Aktio

FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

Pravilnik o efikasnoj kogeneraciji

Na osnovu člana 30. stav (2) Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije ("Službene novine Federacije BiH", broj 82/23), federalni ministar energije, rudarstva i industrije donosi

PRAVILNIK
O EFIKASNOJ KOGENERACIJI

POGLAVLJE I – UVODNI DIO

Član 1.Predmet

Ovim Pravilnikom propisuju se vrste tehnologija kogenerativnih postrojenja, učešće primarnih goriva, izračun električne energije iz kogenerativnih postrojenja i metodologija utvrđivanja efikasnosti postupka kogeneracije.

Član 2.Definicije

Definicije pojmova koje se koriste u ovom pravilniku imaju značenja utvrđena Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije ("Službene novine Federacije BiH", broj 82/23), Zakonom o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 60/23) i Zakonom o električnoj energiji Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 60/23), te propisima donesenim na osnovu ovih zakona.

POGLAVLJE II – GLAVNI DIO

Član 3.Vrste tehnologija i kriteriji

(1) Vrste tehnologija kogenerativnih postrojenja su sljedeće:

  • a)
    kombinovani gasno-parni turbinski proces;
  • b)
    protupritisne parne turbine;
  • c)
    kondenzacijske parne turbine sa ekstrakcijom pare;
  • d)
    gasne turbine s povratom toplote;
  • e)
    motor sa unutrašnjim sagorijevanjem;
  • f)
    mikroturbine;
  • g)
    Stirling motori;
  • h)
    gorivne ćelije;
  • i)
    parne mašine;
  • j)
    organski Rankineov ciklus i
  • k)
    sve druge vrste tehnologija ili njihove kombinacije koje se smatraju visokoefikasnom kogeneracijom i koje ispunjavaju kriterije BAT tehnologija, kao i kriterije održivosti propisane energetskim i klimatskim planom.

(2) Visokoefikasnom kogeneracijom iz stava (1) ovog člana, smatra se kogenerativna proizvodnja električne i toplotne energije, koja ispunjava sljedeće kriterije:

  • a)
    ostvaruje najmanje 10% uštede primarne energije, izračunate u skladu sa Metodologijom iz člana 7. ovog Pravilnika, u odnosu na referentne vrijednosti za odvojenu proizvodnju toplotne i električne energije, ili
  • b)
    proizvodnju u kogenerativnim postrojenjima instalisanog kapaciteta manjeg od 1 MWe.

Član 4.Izračun električne energije iz kogenerativnih postrojenja

(1) Vrijednosti koje se koriste za izračun proizvedene električne energije iz kogeneracije određuju se na osnovu očekivanog ili stvarnog rada kogenerativne jedinice u normalnim radnim uslovima.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, u slučaju kogenerativnih jedinica instalisane snage 50 kWe i manje, izračun može biti zasnovan na vrijednostima potvrđenim mjerenjem.

Član 5.

Proizvedena električna energija iz kogeneracije smatra se jednakom ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije u kogenerativnoj jedinici, mjerenoj na izlazu iz postrojenja, i to:

  • a)
    za kogenerativne jedinice iz člana 3. stav (1) tč. b), d), e), f), g) i h) ovog pravilnika, ako je ukupna godišnja efikasnost najmanje 75% i
  • b)
    za kogenerativne jedinice iz člana 3. stav (1) tč. a) i c) ovog pravilnika, ako je ukupna godišnja efikasnost najmanje 80%.

Član 6.

(1) Za kogenerativne jedinice iz člana 3. stav (1) tč. b), d), e), f), g) i h) ovog pravilnika čija je ukupna godišnja efikasnost manja od 75%, za kogenerativne jedinice iz člana 3. stav (1) tč. a) i c) ovog pravilnika čija je ukupna godišnja efikasnost manja od 80%, kao i za kogenerativne jedinice iz člana 3. stav (1) tč. i), j) i k) ovog pravilnika, proizvedena električna energija iz kogeneracije izračunava se prema sljedećoj formuli:

E CHP = H CHP∙C

pri čemu je:

E CHP - proizvedena električna energija iz kogeneracije,

C - odnos proizvedene električne i toplotne energije,

H CHP - korisna toplota iz kogeneracije (izračunata za ovu svrhu kao razlika ukupne proizvodnje toplotne energije i toplote proizvedene u zasebnim kotlovima ili direktnim odvođenjem pare iz pregrijača pare ispred turbine).

(2) Obračun proizvedene električne energije iz kogeneracije mora se zasnivati na stvarnom odnosu proizvodnje električne i toplotne energije.

(3) Ako stvarni odnos proizvodnje električne i toplotne energije u kogenerativnoj jedinici nije poznat, mogu se koristiti sljedeće zadane vrijednosti za blokove iz člana 3. stav (1) tč. a), b), c), d) i e) ovog pravilnika, posebno za statističke svrhe, i pod uslovom da je izračunata proizvedena električna energija iz kogeneracije manja ili jednaka ukupnoj proizvodnji električne energije u jedinici:

TIP JEDINICA

ODNOS PROIZVODENE ELEKTRIČNE I TOPLOTNE ENERGIJE - C

kombinovani gasno-parni turbinski proces

0,95

parne turbine protiv tlak

0,45

kondenzacione parne turbine sa ekstrakcijom pare

0,45

gasne turbine sa povratom otpadne toplote

0,55

motori sa unutrašnjim sagorijevanjem

0,75

(4) Ako se energijski dio goriva utrošenog u procesu kogeneracije naknadno oporavi hemijskim postupkom i reciklira, taj dio se može oduzeti od utrošenog goriva prije izračunavanja ukupne efikasnosti iz člana 5. ovog pravilnika.

Član 7.Metodologija utvrđivanja efikasnosti kogeneracije

Metodologija utvrđivanja efikasnosti kogeneracije data je u Prilogu 1. ovog pravilnika, koji čini njegov sastavni dio.

Član 8.Stupanje na snagu

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 05-30-2-1692/23
15. septembra 2025. godine
Mostar

Ministar
Vedran Lakić, s. r.

PRILOG 1

METODOLOGIJA
ODREĐIVANJA EFIKASNOSTI POSTUPKA KOGENERACIJE

Ovom metodologijom se određuje način obračuna i uštede primarne energije, kako bi se utvrdila efikasnost postupka kogeneracije.

1. Proračun uštede primarne energije

(1) Vrijednosti koje se koriste za izračunavanje efikasnosti kogeneracije i uštede primarne energije određuju se na osnovu očekivanih ili stvarnih performansi jedinice u normalnim radnim uslovima.

(2) Iznos uštede primarne energije ostvaren u kogeneraciji definisan u skladu sa principima za obračun proizvedene električne energije u kogeneraciji izračunava se prema sljedećoj formuli:

pri čemu je:
PES - primarna ušteda energije,
CHP Ηη - efikasnost proizvodnje toplotne energije iz kogeneracije definisana kao godišnja proizvodnja korisne toplote podijeljena sa potrošnjom goriva za ukupnu proizvodnju korisne toplote i električne energije,
Ref Ηη - referentna vrijednost efikasnosti za odvojenu proizvodnju toplotne energije,
CHP Εη - efikasnost proizvodnje električne energije iz kogeneracije definisana kao godišnja proizvodnja električne energije iz kogeneracije podijeljena sa potrošnjom goriva za ukupnu proizvodnju korisne toplotne energije i električne energije iz kogeneracije. Kada kogenerativna jedinica proizvodi mehaničku energiju, godišnja proizvedena električna energija iz kogeneracije može se povećati za dodatni iznos koji predstavlja električnu energiju jednaku proizvedenoj mehaničkoj energiji. Ovaj dodatni iznos ne predstavlja osnovu za pravo na izdavanje garancija porijekla za visokoefikasnu kogeneraciju,
Ref Εη - referentna vrijednost efikasnosti za odvojenu proizvodnju električne energije.

2. Alternativni izračun uštede energije

(1) Primarne uštede energije iz proizvodnje toplotne, električne i mehaničke energije mogu se izračunati alternativnim izračunom, bez primjene principa za proračun visokoefikasne kogeneracije, kako bi se iz iste procedure isključila proizvedena toplota i električna energija koja se ne dobija kogeneracijom. Takva proizvodnja se može smatrati visoko efikasnom kogeneracijom, pod uslovom da ispunjava kriterije efikasnosti iz tačke 1. ovog priloga i za kogenerativne jedinice električne snage veće od 25 MW, ako je njihova ukupna efikasnost iznad 70%. Međutim, za izdavanje garancije porijekla za kogeneraciju velikog obima i za statističke svrhe, proizvedena električna energija iz kogeneracije dobijena takvom proizvodnjom utvrđuje se u skladu sa metodologijom za utvrđivanje efikasnosti postupka kogeneracije.

(2) Ako se uštede primarne energije za proces izračunavaju alternativnom metodom iz stava (1) ove tačke, uštede primarne energije se izračunavaju po formuli iz tačke 2. ovog priloga zamjenjujući "CHP Ηη" sa "Ηη" i "CHP Εη" sa "Εη", gdje je:

Hη - toplotna efikasnost procesa, definisana kao godišnja proizvodnja toplotne energije podijeljena sa potrošnjom goriva za ukupnu proizvodnju korisne toplote i električne energije,
Εη - električna efikasnost procesa, definisana kao godišnja proizvodnja električne energije podijeljena sa potrošnjom goriva za ukupnu proizvodnju korisne toplote i električne energije. Kada kogenerativna jedinica proizvodi mehaničku energiju, godišnja električna energija iz kogeneracije može se povećati za dodatni iznos koji predstavlja proizvedenu električnu energiju jednaku proizvedenoj mehaničkoj energiji. Ovaj dodatni element ne predstavlja osnovu za pravo na izdavanje garancija porijekla za visokoefikasnu kogeneraciju.

3. Referentne vrijednosti efikasnosti za odvojenu proizvodnju toplotne i električne energije

(1) Harmonizovana mjerila efikasnosti sastoje se od niza vrijednosti diferenciranih u skladu sa relevantnim faktorima, uključujući godinu izgradnje i vrstu goriva i uzimaju u obzir, između ostalog, podatke iz pogonske upotrebe u realnim uslovima, karakteristike goriva i klimatske uslove, kao i primijenjene tehnologije kogeneracije.

(2) Na osnovu referentnih vrijednosti efikasnosti za odvojenu proizvodnju toplotne i električne energije, u skladu sa proračunom uštede primarne energije, utvrđuje se operativna efikasnost odvojene proizvodnje toplotne i električne energije koja se namjerava zamijeniti kogeneracijom.

(3) Referentne vrijednosti efikasnosti izračunavaju se prema sljedećim principima:

a) za kogenerativne jedinice, poređenje sa odvojenom proizvodnjom električne energije zasniva se na principu poređenja proizvodnje koristeći iste kategorije goriva;
b) svaka kogenerativna jedinica upoređuje se sa najdostupnijom i ekonomski najopravdanijom tehnologijom za odvojenu proizvodnju toplotne i električne energije na tržištu u godini izgradnje kogenerativne jedinice;
c) referentne vrijednosti efikasnosti kogenerativnih jedinica starijih od 10 godina utvrđuju se prema referentnim vrijednostima jedinica za odvojenu proizvodnju toplotne i električne energije, kao da su stare 10 godina.

(4) Ako je kogenerativna jedinica na koju se primjenjuju referentne vrijednosti efikasnosti rekonstruisana, a investicijski trošak rekonstrukcije veći od 50% cijene investicije, obračunava se kalendarska godina prve proizvodnje električne energije rekonstruisane kogenerativne jedinice.

(5) Ako kogenerativna jedinica koristi više od jedne vrste goriva kao gorivo, za usklađene referentne vrijednosti efikasnosti odvojene proizvodnje primjenjuju se proporcionalno ponderisane prosječne energijske vrijednosti koje imaju ta različita goriva.

(6) U slučaju da se dio proizvedene električne energije u kogenerativnoj jedinici ne isporučuje u elektroenergetsku mrežu, već se koristi za vlastitu potrošnju, usklađene referentne vrijednosti efikasnosti za odvojenu proizvodnju električne energije izračunavaju se primjenom korekcijskih faktora, iz Tabele 3 ovog priloga za električnu energiju koja se isporučuje u mrežu.

(7) Usklađene referentne vrijednosti efikasnosti odvojene proizvodnje toplotne i električne energije prikazane su u tabelama 1a, 1b, 2 i 3 ovog priloga.

Usklađena mjerila efikasnosti za odvojenu proizvodnju električne energije

Federacija Bosne i Hercegovine je, zbog razlike u prosječnoj godišnjoj temperaturi od 50C, podjeljena u dvije klimatske zone.
Prvu klimatsku zonu čini regija Hercegovine sa gradovima i opštinama: Neum, Stolac, Mostar, Čapljina, Ljubuški, Čitluk sa prosječnom godišnjom temperaturom 150 C, a drugu klimatsku zonu ostatak Federacije Bosne i Hercegovine sa prosječnom temperaturom 100 C.
U Tabeli 1a prikazane su usklađene referentne vrijednosti efikasnosti za odvojenu proizvodnju električne energije zasnovane na nižoj toplotnoj snazi i standardnim atmosferskim ISO uslovima (temperatura okoline 150 C, 1.013 bara, relativna vlažnost 60%) za Prvu klimatsku zonu.
U Tabeli 1b prikazane su usklađene referentne vrijednosti efikasnosti za odvojenu proizvodnju električne energije zasnovane na nižoj toplotnoj snazi i standardnim atmosferskim ISO uslovima (temperatura okoline 15° C , 1.013 bara, relativna vlažnost 60%) za Drugu klimatsku zonu.

Kategorija

Vrsta goriva

Godina izgradnje

Efikasnost za odvojenu proizvodnju električne energije Eη- do 2016. godine

Efikasnost za odvojenu proizvodnju električne energije Eη-od 2016. godine

Čvrsta goriva

Kameni ugalj, antracit, mrki ugalj, mrki lignit, koks, polukoks, naftni koks

44.2

44.2

Lignit, lignit briketi, uljni škriljci

41.8

41.8

Treset, tresetni briketi

39.0

39.0

Suha biomasa uključujući drvo i drugu čvrstu biomasu uključujući drvene pelete i drvne brikete, sušene drvene strugotine, čisto i suho otpadno drvo, ljuske oraha i koštice od maslina i drugog voća

33.0

37.0

Čvrsta biomasa uključujući sve vrste drveta koje nisu prethodno navedene, crno vapno i smeđe vapno

25.0

30.0

Komunalni i industrijski otpad (neobnovljiv) i obnovljivi/biorazgradivi otpad

25.0

25.0

Tečna goriva

Lož ulje ( mazut ), gas ulje /dizel, ostali naftni proizvodi

44.2

44.2

Tečna biogoriva uključujući biometanol, bioetanol, biobutanol, biodizel i druga tečna biogoriva

44.2

44.2

Otpadne tekućine, uključujući biorazgradivi i neobnovljivi otpad (uključujući loj, mast i istrošeno sjeme)

25.0

29.0

Gasovita goriva

Prirodni gas, tečni naftni gas, tečni prirodni gas i biometan

53,0

53.5

Rafinerijski gasovi, vodonik i sintetički gas

44.7

44.7

Biogas iz anaerobne digestije, deponijski gas i gas iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

42.5

42.5

Koksni gas, gas iz visokih peći, gas iz rudnika i ostali dobiveni gasovi (osim rafinerijskog gasa)

35.5

35.5

Ostatak

Otpadna toplota (uključujući dimne gasove proizvedene u procesima visoke temperature ili egzotermnim hemijskim reakcijama)

30.0

Nuklearna energija

33.0

Solarna toplotna energija

30.0

Geotermalna energija

19.5

Ostala goriva koja nisu gore navedena

30.0

Tabela 1a

Kategorija

Vrsta goriva

Godina izgradnje

Efikasnost za odvojenu proizvodnju električne energije Eη- do 2016. godine

Efikasnost za odvojenu proizvodnju električne energije Eη- od 2016. godine

Čvrsta goriva

Kameni ugalj, antracit, mrki ugalj, mrki lignit, koks, polukoks, naftni koks

44.2

44.2

Lignit, lignit briketi, uljni škriljci

41.8

41.8

Treset, tresetni briketi

39.0

39.0

Suha biomasa uključujući drvo i drugu čvrstu biomasu uključujući drvene pelete i drvne brikete, sušene drvene strugotine, čisto i suho otpadno drvo, ljuske oraha i koštice od maslina i drugog voća

33.0

37.0

Čvrsta biomasa uključujući sve vrste drveta koje nisu prethodno navedene, crno vapno i smeđe vapno

25.0

30.0

Komunalni i industrijski otpad (neobnovljiv) i obnovljivi/biorazgradivi otpad

25.0

25.0

Tečna goriva

Lož ulje ( mazut ), gas ulje /dizel, ostali naftni proizvodi

44.2

44.2

Tečna biogoriva uključujući biometanol, bioetanol, biobutanol, biodizel i druga tečna biogoriva

44.2

44.2

Otpadne tekućine, uključujući biorazgradivi i neobnovljivi otpad (uključujući loj, mast i istrošeno sjeme)

25.0

29.0

Gasovita goriva

Prirodni gas, tečni naftni gas, tečni prirodni gas i biometan

52,5

53.3

Rafinerijski gasovi, vodonik i sintetički gas

44.2