravnih osoba budu ugroženi prirodnom ili dugom nesrećom. spašavanja i postrojbe civilne zaštite, u tom slučaju je potrebito Postrojbe opće namjene iz stavka 1. ovoga članka, poslove iz ustrojstvo tih službi i postrojbi uskladiti sa odredbama ovoga svoje mjerodavnosti obavljaju od momenta angažiranja do pravilnika u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu momenta kada rukovoditelji tijela, službi i pravnih osoba ne ovoga pravilnika. narede prestanak njihovog angažiranja. Rukovoditelji tijela uprave i drugih tijela i rukovoditelji Članak 47. pravnih osoba obvezni su obaviti formiranje jedinica civilne Postrojbe opće namjene iz čl. 41 i 46. ovoga pravilnika i zaštite, sukladno odredbama ovog pravilnika, u roku od šest postrojbe specijalizirane namjene iz čl. 38. i 39. ovoga mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga pravilnika. pravilnika, poslove zaštite i spašavanja za koje su formirane, Članak 51. obavljaju u fazi spašavanja ljudi i materijalnih dobara koji su Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana ugroženi ili nastradali djelovanjem prirodne ili druge nesreće i u objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". fazi otklanjanja posljedica nastalih od tih nesreća, a u uvjetima koji su utvrđeni u članku 4. ovoga pravilnika. Broj 01-02/2-429/06 Iznimno od stavka 1. ovoga članka, određene postrojbe 13. studenoga 2006. godine Direktor civilne zaštite mogu se angažirati i u fazi preventivne zaštite kada Sarajevo Alija Tihić, v. r. SADRŽAJ VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Presuda broj U-23/06 (hrvatski jezik) 8337 936 Odluka o vrsti i performansama automata na sistemu au- Presuda broj U-23/06 (srpski jezik) 8338 tomata 8317 Presuda broj U-26/06 (bosanski jezik) 8340 937 Odluka o procedurama i postupku izračunavanja kamate Presuda broj U-26/06 (hrvatski jezik) 8341 za dio općih obveza 8317 Presuda broj U-26/06 (srpski jezik) 8342 938 Odluka o utvrđivanju korisnika Budžeta Federacije Presuda broj U-27/06 (bosanski jezik) 8344 Bosne i Hercegovine za koje će internu reviziju vršiti Presuda broj U-27/06 (hrvatski jezik) 8345 Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija 8318 Presuda broj U-27/06 (srpski jezik) 8346 939 Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o visini FEDERALNA DIREKCIJA ZA CIVILNU godišnje naknade za javne ceste koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila 8318 AVIJACIJU/ZRAKOPLOVSTVO 940 Odluka o davanju saglasnosti za knjiženje opreme Rješenje o imenovanju Komisije za proces provođenja nabavljene za potrebe implementacije "Programa ubrzanog pregovaračkog postupka bez objavljivanja poticajnih mjera za zapošljavanje u poljoprivredi" 8318 obavještenja o nabavci 8348 941 Odluka o davanju saglasnosti na ugovor o strateškom partnerstvu sa Microsoft-om 8319 FEDERALNA UPRAVA CIVILNE ZAŠTITE 942 Odluka o davanju saglasnosti za potpisivanje ugovora o strateškom partnerstvu sa Microsoft-om 8319 Pravilnik o odjeći i obući, oznakama specijalnosti i 943 Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o usvajanju Programa komandnih dužnosti, upotrebi znaka Civilne zaštite i utroška sredstava naplaćenih izdavanjem GSM licence identifikacionoj iskaznici za pripadnike Civilne zaštite za Federaciju Bosne i Hercegovine 8319 (bosanski jezik) 8348 944 Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Povjerenstva Pravilnik o odjeći i obući, oznakama specijalnosti i za verificiranje ratnih tražbina 8322 zapovjednih dužnosti, upotrebi znaka Civilne zaštite i identifikacijskoj iskaznici za pripadnike Civilne zaštite FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, (hrvatski jezik) 8380 RUDARSTVA I INDUSTRIJE Pravilnik o odjeći i obući, oznakama specijalnosti i 945 Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i komandnih dužnosti, upotrebi znaka Civilne zaštite zaposlenika za djelatnost proizvodnje i prerade metala u i identifikacionoj iskaznici za pripadnike Civilne Federaciji Bosne i Hercegovine 8322 zaštite (srpski jezik) 8411 Pravilnik o načinu rada i funkcioniranja štabova i USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE povjerenika Civilne zaštite (bosanski jezik) 8442 Pravilnik o načinu rada i funkcioniranja stožera i Presuda broj U-16/06(bosanski jezik) 8328 povjerenika civilne zaštite (hrvatski jezik) 8451 Presuda broj U-16/06 (hrvatski jezik) 8329 Pravilnik o organiziranju službi zaštite i spašavanja i Presuda broj U-16/06 (srpski jezik) 8330 jedinica Civilne zaštite, njihovim poslovima i načinu Presuda broj U-24/06 (bosanski jezik) 8331 rada (bosanski jezik) 8461 Presuda broj U-24/06 (hrvatski jezik) 8333 Pravilnik o organiziranju službi zaštite i spašavanja i Presuda broj U-24/06 (srpski jezik) 8334 postrojbi Civilne zaštite, njihovim poslovima i načinu Presuda broj U-23/06 (bosanski jezik) 8336 rada (hrvatski jezik) 8472 Izdavač: Javno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacija Službeni list BiH - Sarajevo, ulica Magribija 3 - Poštanski fah 3 - Direktor i odgovorni urednik: Dragan Prusina - Telefon - Direktor: 554-150 - Pretplata: 554-570, fax: 554-571 - Oglasni odjel 554-111, fax: 554-110 - Pravna služba: 554-151 - Računovodstvo: 558-440, 558-441 - Centrala: 554-160, 554-161 - Pretplata se utvrđuje polugodišnje, a uplata se vrši UNAPRIJED u korist računa: UNICREDIT ZAGREBAČKA BANKA BH 338 320 22000052 11 - VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo 160 200 00005746 51 - HYPO-ALPE-ADRIA-BANK A.D. Banja Luka filijala Brčko 552-000-00000017-12 - RAIFFEISEN BANK dd BiH Sarajevo 161-000- 00071700-57 - Grafička priprema: JP NIO Službeni list BiH Sarajevo - Štampa: "OKO" Sarajevo - Za štampariju direktor Društva Velija Šahović - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista. "Službene novine Federacije BiH" su upisane u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 414. Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF 2168/97 od 10.07.1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Porezni broj 01071019. - PDV broj 200226120002. Molimo pretplatnike da obavezno dostave svoj PDV broj radi izdavanja poreske fakture. Izdanje na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Pretplata za II polugodište 2006. godine na "Službene novine Federacije BiH" 110,00 KM. Pretplata za II polugodište 2006. godine na "Službeni glasnik BiH" i "Međunarodne ugovore" 120,00 KM, Web izdanje: http: //www.sluzbenenovine.ba - godišnja pretplata 200,00 KM po korisniku