Aktio

Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dobit i. Osnovna odredba

666 Na osnovu člana 59. Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", br. 97/07 i 14/08), federalni ministar finansija-federalni ministar financija donosi PRAVILNIK O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DOBIT I. OSNOVNA ODREDBA Član 1. Ovim pravilnikom bliže se razrađuje primjena odredbi Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", br. 97/07 i 14/08, u daljnjem tekstu: Zakon) i metodologija utvrđivanja osnovice poreza na dobit, utvrđuju najviše porezno priznate stope amortizacije stalnih sredstava, propisuje obrazac poreznog bilansa, obrazac prijave poreza na dobit, obrazac prijave poreza po odbitku i ostali potrebni obrasci, te uređuju druga pitanja primjene Zakona prilikom oporezivanja dobiti na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). II. POREZNI OBVEZNIK 1) Oporezivanje rezidenta Član 2. Obveznik poreza na dobit je pravno lice - rezident Federacije u skladu sa čl. 2., 3. i 4. Zakona, za dobit ostvarenu u Federaciji i izvan Federacije. Član 3. (1) Ako pravno lice iz člana 3. stav 1. tačka 3. Zakona ostvari prihod obavljanjem djelatnosti koja nije u vezi s njegovom registrovanom djelatnošću, na te prihode je dužan obračunati i platiti porez na dobit na način na koji porez na dobit utvrđuju i plaćaju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost radi sticanja dobiti, izuzev onih prihoda koje je prema drugim propisima stjecatelj prihoda dužan vratiti u budžet i fond. (2) Lice iz stava 1. ovog člana utvrđuje svoju oporezivu dobit na bazi prihoda koji članom 3. stav 1. tačka 3. zakona nisu izuzeti od oporezivanja, odnosno rashoda koji su povezani s ostvarivanjem tih prihoda. 2) Oporezivanje nerezidenata Član 4. (1) Nerezidentu - pravnom licu iz člana 4. stav 2. Zakona oporezuje se dobit koja je ostvarena obavljanjem djelatnosti preko poslovne jedinice koja je registrovana na teritoriji Federacije ili koje se po drugom osnovu smatraju poslovnom jedinicom u skladu sa Zakonom. (2) Odredbe stava 1.ovog člana ne primjenjuju se na poslovne jedinice iz Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt). Broj 36 – Strana 11 (3) Svoju poslovnu jedinicu u Federaciji i druge vidove poslovanja koji se smatraju poslovnom jedinicom u skladu sa Zakonom, pravno lice - nerezident iz stava 1. ovog člana je dužan registrovati kod Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Porezna uprava). (4) Nerezidentu - čije je sjedište, uprava van teritorije Bosne i Hercegovine, koji nema poslovnu jedinicu u Federaciji i koje se nije registrovalo kod Porezne uprave u smislu stava 3. ovog člana, oporezuje se prihod koji je ostvario povremenim obavljanjem djelatnosti ili pružanjem usluga na teritoriji Federacije u skladu sa Zakonom. (5) Pod uslugama nerezidenta - lica iz stava 4. ovog člana se podrazumijevaju i usluge izvršene van teritorije Bosne i Hercegovine, a koje se na osnovu ispostavljene fakture ili po drugom osnovu naplaćuju od rezidenta Federacije. (6) Prihod iz st. 4. i 5. ovog člana oporezuje se porezom po odbitku. Član 5. (1) Pružanje usluga duže od tri mjeseca iz člana 5. stav 2. alineja 8. Zakona, smatra se period duži od tri mjeseca uzastopno u periodu od 12 mjeseci, u kojem jedan mjesec slijedi drugi, dakle u kontinuitetu, pri čemu se prekid do sedam dana ne smatra prekidom kontinuiteta. Kontinuitet od tri mjeseca zaredom računa se u periodu trajanja projekta, neovisno o broju učesnika u projektu. (2) Ako ista pravna lica ili više lica ispuni uslove iz stava 1. ovog člana na jednom i s njim povezanom projektu, te steknu status poslovne jedinice, a uporedo radi i na drugim nepovezanim projektima, ali kraći period od propisanog u stavu 1. ovog člana, poslovna jedinica je obveznik poreza na dobit i za sve druge projekte. (3) Usluge koje pruža nerezident rezidentu Federacije po potrebi, putem telefona ili elektronske pošte (bez fizičkog prisustva), a usluga se plaća na osnovu ugovora o plaćanju takve usluge, iako traje duže od tri mjeseca, ne smatra se poslovnom jedinicom. (4) Period od 12 mjeseci iz stava 1. ovog člana, podrazumijeva kalendarsku godinu. III. POREZNA OSNOVICA Član 6. (1) Utvrđivanje porezne osnovice iz člana 7. Zakona, kao oporezive dobiti, vrši se u poreznom bilansu usklađivanjem računovodstvene dobiti iskazane u bilansu uspjeha. (2) Porezni bilans sadrži porezno dopustive rashode i neoporezive prihode za iste pozicije sadržane u bilansu uspjeha na osnovu kojih se utvrđuje porezna osnovica, kao i ostale pozicije koje utiču na visinu oporezive dobiti ili poreznog gubitka, visinu poreza na dobit i iznos obračunatog poreza na dobit prije i poslije umanjenja za porezne poticaje. Član 7. (1) Kapitalnim dobicima iz člana 7. stav 4. Zakona, koji uvećavaju oporezivu dobit u periodu u kome su iskazani, smatraju se svi oni iznosi koji direktno uvećavaju akumuliranu ili tekuću dobit u bilansu stanja, u skladu sa MRS/MSFI. (2) U smislu člana 7. stav 4. Zakona i stava 1. ovog člana, kapitalni gubici koji direktno umanjuju akumuliranu ili tekuću dobit u bilansu stanja, umanjuju i oporezivu dobit u periodu u kome su iskazani u skladu sa MRS/MSFI. Član 8. (1) Dobit u postupku likvidacije podliježe oporezivanju u skladu sa članom 27. Zakona. (2) Dobit u postupku likvidacije zavisnog privrednog društva, koja je oporezovana u skladu sa stavom 1. ovog člana, isključuje se od oporezivanja kod matičnog privrednog društva. (3) Gubici koje matično privredno društvo iskaže u postupku likvidacije zavisnog privrednog društva u smislu člana 29. Broj 36 – Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zakona, ne priznaje se kao porezno dopustivo umanjenje porezne osnovice kod matičnog privrednog društva. (4) Zavisno privredno društvo u smislu ovog pravilnika podrazumijeva privredno društvo u kojem matično privredno društvo ima najmanje 90% udjela ili dionica. 1) Usklađivanje rashoda Član 9. (1) Porezni bilans sadrži porezno priznate rashode za iste pozicije sadržane u bilansu uspjeha u skladu sa Zakonom i ovim pravilnikom. (2) Ako bilans uspjeha, sačinjen prema propisima o računovodstvu i MRS/MSFI, sadrži pozicije rashoda koje nisu u skladu sa Zakonom i ovim pravilnikom, obveznik poreza je dužan sastaviti pregled razlika između iznosa pojedinih bilansnih pozicija utvrđenih prema Zakonu i ovom pravilniku i iznosa tih pozicija utvrđenih prema računovodstvenim propisima. Član 10. (1) Pod troškovima zarada, odnosno ostalim primanja koji uvećavaju osnovicu poreza na dobit u smislu člana 10. stav 1. Zakona podrazumijevaju se ona osobna primanja zaposlenih i drugih fizičkih lica koja se isplate iznad iznosa koji je oslobođen oporezivanja u skladu sa posebnim propisima. (2) Pod primanjima zaposlenih i drugih fizičkih lica koja potiču iz raspodjele dobiti koja uvećavaju osnovicu poreza na dobit u smislu člana 10. stav 2. Zakona podrazumijevaju se osobna primanja iz osnova dobiti koja su iskazana kao rashodi u skladu sa MRS 19. Član 11. (1) Pod reprezentacijom iz člana 11. stav 1. Zakona podrazumijevaju se izdaci za: ugošćenje, poklone, odmor, rekreaciju i razonodu, najam kuća za odmor, korištenje teniskih igrališta, golf terena, bazena, iznajmljivanje jahti i sl., koje obveznik poreza snosi za poslovne partnere i koji su povezani sa obavljanjem djelatnosti ili uspostavljanje poslovne saradnje (2) Troškovi reprezentacije koji nisu direktno vezani za poslovanje obveznika poreza ne mogu se priznati u poreznom bilansu. (3) U slučaju da se na ime reprezentacije daju dobra, proizvodi ili pružaju usluge, trošak reprezentacije utvrđuje se primjenom tržišnih cijena za data dobra, proizvode ili pruženu uslugu. (4) Pod rashodima po osnovu sponzorstva iz člana 11. stav 4. Zakona podrazumijevaju se izdaci na ime potpore za organiziranje i održavanje različitih manifestacija i drugih sličnih događaja ili projekata koji nisu direktno povezani sa poslovanjem obveznika, sa ili bez protuusluge u vidu reklamiranja imena, djelatnosti, proizvoda i usluga sponzora. Član 12. (1) Pod rashodima iz osnova rezervisanja koji se priznaju kao porezno dopustiv rashod iz člana 12. Zakona podrazumijevaju se rezervisanja za rizike i obaveze (troškove) izvršena u skladu sa Zakonom o računovodstvu i MRS/MSFI i drugim propisima, kao i rezervisanja koja se vrše na osnovu obaveza preuzetih ugovorom. (2) Opća rezervisanja koja su izvršena na ime pokrića budućih poslovnih gubitaka se ne priznaju kao porezno dopustiv rashod. (3) Rezervisanja se mogu koristiti samo za pokriće izdataka radi kojih su i izvršena. (4) Pod rezervisanjima koja se ne iskoriste u roku u smislu člana 12. stav 3. Zakona podrazumijevaju se i prekomjerna rezervisanja koja se oprihoduju u skladu sa MRS/MSFI. (5) Ako se prihodi iz stava 4. ovog člana odnose na rezervisanja koja u ranijim godinama nisu bila priznata kao porezno dopustiv rashod, takvi prihodi se tretiraju na isti način kao i Srijeda, 18.6.2008. naknadno naplaćena a ranije porezno nepriznata otpisana potraživanja. Član 13. (1) U skladu sa članom 13. stav 1. Zakona, pored izdataka za istraživanje koji su iskazani kao rashodi u skladu sa MRS/MSFI, u poreznom bilansu se može odbiti i ukupan iznos izdataka za razvoj koji su priznati kao nematerijalno sredstvo (kapitalizirani) u skladu sa MRS/MSFI, u periodu u kome su takvi izdaci za razvoj i nastali, s tim da se za iznose rashoda iz osnova amortizacije, umanjenja vrijednosti i otpisa tih sredstava u narednim godinama uvećava porezna osnovica u poreznim bilansima za te godine. Član 14. Sumnjiva i sporna potraživanja priznaju se kao porezno dopustiv rashod u poreznom bilansu ako je obveznik poreza ispunio ili preduzeo bar jednu od mjera propisanih u članu 14. Zakona. 2) Amortizacija Član 15. (1) Najviše stope amortizacije iz člana 18. stav 2. Zakona, koje se priznaju kao porezno dopustiv rashod po grupama su: 1. Građevine, izuzev . . . . . . . . . . . . . . . . 10% 1.1. Upravne, administrativne, uredske i ostale zgrade za obavljanje uslužnih djelatnosti . . . . . . . . . . . 3% 1.2. Stambene zgrade, hoteli, restorani 1.3. Ceste, komunalni objekti, gornji stroj željezničkih pruga . . . . . . . . . . . . . . . . 14,3% 2. Oprema, vozila, mehanizacija, izuzev . . . . . . 20% 2.1. Oprema za vodoprivredu, vodovod i kanalizaciju 14,3% 2.2. Računari i oprema za zaštitu okoliša . . . . . . . 33,3% 3. Višegodišnji zasadi . . . . . . . . . . . . . . 14,3% 4. Osnovna stada . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40% 5. Nematerijalna stalna sredstva . . . . . . . . . . 20% (2) Amortizacija koja se priznaje po poreznom bilansu se obračunava za svako stalno sredstvo pojedinačno. (3) Jednom amortizovana sredstva ne mogu se ponovo uključivati u obračun amortizacije ni kada su ista i dalje u upotrebi, osim za naknadna ulaganja u takvo sredstvo. (4) Po poreznom bilansu se može koristiti i razlika između stvarne (niže) i pune porezno dozvoljene amortizacije koja se utvrdi na način iz st. 1. i 2. ovog člana, s tim da se za te unaprijed iskorištene iznose amortizacije uvećava porezna osnovica u poreznim bilansima u narednim godinama. (5) Amortizacija koja nije bila porezno priznata u ranijim godinama, može se koristiti za umanjenje oporezive dobiti u kasnijim godinama. Član 16. (1) Porezno priznavanje amortizacije stalnih sredstava počinje prvog dana mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem je stalno sredstvo stavljeno u upotrebu. (2) Amortizacija za prodata, uništena, rashodovana ili na drugi način otuđena stalna sredstva se priznaje do kraja mjeseca u kojem su ta stalna sredstva bila u upotrebi. (3) Neotpisani dio vrijednosti i drugi rashodi od otuđenja stalnih sredstava iz stava 2. ovog člana u cijelosti se priznaje kao porezno dopustiv rashod. (4) Kao porezno dopustiv rashod se priznaje i rashod iz osnova umanjenja vrijednosti stalnih i dugoročnih sredstava u skladu sa MRS/MSFI. Član 17. (1) Vrijednost stalnih sredstava čija je pojedinačna nabavna vrijednost manja od 1.000 KM može se u cjelini odbiti od porezne osnovice po poreznom bilansu u godini njihove nabavke i stavljanja u upotrebu, s tim da se za amortizaciju i druge rashode u vezi s tom imovinom uvećava porezna osnovica u toj i u narednim godinama. Srijeda, 18.6.2008. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH (2) Vrijednost hardvera i softvera može se u cjelini odbiti od porezne osnovice po poreznom bilansu u godini nabavke i stavljanja u upotrebu, s tim da se za amortizaciju i druge rashode u vezi s tom imovinom uvećava porezna osnovica u toj i narednim godinama. Član 18. (1) Porezno priznatim rashodom amortizacije smatra se i amortizacija povećanja vrijednosti stalnih sredstava uslijed revalorizacije u skladu sa MRS/MSFI, do iznosa amortizacije obračunate na revalorizovanu osnovicu, primjenom proporcionalne metode iz člana 18. stav 2. Zakona i najviših stopa amortizacije iz člana 15. stav 1. ovog pravilnika. (2) Kapitalni dobici, odnosno gubici iz osnova korištenja i otuđenja revalorizovanih stalnih sredstava iz stava 1. ovog člana, iskazani u skladu sa MRS/MSFI, uvećavaju, odnosno umanjuju oporezivu dobit u skladu sa članom 7. stav 4. Zakona i članom 7. ovog pravilnika. Član 19. (1) Osim za stalna sredstva iz člana 19. Zakona, korištenje uvećanih stopa amortizacije je dopušteno i u slučaju korištenja stalnih sredstava većim intenzitetom od intenziteta koji odgovara radu u jednoj smjeni. (2) Uvećane stope u smislu stava 1. utvrđuju se na način da se stope iz člana 15. stav 1. ovog pravilnika povećavaju za rad u dvije smjene za 25%, a za rad u tri smjene za 50% tih stopa. (3) Ukoliko se ubrzana amortizacija koristi samo za porezne svrhe, oporeziva dobit narednih godina se uvećava za ranije porezno iskorištenu amortizaciju. 3) Amortizacija na iznajmljenu imovinu Član 20. (1) Trošak amortizacije na iznajmljenu imovinu se priznaje zavisno od toga da li se takva imovina računovodstveno tretira kao sredstvo zakupodavca ili kao sredstvo zakupoprimca, u skladu sa MRS 17 - Leasing. Ukoliko bi se takva imovina iskazivala i amortizovala i kod zakupodavca i kod zakupoprimca, amortizacija se priznaje samo kod onoga koji tu imovinu i njenu amortizaciju iskazuje u skladu sa MRS 17. (2) Zakupoprimcu koji izvrši poboljšanja iznajmljene imovine (dogradnja, proširenje, rekonstrukcija i sl.) na vlastiti teret, dozvoljen je odbitak za amortizaciju takvih ulaganja u skladu s očekivanim vijekom korištenja. U slučaju da do raskida zakupa dođe prije isteka vijeka amortizacije, zakupoprimac ima pravo i na odbitak onog iznosa takvih ulaganja koji nije amortizovan do trenutka raskida zakupa. Zakupodavac nema pravo da poveća osnovicu iznajmljene imovine za poboljšanja koje je zakupoprimac izvršio na svoj teret. (3) Poboljšanja iznajmljene imovine koja izvrši zakupoprimac, a koja su zamjena za zakupninu, kod zakupodavca se tretiraju kao prihodi od zakupnine u periodu zakupa, a kod zakupoprimca kao unaprijed plaćeni trošak zakupnine u istom periodu. Ukoliko do raskida zakupa dođe prije nego što ukupna ulaganja budu zamijenjena za zakupninu, zakupoprimac ima pravo i na odbitak onog iznosa koji nije zamijenjen do trenutka raskida zakupa, ali samo ako mu tu razliku naknađuje zajmodavac. Zakupodavac povećava osnovicu iznajmljene imovine za poboljšanja koje je zakupoprimac izvršio u zamjenu za zakupninu, a ako do raskida zakupa dođe prije nego što ukupna ulaganja budu zamijenjena za zakupninu, zakupodavac ostvaruje prihod u visini te razlike, a rashod samo u slučaju da tu razliku i naknađuje zakupoprimcu. Broj 36 – Strana 13 4) Usklađivanje prihoda Član 21. (1) Prihodi od primljenih dividendi ili udjela u dobiti drugih pravnih lica iz člana 21. Zakona, umanjuju poreznu osnovicu u poreznom bilansu obveznika - primaoca. (2) Obveznik - primalac dividendi ili udjela uz svoj porezni bilans, kao dokaz o umanjenju svoje porezne osnovice, prilaže izjavu isplatioca o obračunatom i plaćenom porezu na svoju dobit ili o oslobađanju od plaćanja poreza na dobit u skladu sa Zakonom. Član 22. (1) Naknadno naplaćena otpisana potraživanja iz člana 22. Zakona, čiji otpis u ranijem periodu nije priznat kao porezno dopustiv rashod, priznaju se kao umanjenje porezne osnovice u poreznom bilansu u godini u kojoj su naplaćena. (2) Kao dokaz da otpis potraživanja iz stava 1. ovog člana nije bio priznat kao porezno dopustiv rashod u ranijem periodu, uz porezni bilans se podnosi pregled razlika iz člana 9. ovog pravilnika za te ranije godine, kao i pojedinačna specifikacija ranije porezno nepriznatih, a naknadno naplaćenih otpisanih potraživanja. Član 23. (1) Oporeziva dobit, odnosno porezni gubitak perioda utvrđuje se tako da se dobit ili gubitak poslovne godine, iskazana u bilansu uspjeha, povećava (+) ili umanjuje (-) za slijedeće stavke: + kapitalni dobici iz bilansa stanja iz člana 7. stav 4. Zakona i čl. 7. i 18. ovog pravilnika; kapitalni gubici iz bilansa stanja iz člana 7. stav 4. Zakona i čl. 7. i 18. ovog pravilnika; prihodi/dobici iz osnova likvidacije zavisnog privrednog društva, koja je oporezovana u skladu sa članom 27. Zakona i članom 8. stav 2. ovog pravilnika; + rashodi/gubici iz osnova likvidacije zavisnog privrednog društva iz člana 29. Zakona i člana 8. stav 3 ovog pravilnika; + troškovi materijala, odnosno vrijednosti prodate robe iznad iznosa obračunatog po metodi prosječne cijene, prema članu 9. Zakona; + troškovi zarada, odnosno lična primanja i isplate iz osnova dobiti zaposlenima ili drugim licima koja se smatraju porezno nepriznatim rashodima prema članu 10. Zakona i članu 10. ovog pravilnika; + troškovi reprezentacije preko 30% troška za reprezentaciju iz člana 11. stav 1. Zakona i člana 11. ovog pravilnika; + donacije za humanitarne, kulturne, obrazovne, naučne i sportske svrhe iznad 3% prihoda u poreznom periodu, kao i ukupne donacije za profesionalni sport, član 11. stav 2. Zakona; + izdaci za neobavezne članarine komorama preko 0,1% prihoda u poreznom periodu, član 11. stav 3. Zakona; + izdaci za sponzorstva iznad iznosa od 2% prihoda u poreznom periodu, član 11. stav 4. i član 11. stav 4. ovog pravilnika; + rezervisanja koja se smatraju porezno nepriznatim rashodima u skladu sa članom 12. Zakona i članom 12. ovog Pravilnika; + rashodi iz osnova otpisa i ispravke vrijednosti sumnjivih i spornih potraživanja koji se smatraju porezno nepriznatim rashodima po članu 14. Zakona i članu 14. ovog pravilnika; + rezervisanja za opće kreditne gubitke kod banaka i društava za osiguranje i reosiguranje, koja se formiraju u skladu sa posebnim propisima, a koja prelaze 20% dobiti iskazane u bilansu uspjeha, član 16. Zakona; Broj 36 – Strana 14 + + + + + + + + - + + + + + + - SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH kamate obračunate zbog neblagovremeno plaćenih poreza, doprinosa i drugih javnih dažbina, član 17. stav 1. tačka 2. Zakona; novčane kazne i penali koje je platio obveznik za prekršaje, član 17. stav 2. Zakona; porez na dobit iz ranijih godina koji je iskazan kao rashod, član 17. stav 3. Zakona; donacije političkim strankama, član 17. stav 3. Zakona; porez po odbitku na isplate nerezidentu iz člana 41. Zakona, ukoliko je isti obračunat kao vlastiti trošak ili dodatna obaveza isplatioca, član 32. stav 5. ovog pravilnika; troškovi amortizacije obračunati iznad porezno dopustive visine i druga amortizacija koja se ne priznaje po poreznom bilansu, član 18. Zakona i čl. 15. do 20. ovog pravilnika; porezno nepriznata amortizacija iz ranijih godina, član 15. stav 5. ovog pravilnika; razlika između stvarne (niže) i pune porezno dozvoljene amortizacije, koja se koristi u porezne svrhe, član 15. stav 4. ovog pravilnika; ranije porezno iskorištena amortizacija, veća od ranijeg stvarnog troška amortizacije, član 15. stav 4. ovog pravilnika; jednokratno porezno iskorištena vrijednost kapitaliziranih izdataka za razvoj, član 13. stav 1. Zakona i član 13. ovog pravilnika; amortizacija, umanjenje vrijednosti i otpis kapitaliziranih izdataka za razvoj, čija je vrijednost već ranije u cjelini iskorištena u porezne svrhe, član 13. ovog pravilnika; jednokratno porezno iskorištena vrijednost stalnih sredstava čija je pojedinačna vrijednost manja od 1.000 KM, član 18. stav 3. Zakona i član 17. stav 1. ovog pravilnika; amortizacija i drugi rashodi u vezi stalnih sredstava pojedinačne vrijednosti manje od 1.000 KM, a čija je vrijednost već ranije u cjelini iskorištena u porezne svrhe, član 17. stav 1. ovog pravilnika; jednokratno porezno iskorištena vrijednost hardvera i softvera, član 18. stav 4. Zakona i član 17. stav 2. ovog pravilnika; amortizacija i drugi rashodi u vezi hardvera i softvera čija je vrijednost već ranije u cjelini iskorištena u porezne svrhe, član 17. stav 2. ovog pravilnika; ubrzana amortizacija koja se koristi samo za porezne svrhe, član 19. Zakona i član 19. ovog pravilnika; ranije porezno iskorištena ubrzana amortizacija, član 19. stav 3. ovog pravilnika; prihodi od primljenih dividendi i udjela u dobiti drugih obveznika poreza na dobit, član 21. Zakona i član 21. ovog pravilnika; prihodi po osnovu naplaćenih otpisanih potraživanja koja su u ranijim periodima tretirana kao porezno nepriznat rashod, član 22. Zakona i članu 22. ovog pravilnika; prihodi iz osnova ranijih rezervisanja koja su ranijim godinama tretirana kao porezno nepriznat rashod, član 12. stav 5. ovog pravilnika; razlika između tržišne (niže) kamate i kamate po kreditima između povezanih lica, kao i drugi pripadajući troškovi, sa obilježjem transferne cijene, član 17. stav 1. tačka 1. i član 48. Zakona; razlika između tržišnih (nižih) i vrijednosti stvarnih transakcija, između povezanih lica, za ostale rashode koji su iskazani u bilansu uspjeha, čl. 45. do 47. Zakona; razlika između tržišnih (viših) i vrijednosti stvarnih transakcija, između povezanih lica, za prihode koji su iskazani u bilansu uspjeha, čl. 45. do 47. Zakona; neiskorišteni porezni gubici iz prethodnih pet godina, član 24. Zakona. Srijeda, 18.6.2008. (2) Pregled razlika iz stava 1. ovog člana obveznik poreza sastavlja na obrascu koji sam utvrđuje, a koji se dostavlja uz porezni bilans u skladu sa članom 9. ovog pravilnika. IV. POREZNI TRETMAN GUBITAKA Član 24. (1) Porezni gubitak nastaje ako je iznos porezno priznatih rashoda veći od iznosa prihoda uključenih u utvrđivanje porezne osnovice u poreznom bilansu za tu poreznu godinu u skladu sa članom 24. Zakona. (2) Porezni gubitak iskazan za jednu poreznu godinu može se prenijeti i odbiti od porezne osnovice u roku od najkasnije pet narednih godina. Rok od pet godina teče posebno za svaki preneseni porezni gubitak, nakon čega prestaje pravo na odbitak neiskorištenog iznosa poreznog gubitka za tu godinu. (3) Obveznik koji koristi odbitak poreznog gubitka dužan je uz porezni bilans priložiti i pregled nastalih, iskorištenih i neiskorištenih poreznih gubitka u Federaciji, po godinama. (4) Porezni gubitak iz poslovanja između povezanih lica ne može se odbiti. (5) Porezni gubitak koji se odnosi na poslovanje poslovne jedinice u inostranstvu ili Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH, ne može se odbiti od porezne osnovice pravnog lica u Federaciji. V. POREZNI PODSTICAJI 1) Izvoz Član 25. Za priznavanje oslobađanja od plaćanja poreza na dobit po osnovu izvoza iz člana 31. Zakona, kod pravdanja obveznik je dužan uz porezni bilans podnijeti i kopiju obrasca Statistički aneks godišnjeg računovodstvenog izvještaja, kao dokaz o postignutom cenzusu. 2) Investicije Član 26. (1) Radi početka korištenja oslobađanja od plaćanja poreza na dobit po osnovu investicija u proizvodnu djelatnost na teritoriji Federacije iz člana 32. Zakona, obveznik poreza na dobit podnosi plan investicija na iznos od najmanje 20 miliona KM u periodu od pet godina, koji je usvojio nadležni organ ili lice obveznika. (2) Uz poreznu prijavu i porezni bilans za prvu godinu korištenja oslobađanja iz stava 1. ovog člana, obveznik poreza na dobit je dužan podnijeti i dokaze o realiziranim i plaćenim investicijama u toj godini, u iznosu od najmanje četiri miliona KM. (3) Uz poreznu prijavu i porezni bilans za svaku narednu godinu korištenja oslobađanja iz stava 1. ovog člana, obveznik poreza na dobit je dužan podnijeti i dokaze o realiziranim i plaćenim investicijama u tim godinama. (4) Kao dokaz o realizovanim i plaćenim investicijama obveznik poreza na dobit prilaže naloge za plaćanje ili bilo koje druge vjerodostojne dokaze o izvršenom plaćanju u skladu sa propisima. (5) Obveznik iz stava 2. ovog člana koji po isteku prve godine ne realizira i ne dokaže investicije u iznosu od najmanje četiri miliona KM u toj godini, dužan je poreznu obavezu za tu godinu platiti najkasnije u roku za podnošenje prijave poreza na dobit za tu godinu, uvećano za propisanu zateznu kamatu na neblagovremeno plaćene javne prihode. (6) Obveznik iz stava 1. ovog člana koji realizira i dokaže najmanje 20 miliona KM investicija u prvoj godini, stiče pravo na oslobađanje od plaćanja poreza na dobit i za naredne četiri godine. (7) Obveznik iz stava 1. ovog člana koji realizira i dokaže najmanje 20 miliona KM investicija u bilo kojem periodu kraćem od pet godina, stiče pravo na oslobađanje od Srijeda, 18.6.2008. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH plaćanja poreza na dobit i za preostale godine do kraja petogodišnjeg ciklusa. (8) Obveznik iz stava 1. ovog člana koji u periodu od pet godina ne realizira i ne dokaže investicije u iznosu od najmanje 20 miliona KM gubi pravo na ovo porezno oslobađanje, a neplaćeni porez na dobit za te godine je dužan platiti najkasnije u roku za podnošenje prijave poreza na dobit za petu godinu, uvećano za propisanu zateznu kamatu na neblagovremeno plaćene javne prihode. 3) Zapošljavanje lica sa invalidnosti ili posebnim potrebama Član 27. Za priznavanje oslobađanja od plaćanja poreza na dobit po osnovu zapošljavanja lica sa invaliditetom i lica sa posebnim potrebama iz člana 33. Zakona, obveznik poreza na dobit dužan je priložiti evidenciju ukupno zaposlenih od čega broj lica sa invaliditetom i lica sa posebnim potrebama uz dokaz o invalidnosti od zvanične institucije i dokaz da se radi o licima sa posebnim potrebama, ne stariji od godinu dana, dokaz o radnom odnosu od 1.1. do 31.12. za godinu za koju se vrši obračun poreza na dobit. Član 28. Obveznik poreza na dobit iz člana 34. Zakona, iako je oslobođen plaćanja poreza na dobit u Federaciji za dobit koju je ostvario na teritoriji Federacije, dužan je nadležnoj poreznoj ispostavi podnijeti svoj porezni bilans i bilans uspjeha za dobit koju je ostvarila ta poslovna jedinica na teritoriji Federacije. VI. IZBJEGAVANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA DOBITI OSTVARENE VAN TERITORIJE FEDERACIJE, A U BOSNI I HERCEGOVINI Član 29. (1) Umanjenje obaveze poreza na dobit u Federaciji po članu 35. Zakona se vrši samo pod uslovom da je dobit tih nerezidentnih poslovnih jedinica uključena u bilans uspjeha i porezni bilans obveznika u Federaciji za tu godinu. (2) Umanjenje iz stava 1. ovog člana priznaje se na osnovu bilansa uspjeha i poreznog bilansa koje su te poslovne jedinice za tu godinu podnijele nadležnom poreznom organu Republike Srpske, odnosno Brčko Distrikta, koje je ovjerio taj nadležni porezni organ. VII. POREZNI KREDIT ZA POREZ PLAĆEN VAN BOSNE I HERCEGOVINE Član 30. (1) Porez na dobit koji je plaćen van teritorije Bosne i Hercegovine, kao i porez po odbitku koji je odbijen i plaćen van teritorije Bosne i Hercegovine, u valuti države u kojoj je plaćen, priznaje se obvezniku u Federaciji kao umanjenje obaveze poreza na dobit u Federaciji prema srednjem kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan priznavanja tog poreznog kredita, a najviše do visine poreza koji bi na tu dobit ili prihod bio plaćen primjenom stope koja je propisana u Federaciji. (2) Porezni kredit iz stava 1. ovog člana, koji u iznosu koji se priznaje po stavu 1. ovog člana nije iskorišten po poreznom bilansu za tu godinu, prenosi se i odbija od porezne obaveze u narednim godinama, a najkasnije u roku od pet godina. Član 31. Radi umanjenja obaveze poreza na dobit u Federaciji prema članu 30. ovog pravilnika, obveznik je uz poreznu prijavu i porezni bilans dužan priložiti i: – za porez na dobit: bilans uspjeha, porezni bilans ili drugi vjerodostojni dokaz o obračunatoj i plaćenoj obavezi poreza na dobit van teritorije Bosne i Hercegovine; – za porez po odbitku: ovjeren obrazac od nadležnog poreznog organa o obračunatom i plaćenom porezu van teritorije Bosne i Hercegovine. Broj 36 – Strana 15 VIII. POREZ PO ODBITKU Član 32. (1) Bruto osnovica iz člana 41. stav 3. Zakona je prihod na koji glasi faktura koju je nerezident - pravno lice iz inozemstva ispostavio isplatiocu prihoda u Federaciji, bez poreza na dodanu vrijednost ili drugog adekvatnog inozemnog poreza, kao i svaki bruto iznos koji po nekom drugom osnovu iz člana 41. Zakona podliježe porezu po odbitku. (2) Obračunati, odbijeni i plaćeni porez po odbitku se prijavljuje na obrascu P-OD, koji je sastavni dio ovog pravilnika. (3) U slučaju da isplatilac u toku jednog mjeseca ima više uplata poreza po odbitku, obrazac iz stava 2. ovog člana se sačinjava i podnosi jednom mjesečno, do desetog u narednom mjesecu. (4) U slučaju da se isplata nerezidentu iz stava 1. ovog člana vrši u stranoj valuti, obračun i uplata poreza po odbitku i popunjavanje obrasca prijave iz st. 2. i 3. ovog člana se vrši po srednjem kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan isplate. (5) Obvezniku poreza na dobit koji izvrši obračun poreza po odbitku na vlastiti teret, tako iskazani rashod se tretira kao porezno nepriznat rashod u poreznom bilansu. Član 33. (1) U slučaju primjene međudržavnih ugovora (sporazuma, konvencija) o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koji propisuju nižu stopu od stope propisane čl. 30. i 41. Zakona ili neplaćanje poreza po odbitku u Bosni i Hercegovini, isplatilac je uz prijavu o obračunatom i isplaćenom porezu po odbitku iz člana 32. ovog pravilnika dužan priložiti i: 1) dokaz da je pravno lice kome se vrši isplata rezident u državi sa kojom Bosna i Hercegovina ima važeći ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja; 2) dokaz da je primatelj krajnji korisnik, za one isplate za koje međudržavni sporazum predviđa i taj uslov. (2) Kao dokaz iz stava 1. tačka 1. ovog člana služi potvrda o rezidentnosti izdata od nadležnog poreznog organa te države. (3) Kao dokaz iz stava 1. tačka 2. ovog člana služi pisana izjava nerezidenta - primatelja prihoda. IX. POREZNO KONSOLIDOVANJE Član 34. (1) Matično privredno društvo može podnijeti zajedničku poreznu prijavu i konsolidovani porezni bilans za sva pravna lica koja čine grupu u smislu člana 42. Zakona, ako: a) Sva pravna lica koja su članovi grupe pristanu na podnošenje konsolidovanog poreznog bilansa prije posljednjeg dana određenog za predaju poreznih prijava. Predaja konsolidovane porezne prijave je potvrda takvog pristanka; b) Sva pravna lica koja su članovi grupe imaju stalno mjesto poslovanja u Federaciji. (2) Zahtjev za podnošenje konsolidovanog poreznog bilansa podnosi se prije podnošenja Porezne prijave, a isto se može koristiti pod uslovom da je Porezna uprava odobrila podnošenje konsolidovanog poreznog bilansa. Član 35. (1) Uz zajedničku poreznu prijavu za grupu, matično privredno društvo podnosi: 1) porezni bilans svakog člana grupe, sačinjen u skladu sa Zakonom i ovim pravilnikom, sa prilozima propisanim ovim pravilnikom; 2) konsolidovani porezni bilans za grupu; 3) pojedinačne bilanse uspjeha svakog člana grupe; 4) konsolidirani bilans uspjeha za grupu, sačinjen u skladu sa MRS/MSFI. (2) Konsolidovani porezni bilans iz stava 1. tačka 2. ovog člana sačinjava se na osnovu pojedinačnih poreznih bilansa i pojedinačnih bilansa uspjeha svih članova grupe i Broj 36 – Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH konsolidovanog bilansa uspjeha grupe, uz eliminiranje svih međusobnih stavki i odnosa koji utiču na sve pozicije konsolidovanog poreznog bilansa. (3) Uz konsolidovani porezni bilans se prilaže pregled svih stavki iz stava 2. ovog člana i druga potrebna objašnjenja. X. UTVRĐIVANJE, PRIJAVLJIVANJE I PLAĆANJE POREZA NA DOBIT 1) Porezni period Član 36. (1) Period utvrđivanja poreza iz člana 49. Zakona predstavlja period u kojem obveznik poreza utvrđuje svoju obavezu poreza na dobit. (2) Period za koji se utvrđuje porez na dobit je kalendarska godina. (3) Period za koji se utvrđuje porez na dobit može biti i kraći od kalendarske godine u slučaju: – prestanka poslovanja prije isteka kalendarske godine, – početka poslovanja u toku godine, – statusnih promjena i sl. Član 37. Porez na dobit se utvrđuje i prijavljuje na osnovu poslovnih knjiga i evidencija koje se vode u skladu sa propisima o računovodstvu i MRS/MSFI, kao i evidencija i korekcija koje su propisane Zakonom i ovim pravilnikom. 2) Porezna prijava Član 38. (1) Za porezni period koji završava sa 31.12., prijava poreza na dobit sa poreznim bilansom i drugim prilozima se podnosi nadležnoj poreznoj ispostavi u roku od najviše 30 dana po isteku roka koji je propisan za podnošenje godišnjih finansijskih izvještaja. (2) Za porezni period koji završava u toku kalendarske godine (prestanak poslovanja, statusne promjene i dr.), prijava poreza na dobit sa poreznim bilansom i drugim prilozima se podnosi nadležnoj poreznoj ispostavi u roku od najviše 90 dana od posljednjeg dana takvog poreznog perioda. Član 39. Obrazac prijave poreza na dobit i drugi obrasci potrebni za primjenu Zakona i ovog pravilnika su sastavni dio ovog pravilnika, i to: 1. Prijava poreza na dobit i akontacija poreza na dobit, Obrazac PR-PD 2. Porezni bilans, Obrazac PB-DOB 3. Izjava isplatioca dividendi/udjela u dobiti, Obrazac IZ-DOB 4. Pregled nastalih, iskorištenih i neiskorištenih poreznih gubitaka, Obrazac GU-DOB 5. Prijava/potvrda o obračunatom i plaćenom porezu po odbitku ili ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Obrazac P-OD. Član 40. Poreznu prijavu iz člana 51. Zakona i čl. 38. i 39. ovog pravilnika, kao i druge potrebne obrasce - preglede koji su propisani Zakonom i ovim pravilnikom, dužni su podnijeti i pravna lica iz čl. 31., 32., 33. i 34. Zakona, bez obzira na to što su oslobođena plaćanja poreza na dobit. 3) Plaćanje poreza na dobit Član 41. (1) U toku godine, porez na dobit se plaća u vidu mjesečnih akontacija, najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec. (2) Visina akontacije iz stava 1. ovog člana se utvrđuje u poreznoj prijavi za prethodni porezni period i važi do podnošenja nove porezne prijave i utvrđivanja nove visine akontacije. Srijeda, 18.6.2008. (3) Izuzetno od odredbi stava 1. ovog člana, akontacije u prvoj godini poslovanja nije dužan plaćati obveznik koji u toj godini prvi put počinje sa poslovanjem. (4) Obveznikom koji prvi put počinje sa poslovanjem u smislu stava 3. ovog člana se ne smatra obveznik koji je nastao statusnom promjenom ili bilo kakvom drugom transformacijom postojećeg obveznika, kao ni obveznik koji je u periodu od prethodne tri godine prestao da postoji u istoj ili srodnoj djelatnosti. (5) Porezni obveznik u stečaju i likvidaciji ne plaća akontacije poreza na dobit. Član 42. (1) Prilikom utvrđivanja visine mjesečne akontacije poreza na dobit, uzimaju se u obzir i porezna oslobađanja iz čl. 31., 32. i 33. Zakona, na način iz čl. 25., 26. i 27. ovog pravilnika, kao i preneseni a neiskorišteni porezni gubici, na način iz člana 24. Zakona i člana 24. ovog pravilnika. (2) Visina mjesečne akontacije se utvrđuje u posebnom dijelu obrasca prijave poreza na dobit, koji je sastavni dio ovog pravilnika. Član 43. (1) Porezni obveznik, prema članu 51. stav 5. Zakona, može podnijeti zahtjev nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi donošenja rješenja o novoj visini akontacije ili drugom periodu plaćanja akontacije. U zahtjevu obveznik treba navesti razloge za izmjenu visine akontacije, odnosno za traženje drugog perioda plaćanja akontacije. Ako se radi o znatnijem padu poduzetničke aktivnosti u tekućoj u odnosu na prethodnu godinu, obveznik dostavlja finansijske izvještaje za proteklo i tekuće porezno razdoblje (bilans stanja i bilans uspjeha), kao i druge relevantne dokaze za svoj zahtjev. (2) Porezna uprava će na osnovu uvida u finansijske izvještaje i druge dokaze, odnosno na osnovu inspekcijskog nadzora, ako to ocijeni potrebnim, uvažiti ili odbaciti zahtjev obveznika iz stava 1. ovog člana. (3) U slučaju pada poduzetničke aktivnosti zbog nastale materijalne štete uzrokovane višom silom (požar, potres, poplava, ratna razaranja, terorističke akcije, uništenje imovine obveznika uslijed provalne krađe ili sl.), Porezna uprava može riješiti zahtjev obveznika za smanjenje visine akontacije na osnovu zapisnika mjerodavnog tijela koje provodi postupak utvrđivanja visine štete, odnosno istražni postupak. (4) Na zahtjev obveznika koji obavlja djelatnost sa sezonskim obilježjima, Porezna uprava može rješenjem utvrditi različitu visinu akontacije za pojedine mjesece poreznog perioda. Rješenjem Porezne uprave o različitim visinama mjesečnih akontacija mora se osigurati da ukupni iznos mjesečnih akontacija odgovara iznosu koji bi se naplatio pri ravnomjernoj naplati akontacija tokom poreznog perioda. Član 44. (1) Porezni obveznik može, prema članu 53. stav 3. Zakona, prijaviti novi iznos akontacije zbog promjene poreznih instrumenata (porezne stope, poreznih podsticaja i dr.), kao i zbog drugih okolnosti koje bitno utiču na visinu očekivane obaveze poreza na dobit za tekuću godinu. (2) Prijavu iz stava 1. ovog člana obveznik je dužan obrazložiti, te dostaviti druge adekvatne dokaze o očekivanoj bitnoj izmjeni visine očekivane porezne obaveze za tekuću godinu u odnosu na iznos poreza koji bi bio plaćen kroz postojeće akontacije. (3) Porezna uprava može svojim rješenjem odbiti prijavu iz stava 1. ovog člana u roku od 30 dana od dana podnošenja, a u protivnom se smatra da je ta prijava prihvaćena. Član 45. (1) Konačna obaveza poreza na dobit za porezni period iz člana 49. Zakona i člana 36. ovog pravilnika se utvrđuje po Srijeda, 18.6.2008. poreznoj prijavi iz člana 51. Zakona i člana 38. ovog pravilnika. (2) Ukoliko je obaveza poreza na dobit iz stava 1. ovog člana veća od iznosa uplaćenih akontacija poreza na dobit za taj porezni period, uključujući i eventualne preplate poreza na dobit iz ranijih godina, obveznik je razliku manje plaćenog poreza dužan uplatiti do roka iz člana 38. ovog pravilnika. (3) Ukoliko je iznos uplaćenih akontacija poreza na dobit za taj porezni period, uključujući i eventualne preplate poreza na dobit iz ranijih godina, veći od obaveze poreza na dobit iz stava 1. ovog člana, obveznik pod uslovom iz člana 54. stav 2. Zakona, može uz poreznu prijavu: 1) Broj 36 – Strana 17 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH podnijeti zahtjev za povrat više plaćenog poreza, ili 2) priložiti izjavu da preplaćeni porez prenosi na ime akontacija za naredni period. XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 46. (1) Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o primjeni odredaba Zakona o porezu na dobit privrednih društava ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/98, 36/98, 4/01 i 4/03). (2) Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". juni 2008. godine Sarajevo Ministar Vjekoslav Bevanda, s. r. Broj 36 – Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18.6.2008. Srijeda, 18.6.2008. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 36 – Strana 19 Broj 36 – Strana 20 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18.6.2008. Srijeda, 18.6.2008. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 36 – Strana 21 Broj 36 – Strana 22 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18.6.2008. Srijeda, 18.6.2008. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 36 – Strana 23 Broj 36 – Strana 24 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18.6.2008. Srijeda, 18.6.2008. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 36 – Strana 25 Broj 36 – Strana 26 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Na temelju članka 59. Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", br. 97/07 i 14/08), federalni ministar financija - federalni ministar finansija, donosi PRAVILNIK O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DOBIT I. OSNOVNA ODREDBA Članak 1. Ovim pravilnikom bliže se razrađuje primjena odredbi Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", br. 97/07 i 14/08, u daljnjem tekstu: Zakon) i metodologija utvrđivanja osnovice poreza na dobit, utvrđuju najviše porezno priznate stope amortizacije stalnih sredstava, propisuje obrazac porezne bilance, obrazac prijave poreza na dobit, obrazac prijave poreza po odbitku i ostali porezni obrasci, te uređuju druga pitanja primjene Zakona prilikom oporezivanja dobiti na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). II. POREZNI OBVEZNIK 1) Oporezivanje rezidenta Članak 2. Obveznik poreza na dobit je pravna osoba - rezident Federacije u skladu sa čl. 2., 3. i 4. Zakona, za dobit ostvarenu u Federaciji i izvan Federacije. Članak 3. (1) Ako pravna osoba iz članka 3. stavak 1. točka 3. Zakona ostvari prihod obavljanjem djelatnosti koja nije u vezi s njezinom registriranom djelatnošću, na te prihode je dužan obračunati i platiti porez na dobit na način na koji porez na dobit utvrđuju i plaćaju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti, izuzev onih prihoda koje je prema drugim propisima stjecatelj prihoda dužan vratiti u proračun i fond. (2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje svoju oporezivu dobit na bazi prihoda koji člankom 3. stavak 1. točka 3. Zakona nisu izuzeti od oporezivanja, odnosno rashoda koji su povezani s ostvarivanjem tih prihoda. 2) Oporezivanje nerezidenata Članak 4. (1) Nerezidentu - pravnoj osobi iz članka 4. stavak 2. Zakona oporezuje se dobit koja je ostvarena obavljanjem djelatnosti preko poslovne jedinice koja je registrirana na teritoriju Federacije ili koje se po drugoj osnovi smatraju poslovnom jedinicom sukladno Zakonu. (2) Odredbe stavka 1. ovog članka ne primjenjuju se na poslovne jedinice iz Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt). (3) Svoju poslovnu jedinicu u Federaciji i druge vidove poslovanja koji se smatraju poslovnom jedinicom u skladu sa Zakonom, pravna osoba - nerezident iz stavka 1. ovoga članka je dužna registrirati kod Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Porezna uprava). (4) Nerezidentu - čije je sjedište, uprava van Bosne i Hercegovine, koja nema poslovnu jedinicu u Federaciji i koja se nije registrirala kod Porezne uprave u smislu stavka 3. ovoga članka, oporezuje se prihod koji je ostvarila povremenim obavljanjem djelatnosti ili pružanjem usluga na teritoriju Federacije sukladno Zakonu. (5) Pod uslugama nerezidenta - osobe iz stavka 4. ovoga članka se podrazumijevaju i usluge izvršene izvan teritorija Bosne i Hercegovine, a koje se na temelju ispostavljene fakture ili po drugoj osnovi naplaćuju od rezidenta Federacije. (6) Prihod iz st. 4. i 5. ovoga članka oporezuje se porezom po odbitku. Srijeda, 18.6.2008. Članak 5. (1) Pružanje usluga dulje od tri mjeseca iz članka 5. stavak 2. podtočka 8. Zakona, smatra se razdoblje dulje od tri mjeseca uzastopno u razdoblju od 12 mjeseci, u kojem jedan mjesec slijedi drugi, dakle u kontinuitetu, pri čemu se prekid do sedam dana ne smatra prekidom kontinuiteta. Kontinuitet od tri mjeseca zaredom računa se u razdoblju trajanja projekta, neovisno o broju sudionika u projektu. (2) Ako iste pravne osobe ili više osoba ispune uvjete iz stavka 1. ovoga članka na jednom i s njim povezanom projektu, te steknu status poslovne jedinice, a usporedno radi i na drugim nepovezanim projektima, ali kraće razdoblje od propisanog u stavku 1. ovoga članka, poslovna jedinica je obveznik poreza na dobit i za sve druge projekte. (3) Usluge koje pruža nerezident rezidentu Federacije po potrebi, putem telefona ili elektronske pošte (bez fizičkog prisustva), a usluga se plaća na osnovi ugovora o plaćanju takve usluge, iako traje dulje od tri mjeseca, ne smatra se poslovnom jedinicom. (4) Razdoblje od 12 mjeseci iz stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva kalendarsku godinu. III. POREZNA OSNOVICA Članak 6. (1) Utvrđivanje porezne osnovice iz članka 7. Zakona, kao oporezive dobiti, vrši se u poreznoj bilanci usklađivanjem računovodstvene dobiti iskazane u bilanci uspjeha. (2) Porezna bilanca sadrži porezno dopustive rashode i neoporezive prihode za iste pozicije sadržane u bilanci uspjeha na osnovi kojih se utvrđuje porezna osnovica, kao i ostale pozicije koje utječu na visinu oporezive dobiti ili poreznog gubitka, visinu poreza na dobit i iznos obračunatog poreza na dobit prije i poslije umanjenja za porezne poticaje. Članak 7. (1) Kapitalnim dobicima iz članka 7. stavak 4. Zakona, koji uvećavaju oporezivu dobit u razdoblju u kojem su iskazani, smatraju se svi oni iznosi koji direktno uvećavaju akumuliranu ili tekuću dobit u bilanci stanja, u skladu sa MRS/MSFI. (2) U smislu članka 7. stavak 4. Zakona i stavka 1. ovoga članka, kapitalni gubici koji direktno umanjuju akumuliranu ili tekuću dobit u bilanci stanja, umanjuju i oporezivu dobit u razdoblju u kojem su iskazani u skladu sa MRS/MSFI. Članak 8. (1) Dobit u postupku likvidacije podliježe oporezivanju u skladu s člankom 27. Zakona. (2) Dobit u postupku likvidacije zavisnog gospodarskog društva, koja je oporezovana u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, isključuje se od oporezivanja kod matičnog gospodarskog društva. (3) Gubici koje matično gospodarsko društvo iskaže u postupku likvidacije zavisnog gospodarskog društva u smislu članka 29. Zakona, ne priznaje se kao porezno dopustivo umanjenje porezne osnovice kod matičnog gospodarskog društva. (4) Zavisno gospodarsko društvo u smislu ovoga pravilnika podrazumijeva gospodarsko društvo u kojem matično gospodarsko društvo ima najmanje 90% udjela ili dionica. 1) Usklađivanje rashoda Članak 9. (1) Porezna bilanca sadrži porezno priznate rashode za iste pozicije sadržane u bilanci uspjeha u skladu sa Zakonom i ovim pravilnikom. (2) Ako bilanca uspjeha, izrađena prema propisima o računovodstvu i MRS/MSFI, sadrži pozicije rashoda koje nisu sukladne Zakonu i ovom pravilniku, obveznik poreza je dužan sastaviti pregled razlika između iznosa pojedinih bilančnih pozicija utvrđenih prema Zakonu i ovom Srijeda, 18.6.2008. pravilniku i iznosa tih pozicija računovodstvenim propisima. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH utvrđenih prema Članak 10. (1) Pod troškovima zarada, odnosno ostalim primanjima koji uvećavaju osnovicu poreza na dobit u smislu članka 10. stavak 1. Zakona, podrazumijevaju se oni osobni primici zaposlenih i drugih fizičkih osoba koji se isplate iznad iznosa koji je oslobođen oporezivanja sukladno posebnim propisima. (2) Pod primanjima zaposlenih i drugih fizičkih osoba koja potječu iz raspodjele dobiti koja uvećavaju osnovicu poreza na dobit u smislu članka 10. stavak 2. Zakona podrazumijevaju se osobni primici iz osnove dobiti koji su iskazani kao rashodi sukladno MRS 19. Članak 11. (1) Pod reprezentacijom iz članka 11. stavak 1. Zakona podrazumijevaju se izdaci za: ugošćenje, poklone, odmor, rekreaciju i razonodu, najam kuća za odmor, korištenje teniskih igrališta, golf terena, bazena, iznajmljivanje plovila i sl., koje obveznik poreza snosi za poslovne partnere i koji su povezani s obavljanjem djelatnosti ili uspostavljanje poslovne suradnje. (2) Troškovi reprezentacije koji nisu direktno vezani za poslovanje obveznika poreza ne mogu se priznati u poreznoj bilanci. (3) U slučaju da se na ime reprezentacije daju dobra, proizvodi ili pružaju usluge, trošak reprezentacije utvrđuje se primjenom tržišnih cijena za dana dobra, proizvode ili pruženu uslugu. (4) Pod rashodima po osnovi sponzorstva iz članka 11. stavak 4. Zakona podrazumijevaju se izdaci na ime potpore za organiziranje i održavanje različitih manifestacija i drugih sličnih događaja ili projekata koji nisu direktno povezani s poslovanjem obveznika, sa ili bez protuusluge u vidu reklamiranja imena, djelatnosti, proizvoda i usluga sponzora. Članak 12. (1) Pod rashodima iz osnove rezerviranja koji se priznaju kao porezno dopustiv rashod iz članka 12. Zakona podrazumijevaju se rezerviranja za rizike i obveze (troškove) izvršena sukladno Zakonu o računovodstvu i MRS/MSFI i drugim propisima, kao i rezerviranja koja se vrše na osnovi obveza preuzetih ugovorom. (2) Opća rezerviranja koja su izvršena na ime pokrića budućih poslovnih gubitaka se ne priznaju kao porezno dopustiv rashod. (3) Rezerviranja se mogu koristiti samo za pokriće izdataka radi kojih su i izvršena. (4) Pod rezerviranjima koja se ne iskoriste u roku u smislu članka 12. stavak 3. Zakona podrazumijevaju se i prekomjerna rezerviranja koja se oprihoduju u skladu sa MRS/MSFI. (5) Ako se prihodi iz stavka 4. ovoga članka odnose na rezerviranja koja u ranijim godinama nisu bila priznata kao porezno dopustiv rashod, takvi prihodi se tretiraju na isti način kao i naknadno naplaćena a ranije porezno nepriznata otpisana potraživanja. Članak 13. Sukladno članku 13. stavak 1. Zakona, pored izdataka za istraživanje koji su iskazani kao rashodi u skladu sa MRS/MSFI, u poreznoj bilanci se može odbiti i ukupan iznos izdataka za razvoj koji su priznati kao nematerijalno sredstvo (kapitalizirani) u skladu sa MRS/MSFI, u razdoblju u kojem su takvi izdaci za razvoj i nastali, s tim da se za iznose rashoda iz osnova amortizacije, umanjenja vrijednosti i otpisa tih sredstava u narednim godinama uvećava porezna osnovica u poreznim bilancama za te godine. Broj 36 – Strana 27 Članak 14. Sumnjiva i sporna potraživanja priznaju se kao porezno dopustiv rashod u poreznoj bilanci ako je obveznik poreza ispunio ili poduzeo bar jednu od mjera propisanih u članku 14. Zakona. 2) Amortizacija Članak 15. (1) Najviše stope amortizacije iz članka 18. stavak 2. Zakona, koje se priznaju kao porezno dopustiv rashod po grupama su: 1. Građevine, izuzev . . . . . . . . . . . . . . . . 10% 1.1. Upravne, administrativne, uredske i ostale zgrade za obavljanje uslužnih djelatnosti . . . . . . . . . . . 3% 1.2. Stambene zgrade, hoteli, restorani. . . . . . . . . . 5% 1.3. Ceste, komunalni objekti, gornji stroj željezničkih pruga . . . . . . . . . . . . . . . . 14,3% 2. Oprema, vozila, mehanizacija, izuzev . . . . . 20% 2.1. Oprema za vodoprivredu, vodovod i kanalizaciju 14,3% 2.2. Računala i oprema za zaštitu okoliša . . . . . . . 33,3% 3. Višegodišnji zasadi . . . . . . . . . . . . . . 14,3% 4. Osnovna stada . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40% 5. Nematerijalna stalna sredstva . . . . . . . . . . 20% (2) Amortizacija koja se priznaje po poreznoj bilanci se obračunava za svako stalno sredstvo pojedinačno. (3) Jednom amortizirana sredstva ne mogu se ponovno uključivati u obračun amortizacije ni kada su ista i dalje u upotrebi, osim za naknadna ulaganja u takvo sredstvo. (4) Po poreznoj bilanci se može koristiti i razlika između stvarne (niže) i pune porezno dopuštene amortizacije koja se utvrdi na način iz st. 1. i 2. ovoga članka, s tim da se za te unaprijed iskorištene iznose amortizacije uvećava porezna osnovica u poreznim bilancama u narednim godinama. (5) Amortizacija koja nije bila porezno priznata u ranijim godinama, može se koristiti za umanjenje oporezive dobiti u kasnijim godinama. Članak 16. (1) Porezno priznavanje amortizacije stalnih sredstava počinje prvog dana mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem je stalno sredstvo stavljeno u upotrebu. (2) Amortizacija za prodana, uništena, rashodovana ili na drugi način otuđena stalna sredstva se priznaje do kraja mjeseca u kojem su ta stalna sredstva bila u upotrebi. (3) Neotpisani dio vrijednosti i drugi rashodi od otuđenja stalnih sredstava iz stavka 2. ovoga članka u cijelosti se priznaje kao porezno dopustiv rashod. (4) Kao porezno dopustiv rashod se priznaje i rashod iz osnove umanjenja vrijednosti stalnih i dugoročnih sredstava u skladu sa MRS/MSFI. Članak 17. (1) Vrijednost stalnih sredstava čija je pojedinačna nabavna vrijednost manja od 1.000 KM može se u cjelini odbiti od porezne osnovice po poreznoj bilanci u godini njihove nabave i stavljanja u upotrebu, s tim da se za amortizaciju i druge rashode u vezi s tom imovinom uvećava porezna osnovica u toj i u narednim godinama. (2) Vrijednost hardvera i softvera može se u cjelini odbiti od porezne osnovice po poreznoj bilanci u godini nabave i stavljanja u upotrebu, s tim da se za amortizaciju i druge rashode u vezi s tom imovinom uvećava porezna osnovica u toj i narednim godinama. Članak 18. (1) Porezno priznatim rashodom amortizacije smatra se i amortizacija povećanja vrijednosti stalnih sredstava uslijed revalorizacije sukladno MRS/MSFI, do iznosa amortizacije obračunate na revaloriziranu osnovicu, primjenom proporcionalne metode iz članka 18. stavak 2. Zakona i Broj 36 – Strana 28 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH najviših stopa amortizacije iz članka 15. stavak 1. ovoga pravilnika. (2) Kapitalni dobici, odnosno gubici iz osnova korištenja i otuđenja revaloriziranih stalnih sredstava iz stavka 1. ovoga članka, iskazani u skladu sa MRS/MSFI, uvećavaju, odnosno umanjuju oporezivu dobit sukladno članku 7. stavak 4. Zakona i članku 7. ovoga pravilnika. Članak 19. (1) Osim za stalna sredstva iz članka 19. Zakona, korištenje uvećanih stopa amortizacije je dopušteno i u slučaju korištenja stalnih sredstava većim intenzitetom od intenziteta koji odgovara radu u jednoj smjeni. (2) Uvećane stope u smislu stavka 1. utvrđuju se na način da se stope iz članka 15. stavak 1. ovoga pravilnika povećavaju za rad u dvije smjene za 25%, a za rad u tri smjene za 50% tih stopa. (3) Ukoliko se ubrzana amortizacija koristi samo za porezne svrhe, oporeziva dobit narednih godina se uvećava za ranije porezno iskorištenu amortizaciju. 3) Amortizacija na iznajmljenu imovinu Članak 20. (1) Trošak amortizacije na iznajmljenu imovinu se priznaje ovisno o tome da li se takva imovina računovodstveno tretira kao sredstvo zakupodavca ili kao sredstvo zakupoprimca, u skladu sa MRS 17 - Leasing. Ukoliko bi se takva imovina iskazivala i amortizirala i kod zakupodavca i kod zakupoprimca, amortizacija se priznaje samo kod onoga koji tu imovinu i njenu amortizaciju iskazuje u skladu sa MRS 17. (2) Zakupoprimcu koji izvrši poboljšanja iznajmljene imovine (dogradnja, proširenje, rekonstrukcija i sl.) na vlastiti teret, dopušten je odbitak za amortizaciju takvih ulaganja u skladu s očekivanim vijekom korištenja. U slučaju da do raskida zakupa dođe prije isteka vijeka amortizacije, zakupoprimac ima pravo i na odbitak onog iznosa takvih ulaganja koji nije amortiziran do trenutka raskida zakupa. Zakupodavac nema pravo povećati osnovicu iznajmljene imovine za poboljšanja koje je zakupoprimac izvršio na svoj teret. (3) Poboljšanja iznajmljene imovine koja izvrši zakupoprimac, a koja su zamjena za zakupninu, kod zakupodavca se tretiraju kao prihodi od zakupnine u razdoblju zakupa, a kod zakupoprimca kao unaprijed plaćeni trošak zakupnine u istom razdoblju. Ukoliko do raskida zakupa dođe prije nego što ukupna ulaganja budu zamijenjena za zakupninu, zakupoprimac ima pravo i na odbitak onog iznosa koji nije zamijenjen do trenutka raskida zakupa, ali samo ako mu tu razliku naknađuje zajmodavac. Zakupodavac povećava osnovicu iznajmljene imovine za poboljšanja koje je zakupoprimac izvršio u zamjenu za zakupninu, a ako do raskida zakupa dođe prije nego što ukupna ulaganja budu zamijenjena za zakupninu, zakupodavac ostvaruje prihod u visini te razlike, a rashod samo u slučaju da tu razliku i naknađuje zakupoprimcu. 4) Usklađivanje prihoda Članak 21. (1) Prihodi od primljenih dividendi ili udjela u dobiti drugih pravnih lica iz članka 21. Zakona, umanjuju poreznu osnovicu u poreznoj bilanci obveznika - primatelja. (2) Obveznik - primatelj dividendi ili udjela uz svoju poreznu bilancu, kao dokaz o umanjenju svoje porezne osnovice, prilaže izjavu isplatitelja o obračunatom i plaćenom porezu na svoju dobit ili o oslobađanju od plaćanja poreza na dobit sukladno Zakonu. Članak 22. (1) Naknadno naplaćena otpisana potraživanja iz članka 22. Zakona, čiji otpis u ranijem razdoblju nije priznat kao Srijeda, 18.6.2008. porezno dopustiv rashod, priznaju se kao umanjenje porezne osnovice u poreznoj bilanci u godini u kojoj su naplaćena. (2) Kao dokaz da otpis potraživanja iz stavka 1. ovoga članka nije bio priznat kao porezno dopustiv rashod u ranijem razdoblju, uz poreznu bilancu se podnosi pregled razlika iz članka 9. ovoga pravilnika za te ranije godine, kao i pojedinačna specifikacija ranije porezno nepriznatih, a naknadno naplaćenih otpisanih potraživanja. Članak 23. (1) Oporeziva dobit, odnosno porezni gubitak razdoblja utvrđuje se tako da se dobit ili gubitak poslovne godine, iskazana u bilanci uspjeha, povećava (+) ili umanjuje (-) za sljedeće stavke: + kapitalni dobici iz bilance stanja iz članka 7. stavak 4. Zakona i čl. 7. i 18. ovoga pravilnika; kapitalni gubici iz bilance stanja iz članka 7. stavak 4. Zakona i čl. 7. i 18. ovoga pravilnika; prihodi/dobici iz osnove likvidacije zavisnog gospodarskog društva, koja je oporezovana sukladno članku 27. Zakona i članku 8. stavak 2. ovoga pravilnika; + rashodi/gubici iz osnove likvidacije zavisnog gospodarskog društva iz članka 29. Zakona i članka 8. stavak 3 ovoga pravilnika; + troškovi materijala, odnosno vrijednosti prodane robe iznad iznosa obračunatog po metodi prosječne cijene, prema članku 9. Zakona; + troškovi zarada, odnosno osobni primici i isplate iz osnove dobiti zaposlenima ili drugim osobama koja se smatraju porezno nepriznatim rashodima prema članku 10. Zakona i članku 10. ovoga pravilnika; + troškovi reprezentacije preko 30% troška za reprezentaciju iz članka 11. stavak 1. Zakona i članka 11. ovoga pravilnika; + donacije za humanitarne, kulturne, obrazovne, znanstvene i sportske svrhe iznad 3% prihoda u poreznom razdoblju, kao i ukupne donacije za profesionalni sport, članak 11. stavak 2. Zakona; + izdaci za neobavezne članarine komorama preko 0,1% prihoda u poreznom razdoblju, članak 11. stavak 3. Zakona; + izdaci za sponzorstva iznad iznosa od 2% prihoda u poreznom razdoblju, članak 11. stavak 4. i članak 11. stavak 4. ovoga pravilnika; + rezerviranja koja se smatraju porezno nepriznatim rashodima u skladu s člankom 12. Zakona i člankom 12. ovoga Pravilnika; + rashodi iz osnove otpisa i ispravke vrijednosti sumnjivih i spornih potraživanja koji se smatraju porezno nepriznatim rashodima po članku 14. Zakona i članku 14. ovoga pravilnika; + rezerviranja za opće kreditne gubitke kod banaka i društava za osiguranje i reosiguranje, koja se formiraju u skladu s posebnim propisima, a koja prelaze 20% dobiti iskazane u bilanci uspjeha, članak 16. Zakona; + kamate obračunate zbog neblagovremeno plaćenih poreza, doprinosa i drugih javnih dažbina, članak 17. stavak 1. točka 2. Zakona; + novčane kazne i penali koje je platio obveznik za prekršaje, članak 17. stavak 2. Zakona; + porez na dobit iz ranijih godina koji je iskazan kao rashod, članak 17. stavak 3. Zakona; + donacije političkim strankama, članak 17. stavak 3. Zakona; + porez po odbitku na isplate nerezidentu iz članka 41. Zakona, ukoliko je isti obračunat kao vlastiti trošak ili dodatna obveza isplatitelja, članak 32. stavak 5. ovoga pravilnika; + troškovi amortizacije obračunati iznad porezno dopustive visine i druga amortizacija koja se ne priznaje po poreznoj Srijeda, 18.6.2008. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH bilanci, članak 18. Zakona i čl. 15. do 20. ovoga pravilnika; porezno nepriznata amortizacija iz ranijih godina, članak 15. stavak 5. ovoga pravilnika; razlika između stvarne (niže) i pune porezno dopuštene amortizacije, koja se koristi u porezne svrhe, članak 15. stavak 4. ovoga pravilnika; + ranije porezno iskorištena amortizacija, veća od ranijeg stvarnog troška amortizacije, članak 15. stavak 4. ovoga pravilnika; jednokratno porezno iskorištena vrijednost kapitaliziranih izdataka za razvoj, članak 13. stavak 1. Zakona i članak 13. ovog pravilnika; + amortizacija, umanjenje vrijednosti i otpis kapitaliziranih izdataka za razvoj, čija je vrijednost već ranije u cjelini iskorištena u porezne svrhe, članak 13. ovoga pravilnika; jednokratno porezno iskorištena vrijednost stalnih sredstava čija je pojedinačna vrijednost manja od 1.000 KM, članak 18. stavak 3. Zakona i članak 17. stavak 1. ovoga pravilnika; + amortizacija i drugi rashodi u vezi stalnih sredstava pojedinačne vrijednosti manje od 1.000 KM, a čija je vrijednost već ranije u cjelini iskorištena u porezne svrhe, članak 17. stavak 1. ovoga pravilnika; jednokratno porezno iskorištena vrijednost hardvera i softvera, članak 18. stavak 4. Zakona i članak 17. stavak 2. ovoga pravilnika; + amortizacija i drugi rashodi u vezi hardvera i softvera čija je vrijednost već ranije u cjelini iskorištena u porezne svrhe, članak 17. stavak 2. ovoga pravilnika; ubrzana amortizacija koja se koristi samo za porezne svrhe, članak 19. Zakona i članak 19. ovoga pravilnika; + ranije porezno iskorištena ubrzana amortizacija, članak 19. stavak 3. ovoga pravilnika; prihodi od primljenih dividendi i udjela u dobiti drugih obveznika poreza na dobit, članak 21. Zakona i članak 21. ovoga pravilnika; prihodi po osnovi naplaćenih otpisanih potraživanja koja su u ranijim razdobljima tretirana kao porezno nepriznat rashod, članak 22. Zakona i članak 22. ovoga pravilnika; prihodi iz osnove ranijih rezerviranja koja su ranijim godinama tretirana kao porezno nepriznat rashod, članak 12. stavak 5. ovoga pravilnika; + razlika između tržišne (niže) kamate i kamate po kreditima između povezanih osoba, kao i drugi pripadajući troškovi, s obilježjem transferne cijene, članak 17. stavak 1. točka 1. i članak 48. Zakona; + razlika između tržišnih (nižih) i vrijednosti stvarnih transakcija između povezanih osoba, za ostale rashode koji su iskazani u bilanci uspjeha, čl. 45. do 47. Zakona; + razlika između tržišnih (viših) i vrijednosti stvarnih transakcija između povezanih osoba, za prihode koji su iskazani u bilanci uspjeha, čl. 45. do 47. Zakona; neiskorišteni porezni gubici iz prethodnih pet godina, članak 24. Zakona. (2) Pregled razlika iz stavka 1. ovoga članka obveznik poreza sastavlja na obrascu koji sam utvrđuje, a koji se dostavlja uz poreznu bilancu u skladu s člankom 9. ovoga pravilnika. IV. POREZNI TRETMAN GUBITAKA Članak 24. (1) Porezni gubitak nastaje ako je iznos porezno priznatih rashoda veći od iznosa prihoda uključenih u utvrđivanje porezne osnovice u poreznoj bilanci za tu poreznu godinu u skladu s člankom 24. Zakona. (2) Porezni gubitak iskazan za jednu poreznu godinu može se prenijeti i odbiti od porezne osnovice u roku od najkasnije pet narednih godina. Rok od pet godina teče posebno za svaki preneseni porezni gubitak, nakon čega prestaje pravo Broj 36 – Strana 29 na odbitak neiskorištenog iznosa poreznog gubitka za tu godinu. (3) Obveznik koji koristi odbitak poreznog gubitka dužan je uz poreznu bilancu priložiti i pregled nastalih, iskorištenih i neiskorištenih poreznih gubitka u Federaciji, po godinama. (4) Porezni gubitak iz poslovanja između povezanih osoba ne može se odbiti. (5) Porezni gubitak koji se odnosi na poslovanje poslovne jedinice u inozemstvu ili Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH, ne može se odbiti od porezne osnovice pravne osobe u Federaciji. V. POREZNI POTICAJI 1) Izvoz Članak 25. Za priznavanje oslobađanja od plaćanja poreza na dobit po osnovi izvoza iz članka 31. Zakona, kod pravdanja obveznik je dužan uz poreznu bilancu podnijeti i presliku obrasca Statistički aneks godišnjeg računovodstvenog izvješća, kao dokaz o postignutom cenzusu. 2) Investicije Članak 26. (1) Radi početka korištenja oslobađanja od plaćanja poreza na dobit po osnovi investicija u proizvodnu djelatnost na teritoriju Federacije iz članka 32. Zakona, obveznik poreza na dobit podnosi plan investicija na iznos od najmanje 20 milijuna KM u razdoblju od pet godina, koji je usvojio nadležni organ ili osoba obveznika. (2) Uz poreznu prijavu i poreznu bilancu za prvu godinu korištenja oslobađanja iz stavka 1. ovoga članka, obveznik poreza na dobit je dužan podnijeti i dokaze o realiziranim i plaćenim investicijama u toj godini, u iznosu od najmanje četiri milijuna KM. (3) Uz poreznu prijavu i poreznu bilancu za svaku narednu godinu korištenja oslobađanja iz stavka 1. ovoga članka, obveznik poreza na dobit je dužan podnijeti i dokaze o realiziranim i plaćenim investicijama u tim godinama. (4) Kao dokaz o realiziranim i plaćenim investicijama obveznik poreza na dobit prilaže naloge za plaćanje ili bilo koje druge vjerodostojne dokaze o izvršenom plaćanju u skladu s propisima. (5) Obveznik iz stavka 2. ovoga članka koji po isteku prve godine ne realizira i ne dokaže investicije u iznosu od najmanje četiri milijuna KM u toj godini, dužan je poreznu obvezu za tu godinu platiti najkasnije u roku za podnošenje prijave poreza na dobit za tu godinu, uvećano za propisanu zateznu kamatu na neblagovremeno plaćene javne prihode. (6) Obveznik iz stavka 1. ovoga članka koji realizira i dokaže najmanje 20 milijuna KM investicija u prvoj godini, stječe pravo na oslobađanje od plaćanja poreza na dobit i za naredne četiri godine. (7) Obveznik iz stavka 1. ovoga članka koji realizira i dokaže najmanje 20 milijuna KM investicija u bilo kojem razdoblju kraćem od pet godina, stječe pravo na oslobađanje od plaćanja poreza na dobit i za preostale godine do kraja petogodišnjeg ciklusa. (8) Obveznik iz stavka 1. ovoga članka koji u razdoblju od pet godina ne realizira i ne dokaže investicije u iznosu od najmanje 20 milijuna KM gubi pravo na ovo porezno oslobađanje, a neplaćeni porez na dobit za te godine je dužan platiti najkasnije u roku za podnošenje prijave poreza na dobit za petu godinu, uvećano za propisanu zateznu kamatu na neblagovremeno plaćene javne prihode. 3) Zapošljavanje osoba s invaliditetom ili posebnim potrebama Članak 27. Za priznavanje oslobađanja od plaćanja poreza na dobit po osnovi zapošljavanja osoba s invaliditetom i osoba s posebnim Broj 36 – Strana 30 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH potrebama iz članka 33. Zakona, obveznik poreza na dobit dužan je priložiti evidenciju ukupno zaposlenih od čega broj osoba s invaliditetom i osoba s posebnim potrebama, uz dokaz o invalidnosti od zvanične institucije i dokaz da se radi o osobama s posebnim potrebama, ne stariji od godinu dana, dokaz o radnom odnosu od 1.1. do 31.12. za godinu za koju se vrši obračun poreza na dobit. Članak 28. Obveznik poreza na dobit iz članka 34. Zakona, iako je oslobođen plaćanja poreza na dobit u Federaciji za dobit koju je ostvario na teritoriju Federacije, dužan je nadležnoj poreznoj ispostavi podnijeti svoju poreznu bilancu i bilancu uspjeha za dobit koju je ostvarila ta poslovna jedinica na teritoriju Federacije. VI. IZBJEGAVANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA DOBITI OSTVARENE IZVAN TERITORIJA FEDERACIJE, A U BOSNI I HERCEGOVINI Članak 29. (1) Umanjenje obveze poreza na dobit u Federaciji prema članku 35. Zakona se obavlja samo pod uvjetom da je dobit tih nerezidentnih poslovnih jedinica uključena u bilancu uspjeha i poreznu bilancu obveznika u Federaciji za tu godinu. (2) Umanjenje iz stavka 1. ovog članka priznaje se na osnovi bilance uspjeha i porezne bilance koje su te poslovne jedinice za tu godinu podnijele nadležnom poreznom organu Republike Srpske, odnosno Brčko Distrikta , koje je ovjerio taj nadležni porezni organ. VII. POREZNI KREDIT ZA POREZ PLAĆEN IZVAN BOSNE I HERCEGOVINE Članak 30. (1) Porez na dobit koji je plaćen izvan teritorija Bosne i Hercegovine, kao i porez po odbitku koji je odbijen i plaćen izvan teritorija Bosne i Hercegovine, u valuti države u kojoj je plaćen, priznaje se obvezniku u Federaciji kao umanjenje obveze poreza na dobit u Federaciji prema srednjem tečaju Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan priznavanja tog poreznog kredita, a najviše do visine poreza koji bi na tu dobit ili prihod bio plaćen primjenom stope koja je propisana u Federaciji. (2) Porezni kredit iz stavka 1. ovoga članka, koji u iznosu koji se priznaje prema stavku 1. ovoga članka nije iskorišten po poreznoj bilanci za tu godinu, prenosi se i odbija od porezne obveze u narednim godinama, a najkasnije u roku od pet godina. Članak 31. Radi umanjenja obveze poreza na dobit u Federaciji prema članku 30. ovoga pravilnika, obveznik je uz poreznu prijavu i poreznu bilancu dužan priložiti i: – za porez na dobit: bilancu uspjeha, poreznu bilancu ili drugi vjerodostojni dokaz o obračunatoj i plaćenoj obvezi poreza na dobit van teritorije Bosne i Hercegovine; – za porez po odbitku: ovjeren obrazac od nadležnog poreznog organa o obračunatom i plaćenom porezu van teritorije Bosne i Hercegovine. VIII. POREZ PO ODBITKU Članak 32. (1) Bruto osnovica iz članka 41. stavak 3. Zakona je prihod na koji glasi faktura koju je nerezident - pravna osoba iz inozemstva ispostavila isplatitelju prihoda u Federaciji, bez poreza na dodanu vrijednost ili drugog adekvatnog inozemnog poreza, kao i svaki bruto iznos koji po nekoj drugoj osnovi iz članka 41. Zakona podliježe porezu po odbitku. (2) Obračunati, odbijeni i plaćeni porez po odbitku se prijavljuje na obrascu P-OD, koji je sastavni dio ovoga pravilnika. Srijeda, 18.6.2008. (3) U slučaju da isplatitelj tijekom jednog mjeseca ima više uplata poreza po odbitku, obrazac iz stavka 2. ovoga članka se sačinjava i podnosi jednom mjesečno, do desetog u narednom mjesecu. (4) U slučaju da se isplata nerezidentu iz stavka 1. ovoga članka obavlja u stranoj valuti, obračun i uplata poreza po odbitku i popunjavanje obrasca prijave iz st. 2. i 3. ovoga članka se vrši po srednjem tečaju Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan isplate. (5) Obvezniku poreza na dobit koji izvrši obračun poreza po odbitku na vlastiti teret, tako iskazani rashod se tretira kao porezno nepriznat rashod u poreznoj bilanci. Članak 33. (1) U slučaju primjene međudržavnih ugovora (sporazuma, konvencija) o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koji propisuju nižu stopu od stope propisane čl. 30 i 41. Zakona ili neplaćanje poreza po odbitku u Bosni i Hercegovini, isplatitelj je uz prijavu o obračunatom i isplaćenom porezu po odbitku iz članka 32. ovoga pravilnika dužan priložiti i: 1) dokaz da je pravna osoba kojoj se isplaćuje rezident u državi s kojom Bosna i Hercegovina ima važeći ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja; 2) dokaz da je primatelj krajnji korisnik, za one isplate za koje međudržavni sporazum predviđa i taj uvjet. (2) Kao dokaz iz stavka 1. točka 1. ovoga članka služi potvrda o rezidentnosti izdana od nadležnog poreznog organa te države. (3) Kao dokaz iz stavka 1. točka 2. ovoga članka služi pisana izjava nerezidenta - primatelja prihoda. IX. POREZNO KONSOLIDIRANJE Članak 34. (1) Matično gospodarsko društvo može podnijeti zajedničku poreznu prijavu i konsolidiranu poreznu bilancu za sve pravne osobe koja čine grupu u smislu članka 42. Zakona, ako: a) Sve pravne osobe koja su članovi grupe pristanu na podnošenje konsolidirane porezne bilance prije posljednjeg dana određenog za predaju poreznih prijava. Predaja konsolidirane porezne prijave je potvrda takvog pristanka; b) Sve pravne osobe koje su članovi grupe imaju stalno mjesto poslovanja u Federaciji. (2) Zahtjev za podnošenje konsolidirane porezne bilance se podnosi prije podnošenja porezne prijave, a isto se može koristiti pod uvjetom da je Porezna uprava odobrila podnošenje konsolidirane porezne bilance. Članak 35. (1) Uz zajedničku poreznu prijavu za grupu, matično gospodarsko društvo podnosi: 1) poreznu bilancu svakog člana grupe, izrađenu u skladu sa Zakonom i ovim pravilnikom, s prilozima propisanim ovim pravilnikom; 2) konsolidiranu poreznu bilancu za grupu; 3) pojedinačne bilance uspjeha svakog člana grupe; 4) konsolidiranu bilancu uspjeha za grupu, izrađenu u skladu sa MRS/MSFI. (2) Konsolidirana porezna bilanca iz stavka 1. točka 2. ovoga članka sačinjava se na osnovu pojedinačnih poreznih bilanci i pojedinačnih bilanci uspjeha svih članova grupe i konsolidirane bilance uspjeha grupe, uz eliminiranje svih međusobnih stavki i odnosa koji utječu na sve pozicije konsolidirane porezne bilance. (3) Uz konsolidiranu poreznu bilancu se prilaže pregled svih stavki iz stavka 2. ovoga članka i druga potrebna objašnjenja. Srijeda, 18.6.2008. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH X. UTVRĐIVANJE, PRIJAVLJIVANJE I PLAĆANJE POREZA NA DOBIT 1) Porezno razdoblje Članak 36. (1) Razdoblje utvrđivanja poreza iz članka 49. Zakona predstavlja razdoblje u kojem obveznik poreza utvrđuje svoju obvezu poreza na dobit. (2) Razdoblje za koje se utvrđuje porez na dobit je kalendarska godina. (3) Razdoblje za koje se utvrđuje porez na dobit može biti i kraće od kalendarske godine u slučaju: – prestanka poslovanja prije isteka kalendarske godine, – početka poslovanja tijekom godine, – statusnih promjena i sl. Članak 37. Porez na dobit se utvrđuje i prijavljuje na osnovi poslovnih knjiga i evidencija koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu i MRS/MSFI, kao i evidencija i korekcija koje su propisane Zakonom i ovim pravilnikom. 2) Porezna prijava Članak 38. (1) Za porezno razdoblje koje završava sa 31.12., prijava poreza na dobit s poreznom bilancom i drugim prilozima se podnosi nadležnoj poreznoj ispostavi u roku od najviše 30 dana po isteku roka koji je propisan za podnošenje godišnjih financijskih izvješća. (2) Za porezno razdoblje koji završava u toku kalendarske godine (prestanak poslovanja, statusne promjene i dr.), prijava poreza na dobit s poreznom bilancom i drugim prilozima se podnosi nadležnoj poreznoj ispostavi u roku od najviše 90 dana od posljednjeg dana takvog poreznog razdoblja. Članak 39. Obrazac prijave poreza na dobit i drugi obrasci potrebni za primjenu Zakona i ovoga pravilnika su sastavni dio ovog pravilnika, i to: 1. Prijava poreza na dobit i akontacija poreza na dobit, Obrazac PR-PD 2. Porezna bilanca, Obrazac PB-DOB 3. Izjava isplatitelja dividendi/udjela u dobiti, Obrazac IZ-DOB 4. Pregled nastalih, iskorištenih i neiskorištenih poreznih gubitaka, Obrazac GU-DOB 5. Prijava/potvrda o obračunatom i plaćenom porezu po odbitku ili ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Obrazac P-OD. Članak 40. Poreznu prijavu iz članka 51. Zakona i čl. 38. i 39. ovoga pravilnika, kao i druge potrebne obrasce - preglede koji su propisani Zakonom i ovim pravilnikom, dužni su podnijeti i pravne osobe iz čl. 31., 32., 33. i 34. Zakona, bez obzira na to što su oslobođene plaćanja poreza na dobit. 3) Plaćanje poreza na dobit Članak 41. (1) Tijekom godine, porez na dobit se plaća u vidu mjesečnih akontacija, najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec. (2) Visina akontacije iz stavka 1. ovoga članka se utvrđuje u poreznoj prijavi za prethodno porezno razdoblje i vrijedi do podnošenja nove porezne prijave i utvrđivanja nove visine akontacije. (3) Izuzetno od odredbi stavka 1. ovoga članka, akontacije u prvoj godini poslovanja nije dužan plaćati obveznik koji u toj godini prvi put počinje s poslovanjem. (4) Obveznikom koji prvi put počinje s poslovanjem u smislu stavka 3. ovoga članka se ne smatra obveznik koji je nastao Broj 36 – Strana 31 statusnom promjenom ili bilo kakvom drugom transformacijom postojećeg obveznika, kao ni obveznik koji je u razdoblju od prethodne tri godine prestao da postoji u istoj ili srodnoj djelatnosti. (5) Porezni obveznik u stečaju i likvidaciji ne plaća akontacije poreza na dobit. Članak 42. (1) Prilikom utvrđivanja visine mjesečne akontacije poreza na dobit, uzimaju se u obzir i porezna oslobađanja iz čl. 31., 32. i 33. Zakona, na način iz čl. 25., 26. i 27. ovoga pravilnika, kao i preneseni a neiskorišteni porezni gubici, na način iz članka 24. Zakona i članka 24. ovoga pravilnika. (2) Visina mjesečne akontacije se utvrđuje u posebnom dijelu obrasca prijave poreza na dobit, koji je sastavni dio ovoga pravilnika. Članak 43. (1) Porezni obveznik, prema članku 51. stavak 5. Zakona, može podnijeti zahtjev nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi donošenja rješenja o novoj visini akontacije ili drugom razdoblju plaćanja akontacije. U zahtjevu obveznik treba navesti razloge za izmjenu visine akontacije, odnosno za traženje drugog razdoblja plaćanja akontacije. Ako se radi o znatnijem padu poduzetničke aktivnosti u tekućoj u odnosu na prethodnu godinu, obveznik dostavlja financijska izvješća za proteklo i tekuće porezno razdoblje (bilanca stanja i bilanca uspjeha), kao i druge relevantne dokaze za svoj zahtjev. (2) Porezna uprava će na osnovi uvida u financijska izvješća i druge dokaze, odnosno na osnovi inspekcijskog nadzora, ako to ocijeni potrebnim, uvažiti ili odbaciti zahtjev obveznika iz stavka 1. ovoga članka. (3) U slučaju pada poduzetničke aktivnosti zbog nastale materijalne štete uzrokovane višom silom (požar, potres, poplava, ratna razaranja, terorističke akcije, uništenje imovine obveznika uslijed provalne krađe ili sl.), Porezna uprava može riješiti zahtjev obveznika za smanjenje visine akontacije na osnovi zapisnika mjerodavnog tijela koje provodi postupak utvrđivanja visine štete, odnosno istražni postupak. (4) Na zahtjev obveznika koji obavlja djelatnost sa sezonskim obilježjima, Porezna uprava može rješenjem utvrditi različitu visinu akontacije za pojedine mjesece poreznog razdoblja. Rješenjem Porezne uprave o različitim visinama mjesečnih akontacija mora se osigurati da ukupni iznos mjesečnih akontacija odgovara iznosu koji bi se naplatio pri ravnomjernoj naplati akontacija tijekom poreznog razdoblja. Članak 44. (1) Porezni obveznik može, prema članku 53. stavak 3. Zakona, prijaviti novi iznos akontacije zbog promjene poreznih instrumenata (porezne stope, poreznih poticaja i dr.), kao i zbog drugih okolnosti koje bitno utječu na visinu očekivane obveze poreza na dobit za tekuću godinu. (2) Prijavu iz stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan obrazložiti, te dostaviti druge adekvatne dokaze o očekivanoj bitnoj izmjeni visine očekivane porezne obveze za tekuću godinu u odnosu na iznos poreza koji bi bio plaćen kroz postojeće akontacije. (3) Porezna uprava može svojim rješenjem odbiti prijavu iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana podnošenja, a u protivnom se smatra da je ta prijava prihvaćena. Članak 45. (1) Konačna obveza poreza na dobit za porezno razdoblje iz članka 49. Zakona i članka 36. ovoga pravilnika se utvrđuje po poreznoj prijavi iz članka 51. Zakona i članka 38. ovoga pravilnika. (2) Ukoliko je obveza poreza na dobit iz stavka 1. ovoga članka veća od iznosa uplaćenih akontacija poreza na dobit za to Broj 36 – Strana 32 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH porezno razdoblje, uključujući i eventualne preplate poreza na dobit iz ranijih godina, obveznik je razliku manje plaćenog poreza dužan uplatiti do roka iz članka 38. ovoga pravilnika. (3) Ukoliko je iznos uplaćenih akontacija poreza na dobit za to porezno razdoblje, uključujući i eventualne preplate poreza na dobit iz ranijih godina, veći od obveze poreza na dobit iz stavka 1. ovoga članka, obveznik pod uvjetom iz članka 54. stavak 2. Zakona, može uz poreznu prijavu: 1) podnijeti zahtjev za povrat više plaćenog poreza ili 2) priložiti izjavu da preplaćeni porez prenosi na ime akontacija za naredno razdoblje. Srijeda, 18.6.2008. XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 46. (1) Stupanjem na snagu ovoga pravilnika prestaje važiti Pravilnik o primjeni odredbi Zakona o porezu na dobit gospodarskih društava ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/98, 36/98, 4/01 i 4/03). (2) Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". lipanj 2008. godine Sarajevo Ministar Vjekoslav Bevanda, v. r. Srijeda, 18.6.2008. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 36 – Strana 33 Broj 36 – Strana 34 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18.6.2008. Srijeda, 18.6.2008. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 36 – Strana 35 Broj 36 – Strana 36 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18.6.2008. Srijeda, 18.6.2008. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 36 – Strana 37 Broj 36 – Strana 38 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18.6.2008. Srijeda, 18.6.2008. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 36 – Strana 39 Broj 36 – Strana 40 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18.6.2008. Srijeda, 18.6.2008. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 36 – Strana 41 (6) Prihod iz st. 4. i 5. ovog člana oporezuje se porezom po odbitku. Na osnovu člana 59. Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", br. 97/07 i 14/08), federalni ministar finansija-federalni ministar financija, donosi II. PORESKI OBVEZNIK Član 5. (1) Pružanje usluga duže od tri mjeseca iz člana 5. stav 2. alineja 8. Zakona, smatra se period duži od tri mjeseca uzastopno u periodu od 12 mjeseci, u kojem jedan mjesec slijedi drugi, dakle u kontinuitetu, pri čemu se prekid do sedam dana ne smatra prekidom kontinuiteta. Kontinuitet od tri mjeseca zaredom računa se u periodu trajawa projekta, neovisno o broju učesnika u projektu. (2) Ako ista pravna lica ili više lica ispuni uslove iz stava 1. ovog člana na jednom i s wim povezanom projektu, te steknu status poslovne jedinice, a uporedo radi i na drugim nepovezanim projektima, ali kraći period od propisanog u stavu 1. ovog člana, poslovna jedinica je obveznik poreza na dobit i za sve druge projekte. (3) Usluge koje pruža nerezident rezidentu Federacije po potrebi, putem telefona ili elektronske pošte (bez fizičkog prisustva), a usluga se plaća na osnovu ugovora o plaćanju takve usluge, iako traje duže od tri mjeseca, ne smatra se poslovnom jedinicom. (4) Period od 12 mjeseci iz stava 1. ovog člana, podrazumijeva kalendarsku godinu. 1) Oporezivanje rezidenta III. PORESKA OSNOVICA Član 2. Obveznik poreza na dobit je pravno lice - rezident Federacije u skladu sa čl. 2., 3. i 4. Zakona, za dobit ostvarenu u Federaciji i izvan Federacije. Član 6. (1) Utvrđivanje poreske osnovice iz člana 7. Zakona, kao oporezive dobiti, vrši se u poreskom bilansu usklađivanjem računovodstvene dobiti iskazane u bilansu uspjeha. (2) Poreski bilans sadrži poresko dopustive rashode i neoporezive prihode za iste pozicije sadržane u bilansu uspjeha na osnovu kojih se utvrđuje poreska osnovica, kao i ostale pozicije koje utiču na visinu oporezive dobiti ili poreskog gubitka, visinu poreza na dobit i iznos obračunatog poreza na dobit prije i poslije umanjenja za poreske poticaje. PRAVILNIK O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DOBIT I. OSNOVNA ODREDBA Član 1. Ovim pravilnikom bliže se razrađuje primjena odredbi Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", br. 97/07 i 14/08, u daqnjem tekstu: Zakon) i metodologija utvrđivawa osnovice poreza na dobit, utvrđuju najviše poresko priznate stope amortizacije stalnih sredstava, propisuje obrazac poreskog bilansa, obrazac prijave poreza na dobit, obrazac prijave poreza po odbitku i ostali potrebni obrasci, te uređuju druga pitawa primjene Zakona prilikom oporezivawa dobiti na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Federacija). Član 3. (1) Ako pravno lice iz člana 3. stav 1. tačka 3. Zakona ostvari prihod obavljanjem djelatnosti koja nije u vezi s njegovom registrovanom djelatnošću, na te prihode je dužan obračunati i platiti porez na dobit na način na koji porez na dobit utvrđuju i plaćaju poreski obveznici koji obavljaju djelatnost radi sticawa dobiti, izuzev onih prihoda koje je prema drugim propisima stjecateq prihoda dužan vratiti u buxet i fond. (2) Lice iz stava 1. ovog člana utvrđuje svoju oporezivu dobit na bazi prihoda koji članom 3. stav 1. tačka 3. zakona nisu izuzeti od oporezivawa, odnosno rashoda koji su povezani s ostvarivanjem tih prihoda. 2) Oporezivanje nerezidenata Član 4. (1) Nerezidentu - pravnom licu iz člana 4. stav 2. Zakona oporezuje se dobit koja je ostvarena obavljanjem djelatnosti preko poslovne jedinice koja je registrovana na teritoriji Federacije ili koje se po drugom osnovu smatraju poslovnom jedinicom u skladu sa Zakonom. (2) Odredbe stava 1. ovog člana ne primjenjuju se na poslovne jedinice iz Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Brčko Distrikt). (3) Svoju poslovnu jedinicu u Federaciji i druge vidove poslovawa koji se smatraju poslovnom jedinicom u skladu sa Zakonom, pravno lice - nerezident iz stava 1. ovog člana je dužan registrovati kod Poreske uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daqnjem tekstu: Poreska uprava). (4) Nerezidentu - čije je sjedište, uprava van teritorije Bosne i Hercegovine, koji nema poslovnu jedinicu u Federaciji i koje se nije registrovalo kod Poreske uprave u smislu stava 3. ovog člana, oporezuje se prihod koji je ostvario povremenim obavljanjem djelatnosti ili pružanjem usluga na teritoriji Federacije u skladu sa Zakonom. (5) Pod uslugama nerezidenta - lica iz stava 4. ovog člana se podrazumijevaju i usluge izvršene van teritorije Bosne i Hercegovine, a koje se na osnovu ispostavljene fakture ili po drugom osnovu naplaćuju od rezidenta Federacije. Član 7. (1) Kapitalnim dobicima iz člana 7. stav 4. Zakona, koji uvećavaju oporezivu dobit u periodu u kome su iskazani, smatraju se svi oni iznosi koji direktno uvećavaju akumuliranu ili tekuću dobit u bilansu stawa, u skladu sa MRS/MSFI. (2) U smislu člana 7. stav 4. Zakona i stava 1. ovog člana, kapitalni gubici koji direktno umanjuju akumuliranu ili tekuću dobit u bilansu stawa, umanjuju i oporezivu dobit u periodu u kome su iskazani u skladu sa MRS/MSFI. Član 8. (1) Dobit u postupku likvidacije podliježe oporezivanju u skladu sa članom 27. Zakona. (2) Dobit u postupku likvidacije zavisnog privrednog društva, koja je oporezovana u skladu sa stavom 1. ovog člana, iskqučuje se od oporezivawa kod matičnog privrednog društva. (3) Gubici koje matično privredno društvo iskaže u postupku likvidacije zavisnog privrednog društva u smislu člana 29. Zakona, ne priznaje se kao poresko dopustivo umanjenje poreske osnovice kod matičnog privrednog društva. (4) Zavisno privredno društvo u smislu ovog pravilnika podrazumijeva privredno društvo u kojem matično privredno društvo ima najmanje 90% udjela ili dionica. 1) Usklađivanje rashoda Član 9. (1) Poreski bilans sadrži poresko priznate rashode za iste pozicije sadržane u bilansu uspjeha u skladu sa Zakonom i ovim pravilnikom. (2) Ako bilans uspjeha, sačinjen prema propisima o računovodstvu i MRS/MSFI, sadrži pozicije rashoda koje Broj 36 – Strana 42 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH nisu u skladu sa Zakonom i ovim pravilnikom, obveznik poreza je dužan sastaviti pregled razlika između iznosa pojedinih bilansnih pozicija utvrđenih prema Zakonu i ovom pravilniku i iznosa tih pozicija utvrđenih prema računovodstvenim propisima. Član 10. (1) Pod troškovima zarada, odnosno ostalim primawa koji uvećavaju osnovicu poreza na dobit u smislu člana 10. stav 1. Zakona podrazumijevaju se ona osobna primawa zaposlenih i drugih fizičkih lica koja se isplate iznad iznosa koji je oslobođen oporezivawa u skladu sa posebnim propisima. (2) Pod primawima zaposlenih i drugih fizičkih lica koja potiču iz raspodjele dobiti koja uvećavaju osnovicu poreza na dobit u smislu člana 10. stav 2. Zakona podrazumijevaju se osobna primawa iz osnova dobiti koja su iskazana kao rashodi u skladu sa MRS 19. Član 11. (1) Pod reprezentacijom iz člana 11. stav 1. Zakona podrazumijevaju se izdaci za: ugošćenje, poklone, odmor, rekreaciju i razonodu, najam kuća za odmor, korištenje teniskih igrališta, golf terena, bazena, iznajmqivanje jahti i sl., koje obveznik poreza snosi za poslovne partnere i koji su povezani sa obavljanjem djelatnosti ili uspostavljanje poslovne saradnje. (2) Troškovi reprezentacije koji nisu direktno vezani za poslovanje obveznika poreza ne mogu se priznati u poreskom bilansu. (3) U slučaju da se na ime reprezentacije daju dobra, proizvodi ili pružaju usluge, trošak reprezentacije utvrđuje se primjenom tržišnih cijena za data dobra, proizvode ili pruženu uslugu. (4) Pod rashodima po osnovu sponzorstva iz člana 11. stav 4. Zakona podrazumijevaju se izdaci na ime potpore za organiziranje i održavanje različitih manifestacija i drugih sličnih događaja ili projekata koji nisu direktno povezani sa poslovanjem obveznika, sa ili bez protuusluge u vidu reklamirawa imena, djelatnosti, proizvoda i usluga sponzora. Član 12. (1) Pod rashodima iz osnova rezervisawa koji se priznaju kao poresko dopustiv rashod iz člana 12. Zakona podrazumijevaju se rezervisawa za rizike i obaveze (troškove) izvršena u skladu sa Zakonom o računovodstvu i MRS/MSFI i drugim propisima, kao i rezervisawa koja se vrše na osnovu obaveza preuzetih ugovorom. (2) Opšta rezervisawa koja su izvršena na ime pokrića budućih poslovnih gubitaka se ne priznaju kao poresko dopustiv rashod. (3) Rezervisawa se mogu koristiti samo za pokriće izdataka radi kojih su i izvršena. (4) Pod rezervisawima koja se ne iskoriste u roku u smislu člana 12. stav 3. Zakona podrazumijevaju se i prekomjerna rezervisawa koja se oprihoduju u skladu sa MRS/MSFI. (5) Ako se prihodi iz stava 4. ovog člana odnose na rezervisawa koja u ranijim godinama nisu bila priznata kao poresko dopustiv rashod, takvi prihodi se tretiraju na isti način kao i naknadno naplaćena a ranije poresko nepriznata otpisana potraživawa. Član 13. (1) U skladu sa članom 13. stav 1. Zakona, pored izdataka za istraživanje koji su iskazani kao rashodi u skladu sa MRS/MSFI, u poreskom bilansu se može odbiti i ukupan iznos izdataka za razvoj koji su priznati kao nematerijalno sredstvo (kapitalizirani) u skladu sa MRS/MSFI, u periodu u kome su takvi izdaci za razvoj i nastali, s tim da se za iznose rashoda iz osnova amortizacije, umanjenja vrijednosti i otpisa tih sredstava u narednim godinama Srijeda, 18.6.2008. uvećava poreska osnovica u poreskim bilansima za te godine. Član 14. Sumwiva i sporna potraživawa priznaju se kao poresko dopustiv rashod u poreskom bilansu ako je obveznik poreza ispunio ili preduzeo bar jednu od mjera propisanih u članu 14. Zakona. 2) Amortizacija Član 15. (1) Najviše stope amortizacije iz člana 18. stav 2. Zakona, koje se priznaju kao poresko dopustiv rashod po grupama su: 1. Građevine, izuzev . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10% 1.1. Upravne, administrativne, uredske i ostale zgrade za obavljanje uslužnih djelatnosti . . . . . . . . . . . . 3% 1.2. Stambene zgrade, hoteli, restorani 1.3. Ceste, komunalni objekti, gorwi stroj željezničkih pruga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14,3% 2. Oprema, vozila, mehanizacija, izuzev . . . . . . . . 20% 2.1. Oprema za vodoprivredu, vodovod i kanalizaciju 14,3% 2.2. Računari i oprema za zaštitu okoliša . . . . . . 33,3% 3. Višegodišwi zasadi . . . . . . . . . . . . . . . . . 14,3% 4. Osnovna stada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40% 5. Nematerijalna stalna sredstva . . . . . . . . . . . . 20% (2) Amortizacija koja se priznaje po poreskom bilansu se obračunava za svako stalno sredstvo pojedinačno. (3) Jednom amortizovana sredstva ne mogu se ponovo ukqučivati u obračun amortizacije ni kada su ista i dalje u upotrebi, osim za naknadna ulagawa u takvo sredstvo. (4) Po poreskom bilansu se može koristiti i razlika između stvarne (niže) i pune poresko dozvoljene amortizacije koja se utvrdi na način iz st. 1. i 2. ovog člana, s tim da se za te unaprijed iskorištene iznose amortizacije uvećava poreska osnovica u poreskim bilansima u narednim godinama. (5) Amortizacija koja nije bila poresko priznata u ranijim godinama, može se koristiti za umanjenje oporezive dobiti u kasnijim godinama. Član 16. (1) Poresko priznavanje amortizacije stalnih sredstava počinje prvog dana mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem je stalno sredstvo stavljeno u upotrebu. (2) Amortizacija za prodata, uništena, rashodovana ili na drugi način otuđena stalna sredstva se priznaje do kraja mjeseca u kojem su ta stalna sredstva bila u upotrebi. (3) Neotpisani dio vrijednosti i drugi rashodi od otuđewa stalnih sredstava iz stava 2. ovog člana u cijelosti se priznaje kao poresko dopustiv rashod. (4) Kao poresko dopustiv rashod se priznaje i rashod iz osnova umanjenja vrijednosti stalnih i dugoročnih sredstava u skladu sa MRS/MSFI. Član 17. (1) Vrijednost stalnih sredstava čija je pojedinačna nabavna vrijednost mawa od 1.000 KM može se u cjelini odbiti od poreske osnovice po poreskom bilansu u godini wihove nabavke i stavljanja u upotrebu, s tim da se za amortizaciju i druge rashode u vezi s tom imovinom uvećava poreska osnovica u toj i u narednim godinama. (2) Vrijednost hardvera i softvera može se u cjelini odbiti od poreske osnovice po poreskom bilansu u godini nabavke i stavljanja u upotrebu, s tim da se za amortizaciju i druge rashode u vezi s tom imovinom uvećava poreska osnovica u toj i narednim godinama. Član 18. (1) Poresko priznatim rashodom amortizacije smatra se i amortizacija povećawa vrijednosti stalnih sredstava uslijed revalorizacije u skladu sa MRS/MSFI, do iznosa amortizacije obračunate na revalorizovanu osnovicu, primjenom proporcionalne metode iz člana 18. stav 2. Srijeda, 18.6.2008. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zakona i najviših stopa amortizacije iz člana 15. stav 1. ovog pravilnika. (2) Kapitalni dobici, odnosno gubici iz osnova korištewa i otuđewa revalorizovanih stalnih sredstava iz stava 1. ovog člana, iskazani u skladu sa MRS/MSFI, uvećavaju, odnosno umanjuju oporezivu dobit u skladu sa članom 7. stav 4. Zakona i članom 7. ovog pravilnika. Član 19. (1) Osim za stalna sredstva iz člana 19. Zakona, korištenje uvećanih stopa amortizacije je dopušteno i u slučaju korištewa stalnih sredstava većim intenzitetom od intenziteta koji odgovara radu u jednoj smjeni. (2) Uvećane stope u smislu stava 1. utvrđuju se na način da se stope iz člana 15. stav 1. ovog pravilnika povećavaju za rad u dvije smjene za 25%, a za rad u tri smjene za 50% tih stopa. (3) Ukoliko se ubrzana amortizacija koristi samo za poreske svrhe, oporeziva dobit narednih godina se uvećava za ranije poresko iskorištenu amortizaciju. 3) Amortizacija na iznajmljenu imovinu Član 20. (1) Trošak amortizacije na iznajmljenu imovinu se priznaje zavisno od toga da li se takva imovina računovodstveno tretira kao sredstvo zakupodavca ili kao sredstvo zakupoprimca, u skladu sa MRS 17 - Leasing. Ukoliko bi se takva imovina iskazivala i amortizovala i kod zakupodavca i kod zakupoprimca, amortizacija se priznaje samo kod onoga koji tu imovinu i njenu amortizaciju iskazuje u skladu sa MRS 17. (2) Zakupoprimcu koji izvrši poboqšawa iznajmljene imovine (dogradwa, proširenje, rekonstrukcija i sl.) na vlastiti teret, dozvoljen je odbitak za amortizaciju takvih ulagawa u skladu s očekivanim vijekom korištewa. U slučaju da do raskida zakupa dođe prije isteka vijeka amortizacije, zakupoprimac ima pravo i na odbitak onog iznosa takvih ulagawa koji nije amortizovan do trenutka raskida zakupa. Zakupodavac nema pravo da poveća osnovicu iznajmljene imovine za poboqšawa koje je zakupoprimac izvršio na svoj teret. (3) Poboqšawa iznajmljene imovine koja izvrši zakupoprimac, a koja su zamjena za zakupninu, kod zakupodavca se tretiraju kao prihodi od zakupnine u periodu zakupa, a kod zakupoprimca kao unaprijed plaćeni trošak zakupnine u istom periodu. Ukoliko do raskida zakupa dođe prije nego što ukupna ulagawa budu zamijenjena za zakupninu, zakupoprimac ima pravo i na odbitak onog iznosa koji nije zamijenjen do trenutka raskida zakupa, ali samo ako mu tu razliku naknađuje zajmodavac. Zakupodavac povećava osnovicu iznajmljene imovine za poboqšawa koje je zakupoprimac izvršio u zamjenu za zakupninu, a ako do raskida zakupa dođe prije nego što ukupna ulagawa budu zamijenjena za zakupninu, zakupodavac ostvaruje prihod u visini te razlike, a rashod samo u slučaju da tu razliku i naknađuje zakupoprimcu. 4) Usklađivanje prihoda Član 21. (1) Prihodi od primljenih dividendi ili udjela u dobiti drugih pravnih lica iz člana 21. Zakona, umanjuju poresku osnovicu u poreskom bilansu obveznika - primaoca. (2) Obveznik - primalac dividendi ili udjela uz svoj poreski bilans, kao dokaz o umanjenju svoje poreske osnovice, prilaže izjavu isplatioca o obračunatom i plaćenom porezu na svoju dobit ili o oslobađanju od plaćawa poreza na dobit u skladu sa Zakonom. Član 22. (1) Naknadno naplaćena otpisana potraživawa iz člana 22. Zakona, čiji otpis u ranijem periodu nije priznat kao Broj 36 – Strana 43 poresko dopustiv rashod, priznaju se kao umanjenje poreske osnovice u poreskom bilansu u godini u kojoj su naplaćena. (2) Kao dokaz da otpis potraživawa iz stava 1. ovog člana nije bio priznat kao poresko dopustiv rashod u ranijem periodu, uz poreski bilans se podnosi pregled razlika iz člana 9. ovog pravilnika za te ranije godine, kao i pojedinačna specifikacija ranije poresko nepriznatih, a naknadno naplaćenih otpisanih potraživawa. Član 23. (1) Oporeziva dobit, odnosno poreski gubitak perioda utvrđuje se tako da se dobit ili gubitak poslovne godine, iskazana u bilansu uspjeha, povećava (+) ili umanjuje (-) za slijedeće stavke: + kapitalni dobici iz bilansa stawa iz člana 7. stav 4. Zakona i čl. 7. i 18. ovog pravilnika; kapitalni gubici iz bilansa stawa iz člana 7. stav 4. Zakona i čl. 7. i 18. ovog pravilnika; prihodi/dobici iz osnova likvidacije zavisnog privrednog društva, koja je oporezovana u skladu sa članom 27. Zakona i članom 8. stav 2. ovog pravilnika; + rashodi/gubici iz osnova likvidacije zavisnog privrednog društva iz člana 29. Zakona i člana 8. stav 3 ovog pravilnika; + troškovi materijala, odnosno vrijednosti prodate robe iznad iznosa obračunatog po metodi prosječne cijene, prema članu 9. Zakona; + troškovi zarada, odnosno lična primawa i isplate iz osnova dobiti zaposlenima ili drugim licima koja se smatraju poresko nepriznatim rashodima prema članu 10. Zakona i članu 10. ovog pravilnika; + troškovi reprezentacije preko 30% troška za reprezentaciju iz člana 11. stav 1. Zakona i člana 11. ovog pravilnika; + donacije za humanitarne, kulturne, obrazovne, naučne i sportske svrhe iznad 3% prihoda u poreskom periodu, kao i ukupne donacije za profesionalni sport, član 11. stav 2. Zakona; + izdaci za neobavezne članarine komorama preko 0,1% prihoda u poreskom periodu, član 11. stav 3. Zakona; + izdaci za sponzorstva iznad iznosa od 2% prihoda u poreskom periodu, član 11. stav 4. i član 11. stav 4. ovog pravilnika; + rezervisawa koja se smatraju poresko nepriznatim rashodima u skladu sa članom 12. Zakona i članom 12. ovog Pravilnika; + rashodi iz osnova otpisa i ispravke vrijednosti sumwivih i spornih potraživawa koji se smatraju poresko nepriznatim rashodima po članu 14. Zakona i članu 14. ovog pravilnika; + rezervisawa za opšte kreditne gubitke kod banaka i društava za osiguranje i reosiguranje, koja se formiraju u skladu sa posebnim propisima, a koja prelaze 20% dobiti iskazane u bilansu uspjeha, član 16. Zakona; + kamate obračunate zbog neblagovremeno plaćenih poreza, doprinosa i drugih javnih dažbina, član 17. stav 1. tačka 2. Zakona; + novčane kazne i penali koje je platio obveznik za prekršaje, član 17. stav 2. Zakona; + porez na dobit iz ranijih godina koji je iskazan kao rashod, član 17. stav 3. Zakona; + donacije političkim strankama, član 17. stav 3. Zakona; + porez po odbitku na isplate nerezidentu iz člana 41. Zakona, ukoliko je isti obračunat kao vlastiti trošak ili dodatna obaveza isplatioca, član 32. stav 5. ovog pravilnika; + troškovi amortizacije obračunati iznad poresko dopustive visine i druga amortizacija koja se ne priznaje po poreskom bilansu, član 18. Zakona i čl. 15. do 20. ovog pravilnika; poresko nepriznata amortizacija iz ranijih godina, član 15. stav 5. ovog pravilnika; Broj 36 – Strana 44 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH - razlika između stvarne (niže) i pune poresko dozvoljene amortizacije, koja se koristi u poreske svrhe, član 15. stav 4. ovog pravilnika; + ranije poresko iskorištena amortizacija, veća od ranijeg stvarnog troška amortizacije, član 15. stav 4. ovog pravilnika; jednokratno poresko iskorištena vrijednost kapitaliziranih izdataka za razvoj, član 13. stav 1. Zakona i član 13. ovog pravilnika; + amortizacija, umanjenje vrijednosti i otpis kapitaliziranih izdataka za razvoj, čija je vrijednost već ranije u cjelini iskorištena u poreske svrhe, član 13. ovog pravilnika; jednokratno poresko iskorištena vrijednost stalnih sredstava čija je pojedinačna vrijednost mawa od 1.000 KM, član 18. stav 3. Zakona i član 17. stav 1. ovog pravilnika; + amortizacija i drugi rashodi u vezi stalnih sredstava pojedinačne vrijednosti manje od 1.000 KM, a čija je vrijednost već ranije u cjelini iskorištena u poreske svrhe, član 17. stav 1. ovog pravilnika; jednokratno poresko iskorištena vrijednost hardvera i softvera, član 18. stav 4. Zakona i član 17. stav 2. ovog pravilnika; + amortizacija i drugi rashodi u vezi hardvera i softvera čija je vrijednost već ranije u cjelini iskorištena u poreske svrhe, član 17. stav 2. ovog pravilnika; ubrzana amortizacija koja se koristi samo za poreske svrhe, član 19. Zakona i član 19. ovog pravilnika; + ranije poresko iskorištena ubrzana amortizacija, član 19. stav 3. ovog pravilnika; prihodi od primljenih dividendi i udjela u dobiti drugih obveznika poreza na dobit, član 21. Zakona i član 21. ovog pravilnika; prihodi po osnovu naplaćenih otpisanih potraživawa koja su u ranijim periodima tretirana kao poresko nepriznat rashod, član 22. Zakona i članu 22. ovog pravilnika; prihodi iz osnova ranijih rezervisawa koja su ranijim godinama tretirana kao poresko nepriznat rashod, član 12. stav 5. ovog pravilnika; + razlika između tržišne (niže) kamate i kamate po kreditima između povezanih lica, kao i drugi pripadajući troškovi, sa obilježjem transferne cijene, član 17. stav 1. tačka 1. i član 48. Zakona; + razlika između tržišnih (nižih) i vrijednosti stvarnih transakcija, između povezanih lica, za ostale rashode koji su iskazani u bilansu uspjeha, čl. 45. do 47. Zakona; + razlika između tržišnih (viših) i vrijednosti stvarnih transakcija, između povezanih lica, za prihode koji su iskazani u bilansu uspjeha, čl. 45. do 47. Zakona; neiskorišteni poreski gubici iz prethodnih pet godina, član 24. Zakona. (2) Pregled razlika iz stava 1. ovog člana obveznik poreza sastavlja na obrascu koji sam utvrđuje, a koji se dostavlja uz poreski bilans u skladu sa članom 9. ovog pravilnika. IV. PORESKI TRETMAN GUBITAKA Član 24. (1) Poreski gubitak nastaje ako je iznos poresko priznatih rashoda veći od iznosa prihoda ukqučenih u utvrđivanje poreske osnovice u poreskom bilansu za tu poresku godinu u skladu sa članom 24. Zakona. (2) Poreski gubitak iskazan za jednu poresku godinu može se prenijeti i odbiti od poreske osnovice u roku od najkasnije pet narednih godina. Rok od pet godina teče posebno za svaki preneseni poreski gubitak, nakon čega prestaje pravo na odbitak neiskorištenog iznosa poreskog gubitka za tu godinu. (3) Obveznik koji koristi odbitak poreskog gubitka dužan je uz poreski bilans priložiti i pregled nastalih, Srijeda, 18.6.2008. iskorištenih i neiskorištenih poreskih gubitka u Federaciji, po godinama. (4) Poreski gubitak iz poslovawa između povezanih lica ne može se odbiti. (5) Poreski gubitak koji se odnosi na poslovanje poslovne jedinice u inostranstvu ili Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH, ne može se odbiti od poreske osnovice pravnog lica u Federaciji. V. PORESKI PODSTICAJI 1) Izvoz Član 25. Za priznavanje oslobađawa od plaćawa poreza na dobit po osnovu izvoza iz člana 31. Zakona, kod pravdawa obveznik je dužan uz poreski bilans podnijeti i kopiju obrasca Statistički aneks godišnjeg računovodstvenog izvještaja, kao dokaz o postignutom cenzusu. 2) Investicije Član 26. (1) Radi početka korištewa oslobađawa od plaćawa poreza na dobit po osnovu investicija u proizvodnu djelatnost na teritoriji Federacije iz člana 32. Zakona, obveznik poreza na dobit podnosi plan investicija na iznos od najmanje 20 miliona KM u periodu od pet godina, koji je usvojio nadležni organ ili lice obveznika. (2) Uz poresku prijavu i poreski bilans za prvu godinu korištewa oslobađawa iz stava 1. ovog člana, obveznik poreza na dobit je dužan podnijeti i dokaze o realiziranim i plaćenim investicijama u toj godini, u iznosu od najmanje četiri miliona KM. (3) Uz poresku prijavu i poreski bilans za svaku narednu godinu korištewa oslobađawa iz stava 1. ovog člana, obveznik poreza na dobit je dužan podnijeti i dokaze o realiziranim i plaćenim investicijama u tim godinama. (4) Kao dokaz o realizovanim i plaćenim investicijama obveznik poreza na dobit prilaže naloge za plaćanje ili bilo koje druge vjerodostojne dokaze o izvršenom plaćanju u skladu sa propisima. (5) Obveznik iz stava 2. ovog člana koji po isteku prve godine ne realizira i ne dokaže investicije u iznosu od najmanje četiri miliona KM u toj godini, dužan je poresku obavezu za tu godinu platiti najkasnije u roku za podnošenje prijave poreza na dobit za tu godinu, uvećano za propisanu zateznu kamatu na neblagovremeno plaćene javne prihode. (6) Obveznik iz stava 1. ovog člana koji realizira i dokaže najmanje 20 miliona KM investicija u prvoj godini, stiče pravo na oslobađanje od plaćawa poreza na dobit i za naredne četiri godine. (7) Obveznik iz stava 1. ovog člana koji realizira i dokaže najmanje 20 miliona KM investicija u bilo kojem periodu kraćem od pet godina, stiče pravo na oslobađanje od plaćawa poreza na dobit i za preostale godine do kraja petogodišnjeg ciklusa. (8) Obveznik iz stava 1. ovog člana koji u periodu od pet godina ne realizira i ne dokaže investicije u iznosu od najmanje 20 miliona KM gubi pravo na ovo poresko oslobađanje, a neplaćeni porez na dobit za te godine je dužan platiti najkasnije u roku za podnošenje prijave poreza na dobit za petu godinu, uvećano za propisanu zateznu kamatu na neblagovremeno plaćene javne prihode. 3) Zapošljavanje lica sa invalidnosti ili posebnim potrebama Član 27. Za priznavanje oslobađawa od plaćawa poreza na dobit po osnovu zapošljavawa lica sa invaliditetom i lica sa posebnim potrebama iz člana 33. Zakona, obveznik poreza na dobit dužan je priložiti evidenciju ukupno zaposlenih od Srijeda, 18.6.2008. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 36 – Strana 45 čega broj lica sa invaliditetom i lica sa posebnim potrebama uz dokaz o invalidnosti od zvanične institucije i dokaz da se radi o licima sa posebnim potrebama, ne stariji od godinu dana, dokaz o radnom odnosu od 1.1. do 31.12. za godinu za koju se vrši obračun poreza na dobit. Član 28. Obveznik poreza na dobit iz člana 34. Zakona, iako je oslobođen plaćawa poreza na dobit u Federaciji za dobit koju je ostvario na teritoriji Federacije, dužan je nadležnoj poreskoj ispostavi podnijeti svoj poreski bilans i bilans uspjeha za dobit koju je ostvarila ta poslovna jedinica na teritoriji Federacije. (3) U slučaju da isplatilac u toku jednog mjeseca ima više uplata poreza po odbitku, obrazac iz stava 2. ovog člana se sačiwava i podnosi jednom mjesečno, do desetog u narednom mjesecu. (4) U slučaju da se isplata nerezidentu iz stava 1. ovog člana vrši u stranoj valuti, obračun i uplata poreza po odbitku i popuwavanje obrasca prijave iz st. 2. i 3. ovog člana se vrši po srednjem kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan isplate. (5) Obvezniku poreza na dobit koji izvrši obračun poreza po odbitku na vlastiti teret, tako iskazani rashod se tretira kao poresko nepriznat rashod u poreskom bilansu. VI. IZBJEGAVAWE DVOSTRUKOG OPOREZIVAWA DOBITI OSTVARENE VAN TERITORIJE FEDERACIJE, A U BOSNI I HERCEGOVINI Član 29. (1) Umanjenje obaveze poreza na dobit u Federaciji po članu 35. Zakona se vrši samo pod uslovom da je dobit tih nerezidentnih poslovnih jedinica ukqučena u bilans uspjeha i poreski bilans obveznika u Federaciji za tu godinu. (2) Umanjenje iz stava 1. ovog člana priznaje se na osnovu bilansa uspjeha i poreskog bilansa koje su te poslovne jedinice za tu godinu podnijele nadležnom poreskom organu Republike Srpske, odnosno Brčko Distrikta, koje je ovjerio taj nadležni poreski organ. Član 33. (1) U slučaju primjene međudržavnih ugovora (sporazuma, konvencija) o izbjegavanju dvostrukog oporezivawa, koji propisuju nižu stopu od stope propisane čl. 30. i 41. Zakona ili neplaćanje poreza po odbitku u Bosni i Hercegovini, isplatilac je uz prijavu o obračunatom i isplaćenom porezu po odbitku iz člana 32. ovog pravilnika dužan priložiti i: 1) dokaz da je pravno lice kome se vrši isplata rezident u državi sa kojom Bosna i Hercegovina ima važeći ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivawa; 2) dokaz da je primateq krajwi korisnik, za one isplate za koje međudržavni sporazum predviđa i taj uslov. (2) Kao dokaz iz stava 1. tačka 1. ovog člana služi potvrda o rezidentnosti izdata od nadležnog poreskog organa te države. (3) Kao dokaz iz stava 1. tačka 2. ovog člana služi pisana izjava nerezidenta - primatelja prihoda. VII. PORESKI KREDIT ZA POREZ PLAĆEN VAN BOSNE I HERCEGOVINE Član 30. (1) Porez na dobit koji je plaćen van teritorije Bosne i Hercegovine, kao i porez po odbitku koji je odbijen i plaćen van teritorije Bosne i Hercegovine, u valuti države u kojoj je plaćen, priznaje se obvezniku u Federaciji kao umanjenje obaveze poreza na dobit u Federaciji prema srednjem kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan priznavawa tog poreskog kredita, a najviše do visine poreza koji bi na tu dobit ili prihod bio plaćen primjenom stope koja je propisana u Federaciji. (2) Poreski kredit iz stava 1. ovog člana, koji u iznosu koji se priznaje po stavu 1. ovog člana nije iskorišten po poreskom bilansu za tu godinu, prenosi se i odbija od poreske obaveze u narednim godinama, a najkasnije u roku od pet godina. Član 31. Radi umanjenja obaveze poreza na dobit u Federaciji prema članu 30. ovog pravilnika, obveznik je uz poresku prijavu i poreski bilans dužan priložiti i: – za porez na dobit: bilans uspjeha, poreski bilans ili drugi vjerodostojni dokaz o obračunatoj i plaćenoj obavezi poreza na dobit van teritorije Bosne i Hercegovine; – za porez po odbitku: ovjeren obrazac od nadležnog poreskog organa o obračunatom i plaćenom porezu van teritorije Bosne i Hercegovine. VIII. POREZ PO ODBITKU Član 32. (1) Bruto osnovica iz člana 41. stav 3. Zakona je prihod na koji glasi faktura koju je nerezident - pravno lice iz inozemstva ispostavio isplatiocu prihoda u Federaciji, bez poreza na dodanu vrijednost ili drugog adekvatnog inozemnog poreza, kao i svaki bruto iznos koji po nekom drugom osnovu iz člana 41. Zakona podliježe porezu po odbitku. (2) Obračunati, odbijeni i plaćeni porez po odbitku se prijavquje na obrascu P-OD, koji je sastavni dio ovog pravilnika. IX. PORESKO KONSOLIDOVAWE Član 34. (1) Matično privredno društvo može podnijeti zajedničku poresku prijavu i konsolidovani poreski bilans za sva pravna lica koja čine grupu u smislu člana 42. Zakona, ako: a) Sva pravna lica koja su članovi grupe pristanu na podnošenje konsolidovanog poreskog bilansa prije posljednjeg dana određenog za predaju poreskih prijava. Predaja konsolidovane poreske prijave je potvrda takvog pristanka; b) Sva pravna lica koja su članovi grupe imaju stalno mjesto poslovawa u Federaciji. (2) Zahtjev za podnošenje konsolidovanog poreskog bilansa podnosi se prije podnošewa Poreske prijave, a isto se može koristiti pod uslovom da je Poreska uprava odobrila podnošenje konsolidovanog poreskog bilansa. Član 35. (1) Uz zajedničku poresku prijavu za grupu, matično privredno društvo podnosi: 1) poreski bilans svakog člana grupe, sačinjen u skladu sa Zakonom i ovim pravilnikom, sa prilozima propisanim ovim pravilnikom; 2) konsolidovani poreski bilans za grupu; 3) pojedinačne bilanse uspjeha svakog člana grupe; 4) konsolidirani bilans uspjeha za grupu, sačinjen u skladu sa MRS/MSFI. (2) Konsolidovani poreski bilans iz stava 1. tačka 2. ovog člana sačiwava se na osnovu pojedinačnih poreskih bilansa i pojedinačnih bilansa uspjeha svih članova grupe i konsolidovanog bilansa uspjeha grupe, uz eliminiranje svih međusobnih stavki i odnosa koji utiču na sve pozicije konsolidovanog poreskog bilansa. (3) Uz konsolidovani poreski bilans se prilaže pregled svih stavki iz stava 2. ovog člana i druga potrebna objašnjenja. Broj 36 – Strana 46 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH X. UTVRĐIVAWE, PRIJAVQIVAWE I PLAĆAWE POREZA NA DOBIT 1) Poreski period Član 36. (1) Period utvrđivawa poreza iz člana 49. Zakona predstavlja period u kojem obveznik poreza utvrđuje svoju obavezu poreza na dobit. (2) Period za koji se utvrđuje porez na dobit je kalendarska godina. (3) Period za koji se utvrđuje porez na dobit može biti i kraći od kalendarske godine u slučaju: – prestanka poslovawa prije isteka kalendarske godine, – početka poslovawa u toku godine, – statusnih promjena i sl. Član 37. Porez na dobit se utvrđuje i prijavquje na osnovu poslovnih kwiga i evidencija koje se vode u skladu sa propisima o računovodstvu i MRS/MSFI, kao i evidencija i korekcija koje su propisane Zakonom i ovim pravilnikom. 2) Poreska prijava Član 38. (1) Za poreski period koji završava sa 31.12., prijava poreza na dobit sa poreskim bilansom i drugim prilozima se podnosi nadležnoj poreskoj ispostavi u roku od najviše 30 dana po isteku roka koji je propisan za podnošenje godišwih finansijskih izvještaja. (2) Za poreski period koji završava u toku kalendarske godine (prestanak poslovawa, statusne promjene i dr.), prijava poreza na dobit sa poreskim bilansom i drugim prilozima se podnosi nadležnoj poreskoj ispostavi u roku od najviše 90 dana od posljednjeg dana takvog poreskog perioda. Član 39. Obrazac prijave poreza na dobit i drugi obrasci potrebni za primjenu Zakona i ovog pravilnika su sastavni dio ovog pravilnika, i to: 1. Prijava poreza na dobit i akontacija poreza na dobit, Obrazac PR-PD 2. Poreski bilans, Obrazac PB-DOB 3. Izjava isplatioca dividendi/udjela u dobiti, Obrazac IZ-DOB 4. Pregled nastalih, iskorištenih i neiskorištenih poreskih gubitaka, Obrazac GU-DOB 5. Prijava/potvrda o obračunatom i plaćenom porezu po odbitku ili ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivawa, Obrazac P-OD. Član 40. Poresku prijavu iz člana 51. Zakona i čl. 38. i 39. ovog pravilnika, kao i druge potrebne obrasce - preglede koji su propisani Zakonom i ovim pravilnikom, dužni su podnijeti i pravna lica iz čl. 31., 32., 33. i 34. Zakona, bez obzira na to što su oslobođena plaćawa poreza na dobit. 3) Plaćanje poreza na dobit Član 41. (1) U toku godine, porez na dobit se plaća u vidu mjesečnih akontacija, najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec. (2) Visina akontacije iz stava 1. ovog člana se utvrđuje u poreskoj prijavi za prethodni poreski period i važi do podnošewa nove poreske prijave i utvrđivawa nove visine akontacije. (3) Izuzetno od odredbi stava 1. ovog člana, akontacije u prvoj godini poslovawa nije dužan plaćati obveznik koji u toj godini prvi put počinje sa poslovanjem. (4) Obveznikom koji prvi put počinje sa poslovanjem u smislu stava 3. ovog člana se ne smatra obveznik koji je nastao Srijeda, 18.6.2008. statusnom promjenom ili bilo kakvom drugom transformacijom postojećeg obveznika, kao ni obveznik koji je u periodu od prethodne tri godine prestao da postoji u istoj ili srodnoj djelatnosti. (5) Poreski obveznik u stečaju i likvidaciji ne plaća akontacije poreza na dobit. Član 42. (1) Prilikom utvrđivawa visine mjesečne akontacije poreza na dobit, uzimaju se u obzir i poreska oslobađawa iz čl. 31., 32. i 33. Zakona, na način iz čl. 25., 26. i 27. ovog pravilnika, kao i preneseni a neiskorišteni poreski gubici, na način iz člana 24. Zakona i člana 24. ovog pravilnika. (2) Visina mjesečne akontacije se utvrđuje u posebnom dijelu obrasca prijave poreza na dobit, koji je sastavni dio ovog pravilnika. Član 43. (1) Poreski obveznik, prema članu 51. stav 5. Zakona, može podnijeti zahtjev nadležnoj ispostavi Poreske uprave radi donošewa rješewa o novoj visini akontacije ili drugom periodu plaćawa akontacije. U zahtjevu obveznik treba navesti razloge za izmjenu visine akontacije, odnosno za traženje drugog perioda plaćawa akontacije. Ako se radi o znatnijem padu poduzetničke aktivnosti u tekućoj u odnosu na prethodnu godinu, obveznik dostavlja finansijske izvještaje za proteklo i tekuće poresko razdoblje (bilans stawa i bilans uspjeha), kao i druge relevantne dokaze za svoj zahtjev. (2) Poreska uprava će na osnovu uvida u finansijske izvještaje i druge dokaze, odnosno na osnovu inspekcijskog nadzora, ako to ocijeni potrebnim, uvažiti ili odbaciti zahtjev obveznika iz stava 1. ovog člana. (3) U slučaju pada poduzetničke aktivnosti zbog nastale materijalne štete uzrokovane višom silom (požar, potres, poplava, ratna razarawa, terorističke akcije, uništenje imovine obveznika uslijed provalne krađe ili sl.), Poreska uprava može riješiti zahtjev obveznika za smanjenje visine akontacije na osnovu zapisnika mjerodavnog tijela koje provodi postupak utvrđivawa visine štete, odnosno istražni postupak. (4) Na zahtjev obveznika koji obavlja djelatnost sa sezonskim obilježjima, Poreska uprava može rješenjem utvrditi različitu visinu akontacije za pojedine mjesece poreskog perioda. Rješenjem Poreske uprave o različitim visinama mjesečnih akontacija mora se osigurati da ukupni iznos mjesečnih akontacija odgovara iznosu koji bi se naplatio pri ravnomjernoj naplati akontacija tokom poreskog perioda. Član 44. (1) Poreski obveznik može, prema članu 53. stav 3. Zakona, prijaviti novi iznos akontacije zbog promjene poreskih instrumenata (poreske stope, poreskih podsticaja i dr.), kao i zbog drugih okolnosti koje bitno utiču na visinu očekivane obaveze poreza na dobit za tekuću godinu. (2) Prijavu iz stava 1. ovog člana obveznik je dužan obrazložiti, te dostaviti druge adekvatne dokaze o očekivanoj bitnoj izmjeni visine očekivane poreske obaveze za tekuću godinu u odnosu na iznos poreza koji bi bio plaćen kroz postojeće akontacije. (3) Poreska uprava može svojim rješenjem odbiti prijavu iz stava 1. ovog člana u roku od 30 dana od dana podnošewa, a u protivnom se smatra da je ta prijava prihvaćena. Član 45. (1) Konačna obaveza poreza na dobit za poreski period iz člana 49. Zakona i člana 36. ovog pravilnika se utvrđuje po poreskoj prijavi iz člana 51. Zakona i člana 38. ovog pravilnika. Srijeda, 18.6.2008. Broj 36 – Strana 47 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH (2) Ukoliko je obaveza poreza na dobit iz stava 1. ovog člana veća od iznosa uplaćenih akontacija poreza na dobit za taj poreski period, ukqučujući i eventualne preplate poreza na dobit iz ranijih godina, obveznik je razliku manje plaćenog poreza dužan uplatiti do roka iz člana 38. ovog pravilnika. (3) Ukoliko je iznos uplaćenih akontacija poreza na dobit za taj poreski period, ukqučujući i eventualne preplate poreza na dobit iz ranijih godina, veći od obaveze poreza na dobit iz stava 1. ovog člana, obveznik pod uslovom iz člana 54. stav 2. Zakona, može uz poresku prijavu: 1) podnijeti zahtjev za povrat više plaćenog poreza, ili 2) priložiti izjavu da preplaćeni porez prenosi na ime akontacija za naredni period. XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 46. (1) Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o primjeni odredaba Zakona o porezu na dobit privrednih društava ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/98, 36/98, 4/01 i 4/03). (2) Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". juni 2008. godine Sarajevo Ministar Vjekoslav Bevanda, s. r. Broj 36 – Strana 48 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18.6.2008. Srijeda, 18.6.2008. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 36 – Strana 49 Broj 36 – Strana 50 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18.6.2008. Srijeda, 18.6.2008. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 36 – Strana 51 Broj 36 – Strana 52 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18.6.2008. Srijeda, 18.6.2008. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 36 – Strana 53 Broj 36 – Strana 54 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18.6.2008. Srijeda, 18.6.2008. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 36 – Strana 55 Broj 36 – Strana 56 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH RJEŠENJE FEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE

Sudska praksa po ovom aktu

3 odluka iz 0 članova

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.

Općenite reference na ovaj akt (3)