GRAD SARAJEVO - GRADSKO VIJEĆE
Odluka o provođenju Regulacionog plana "Paromlinska"
ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "PAROMLINSKA"
Član 1.
Ovom Odlukom utvđuju se uslovi korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i način provođenja Regulacionog plana "Paromlinska" (u daljem tekstu: Plan), a naročito granice prostorne cjeline, namjena površina, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina i uređenje građevinskog zemljišta, odnos prema postojećim objektima, mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i ratnih djelovanja, mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, te uslovi uređenja zelenih i slobodnih površina.
Član 2.
Granica obuhvata Plana polazi od tromeđe parcela k.č. 3915, 3914 i 4335, zatim produžava na sjever idući međom parcele k.č. 3914 (obuhvata je), te presijeca prugu Ploče - Sarajevo i izlazi na trasu gradske autoceste kojom produžava na sjeveroistok (obuhvata je) i dolazi u tačku br. 1, koja ima koordinate y=6530750, x=4856943, potom se lomi na jug sijekući u pravoj liniji trasu gradske autoceste u dužini od 22 m i izlazi na prugu Ploče - Sarajevo, kojom produžava na sjeveroistok, te istok i izlazi na ulicu Hamdije Čemerlića k.č. 3329, zatim nastavlja na jugoistok idući pomenutom ulicom u dužini od 72 m (ne obuhvata je) i dolazi do trase Sjeverne longitudinale, kojom nastavlja na jugozapad (ne obuhvata je), a pri tom siječe parcele k.č. 3802, 3803, 3807, 3818, 3824, 3834, 3833, 3841, 3842, 3855, 3854, 3855, 3850, 3872, 3801, 3886, 3908, 3912/1 i dolazi do mjesta odakle je opis granice obuhvata Plana i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Novo Sarajevo I, Općina Novo Sarajevo. Ukupna površina obuhvata Plana iznosi P = 22,0 ha.
Član 3.
Izgradnja objekata i drugi zahvati u obuhvatu Plana vršit će se na osnovu Plana
Član 4.
U obuhvatu Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:
- -Stambeno-poslovne zone 6,61 ha
- -Poslove zone 2,52 ha
- -Uređene zelene površine 0,23 ha
- -Saobraćajne površine 12,64 ha.
Član 5.
Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina:
Regulaciona linija i parcelacija:
- -Građevinske parcele utvrđene su regulacionom linijom i definisane su u grafičkom dijelu Plana;
- -Za Planom utvrđene parcele moguće je, zavisno od potrebe potencijalnih investitora, izvršiti spajanje više parcela u jednu, pri čemu se ne može remetiti planirani saobraćajni koncept, utvrđena distanca građevinskih linija u odnosu na sobraćajnice i građevinska linija prema susjednim parcelama;
- -Ukoliko se u toku pribavljanja urbanističke saglasnosti utvrdi da za građevinu, koja je planirana na više vlasničkih parcela, zbog imovinsko-pravnih odnosa, nije moguće realizovati istu u predviđenom gabaritu, neophodno je izvršiti relizaciju zamjenskih objekata u okviru vlasničkih parcela.
Građevinska linija:
- -Građevinska linija utvrđuje dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi građevinu. Unutar građevinskih linija investitor je slobodan da definiše tlocrt građevina u ovisnosti od potreba i želja. Građevinsku liniju ne može preći ni najistureniji dio objekta;
- -Građevinska linija podrumske etaže može biti veća od građevinske linije nadzemnih etaža, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom ukopan u odnosu na uređeni teren. Udaljenost građevinske linije podruma u odnosu na susjednu parcelu je minimalno 1,0 m, zbog mogućnosti realizacije zaštitne građevinske jame. Kod realizacije navedene podrumske etaže voditi računa da se ne ugrozi stabilnost objekata na susjednim parcelama.
Spratnost objekata:
- -Etaže objekta su: podrum ("Po"), suteren ("S"), prizemlje ("P"), spratovi "2",...), potkrovlje ("Pt");
- -Planirana spratnost utvđena Planom i prezentirana u grafičkom dijelu Plana ne može se mijenjati;
- -Maksimalna visina prizemlja stambeno-poslovnih objekata iznosi 3,5 m;
- -Podrumom se smatra najniža etaža zgrade koja je najmanje jednom polovinom i sa svim stranama ukopana u odnosu na uređen teren (50%). Jedna ili više podrumskih etaža mogu se realizovati kod izgradnje planiranih građevina, pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda, kao i obrušavanja terena;
- -Suteren je etaža djelimično ukopana u teren sa tri strane i slobodnim pročeljem, kao i etaža zgrade koja je ukopana u odnosu na uređeni teren između jedne četvrtine do jedne polovine svog volumena (između 25% i 50%);
- -Podrumi i sutereni se mogu realizovati kod svih objekata uz uslov da je sastavni dio projektne dokumentacije Projekat osiguranja građevinske jame;
- -Tavan je prostor ispod krovišta sa maksimalnim nadzitkom od 60 cm. Visina nadzitka se mjeri od gornje kote poda tavana/potkrovlja do tačke preloma nadzitka sa krovnom konstrukcijom;
- -Potkrovnom etažom smatra se prostor ispod krovišta sa visinom nadzitka od 60 cm do 140 cm.
Arhitektonsko oblikovanje:
Kod izgradnje novib ili zamjenskih objekata uvažiti sljedeća usmjerenja i preporuke:
- -Kod arhitektonskog oblikovanja objekata koristiti slobodnije funkcionalno oblikovanje, ali sa jednostavnim arhitektonskim linijama, po mogućnosti dominacijom horizontala i formom jednostavnih kubusa. Savremeni način tretiranja fasade treba biti sa aspekta forme, oblika, boje i upotrebe novih modernih materijala;
- -Kod arhitektonskog oblikovanja preporučuje se izvlačenje i uvlačenje u okviru horizontalnog gabarita objekta u ovisnosti od prostornih mogućnosti parcele, te ukoliko se radi o objektima čija dužina prelazi 50 metara vertikalama izdjeliti objekat u lamele, poštivajući ritam uličnog fronta i uslove vezane za građevinsku liniju koji su utvrđeni ovim članom;
- -Kod arhitektonskog oblikovanja objekata veće spratnosti i volumena preporučuje se smicanje i povlačenje vertikalnog gabarita, naročito završnih etaža, uz povremeno naglašavanje horizontala, kako bi se vizuelno ublažio vertkalni volumen. Preporučuje se povlačenje građevinske linije jedne ili više završnih etaža za minimalno 1,0 metar, čija je spratnost P+4 i više;
- -Novi i zamjenski objekti moraju svojim likovnim izrazom, proporcijama, arhitekturom i odnosom masa, činiti oblikovnu cjelinu sa susjednim objektima ili blokom u cjelini. Sa aspekta kolorističke obrade fasade izbjegavati jarke i intezivne boje, a preporučuje se ublažena bijela ili svjetlo pastelne u kombinaciji sa neutralnim nijansama;
- -Uređaji koji su u funkciji obavljanja djelatnosti u objektima (ventilacije, dimnjaci, klima uređaji, antene i sl.) moraju se smjestiti unutar osnovnog gabarita objekta, posebno u slučaju kad bi svojim volumenom, primjenjenim materijalom i oblikom mogli znatno uticati na arhitektonski oblik fasade;
- -Južna krovišta stambenih i drugih građevina moguće je oblikovati na način koji omogućuju ugradnju sunčanih pretvornika u svrhu korištenja sunčeve energije, kao obnovljivog izvora energije.
Završna etaža i krovište:
- -Za sve planirane objekte kolektivnog stanovanja i objekte centralnih djelatnosti, naročito za objekte veće spratnosti, potrebno je primjeniti ravni krov;
- -Krovovi individualnih objekta mogu biti ravni i viševodni. Kod objekata sa više krovnih ravni, jedna steha mora biti paralelna sa saobraćajnicom, odnosno jedna krovna ravan mora biti sa nagibom orjentisanim prema ulici;
- -Nagib kosih krovova prilagoditi nagibu na susjednim objektima, odnosno za objekte u nizu sa zabatnim zidom neophodno je ujednačiti krovnu ravan. Cijela krovna ravan mora biti jednakog nagiba. Prosječan nagib je cca 30�. Za objekte u nizu može se kombinovati i realizacija sa ravnim krovom;
- -Ne dozvoljava se primjena mansardnog i bačvastog oblika krova, te krovnih badža;
- -U slučaju primjene kosih krovova, tavanski prostori se mogu koristiti za sadržaje koji su u funkciji primarne namjene objekta, odnosno, za proširenje postojećih ili uspostavu novih stambenih jedinica, bez realizacije krovnih badža i osvjetljenjem prostora samo sa krovnim prozorima.
Ostali uslovi:
- -Koeficijent izgrađenosti utvrđenje i prezentiran u tekstualnom obrazloženju Plana
- -Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu - ulicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu;
- -Nivelaciona kota prizemlja u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15,0 cm više od kote niveleta pločnika;
- -Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa Planom (važećim tehničkim normativima) na osnovu faza komunalne infrastrukture, koje su sastavni dio Plana;
- -Za sve novoplanirane sadržaje mora se obezbijediti saobraćajni pristup, odgovarajući broj mjesta za parkiranje/garažiranje, u skladu sa članom 19. ove Odluke;
- -Pristup u podzemne garaže rampama se može realizovati sa sekundarnih naseljskih saobraćajnica, planiranog parkinga ili drugog prostora u okviru parcele, pri čemu početak rampe mora biti udaljen minimalno 8,0 metara od osovine pristupne saobraćajnice. Interni pristup do parkirnih ili garažnih mjesta može se realizovati i kroz pasaže u parterima objekata.
Član 6.
Planom se propisuje izrada Urbanističkog projekta za lokalitet u vlasništvu JP Željeznice FBiH, za obuhvat definisan u grafičkom prilogu br. 8. - Urbanističko rješenje - Namjena, spratnost i razmještaj objekata.
Član 7.
Uređenje građevinskog zemljišta mora se izvesti u obimu i na način kako je to predviđeno Planom. Izgradnja građevina ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, što podrazumijeva obezbjeđenje saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na stabilizaciji terena. Izgradnja građevina ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje. Izuzetno, ovi se objekti mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije tehničkog prijema građevine.
Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni se ne može odobriti.
Član 8.
Odnos prema postojećem građevinskom fondu:
- -Postojeći objekti koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati, sanirati, redizajnirati, dograditi, nadzidati i izvršiti zamjena grđevinskog fonda, kako za potrebe stanovanja, tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora u kojem se mogu obavljati isključivo djelatnosti koje ne ugrožavaju čovjekovu okolinu i standard života u susjednim objektima. Ovi zahvati mogu se odobriti ukoliko ne pogoršavaju uslove stanovanja u susjednim objektima (očuvanje prava na vidik i osunčanje);
- -Postojeći objekti za koje su na grafičkom prilogu utvrđene intervencije sa naznačenim maksimalnim vertikalnim i horizontalnim gabaritima, odnosno mogućnost njihove rekonstrukcije, dogradnje, nadziđivanja ili zamjene građevinskog fonda, isti se mogu realizovati uz ispunjavanje urbanističko-tehničkih uslova utvrđenih za zamjenske i nove objekte.
- -Nadziđivanje postojećih individualnih objekata može se dozvoliti pod sljedećim uslovima:
- -objekat na kojem se vrši nadziđivanje mora zadovoljiti konstruktivno- seizmičke uslove;
- -spratnost nadzidanih objekata individualnog stanovanja ne smije preći P3Pt, ukoliko to nije drugačije naznačeno na grafičkim prilozima Plana.
- -Kod nadziđivanja/dogradnje postojećih objekata, nadzidani/dograđeni dio objekta uskladiti sa postojećim, u cilju unapređenja estetskih vrijednosti postojećeg izgleda objekta, a u skladu sa odredbama člana 5. ove Odluke, koje se odnose na arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju;
- -Za dobivanje urbanističke saglasnosti za navedene intervencije potrebno je pribaviti idejni projekat, urbanističko rješenje građevinske parcele i geotehnički izvještaj od strane ovlaštene institucije;
- -Za sve intervencije na postojećim objektima, kao i promjenu namjene, kojom se uspostavlja nova korisna površina, mora se obezbijediti odgovarajući broj parking mjesta za parkiranje/garažiranje;
- -Za legalizaciju bespravno izgrađenih slobodnostojećih objekata i objekata u nizu, koji su realizovani na ivici parcele sa susjednim parcelama, a imaju otvore, mora se izvršiti njihovo zatvaranje u cilju dobijanja zabatnog zida prema susjedima. Zadržavanje otvora je moguće samo uz pismenu saglasnost susjeda;
- -Za objekte koji su izgrađeni bez odgovarajućih saglasnosti, a ovim Planom su predviđeni za rušenje u svrhu realizacije saobraćajnica ili zamjensku izgradnju, naknadna urbanistička saglasnost se ne može odobriti;
- -Južna krovišta postojećih stambenih i drugih građevina, moguće je kod rekonstrukcije planirati na način koji omogućuju ugradnju sunčanih pretvornika u svrhu korištenja sunčeve energije kao obnovljivog izvora energije;
- -Legalizacija postojećih pomoćnih objekata i garaža, kao i izgradnja novih, može se odobriti, ako za to postoje prostorne mogućnosti, odnosno ako se istim ne ugrožava stanovanje i rad u susjednim objektima.
Član 9.
Za postojeće objekte koji se zadržavaju, a Elaboratom zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, koji je za potrebe Plana izradio Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, a označeni su kao pojedinačni objekti i objekti sa parcelom visoke arhitektonske i/ili ambijentalne i/ili dokumentarne i/ili historijske vrijednosti, vrijede mjere zaštite i intervencije definisane istim Elaboratom.
Član 10.
Odnos prema postojećem građevinskom fondu na parceli označenoj kao SP24:
Izgradnja zamjenskog objekta je moguća na više vlasničkih parcela nakon definisanih imovinsko - pravnih odnosa, formiranjem jedne građevinske parcele, pod navedenim uslovima:
- -Namjena: stambeno-poslovna;
- -Spratnost: od P6 do P8;
- -Obavezna je primjena ravnog krova;
- -Za pribavljanje urbanističke saglasnosti neohodno je izraditi Idejni projekat zamjenskog objekta (u svemu prema članu 5. ove Odluke), projekat vanjskog uređenja, te planirati broj parking i garažnih mjesta u skladu sa članom 19. ove Odluke.
Član 11.
Za postojeće objekte koji se zadržavaju ovim Planom, a izgrađeni su bez odgovarajućih odobrenja i nalaze se na površinama koje su geoinženjerskim elaboratom utvrđeni kao stabilni tereni - naknadna urbanistička saglasnost se može odobriti uz detaljan geološki izvještaj.
Član 12.
Na postojećim objektima koji su predviđeni za rušenje mogu se odobriti samo radovi tekućeg održavanja, u cilju obezbjeđenja stabilnosti i normalnog korištenja objekata.
Član 13.
Prizemlja ili sutereni postojećih i planiranih individualnih i kolektivnih stambenih objekata mogu se pretvarati u poslovni prostor (spratne etaže samo u kancelarijski prostor).
Član 14.
U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš i koje ne remete korištenje susjednih objekata. Poslovni prostori moraju biti izgrađeni u skladu sa važećim propisima u odnosu na djelatnosti koje se u njima vrše.
Član 15.
Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta i isti se moraju ukloniti prije podnošenja zahtjeva za tehnički prijem.
Član 16.
Postavljanje ograda kod stambenih objekata dozvoljava se jedino za individulne objekte i objekte u nizu.
Ograda se može izvoditi dijelom kao puna ili čvrsta ograda (nosivi elementi ograde) i to upotrebom kamena, betona i sličnog materijala, a dijelom kao transparentna ili živa ograda, u skladu sa tipologijom gradnje susjednih građevina.
Član 17.
Za sve intervencije na parcelama koje su vlasništvo Javnog preduzeća Željeznice Federacije BiH, a koje nisu u obuhvatu planiranog Urbanističkog projekta, mora se pribaviti saglasnost navedenog preduzeća.
Član 18.
Objekti koji se nalaze unutar regulacione linije planiranih saobraćajnica, a izvan kolovoza saobraćajnice, zadržavaju se i mogu se legalizovati, s tim da se kod izrade tehničke dokumentacije za saobraćajnicu u tim dijelovima nađe odgovarajuće tehničko rješenje, kao što je eventualno suženje pješačke površine, izostavljanje dijela pješačke površine, potporni zid umjesto škarpe i sl. Ukoliko dođe do zamjene građevinskog fonda, za objekte koji se nalaze u uglovima preglednosti, iste je potrebno pomaći na zadatu liniju.
Na postojećim objektima, navedenim u prethodnom stavu, ne mogu se dozvoliti zahvati kao što su dogradnja i nadogradnja.
Član 19.
- -Saobraćajne površine, površine za parkiranje i garažiranje vozila, utvrđene su Planom - faza saobraćaja.
- -Parkiranje - garažiranje za novoplanirane objekte mora se obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele, unutar gabarita objekta ili jedne ili više podzemnih etaža garaže;
- -Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti za novoplanirane objekte, a na osnovu tražene bruto građevinske površine i namjene, neophodno je odrediti broj parking - garažnih mjesta i to na sljedeći način:
- -za stambenu izgradnju: 1 stan - 1,1 parking mjesto, za poslovne sadržaje: 1 parking mjesto na 60 m2/max. BGP;
- -Parkiranje i garažiranje vozila za potrebe individualnog stanovanja mora se obezbijediti na parceli koja pripada stambenom objektu. Garaža se može locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno u okviru zadate građevinske linije. Moguća je i izgradnja garaža bočno u odnosu na planirani objekat, tako da njena udaljenost od regulacione linije prema saobraćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta;
- -Namjena garažnog prostora se ne može mijenjati;
- -Interni saobraćaj koji je u grafičkom prilogu definisan u okviru građevinskih parcela sa stambeno-poslovnim objektima realizuje sam investitor. Prikazani interni saobraćaj u okviru navedenih parcela se može mijenjati, ali pod uslovom da se zadovolji propisan broj parking mjesta.
Član 20.
Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.
Član 21.
U sklopu obuhvata Plana definisane su zelene površine, unutar kojih se razlikuju:
- -zelenilo uz objekte centralnih djelatnosti,
- -zelenilo uz stambeno-poslovne objekte,
- -zelenilo uz saobraćajnice.
Na zelenim površinama uz objekte kolektivnog stanovanja i centralnih djelatnosti, a prema potrebama i prostornim mogućnostima, mogu se locirati dječija igrališta i mjesta za odmor odraslih, uz uslov da ne smije doći do sječe ili oštećenja postojećeg biljnog fonda.
Dječija igrališta i odmorišta podrazumijevaju uređene površine opremljene kvalitetnim i atestiranim elementima urbane opreme i spravama za igru djece.
Površine utvrđene kao neke od ovih kategorija zelenila ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se na njima mogu graditi objekti, koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari.
Tehnički prijem objekata podrazumijeva i prijem izvedenih radova na uređenju zelenih površina. Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se na osnovu projektne dokumentacije, koja mora biti u skladu sa Idejnim rješenjem hortikulture, koji je sastavni dio Plana.
Član 22.
Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbijeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).
Član 23.
Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata, potrebno je pribaviti inženjerskogeološki i geotehnički nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8� MCS.
Tehnička dokumentacija za realizaciju novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente same građevine i neophodnih radaya na okolnom terenu na osnovu detaljnog inženjerskogeološkog i geotehničkog izvještaja, koji treba biti urađen od strane ovlaštene firme.
Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.
Član 24.
U postupku donošenja odobrenja za građenje, odnosno u postupku donošenja urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje, nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine moraju biti isprojektovane i izvedene prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprječavanje stvaranja arhitekton- sko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).
Član 25.
Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o provođenju Regulacionog plana "Paromlinska" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 20/01).
Član 26.
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-02-1581-1/15
22. septembra 2015. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Gradskog Vijeća
Suljo Agić, s. r.