Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Odluka o usvajanju izvještaja o realizaciji bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine u 2019. godini
Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na 233. sjednici održanoj 28.08.2020. godine, donosi
ODLUKU
O USVAJANJU IZVJEŠTAJA O REALIZACIJI BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE U 2019. GODINI
I.
Usvaja se Izvještaj o realizaciji bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine u 2019. godini (u daljem tekstu: Izvještaj).
II.
Izvještaj iz tačke I. ove odluke sastavni je dio ove odluke.
III.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
V. broj 1163/2020
28. augusta 2020. godine
Sarajevo
Premijer
Fadil Novalić, s. r.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE
IZVJEŠTAJ O REALIZACIJI
BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BiH U 2019. GODINI
Mostar, mart 2020. godine Sadržaj:
Uvodni dio
Izvještaj o realizaciji Bilansa energetskih potreba Federacije BiH u 2019. godini
Detaljniji pregled strukture elemenata Bilansa po energentima/energiji
Uvod
Izvještaj predstavlja Finalni izvještaj o realizaciji Bilansom planiranih energetskih potreba Federacije BiH u periodu januar - decembar 2019. g., uključujući energetske pokazatelje ostvarenja Bilansa u 2018. godini i obuhvata slijedeće osnovne energente i energiju:
- UGALJ,
- ELEKTRIČNA ENERGIJA,
- DERIVATI NAFTE i
- PRIRODNI GAS.
Osnova za izradu izvještaja su podaci energetskih subjekata: rudnici uglja, JP EP BIH, EP HZ- HB, BH-GAS i uvoznici naftnih derivata, analiza tih podataka i energetskih pokazatelja, te procjena Sektora energije Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.
Pri struktuiranju energetskih pokazatelja nastojali smo da, i pored niza specifičnosti, svaki od četiri posmatrana segmenta prilagodimo jedinstvenoj matrici podataka čiji glavni parametri jesu:
A - Proizvodnja
B - Razmjena
C - Potrošnja
a dinamički prikaz je dat u mjesečnom intervalu.
U zadnjoj koloni bilansne tabele date su bilansne razlike (Proizvodnja + Razmjena - Potrošnja) iz kojih se vidi da li ukupno snabdjevanje energentima (Proizvodnja + Razmjena) zadovoljava ukupnu Potrošnju.
A. Proizvodnja: U energetskom bilansu FBiH proizvodnja se prvenstveno odnosi na domaće energetske resurse - ugalj i hidro energiju. Ugalj se najvećim dijelom transformira u električnu energiju i u odnosu na vodne snage u ukupnoj proizvodnji električne energije u Federaciji BiH, posmatranom periodu, participira u omjeru 50% termoelektrane; 44% hidroelektrane, a VE, MHE, distributivne HE, industrijske TE i SE ukupno 6%.
Ugalj (mrki i lignit) se proizvodi u devet rudnika na teritoriji Federacije BiH koji učestvuju u realizaciji bilansa (sedam iz Koncerna, RMU "Banovići d.d. Banovići i RMU "Zlauše-Martin- Majdankići Gornji Kamengrad u vlasništvu "Lager" d.o.o. Posušje) za potrebe proizvodnje električne energije i toplote, industrije i široke potrošnje.
Električna energija se proizvodi iz domaćeg uglja u dvije termoelektrane (Kakanj i Tuzla) a iz hidroresursa u devet hidroelektrana (Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar, Čapljina, Jajce 1, Jajce 2, Peć Mlini i Mostarsko blato) i nekoliko distributivnih elektrana. Takođe, u termoelektranama se proizvode toplotna energija i tehnološka para.
Transformacija sunčeve energije u električnu energiju odvija se u solarnim elektranama u vlasništvu nezavisnih proizvođača.
B. Razmjena (Uvoz-lzvoz):
Saldo uvezenih i izvezenih koiičina.
Uvoze se prirodni gas i derivati nafte, kao i nedostajuća količina električne energije potrebna da se zadovolje potrebe potrošača. U stavku uvoza električne energije uključene su i nabavke u okviru naturalne razmjene sa elektroenergetskim sistemima izvan F BiH. Prirodni gas se uvozi iz Ruske Federacije a uvezene količine se očitavaju u Mjerno-regulacionoj stanici Karakaj (Zvornik). Potrošače Federacije BiH snabdijeva BH-GAS a ulazne količine i kontrola kvaliteta se očitavaju u Mjerno-regulacionoj stanici Starić (Kladanj). Za derivate nafte, izvještaje o uvozu dostavljali su registrovani uvoznici. U registru FERK-a evidentirano je, da energetski subjekti iz naftne privrede, posjeduju 41 licencu za trgovinu na veliko naftnim derivatima izuzev LPG-a, 16 licenci za trgovanje LPG-a, 22 licence za skladištenje n/d, te 47 licenci za transport n/d drumskim saobraćajem.
Izvoze se električna energija, u koju su uključene i isporuke potrošačima van Federacije BiH, i manje količine uglja.
C. Potrošnja:
Ugalj je najvećim dijelom plasiran u termoelektrane, potom za potrebe drugih industrijskih postrojenja i u široku potrošnju. Električna energija je isporučena direktnim potrošačima (Acelor Mittal Zenica, Željeznice BiH, Cementara Kakanj, Željezara ilijaš, Aluminij Mostar, FL Wind Tomislavgrad) i distributivnim preduzećima u sastavu JP EP BiH i EP HZ-HB. Derivati nafte isporučeni su rudnicima, termoelektranama, ostalim industrijskim objektima i distributerima, a prirodni gas potrošačima direktno priključenim na gasovod (Acelor Mittal Zenica, Željezara Ilijaš, IGM Visoko, TC Kakanj, ŽGP Zenica i Junuzović kopex) i distributerima (Sarajevogas Sarajevo,Visoko Ekoenergija).
U zadnjoj koloni su prikazane:
Razlike: Odnose se na razliku između snabdijevanja (proizvodnja plus/minus razmjena) i potrošnje.
Realizacija bilansa u 2019. god.
Bilansom energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2019. godinu, u rudnicima uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine planirana je proizvodnja od 8.193.180 tona. Planirana je prodaja JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, za termoelektrane "Kakanj" i "Tuzla" u količini od 6.056.000 tona, drugim industrijskim potrošačima 1.085.048 tona, ostalim potrošačima 808.332 tone i u izvoz 262.000 tona.
U 2019. godini, u rudnicima uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine, proizvedeno je 6.568.050 tona, od čega je JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, za TE prodano 5.351.498 tona, industrijskim potrošačima prodano je 684.012 tona, ostalim potrošačima 417.158 tona i u izvoz 79.098 tona.
U periodu 2019. godine, proizvedeno je 301.038 tona uglja manje nego u istom razdoblju u 2018. godini, a u odnosu na plan za 2019. godinu, proizvedeno je 1.625.130 tona manje.
Za potrebe termoelektrana, JP Elektroprivredi BiH, prodano je 450.737 tona uglja manje nego u 2018. godini, a 704.502 tone manje u odnosu na ugovorene količine za 2019. godinu. Industrijskim potrošačima prodano je 130.277 tona uglja više nego u 2018. godini, a u odnosu na plan prodano je 401.036 tona manje. Ostalim potrošačima, prodano je 14.977 tona uglja više nego u 2018. godini, a u odnosu na plan prodano je manje 391.174 tone. U izvoz je prodano 21.933 tone uglja manje nego u 2018. godini, a u odnosu na plan prodano je 182.902 tone manje.
U odnosu na 2018. godinu više su proizveli: ZD RMU "KAKANJ" d.o.o. Kakanj (31.841 t), ZD RMU "ĐURĐEVIK" d.o.o. Đurđevik (6.489 t) i RMU "Zlauše-Martin-Majdankići" Gornji Kamengrad (9.183 t). U odnosu na 2018. godinu, manje su proizveli: ZD RMU "ZENICA" d.o.o. Zenica (- 117.796 t), ZD RMU "BREZA" d.o.o. Breza (- 267.758 t), ZD RMU "ABID LOLIĆ" d.o.o. Travnik - Bila (14.507 t), ZD RU "GRAČANICA" d.o.o, Gornji Vakuf - Uskoplje (-28.450 t), ZD Rudnici "KREKA" d.o.o. Tuzla (- 82.090 t) i RMU "BANOVIĆI" d.d. Banovići (- 33.160 t).
Prema Bilansu energetskih potreba Federacije BiH za 2019. godinu, plan proizvodnje su ispunili: ZD RMU "BREZA" d.o.o. Breza (17.6831) i ZD RU "GRAČANICA" d.o.o. Gornji Vakuf - Uskoplje (6.681 t).
U 2019. godini, proizvedeno je 6.568.050 tona, od toga u podzemnoj eksploataciji 1.963.172 tone a u površinskoj eksploataciji (PK) 4.604.878 tona. Mrkog uglja proizvedeno je 4.371,090 tona, u podzemnoj eksploataciji 1.736.798 tona, a u površinskoj eksploataciji (PK) 2.634.292 tone. Lignita je proizvedeno 2,196.960 tona, u podzemnoj eksploataciji 226.374 tone, a u površinskoj eksploataciji (PK) 1.970.586 tona. Proizvodnja otkrivke u posmatranom periodu, planirana je u ukupnoj količini od 40.167.000 m3, a proizvedeno je 23.935.718 m3 ili 59,59% i količina proizvedene otkrivke manja je u odnosu na plan za 16.231.282 m3. Kad je u pitanju proizvodnja otkrivke, ZD Rudnik uglja "GRAČANICA" d.o.o. Gornji Vakuf-Uskopije, ostvario je proizvodnju u odnosu na plan 191,39%, ZD RMU "BREZA" d.o.o. Breza proizveo je 119,69%, RMU "BANOVIĆI" d.d. Banovići 88,88%, ZD RMU "ĐURĐEVIK" d.o.o. Đurđevik 67,60%, ZD RMU "KAKANJ" d.o.o. Kakanj proizveo je 61,76%, ZD Rudnici "KREKA" d.o.o. Tuzla 43,60%, RMU "Zlauše-Martin-Majdankići" Gornji Kamengrad 0,79%.
U rudnicima je planirano da se izradi 32.335 metara jamskih prostorija, a izrađeno je 19.295 metara ili 59,67% odnosno, 13.040 metara manje od plana.
Na dan 31.12.2019. godine, u rudnicima uglja u Federaciji BiH, bilo je zaposleno 10.759 radnika na neodređeno radno vrijeme i 211 radnika na određeno radno vrijeme.
Od ukupnog broja zaposlenih radnika na neodređeno vrijeme, 19,42% su invalidi rada.
Problemi koji su pratili realizaciju Bilansa energetskih potreba Federacije BiH u periodu I - XII 2019. godine su:
- Postojeći ugovorni odnos u obavljanju određenih poslova između JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, kao vladajućeg društva i rudnika u FBiH koji se nalaze u sastavu koncerna kao zavisnih društava, ne daje očekivane rezultate, te bi ga trebalo analizirati i dograditi;
- Proces prestrukturiranja elektro-energetskog sektora, uključujući i rudnike uglja koji je bio u potpunom zastoju u svim njegovim segmentima (kadrovskom, tehničko-tehnološkom, organizacijskom i dr.), ponovo je aktiviran usvajanjem Programa o prestrukturiranju elektro-energetskog sektora koji je usvojen na Vladi FBiH krajem godine;
- Rudnici u ZE-DO kantonu nisu zaključili ugovore o koncesiji sa nadležnim organom ZE-DO kantona za eksploataciju uglja, što ima za posljedicu tužbe općina Kakanj i Breza a Zavisnom društvu Rudnici uglja,,Kreka" d.o.o. Tuzla, sa datumom 31.12.2018. godine, istekao je Anex V Ugovora o koncesiji, a novi Ugovor o koncesiji još uvijek nije potpisan sa nadležnim organom Tuzlanskog kantona;
- Problem rješavanja imovinsko pravnih odnosa unutar eksploatacionih polja za tekuću i buduću proizvodnju je izuzetno izražen u ZD Rudnici "Kreka" d.o.o. Tuzla (PK "Šikulje" problem I etaže i PK "Dubrave" za tekuću proizvodnju kao i za proširenje eksploatacionog polja za novo odlagalište);
- Nepripremljenost otkopnih kapaciteta (veliki zaostatak u proizvodnji otkrivke na PK i otvaranju novih otkopnih polja u jamama);
- Nepovoljna struktura zaposlenih i nedostatak proizvodnih radnika (veliki broj invalida rada, odnosno od ukupnog broja zaposlenih na neodređeno vrijeme u rudnicima 19,42 % su invalidi rada a posebno je izražen problem invalida II kategorije);
- Neredovna uplata doprinosa za PIO/MIO, zdravstveno osiguranje i osiguranje protiv nezaposlenosti, čime su se stvorila velika dugovanja prema ovim fondovima zbog čega se javljaju poteškoće kod penzionisanja radnika, isplata plaća u rudnicima te izvršavanja drugih zakonskih obaveza.
Prema podacima rudnika i pored navedenih problema, na rudničkim depoima nalazi se 149.699 tona uglja (ZD RMU "ZENICA" d.o.o. Zenica 11.144 tone, ZD RMU "BREZA" d.o.o. Breza 186 tona, ZD RMU "ABID LOLIĆ" d.o.o. Travnik - Bila 68 tona, ZD Rudnik uglja "GRAČANICA" d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje 10.681 tona, ZD RMU "ĐURĐEVIK" d.o.o. Đurđevik 41.963 tone, Rudnici mrkog uglja "BANOVIĆI" d.d. Banovići 52.507 tona i RMU "Zlauše-Martin-Majdankići" Gornji Kamengrad 33.150 tona).
Zaključak
U posmatranom periodu snabdijevanje Federacije Bosne i Hercegovine ugljem bilo je stabilno.
Uvod
U 2019. godini, planirana je ukupna proizvodnja električne energije u iznosu od 9.147,24 GWh, i to hidroelektrane 3.132,5 GWh, a termoelektrane 5.458,9 GWh, vjetroelektrane 180 GWh, kao i distributivne HE, industrijske TE, proizvodnja iz OIE (prijem dvije elektroprivrede) ukupno 274 GWh. Ukupna potrošnja u Federaciji BiH planirana je u iznosu od 8.005 GWh
U 2019. godini potrošnja je realizovana cca. 93% od planirane količine i iznosila je cca. 7470 GWh.
Elektroenergetske prilike u 2019. godini
Posmatrani period i rad elektroenergetskog sistema u Federaciji BiH karakteriše sljedeće:
- manja ukupna potrošnja električne energije od planirane za cca. 7%.
- proizvodnja električne energije je realizovana u iznosu cca. 9.052 GWh šio je 99% od bilansom planirane,
- bruto distributivna potrošnja odstupa i veća je za 112 GWh od planirane,
- manja potrošnje kod direktnih potrošača za cca. 34% u odnosu na plan,
- ukupno ostvarena proizvodnja termoelektrana manja od plana za 17,1%, a za 19,8% manja od prošlogodišnje;
- u TE Tuzla proizvodnja manja od plana za 14,6%. a u TE Kakanj ostvarena proizvodnja manja od plana za 20,6%,
- ukupna nabavka uglja manja za 428.506 tona ili za 7,4% od biiansom planirane, a za 460.061 tonu ili za 7,9% manja od prošlogodišnje nabavke
- zalihe uglja na depoima TE na kraju 2019. godine iznosile su 678.138 tona stoje više od bilansom planiranih količina za 245.121 t, a za 447.233 t veće nego na kraju 2018. godine.
Proizvodnja električne energije
U 2019. godini proizvodnja električne energije ostvarena je u iznosu od 9.052 GWh, odnosno cca. 1% manje od plana, a u odnosu na 2018.godinu proizvodnja je bila niža za 4,7% odnosno 423 GWh.
U ukupnoj proizvodnji učešće termoelektrana je cca. 50%, hidroelektrane cca. 44%, a VE. MHE, distributivne HE, industrijske TE i SE ukupno cca. 6%.
Analizom pokazatelja može se zaključiti sljedeće:
- Proizvodnja električne energije u hidroelektranama veća je od planirane za cca. 27% tj veća je za 848,5 GWh.
- U hidroelektanama kojim upravlja JP Elektroprivreda BiH (Jablanica, Salakovac, Grabovica i distributivne hidroekektrane), proizvele su ukupno 1.506,5 GWh, što je za 13,5 GWh ili za 0,9% više od plana, a za 5,7% manje od prošlogodišnje proizvodnje hidroelektrana.
- U hidroelektranama kojima upravlja JP EP HZHB (Rama, Mostar, Čapljina, Jajce 1, Jajce 2, Peć Mlini i Mostarsko blato) ukupna proizvodnja realizovana je u obimu od 2.537,42 GWh što je 107,18% od planirane proizvodnje u 2019. godini, a u VE Mesihovina proizvedeno je 165,98 GWh što čini ukupno ostvarenu proizvodnju u JP EP HZHB u iznosu od 2.703,40 GWh.
- Termoelektrane Tuzla i Kakanj u 2019. godini ostvarile su proizvodnju u količini od 4.527,3 GWh, što je za 931,4 GWh ili za 17,1% manje od plana, a za 6,0% manje od proizvodnje u 2017. godini.
U termoelektranama je u 2019. godini nabavljeno 5.351.494 tone uglja, što je za 428.506 tona ili za 7,4% manje od bilansom planiranih nabavki. Ostvarene zalihe uglja na depoima termoelektrana na dan 31.12.2019. godine iznosile su 678.138 tona i bile su za 245.121 tonu veće od planiranih. Od toga su ukupne zalihe uglja na depou TE Tuzla iznosile 439.824 tone, a na depou TE Kakanj 238.314 tona.
Potrošnja električne energije
- -U 2019. godini ostvarena je ukupna potrošnja električne energije u iznosu od cca. 7.470 GWh, što predstavlja cca. 93% tj. 535 GWh u odnosu na bilansom planiranu potrošnju, a što u odnosu na 2018.godinu predstavlja smanjenje potrošnje za 11,1 % odnosno potrošeno je oko 934 GWh manje.
- -Ukupna bruto potrošnja se sastoji od bruto distributivne potrošnje u količini od 6.095 GWh, potrošnje direktnih potrošača u količini od 1.278 GWh i pumpnog režima rada od 96 GWh.
Gubici na prenosnoj mreži se ne prikazuju kroz bilans obzirom da je za isto nadležan Nezavisni operator sistema BH i iste prikazuje u okviru svojih izvještaja.
Razmjena električne energije
U 2019. godini elektroenergetski sistem Federacije BiH u konačnom saldu u iznosio je 8 GWh, gdje je zabilježena ukupna proizvodnja u iznosu 9.052 GWh, razmjena u iznosu 1.574 GWh (gdje je ukupna isporuka bila u iznosu od - 4.142 GWh, a ukupan prijem u iznosu od 2.568 GWh), kao i ukupna potrošnja u iznosu 7.470 GWh.
Zaključak:
U posmatranom periodu snabdijevanje Federacije Bosne i Hercegovine električnom energijom bilo je stabilno.Također je potrebno uspostaviti efikasniji sistem razmjene informacija na nivou resornih ministarstava, kao i usaglašavanju određenih zakonskih akata iz ove oblasti na nivou država/entiteti.
Napomena: Goriva za Otto i mlazne motore su MB 98, BMB 98, BMB 99, BMB 95, BMB 91, MG i petrolej, goriva za diesel motore - ED, ostala loživa ulja -LS i mazut, teški derivati - ulja i masti za podmazivanje i bitumen, specijalni proizvodi - TNP i drugi proizvodi.
Zaključak
U posmatranom periodu snabdijevanje Federacije Bosne i Hercegovine naftnim derivatima bilo je stabilno.