Aktio

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Odluka o prijenosu okončanog projekta rekonstrukcije lučkog mosta na grad Mostar

1184 Na osnovu člana IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O POREZU NA DOBIT Proglašava se Zakon o porezu na dobit koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 28. decembra 2007. godine i na sjednici Doma naroda od 29. decembra 2007. godine. Broj 01-02-737/07 31. decembra 2007. godine Predsjednica Sarajevo Borjana Krišto, s. r. Broj 97 – Strana 9871 ZAKON O POREZU NA DOBIT I. OSNOVNE ODREDBE 1. Opće odredbe Član 1. (1) Porez na dobit, na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) utvrđuje se i plaća prema odredbama ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona. (2) Raspodjela i pripadnost prihoda od poreza na dobit utvrđuje se posebnim zakonom. II. POREZNI OBVEZNIK Član 2. (1) Porezni obveznik je privredno društvo i druga pravna lica koja privrednu djelatnost obavljaju samostalno i trajno prodajom proizvoda i pružanjem usluga na tržištu radi ostvarivanja dobiti (u daljnjem tekstu: obveznik). (2) Obveznik iz stava 1. ovog člana je rezident Federacije koji ostvari dobit na teritoriji i izvan teritorije Federacije. (3) Obveznik poreza je i nerezident koji ostvari dobit na teritoriji Federacije. 1. Lica koja ne podliježu plaćanju poreza na dobit Član 3. (1) Obveznici koji ne podliježu plaćanju poreza na dobit su: 1) Centralna banka Bosne i Hercegovine, 2) tijela federalne, kantonalne i lokalne samouprave, 3) federalne, kantonalne i lokalne ustanove, zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikat, komore, udruženja, umjetnička udruženja, vatrogasna udruženja, turističke zajednice, sportski klubovi i savezi, fondacije, zaklade, humanitarne organizacije, i dr. po osnovu: prihoda iz budžeta ili javnih fondova, sponzorstva ili donacije u novcu ili naturi, kamata, dividendi, članarina, prihoda od prodaje ili prijenosa dobara osim dobara koja se koriste ili su se koristila za obavljanje djelatnosti. (2) Ukoliko lica iz stava 1. tačka 3) ovog člana vrše djelatnost koja nije u vezi sa njihovom registrovanom djelatnošću podliježu plaćanju poreza na dobit koju ostvare vršenjem te djelatnosti. 2. Rezident i nerezident Član 4. (1) Rezident, u smislu člana 2. stav 2. ovog Zakona, je pravno lice čije je sjedište (registracija) upisano u registar društava u Federaciji ili kojem se stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem nalazi u Federaciji. (2) Nerezident, u smislu člana 2. stav 3. ovog Zakona, je pravno lice koje je osnovano i čije je sjedište ili kojem su stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem van teritorije Federacije, a djelatnost u Federaciji obavlja preko poslovne jedinice ili povremeno. 3. Poslovna jedinica nerezidenta Član 5. (1) Poslovna jedinica nerezidenta iz člana 4. stav 2. ovog Zakona označava stalno mjesto poslovanja preko kojeg nerezident obavlja stalnu djelatnost u cijelosti ili djelimično na teritoriji Federacije. (2) Poslovnom jedinicom nerezidenta smatra se: – sjedište uprave, – filijala, – poslovnica, – tvornica, – radionica, – mjesto iskorištavanja prirodnih bogatstava, Broj 97 – Strana 9872 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH – gradilište (građevinski ili montažni projekt) ako radovi traju duže od šest mjeseci, – pružanje savjetodavnih ili poslovnih usluga koje traju duže od tri mjeseca uzastopno u periodu od 12 mjeseci, – zastupnik koji samostalno djeluje u ime nerezidenta, a vezano je za aktivnosti sklapanja ugovora u ime i za nerezidenta, drži zalihe proizvoda koje isporučuje u ime nerezidenta. Član 6. Poslovnom jedinicom nerezidenta ne smatra se: – prostor koji nerezident koristi samo za skladištenje ili dostavu proizvoda, robe, drži zalihe proizvoda, robe samo radi skladištenja, izlaganja ili dostave, ili prerade koju obavlja drugo lice, – mjesto poslovanja samo radi nabavke proizvoda, roba, pripreme ili obavljanja pomoćnih aktivnosti ili prikupljanja informacija za sebe. III. POREZNA OSNOVICA 1. Opće odredbe Član 7. (1) Osnovicu oporezivanja predstavlja oporeziva dobit obveznika koja se utvrđuje u poreznom bilansu. (2) Oporeziva dobit se utvrđuje usklađivanjem dobiti obveznika iskazane u bilansu uspjeha, na način propisan ovim Zakonom. (3) U osnovicu oporezivanja ulazi i dobit od likvidacije. (4) U osnovicu oporezivanja ulazi i kapitalna dobit utvrđena u bilansu stanja. 2. Usklađivanje rashoda Član 8. Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se samo rashodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha u skladu sa propisima o računovodstvu i Međunarodnim računovodstvenim standardima (u daljnjem tekstu: MRS), izuzev rashoda za koje je ovim Zakonom propisan drugi način utvrđivanja. Član 9. (1) Troškovi materijala priznaju se u iznosima iskazanim u bilansu uspjeha u skladu sa propisima o računovodstvu i MRS, primjenom metode prosječne cijene. (2) Obračun nabavne vrijednosti prodate trgovačke robe vrši se na način iz stava 1. ovog člana. (3) Ako se zalihe materijala i trgovačke robe evidentiraju po obračunskim cijenama koje odstupaju od nabavnih cijena, obračun odstupanja (razlike) vrši se na način koji svodi troškove materijala, odnosno nabavne vrijednosti prodate robe na iznose koji proizilaze iz primjene metode prosječne cijene. Član 10. (1) Troškovi zarada, odnosno lična primanja zaposlenih (naknade i druga materijalna primanja) koja nemaju karakter plaće priznaju se u iznosu obračunatom na teret poslovnih rashoda do iznosa propisanih posebnim propisima (dnevnice, upotreba privatnog automobila u službene svrhe, prehrana tokom rada, prijevoz na posao i dr.). (2) Primanja zaposlenih ili drugih lica, koja potiču iz raspodjele po osnovu prava učešća u dobiti obveznika nisu rashodi u smislu poreznog bilansa. Član 11. (1) Izdaci za reprezentaciju koja se odnosi na privrednu djelatnost, priznaju se kao rashod u iznosu do 30% troškova reprezentacije. (2) Donacije za humanitarne, kulturne, obrazovne, naučne i sportske svrhe (osim za profesionalni sport) priznaju se kao rashod u iznosu do 3% ukupnog prihoda u poreznom periodu. Ponedjeljak, 31.12.2007. (3) Izdaci na ime članarine komorama priznaju se kao rashod u iznosu od najviše 0,1% ukupnog prihoda u poreznom periodu osim članarina čije je plaćanje propisano zakonom. (4) Rashodi po osnovu sponzorstva priznaju se u iznosu do 2% od ukupnog prihoda u poreznom periodu. Član 12. (1) Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se samo rezervisanja koja su propisana u ovom članu. (2) U skladu sa stavom 1. ovog člana priznaju se kao porezno dopustiv rashod rezervisanja za rizike i troškove u skladu sa zakonima i drugim propisima i rezervisanja koja su izvršena na osnovu ugovora, i to za: – rezervisanja za otpremnine do propisanog iznosa, – rezervisanja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava, – rezervisanja za troškove u garantnim rokovima, i – rezervisanja za započete sudske sporove. (3) U slučaju da se rezervisanja iz stava 2. ovog člana ne iskoriste u roku, rezervisanja treba oprihodovati. Član 13. (1) Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se svi troškovi koji se odnose na istraživanje i razvoj. (2) Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se troškovi koji se odnose na davanje stipendije učenicima i studentima na redovnom školovanju. Član 14. (1) Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se rashodi nastali po osnovu otpisa sumnjivih i spornih potraživanja. (2) Potraživanja se smatraju sumnjivim i spornim: ako nisu naplaćena u roku 12 mjeseci od datuma dospijeća, ukoliko je obveznik utužio takvo potraživanje ili podnio zahtjev za izvršenje nadležnom sudu, ako je pokrenut postupak prinudne naplate, ako su ta potraživanja prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom, i ako je postignut sporazum sa dužnikom u postupku stečaja ili likvidacije. Član 15. Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se doprinosi koje plaća poslodavac, takse i druge javne dažbine, koje ne zavise od rezultata poslovanja. Član 16. (1) Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se rezerve za opće kreditne gubitke kod banaka koje se formiraju u skladu sa posebnim propisima. (2) Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se rezerve koje su dužni formirati društva za osiguranje i reosiguranje u skladu sa posebnim propisima. (3) Rezerve iz stava 1. ovog člana ne mogu preći 20% dobiti iskazane u bilansu uspjeha. Član 17. (1) Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se ukupno obračunate kamate, izuzev: 1) obračunate kamate kod kredita sa obilježjem transferne cijene koja se umanjuje na način propisan u članu 48. ovog Zakona, 2) kamata koje su obračunate zbog neblagovremeno plaćenih poreza, doprinosa i drugih javnih dažbina. (2) Na teret rashoda u poreznom bilansu ne priznaju se novčane kazne i penali koje je platio obveznik za prekršaje. (3) Na teret rashoda u poreznom bilansu ne priznaju se plaćeni porez na dobit, kao i donacije političkim strankama. 3. Amortizacija Član 18. (1) Odbitak po osnovu amortizacije dozvoljen je samo u vezi sa imovinom koja podliježe amortizaciji i koja se nalazi u upotrebi. Ponedjeljak, 31.12.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH (2) Amortizacija stalnih sredstava priznaje se kao rashod u poreznom bilansu do iznosa utvrđenog proporcionalnom metodom primjenom najviših godišnjih amortizacijskih stopa koje se propisuju podzakonskim aktom. (3) Imovina koja se amortizuje, a čija je nabavna vrijednost manja od 1.000 KM, može se odbiti u cijelosti u godini nabavke, pod uvjetom da je imovina stavljena u funkciju. (4) Nabavna vrijednost hardvera i softvera može se odbiti u cijelosti u godini u kojoj je izvršena nabavka. (5) Amortizovana sredstva koja su jednom amortizovana ne mogu se ponovo uključiti u obračun amortizacije za potrebe poreznog bilansa. (6) Rashodima amortizacije smatra se i amortizacija povećanja vrijednosti stalnih sredstava zbog revalorizacije. 4. Ubrzana amortizacija Član 19. (1) Obveznik ima pravo na ubrzanu amortizaciju stalnih sredstava pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom. (2) Ubrzana amortizacija provodi se na način iz člana 18. stav 2. po stopama koje mogu biti do 50% više od propisanih. (3) Pravo na ubrzanu amortizaciju obveznik ima za stalna sredstva koja služe za: 1) sprečavanje zagađivanja vazduha, vode, zemljišta i ublažavanje buke i 2) školovanje i obuku kadrova. 5. Usklađivanje prihoda Član 20. Prihodi za utvrđivanje oporezive dobiti su prihodi od prodaje proizvoda, usluga robe, materijala, kao i finansijski, vanredni i ostali prihodi obračunati u bilansu uspjeha u skladu sa propisima o računovodstvu i MRS. Član 21. (1) Dividende ostvarene po osnovu učešća u kapitalu drugog obveznika ne ulaze u poreznu osnovicu. (2) Dividendama se, u smislu ovog Zakona, smatraju i udjeli u dobiti privrednog društva. Član 22. Prihod po osnovu naplaćenih otpisanih potraživanja u slučaju da su u prethodnim periodima bili uključeni u prihode i nisu bila predmet porezno dopuštenog ili priznatog rashoda ne ulaze u poreznu osnovicu. Član 23. (1) U vrijednost zaliha nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda, za obračun oporezive dobiti, priznaju se troškovi proizvodnje u skladu sa propisima o računovodstvu i MRS. (2) Vrijednost zaliha obračunata u skladu sa stavom 1. ovog člana ne može biti veća od prodajne vrijednosti na dan podnošenja bilansa. 6. Porezni tretman gubitaka Član 24. (1) Ako se nakon umanjenja osnovice poreza na dobit pokaže gubitak u poreznom bilansu, tada se taj gubitak iskazan u poreznom bilansu može prenijeti na račun dobiti iz budućih obračunskih perioda, a ne duže od pet godina. (2) Gubitak iz stava 1. ovog člana koji nije bilo moguće odbiti u tekućoj nadoknađuje se u prvoj slijedećoj godini, tako da se porezna osnovica uvijek umanjuje za gubitak starijeg datuma. (3) Porezni gubitak pravnog lica koji je nastao van teritorije Federacije, u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt) kao i u inostranstvu, se ne priznaje. Broj 97 – Strana 9873 IV. POREZNI TRETMAN PROMJENE OBLIKA DRUŠTVA I LIKVIDACIJA OBVEZNIKA 1. Promjena oblika društva Član 25. (1) Ako obveznik mijenja pravni oblik (spajanje, pripajanje, podjela), pri čemu se nastavljaju voditi knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza, mijenjanje pravnog oblika ne utiče na oporezivanje. (2) Ako se u slučaju iz stava 1. ovog člana ne nastavljaju knjigovodstvene vrijednosti, razlika kapitala koja proizilazi iz promjene pravnog oblika, smatra se oporezivom dobiti. (3) Prava i obaveze spojenih, pripojenih ili podijeljenih obveznika preuzima pravni slijednik iz porezno pravnog odnosa. (4) Obveznici koji se spajaju, pripajaju ili dijele dostavljaju poreznoj upravi finansijske izvještaje i poreznu prijavu sa poreznim bilansom računajući od dana koji prethodi danu spajanja, pripajanja ili podjele. Član 26. (1) Ako pri spajanju, pripajanju ili podjeli postoji kontinuitet u oporezivanju, smatra se da obveznik nastavlja djelatnost, te to nema uticaja na oporezivanje. (2) Kontinuitet u oporezivanju, prema stavu 1. ovog člana postoji ako pri prijenosu na pravnog slijednika ne dolazi do promjena u procjeni imovine i obaveza. (3) Odredbe stava 1. i 2. ovog člana primjenjuju se neovisno o tome da li se radi o jednom ili više društava koja su izvršila prijenos, odnosno društva koja nastaju. Član 27. (1) Dobit utvrđena u postupku likvidacije obveznika podliježe oporezivanju. (2) Dobit obveznika u toku likvidacije utvrđuje se upoređivanjem neto imovine obveznika na početku i na kraju postupka likvidacije. (3) Obveznik nad kojim se otvara postupak likvidacije dužan je na dan otvaranja postupka likvidacije zaključiti poslovne knjige i sastaviti bilans otvaranja likvidacije, odnosno godišnji obračun. 2. Lividacija Član 28. Likvidacioni višak (ostatak neto imovine) koji pripada vlasniku poslije oporezivanja i isplate knjigovodstvene vrijednosti neto imovine, u smislu ovog Zakona smatra se dividendom. Član 29. Ako je knjigovodstvena vrijednost udjela veća od iznosa likvidacionog viška, vlasnik iz člana 26. ovog Zakona ostvari gubitak, koji se porezno ne priznaje kao porezno dopustivo umanjenje porezne osnovice. V. POREZNA STOPA Član 30. Porez na dobit plaća se po stopi od 10% na utvrđenu poreznu osnovicu u poreznom bilansu. VI. POREZNI POTICAJI 1. Porezna oslobađanja Član 31. Obveznik koji je u godini za koju se utvrđuje porez na dobit izvozom ostvario preko 30% od ukupno ostvarenog prihoda oslobađa se plaćanja poreza na dobit za tu godinu. Član 32. (1) Obveznik koji u periodu od pet uzastopnih godina investira u proizvodnju u vrijednosti od najmanje 20 miliona KM, na teritoriji Federacije BiH, oslobađa se plaćanja poreza na Broj 97 – Strana 9874 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH dobit za period od pet godina počevši od prve godine investiranja u kojoj mora biti investirano najmanje četiri miliona KM. (2) Ako obveznik iz stava 1. ovog člana, u periodu od pet godina ne dostigne propisani cenzus za investiranje, gubi pravo na porezno oslobađanje, a neplaćeni porez na dobit se utvrđuje prema odredbama ovog Zakona uvećan za zateznu kamatu koja se plaća na neblagovremeno plaćene javne prihode. Član 33. Obveznik koji zapošljava više od 50% invalidnih lica i lica sa posebnim potrebama duže od godinu dana oslobađa se plaćanja poreza na dobit za godinu u kojoj je bilo zaposleno više od 50% invalidnih lica i lica sa posebnim potrebama. Član 34. Obveznik - poslovna jedinica nerezidenta koji je osnovan ili čije je sjedište ili kojem se stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem nalazi izvan teritorije Federacije, a u Bosni i Hercegovini oslobađa se plaćanja poreza na dobit za dobit koju ostvari poslovanjem na teritoriji Federacije. VII. OTKLANJANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA DOBITI OSTVARENE VAN TERITORIJE FEDERACIJE, A U BOSNI I HERCEGOVINI Član 35. Obvezniku - rezidentu umanjuje se obračunati i plaćeni porez na dobit koji je njegova nerezidentna poslovna jedinica platila na dobit izvan teritorije Federacije, a u Bosni i Hercegovini, a koja je uključena u dobit obveznika. Član 36. Obveznik iz člana 35. ovog Zakona dužan je nadležnoj jedinici Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Porezna uprava) podnijeti dokaze o visini dobiti i plaćenom porezu nerezidentne poslovne jedinice. VIII. POREZNI KREDIT ZA POREZ PLAĆEN VAN BOSNE I HERCEGOVINE Član 37. (1) Ako je obveznik ostvario prihod ili dobit poslovanjem van teritorije Bosne i Hercegovine (direktno ili putem poslovne jedinice) i na njih platio porez na dobit, plaćeni porez u inostranstvu uračunat će mu se u plaćeni porez najviše do iznosa poreza na dobit koji bi za tako ostvareni prihod ili na tako ostvarenu dobit platio u Federaciji. (2) Za priznavanje plaćenog poreza u inostranstvu iz stava 1. ovog člana, obveznik je dužan nadležnoj Poreznoj upravi dostaviti dokaz o plaćenom porezu u inostranstvu. Član 38. Ratificirani ugovori (sporazumi, konvencije) o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je potpisala Bosna i Hercegovina primjenjuju se kod oporezivanja dobiti nerezidenta, i imaju prioritet u odnosu na odredbe Zakona o porezu na dobit. Član 39. (1) Matičnom privrednom društvu - rezidentu Federacije može se umanjiti obračunati porez na dobit za iznos koji odgovara porezu koji je njegova nerezidentna filijala platila izvan teritorije Bosne i Hercegovine na dobit koja je uključena u prihode matičnog privrednog društva. (2) Matičnim privrednim društvom, u smislu ovog Zakona, smatra se pravno lice koje posjeduje dionice ili udjele drugih pravnih lica pod uvjetima predviđenim ovim Zakonom. (3) Filijalom u smislu ovog Zakona smatra se pravno lice u čijem kapitalu matičnog privrednog društva učestvuje pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Član 40. Pravo na porezni kredit iz člana 39. ovog Zakona ima matično privredno društvo koje je u periodu od najmanje godinu Ponedjeljak, 31.12.2007. dana, koji prethodi podnošenju bilansa uspjeha, držalo 25% ili više dionica, odnosno udjela nerezidentne filijale. IX. POREZ PO ODBITKU Član 41. (1) Porez po odbitku, u smislu ovog Zakona predstavlja porez koji se obračunava na prihod koji je nerezident ostvario na teritoriji Federacije. (2) Porez po odbitku obračunava i uplaćuje isplatilac kod isplate prihoda. Isplatilac je dužan u roku od 10 dana od dana isplate podnijeti izvještaj Poreznoj upravi o obračunatom i uplaćenom porezu po odbitku. (3) Osnovica na koju se obračunava porez po odbitku je bruto iznos koji isplaćuje rezident Federacije nerezidentu po osnovu: – dividendi, kamata, autorskih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva, – naknade za usluge istraživanja tržišta, poreznog savjetovanja, revizorske usluge, – zabavnih i sportskih događaja, – premija osiguranja za osiguranje ili reosiguranje od rizika u Federaciji, – telekomunikacijske usluge između Federacije i druge države, kao i sve druge usluge koje su obavljene na teritoriji Federacije. (4) Porez po odbitku plaća se po stopi 10%, a na dividende po stopi od 5%. (5) Porez po odbitku ne plaća se na kamate koje se plaćaju: 1) kod prodaje opreme na kredit koju obveznik nabavlja za obavljanje djelatnosti, 2) kod prodaje robe na kredit obvezniku, 3) vlasnicima državnih i korporativnih obveznica i 4) na depozite. X. GRUPNO OPOREZIVANJE 1. Porezno konsolidovanje Član 42. (1) Matično privredno društvo i njegove filijale čine grupu privrednih društava u smislu ovog Zakona, ukoliko među njima postoji neposredna ili posredna kontrola nad najmanje 90% udjela. (2) Grupa privrednih društava ima pravo da traži porezno konsolidovanje pod uvjetom da su sva privredna društva u grupi rezidenti Federacije. (3) Zahtjev za poreznim konsolidovanjem matično privredno društvo podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Član 43. (1) Svaki član grupe dužan je da podnese svoj porezni bilans, a matično privredno društvo podnosi konsolidovani porezni bilans za grupu privrednih društava. (2) U konsolidovanom poreznom bilansu gubici jednog ili više privrednih društava prebijaju se na račun dobiti ostalih privrednih društava u grupi. (3) Za obračunati porez po konsolidovanom bilansu obveznici su pojedinačni članovi grupe, srazmjerno oporezivoj dobiti iz pojedinačnog poreznog bilansa, a isplatilac obračunatog poreza po konsolidovanom bilansu je matično privredno društvo. Član 44. (1) Jednom odobreno porezno konsolidovanje primjenjuje se najmanje pet godina. (2) Ukoliko se jedno, više njih ili sva privredna društva u grupi naknadno opredijele za pojedinačno oporezivanje, svi članovi grupe su dužni da srazmjerno plate razliku na ime porezne privilegije koju su iskoristili. Ponedjeljak, 31.12.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH 2. Transferne cijene Član 45. (1) Transfernom cijenom smatra se cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstvima ili stvaranjem obaveza među povezanim licima. (2) Povezanim licem sa obveznikom smatra se ono fizičko lice ili pravno lice u čijim se odnosima sa obveznikom javlja mogućnost kontrole ili značajnijeg uticaja na poslovne odluke. (3) Posjedovanje više od polovine ili pojedinačno najvećeg dijela dionica ili udjela smatra se omogućenom kontrolom. (4) Značajnijim uticajem smatra se uzajamno veliki obim kupoprodaje, tehnološka zavisnost ili na drugi način stečena kontrola nad upravljanjem. (5) Povezanim licem sa obveznikom smatra se i ono pravno lice u kome, kao i kod obveznika ista fizička ili pravna lica neposredno ili posredno učestvuju u upravljanju, kontroli ili kapitalu na način predviđen u st. 3.i 4. ovog člana. Član 46. (1) Obveznik je dužan da transakcije iz člana 45. stav 1. ovog Zakona posebno prikaže u svom poreznom bilansu. (2) Obveznik je dužan da, zajedno sa transakcijama iz člana 45. stav 1. ovog Zakona u poreznom bilansu posebno prikaže vrijednosti istih transakcija po cijenama koje bi se ostvarile na tržištu takvih ili sličnih transakcija da se nije radilo o povezanim licima (princip "van dohvata ruke"). Član 47. (1) Razlika između cijene utvrđene primjenom principa "van dohvata ruke" i transferne cijene uključuje se u poreznu osnovicu i oporezuje se. (2) Kod utvrđivanja cijene transakcije po principu "van dohvata ruke" koriste se uporedive cijene na tržištu, a kada to nije moguće, metoda koštanja uvećana za uobičajenu zaradu. Član 48. (1) Kod kredita koje obveznik uzima od povjerioca sa statusom povezanog lica iz člana 45. stav 2. ovog Zakona, kamata i pripadajući troškovi koji se priznaju u rashode u poreznom bilansu ne mogu biti veći od onih po kojima je na tržištu bilo moguće uzeti takav kredit u obračunskom periodu. (2) Razlika između tržišne kamate i kamate po kreditu između povezanih lica, u smislu ovog Zakona, ima status dividende. XI. UTVRĐIVANJE I NAPLATA POREZA NA DOBIT 1. Utvrđivanje poreza 1) Period utvrđivanja poreza Član 49. Porez na dobit utvrđuje se nakon isteka kalendarske godine ili drugog perioda utvrđivanja poreza na dobit prema poreznoj osnovici utvrđenoj u tom periodu. Član 50. (1) Razrez poreza na dobit privrednog društva vrši se unosom u evidenciju Porezne uprave iznosa obaveze koju je utvrdio i u svojoj poreznoj prijavi iskazao obveznik. (2) Razrezom se smatra i unos u evidenciju Porezne uprave iznosa porezne obaveze dobijen kontrolom obveznika odnosno obradom njegove porezne prijave i usklađivanjem podataka iz poreznog bilansa. (3) Razrezom se smatra i unos u evidenciju Porezne uprave iznosa porezne obaveze koju je utvrdila na osnovu podataka iz porezne prijave, a koju je ona podnijela u ime obveznika. (4) Razrez poreza se poništava ili mijenja ukoliko rukovodilac nadležnog poreznog ureda ili Komisija za rješavanje poreznih žalbi odredi da se može razrez izmijeniti ili poništiti, ili kada inspektori i drugi ovlašteni službenici Porezne uprave rješenjem nalože uplatu dodatno utvrđene porezne obaveze na osnovu zapisnika o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Broj 97 – Strana 9875 2) Porezna prijava Član 51. (1) Obveznik je dužan da pravilno i tačno popunjenu poreznu prijavu sa poreznim bilansom podnese nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku od 30 dana po isteku roka propisanog za podnošenje godišnjeg obračuna rezultata poslovanja. (2) Uz poreznu prijavu sa poreznim bilansom obveznik podnosi bilans uspjeha i drugu dokumentaciju koja je propisana ovim Zakonom. (3) Porezna prijava sa poreznim bilansom treba da sadrži podatke o prihodima obveznika koju je ostvarila njegova stalna filijala u Republici Srpskoj, odnosno Brčko Distriktu, kao i prihode ostvarene van teritorije Bosne i Hercegovine. (4) Porez na dobit, koja je rezultat ukupnog poslovanja privrednog društva obračunava se i plaća prema odredbama ovog Zakona. (5) Na zahtjev obveznika ili obavljenog nadzora ili na osnovu drugih podataka o poslovanju obveznika s kojim raspolaže, Porezna uprava može rješenjem utvrditi novi iznos mjesečne akontacije poreza na dobit ili drugi period plaćanja akontacije. (6) Obveznik koji počinje sa poslovanjem prvi put nije dužan podnijeti prijavu za plaćanje akontacije poreza na dobit za prvu godinu poslovanja. (7) Obrazac porezne prijave i poreznog bilansa propisuje federalni ministar finansija. 3. Naplata poreza Član 52. Kontrola, utvrđivanje i naplata poreza na dobit vrši se na način i po postupku propisanom Zakonom o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/02 i 28/04). Član 53. (1) Obveznik u toku godine plaća porez na dobit privrednog društva u mjesečnim iznosima iskazanim u poreznoj prijavi. (2) Do podnošenja godišnje porezne prijave iz stava 1. ovog člana, obveznik je dužan da plaća mjesečne akontacije poreza na dobit u visini koja odgovara mjesečnoj akontaciji iz prethodnog perioda. (3) Obveznik iznos mjesečne akontacije može promijeniti zbog promjene poreznih instrumenata ili drugih okolnosti koje bitno utiču na visinu porezne obaveze na način iz člana 51. stav 5. (4) Obveznik koji koristi porezna oslobađanja iz čl. 31., 32. i 33. i u slučaju prijenosa gubitka koji je iskazan u poreznom bilansu nije obavezan plaćati mjesečne akontacije poreza na dobit. (5) Mjesečna akontacija se plaća do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec. Član 54. (1) Ako je porez koji je obveznik utvrdio i iskazao u godišnjoj poreznoj prijavi veći od iznosa uplaćenih mjesečnih akontacija poreza na dobit, obveznik je dužan da razliku manje uplaćenog poreza uplati najkasnije do zakonom propisanog roka za podnošenje porezne prijave. (2) Ukoliko je iznos uplaćenih mjesečnih akontacija veći od porezne obaveze, više plaćeni porez na zahtjev poreznog obveznika može se vratiti ili se uračunati u akontacije poreza na dobit u narednom periodu, ukoliko nema neizmirenih obaveza po osnovu drugih poreza. Član 55. Na iznos poreza na dobit koji nije plaćen u zakonom propisanom roku plaća se kamata utvrđena Zakonom o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/01, 52/01 i 42/06). Broj 97 – Strana 9876 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Član 56. Obveznik ima pravo na povrat više ili pogrešno uplaćenog poreza na dobit, kamate i troškova prisilne naplate u skladu sa odredbama Zakona o Poreznoj upravi. 4. Zastara Član 57. (1) Pravo na utvrđivanje i naplatu poreza, kamata i troškova prisilne naplate i novčanih kazni izrečenih prema ovom Zakonu zastarijevaju za pet godina po isteku godine u kojoj je trebalo izvršiti utvrđivanje, odnosno naplatu poreza, kamate, troškova prisilne naplate i novčanih kazni. (2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, pravo na utvrđivanje i naplatu poreza, kamate i troškova prisilne naplate i novčanih kazni ne zastarijeva u slučaju kada se utvrdi da je porezna obaveza utvrđena na osnovu lažne prijave. XII. POSLOVNE EVIDENCIJE Član 58. (1) Za utvrđivanje porezne osnovice mjerodavne su poslovne evidencije koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu MRS i MSFI koji se sastavljaju na osnovu tih propisa i propisa na osnovu ovog Zakona. (2) Obveznik rezultate poslovanja utvrđuje i u računovodstvu iskazuje na osnovu računovodstvenog principa nastanka događaja, odnosno da se poslovni događaji u računovodstvu iskazuju kada su nastali i iskazuju u finansijskim izvještajima za period na koji se odnosi. XIII. OVLAŠTENJA Član 59. Federalni ministar finansija se ovlašćuje da u roku od 90 dana, od dana stupanja na snagu Zakona, donose Pravilnik o primjeni odredaba Zakona o porezu na dobit kojim će se propisati: metodologija utvrđivanja osnovice poreza na dobit u poreznom bilansu, stope amortizacije, način ubrzane amortizacije, načine i rokove dostavljanja obrazaca porezne prijave i poreznog bilansa, obrazac za obračun i plaćanje poreza po odbitku, procedure za ostvarivanje prava na porezne podsticaje i dr. XIV. KAZNENE ODREDBE Član 60. Povrede odredaba ovog Zakona, koje imaju karakter prekršaja, kao odgovornosti i sankcije za prekršaje propisana su Zakonom o Poreznoj upravi. XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 61. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da važi Zakon o porezu na dobit privrednih društava ("Službene novine Federacije BiH", br. 32a/97 i 29/00), osim odredaba koje se odnose na umanjenje porezne obaveze iz čl. 27.,28. i 29. koje će se primjenjivati do isteka perioda za koji su se mogle koristiti. Član 62. Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krešić, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r. Temeljem članka IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim Ponedjeljak, 31.12.2007. UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O POREZU NA DOBIT Proglašava se Zakon o porezu na dobit koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkog doma od 28. prosinca 2007. godine i na sjednici Doma naroda od 29. prosinca 2007. godine. Broj 01-02-737/07 31. prosinca 2007. godine Predsjednica Sarajevo Borjana Krišto, v. r. ZAKON O POREZU NA DOBIT I. OSNOVNE ODREDBE 1. Opće odredbe Članak 1. (1) Porez na dobit, na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) utvrđuje se i plaća prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovu ovoga Zakona. (2) Raspodjela i pripadnost prihoda od poreza na dobit utvrđuje se posebnim zakonom. II. POREZNI OBVEZNIK Članak 2. (1) Porezni obveznik je gospodarsko društvo i druge pravne osobe koja gospodarsku djelatnost obavljaju samostalno i trajno prodajom proizvoda i pružanjem usluga na tržištu radi ostvarivanja dobiti (u daljnjem tekstu: obveznik). (2) Obveznik iz stavka 1. ovog članka je rezident Federacije koji ostvari dobit na teritoriju i izvan teritorija Federacije. (3) Obveznik poreza je i nerezident koji ostvari dobit na teritoriju Federacije. 1. Osobe koja ne podliježu plaćanju poreza na dobit Članak 3. (1) Obveznici koji ne podliježu plaćanju poreza na dobit su: 1) Centralna banka Bosne i Hercegovine, 2) tijela federalne, kantonalne i lokalne samouprave, 3) federalne, kantonalne i lokalne ustanove, zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikat, komore, udruga, umjetničke udruge, vatrogasne udruge, turističke zajednice, sportski klubovi i savezi, fondacije, zaklade, humanitarne organizacije, i dr. po osnovi: prihoda iz proračuna ili javnih fondova, sponzorstva ili donacije u novcu ili naturi, kamata, dividendi, članarina, prihoda od prodaje ili prijenosa dobara osim dobara koja se koriste ili su se koristila za obavljanje djelatnosti. (2) Ukoliko osobe iz stavka 1. točka 3) ovoga članka obavljaju djelatnost koja nije u vezi s njihovom registriranom djelatnošću podliježu plaćanju poreza na dobit koju ostvare obavljanjem te djelatnosti. 2. Rezident i nerezident Članak 4. (1) Rezident, u smislu članka 2. stavak 2. ovoga Zakona, je pravna osoba čije je sjedište (registracija) upisano u registar društava u Federaciji ili kojem se stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem nalazi u Federaciji. (2) Nerezident, u smislu članka 2. stavak 3. ovoga Zakona, je pravna osoba koja je osnovana i čije je sjedište ili kojem su stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem izvan teritorija Federacije, a djelatnost u Federaciji obavlja preko poslovne jedinice ili povremeno. Ponedjeljak, 31.12.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH 3. Poslovna jedinica nerezidenta Članak 5. (1) Poslovna jedinica nerezidenta iz članka 4. stavak 2. ovoga Zakona označava stalno mjesto poslovanja preko kojeg nerezident obavlja stalnu djelatnost u cijelosti ili djelomično na teritoriju Federacije. (2) Poslovnom jedinicom nerezidenta smatra se: – sjedište uprave, – podružnica, – poslovnica, – tvornica, – radionica, – mjesto iskorištavanja prirodnih bogatstava, – gradilište (građevinski ili montažni projekt) ako radovi traju dulje od šest mjeseci, – pružanje savjetodavnih ili poslovnih usluga koje traju dulje od tri mjeseca uzastopno u razdoblju od 12 mjeseci, – zastupnik koji samostalno djeluje u ime nerezidenta, a vezano je za aktivnosti sklapanja ugovora u ime i za nerezidenta, drži zalihe proizvoda koje isporučuje u ime nerezidenta. Članak 6. Poslovnom jedinicom nerezidenta ne smatra se: – prostor koji nerezident koristi samo za skladištenje ili dostavu proizvoda, robe, drži zalihe proizvoda, robe samo radi skladištenja, izlaganja ili dostave, ili prerade koju obavlja druga osoba, – mjesto poslovanja samo radi nabave proizvoda, roba, pripreme ili obavljanja pomoćnih aktivnosti ili prikupljanja informacija za sebe. III. POREZNA OSNOVICA 1. Opće odredbe Članak 7. (1) Osnovicu oporezivanja predstavlja oporeziva dobit obveznika koja se utvrđuje u poreznoj bilanci. (2) Oporeziva dobit se utvrđuje usklađivanjem dobiti obveznika iskazane u bilanci uspjeha, na način propisan ovim Zakonom. (3) U osnovicu oporezivanja ulazi i dobit od likvidacije. (4) U osnovicu oporezivanja ulazi i kapitalna dobit utvrđena u bilanci stanja. 2. Usklađivanje rashoda Članak 8. Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se samo rashodi u iznosima utvrđenim bilancom uspjeha u skladu s propisima o računovodstvu i Međunarodnim računovodstvenim standardima (u daljnjem tekstu: MRS), izuzev rashoda za koje je ovim Zakonom propisan drugi način utvrđivanja. Članak 9. (1) Troškovi materijala priznaju se u iznosima iskazanim u bilanci uspjeha u skladu s propisima o računovodstvu i MRS, primjenom metode prosječne cijene. (2) Obračun nabavne vrijednosti prodane trgovačke robe radi se na način iz stavka 1. ovoga članka. (3) Ako se zalihe materijala i trgovačke robe evidentiraju po obračunskim cijenama koje odstupaju od nabavnih cijena, obračun odstupanja (razlike) obavlja se na način koji svodi troškove materijala, odnosno nabavne vrijednosti prodate robe na iznose koji proizlaze iz primjene metode prosječne cijene. Članak 10. (1) Troškovi zarada, odnosno osobna primanja zaposlenih (naknade i druga materijalna primanja) koja nemaju karakter plaće priznaju se u iznosu obračunatom na teret poslovnih rashoda do iznosa propisanih posebnim propisima (dnevnice, Broj 97 – Strana 9877 upotreba privatnog automobila u službene svrhe, prehrana tijekom rada, prijevoz na posao i dr.). (2) Primanja zaposlenih ili drugih osoba, koja potječu iz raspodjele po osnovi prava učešća u dobiti obveznika nisu rashodi u smislu porezne bilance. Članak 11. (1) Izdaci za reprezentaciju koja se odnosi na gospodarsku djelatnost, priznaju se kao rashod u iznosu do 30% troškova reprezentacije. (2) Donacije za humanitarne, kulturne, obrazovne, znanstvene i sportske svrhe (osim za profesionalni sport) priznaju se kao rashod u iznosu do 3% ukupnog prihoda u poreznom razdoblju. (3) Izdaci na ime članarine komorama priznaju se kao rashod u iznosu od najviše 0,1% ukupnog prihoda u poreznom razdoblju osim članarina čije je plaćanje propisano zakonom. (4) Rashodi po osnovi sponzorstva priznaju se u iznosu do 2% od ukupnog prihoda u poreznom razdoblju. Članak 12. (1) Na teret rashoda u poreznoj bilanci priznaju se samo rezerviranja koja su propisana u ovom članku. (2) Sukladno stavku 1. ovoga članka priznaju se kao porezno dopustiv rashod rezerviranja za rizike i troškove u skladu sa zakonima i drugim propisima i rezerviranja koja su izvršena na temelju ugovora, i to za: – rezerviranja za otpremnine do propisanog iznosa, – rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava, – rezerviranja za troškove u garantnim rokovima, – rezerviranja za započete sudske sporove. (3) U slučaju da se rezerviranja iz stavka 2. ovoga članka ne iskoriste u roku, rezerviranja treba oprihodovati. Članak 13. (1) Na teret rashoda u poreznoj bilanci priznaju se svi troškovi koji se odnose na istraživanje i razvoj. (2) Na teret rashoda u poreznoj bilanci priznaju se troškovi koji se odnose na davanje stipendije učenicima i studentima na redovnom školovanju. Članak 14. (1) Na teret rashoda u poreznoj bilanci priznaju se rashodi nastali po osnovi otpisa sumnjivih i spornih potraživanja. (2) Potraživanja se smatraju sumnjivim i spornim: ako nisu naplaćena u roku 12 mjeseci od datuma dospijeća, ukoliko je obveznik utužio takvo potraživanje ili podnio zahtjev za izvršenje nadležnom sudu, ako je pokrenut postupak prinudne naplate, ako su ta potraživanja prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom, i ako je postignut sporazum s dužnikom u postupku stečaja ili likvidacije. Članak 15. Na teret rashoda u poreznoj bilanci priznaju se doprinosi koje plaća poslodavac, pristojbe i druge javne dažbine, koje ne ovise o rezultatima poslovanja. Članak 16. (1) Na teret rashoda u poreznoj bilanci priznaju se rezerve za opće kreditne gubitke kod banaka koje se formiraju u skladu s posebnim propisima. (2) Na teret rashoda u poreznoj bilanci priznaju se rezerve koje su dužni formirati društva za osiguranje i reosiguranje u skladu s posebnim propisima. (3) Rezerve iz stavka 1. ovoga članka ne mogu prijeći 20% dobiti iskazane u bilanci uspjeha. Članak 17. (1) Na teret rashoda u poreznoj bilanci priznaju se ukupno obračunate kamate, izuzev: 1) obračunate kamate kod kredita s obilježjem transferne cijene koja se umanjuje na način propisan u članku 48. ovoga Zakona, Broj 97 – Strana 9878 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH 2) kamata koje su obračunate zbog neblagovremeno plaćenih poreza, doprinosa i drugih javnih dažbina. (2) Na teret rashoda u poreznoj bilanci ne priznaju se novčane kazne i penali koje je platio obveznik za prekršaje. (3) Na teret rashoda u poreznoj bilanci ne priznaju se plaćeni porez na dobit, kao i donacije političkim strankama. 3. Amortizacija Članak 18. (1) Odbitak po osnovi amortizacije dopušten je samo u vezi s imovinom koja podliježe amortizaciji i koja se nalazi u upotrebi. (2) Amortizacija stalnih sredstava priznaje se kao rashod u poreznoj bilanci do iznosa utvrđenog proporcionalnom metodom primjenom najviših godišnjih amortizacijskih stopa koje se propisuju podzakonskim aktom. (3) Imovina koja se amortizira, a čija je nabavna vrijednost manja od 1.000 KM, može se odbiti u cijelosti u godini nabave, pod uvjetom da je imovina stavljena u funkciju. (4) Nabavna vrijednost hardvera i softvera može se odbiti u cijelosti u godini u kojoj su nabavljeni. (5) Amortizirana sredstva koja su jednom amortizirana ne mogu se ponovno uključiti u obračun amortizacije za potrebe porezne bilance. (6) Rashodima amortizacije smatra se i amortizacija povećanja vrijednosti stalnih sredstava zbog revalorizacije. 4. Ubrzana amortizacija Članak 19. (1) Obveznik ima pravo na ubrzanu amortizaciju stalnih sredstava pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom. (2) Ubrzana amortizacija provodi se na način iz članka 18. stavak 2. po stopama koje mogu biti do 50% više od propisanih. (3) Pravo na ubrzanu amortizaciju obveznik ima za stalna sredstva koja služe za: 1) sprečavanje zagađivanja zraka, vode, zemljišta i ublažavanje buke 2) školovanje i obuku kadrova. 5. Usklađivanje prihoda Članak 20. Prihodi za utvrđivanje oporezive dobiti su prihodi od prodaje proizvoda, usluga robe, materijala, kao i financijski, izvanredni i ostali prihodi obračunati u bilanci uspjeha u skladu s propisima o računovodstvu i MRS. Članak 21. (1) Dividende ostvarene po osnovi učešća u kapitalu drugog obveznika ne ulaze u poreznu osnovicu. (2) Dividendama se, u smislu ovoga Zakona, smatraju i udjeli u dobiti gospodarskog društva. Članak 22. Prihod po osnovi naplaćenih otpisanih potraživanja u slučaju da su u prethodnim razdobljima bili uključeni u prihode i nisu bila predmetom porezno dopuštenog ili priznatog rashoda ne ulaze u poreznu osnovicu. Članak 23. (1) U vrijednost zaliha nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda, za obračun oporezive dobiti, priznaju se troškovi proizvodnje u skladu s propisima o računovodstvu i MRS. (2) Vrijednost zaliha obračunata u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ne može biti veća od prodajne vrijednosti na dan podnošenja bilance. 6. Porezni tretman gubitaka Članak 24. (1) Ako se nakon umanjenja osnovice poreza na dobit pokaže gubitak u poreznoj bilanci, tada se taj gubitak iskazan u Ponedjeljak, 31.12.2007. poreznoj bilanci može prenijeti na račun dobiti iz budućih obračunskih razdoblja, a ne dulje od pet godina. (2) Gubitak iz stavka 1. ovoga članka koji nije bilo moguće odbiti u tekućoj nadoknađuje se u prvoj sljedećoj godini, tako da se porezna osnovica uvijek umanjuje za gubitak starijeg datuma. (3) Porezni gubitak pravne osobe koji je nastao izvan teritorija Federacije, u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt) kao i u inozemstvu, se ne priznaje. IV. POREZNI TRETMAN PROMJENE OBLIKA DRUŠTVA I LIKVIDACIJA OBVEZNIKA 1. Promjena oblika društva Članak 25. (1) Ako obveznik mijenja pravni oblik (spajanje, pripajanje, podjela), pri čemu se nastavljaju voditi knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza, mijenjanje pravnog oblika ne utječe na oporezivanje. (2) Ako se u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ne nastavljaju knjigovodstvene vrijednosti, razlika kapitala koja proizlazi iz promjene pravnog oblika, smatra se oporezivom dobiti. (3) Prava i obveze spojenih, pripojenih ili podijeljenih obveznika preuzima pravni slijednik iz porezno pravnog odnosa. (4) Obveznici koji se spajaju, pripajaju ili dijele dostavljaju poreznoj upravi financijske izvještaje i poreznu prijavu s poreznom bilancom računajući od dana koji prethodi danu spajanja, pripajanja ili podjele. Članak 26. (1) Ako pri spajanju, pripajanju ili podjeli postoji kontinuitet u oporezivanju, smatra se da obveznik nastavlja djelatnost, te to nema utjecaja na oporezivanje. (2) Kontinuitet u oporezivanju, prema stavku 1. ovoga članka postoji ako pri prijenosu na pravnog slijednika ne dolazi do promjena u procjeni imovine i obveza. (3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se neovisno o tome radi li se o jednom ili više društava koja su izvršila prijenos, odnosno društva koja nastaju. Članak 27. (1) Dobit utvrđena u postupku likvidacije obveznika podliježe oporezivanju. (2) Dobit obveznika tijekom likvidacije utvrđuje se usporedbom neto imovine obveznika na početku i na kraju postupka likvidacije. (3) Obveznik nad kojim se otvara postupak likvidacije dužan je na dan otvaranja postupka likvidacije zaključiti poslovne knjige i sastaviti bilancu otvaranja likvidacije, odnosno godišnji obračun. 2. Likvidacija Članak 28. Likvidacijski višak (ostatak neto imovine) koji pripada vlasniku poslije oporezivanja i isplate knjigovodstvene vrijednosti neto imovine, u smislu ovoga Zakona smatra se dividendom. Članak 29. Ako je knjigovodstvena vrijednost udjela veća od iznosa likvidacijskog viška, vlasnik iz članka 26. ovoga Zakona ostvari gubitak, koji se porezno ne priznaje kao porezno dopustivo umanjenje porezne osnovice. V. POREZNA STOPA Članak 30. Porez na dobit plaća se po stopi od 10% na utvrđenu poreznu osnovicu u poreznoj bilanci. Ponedjeljak, 31.12.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH VI. POREZNI POTICAJI 1. Porezna oslobađanja Članak 31. Obveznik koji je u godini za koju se utvrđuje porez na dobit izvozom ostvario preko 30% od ukupno ostvarenog prihoda oslobađa se plaćanja poreza na dobit za tu godinu. Članak 32. (1) Obveznik koji u razdoblju od pet uzastopnih godina ulaže u proizvodnju u vrijednosti od najmanje 20 milijuna KM, na teritoriju Federacije BiH, oslobađa se plaćanja poreza na dobit za razdoblje od pet godina počevši od prve godine ulaganja u kojoj mora biti uloženo najmanje četiri milijuna KM. (2) Ako obveznik iz stavka 1. ovoga članka, u razdoblju od pet godina ne dostigne propisani cenzus za ulaganje, gubi pravo na porezno oslobađanje, a neplaćeni porez na dobit se utvrđuje prema odredbama ovoga Zakona uvećan za zateznu kamatu koja se plaća na neblagovremeno plaćene javne prihode. Članak 33. Obveznik koji zapošljava više od 50% invalidnih osoba i osoba s posebnim potrebama dulje od godinu dana oslobađa se plaćanja poreza na dobit za godinu u kojoj je bilo zaposleno više od 50% invalidnih osoba i osoba s posebnim potrebama. Članak 34. Obveznik - poslovna jedinica nerezidenta koji je osnovan ili čije je sjedište ili kojem se stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem nalazi izvan teritorija Federacije, a u Bosni i Hercegovini oslobađa se plaćanja poreza na dobit za dobit koju ostvari poslovanjem na teritoriju Federacije. VII. OTKLANJANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA DOBITI OSTVARENE IZVAN TERITORIJA FEDERACIJE, A U BOSNI I HERCEGOVINI Članak 35. Obvezniku - rezidentu umanjuje se obračunati i plaćeni porez na dobit koji je njegova nerezidentna poslovna jedinica platila na dobit izvan teritorija Federacije, a u Bosni i Hercegovini, a koja je uključena u dobit obveznika. Članak 36. Obveznik iz članka 35. ovoga Zakona dužan je nadležnoj jedinici Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Porezna uprava) podnijeti dokaze o visini dobiti i plaćenom porezu nerezidentne poslovne jedinice. VIII. POREZNI KREDIT ZA POREZ PLAĆEN IZVAN BOSNE I HERCEGOVINE Članak 37. (1) Ako je obveznik ostvario prihod ili dobit poslovanjem izvan teritorija Bosne i Hercegovine (izravno ili putem poslovne jedinice) i na njih platio porez na dobit, plaćeni porez u inozemstvu uračunat će mu se u plaćeni porez najviše do iznosa poreza na dobit koji bi za tako ostvareni prihod ili na tako ostvarenu dobit platio u Federaciji. (2) Za priznavanje plaćenog poreza u inozemstvu iz stavka 1. ovoga članka, obveznik je dužan nadležnoj Poreznoj upravi dostaviti dokaz o plaćenom porezu u inozemstvu. Članak 38. Ratificirani ugovori (sporazumi, konvencije) o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je potpisala Bosna i Hercegovina primjenjuju se kod oporezivanja dobiti nerezidenta, i imaju prioritet u odnosu na odredbe Zakona o porezu na dobit. Članak 39. (1) Matičnom gospodarskom društvu - rezidentu Federacije može se umanjiti obračunati porez na dobit za iznos koji odgovara porezu koji je njegova nerezidentna podružnica Broj 97 – Strana 9879 platila izvan teritorija Bosne i Hercegovine na dobit koja je uključena u prihode matičnog gospodarskog društva. (2) Matičnim gospodarskim društvom, u smislu ovoga Zakona, smatra se pravna osoba koja posjeduje dionice ili udjele drugih pravnih osoba pod uvjetima predviđenim ovim Zakonom. (3) Podružnicom u smislu ovog Zakona smatra se pravna osoba u čijem kapitalu matičnog gospodarskog društva sudjeluje pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Članak 40. Pravo na porezni kredit iz članka 39. ovoga Zakona ima matično gospodarsko društvo koje je u razdoblju od najmanje godinu dana, koji prethodi podnošenju bilance uspjeha, držalo 25% ili više dionica, odnosno udjela nerezidentne podružnice. IX. POREZ PO ODBITKU Članak 41. (1) Porez po odbitku, u smislu ovoga Zakona predstavlja porez koji se obračunava na prihod koji je nerezident ostvario na teritoriju Federacije. (2) Porez po odbitku obračunava i uplaćuje isplatitelj kod isplate prihoda. Isplatitelj je dužan u roku od 10 dana od dana isplate podnijeti izvještaj Poreznoj upravi o obračunatom i uplaćenom porezu po odbitku. (3) Osnovica na koju se obračunava porez po odbitku je bruto iznos koji isplaćuje rezident Federacije nerezidentu po osnovi: – dividendi, kamata, autorskih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva, – naknade za usluge istraživanja tržišta, poreznog savjetovanja, revizorske usluge, – zabavnih i sportskih događaja, – premija osiguranja za osiguranje ili reosiguranje od rizika u Federaciji, – telekomunikacijske usluge između Federacije i druge države, kao i sve druge usluge koje su obavljene na teritoriju Federacije. (4) Porez po odbitku plaća se po stopi 10%, a na dividende po stopi od 5%. (5) Porez po odbitku ne plaća se na kamate koje se plaćaju: 1) kod prodaje opreme na kredit koju obveznik nabavlja za obavljanje djelatnosti, 2) kod prodaje robe na kredit obvezniku, 3) vlasnicima državnih i korporativnih obveznica 4) na depozite. X. GRUPNO OPOREZIVANJE 1. Porezno konsolidiranje Članak 42. (1) Matično gospodarsko društvo i njegove podružnice čine grupu gospodarskih društava u smislu ovoga Zakona, ukoliko među njima postoji neposredna ili posredna kontrola nad najmanje 90% udjela. (2) Grupa gospodarskih društava ima pravo tražiti porezno konsolidiranje pod uvjetom da su sva gospodarska društva u grupi rezidenti Federacije. (3) Zahtjev za poreznim konsolidiranjem matično gospodarsko društvo podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Članak 43. (1) Svaki član grupe dužan podnijeti svoju poreznu bilancu, a matično gospodarsko društvo podnosi konsolidiranu poreznu bilancu za grupu gospodarskih društava. (2) U konsolidiranoj poreznoj bilanci gubici jednog ili više gospodarskih društava prebijaju se na račun dobiti ostalih gospodarskih društava u grupi. (3) Za obračunati porez po konsolidiranoj bilanci obveznici su pojedinačni članovi grupe, razmjerno oporezivoj dobiti iz pojedinačne porezne bilance, a isplatitelj obračunatog poreza po konsolidiranoj bilanci je matično gospodarsko društvo. Broj 97 – Strana 9880 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Članak 44. (1) Jednom odobreno porezno konsolidiranje primjenjuje se najmanje pet godina. (2) Ukoliko se jedno, više njih ili sva gospodarska društva u grupi naknadno opredijele za pojedinačno oporezivanje, svi članovi grupe su dužni razmjerno platiti razliku na ime porezne privilegije koju su iskoristili. 2. Transferne cijene Članak 45. (1) Transfernom cijenom smatra se cijena nastala u vezi s transakcijama sredstvima ili stvaranjem obveza među povezanim osobama. (2) Povezanom osobom s obveznikom smatra se ona fizička osoba ili pravna osoba u čijim se odnosima s obveznikom javlja mogućnost kontrole ili značajnijeg utjecaja na poslovne odluke. (3) Posjedovanje više od polovice ili pojedinačno najvećeg dijela dionica ili udjela smatra se omogućenom kontrolom. (4) Značajnijim utjecajem smatra se uzajamno veliki obujam kupoprodaje, tehnološka ovisnost ili na drugi način stečena kontrola nad upravljanjem. (5) Povezanom osobom s obveznikom smatra se i ona pravna osoba u kojoj, kao i kod obveznika iste fizičke ili pravne osobe neposredno ili posredno sudjeluju u upravljanju, kontroli ili kapitalu na način predviđen u stavcima 3. i 4. ovoga članka. Članak 46. (1) Obveznik je dužan transakcije iz članka 45. stavak 1. ovoga Zakona posebno prikazati u svojoj poreznoj bilanci. (2) Obveznik je dužan, zajedno s transakcijama iz članka 45. stavak 1. ovoga Zakona u poreznoj bilanci posebno prikazati vrijednosti istih transakcija po cijenama koje bi se ostvarile na tržištu takvih ili sličnih transakcija da se nije radilo o povezanim osobama (načelo "izvan dohvata ruke"). Članak 47. (1) Razlika između cijene utvrđene primjenom načela "izvan dohvata ruke" i transferne cijene uključuje se u poreznu osnovicu i oporezuje se. (2) Kod utvrđivanja cijene transakcije po načelu "izvan dohvata ruke" koriste se usporedive cijene na tržištu, a kada to nije moguće, metoda koštanja uvećana za uobičajenu zaradu. Članak 48. (1) Kod kredita koje obveznik uzima od povjeritelja sa statusom povezane osobe iz članka 45. stav 2. ovoga Zakona, kamata i pripadajući troškovi koji se priznaju u rashode u poreznoj bilanci ne mogu biti veći od onih po kojima je na tržištu bilo moguće uzeti takav kredit u obračunskom razdoblju. (2) Razlika između tržišne kamate i kamate po kreditu između povezanih osoba, u smislu ovoga Zakona, ima status dividende. XI. UTVRĐIVANJE I NAPLATA POREZA NA DOBIT 1. Utvrđivanje poreza 1) Razdoblje utvrđivanja poreza Članak 49. Porez na dobit utvrđuje se nakon isteka kalendarske godine ili drugog razdoblja utvrđivanja poreza na dobit prema poreznoj osnovici utvrđenoj u tom razdoblju. Članak 50. (1) Razrez poreza na dobit gospodarskog društva obavlja se unosom u evidenciju Porezne uprave iznosa obveze koju je utvrdio i u svojoj poreznoj prijavi iskazao obveznik. (2) Razrezom se smatra i unos u evidenciju Porezne uprave iznosa porezne obveze dobiven kontrolom obveznika, odnosno obradom njegove porezne prijave i usklađivanjem podataka iz porezne bilance. Ponedjeljak, 31.12.2007. (3) Razrezom se smatra i unos u evidenciju Porezne uprave iznosa porezne obveze koju je utvrdila na osnovi podataka iz porezne prijave, a koju je ona podnijela u ime obveznika. (4) Razrez poreza se poništava ili mijenja ukoliko rukovodilac nadležnog poreznog ureda ili Komisija za rješavanje poreznih žalbi odredi da se može razrez izmijeniti ili poništiti, ili kada inspektori i drugi ovlašteni službenici Porezne uprave rješenjem nalože uplatu dodatno utvrđene porezne obveze na osnovi zapisnika o izvršenom inspekcijskom nadzoru. 2) Porezna prijava Članak 51. (1) Obveznik je dužan pravilno i točno popunjenu poreznu prijavu s poreznom bilancom podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku od 30 dana po isteku roka propisanog za podnošenje godišnjeg obračuna rezultata poslovanja. (2) Uz poreznu prijavu s poreznom bilancom obveznik podnosi bilancu uspjeha i drugu dokumentaciju koja je propisana ovim Zakonom. (3) Porezna prijava s poreznom bilancom treba sadržavati podatke o prihodima obveznika koju je ostvarila njegova stalna podružnica u Republici Srpskoj, odnosno Brčko Distriktu, kao i prihode ostvarene izvan teritorija Bosne i Hercegovine. (4) Porez na dobit, koja je rezultat ukupnog poslovanja gospodarskog društva obračunava se i plaća prema odredbama ovoga Zakona. (5) Na zahtjev obveznika ili obavljenog nadzora ili na osnovi drugih podataka o poslovanju obveznika s kojima raspolaže, Porezna uprava može rješenjem utvrditi novi iznos mjesečne akontacije poreza na dobit ili drugo razdoblje plaćanja akontacije. (6) Obveznik koji počinje s poslovanjem prvi put, nije dužan podnijeti prijavu za plaćanje akontacije poreza na dobit za prvu godinu poslovanja. (7) Obrazac porezne prijave i porezne bilance propisuje federalni ministar financija. 3. Naplata poreza Članak 52. Kontrola, utvrđivanje i naplata poreza na dobit vrši se na način i po postupku propisanom Zakonom o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/02 i 28/04). Članak 53. (1) Obveznik tijekom godine plaća porez na dobit gospodarskog društva u mjesečnim iznosima iskazanim u poreznoj prijavi. (2) Do podnošenja godišnje porezne prijave iz stavka 1. ovoga članka, obveznik je dužan plaćati mjesečne akontacije poreza na dobit u visini koja odgovara mjesečnoj akontaciji iz prethodnog razdoblja. (3) Obveznik iznos mjesečne akontacije može promijeniti zbog promjene poreznih instrumenata ili drugih okolnosti koje bitno utječu na visinu porezne obveze na način iz članka 51. stavak 5. (4) Obveznik koji koristi porezna oslobađanja iz čl. 31., 32. i 33. i u slučaju prijenosa gubitka koji je iskazan u poreznoj bilanci nije obvezan plaćati mjesečne akontacije poreza na dobit. (5) Mjesečna akontacija se plaća do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec. Članak 54. (1) Ako je porez koji je obveznik utvrdio i iskazao u godišnjoj poreznoj prijavi veći od iznosa uplaćenih mjesečnih akontacija poreza na dobit, obveznik je dužan razliku manje uplaćenog poreza uplatiti najkasnije do zakonom propisanog roka za podnošenje porezne prijave. Ponedjeljak, 31.12.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH (2) Ukoliko je iznos uplaćenih mjesečnih akontacija veći od porezne obveze, više plaćeni porez na zahtjev poreznog obveznika može se vratiti ili se uračunati u akontacije poreza na dobit u narednom razdoblju, ukoliko nema neizmirenih obveza po osnovi drugih poreza. Članak 55. Na iznos poreza na dobit koji nije plaćen u zakonom propisanom roku plaća se kamata utvrđena Zakonom o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/01, 52/01 i 42/06). Članak 56. Obveznik ima pravo na povrat više ili pogrešno uplaćenog poreza na dobit, kamate i troškova prisilne naplate u skladu s odredbama Zakona o Poreznoj upravi. 4. Zastara Članak 57. (1) Pravo na utvrđivanje i naplatu poreza, kamata i troškova prisilne naplate i novčanih kazni izrečenih prema ovom Zakonu zastarijevaju za pet godina po isteku godine u kojoj je trebalo izvršiti utvrđivanje, odnosno naplatu poreza, kamate, troškova prisilne naplate i novčanih kazni. (2) Izuzetno od stavka 1. ovoga članka, pravo na utvrđivanje i naplatu poreza, kamate i troškova prisilne naplate i novčanih kazni ne zastarijeva u slučaju kada se utvrdi da je porezna obveza utvrđena na osnovi lažne prijave. XII. POSLOVNE EVIDENCIJE Članak 58. (1) Za utvrđivanje porezne osnovice mjerodavne su poslovne evidencije koje se vode sukladno propisima o računovodstvu MRS i MSFI koji se sastavljaju na osnovi tih propisa i propisa na osnovi ovoga Zakona. (2) Obveznik rezultate poslovanja utvrđuje i u računovodstvu iskazuje na osnovi računovodstvenog načela nastanka događaja, odnosno da se poslovni događaji u računovodstvu iskazuju kada su nastali i iskazuju u financijskim izvještajima za razdoblje na koje se odnosi. XIII. OVLASTI Članak 59. Federalni ministar financija se ovlašćuje da u roku od 90 dana, od dana stupanja na snagu Zakona, donose Pravilnik o primjeni odredaba Zakona o porezu na dobit kojim će se propisati: metodologija utvrđivanja osnovice poreza na dobit u poreznoj bilanci, stope amortizacije, način ubrzane amortizacije, načine i rokove dostavljanja obrazaca porezne prijave i porezne bilance, obrazac za obračun i plaćanje poreza po odbitku, procedure za ostvarivanje prava na porezne poticaje i dr. XIV. KAZNENE ODREDBE Članak 60. Povrede odredaba ovoga Zakona, koje imaju karakter prekršaja, kao odgovornosti i sankcije za prekršaje propisana su Zakonom o Poreznoj upravi. XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 61. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o porezu na dobit gospodarskih društava ("Službene novine Federacije BiH", br. 32a/97 i 29/00), osim odredaba koje se odnose na umanjenje porezne obveze iz članaka 27., 28. i 29. koje će se primjenjivati do isteka razdoblja za koje su se mogle koristiti. Broj 97 – Strana 9881 Članak 62. Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Predsjedatelj Doma naroda Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krešić, v. r. Safet Softić, v. r. Na osnovu člana IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠEWU ZAKONA O POREZU NA DOBIT Proglašava se Zakon o porezu na dobit koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 28. decembra 2007. godine i na sjednici Doma naroda od 29. decembra 2007. godine. Broj 01-02-737/07 31. decembra 2007. godine Predsjednica Sarajevo Borjana Krišto, s. r. ZAKON O POREZU NA DOBIT I. OSNOVNE ODREDBE 1. Opšte odredbe Član 1. (1) Porez na dobit, na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Federacija) utvrđuje se i plaća prema odredbama ovog Zakona i propisa donešenih na osnovu ovog Zakona. (2) Raspodjela i pripadnost prihoda od poreza na dobit utvrđuje se posebnim zakonom. II. PORESKI OBAVEZNIK Član 2. (1) Poreski obaveznik je privredno društvo i druga pravna lica koja privrednu djelatnost obavljaju samostalno i trajno prodajom proizvoda i pružanjem usluga na tržištu radi ostvarivawa dobiti (u daqnjem tekstu: obaveznik). (2) Obaveznik iz stava 1. ovog člana je rezident Federacije koji ostvari dobit na teritoriji i izvan teritorije Federacije. (3) Obaveznik poreza je i nerezident koji ostvari dobit na teritoriji Federacije. 1. Lica koja ne podliježu plaćanju poreza na dobit Član 3. (1) Obaveznici koji ne podliježu plaćanju poreza na dobit su: 1) Centralna banka Bosne i Hercegovine, 2) tijela federalne, kantonalne i lokalne samouprave, 3) federalne, kantonalne i lokalne ustanove, zavodi, vjerske zajednice, političke partije, sindikat, komore, udružewa, umjetnička udružewa, vatrogasna udružewa, turističke zajednice, sportski klubovi i savezi, fondacije, zaklade, humanitarne organizacije, i dr. po osnovu: prihoda iz buxeta ili javnih fondova, sponzorstva ili donacije u novcu ili naturi, kamata, dividendi, članarina, prihoda od prodaje ili prenosa dobara osim dobara koja se koriste ili su se koristila za obavljanje djelatnosti. (2) Ukoliko lica iz stava 1. tačka 3) ovog člana vrše djelatnost koja nije u vezi sa wihovom registrovanom djelatnošću podliježu plaćanju poreza na dobit koju ostvare vršenjem te djelatnosti. Broj 97 – Strana 9882 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH 2. Rezident i nerezident Član 4. (1) Rezident, u smislu člana 2. stav 2. ovog Zakona, je pravno lice čije je sjedište (registracija) upisano u registar društava u Federaciji ili kojem se stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem nalazi u Federaciji. (2) Nerezident, u smislu člana 2. stav 3. ovog Zakona, je pravno lice koje je osnovano i čije je sjedište ili kojem su stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem van teritorije Federacije, a djelatnost u Federaciji obavlja preko poslovne jedinice ili povremeno. 3. Poslovna jedinica nerezidenta Član 5. (1) Poslovna jedinica nerezidenta iz člana 4. stav 2. ovog Zakona označava stalno mjesto poslovawa preko kojeg nerezident obavlja stalnu djelatnost u cijelosti ili djelimično na teritoriji Federacije. (2) Poslovnom jedinicom nerezidenta smatra se: – sjedište uprave, – filijala, – poslovnica, – tvornica, – radionica, – mjesto iskorišćavawa prirodnih bogatstava, – gradilište (građevinski ili montažni projekat) ako radovi traju duže od šest mjeseci, – pružanje savjetodavnih ili poslovnih usluga koje traju duže od tri mjeseca uzastopno u periodu od 12 mjeseci, – zastupnik koji samostalno djeluje u ime nerezidenta, a vezano je za aktivnosti sklapawa ugovora u ime i za nerezidenta, drži zalihe proizvoda koje isporučuje u ime nerezidenta. Član 6. Poslovnom jedinicom nerezidenta ne smatra se: – prostor koji nerezident koristi samo za skladištenje ili dostavu proizvoda, robe, drži zalihe proizvoda, robe samo radi skladištewa, izlagawa ili dostave, ili prerade koju obavlja drugo lice, – mjesto poslovawa samo radi nabavke proizvoda, roba, pripreme ili obavljanja pomoćnih aktivnosti ili prikupljanja informacija za sebe. III. PORESKA OSNOVICA 1. Opšte odredbe Član 7. (1) Osnovicu oporezivawa predstavlja oporeziva dobit obaveznika koja se utvrđuje u poreskom bilansu. (2) Oporeziva dobit se utvrđuje usklađivanjem dobiti obaveznika iskazane u bilansu uspjeha, na način propisan ovim Zakonom. (3) U osnovicu oporezivawa ulazi i dobit od likvidacije. (4) U osnovicu oporezivawa ulazi i kapitalna dobit utvrđena u bilansu stawa. 2. Usklađivanje rashoda Član 8. Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se samo rashodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha u skladu sa propisima o računovodstvu i Međunarodnim računovodstvenim standardima (u daqnjem tekstu: MRS), izuzev rashoda za koje je ovim Zakonom propisan drugi način utvrđivawa. Član 9. (1) Troškovi materijala priznaju se u iznosima iskazanim u bilansu uspjeha u skladu sa propisima o računovodstvu i MRS, primjenom metoda prosječne cijene. Ponedjeljak, 31.12.2007. (2) Obračun nabavne vrijednosti prodate trgovačke robe vrši se na način iz stava 1. ovog člana. (3) Ako se zalihe materijala i trgovačke robe evidentišu po obračunskim cijenama koje odstupaju od nabavnih cijena, obračun odstupawa (razlike) vrši se na način koji svodi troškove materijala, odnosno nabavne vrijednosti prodate robe na iznose koji proizilaze iz primjene metoda prosječne cijene. Član 10. (1) Troškovi zarada, odnosno lična primawa zaposlenih (naknade i druga materijalna primawa) koja nemaju karakter plate priznaju se u iznosu obračunatom na teret poslovnih rashoda do iznosa propisanih posebnim propisima (dnevnice, upotreba privatnog automobila u službene svrhe, prehrana tokom rada, prevoz na posao i dr.). (2) Primawa zaposlenih ili drugih lica, koja potiču iz raspodjele po osnovu prava učešća u dobiti obaveznika nisu rashodi u smislu poreznog bilansa. Član 11. (1) Izdaci za reprezentaciju koja se odnosi na privrednu djelatnost, priznaju se kao rashod u iznosu do 30% troškova reprezentacije. (2) Donacije za humanitarne, kulturne, obrazovne, naučne i sportske svrhe (osim za profesionalni sport) priznaju se kao rashod u iznosu do 3% ukupnog prihoda u poreskom periodu. (3) Izdaci na ime članarine komorama priznaju se kao rashod u iznosu od najviše 0,1% ukupnog prihoda u poreskom periodu osim članarina čije je plaćanje propisano zakonom. (4) Rashodi po osnovu sponzorstva priznaju se u iznosu do 2% od ukupnog prihoda u poreskom periodu. Član 12. (1) Na teret rashoda u poreskom bilansu priznaju se samo rezervisawa koja su propisana u ovom članu. (2) U skladu sa stavom 1. ovog člana priznaju se kao porezno dopustiv rashod rezervisawa za rizike i troškove u skladu sa zakonima i drugim propisima i rezervisawa koja su izvršena na osnovu ugovora, i to za: – rezervisawa za otpremnine do propisanog iznosa, – rezervisawa za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava, – rezervisawa za troškove u garantnim rokovima, i – rezervisawa za započete sudske sporove. (3) U slučaju da se rezervisawa iz stava 2. ovog člana ne iskoriste u roku, rezervisawa treba oprihodovati. Član 13. (1) Na teret rashoda u poreskom bilansu priznaju se svi troškovi koji se odnose na istraživanje i razvoj. (2) Na teret rashoda u poreskom bilansu priznaju se troškovi koji se odnose na davanje stipendije učenicima i studentima na redovnom školovanju. Član 14. (1) Na teret rashoda u poreskom bilansu priznaju se rashodi nastali po osnovu otpisa sumwivih i spornih potraživawa. (2) Potraživawa se smatraju sumwivim i spornim: ako nisu naplaćena u roku 12 mjeseci od datuma dospijeća, ukoliko je obaveznik utužio takvo potraživanje ili podnio zahtjev za izvršenje nadležnom sudu, ako je pokrenut postupak prinudne naplate, ako su ta potraživawa prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom, i ako je postignut sporazum sa dužnikom u postupku stečaja ili likvidacije. Član 15. Na teret rashoda u poreskom bilansu priznaju se doprinosi koje plaća poslodavac, takse i druge javne dažbine, koje ne zavise od rezultata poslovawa. Ponedjeljak, 31.12.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Član 16. (1) Na teret rashoda u poreskom bilansu priznaju se rezerve za opšte kreditne gubitke kod banaka koje se formiraju u skladu sa posebnim propisima. (2) Na teret rashoda u poreskom bilansu priznaju se rezerve koje su dužni formirati društva za osiguranje i reosiguranje u skladu sa posebnim propisima. (3) Rezerve iz stava 1. ovog člana ne mogu preći 20% dobiti iskazane u bilansu uspjeha. Član 17. (1) Na teret rashoda u poreskom bilansu priznaju se ukupno obračunate kamate, izuzev: 1) obračunate kamate kod kredita sa obilježjem transferne cijene koja se umanjuje na način propisan u članu 48. ovog Zakona, 2) kamata koje su obračunate zbog neblagovremeno plaćenih poreza, doprinosa i drugih javnih dažbina. (2) Na teret rashoda u poreskom bilansu ne priznaju se novčane kazne i penali koje je platio obaveznik za prekršaje. (3) Na teret rashoda u poreskom bilansu ne priznaju se plaćeni porez na dobit, kao i donacije političkim partijama. 3. Amortizacija Član 18. (1) Odbitak po osnovu amortizacije dozvoljen je samo u vezi sa imovinom koja podliježe amortizaciji i koja se nalazi u upotrebi. (2) Amortizacija stalnih sredstava priznaje se kao rashod u poreskom bilansu do iznosa utvrđenog proporcionalnim metodom primjenom najviših godišwih amortizacijskih stopa koje se propisuju podzakonskim aktom. (3) Imovina koja se amortizuje, a čija je nabavna vrijednost mawa od 1.000 KM, može se odbiti u cijelosti u godini nabavke, pod uslovom da je imovina stavljena u funkciju. (4) Nabavna vrijednost hardvera i softvera može se odbiti u cijelosti u godini u kojoj je izvršena nabavka. (5) Amortizovana sredstva koja su jednom amortizovana ne mogu se ponovo ukqučiti u obračun amortizacije za potrebe poreskog bilansa. (6) Rashodima amortizacije smatra se i amortizacija povećawa vrijednosti stalnih sredstava zbog revalorizacije. 4. Ubrzana amortizacija Član 19. (1) Obaveznik ima pravo na ubrzanu amortizaciju stalnih sredstava pod uslovima utvrđenim ovim Zakonom. (2) Ubrzana amortizacija provodi se na način iz člana 18. stav 2. po stopama koje mogu biti do 50% više od propisanih. (3) Pravo na ubrzanu amortizaciju obaveznik ima za stalna sredstva koja služe za: 1) sprečavanje zagađivawa vazduha, vode, zemqišta i ublažavanje buke i 2) školovanje i obuku kadrova. 5. Usklađivanje prihoda Član 20. Prihodi za utvrđivanje oporezive dobiti su prihodi od prodaje proizvoda, usluga robe, materijala, kao i finansijski, vanredni i ostali prihodi obračunati u bilansu uspjeha u skladu sa propisima o računovodstvu i MRS. Član 21. (1) Dividende ostvarene po osnovu učešća u kapitalu drugog obaveznika ne ulaze u poresku osnovicu. (2) Dividendama se, u smislu ovog Zakona, smatraju i udjeli u dobiti privrednog društva. Član 22. Prihod po osnovu naplaćenih otpisanih potraživawa u slučaju da su u prethodnim periodima bili ukqučeni u prihode Broj 97 – Strana 9883 i nisu bila predmet porezno dozvoljenog ili priznatog rashoda ne ulaze u poresku osnovicu. Član 23. (1) U vrijednost zaliha nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda, za obračun oporezive dobiti, priznaju se troškovi proizvodnje u skladu sa propisima o računovodstvu i MRS. (2) Vrijednost zaliha obračunata u skladu sa stavom 1. ovog člana ne može biti veća od prodajne vrijednosti na dan podnošewa bilansa. 6. Poreski tretman gubitaka Član 24. (1) Ako se nakon umanjenja osnovice poreza na dobit pokaže gubitak u poreskom bilansu, tada se taj gubitak iskazan u poreskom bilansu može prenijeti na račun dobiti iz budućih obračunskih perioda, a ne duže od pet godina. (2) Gubitak iz stava 1. ovog člana koji nije bilo moguće odbiti u tekućoj nadoknađuje se u prvoj slijedećoj godini, tako da se poreska osnovica uvijek umanjuje za gubitak starijeg datuma. (3) Poreski gubitak pravnog lica koji je nastao van teritorije Federacije, u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Brčko Distrikt) kao i u inostranstvu, se ne priznaje. IV. PORESKI TRETMAN PROMJENE OBLIKA DRUŠTVA I LIKVIDACIJA OBAVEZNIKA 1. Promjena oblika društva Član 25. (1) Ako obaveznik mijewa pravni oblik (spajanje, pripajanje, podjela), pri čemu se nastavljaju voditi kwigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza, mijewanje pravnog oblika ne utiče na oporezivanje. (2) Ako se u slučaju iz stava 1. ovog člana ne nastavljaju kwigovodstvene vrijednosti, razlika kapitala koja proizilazi iz promjene pravnog oblika, smatra se oporezivom dobiti. (3) Prava i obaveze spojenih, pripojenih ili podijeljenih obaveznika preuzima pravni slijednik iz poresko pravnog odnosa. (4) Obaveznici koji se spajaju, pripajaju ili dijele dostavljaju poreznoj upravi finansijske izvještaje i poresku prijavu sa poreskim bilansom računajući od dana koji prethodi danu spajawa, pripajawa ili podjele. Član 26. (1) Ako pri spajanju, pripajanju ili podjeli postoji kontinuitet u oporezivanju, smatra se da obaveznik nastavlja djelatnost, te to nema uticaja na oporezivanje. (2) Kontinuitet u oporezivanju, prema stavu 1. ovog člana postoji ako pri prenosu na pravnog slijednika ne dolazi do promjena u procjeni imovine i obaveza. (3) Odredbe stava 1. i 2. ovog člana primjenjuju se nezavisno o tome da li se radi o jednom ili više društava koja su izvršila prenos, odnosno društva koja nastaju. Član 27. (1) Dobit utvrđena u postupku likvidacije obaveznika podliježe oporezivanju. (2) Dobit obaveznika u toku likvidacije utvrđuje se upoređivanjem neto imovine obaveznika na početku i na kraju postupka likvidacije. (3) Obaveznik nad kojim se otvara postupak likvidacije dužan je da na dan otvarawa postupka likvidacije zakquči poslovne kwige i sastaviti bilans otvarawa likvidacije, odnosno godišwi obračun. Broj 97 – Strana 9884 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH 2. Likvidacija Član 28. Likvidacioni višak (ostatak neto imovine) koji pripada vlasniku poslije oporezivawa i isplate kwigovodstvene vrijednosti neto imovine, u smislu ovog Zakona smatra se dividendom. Član 29. Ako je kwigovodstvena vrijednost udjela veća od iznosa likvidacionog viška, vlasnik iz člana 26. ovog Zakona ostvari gubitak, koji se porezno ne priznaje kao porezno dopustivo umanjenje poreske osnovice. V. PORESKA STOPA Član 30. Porez na dobit plaća se po stopi od 10% na utvrđenu poresku osnovicu u poreskom bilansu. VI. PORESKI PODSTICAJI 1. Poreska oslobađawa Član 31. Obaveznik koji je u godini za koju se utvrđuje porez na dobit izvozom ostvario preko 30% od ukupno ostvarenog prihoda oslobađa se plaćawa poreza na dobit za tu godinu. Član 32. (1) Obaveznik koji u periodu od pet uzastopnih godina vrši investiranje u proizvodnju u vrijednosti od najmanje 20 miliona KM, na teritoriji Federacije BiH, oslobađa se plaćawa poreza na dobit za period od pet godina počevši od prve godine investirawa u kojoj mora biti investirano najmanje četiri miliona KM. (2) Ako obaveznik iz stava 1. ovog člana, u periodu od pet godina ne dostigne propisani cenzus za investiranje, gubi pravo na poresko oslobađanje, a neplaćeni porez na dobit se utvrđuje prema odredbama ovog Zakona uvećan za zateznu kamatu koja se plaća na neblagovremeno plaćene javne prihode. Član 33. Obaveznik koji zapošljava više od 50% invalidnih lica i lica sa posebnim potrebama duže od godinu dana oslobađa se plaćawa poreza na dobit za godinu u kojoj je bilo zaposleno više od 50% invalidnih lica i lica sa posebnim potrebama. Član 34. Obaveznik - poslovna jedinica nerezidenta koji je osnovan ili čije je sjedište ili kojem se stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem nalazi izvan teritorije Federacije, a u Bosni i Hercegovini oslobađa se plaćawa poreza na dobit za dobit koju ostvari poslovanjem na teritoriji Federacije. VII. OTKLAWAWE DVOSTRUKOG OPOREZIVAWA DOBITI OSTVARENE VAN TERITORIJE FEDERACIJE, A U BOSNI I HERCEGOVINI Član 35. Obavezniku - rezidentu umanjuje se obračunati i plaćeni porez na dobit koji je njegova nerezidentna poslovna jedinica platila na dobit izvan teritorije Federacije, a u Bosni i Hercegovini, a koja je ukqučena u dobit obaveznika. Član 36. Obaveznik iz člana 35. ovog Zakona dužan je nadležnoj jedinici Poreske uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Poreska uprava) podnijeti dokaze o visini dobiti i plaćenom porezu nerezidentne poslovne jedinice. Ponedjeljak, 31.12.2007. VIII. PORESKI KREDIT ZA POREZ PLAĆEN VAN BOSNE I HERCEGOVINE Član 37. (1) Ako je obaveznik ostvario prihod ili dobit poslovanjem van teritorije Bosne i Hercegovine (direktno ili putem poslovne jedinice) i na wih platio porez na dobit, plaćeni porez u inostranstvu uračunati će mu se u plaćeni porez najviše do iznosa poreza na dobit koji bi za tako ostvareni prihod ili na tako ostvarenu dobit platio u Federaciji. (2) Za priznavanje plaćenog poreza u inostranstvu iz stava 1. ovog člana, obaveznik je dužan da nadležnoj Poreskoj upravi dostavi dokaz o plaćenom porezu u inostranstvu. Član 38. Ratifikovani ugovori (sporazumi, konvencije) o izbjegavanju dvostrukog oporezivawa koje je potpisala Bosna i Hercegovina primjenjuju se kod oporezivawa dobiti nerezidenta, i imaju prioritet u odnosu na odredbe Zakona o porezu na dobit. Član 39. (1) Matičnom privrednom društvu - rezidentu Federacije može da se umawi obračunati porez na dobit za iznos koji odgovara porezu koji je njegova nerezidentna filijala platila izvan teritorije Bosne i Hercegovine na dobit koja je ukqučena u prihode matičnog privrednog društva. (2) Matičnim privrednim društvom, u smislu ovog Zakona, smatra se pravno lice koje posjeduje dionice ili udjele drugih pravnih lica pod uslovima predviđenim ovim Zakonom. (3) Filijalom u smislu ovog Zakona smatra se pravno lice u čijem kapitalu matičnog privrednog društva učestvuje pod uslovima propisanim ovim Zakonom. Član 40. Pravo na poreski kredit iz člana 39. ovog Zakona ima matično privredno društvo koje je u periodu od najmanje godinu dana, koji prethodi podnošenju bilansa uspjeha, držalo 25% ili više dionica, odnosno udjela nerezidentne filijale. IX. POREZ PO ODBITKU Član 41. (1) Porez po odbitku, u smislu ovog Zakona predstavlja porez koji se obračunava na prihod koji je nerezident ostvario na teritoriji Federacije. (2) Porez po odbitku obračunava i uplaćuje isplatilac kod isplate prihoda. Isplatilac je dužan da u roku od 10 dana od dana isplate podnese izvještaj Poreskoj upravi o obračunatom i uplaćenom porezu po odbitku. (3) Osnovica na koju se obračunava porez po odbitku je bruto iznos koji isplaćuje rezident Federacije nerezidentu po osnovu: – dividendi, kamata, autorskih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva, – naknade za usluge istraživawa tržišta, poreskog savjetovawa, revizorske usluge, – zabavnih i sportskih događaja, – premija osigurawa za osiguranje ili reosiguranje od rizika u Federaciji, – telekomunikacijske usluge između Federacije i druge države, kao i sve druge usluge koje su obavljene na teritoriji Federacije. (4) Porez po odbitku plaća se po stopi 10%, a na dividende po stopi od 5%. (5) Porez po odbitku ne plaća se na kamate koje se plaćaju: 1) kod prodaje opreme na kredit koju obaveznik nabavlja za obavljanje djelatnosti, 2) kod prodaje robe na kredit obavezniku, 3) vlasnicima državnih i korporativnih obveznica i 4) na depozite. Ponedjeljak, 31.12.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH X. GRUPNO OPOREZIVAWE 1. Poresko konsolidovanje Član 42. (1) Matično privredno društvo i njegove filijale čine grupu privrednih društava u smislu ovog Zakona, ukoliko među wima postoji neposredna ili posredna kontrola nad najmanje 90% udjela. (2) Grupa privrednih društava ima pravo da traži poresko konsolidovanje pod uslovom da su sva privredna društva u grupi rezidenti Federacije. (3) Zahtjev za poreskim konsolidovanjem matično privredno društvo podnosi nadležnoj ispostavi Poreske uprave. Član 43. (1) Svaki član grupe dužan je da podnese svoj poreski bilans, a matično privredno društvo podnosi konsolidovani poreski bilans za grupu privrednih društava. (2) U konsolidovanom poreskom bilansu gubici jednog ili više privrednih društava prebijaju se na račun dobiti ostalih privrednih društava u grupi. (3) Za obračunati porez po konsolidovanom bilansu obaveznici su pojedinačni članovi grupe, srazmjerno oporezivoj dobiti iz pojedinačnog poreznog bilansa, a isplatilac obračunatog poreza po konsolidovanom bilansu je matično privredno društvo. Član 44. (1) Jednom odobreno porezno konsolidovanje primjenjuje se najmanje pet godina. (2) Ukoliko se jedno, više wih ili sva privredna društva u grupi naknadno opredijele za pojedinačno oporezivanje, svi članovi grupe su dužni da srazmjerno plate razliku na ime porezne privilegije koju su iskoristili. 2. Transferne cijene Član 45. (1) Transfernom cijenom smatra se cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstvima ili stvaranjem obaveza među povezanim licima. (2) Povezanim licem sa obaveznikom smatra se ono fizičko lice ili pravno lice u čijim se odnosima sa obaveznikom javlja mogućnost kontrole ili značajnijeg uticaja na poslovne odluke. (3) Posjedovanje više od polovine ili pojedinačno najvećeg dijela dionica ili udjela smatra se omogućenom kontrolom. (4) Značajnijim uticajem smatra se uzajamno veliki obim kupoprodaje, tehnološka zavisnost ili na drugi način stečena kontrola nad upravljanjem. (5) Povezanim licem sa obaveznikom smatra se i ono pravno lice u kome, kao i kod obaveznika ista fizička ili pravna lica neposredno ili posredno učestvuju u upravljanju, kontroli ili kapitalu na način predviđen u st. 3.i 4. ovog člana. Član 46. (1) Obaveznik je dužan da transakcije iz člana 45. stav 1. ovog Zakona posebno prikaže u svom poreskom bilansu. (2) Obaveznik je dužan da, zajedno sa transakcijama iz člana 45. stav 1. ovog Zakona u poreskom bilansu posebno prikaže vrijednosti istih transakcija po cijenama koje bi se ostvarile na tržištu takvih ili sličnih transakcija da se nije radilo o povezanim licima (princip "van dohvata ruke"). Član 47. (1) Razlika između cijene utvrđene primjenom principa "van dohvata ruke" i transferne cijene ukqučuje se u poresku osnovicu i oporezuje se. (2) Kod utvrđivawa cijene transakcije po principu "van dohvata ruke" koriste se uporedive cijene na tržištu, a Broj 97 – Strana 9885 kada to nije moguće, metoda koštawa uvećana za uobičajenu zaradu. Član 48. (1) Kod kredita koje obaveznik uzima od povjerioca sa statusom povezanog lica iz člana 45. stav 2. ovog Zakona, kamata i pripadajući troškovi koji se priznaju u rashode u poreskom bilansu ne mogu biti veći od onih po kojima je na tržištu bilo moguće uzeti takav kredit u obračunskom periodu. (2) Razlika između tržišne kamate i kamate po kreditu između povezanih lica, u smislu ovog Zakona, ima status dividende. XI. UTVRĐIVAWE I NAPLATA POREZA NA DOBIT 1. Utvrđivanje poreza 1) Period utvrđivawa poreza Član 49. Porez na dobit utvrđuje se nakon isteka kalendarske godine ili drugog perioda utvrđivawa poreza na dobit prema poreskoj osnovici utvrđenoj u tom periodu. Član 50. (1) Razrez poreza na dobit privrednog društva vrši se unosom u evidenciju Poreske uprave iznosa obaveze koju je utvrdio i u svojoj poreskoj prijavi iskazao obaveznik. (2) Razrezom se smatra i unos u evidenciju Poreske uprave iznosa poreske obaveze dobijen kontrolom obaveznika odnosno obradom njegove poreske prijave i usklađivanjem podataka iz poreskog bilansa. (3) Razrezom se smatra i unos u evidenciju Poreske uprave iznosa poreske obaveze koju je utvrdila na osnovu podataka iz poreske prijave, a koju je ona podnijela u ime obaveznika. (4) Razrez poreza se poništava ili mijewa ukoliko rukovodilac nadležnog poreskog ureda ili Komisija za rješavanje poreskih žalbi odredi da se može razrez izmijeniti ili poništiti, ili kada inspektori i drugi ovlašćeni službenici Poreske uprave rješenjem nalože uplatu dodatno utvrđene porezne obaveze na osnovu zapisnika o izvršenom inspekcijskom nadzoru. 2) Porezna prijava Član 51. (1) Obaveznik je dužan da pravilno i tačno popunjenu poresku prijavu sa poreskim bilansom podnese nadležnoj ispostavi Poreske uprave u roku od 30 dana po isteku roka propisanog za podnošenje godišnjeg obračuna rezultata poslovawa. (2) Uz poresku prijavu sa poreskim bilansom obaveznik podnosi bilans uspjeha i drugu dokumentaciju koja je propisana ovim Zakonom. (3) Poreska prijava sa poreskim bilansom treba da sadrži podatke o prihodima obaveznika koju je ostvarila njegova stalna filijala u Republici Srpskoj, odnosno Brčko Distriktu, kao i prihode ostvarene van teritorije Bosne i Hercegovine. (4) Porez na dobit, koja je rezultat ukupnog poslovawa privrednog društva obračunava se i plaća prema odredbama ovog Zakona. (5) Na zahtjev obaveznika ili obavljenog nadzora ili na osnovu drugih podataka o poslovanju obaveznika s kojim raspolaže, Poreska uprava može rješenjem da utvrdi novi iznos mjesečne akontacije poreza na dobit ili drugi period plaćawa akontacije. (6) Obaveznik koji počinje sa poslovanjem prvi put nije dužan da podnese prijavu za plaćanje akontacije poreza na dobit za prvu godinu poslovawa. (7) Obrazac poreske prijave i poreskog bilansa propisuje federalni ministar finansija. Broj 97 – Strana 9886 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH 3. Naplata poreza Član 52. Kontrola, utvrđivanje i naplata poreza na dobit vrši se na način i po postupku propisanom Zakonom o Poreskoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/02 i 28/04). Član 53. (1) Obaveznik u toku godine plaća porez na dobit privrednog društva u mjesečnim iznosima iskazanim u poreskoj prijavi. (2) Do podnošewa godišnje poreske prijave iz stava 1. ovog člana, obaveznik je dužan da plaća mjesečne akontacije poreza na dobit u visini koja odgovara mjesečnoj akontaciji iz prethodnog perioda. (3) Obaveznik iznos mjesečne akontacije može promijeniti zbog promjene poreskih instrumenata ili drugih okolnosti koje bitno utiču na visinu porezne obaveze na način iz člana 51. stav 5. (4) Obaveznik koji koristi porezna oslobađawa iz čl. 31., 32. i 33. i u slučaju prenosa gubitka koji je iskazan u poreskom bilansu nije obavezan plaćati mjesečne akontacije poreza na dobit. (5) Mjesečna akontacija se plaća do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec. Član 54. (1) Ako je porez koji je obaveznik utvrdio i iskazao u godišwoj poreskoj prijavi veći od iznosa uplaćenih mjesečnih akontacija poreza na dobit, obaveznik je dužan da razliku manje uplaćenog poreza uplati najkasnije do zakonom propisanog roka za podnošenje poreske prijave. (2) Ukoliko je iznos uplaćenih mjesečnih akontacija veći od poreske obaveze, više plaćeni porez na zahtjev poreskog obaveznika može da se vrati ili da se uračuna u akontacije poreza na dobit u narednom periodu, ukoliko nema neizmirenih obaveza po osnovu drugih poreza. Član 55. Na iznos poreza na dobit koji nije plaćen u zakonom propisanom roku plaća se kamata utvrđena Zakonom o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/01, 52/01 i 42/06). Član 56. Obaveznik ima pravo na povrat više ili pogrešno uplaćenog poreza na dobit, kamate i troškova prisilne naplate u skladu sa odredbama Zakona o Poreskoj upravi. 4. Zastara Član 57. (1) Pravo na utvrđivanje i naplatu poreza, kamata i troškova prisilne naplate i novčanih kazni izrečenih prema ovom zakonu zastarijevaju za pet godina po isteku godine u kojoj je trebalo da se izvrši utvrđivanje, odnosno naplata poreza, kamate, troškova prisilne naplate i novčanih kazni. (2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, pravo na utvrđivanje i naplatu poreza, kamate i troškova prisilne naplate i novčanih kazni ne zastarijeva u slučaju kada se utvrdi da je porezna obaveza utvrđena na osnovu lažne prijave. XII. POSLOVNE EVIDENCIJE Član 58. (1) Za utvrđivanje poreske osnovice mjerodavne su poslovne evidencije koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu MRS i MSFI koji se sastavljaju na osnovu tih propisa i propisa na osnovu ovog Zakona. (2) Obaveznik rezultate poslovawa utvrđuje i u računovodstvu iskazuje na osnovu računovodstvenog principa nastanka događaja, odnosno da se poslovni događaji u računovodstvu Ponedjeljak, 31.12.2007. iskazuju kada su nastali i iskazuju u finansijskim izvještajima za period na koji se odnosi. XIII. OVLAŠĆEWA Član 59. Federalni ministar finansija se ovlaštava da u roku od 90 dana, od dana stupawa na snagu Zakona, donose Pravilnik o primjeni odredaba Zakona o porezu na dobit kojim će da se propiše: metodologija utvrđivawa osnovice poreza na dobit u poreskom bilansu, stope amortizacije, način ubrzane amortizacije, načine i rokove dostavljanja obrazaca poreske prijave i poreskog bilansa, obrazac za obračun i plaćanje poreza po odbitku, procedure za ostvarivanje prava na poreske podsticaje i dr. XIV. KAZNENE ODREDBE Član 60. Povrede odredaba ovog Zakona, koje imaju karakter prekršaja, kao odgovornosti i sankcije za prekršaje propisana su Zakonom o Poreskoj upravi. XV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 61. Danom stupawa na snagu ovog Zakona prestaje da važi Zakon o porezu na dobit privrednih društava ("Službene novine Federacije BiH, br. 32a/97 i 29/00), osim odredaba koje se odnose na umanjenje porezne obaveze iz čl. 27.,28. i 29. koje će se primjewivati do isteka perioda za koji su mogle da se koriste. Član 62. Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Predsjedavajući Doma naroda Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krešić, s. r. Safet Softić, s. r. VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE