Aktio

Kolektivni ugovor

14 Na osnovu člana 111. i 112. Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99, 32/00 i 29/03), Općeg kolektivnog ugovora za teritorij Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 54/05), Sindikat BH Pošta Sarajevo i Sindikat Hrvatskih pošta Mostar (u daljnjem tekstu - Sindikati) i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, dana 21. decembra 2006. godine, zaključili su KOLEKTIVNI UGOVOR ZA PODRUČJE DJELATNOSTI POŠTANSKOG SAOBRAĆAJA I. OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju se prava i obaveze zaposlenika iz rada i po osnovu rada, kao i prava i obaveze potpisnika Ugovora. Broj 1 – Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Pod pojmom Poslodavac podrazumijevaju se Javno preduzeće BH Pošta d.o.o. Sarajevo i preduzeće Hrvatska pošta d.o.o. Mostar (u daljnjem tekstu: Poslodavac), kao i druge organizacije koje se bave pružanjem poštanskih i drugih usluga. Pod pojmom zaposlenik, u smislu ovog ugovora, podrazumijeva se fizička osoba koja je, na osnovu ugovora o radu, zaposlena kod Poslodavca. Član 2. Općim aktima Poslodavca ne mogu se utvrditi manja prava zaposlenika, niti uskratiti prava zaposlenika utvrđena ovim Ugovorom. II. RADNI ODNOSI Član 3. Radni odnos zasniva se ugovorom o radu, zaključenim između Poslodavca i zaposlenika, nakon provedenog postupka prijema. Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi Poslodavac koji, u skladu sa utvrđenim uvjetima, vrši izbor zaposlenika za određeno radno mjesto. Potrebe za preraspodjelom zaposlenika Poslodavac može rješavati internim natječajima. Član 4. Ugovor o radu sa odabranom osobom, budućim zaposlenikom, može se zaključiti: – na neodređeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom, – na određeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom, – na neodređeno ili određeno vrijeme uz probni rad Prilikom stupanja na rad, organizacijska jedinica Poslodavca, u kojoj zaposlenik zasniva radni odnos, mora omogućiti zaposleniku upoznavanje s općim aktima Poslodavca, kojima se utvrđuju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa. Bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad, Poslodavac može sa zainteresiranom osobom zaključiti i ugovor o volonterskom radu. Poslodavac može, pod određenim uvjetima, sa zainteresiranom osobom zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova. Zaključivanje ugovora iz stava 1, 3 i 4 ovog člana, vrši se u skladu sa Zakonom o radu, ovim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Član 5. Ugovor o radu zaključuje se u pismenoj formi i, pored podataka utvrđenih Zakonom o radu, treba sadržati i podatke o: – posebnim uvjetima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni i slično), – osiguranju sredstava i mjerama zaštite na radu, – probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta, – drugim uvjetima utvrđenim Pravilnikom o radu, Pravilnikom o zaštiti na radu i drugim aktima. Probni rad: Član 6. Ako je za određene poslove Pravilnikom predviđen probni rad, kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa, Poslodavac je dužan odrediti stručnu osobu ili tijelo koje će pratiti i ocijeniti rad zaposlenika. Probni rad može trajati najduže 6 (šest) mjeseci. Član 7. Po završetku probnog rada, stručna osoba ili tijelo dužno je zaposleniku i Poslodavcu saopćiti ocjenu o stručnim sposobnostima, kao i radnoj disciplini zaposlenika. Ukoliko do isteka roka probnog rada, a najduže 5 (pet) dana po isteku toga roka, stručna osoba ili tijelo ne saopće svoju ocjenu, smatra se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu. Srijeda, 10.1.2007. Otkazni rok, za zaposlenika koji nije zadovoljio na probnom radu, iznosi najmanje 7 (sedam) dana. Član 8. Probni rad se može produžiti za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje zaposlenika i sl.). Prijem pripravnika: Član 9. Poslodavac može zaključiti ugovor o obavljanju pripravničkog staža sa pripravnikom na onoliko vremena koliko traje pripravnički staž, propisan za zanimanje na koje se odnosi, a u skladu sa odredbama Zakona o radu. Član 10. Pripravnički staž može se utvrditi u trajanju do godine dana i to: – 6 (šest) mjeseci za pripravnike sa KV, SSS i VKV spremom, – 12 (dvanaest) mjeseci za pripravnike sa VŠS i VSS spremom. Član 11. Osposobljavanje pripravnika i polaganje pripravničkog ispita vrši se po programu kojeg utvrđuje Poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu. Po završetku pripravničkog staža, pripravnik polaže pripravnički ispit pred stručnom komisijom, čiji sastav određuje Poslodavac. Član 12. Trajanje pripravničkog staža produžuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje zaposlenika i sl.). Volonterski rad: Član 13. Na stručno osposobljavanje, bez zasnivanja radnog odnosa, a radi sticanja iskustva i polaganja stručnog ispita (volonterski rad), kao uvjeta za obavljanje određenih zanimanja, mogu se primati osobe koje su završile školovanje za takvo zanimanje. Volonterski rad i provjera osposobljenosti odvija se pod istim uvjetima kao i za pripravnike. Za vrijeme volonterskog rada osiguravaju se prava propisana Zakonom o radu. Volonterski rad iz stava 1. ovog člana može trajati najduže godinu dana i taj period ubraja se u pripravnički staž i u radno iskustvo. III. RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA Radno vrijeme: Član 14. Puno radno vrijeme zaposlenika iznosi 40 (četrdeset) sati sedmično. Dnevno radno vrijeme zaposlenika utvrđuje Poslodavac, u skladu sa Pravilnikom o radu. Raspored radnog vremena, odnosno početak i završetak radnog vremena, utvrđuje Poslodavac, uz prethodne konsultacije sa Vijećem zaposlenika, odnosno Sindikata. Shodno stavu 3 ovog člana, Vijeće uposlenika, odnosno Sindikat, saglasan je da uprava društva vrši raspored radnog vremena u ime Poslodavca, uz obavezu poštivanja prava i interesa zaposlenika utvrđenih Zakonom o radu, Općim kolektivnim ugovorom, Kolektivnim ugovorom i Zakonom o vijeću uposlenika. Član 15. U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja obima posla te u drugim slučajevima neophodne potrebe, zaposlenik je obavezan, na zahtjev Poslodavca, raditi duže od punog radnog vremena u sedmici (prekovremeni rad), a najviše do 10 (deset) sati sati sedmično. Srijeda, 10.1.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zaposlenik može dobrovoljno, na zahtjev Poslodavca, raditi prekovremeno i to u trajanju od još, najviše, 10 (deset) sati sedmično. Član 16. Rad u vremenu između 22 (dvadeset dva) uvečer i 06 (šest) sati ujutro idućeg dana, smatra se noćnim radom. Odmori i odsustvo: Član 17. U skladu sa Zakonom o radu, Poslodavac osigurava zaposlenicima sljedeće odmore u trajanju: – u toku radnog vremena najmanje 30 minuta (odmor se koristi u toku radnog dana po rasporedu, s tim da se ne uračunava u radno vrijeme i da ne može biti na početku ili na kraju radnog vremena) – dnevni odmor između dva uzastopna radna dana najmanje 12 sati neprekidno – sedmični odmor najmanje 24 sata neprekidno – godišnji odmor najmanje 18 radnih dana – godišnji odmor zaposlenika koje, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja najmanje 30 radnih dana. Član 18. Zaposlenicima koji su tokom rada izloženi štetnim zračenjima, Poslodavac je dužan osigurati odmor na svakih 60 (šezdeset) minuta rada, po 10 (deset) minuta odmora, koji ulazi u radno vrijeme. Pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se radna mjesta iz stava 1. ovog člana. Godišnji odmori: Član 19. Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 (osam) dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada. Ako zaposlenik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava 1. ovog člana, ima pravo na jedan radni dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada. Član 20. Dužina godišnjeg odmora duže od najkraće propisanog Zakonom o radu zavisi od: – dužine radnog staža, – stručne spreme i grupe složenosti poslova, – posebnih uvjeta rada, – posebnih socijalnih uvjeta. Član 21. Prema dužini radnog staža, dužina godišnjeg odmora uvećava se: – do 5 godina radnog staža . . . . . . . . . za 1 radni dan – od 5 - 10 godina radnog staža . . . . . . za 2 radna dana – od 10 - 15 godina radnog staža . . . . . za 3 radna dana – od 15 - 20 godina radnog staža . . . . . za 4 radna dana – od 20 - 25 godina radnog staža . . . . . za 5 radnih dana – od 25 - 30 godina radnog staža . . . . . za 6 radnih dana – 30 i više godina radnog staža . . . . . za 7 radnih dana Kao navršena godina radnog staža uzima se godina radnog staža koju zaposlenik navršava do donošenja rješenja o korištenju godišnjeg odmora. Član 22. Dužina godišnjeg odmora, zavisno od stručne spreme koja se traži za radno mjesto zaposlenika, uvećava se kako slijedi: – NKV, PKV, NSS . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 dan – KV, SSS. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 dana – VKV, VŠS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 dana – VSS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 dana Broj 1 – Strana 11 Član 23. S obzirom na uvjete rada za zaposlenike koji rade na neposrednom održavanju ili remontima objekata te na visini, pod zemljom, na visokim ili niskim temperaturama, u vlazi ili buci, koji rade na terenu ili u nadzoru na izgradnji objekata duže od 60 (šezdeset) dana u toku godine, kao i za zaposlenike koji rade u smjenama, dužina godišnjeg odmora uvećava se za 3 (tri) radna dana. Uvećavanja godišnjeg odmora po osnovama iz prethodnog stava ne mogu se kumulirati. Član 24. Zaposlenik koji živi pod posebnim socijalnim i zdravstvenim uvjetima ima pravo na uvećanje godišnjeg odmora i to: – Roditelji djece sa smetnjama u psihofizičkom razvoju ili sa utvrđenim invaliditetom . . . . . . . . . . . 2 dana – Zaposlenici za svako dijete do 15 god. starosti . . 1 dan – Zaposlenik invalid sa preostalom radnom sposobnošću za rad sa punim radnim vremenom 2 dana – Zaposlenik sa tjelesnim oštećenjima iznad 60% . 1 dan – Samohranim roditeljima djece do 15 god. . . . . 2 dana Član 25. Godišnji odmor se može koristiti u toku čitave kalendarske godine na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, koji donosi Poslodavac u skladu potrebama zaposlenika i procesa rada, a najkasnije do 1. marta (ožujka) za tekuću godinu. U dane godišnjeg odmora ne ubrajaju se praznici, blagdani, neradni dani, subota i nedjelja. Član 26. Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela. Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio se koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna (lipnja) naredne godine. Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan odmora kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti neposrednog rukovodioca najmanje 3 (tri) dana prije njegovog korištenja. Član 27. Zaposlenik se ne može odreći prava na godišnji odmor. Zaposleniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Odsustvo sa rada: 1. Plaćeno odsustvo Član 28. Zaposlenik ima pravo odsustva sa rada uz naknadu plaće do 7 (sedam) radnih dana u jednoj kalendarskoj godini i to: – sklapanje braka zaposlenika . . . . . . . 5 radnih dana – rođenje djeteta zaposlenika . . . . . . . 5 radnih dana – sklapanje braka djeteta zaposlenika . . . . 3 radna dana – smrt supružnika, djeteta, roditelja i unuka 5 radnih dana – smrt roditelja supružnika . . . . . . . . . 3 radna dana – smrt brata i sestre . . . . . . . . . . . . . 3 radna dana – smrt roditelja po ocu i majci . . . . . . . . 3 radna dana – teža bolest člana uže porodice. . . . . . . 3 radna dana – otklanjanje štetnih posljedica elementarnih nepogoda . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 radna dana – vjerskih praznika i tradicijskih potreba . . 2 radna dana – osposobljavanje za rad u Sindikatu članova CSO . . . . . . . . . . . . . . . 3 radna dana – selidba i izgradnja vlastite stambene kuće ili stana . . . . . . . . . . . . . . . 3 radna dana – reguliranje prava na penziju . . . . . . . . 2 radna dana Članom uže porodice, u smislu prethodnog stava ovog člana, smatraju se: supružnici odnosno izvanbračni supružnici, dijete (bračno, izvanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelj, djed i baba (po ocu i majci), braća i sestre. Broj 1 – Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Za svaki smrtni slučaj predviđen ovim članom zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust. Pod težom bolešću smatraju se bolesti utvrđene listom teških bolesti, odnosno teških tjelesnih povreda, temeljem kojih državni službenik, odnosno namještenik, ostvaruje pravo na nadoknadu za slučaj teške invalidnosti ili teške bolesti ("Službene novine Federacije BiH" br.30/05). Dobrovoljni davatelji krvi imaju pravo na 2 (dva) uzastopna dana za svako davanje krvi koji se računaju kao da su na radu. 2. Neplaćeno odsustvo Član 29. Zaposleniku se može, na njegov zahtjev, odobriti odsustvo bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo), u trajanju do godinu dana, radi neophodnih privatnih poslova u sljedećim slučajevima: – radi teže bolesti člana uže porodice, odnosno kućanstva – radi liječenja, odnosno oporavka, prema preporuci ljekara, – radi izgradnje ili popravke kuće ili stana, – radi obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na lični trošak, – radi učešća u društvenim, kulturnim i sportskim manifestacijama, – i drugim opravdanim razlozima. Zaposlenik ima pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju od 2 (dva) dana radi zadovoljenja svojih vjerskih i tradicijskih potreba. Odluku o tome donosi ovlaštena osoba u skladu sa Pravilnikom o radu. Član 30. Zaposlenici koji su imenovani ili izabrani u predstavnička tijela organa Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, kantona-županije, grada ili općine, imaju pravo na neplaćeno odsustvo za dane kada su obavezni prisustvovati sjednicama organa u koje su imenovani ili izabrani. Obaveza zaposlenika je da, po dobivanju poziva za sjednicu, najavi odsustvo. Zaposlenicima izabranim, odnosno imenovanim, na neku od javnih dužnosti, prava i obaveze iz radnog odnosa miruju u skladu sa Zakonom o radu. IV. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA Član 31. Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku da se upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti zaštite na radu u roku od 30 (trideset) dana od dana stupanja zaposlenika na rad. Član 32. Poslodavac je obavezan osposobiti zaposlenika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja zaposlenika te sprečava nastanak nesreće. Poslodavac je obavezan osigurati potrebne uvjete za zaštitu na radu. Poslodavac je obavezan, prilikom uvođenja novih tehnologija, informirati zaposlenike o tehnološkim karakteristikama i mogućim uticajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost zaposlenika. Zaštita zaposlenika ostvarivat će se u skladu sa odredbama Zakona o radu i drugim pozitivnim zakonskim propisima. Dužnost je zaposlenika brinuti se o vlastitom zdravlju i sigurnosti, kao i o zdravlju i sigurnosti drugih sa kojima radi. Član 33. Zaposlenik ima pravo odbiti da radi na poslovima od kojih mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje, zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, a o tome je dužan odmah obavijestiti Inspekciju rada i Sindikat. Ukoliko odbije raditi, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj, ne može mu se uskratiti puna isplata naknade plaće za Srijeda, 10.1.2007. vrijeme dok ne radi, niti se protiv njega smiju poduzimati bilo kakve mjere odgovornosti. Član 34. Kod ozljeda na radu i u vezi sa radom ili oboljenja od profesionalne bolesti, Poslodavac je dužan osigurati zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonskim propisima koji reguliraju ovu oblast. Poslodavac može, jednom godišnje, organizirati besplatne sistematske ljekarske preglede i potrebnu vakcinaciju, specijalističke preglede, kao i periodične preglede u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima. Član 35. Poslodavac može ugovoriti kolektivno osiguranje zaposlenika pri vršenju i van vršenja redovnih poslova. Član 36. Poslodavac ne može odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće ili joj, zbog tog stanja, otkazati ugovor o radu ili je, osim u slučajevima određenim Zakonom o radu, rasporediti na druge poslove. Ženu za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, Poslodavac je dužan rasporediti na druge poslove, ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja, koje je utvrdio ovlašteni ljekar. Ako Poslodavac nije u mogućnosti osigurati raspoređivanje žene u smislu stava 2. ovog člana, žena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće, u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Privremeni raspored iz stava 2. ovog člana ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene. Ženu iz stava 2. ovog člana Poslodavac može premjestiti na drugo mjesto rada samo uz njen pismeni pristanak. Član 37. Po isteku prava na plaćeno porodiljsko odsustvo, utvrđeno Zakonom, jedan od roditelja može odsustvovati sa rada do 3 (tri) godine života djeteta. Za vrijeme odsustva sa rada, u smislu stava 1. ovog člana, prava i obaveze iz radnog odnosa miruju. Član 38. Zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu i ima prednost pri stručnom obrazovanju radi prekvalifikacije te se raspoređuje na lakše poslove koji odgovaraju njegovoj preostaloj sposobnosti za rad. Poslodavac može, samo uz prethodnu suglasnost Vijeća zaposlenika odnosno Sindikata, otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti. Član 39. Zaposleniku se ne može ponuditi ugovor o radu s manjim brojem bodova radnog mjesta od onog koji je imao u trenutku navršenih 60 (šezdeset) godina (muškarac), odnosno 55 (pedeset pet) godina (žena) života. U slučaju potrebe za primjenom stava 1 ovog člana, kad ne postoji sistematizirano radno mjesto sa istim brojem bodova, zaposleniku pripada razlika bodova radnog mjesta sa kojeg se raspoređuje. V. PLAĆE I NAKNADE PLAĆA Član 40. Poslodavac ne može zaposleniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu određuje se period isplate plaće koji ne može biti duži od 30 (trideset) dana. Poslodavac je dužan zaposleniku uručiti pismeni obračun bruto i neto plaće, prilikom njene isplate. Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću ili je ne isplati u cijelosti, dužan je, do kraja mjeseca u kojem je dospjela Srijeda, 10.1.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH isplata plaće, zaposleniku uručiti obračun iznosa plaće koji je bio dužan isplatiti. Obračun iz stava 4. ovog člana ima snagu izvršne isprave. Pojedinačne isplate plaće nisu javne. Član 41. Osnovna plaća je najniži iznos koji se zaposleniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe složenosti, normalne uvjete i rezultate rada. Osnovna plaća je proizvod najniže neto plaće i odgovarajućeg koeficijenta složenosti poslova koje zaposlenik obavlja. Član 42. Najniža neto plaća je osnovica za obračun osnovne plaće zaposlenika. Najniža neto satnica ne može biti manja od 2,60 KM, za mjesečni prosjek od 174 sata. Na najnižu neto satnicu za zaposlenika primjenjuju se koeficijenti iz platnih grupa iz člana 46. Član 43. Osnovna plaća zaposlenika uvećava se za svaku godinu radnog staža (efektivni staž) za 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%. Član 44. Kada troškovi života u posljednja tri mjeseca, na osnovu zvaničnih podataka Federalnog zavoda za statistiku, porastu najmanje za 5 % ili više, osnovna plaća zaposlenika uvećava se najmanje za isti iznos. Član 45. Koeficijenti, odnosno bodovi za platne grupe, sadrže sveukupne elemente (zahtjeve) radnog mjesta, složenost poslova, odgovornost i uvjete rada. Član 46. U okviru grupe poslova iz prethodnog člana, sva radna mjesta razvrstavaju se u 6 (šest) grupa poslova i utvrđuju koeficijenti, zavisno od složenosti poslova radnih mjesta i stepena stručne spreme, kako slijedi: Grupa poslova koeficijent – Jednostavni, rutinski poslovi, koji se obavljaju po jedinstvenom postupku sa jednostavnim sredstvima rada - NK . . . . . . . . . . . . . . . . . 1,00 - 1,10 – Srednje složeni poslovi, na kojima se rad ponavlja, a stručnost je zasnovana na poznavanju procedura i sredstava rada, uz povremenu pojavu novih poslova, a potrebna stručna sprema zaposlenika je najmanje KV . . . . . . . . . . . . . . . . 1,30 - 1,80 – Složeniji poslovi, za čije obavljanje je potrebna samostalnost u vršenju poslova, sposobnost organiziranja, vođenja i pripreme rada, a potrebna stručna sprema zaposlenika je najmanje SSS . . . . . . . . . . . . . . . 1,81 - 2,10 – Složeniji i raznovrsniji poslovi, koji zahtijevaju konsultacije pri izvršavanju poslova, veći stepen samostalnosti i stručnosti u izvršavanju zadataka, a potrebna stručna sprema zaposlenika je najmanje VKV. . . . 2,11 - 2,30 – Poslovi koji zahtijevaju teorijsko i praktično znanje za obavljanje poslova, samostalnost i izraženu stručnost i kreativnost u njihovom izvršavanju a potrebna stručna sprema zaposlenika je najmanje VŠS . . . . . . . . 2,31 - 3,00 – Najsloženiji poslovi, koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost, dodatna specijalistička znanja, sposobnost vođenja poslova i rukovođenja, rada i razvoja, istraživačku sposobnost, a potrebna stručna sprema zaposlenika VSS. . 3,01 - 5,05. Na utvrđene koeficijente složenosti poslova dodaju se bodovi po osnovu stručne spreme koju zaposlenik stvarno posjeduje, do stepena koji se traži za radno mjesto na koje je raspoređen zaposlenik, a što će se detaljnije utvrditi Pravilnikom o radu. Broj 1 – Strana 13 Član 47. Dodatak na osnovnu plaću za otežane uvjete rada (buka, vlaga, prašina, mračne prostorije, rad pri obojenoj svjetlosti, nepovoljnim klimatskim i atmosferskim uvjetima, rad na visini, teški fizički napori, elektromagnetsko zračenje i ostali uvjeti definirsani Zakonom o zaštiti na radu) iznosi 5% od osnovne plaće zaposlenika, a Pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se pripadajuća radna mjesta. Član 48. Plaća pripravnika iznosi 80% od osnovne plaće radnog mjesta za koje se osposobljava. Član 49. Osnovna plaća zaposlenika uvećava se: – za rad noću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35% – za prekovremeni rad . . . . . . . . . . . . . . . 50% – za rad na dan sedmičnog odmora . . . . . . . . . 20% – za rad u dane državnih praznika koji su po zakonu neradni . . . . . . . . . . . . . . . . . 75% Dodaci se međusobno ne isključuju. Član 50. Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima: – za vrijeme godišnjeg odmora, – za vrijeme privremene spriječenosti za rad usljed bolesti, – za vrijeme porodiljskog odsustva, – za plaćeno odsustvo i državne praznike, – za prekid rada (koji nije prouzrokovao zaposlenik), – za vrijeme odsutnosti sa posla zbog obrazovanja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije na koje ga je uputio Poslodavac, – i u drugim slučajevima, utvrđenim Zakonom o radu i Pravilnikom o radu. Član 51. Naknada plaće iz člana 50. isplaćivat će se u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i drugim zakonskim propisima. Član 52. U skladu sa pozitivnim bilansom poslovanja, a na osnovu rezultata završnog računa za prethodnu godinu, Poslodavac može, iz ostvarene dobiti, zaposlenike nagraditi jednom njegovom prosječnom plaćom, obračunatom za period tekuće godine. VI. OSTALE ISPLATE RADNICIMA Član 53. Zaposleniku pripada regres za korištenje godišnjeg odmora u visini 70% prosječne neto plaće Preduzeća, ostvarene kod Poslodavca u godini koja prethodi isplati regresa, odnosno do neoporezivog djela, ukoliko prethodno navedeni procenat prelazi oporezivi dio, pod uvjetom da Poslodavac nije prethodnu poslovnu godinu završio sa gubitkom. Regres će Poslodavac isplatiti radnicima zaključno sa krajem mjeseca maja - svibnja. Član 54. Poslodavac može nagraditi i stimulirati zaposlenike povodom vjerskih praznika, nacionalnih i državnih praznika, kao i po osnovu ostvarenih ušteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada. Poslodavac će pitanje nagrađivanja i stimuliranja zaposlenika bliže urediti posebnim općim aktom. Član 55. Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u skladu sa Općim kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Član 56. Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu u visini njegove 4 (četiri) prosječne plaće, isplaćene u Broj 1 – Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH prethodna tri mjeseca, odnosno 4 (četiri) prosječne neto plaće isplaćene kod Poslodavca, ako je to za zaposlenika povoljnije. Član 57. Zaposlenik i Poslodavac mogu, pod uvjetima utvrđenim člankom 137. Zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/98, Pravo na prijevremenu penziju) zaključiti sporazum o ranijem odlasku zaposlenika u penziju, u skladu sa posebnim programom Preduzeća. Ovim sporazumom se, između ostalog, utvrđuje i visina podsticajne penzije. Primjena člana 57. ne isključuje primjenu člana 56. Član 58. Zaposlenik ima pravo na jubilarnu nagradu nakon 10, 20 i 30 godina neprekidnog rada kod Poslodavca i to u iznosu od: – za 10 godina jedna prosječna plaća isplaćena kod Poslodavca za prethodni mjesec, – za 20 godina dvije prosječne plaće isplaćene kod Poslodavca za prethodni mjesec, – za 30 godina tri prosječne plaće isplaćene kod Poslodavca za prethodni mjesec. Zaposlenici JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo, koji nisu ostvarili pravo na jubilarnu nagradu ni po kojem osnovu, ni za 10, ni za 15, ni za 20, ni za 30 godina neprekidnog rada kod Poslodavca u perodu od 01. 01. 1992. godine do 17. 09. 2004 godine zbog transformacije Preduzeća i promjena Kolektivnog ugovora, imaju pravo na jednokratnu isplatu jubilarne nagrade u skladu sa stavom 1. ovog člana, samo po jednom osnovu i to onom koji je povoljniji za zaposlenika. Pravo na jubilarnu nagradu iz stava 2. ovog člana imaju i penzioneri JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo, koji su u penziju otišli nakon 08. 01. 2002. godine. Poslodavac će jubilarne nagrade po ovom osnovu isplatiti najkasnije do 31. 03. 2007. godine. Član 59. U slučaju smrti zaposlenika ili člana njegove uže porodice, isplaćuje se novčana naknada u visini tri prosječne plaće Preduzeća, isplaćene u prethodna tri mjeseca kod Poslodavca. U slučaju nastanka teškog invaliditeta, 70% i više, ili teže bolesti zaposlenika (član 28. stav 3.) isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini tri prosječne plaće Preduzeća, isplaćene u prethodna tri mjeseca, Postupak u podnesenom zahtjevu za isplatu će biti riješen posebnim aktom Poslodavca i Sindikata. U slučaju elementarne nepogode, poplave ili požara u vlastitom stanu ili kući ili zajedničkom domaćinstvu kod roditelja, u trenutku nastanka štetnog događaja, zaposleniku se isplaćuje novčana naknada u visini dvije prosječne plaće ostvarene kod Poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati. Zaposleniku za rođenje svakog djeteta ili usvajanje svakog djeteta Poslodavac će isplatiti pomoć u visini jedne prosječne neto plaće isplaćene za protekli mjesec u preduzeću. Ako oba roditelja rade kod Poslodavca, pravo na ovu pomoć ima samo jedan roditelj. U slučaju smrti penzionera, Poslodavac članovima njegove porodice, koji snose troškove sahrane, isplaćuje jednokratnu novčanu pomoć u visini prosječne plaće Poslodavca, obračunate za prethodni mjesec. Član 60. Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova koji nastaju upućivanjem zaposlenika na službeno putovanje - dnevnica. Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosjećne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Dnevnica za službeni put u inostranstvo isplaćuje se na način propisan za organe uprave. Naknada troškova za upotrebu vlastitog vozila za službene potrebe utvrdit će se općim aktima Preduzeća. Srijeda, 10.1.2007. Član 61. Radom na terenu podrazumijevaju se poslovi koji se, po svojoj prirodi, izvode na terenu, van mjesta zaposlenja i u trajanju dužem od 30 (trideset) dana neprekidno. Naknada za rad na terenu - terenski dodatak, utvrđuje se u jednakom iznosu za sve zaposlenike, zavisno od mjesta boravka na terenu (smještaj, ishrana i dr.). Za rad na terenu utvrđuje se dnevni iznos terenskog dodatka u visini od: – 95% dnevnice, ako za rad na terenu nije osiguran smještaj i ishrana u okviru Preduzeća – 85% dnevnice, ako je za rad na terenu osigurana ishrana u okviru Preduzeća – 80% dnevnice, ako je za rad na terenu osiguran smještaj u okviru Preduzeća – 75% dnevnice, ako je za rad na terenu osiguran i smještaj i ishrana u okviru Preduzeća. Član 62. Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju. Član 63. Poslodavac je obavezan zaposleniku osigurati ishranu u toku radnog vremena (topli obrok). Ukoliko Poslodavac ne osigura ishranu, zaposleniku se isplaćuje mjesečna naknada, u iznosu od najmanje 20% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Zaposleniku ne pripada naknada za topli obrok za dane kada odsustvuje sa posla po bilo kojem osnovu (službeni put, plaćeno odsustvo, rad sa terenskim dodatkom, bolovanje i dr.). Za vrijeme ferijalne prakse, učenici, studenti i volonteri imaju pravo na topli obrok, odnosno dodatak za topli obrok. VII. NAKNADA ŠTETE Član 64. Naknada štete utvrđivat će se u skladu sa zakonima i općim aktima Preduzeća. Član 65. Zaposlenik ne može bez odobrenja Poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac. Poslodavac i zaposlenik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najduže dvije godine od dana prestanka tog ugovora, zaposlenik ne može zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnoj utakmici sa Poslodavcem i da ne može za svoj ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se takmiči sa Poslodavcem. Ugovor iz stava 2. ovog člana može biti sastavni dio ugovora o radu. Ugovorena zabrana takmičenja obavezuje zaposlenika samo ako je ugovorom Poslodavac preuzeo obvezu da će zaposleniku, za vrijeme trajanja zabrane, isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosječne plaće isplaćene zaposleniku u periodu od 3 (tri) mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Naknadu iz stava 4. ovog člana Poslodavac je dužan isplatiti zaposleniku krajem svakog kalendarskog mjeseca. Visina naknade iz stava 4. ovog člana usklađuje se na način i pod uvjetima utvrđenim ugovorom o radu. VIII. PRESTANAK UGOVORA O RADU Član 66. Ugovor o radu prestaje u slučajevima, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu. Ugovor o radu prestaje: – smrću zaposlenika, – sporazumom Poslodavca i zaposlenika, – kada zaposlenik navrši 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja, odnosno navrši 40 godina staža osiguranja, ako Poslodavac i zaposlenik drugačije ne dogovore, Srijeda, 10.1.2007. – – – – – – SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH dana dostavljanja pravosnažnog rješenja o utvrđivanju gubitka radne sposobnosti, otkazom Poslodavca, odnosno zaposlenika, istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, ako zaposlenik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od 3 (tri) mjeseca - danom stupanja na izdržavanje kazne, ako zaposleniku bude izrečena mjera sigurnosti, odgojna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od 3 (tri) mjeseca - početkom primjene te mjere, odlukom mjerodavnog suda, koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa. Otkaz ugovora o radu: Član 67. Zaposlenik kome Poslodavac uručuje konačnu odluku o otkazu ugovora o radu ima pravo na otkazni rok u trajanju: – za zaposlenike VII stepena stručne spreme ili zaposlenike sa penzijskim stažom preko 15 (petnaest) godina . . . . . . . 3 (tri) mjeseca – za zaposlenike VI i V stepena stručne spreme ili za zaposlenike sa 10 - 15 godina penzijskog staža . . . . . . . . . . . . 2 (dva) mjeseca – za zaposlenike III i IV stepena stručne spreme ili zaposlenike sa 3 - 10 godina penzijskog staža . . . . . . . . . . . 1 (jedan) mjesec – za ostale zaposlenike . . . . . . . . . . . . . 15 dana U slučaju da zaposlenik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok traje 15 (petnaest) dana. Poslodavac može osloboditi zaposlenika obaveze otkaznog roka pod uvjetima utvrđenim Zakonom. Član 68. Zaposleniku se otkaz ugovora o radu kod Poslodavca, s obrazloženim razlozima za donošenje tog akta, mora dostaviti u pismenom obliku, sa poukom o pravnom lijeku. Član 69. Za vrijeme otkaznog roka, zaposlenik ima pravo odsustvovati sa rada, uz naknadu plaće, radi traženja novog zaposlenja, od 2 (dva) sata dnevno ili 1 (jedan) dan u sedmici. Član 70. Poslodavac, bez saglasnosti ministarstva nadležnog za rad na nivou Federacije BiH, ne može otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku i za vrijeme obavljanja sindikalne dužnosti, 6 (šest) mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti. Član 71. Ukoliko dođe do prodaje dijela državnog kapitala i promjene vlasničke strukture u JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo i Hrvatskoj pošti Mostar, Poslodavac i Sindikat su saglasni da se u tenderu i ugovoru o prodaji, pored ostalog, navede uvjet da, u roku od najmanje 5 (pet) godina od dana zaključivanja ugovora o prodaji, ili neće doći do otpuštanja zaposlenika, otkazivanjem ugovora o radu od strane Poslodavca zbog ekonomskih, tehničkih i drugih razloga, niti će mijenjati odredbe postojećeg kolektivnog ugovora. Član 72. Poslodavac koji, zbog ekonomskih, tehničkih, organizacijskih i drugih razloga, u naredna tri mjeseca, namjerava otkazati ugovor o radu najmanje petorici zaposlenika, dužan je izraditi Program zbrinjavanja viška zaposlenika u skladu sa odredbama Zakona o radu, uz obavezno dokazivanje opravdanosti postojanja tehnološkog viška za svakog zaposlenika koji je proglašen tehnološkim viškom, a utvrđen Programom iz člana 77. stav 1. Program iz stava 1. ovog člana, Poslodavac je obavezan dostaviti na konsultacije Sindikatu, odnosno Vijeću zaposlenika. Sindikat će, u slučajevima otkaza ugovora o radu, zastupati interese zaposlenika u odnosu na Poslodavca i predložiti način rješavanja otkaza, shodno odredbama Zakona o radu i Kolektivnog ugovora. Broj 1 – Strana 15 Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu, u smislu stava 1. ovog člana, Poslodavac namjerava zaposliti zaposlenike sa istim kvalifikacijama i stupnjem stručne spreme, prije zapošljavanja drugih osoba će ponuditi zaposlenje onim radnicima čiji su ugovori o radu otkazani. Prilikom utvrđivanja tehnološkog viška za očuvanje zaposlenja, u slučaju iste radne efikasnosti, kao prednost se primjenjuje dužina radnog staža kod Poslodavca. Član 73. Zaposlenik sa kojim je Poslodavac sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojim se otkazuje ugovor o radu nakon 2 (dvije) i više godina neprekidnog rada, osim u slučaju ako se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika, ima pravo na novčani iznos otpremnine koji se sastoji od: 1. Dvije trećine mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljednja 3 (tri) mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca. 2. Dodatne naknade zaposleniku po osnovu ukupne dužine radnog staža kod Poslodavca, koja će se utvrđivati tako što će se za svaku godinu radnog staža isplaćivati novčani iznos od 3000,00 (tri hiljade) KM. Novčani iznos otpremnine isplaćuje se zaposleniku odmah nakon rješenja o prestanku radnog odnosa zbog tehnološkog viška, kada odluka postane konačna. IX. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZAPOSLENIKA Član 74. Radnici imaju pravo i dužnost školovati se, osposobljavati i usavršavati se na radu, u skladu sa svojim sposobnostima i uvjetima rada, Planom utvrđenim potrebama Poslodavca. Poslodavac je obvezan, prilikom tehnoloških promjena ili uvođenja novog načina organiziranja rada, omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad. Obrazovanje zaposlenika za potrebe Poslodavca uredit će se posebnim općim aktom. X. OSTVARIVANJE PRAVA IZ RADNOG ODNOSA Član 75. Zaposlenik će svoja prava iz radnog odnosa ostvarivati po postupku i na način utvrđen Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i općim aktima Društva. Član 76. Ako se zbog prodaje, nasljeđivanja, spajanja, pripajanja, podjele ili druge promjene oblika organiziranja, promijeni osoba ili pravni položaj Poslodavca, sve obaveze iz Kolektivnog ugovora, ugovora o radu i svih drugih akata, koje se odnose na zaposlenike, prenose se na novog Poslodavca. Član 77. Shodno članu 217. Zakona o gospodarskim društvima u Federaciji BiH, Statutima Dioničkog društva BH Telecom Sarajevo i Javnog preduzeća Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar, Poslodavac (BHT i HPT) će se predvidjeti posebna emisija dionica i to: – za zaposlenike BHP d.o.o. Sarajevo - dionice BHT d.d. Sarajevo – za zaposlenike HP Mostar - dionice HT d.o.o. Mostar u visini od 5 % osnovnog kapitala Dioničkog društva BH Telecom i Javnog preduzeća Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar, koje će biti prenesene i na zaposlenike BHP-a i HP-a. XI. DJELOVANJE I UVJETI ZA RAD SINDIKATA Član 78. Sindikat je samostalna, dobrovoljna i interesna organizacija zaposlenih u poštanskom saobraćaju, strukovna, nezavisna od državnih organa, vjerskih institucija, političkih stranaka i Poslodavaca, organizirana u sindikalne organizacije, podružnice Broj 1 – Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH i sindikalne grupekoji svoju aktivnost zasniva na Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, svom Statutu i međunarodnim dokumentima. Član 79. Poslodavac ne može ograničavati djelovanje Sindikata odlukama organa upravljanja i rukovođenja. Područje rada Sindikata, utemeljeno Statutom i Programom, je sindikalno organiziranje zaposlenika kod Poslodavca, aktivno učešće u donošenju normativnih akata kod Poslodavca i zaštita prava zaposlenika. Sindikat se neće baviti poslovnom politikom, politikom obaveza i razvoja Poslodavca, tehnološkim i ekonomskokomercijalnim procesom, ukoliko ne utiču negativno na pravo zaposlenika. Član 80. Poslodavac će: – osigurati Sindikatu učešće u donošenju akata koji uređuju pitanje plaća i drugih naknada zaposlenicima iz radnog odnosa, koje razmatra Upravni odbor Poslodavca i generalni direktor, – obavezno pozivati predstavnike Sindikata na sjednicu Upravnog odbora kada se razmatra i odlučuje o pitanjima iz područja rada Sindikata i pravima od interesa zaposlenika, – omogućiti predstavnicima Sindikata plaćeno odsustvo sa rada radi učešća u radu organa Sindikata i to: članovima Centralnog odbora i članovima komisija Sindikata do 20 (dvadeset) radnih dana, a povjerenicima i članovima sindikalnih odbora organizacija do 10 (deset) radnih dana. Član 81. Poslodavac i Sindikat će partnerski odnos ostvariti posredstvom generalnog direktora i predsjednika Sindikata. Generalni direktor ili predstavnik kojeg je on ovlastio obavezni su primiti predsjednika Sindikata na njegov zahtjev. Rukovodioci dijelova preduzeća su obavezni primiti predsjednika osnovne sindikalne organizacije na njegov zahtjev. Član 82. Sindikat će pristupiti štrajku kao metodu sindikalne akcije u skladu sa Zakonom, pri tome vodeći računa da se osigura funkcioniranje sistema pošta u skladu sa članom 5. Zakona o štrajku ("Službene novine Federacije BiH", broj 14/00). Član 83. Poslodavac će Sindikatu, u skladu sa mogućnostima, pružati stručnu, tehničku i administrativnu pomoć pri radu, uključujući i pomoć na prikupljanju sindikalne članarine putem platnih lista, prenosa tih sredstava na račun Sindikata te na obustavi sindikalnih i ostalih kredita. Poslodavac će Centralnom odboru Sindikata staviti na raspolaganje kancelariju opremljenu odgovarajućim namještajem i opremom. Rukovodioci dijelova preduzeća će osigurati prostoriju sa namještajem i opremom za rad osnovne sindikalne organizacije. Član 84. Funkcija predsjednika i sekretara samostalnog sindikata obavlja se profesionalno: – za vrijeme profesionalnog obavljanja funkcije, zaposleniku pripada plaća u visini plaće koju bi imao da je radio na svom radnom mjestu ili po aktima Sindikata ukoliko je povoljnija za njega, – plaću koju bi zaposlenik iz prethodnog stava ovog člana ostvario da je radio na svom radnom mjestu isplaćuje Poslodavac, a razliku Sindikat – zaposlenik koji profesionalno obavlja dužnost predsjednika i sekretara samostalnog sindikata ima se pravo, po isteku mandata, vratiti na ranije poslove ili drugo odgovarajuće radno mjesto. Srijeda, 10.1.2007. Član 85. Prilikom primjene i provođenja ovog kolektivnog ugovora, Poslodavac se obavezuje da će poštivati Zakon o vijeću zaposlenika i sve obaveze koje iz njega proizlaze ("Službene novine Federacije BiH", broj 38/04). Sindikat je dužan odluku o izboru sindikalnih povjerenika, predsjednika osnovnih sindikalnih organizacija i predsjednika Sindikata dostaviti Poslodavcu. XII. METODA SINDIKALNE AKCIJE Član 86. Sindikat će metode sindikalne akcije koristiti tako što će njihov nosilac biti Centralni odbor - Predsjedništvo Sindikata, a partner direktor - predsjednik Uprave. Pojedini oblici sindikalnih aktivnosti i rokovi rješavanja su sljedeći: METOD SINDIKALNE AKCIJE Zahtjev Posredovanje Arbitraža Pregovaranje Usaglašavanje Bojkot Najava štrajka Štrajk upozorenja NAČIN RJEŠAVANJA ROK RJEŠAVANJA Pismeno Predstavnici Komisijski Predstavnici Predstavnici Pismeno Pismeno Pismeno 15 - 30 dana 1 - 3 dana 30 dana 30 dana 15 dana 1 - 3 dana 15 dana 3 dana XIII. RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA Član 87. Kolektivni radni sporovi o primjeni, izmjeni i dopuni, odnosno otkazivanju ovog ugovora ili drugog sličnog spora, koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovog ugovora, rješavat će se u postupku mirenja, a u skladu sa Zakonu o radu. Član 88. Kolektivne radne sporove, koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovog ugovora, rješava Mirovno vijeće. Mirovno vijeće se sastoji od 3 (tri) člana i to: predstavnika Poslodavca, Sindikata i predstavnika kojeg izaberu strane u sporu sa liste koju utvrđuje resorni ministar u Vladi Federacije BiH, a utvrđuje se za period od 2 (dvije) godine. Mirovno vijeće iz stava 2. ovog člana donosi Pravila o postupku pred tim vijećem. Administrativne poslove za Mirovno vijeće vrši resorno ministarstvo u Vladi Federacije BiH. Troškove za člana Mirovnog vijeća sa liste, koju utvrđuje resorni ministar, snosi resorno Federalno ministarstvo. Član 89. Postupak mirenja pokreće se na pismeni prijedlog jednog od potpisnika ovog ugovora, a mora se dovršiti u roku od 10 (deset) dana od dana početka mirenja. U postupku mirenja ispituju se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prikupljaju se i drugi dokazi i saslušavaju svjedoci. Mirovno vijeće sastavlja pismeni prijedlog nagodbe. Ako ugovorne strane prihvate pismeni prijedlog nagodbe, nagodba ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora. Član 90. Strane u sporu mogu rješavanje kolektivnog radnog spora, sporazumno, povjeriti arbitraži. U slučaju odbijanja prijedloga nagodbe, provodi se arbitražni postupak. Arbitražno vijeće broji 5 (pet) članova, od čega po 2 (dva) imenuju ugovorne strane, a jednog zajedničkog člana (predsjednika) biraju iz reda uglednih stručnjaka iz oblasti koja je predmet spora. Rad Arbitražnog vijeća je javan. Srijeda, 10.1.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Član 91. Odluka arbitraže donosi se u roku od 15 (petnaest) dana od dana pokretanja arbitražnog spora i ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora. Protiv arbitražne odluke, žalba nije dopuštena. XIV. ŠTRAJK Član 92. U svrhu zaštite i ostvarenja ekonomskih i socijalnih interesa svojih članova, Sindikat ima pravo pozvati svoje članstvo i zaposlenike u štrajk. Zaposlenik ima pravo na štrajk i slobodno odlučuje o svom učešću u štrajku. Ukoliko Sindikat ocijeni da se ne ostvaruju prava zaposlenika utvrđena Zakonom i Kolektivnim ugovorom, stupit će u pregovore sa Poslodavcem i zahtijevati da poduzme odgovarajuće mjere. Sindikat ima pravo organizirati štrajk u skladu sa Zakonom i pravilima Sindikata o štrajku, ukoliko sporna pitanja ne budu riješena putem pregovora. Sindikat se suzdržava od štrajka, ako se odredbe ovog Kolektivnog ugovora uredno ispunjavaju prema svim radnicima. Štrajk se organizira i vodi u skladu sa Zakonom o štrajku ("Službene novine Federacije BiH", br.14 /00), Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom Sindikata o štrajku. Član 93. Sindikat će pristupiti štrajku, kao metodu sindikalne akcije, u skladu sa Zakonom, pri tome vodeći računa da se osigura funkcioniranje sistema telekomunikacija u skladu sa članom 5. Zakona o štrajku ("Službene novine Federacije BiH", broj 14/00). Za provođenje štrajka potrebno je utvrditi nužan obim poslova u Preduzeću koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka, a na osnovu Sporazuma utvrđenog sa Poslodavcem. Sporazum kojim se utvrđuje funkcioniranje nužnih radnih mjesta u Preduzeću, kao i njihov obim, predlaže Poslodavac. Član 94. Odluku o stupanju u štrajk donosi Centralni odbor Predsjedništvo Sindikata. Centralni odbor - Predsjedništvo Sindikata sačinjava štrajkački odbor. Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka. Odluka o stupanju u štrajk dostavlja se osnovnim sindikalnim organizacijama - sindikalnim podružnicama i Poslodavcu i to u zakonski utvrđenom roku. Član 95. Poslodavac ne može pozivati na odgovornost zaposlenike, niti ih dovoditi u nepovoljniji položaj zbog učešća u štrajku, bez obzira jesu li učlanjeni u Sindikat ili nisu njegovi članovi. Broj 1 – Strana 17 XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 98. Ovaj ugovor zaključuje se na neodređeno vrijeme. Svaka ugovorna strana može pokrenuti postupak za izmjene i dopune ovog ugovora, ali ga ne može jednostrano otkazati. Strana kojoj je podnesen pismeni prijedlog za izmjenu i dopunu ovog ugovora, obavezna je pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni i dopuni u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema prijedloga. Ako druga strana ne prihvati prijedlog u roku od 15 (petnaest) dana, pokreće se arbitražni postupak. Član 99. Ovaj ugovor smatra se zaključenim kada ga potpišu predstavnici ugovornih strana. Član 100. Nadzor nad primjenom ovog Kolektivnog ugovora obavlja inspektor rada Federacije BiH. Zaposlenik, Sindikat, Vijeće zaposlenika i Poslodavac mogu zahtijevati od inspektora rada provođenje inspekcijskog nadzora. Član 101. Potpisnici ovog ugovora se obavezuju da će na sva druga pitanja iz radnog odnosa koja nisu uređena ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjivati odredbe Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99, 32/00 i 29/03), Općeg Kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 54/05) i Konvencija MOR, koje su ratificirane od strane BiH. Član 102. Poslodavac je dužan uskladiti Pravilnik o radu, Pravilnik o radnim mjestima sa posebnim uvjetima rada, Pravilnik o zaštiti na radu i druge opće akte sa odredbama ovog ugovora u roku od 90 (devedeset) dana od dana stupanja na snagu ovog ugovora. Član 103. Stupanjem na snagu ovog Kolektivnog ugovora prestaju važiti Kolektivni ugovor za zaposlenike u poštanskom saobraćaju ("Službene novine Federacije BiH", br. 05/04) i Kolektivni ugovor za zaposlenike Hrvatske pošte i telekomunikacija Mostar ("Službene novine Federacije BiH", br. 37/02). Član 104. Ovaj Kolektivni ugovor stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH. Na strani Poslodavca: Broj 07/1-49-1072-15/06 21. decembra 2006. godine Za Vladu Federacije BiH Federalno ministarstvo prometa i komunikacija Ministar mr. Nedžad Branković, s. r. Na strani zaposlenika: Član 96. Zaposleniku koji je učestvovao u štrajku plaća se ne može smanjiti razmjerno vremenu učešća u štrajku, niti može biti ikakvih štetnih posljedica po zaposlenika. Broj 03-21-12-C50/06 21. decembra 2006. godine Predsjednik Sindikata BH Pošta Sarajevo Muhamed Bajramović, s. r. XV. PRIMJENA I TUMAČENJE KOLEKTIVNOG UGOVORA Broj SHP - 40/06 21. decembra 2006. godine Predsjednik Sindikata Hrvatskih pošta Mostar Mladen Raguž, s. r. Član 97. Ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju od četiri člana za praćenje primjene i tumačenje odredbi ovog ugovora i to dva člana Sindikata i dva člana resornog ministarstva. Komisija se imenuje u roku od 30 (trideset) dana od dana potpisivanja ovog ugovora. Predsjednik Komisije mijenja se naizmjenično svake godine. Komisija donosi Poslovnik o radu. Odluke Komisije donose se većinom glasova, a kod istog broja glasova, Komisija će usaglašavati stavove, a ako to nije moguće, pristupit će arbitraži. Na osnovu člana 111. i 112. Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine, ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99, 32/00 i 29/03), Općeg kolektivnog ugovora za teritorij Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH" br. 54/05), Sindikat BH pošta Sarajevo i Sindikat hrvatskih pošta Mostar (u daljnjem tekstu - Sindikati) i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, dana 21. prosinca 2006. godine, zaključili su Broj 1 – Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH KOLEKTIVNI UGOVOR ZA PODRUČJE DJELATNOSTI POŠTANSKOG PROMETA I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju se prava i obveze zaposlenika iz rada i po osnovu rada, kao i prava i obveze potpisnika Ugovora. Pod pojmom Poslodavac podrazumijeva se Javno preduzeće BH Pošta d.o.o. Sarajevo i poduzeće Hrvatska pošta d.o.o. Mostar (u daljnjem tekstu: Poslodavac) kao i druge organizacije koje se bave pružanjem poštanskih i drugih usluga. Pod pojmom zaposlenik, u smislu ovog Ugovora, podrazumijeva se fizička osoba koja je zaposlena na osnovu ugovora o radu kod Poslodavca. Član 2. Općim aktima Poslodavaca ne mogu se utvrditi manja prava zaposlenika, niti uskratiti prava zaposlenika od onih koja su utvrđena ovim Ugovorom. II. RADNI ODNOSI Član 3. Radni odnos zasniva se Ugovorom o radu zaključenim između Poslodavca i zaposlenika nakon provedenog postupka prijama. Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi Poslodavac koji vrši izbor zaposlenika u skladu sa utvrđenim uvjetima za određeno radno mjesto. Potrebe za preraspodjelom zaposlenika Poslodavac može rješavati internim natječajima. Član 4. Ugovor o radu sa odabranom osobom, budućim zaposlenikom može se zaključiti: – na neodređeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom, – na određeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom, – na neodređeno ili određeno vrijeme uz probni rad. Prilikom stupanja na rad, organizacijska jedinica Poslodavca u kojoj zaposlenik zasniva radni odnos, mora omogućiti zaposleniku upoznavanje s općim aktima Poslodavca kojima se utvrđuju prava, obveze i odgovornosti iz radnog odnosa. Bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad, Poslodavac može sa zainteresiranom osobom zaključiti i ugovor o volonterskom radu. Poslodavac može pod određenim uvjetima sa zainteresiranom osobom zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova. Zaključivanje ugovora iz stava 1, 3. i 4. ovog člana, vrši se u skladu sa Zakonom o radu, ovim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Član 5. Ugovor o radu zaključuje se u pismenoj formi i pored podataka utvrđenih Zakonom o radu, treba sadržavati i podatke o: – posebnim uvjetima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni i slično), – osiguranju sredstava i mjerama zaštite na radu, – probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta, – drugim uvjetima utvrđenim Pravilnikom o radu, Pravilnikom o zaštiti na radu i drugim aktima. Probni rad: Član 6. Ako je Pravilnikom za određene poslove predviđen probni rad kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa, Poslodavac je dužan Srijeda, 10.1.2007. odrediti stručnu osobu ili tijelo koje će pratiti i ocijeniti rad zaposlenika. Probni rad može trajati najduže 6 (šest) mjeseci. Član 7. Po završetku probnog rada stručna osoba ili tijelo dužno je zaposleniku i Poslodavcu saopćiti ocjenu o stručnim sposobnostima, kao i radnoj disciplini zaposlenika. Ukoliko do isteka roka probnog rada, a najduže 5 (pet) dana po isteku toga roka, stručna osoba ili tijelo ne saopće svoju ocjenu, smatra se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu. Otkazni rok za zaposlenika koji nije zadovoljio na probnom radu iznosi najmanje 7 (sedam) dana. Član 8. Probni rad se može produžiti za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje zaposlenika i sl.). Prijam pripravnika: Član 9. Poslodavac može zaključiti Ugovor o obavljanju pripravničkog staža s pripravnikom na onoliko vremena koliko traje pripravnički staž propisan za zanimanje na koje se odnosi u skladu s odredbama Zakona o radu. Član 10. Pripravnički staž može se utvrditi u trajanju do godine dana i to: – 6 (šest) mjeseci za pripravnike sa KV, SSS i VKV spremom, – 12 (dvanaest) mjeseci za pripravnike sa VŠS i VSS spremom. Član 11. Osposobljavanje pripravnika i polaganje pripravničkog ispita vrši se po programu kojeg utvrđuje Poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu. Po završetku pripravničkog staža, pripravnik polaže pripravnički ispit pred stručnom komisijom čiji sastav određuje Poslodavac. Član 12. Trajanje pripravničkog staža produžuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje zaposlenika i sl.). Volonterski rad: Član 13. Na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stjecanja iskustva i polaganja stručnog ispita (volonterski rad) kao uvjeta za obavljanje određenih zanimanja, mogu se primati osobe koje su završile školovanje za takvo zanimanje. Volonterski rad i provjera osposobljenosti odvija se pod istim uvjetima kao i za pripravnike. Za vrijeme volonterskog rada osiguravaju se prava propisana Zakonom o radu. Volonterski rad iz stava 1. ovog člana može trajati najduže godinu dana i taj period ubraja se u pripravnički staž i u radno iskustvo. III. RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA Radno vrijeme: Član 14. Puno radno vrijeme zaposlenika iznosi 40 (četrdeset) sati tjedno. Dnevno radno vrijeme zaposlenika utvrđuje Poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu. Raspored radnog vremena, odnosno početak i završetak radnog vremena, utvrđuje Poslodavac uz prethodne konzultacije Vijeća zaposlenika odnosno Sindikata. Shodno stavu 3 ovog člana Vijeće zaposlenika, odnosno Sindikat je suglasan da uprava društva vrši raspored radnog vremena u ime Poslodavca uz obvezu poštivanja prava i interesa Srijeda, 10.1.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH zaposlenika utvrđenih Zakonom o radu, Općim kolektivnim ugovorom, Kolektivnim ugovorom i Zakonom o vijeću uposlenika. Član 15. U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja obujma posla, te u drugim slučajevima neophodne potrebe, zaposlenik je obvezan na zahtjev Poslodavca, raditi duže od punog radnog vremena u tjednu (prekovremeni rad), a najviše do 10 sati (deset) sati tjedno. Zaposlenik može dobrovoljno, na zahtjev Poslodavca, raditi prekovremeno i to u trajanju od još, najviše, 10 (deset) sati tjedno. Član 16. Rad u vremenu između 22 (dvadeset dva) uvečer i 06 (šest) sati ujutro idućeg dana, smatra se noćnim radom. Odmori i odsustvo: Član 17. U skladu sa Zakonom o radu, Poslodavac osigurava zaposlenicima sljedeće odmore u trajanju: – u tijeku radnog vremena najmanje 30 minuta (odmor se koristi u tijeku radnog dana po rasporedu, s tim da se ne uračunava u radno vrijeme i da ne može biti na početku ili na kraju radnog vremena) – dnevni odmor između dva uzastopna radna dana najmanje 12 sati neprekidno – tjedni odmor najmanje 24 sata neprekidno – godišnji odmor najmanje 18 radnih dana – godišnji odmor zaposlenika koji uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja najmanje 30 radnih dana. Član 18. Zaposlenicima koji su tokom rada izloženi štetnim zračenjima, Poslodavac je dužan osigurati odmor na svakih 60 (šezdeset) minuta rada, po 10 (deset) minuta odmora koji ulazi u radno vrijeme. Pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se radna mjesta iz stava 1. ovog člana. Godišnji odmori: Član 19. Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 (osam) dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada. Ako zaposlenik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava 1. ovog člana, ima pravo na jedan radni dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada. Član 20. Dužina godišnjeg odmora duže od najkraće propisanog Zakonom o radu, zavisi od: – dužine radnog staža, – stručne spreme i grupe složenosti poslova, – posebnim uvjetima rada, – posebnih socijalnih uvjeta. Član 21. Prema dužini radnog staža, dužina godišnjeg odmora uvećava se: – do 5 godina radnog staža . . . . . . . . . za 1 radni dan – od 5 - 10 godina radnog staža . . . . . . za 2 radna dana – od 10 - 15 godina radnog staža . . . . . za 3 radna dana – od 15 - 20 godina radnog staža . . . . . za 4 radna dana – od 20 - 25 godina radnog staža . . . . . za 5 radnih dana – od 25 - 30 godina radnog staža . . . . . za 6 radnih dana – 30 i više godina radnog staža . . . . . za 7 radnih dana Kao navršena godina radnog staža uzima se godina radnog staža koju zaposlenik navršava do donošenja rješenja o korištenju godišnjeg odmora. Broj 1 – Strana 19 Član 22. Dužina godišnjeg odmora, zavisno od stručne spreme koja se traži za radno mjesto zaposlenika, uvećava se kako slijedi: – NKV, PKV, NSS . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 dan – KV; SSS. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 dana – VKV; VŠS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 dana – VSS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 dana Član 23. S obzirom na uvjete rada, za zaposlenike koji rade na neposrednom održavanju ili remontima objekata, te na visini, pod zemljom, na visokim ili niskim temperaturama, u vlazi ili buci, koji rade na terenu ili u nadzoru na izgradnji objekata duže od 60 (šezdeset) dana u toku godine, te za zaposlenike koji rade u smjenama, dužina godišnjeg odmora uvećava se za 3 (tri) radna dana. Uvećavanja godišnjeg odmora po osnovama iz prethodnog stava se ne mogu kumulirati. Član 24. Zaposlenik koji živi pod posebnim socijalnim i zdravstvenim uvjetima ima pravo na uvećanje godišnjeg odmora i to: – Roditelji djece sa smetnjama u psihofizičkom razvoju ili sa utvrđenim invaliditetom . . . . . . 2 dana – Zaposlenici za svako dijete do 15 g. starosti. . . . 1 dan – Zaposlenik invalid sa preostalom radnom sposobnošću za rad sa punim radnim vremenom . 2 dana – Zaposlenik s tjelesnim oštećenjima iznad 60% . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 dan – Samohranim roditeljima djece do 15 g. . . . . . 2 dana Član 25. Godišnji odmor se može koristi u tijeku čitave kalendarske godine na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, koji donosi Poslodavac u skladu s potrebama zaposlenika i procesa rada, a najkasnije do 1. ožujka/marta za tekuću godinu. U dane godišnjeg odmora ne ubrajaju se praznici, blagdani, neradni dani, subota i nedjelja. Član 26. Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela. Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio se koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) radnih dana u tijeku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. lipnja/juna naredne godine. Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan odmora kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti neposrednog rukovodioca najmanje 3 (tri) dana prije njegovog korištenja. Član 27. Zaposlenik se ne može odreći prava na godišnji odmor. Zaposleniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Odsustvo sa rada: 1. Plaćeno odsustvo Član 28. Zaposlenik ima pravo odsustva sa rada, uz naknadu plaće, do 7 (sedam) radnih dana u jednoj kalendarskoj godini i to: – sklapanje braka zaposlenika . . . . . . . 5 radnih dana – rođenje djeteta zaposlenika . . . . . . . 5 radnih dana – sklapanje braka djeteta zaposlenika . . . . 3 radna dana – smrt supružnika, djeteta, roditelja i unuka 5 radnih dana – smrt roditelja supružnika . . . . . . . . . 3 radna dana – smrt brata i sestre . . . . . . . . . . . . . 3 radna dana – smrt roditelja po ocu i majci . . . . . . . . 3 radna dana – teža bolest člana uže porodice . . . . . . . 3 radna dana – otklanjanje štetnih posljedica elementarnih nepogoda . . . . . . . . . . 3 radna dana – vjerskih praznika i tradicijskih potreba . . 2 radna dana – osposobljavanje za rad u Sindikatu članova CSO - SP . . . . . . . . . . . . . 3 radna dana Broj 1 – Strana 20 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH – selidba i izgradnja vlastite stambene kuće, stana . . . . . . . . . . . . . . . . 3 radna dana – reguliranje prava na penziju - mirovinu . . 2 radna dana Članom uže porodice, u smislu prethodnog stava ovog člana, smatraju se: supružnici odnosno izvanbračni supružnici, dijete (bračno, izvanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelj, djed i baba (po ocu i majci), braća i sestre. Za svaki smrtni slučaj predviđen ovim članom zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust. Pod težom bolešću se smatraju bolesti kako je to utvrđeno listom teških bolesti odnosno teških tjelesnih povreda temeljem kojih državni službenik odnosno namještenik ostvaruje pravo na nadoknadu za slučaj teške invalidnosti ili teške bolesti ("Službene novine Federacije BiH", broj 30/05). Dobrovoljni davatelji krvi imaju pravo na 2 (dva) uzastopna dana za svako davanje krvi koji se računaju kao da su na radu. 2. Neplaćeno odsustvo Član 29. Zaposleniku se može na njegov zahtjev, odobriti odsustvo bez naknade plaće, (neplaćeno odsustvo), u trajanju do godinu dana, radi neophodnih privatnih poslova u sljedećim slučajevima: – radi teže bolesti člana uže porodice, odnosno kućanstva, – radi liječenja, odnosno oporavka, prema preporuci ljekara, – izgradnje ili popravke kuće ili stana, – obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na lični trošak, – radi sudjelovanja u društvenim, kulturnim i sportskim manifestacijama, – i drugim opravdanim razlozima. Zaposlenik ima pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju od 2 (dva) dana radi zadovoljenja svojih vjerskih i tradicijskih potreba. Odluku o tome donosi ovlaštena osoba u skladu s Pravilnikom o radu. Član 30. Zaposlenici koji su imenovani ili izabrani u predstavnička tijela organa Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Županije - Kantona, grada i općina imaju pravo na neplaćeno odsustvo za dane kad su obvezni prisustvovati sjednicama organa u koje su imenovani ili izabrani. Obveza je zaposlenika da najavi odsustvo, po dobivanju poziva za sjednicu. Zaposlenicima izabranim, odnosno imenovanim na neku od javnih dužnosti, prava i obveze iz radnog odnosa miruju u skladu sa Zakonom o radu. IV. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA Član 31. Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku da se upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti zaštite na radu u roku od 30 (trideset) dana od dana stupanja zaposlenika na rad. Član 32. Poslodavac je obvezan osposobiti zaposlenika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja zaposlenika, te sprečava nastanak nesreće. Poslodavac je obvezan osigurati potrebne uvjete za zaštitu na radu. Poslodavac je obvezan, kod uvođenja novih tehnologija informirati zaposlenike o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost zaposlenika. Zaštita zaposlenika ostvarivat će se u skladu sa odredbama Zakona o radu i drugim pozitivnim zakonskim propisima. Dužnost je zaposlenika brinuti se o vlastitom zdravlju i sigurnosti, kao i o zdravlju i sigurnosti drugih s kojima radi. Srijeda, 10.1.2007. Član 33. Zaposlenik ima pravo odbiti da radi na poslovima od kojih mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje, zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, a o tome je dužan odmah obavijestiti Inspekciju rada i Sindikat. Ukoliko odbije raditi, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj, ne može mu se uskratiti puna isplata naknade plaće za vrijeme dok ne radi, niti se protiv njega smiju poduzimati bilo kakve mjere odgovornosti. Član 34. Kod ozljeda na radu i u vezi sa radom ili oboljenja od profesionalne bolesti, Poslodavac je dužan osigurati zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonskim propisima koji reguliraju ovu oblast. Poslodavac može jednom godišnje organizirati besplatne sistematske ljekarske preglede i potrebnu vakcinaciju, specijalističke preglede, kao i periodične preglede u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima. Član 35. Poslodavac može ugovoriti kolektivno osiguranje zaposlenika pri vršenju i van vršenja redovnih poslova. Član 36. Poslodavac ne može odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu ili je osim u slučajevima određenim Zakonom o radu, rasporediti na druge poslove. Ženu za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, Poslodavac je dužan rasporediti na druge poslove, ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlašteni ljekar. Ako Poslodavac nije u mogućnosti osigurati raspoređivanje žene u smislu stava 2. ovog člana, žena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće, u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Privremeni raspored iz stava 2. ovog člana, ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene. Ženu iz stava 2. ovog člana, Poslodavac može premjestiti na drugo mjesto rada samo uz njen pismeni pristanak. Član 37. Po isteku prava na plaćeno porodiljsko odsustvo, utvrđeno Zakonom, jedan od roditelja može odsustvovati s rada do 3 (tri) godine života djeteta. Za vrijeme odsustva s rada, u smislu stava 1. ovog člana, prava i obveze iz radnog odnosa miruju. Član 38. Zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu i ima prednost pri stručnom obrazovanju radi prekvalifikacije, te se raspoređuje na lakše poslove koji odgovaraju njegovoj preostaloj sposobnosti za rad. Poslodavac može, samo uz prethodnu suglasnost Vijeća zaposlenika odnosno Sindikata, otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti. Član 39. Zaposleniku se ne može ponuditi Ugovor o radu s manjim brojem bodova radnog mjesta od onog koji je imao u trenutku navršenih 60 (šezdeset) godina (muškarac), odnosno 55 (pedeset pet) godina (žena) života. U slučaju potrebe za primjenom stava 1 ovog člana, kad ne postoji sistematizirano radno mjesto s istim brojem bodova, zaposleniku pripada razlika bodova radnog mjesta s kojeg se raspoređuje. Srijeda, 10.1.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH V. PLAĆE I NAKNADE PLAĆA Član 40. Poslodavac ne može zaposleniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i Ugovorom o radu. Pravilnikom o radu ili Ugovorom o radu određuje se period isplate plaće koji ne može biti duži od 30 (trideset) dana. Poslodavac je dužan zaposleniku uručiti pismeni obračun bruto i neto plaće prilikom njene isplate. Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću ili je ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, zaposleniku uručiti obračun iznosa plaće koji je bio dužan isplatiti. Obračun iz stava 4. ovog člana ima snagu izvršne isprave. Pojedinačne isplate plaće nisu javne. Član 41. Osnovna plaća je najniži iznos koji se zaposleniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe složenosti, normalne uvjete i rezultate rada. Osnovna plaća je proizvod najniže neto plaće i odgovarajućeg koeficijenta složenosti poslova koje zaposlenik obavlja. Član 42. Najniža neto plaća je osnovica za obračun osnovne plaće zaposlenika. Najniža neto satnica ne može biti manja od 2,60 KM za mjesečni prosjek od 174 sata. Na najnižu neto satnicu za zaposlenika primjenjuju se koeficijenti iz platnih grupa iz člana 46. Član 43. Osnovna plaća zaposlenika uvećava se za svaku godinu radnog staža (efektivni staž) za 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%. Član 44. Kada troškovi života u posljednja tri mjeseca na osnovu zvaničnih podataka Federalnog zavoda za statistiku porastu najmanje za 5 % ili više, osnovna plaća zaposlenika uvećava se najmanje za isti iznos. Član 45. Koeficijenti, odnosno bodovi za platne grupe, sadrže sveukupne elemente (zahtjeve) radnog mjesta, složenost poslova, odgovornost i uvjete rada. Član 46. U okviru grupe poslova iz prethodnog člana, sva radna mjesta razvrstavaju se u 6 (šest) grupa poslova i utvrđuju koeficijenti zavisno o složenosti poslova radnih mjesta i stupnja stručne spreme, kako slijedi: Grupa poslova koeficijent – Jednostavni, rutinski poslovi koji se obavljaju po jedinstvenom postupku s jednostavnim sredstvima rada - NK . . . . . . . . . . . . . . . . . 1,00 - 1,10 – Srednje složeni poslovi,na kojima se rad ponavlja, a stručnost je zasnovana na poznavanju procedura i sredstava rada uz povremenu pojavu novih poslova, a potrebna stručna sprema zaposlenika je najmanje KV . . . . . . . . 1,30 - 1,80 – Složeniji poslovi, za čije obavljanje je potrebna samostalnost u vršenju poslova, sposobnost organiziranja, vođenja i pripreme rada, a potrebna stručna sprema zaposlenika je najmanje SSS . . . . . . . . . . . . . . 1,81 - 2,10 – Složeniji i raznovrsniji poslovi koji zahtijevaju konzultacije pri izvršavanju poslova, veći stupanj samostalnosti i stručnosti u izvršavanju zadataka, a potrebna stručna sprema zaposlenika je najmanje VKV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2,11 - 2,30 – Poslovi koji zahtijevaju teorijsko i praktično znanje za obavljanje poslova, samostalnost i izraženu stručnost i Broj 1 – Strana 21 kreativnost u njihovom izvršavanju, a potrebna stručna sprema zaposlenika je najmanje VŠS . . . 2,31 - 3,00 – Najsloženiji poslovi, koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost, dodatna specijalistička znanja, sposobnost vođenja poslova i rukovođenja, rada i razvoja, istraživačku sposobnost, a potrebna stručna sprema zaposlenika VSS . . . . . . . . . . . . . . 3,01 - 5,05 Na utvrđene koeficijente složenosti poslova dodaju se bodovi po osnovu stručne spreme koju zaposlenik stvarno posjeduje, do stupnja koji se traži za radno mjesto na koje je raspoređen zaposlenik, a što će se detaljnije utvrditi Pravilnikom o radu. Član 47. Dodatak na osnovnu plaću za otežane uvjete rada (buka, vlaga, prašina, mračne prostorije, rad pri obojenoj svjetlosti, nepovoljnim klimatskim i atmosferskim uvjetima, rad na visini, teški fizički napori, elektromagnetsko zračenje i ostali uvjeti definirani Zakonom o zaštiti na radu) iznosi 5% od osnovne plaće zaposlenika, a Pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se pripadajuća radna mjesta. Član 48. Plaća pripravnika iznosi 80% od osnovne plaće radnog mjesta za koje se osposobljava. Član 49. Osnovna plaća zaposlenika uvećava se: – za rad noću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35% – za prekovremeni rad. . . . . . . . . . . . . . . . 50% – za rad na dan tjednog odmora . . . . . . . . . . . 20% – za rad u dane državnih praznika koji su po zakonu neradni . . . . . . . . . . . . . . . . . 75% Dodaci se međusobno ne isključuju. Član 50. Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima: – za vrijeme godišnjeg odmora, – za vrijeme privremene spriječenosti za rad uslijed bolesti, – za vrijeme porodiljskog odsustva, – za plaćeno odsustvo i državne praznike, – za prekid rada (koji nije prouzrokovao zaposlenik), – za vrijeme odsutnosti sa posla zbog obrazovanja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije na koje ga je uputio Poslodavac, – i u drugim slučajevima, utvrđenim Zakonom o radu i Pravilnikom o radu. Član 51. Naknada plaće iz člana 50. isplaćivat će se u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i drugim zakonskim propisima. Član 52. U skladu s pozitivnim bilancom poslovanja, a na osnovu rezultata završnog računa za prethodnu godinu, Poslodavac može iz ostvarene dobiti zaposlenike nagraditi jednom njegovom prosječnom plaćom obračunatom za period tekuće godine. VI. OSTALE ISPLATE RADNICIMA Član 53. Zaposleniku pripada regres za korištenje godišnjeg odmora u visini 70% prosječne neto plaće Poduzeća, ostvarene kod Poslodavca u godini koja prethodi isplati regresa, odnosno do neoporezivog djela ukoliko prethodno navedeni postotak prelazi oporezivi dio, pod uvjetom da Poslodavac nije prethodnu poslovnu godinu završio s gubitkom. Regres će Poslodavac isplatiti radnicima zaključno s krajem mjeseca svibnja/maja. Član 54. Poslodavac može nagraditi i stimulirati zaposlenike povodom vjerskih praznika, nacionalnih i državnih praznika, kao Broj 1 – Strana 22 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH i po osnovu ostvarenih ušteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada. Poslodavac će pitanje nagrađivanja i stimuliranja zaposlenika bliže urediti posebnim općim aktom. Član 55. Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u skladu sa Općim kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Član 56. Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu u visini njegove 4 (četiri) prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca odnosno 4 (četiri) prosječne neto plaće isplaćene kod Poslodavca, ako je to za zaposlenika povoljnije. Član 57. Zaposlenik i Poslodavac mogu pod uvjetom utvrđenim člankom 137. Zakona o mirovinsko/penzijsko-invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/98, Pravo na prijevremenu mirovinu/ penziju) zaključiti sporazum o ranijem odlasku zaposlenika u mirovinu/penziju, u skladu s posebnim programom poduzeća. Ovim sporazumom se između ostalog, utvrđuje i visina poticajne mirovine/penzije. Primjena člana 57. ne isključuje primjenu člana 56. Član 58. Zaposlenik ima pravo na jubilarnu nagradu nakon 10, 20 i 30 godina neprekidnog rada kod Poslodavca i to u iznosu od: – za 10 godina jedna prosječna plaća isplaćena kod Poslodavca za prethodni mjesec, – za 20 godina dvije prosječne plaće isplaćene kod Poslodavca za prethodni mjesec, – za 30 godina tri prosječne plaće isplaćene kod Poslodavca za prethodni mjesec. Zaposlenici JP BH pošta d.o.o. Sarajevo koji nisu ostvarili pravo na jubilarnu nagradu ni po kom osnovu ni za 10 ni za 15 ni za 20 ni za 30 godina, neprekidnog rada kod Poslodavca u periodu od 01.01.1992. godine do 17.09.2004. godine zbog transformacije preduzeća i promjena kolektivnog ugovora, imaju pravo na jednokratnu isplatu jubilarne nagrade u skladu sa stavom 1. ovog člana, samo po jednom osnovu i to onom koji je povoljniji za zaposlenika. Pravo na jubilarnu nagradu iz stava 2. ovog člana imaju i penzioneri JP BH pošta d.o.o. Sarajevo koji su u penziju otišli nakon 08.01.2002. godine. Poslodavac će jubilarne nagrade po ovom osnovu isplatiti najkasnije do 31.03.2007 godine. Član 59. U slučaju smrti zaposlenika ili člana njegove uže obitelji, isplaćuje se novčana naknada u visini tri prosječne plaće Poduzeća isplaćene u prethodna tri mjeseca kod Poslodavca. U slučaju nastanka teškog invaliditeta 70% i više ili teže bolesti zaposlenika (član 28. stav 3.) isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini tri prosječne plaće poduzeća isplaćene u prethodna tri mjeseca. Postupak u podnesenom zahtjevu za isplatu će biti riješen posebnim aktom Poslodavca i Sindikata. U slučaju elementarne nepogode, poplave ili požara u vlastitom stanu ili kući ili zajedničkom kućanstvu kod roditelja u trenutku nastanka štetnog događaja, zaposleniku se isplaćuje novčana naknada u visini dvije prosječne plaće ostvarene kod Poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati. Zaposleniku za rođenje svakog djeteta ili usvajanje svakog djeteta Poslodavac će isplatiti pomoć u visini jedne prosječne neto plaće isplaćene za protekli mjesec u poduzeću. Ako oba roditelja rade kod Poslodavca, pravo na ovu pomoć ima samo jedan roditelj. U slučaju smrti umirovljenika Poslodavac članovima njegove obitelji koji snose troškove sahrane, isplaćuje jednokratnu novčanu pomoć u visini prosječne plaće Poslodavca, obračunate za prethodni mjesec. Srijeda, 10.1.2007. Član 60. Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova koji nastaju upućivanjem zaposlenika na službeno putovanje dnevnica. Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Dnevnica za službeni put u inozemstvo isplaćuje se na način propisan za organe uprave. Naknada troškova za uporabu vlastitog vozila za službene potrebe utvrditi će se Općim aktima Poduzeća. Član 61. Radom na terenu podrazumijevaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu, van mjesta zaposlenja i u trajanju dužem od 30 (trideset) dana neprekidno. Naknada za rad na terenu - terenski dodatak, utvrđuje se u jednakom iznosu za sve zaposlenike ovisno od mjesta boravka na terenu (smještaj, ishrana i dr.). Za rad na terenu utvrđuje se dnevni iznos terenskog dodatka u visini od: – 95% dnevnice, ako za rad na terenu nije osiguran smještaj i ishrana u okviru Poduzeća – 85% dnevnice, ako je za rad na terenu osigurana ishrana u okviru Poduzeća – 80% dnevnice, ako je za rad na terenu osiguran smještaj u okviru Poduzeća – 75% dnevnice, ako je za rad na terenu osiguran i smještaj i ishrana u okviru Poduzeća Član 62. Dnevnica, i terenski dodatak međusobno se isključuju. Član 63. Poslodavac je obavezan zaposleniku osigurati ishranu tijekom radnog vremena (topli obrok). Ukoliko Poslodavac ne osigura ishranu, zaposleniku se isplaćuje mjesečna naknada u iznosu od najmanje 20% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Zaposleniku ne pripada naknada za topli obrok za dane kad odsustvuje s posla po bilo kom osnovu (službeni put, plaćeno odsustvo, rad s terenskim dodatkom, bolovanje i dr.). Za vrijeme ferijalne prakse, učenici, studenti i volonteri imaju pravo na topli obrok, odnosno dodatak za topli obrok. VII. NAKNADA ŠTETE Član 64. Naknada štete utvrđivat će se u skladu sa zakonima i Općim aktima Poduzeća. Član 65. Zaposlenik ne može bez odobrenja Poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac. Poslodavac i zaposlenik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, a najduže dvije godine od dana prestanka tog ugovora, zaposlenik ne može zaposliti kod druge osobe koji je u tržišnoj utakmici s Poslodavcem i da ne može za svoj ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se takmiči s Poslodavcem. Ugovor iz stava 2. ovog člana može biti sastavni dio Ugovora o radu. Ugovorena zabrana takmičenja obvezuje zaposlenika samo ako je ugovorom Poslodavac preuzeo obvezu da će zaposleniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosječne plaće isplaćene zaposleniku u periodu od 3 (tri) mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Naknadu iz stava 4. ovog člana Poslodavac je dužan isplatiti zaposleniku krajem svakog kalendarskog mjeseca. Visina naknade iz stava 4. ovog člana usklađuje se na način i pod uvjetima utvrđenim Ugovorom o radu. Srijeda, 10.1.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH VIII. PRESTANAK UGOVORA O RADU Član 66. Ugovor o radu prestaje u slučajevima, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu. Ugovor o radu prestaje: – smrću zaposlenika, – sporazumom Poslodavca i zaposlenika, – kada zaposlenik navrši 65. godina života i najmanje 20. godina staža osiguranja, odnosno navrši 40. godina staža osiguranja, ako Poslodavac i zaposlenik drugačije ne dogovore, – danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o utvrđivanju gubitka radne sposobnosti, – otkazom Poslodavca, odnosno zaposlenika, – istekom vremena na koje je sklopljen Ugovor o radu na određeno vrijeme, – ako zaposlenik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od 3 (tri) mjeseca - danom stupanja na izdržavanje kazne, – ako zaposleniku bude izrečena mjera sigurnosti, odgojna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od 3 (tri) mjeseca - početkom primjene te mjere, – odlukom mjerodavnog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa. Otkaz ugovora o radu: Član 67. Zaposlenik kome Poslodavac uručuje konačnu odluku o otkazu Ugovora o radu ima pravo na otkazni rok u trajanju: – za zaposlenike VII stupnja stručne spreme ili zaposlenike sa mirovinskim stažem preko 15 (petnaest) godina, . . . . . . . . . . . 3 (tri) mjeseca – za zaposlenike VI i V stupnja stručne spreme ili za zaposlenike sa 10 - 15 godina mirovinskog staža. . . . . . . . . . . 2 (dva) mjeseca – za zaposlenike III. i IV stupnja stručne spreme ili zaposlenike sa 3 - 10 godina mirovinskog staža . . . . . . . . . . 1 (jedan) mjesec – za ostale zaposlenike . . . . . . . . . . . . . . 15 dana U slučaju da zaposlenik otkazuje Ugovor o radu, otkazni rok traje 15 (petnaest) dana. Poslodavac može osloboditi zaposlenika obveze otkaznog roka pod uvjetima utvrđenim zakonom. Član 68. Zaposleniku se otkaz Ugovora o radu kod Poslodavca s obrazloženim razlozima za donošenje tog akta, mora dostaviti u pismenom obliku s poukom o pravnom lijeku. Član 69. Za vrijeme otkaznog roka zaposlenik ima pravo odsustvovati sa rada, uz naknadu plaće, radi traženja novog zaposlenja, od 2 (dva) sata dnevno ili 1 (jedan) dan u tjednu. Član 70. Poslodavac bez suglasnosti Federalnog Ministarstva nadležnog za rad, ne može otkazati Ugovor o radu sindikalnom povjereniku i za vrijeme obavljanja sindikalne dužnosti, 6 (šest) mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti. Član 71. Ukoliko dođe do prodaje dijela državnog kapitala i promjene vlasničke strukture u JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo i Hrvatskoj pošti Mostar, Poslodavac i Sindikat su suglasni da se u tenderu i Ugovoru o prodaji, pored ostalog, navede uvjet da u roku od najmanje 5 (pet) godina od dana zaključivanja Ugovora o prodaji neće doći do otpuštanja zaposlenika, otkazivanjem Ugovora o radu od strane Poslodavca zbog ekonomskih, tehničkih i drugih razloga, niti će mijenjati odredbe postojećeg Kolektivnog ugovora. Član 72. Poslodavac koji zbog ekonomskih, tehničkih, organizacijskih i drugih razloga u naredna tri mjeseca, namjerava otkazati Ugovor o radu najmanje petorici zaposlenika, dužan je Broj 1 – Strana 23 izraditi Program zbrinjavanja viška zaposlenika u skladu sa odredbama Zakona o radu uz obavezno dokazivanje opravdanosti postojanja tehnološkog viška za svakog zaposlenika koji je proglašen tehnološkim viškom, a utvrđen Programom iz člana 77. stav 1. Program iz stava 1. ovog člana, Poslodavac je obvezan dostaviti na konzultacije Sindikatu odnosno Vijeću zaposlenika. Sindikat će u slučajevima otkaza Ugovora o radu, zastupati interese zaposlenika u odnosu na Poslodavca i predložiti način rješavanja otkaza, shodno odredbama Zakona o radu i Kolektivnog ugovora. Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja Ugovora o radu u smislu stava 1. ovog člana, Poslodavac namjerava zaposliti zaposlenike s istim kvalifikacijama i stupnjem stručne spreme, prije zapošljavanja drugih osoba će ponuditi zaposlenje onim radnicima čiji su Ugovori o radu otkazani. Prilikom utvrđivanja tehnološkog viška za očuvanje zaposlenja, u slučaju iste radne efikasnosti, kao prednost se primjenjuje dužina radnog staža kod Poslodavca. Član 73. Zaposlenik s kojim je Poslodavac sklopio Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem se otkazuje Ugovor o radu nakon 2 (dvije) i više godina neprekidnog rada, osim u slučaju ako se Ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obveza iz Ugovora o radu od strane zaposlenika, ima pravo na novčani iznos otpremnine koji se sastoji od: 1. Dvije trećine mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljednja 3 (tri) mjeseca prije prestanka Ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca. 2. Dodatne naknade zaposleniku po osnovu ukupne dužine radnog staža kod Poslodavca, koja će se utvrđivati tako što će se za svaku godinu radnog staža isplaćivati novčani iznos od 3000,00 (tri tisuće) KM. Novčani iznos otpremnine isplaćuje se zaposleniku odmah nakon rješenja o prestanku radnog odnosa zbog tehnološkog viška, kad odluka postane konačna. IX. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZAPOSLENIKA Član 74. Radnici imaju pravo i dužnost školovati se, osposobljavati i usavršavati se na radu, u skladu sa svojim sposobnostima i u uvjetima rada, Planom utvrđenim potrebama Poslodavca. Poslodavac je obvezan prilikom tehnoloških promjena ili uvođenja novog načina organiziranja rada, omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad. Obrazovanje zaposlenika za potrebe Poslodavca uredit će se posebnim općim aktom. X. OSTVARIVANJE PRAVA IZ RADNOG ODNOSA Član 75. Zaposlenik će svoja prava iz radnog odnosa ostvarivati po postupku i na način utvrđen Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i Općim aktima Društva. Član 76. Ako se zbog prodaje, nasljeđivanja, spajanja, pripajanja, podjele ili druge promjene oblika organiziranja, promijeni osoba ili pravni položaj Poslodavca, sve obaveze iz Kolektivnog ugovora, Ugovora o radu i svih drugih akata, koje se odnose na zaposlenike, prenose se na novog Poslodavca. Član 77. Shodno članu 217. Zakona o gospodarskim društvima u Federaciji BiH, Statutima Dioničkog društva BH Telecom Sarajevo i Javnog poduzeća Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar, Poslodavac (BHT i HT) će, predvidjeti posebnu emisiju dionica i to: – za zaposlenike BHP d.o.o. Sarajevo - dionice BHT d.d. Sarajevo, Broj 1 – Strana 24 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH – za zaposlenike HP d.o.o. Mostar - dionice HT d.o.o. Mostar, u visini od 5 % osnovnog kapitala Dioničkog društva BH Telecom i Javnog poduzeća Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar koje će biti prenesene i na zaposlenike BHP-a i HP-a. XI. DJELOVANJE I UVJETI ZA RAD SINDIKATA Član 78. Sindikat je samostalna, dobrovoljna i interesna organizacija zaposlenih u poštanskom prometu, strukovna, nezavisna od državnih organa, vjerskih institucija, političkih stranaka i Poslodavaca, organizirana u sindikalne organizacije, podružnice i sindikalne grupe, koji svoju aktivnost zasnivaju na Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, svom Statutu i međunarodnim dokumentima. Član 79. Poslodavac ne može ograničavati djelovanje Sindikata odlukama organa upravljanja i rukovođenja. Područje rada Sindikata utemeljeno Statutom i Programom je sindikalno organiziranje zaposlenika kod Poslodavca, aktivno sudjelovanje u donošenju normativnih akata kod Poslodavca i zaštita prava zaposlenika. Sindikat se neće baviti poslovnom politikom, politikom obveza i razvoja Poslodavca, tehnološkim i ekonomsko komercijalnim procesom, ukoliko ne utiču negativno na pravo zaposlenika. Član 80. Poslodavac će: – osigurati Sindikatu sudjelovanje u donošenju akata koji uređuju pitanje plaća i drugih naknada zaposlenicima iz radnog odnosa koje razmatra Uprava Poslodavca i generalni direktor - predsjednik uprave. – obvezno pozivati predstavnike Sindikata na sjednicu Uprave kad se razmatra i odlučuje o pitanjima iz područja rada Sindikata i pravima od interesa zaposlenika, – omogućiti predstavnicima Sindikata plaćeno odsustvo sa rada radi sudjelovanja u radu organa Sindikata i to: članovima Predsjedništva Sindikata i članovima komisija Sindikata do 20 (dvadeset) radnih dana, a povjerenicima i članovima vijeća sindikalnih podružnica do 10 (deset) radnih dana. Član 81. Poslodavac i Sindikat će partnerski odnos ostvariti putem generalnog direktora - predsjednika uprave i predsjednika Sindikata. Generalni direktor ili od njega ovlašteni predstavnik su obvezni primiti predsjednika Sindikata na njegov zahtjev. Rukovoditelji dijelova poduzeća su obvezni primiti predsjednika Sindikalne podružnice na njegov zahtjev. Član 82. Sindikat će pristupiti štrajku kao metodu sindikalne akcije u skladu sa Zakonom, pri tom vodeći računa da se osigura funkcioniranje sustava pošta u skladu s članom 5. Zakona o štrajku (" Službene novine Federacije BiH " br. 14/00). Član 83. Poslodavac će Sindikatu u skladu sa mogućnostima pružati stručnu, tehničku i administrativnu pomoć pri radu, uključujući i pomoć na prikupljanju sindikalne članarine putem platnih lista, prijenosa tih sredstava na račun Sindikata, te na obustavi sindikalnih i ostalih kredita. Poslodavac će Predsjedništvu Sindikata staviti na raspolaganje ured opremljen odgovarajućim namještajem i opremom. Rukovoditelji dijelova poduzeća će osigurati prostoriju s namještajem i opremom za rad Sindikalnoj podružnici. Član 84. Funkcija predsjednika i tajnika Samostalnog sindikata obavlja se profesionalno: Srijeda, 10.1.2007. – za vrijeme profesionalnog obavljanja funkcije, zaposleniku pripada plaća u visini plaće koju bi imao da je radio na svom radnom mjestu ili po aktima sindikata ukoliko je povoljnija za njega, – plaću koju bi zaposlenik iz prethodnog stava ovog člana ostvario da je radio na svom radnom mjestu isplaćuje Poslodavac, a razliku sindikat, – zaposlenik koji profesionalno obavlja dužnost predsjednika i tajnika Samostalnog sindikata ima se pravo po isteku mandata, vratiti na ranije poslove ili drugo odgovarajuće radno mjesto. Član 85. Prilikom primjene i provođenja ovog Kolektivnog ugovora Poslodavac se obvezuje da će poštivati Zakon o vijeću zaposlenika i sve obveze koje iz njega proizlaze ("Službene novine Federacije BiH", broj 38/04). Sindikat je dužan odluku o izboru sindikalnih povjerenika, predsjednika sindikalnih podružnica i predsjednika Sindikata dostaviti Poslodavcu. XII. METODA SINDIKALNE AKCIJE Član 86. Sindikat će metode sindikalne akcije koristiti tako što će njihov nositelj biti Centralni odbor - Predsjedništvo Sindikata, a partner Direktor - Predsjednik Uprave. Pojedini oblici sindikalnih aktivnosti i rokovi rješavanja su sljedeći: METOD SINDIKALNE NAČIN RJEŠAVANJA AKCIJE Zahtjev Pismeno Posredovanje Predstavnici Arbitraža Komisijski Pregovaranje Predstavnici Usuglašavanje Predstavnici Bojkot Pismeno Najava štrajka Pismeno Štrajk upozorenja Pismeno ROK RJEŠAVANJA 15 - 30 dana 1 - 3 dana 30 dana 30 dana 15 dana 1 - 3 dana 15 dana 3 dana XIII. RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA Član 87. Kolektivni radni sporovi o primjeni, izmjeni i dopuni, odnosno otkazivanju ovog Ugovora ili drugog sličnog spora koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovog Ugovora, rješavat će se u postupku mirenja a u skladu sa Zakonu o radu. Član 88. Kolektivne radne sporove, koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovog Ugovora, rješava Mirovno vijeće. Mirovno vijeće se sastoji od 3 (tri) člana i to: predstavnika Poslodavca, Sindikata i predstavnika kojeg izaberu strane u sporu sa liste koju utvrđuje resorni Federalni ministar, a utvrđuje se za razdoblje od 2 (dvije) godine. Mirovno vijeće iz stava 2. ovog člana donosi Pravila o postupku pred tim Vijećem. Administrativne poslove za Mirovno vijeće vrši resorno Federalno Ministarstvo. Troškove za člana Mirovnog vijeća sa liste koju utvrđuje resorni Federalni Ministar snosi resorno Federalno Ministarstvo. Član 89. Postupak mirenja pokreće se na pismeni prijedlog jednog od potpisnika ovog Ugovora, a mora se dovršiti u roku od 10 (deset) dana od dana početka mirenja. U postupku mirenja ispituju se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prikupljaju se i drugi dokazi i saslušavaju svjedoci. Mirovno vijeće sastavlja pismeni prijedlog nagodbe. Ako ugovorne strane prihvate pismeni prijedlog nagodbe, nagodba ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora. Član 90. Strane u sporu mogu rješavanje kolektivnog radnog spora, sporazumno, povjeriti arbitraži. Srijeda, 10.1.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH U slučaju odbijanja prijedloga nagodbe, provodi se arbitražni postupak. Arbitražno vijeće broji 5 (pet) članova, od čega po 2 (dva) imenuju ugovorne strane, a jednog zajedničkog člana (predsjednika) biraju iz reda uglednih stručnjaka iz oblasti koja je predmet spora. Rad Arbitražnog vijeća je javan. Član 91. Odluka arbitraže donosi se u roku od 15 (petnaest) dana od dana pokretanja arbitražnog spora i ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora. Protiv arbitražne odluke, žalba nije dopuštena. XIV. ŠTRAJK Član 92. U svrhu zaštite i ostvarenja ekonomskih i socijalnih interesa svojih članova Sindikat ima pravo pozvati svoje članstvo i zaposlenike u štrajk. Zaposlenik ima pravo na štrajk i slobodno odlučuje o svom učešću u štrajku. Ukoliko Sindikat ocijeni da se ne ostvaruju prava zaposlenika utvrđena Zakonom i Kolektivnim ugovorom, stupit će u pregovore sa Poslodavcem i zahtijevati da poduzme odgovarajuće mjere. Sindikat ima pravo organizirati štrajk u skladu sa Zakonom i pravilima Sindikata o štrajku, ukoliko sporna pitanja ne budu riješena putem pregovora. Sindikat se suzdržava od štrajka, ako se odredbe ovog Kolektivnog ugovora uredno ispunjavaju prema svim radnicima. Štrajk se organizira i vodi u skladu sa Zakonom o štrajku ("Službene novine Federacije BiH," br.14 /00), Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom Sindikata o štrajku. Član 93. Sindikat će pristupiti štrajku, kao metodu sindikalne akcije, u skladu sa zakonom, pri tome vodeći računa da se osigura funkcioniranje sustava pošte u skladu sa članom 5. Zakona o štrajku ("Službene novine Federacije BiH," broj14/00). Za provođenje štrajka potrebno je utvrditi nužan obujam poslova u poduzeću koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka, a na osnovu Sporazuma utvrđenog sa Poslodavcem. Sporazum kojim se utvrđuje funkcioniranje nužnih radnih mjesta u poduzeću, kao i njihov obujam, predlaže Poslodavac. Član 94. Odluku o stupanju u štrajk donosi Centralni odbor Predsjedništvo Sindikata. Centralni odbor - Predsjedništvo Sindikata sačinjava štrajkaški odbor. Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka. Odluka o stupanju u štrajk dostavlja se Osnovnim sindikalnim organizacijama - Sindikalnim podružnicama i Poslodavcu i to u zakonski utvrđenom roku. Član 95. Poslodavac ne može pozivati na odgovornost zaposlenike, niti ih dovoditi u nepovoljniji položaj, zbog sudjelovanja u štrajku bez obzira jesu li učlanjeni u Sindikat ili nisu njegovi članovi. Član 96. Zaposleniku koji je sudjelovao u štrajku plaća se ne može smanjiti razmjerno vremenu učešća u štrajku, niti može imati ikakve štetne posljedice po zaposlenika. XV. PRIMJENA I TUMAČENJE KOLEKTIVNOG UGOVORA Član 97. Ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju od četiri člana za praćenje primjene i tumačenje odredbi ovog Ugovora i to dva člana Sindikata i dva člana resornog Ministarstva. Broj 1 – Strana 25 Komisija se imenuje u roku od 30 (trideset) dana od dana potpisivanja ovog Ugovora. Predsjednik komisije mijenja se naizmjenično svake godine. Komisija donosi Poslovnik o radu. Odluke komisije se donose većinom glasova, a kod istog broja glasova, Komisija će usuglašavati stavove, a ako nije moguće ide na arbitražu. XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 98. Ovaj Ugovor zaključuje se na neodređeno vrijeme. Svaka ugovorna strana može pokrenuti postupak za izmjene i dopune ovog Ugovora, ali ga ne može jednostrano otkazati. Strana kojoj je podnesen pismeni prijedlog za izmjenu i dopunu ovog Ugovora obavezna je pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni i dopuni u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijama prijedloga. Ako druga strana ne prihvati prijedlog u roku od 15 (petnaest) dana, pokreće se arbitražni postupak. Član 99. Ovaj Kolektivni ugovor smatra se zaključenim kada ga potpišu predstavnici ugovornih strana. Član 100. Nadzor nad primjenom ovog Kolektivnog ugovora obavlja Federalni inspektor rada. Zaposlenik, Sindikat, Vijeće zaposlenika i Poslodavac mogu zahtijevati od Inspektora rada provođenje inspekcijskog nadzora. Član 101. Potpisnici ovog Ugovora se obvezuju da će na sva druga pitanja iz radnog odnosa koja nisu uređena ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjivati odredbe Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99, 32/00 i 29/03), Općeg Kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 54/05) i Konvencija MOR koje su ratificirane od strane BiH. Član 102. Poslodavac je dužan uskladiti Pravilnik o radu, Pravilnik o radnim mjestima sa posebnim uvjetima rada, Pravilnik o zaštiti na radu i druga opća akta s odredbama ovog Ugovora u roku od 90 (devedeset) dana od dana stupanja na snagu ovog Ugovora. Član 103. Stupanjem na snagu ovog Kolektivnog ugovora prestaju važiti Kolektivni ugovor za zaposlenike u poštanskom saobraćaju ("Službene novine Federacije BiH", broj 05/04) i Kolektivni ugovor za zaposlenike Hrvatske pošte i telekomunikacija Mostar ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/02). Član 104. Ovaj Kolektivni ugovor stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH. Na strani Poslodavca: Broj 07/1-49-1072-15/06 21. prosinca 2006. godine Za Vladu Federacije BiH Federalno ministarstvo prometa i komunikacija Ministar mr. Nedžad Branković, v. r. Na strani zaposlenika: Broj 03-21-12-C50/06 21. prosinca 2006. godine Predsjednik Sindikata BH Pošta Sarajevo Muhamed Bajramović, v. r. Broj SHP - 40/06 21. prosinca 2006. godine Predsjednik Sindikata Hrvatskih pošta Mostar Mladen Raguž, v. r. Broj 1 – Strana 26 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Na osnovu člana 111. i 112. Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99, 32/00 i 29/03), Opšteg kolektivnog ugovora za teritorij Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 54/05), Sindikat BH Pošta Sarajevo i Sindikat Hrvatskih pošta Mostar (u daqnjem tekstu - Sindikati) i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine - Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, 21. decembra 2006. godine, zakqučili su KOLEKTIVNI UGOVOR ZA PODRUČJE DJELATNOSTI POŠTANSKOG SAOBRAĆAJA I. OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim kolektivnim ugovorom (u daqnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju se prava i obaveze zaposlenika iz rada i po osnovu rada, kao i prava i obaveze potpisnika Ugovora. Pod pojmom Poslodavac podrazumijevaju se Javno preduzeće BH Pošta d.o.o. Sarajevo i preduzeće Hrvatska pošta d.o.o. Mostar (u daqnjem tekstu: Poslodavac), kao i druge organizacije koje se bave pružanjem poštanskih i drugih usluga. Pod pojmom zaposlenik, u smislu ovog ugovora, podrazumijeva se fizička osoba koja je, na osnovu ugovora o radu, zaposlena kod Poslodavca. Srijeda, 10.1.2007. Član 5. Ugovor o radu zakqučuje se u pismenoj formi i, pored podataka utvrđenih Zakonom o radu, treba sadržati i podatke o: – posebnim uvjetima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni i slično), – osiguranju sredstava i mjerama zaštite na radu, – probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta, – drugim uvjetima utvrđenim Pravilnikom o radu, Pravilnikom o zaštiti na radu i drugim aktima. Probni rad: Član 6. Ako je za određene poslove Pravilnikom predviđen probni rad, kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa, Poslodavac je dužan odrediti stručnu osobu ili tijelo koje će pratiti i ocijeniti rad zaposlenika. Probni rad može trajati najduže 6 (šest) mjeseci. Član 7. Po završetku probnog rada, stručna osoba ili tijelo dužno je zaposleniku i Poslodavcu saopćiti ocjenu o stručnim sposobnostima, kao i radnoj disciplini zaposlenika. Ukoliko do isteka roka probnog rada, a najduže 5 (pet) dana po isteku toga roka, stručna osoba ili tijelo ne saopće svoju ocjenu, smatra se da je zaposlenik zadovoqio na probnom radu. Otkazni rok, za zaposlenika koji nije zadovoqio na probnom radu, iznosi najmanje 7 (sedam) dana. Član 2. Općim aktima Poslodavca ne mogu se utvrditi mawa prava zaposlenika, niti uskratiti prava zaposlenika utvrđena ovim Ugovorom. Član 8. Probni rad se može produžiti za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje zaposlenika i sl.). II. RADNI ODNOSI Prijem pripravnika: Član 3. Radni odnos zasniva se ugovorom o radu, zakqučenim između Poslodavca i zaposlenika, nakon provedenog postupka prijema. Odluku o potrebi zasnivawa radnog odnosa donosi Poslodavac koji, u skladu sa utvrđenim uvjetima, vrši izbor zaposlenika za određeno radno mjesto. Potrebe za preraspodjelom zaposlenika Poslodavac može rješavati internim natječajima. Član 9. Poslodavac može zakqučiti ugovor o obavljanju pripravničkog staža sa pripravnikom na onoliko vremena koliko traje pripravnički staž, propisan za zanimanje na koje se odnosi, a u skladu sa odredbama Zakona o radu. Član 4. Ugovor o radu sa odabranom osobom, budućim zaposlenikom, može se zakqučiti: – na neodređeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom, – na određeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom, – na neodređeno ili određeno vrijeme uz probni rad Prilikom stupawa na rad, organizacijska jedinica Poslodavca, u kojoj zaposlenik zasniva radni odnos, mora omogućiti zaposleniku upoznavanje s općim aktima Poslodavca, kojima se utvrđuju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa. Bez zasnivawa radnog odnosa, a radi stručnog osposobljavawa za samostalni rad, Poslodavac može sa zainteresiranom osobom zakqučiti i ugovor o volonterskom radu. Poslodavac može, pod određenim uvjetima, sa zainteresiranom osobom zakqučiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova. Zakqučivanje ugovora iz stava 1, 3 i 4 ovog člana, vrši se u skladu sa Zakonom o radu, ovim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Član 10. Pripravnički staž može se utvrditi u trajanju do godine dana i to: – 6 (šest) mjeseci za pripravnike sa KV, SSS i VKV spremom, – 12 (dvanaest) mjeseci za pripravnike sa VŠS i VSS spremom. Član 11. Osposobljavanje pripravnika i polaganje pripravničkog ispita vrši se po programu kojeg utvrđuje Poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu. Po završetku pripravničkog staža, pripravnik polaže pripravnički ispit pred stručnom komisijom, čiji sastav određuje Poslodavac. Član 12. Trajanje pripravničkog staža produžuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje zaposlenika i sl.). Volonterski rad: Član 13. Na stručno osposobljavanje, bez zasnivawa radnog odnosa, a radi sticawa iskustva i polagawa stručnog ispita (volonterski rad), kao uvjeta za obavljanje određenih zanimawa, mogu se primati osobe koje su završile školovanje za takvo zanimanje. Srijeda, 10.1.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Volonterski rad i provjera osposobljenosti odvija se pod istim uvjetima kao i za pripravnike. Za vrijeme volonterskog rada osiguravaju se prava propisana Zakonom o radu. Volonterski rad iz stava 1. ovog člana može trajati najduže godinu dana i taj period ubraja se u pripravnički staž i u radno iskustvo. III. RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA Radno vrijeme: Član 14. Puno radno vrijeme zaposlenika iznosi 40 (četrdeset) sati sedmično. Dnevno radno vrijeme zaposlenika utvrđuje Poslodavac, u skladu sa Pravilnikom o radu. Raspored radnog vremena, odnosno početak i završetak radnog vremena, utvrđuje Poslodavac, uz prethodne konsultacije sa Vijećem zaposlenika, odnosno Sindikata. Shodno stavu 3 ovog člana, Vijeće uposlenika, odnosno Sindikat, saglasan je da uprava društva vrši raspored radnog vremena u ime Poslodavca, uz obavezu poštivawa prava i interesa zaposlenika utvrđenih Zakonom o radu, Općim kolektivnim ugovorom, Kolektivnim ugovorom i Zakonom o vijeću uposlenika. Član 15. U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećawa obima posla te u drugim slučajevima neophodne potrebe, zaposlenik je obavezan, na zahtjev Poslodavca, raditi duže od punog radnog vremena u sedmici (prekovremeni rad), a najviše do 10 (deset) sati sati sedmično. Zaposlenik može dobrovoqno, na zahtjev Poslodavca, raditi prekovremeno i to u trajanju od još, najviše, 10 (deset) sati sedmično. Član 16. Rad u vremenu između 22 (dvadeset dva) uvečer i 06 (šest) sati ujutro idućeg dana, smatra se noćnim radom. Odmori i odsustvo: Član 17. U skladu sa Zakonom o radu, Poslodavac osigurava zaposlenicima sljedeće odmore u trajanju: – u toku radnog vremena najmanje 30 minuta (odmor se koristi u toku radnog dana po rasporedu, s tim da se ne uračunava u radno vrijeme i da ne može biti na početku ili na kraju radnog vremena) – dnevni odmor između dva uzastopna radna dana najmanje 12 sati neprekidno – sedmični odmor najmanje 24 sata neprekidno – godišwi odmor najmanje 18 radnih dana – godišwi odmor zaposlenika koje, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja najmanje 30 radnih dana. Član 18 Zaposlenicima koji su tokom rada izloženi štetnim zračewima, Poslodavac je dužan osigurati odmor na svakih 60 (šezdeset) minuta rada, po 10 (deset) minuta odmora, koji ulazi u radno vrijeme. Pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se radna mjesta iz stava 1. ovog člana. Godišwi odmori: Član 19. Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 (osam) dana, stiče pravo na godišwi odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada. Broj 1 – Strana 27 Ako zaposlenik nije stekao pravo na godišwi odmor u smislu stava 1. ovog člana, ima pravo na jedan radni dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada. Član 20. Dužina godišnjeg odmora duže od najkraće propisanog Zakonom o radu zavisi od: – dužine radnog staža, – stručne spreme i grupe složenosti poslova, – posebnih uvjeta rada, – posebnih socijalnih uvjeta. Član 21. Prema dužini radnog staža, dužina godišnjeg odmora uvećava se: – do 5 godina radnog staža . . . . . . . . . . . za 1 radni dan – od 5 - 10 godina radnog staža . . . . . . . . za 2 radna dana – od 10 - 15 godina radnog staža . . . . . . . za 3 radna dana – od 15 - 20 godina radnog staža . . . . . . . za 4 radna dana – od 20 - 25 godina radnog staža . . . . . . za 5 radnih dana – od 25 - 30 godina radnog staža . . . . . . za 6 radnih dana – 30 i više godina radnog staža. . . . . . za 7 radnih dana Kao navršena godina radnog staža uzima se godina radnog staža koju zaposlenik navršava do donošewa rješewa o korištenju godišnjeg odmora. Član 22. Dužina godišnjeg odmora, zavisno od stručne spreme koja se traži za radno mjesto zaposlenika, uvećava se kako slijedi: – NKV, PKV, NSS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 dan – KV, SSS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 dana – VKV, VŠS. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 dana – VSS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 dana Član 23. S obzirom na uvjete rada za zaposlenike koji rade na neposrednom održavanju ili remontima objekata te na visini, pod zemqom, na visokim ili niskim temperaturama, u vlazi ili buci, koji rade na terenu ili u nadzoru na izgradwi objekata duže od 60 (šezdeset) dana u toku godine, kao i za zaposlenike koji rade u smjenama, dužina godišnjeg odmora uvećava se za 3 (tri) radna dana. Uvećavawa godišnjeg odmora po osnovama iz prethodnog stava ne mogu se kumulirati. Član 24. Zaposlenik koji živi pod posebnim socijalnim i zdravstvenim uvjetima ima pravo na uvećanje godišnjeg odmora i to: – Roditeqi djece sa smetwama u psihofizičkom razvoju ili sa utvrđenim invaliditetom . . . . . 2 dana – Zaposlenici za svako dijete do 15 god. starosti . . 1 dan – Zaposlenik invalid sa preostalom radnom sposobnošću za rad sa punim radnim vremenom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 dana – Zaposlenik sa tjelesnim oštećewima iznad 60%. . 1 dan – Samohranim roditeqima djece do 15 god. . . . . . 2 dana Član 25. Godišwi odmor se može koristi u toku čitave kalendarske godine na osnovu plana korištewa godišnjeg odmora, koji donosi Poslodavac u skladu potrebama zaposlenika i procesa rada, a najkasnije do 1. marta (ožujka) za tekuću godinu. U dane godišnjeg odmora ne ubrajaju se praznici, blagdani, neradni dani, subota i nedjelja. Član 26. Godišwi odmor može se koristiti u dva dijela. Ako zaposlenik koristi godišwi odmor u dijelovima, prvi dio se koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna (lipwa) naredne godine. Broj 1 – Strana 28 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan odmora kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti neposrednog rukovodioca najmanje 3 (tri) dana prije njegovog korištewa. Član 27. Zaposlenik se ne može odreći prava na godišwi odmor. Zaposleniku se ne može uskratiti pravo na godišwi odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištewa godišnjeg odmora. Odsustvo sa rada: Srijeda, 10.1.2007. Član 30. Zaposlenici koji su imenovani ili izabrani u predstavnička tijela organa Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, kantona-županije, grada ili općine, imaju pravo na neplaćeno odsustvo za dane kada su obavezni prisustvovati sjednicama organa u koje su imenovani ili izabrani. Obveza zaposlenika je da, po dobivanju poziva za sjednicu, najavi odsustvo. Zaposlenicima izabranim, odnosno imenovanim, na neku od javnih dužnosti, prava i obaveze iz radnog odnosa miruju u skladu sa Zakonom o radu. 1. Plaćeno odsustvo IV. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA Član 28. Zaposlenik ima pravo odsustva sa rada uz naknadu plaće do 7 (sedam) radnih dana u jednoj kalendarskoj godini i to: – sklapanje braka zaposlenika . . . . . . . . 5 radnih dana – rođenje djeteta zaposlenika. . . . . . . . . 5 radnih dana – sklapanje braka djeteta zaposlenika . . . . 3 radna dana – smrt supružnika, djeteta, roditelja i unuka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 radnih dana – smrt roditelja supružnika . . . . . . . . . . 3 radna dana – smrt brata i sestre . . . . . . . . . . . . . . . 3 radna dana – smrt roditelja po ocu i majci . . . . . . . . . 3 radna dana – teža bolest člana uže porodice . . . . . . 3 radna dana – otklawanje štetnih posljedica elementarnih nepogoda . . . . . . . . . . . . 3 radna dana – vjerskih praznika i tradicijskih potreba 2 radna dana – osposobljavanje za rad u Sindikatu članova CSO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 radna dana – selidba i izgradwa vlastite stambene kuće ili stana . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 radna dana – reguliranje prava na penziju . . . . . . . . . 2 radna dana Članom uže porodice, u smislu prethodnog stava ovog člana, smatraju se: supružnici odnosno izvanbračni supružnici, dijete (bračno, izvanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojiteq, djed i baba (po ocu i majci), braća i sestre. Za svaki smrtni slučaj predviđen ovim članom zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust. Pod težom bolešću smatraju se bolesti utvrđene listom teških bolesti, odnosno teških tjelesnih povreda, temeljem kojih državni službenik, odnosno namještenik, ostvaruje pravo na nadoknadu za slučaj teške invalidnosti ili teške bolesti ("Službene novine Federacije BiH" br.30/05). Dobrovoqni davateqi krvi imaju pravo na 2 (dva) uzastopna dana za svako davanje krvi koji se računaju kao da su na radu. Član 31. Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku da se upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti zaštite na radu u roku od 30 (trideset) dana od dana stupawa zaposlenika na rad. 2. Neplaćeno odsustvo Član 29. Zaposleniku se može, na njegov zahtjev, odobriti odsustvo bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo), u trajanju do godinu dana, radi neophodnih privatnih poslova u sljedećim slučajevima: – radi teže bolesti člana uže porodice, odnosno kućanstva – radi liječewa, odnosno oporavka, prema preporuci ljekara, – radi izgradnje ili popravke kuće ili stana, – radi obrazovawa, osposobljavawa, usavršavawa ili specijalizacije na lični trošak, – radi učešća u društvenim, kulturnim i sportskim manifestacijama, – i drugim opravdanim razlozima. Zaposlenik ima pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju od 2 (dva) dana radi zadovoljewa svojih vjerskih i tradicijskih potreba. Odluku o tome donosi ovlaštena osoba u skladu sa Pravilnikom o radu. Član 32. Poslodavac je obavezan osposobiti zaposlenika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja zaposlenika te sprečava nastanak nesreće. Poslodavac je obavezan osigurati potrebne uvjete za zaštitu na radu. Poslodavac je obavezan, prilikom uvođewa novih tehnologija, informirati zaposlenike o tehnološkim karakteristikama i mogućim uticajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost zaposlenika. Zaštita zaposlenika ostvarivat će se u u skladu sa odredbama Zakona o radu i drugim pozitivnim zakonskim propisima. Dužnost je zaposlenika brinuti se o vlastitom zdravqu i sigurnosti, kao i o zdravqu i sigurnosti drugih sa kojima radi. Član 33. Zaposlenik ima pravo odbiti da radi na poslovima od kojih mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje, zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, a o tome je dužan odmah obavijestiti Inspekciju rada i Sindikat. Ukoliko odbije raditi, ne smije biti stavljen u nepovoqniji položaj, ne može mu se uskratiti puna isplata naknade plaće za vrijeme dok ne radi, niti se protiv njega smiju poduzimati bilo kakve mjere odgovornosti. Član 34. Kod ozljeda na radu i u vezi sa radom ili oboljewa od profesionalne bolesti, Poslodavac je dužan osigurati zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonskim propisima koji reguliraju ovu oblast. Poslodavac može, jednom godišnje, organizirati besplatne sistematske ljekarske preglede i potrebnu vakcinaciju, specijalističke preglede, kao i periodične preglede u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima. Član 35. Poslodavac može ugovoriti kolektivno osiguranje zaposlenika pri vršenju i van vršewa redovnih poslova. Član 36. Poslodavac ne može odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće ili joj, zbog tog stawa, otkazati ugovor o radu ili je, osim u slučajevima određenim Zakonom o radu, rasporediti na druge poslove. Ženu za vrijeme trudnoće, odnosno dojewa djeteta, Poslodavac je dužan rasporediti na druge poslove, ako je to u interesu njenog zdravstvenog stawa, koje je utvrdio ovlašteni ljekar. Ako Poslodavac nije u mogućnosti osigurati raspoređivanje žene u smislu stava 2. ovog člana, žena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće, u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Srijeda, 10.1.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Privremeni raspored iz stava 2. ovog člana ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene. Ženu iz stava 2. ovog člana Poslodavac može premjestiti na drugo mjesto rada samo uz njen pismeni pristanak. Član 37. Po isteku prava na plaćeno porodiqsko odsustvo, utvrđeno Zakonom, jedan od roditelja može odsustvovati sa rada do 3 (tri) godine života djeteta. Za vrijeme odsustva sa rada, u smislu stava 1. ovog člana, prava i obaveze iz radnog odnosa miruju. Član 38. Zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu i ima prednost pri stručnom obrazovanju radi prekvalifikacije te se raspoređuje na lakše poslove koji odgovaraju njegovoj preostaloj sposobnosti za rad. Poslodavac može, samo uz prethodnu suglasnost Vijeća zaposlenika odnosno Sindikata, otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti. Član 39. Zaposleniku se ne može ponuditi ugovor o radu s mawim brojem bodova radnog mjesta od onog koji je imao u trenutku navršenih 60 (šezdeset) godina (muškarac), odnosno 55 (pedeset pet) godina (žena) života. U slučaju potrebe za primjenom stava 1 ovog člana, kad ne postoji sistematizirano radno mjesto sa istim brojem bodova, zaposleniku pripada razlika bodova radnog mjesta sa kojeg se raspoređuje. V. PLAĆE I NAKNADE PLAĆA Član 40. Poslodavac ne može zaposleniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu određuje se period isplate plaće koji ne može biti duži od 30 (trideset) dana. Poslodavac je dužan zaposleniku uručiti pismeni obračun bruto i neto plaće, prilikom njene isplate. Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću ili je ne isplati u cijelosti, dužan je, do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, zaposleniku uručiti obračun iznosa plaće koji je bio dužan isplatiti. Obračun iz stava 4. ovog člana ima snagu izvršne isprave. Pojedinačne isplate plaće nisu javne. Član 41. Osnovna plaća je najniži iznos koji se zaposleniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe složenosti, normalne uvjete i rezultate rada. Osnovna plaća je proizvod najniže neto plaće i odgovarajućeg koeficijenta složenosti poslova koje zaposlenik obavlja. Član 42. Najniža neto plaća je osnovica za obračun osnovne plaće zaposlenika. Najniža neto satnica ne može biti mawa od 2,60 KM, za mjesečni prosjek od 174 sata. Na najnižu neto satnicu za zaposlenika primjenjuju se koeficijenti iz platnih grupa iz člana 46. Član 43. Osnovna plaća zaposlenika uvećava se za svaku godinu radnog staža (efektivni staž) za 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%. Broj 1 – Strana 29 Član 44. Kada troškovi života u posledwa tri mjeseca, na osnovu zvaničnih podataka Federalnog zavoda za statistiku, porastu najmanje za 5 % ili više, osnovna plaća zaposlenika uvećava se najmanje za isti iznos. Član 45. Koeficijenti, odnosno bodovi za platne grupe, sadrže sveukupne elemente (zahtjeve) radnog mjesta, složenost poslova, odgovornost i uvjete rada. Član 46. U okviru grupe poslova iz prethodnog člana, sva radna mjesta razvrstavaju se u 6 (šest) grupa poslova i utvrđuju koeficijenti, zavisno od složenosti poslova radnih mjesta i stepena stručne spreme, kako slijedi: Grupa poslova koeficijent – Jednostavni, rutinski poslovi, koji se obavljaju po jedinstvenom postupku sa jednostavnim sredstvima rada - NK . . . . . . . . . . . . . . . . 1,00 - 1,10 – Srednje složeni poslovi, na kojima se rad ponavlja, a stručnost je zasnovana na poznavanju procedura i sredstava rada, uz povremenu pojavu novih poslova, a potrebna stručna sprema zaposlenika je najmanje KV . . . . . . . . . . . 1,30 - 1,80. – Složeniji poslovi, za čije obavljanje je potrebna samostalnost u vršenju poslova, sposobnost organizirawa, vođewa i pripreme rada, a potrebna stručna sprema zaposlenika je najmanje SSS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1,81 - 2,10 – Složeniji i raznovrsniji poslovi, koji zahtijevaju konsultacije pri izvršavanju poslova, veći stepen samostalnosti i stručnosti u izvršavanju zadataka, a potrebna stručna sprema zaposlenika je najmanje VKV. . . . . . . . . . 2,11 - 2,30 – Poslovi koji zahtijevaju teorijsko i praktično znanje za obavljanje poslova, samostalnost i izraženu stručnost i kreativnost u wihovom izvršavanju a potrebna stručna sprema zaposlenika je najmanje VŠS.. . . . . . . . . . 2,31 - 3,00 – Najsloženiji poslovi, koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost, dodatna specijalistička znawa, sposobnost vođewa poslova i rukovođewa, rada i razvoja, istraživačku sposobnost, a potrebna stručna sprema zaposlenika . . . . . . VSS. 3,01 - 5,05. Na utvrđene koeficijente složenosti poslova dodaju se bodovi po osnovu stručne spreme koju zaposlenik stvarno posjeduje, do stepena koji se traži za radno mjesto na koje je raspoređen zaposlenik, a što će se detaqnije utvrditi Pravilnikom o radu. Član 47. Dodatak na osnovnu plaću za otežane uvjete rada (buka, vlaga, prašina, mračne prostorije, rad pri obojenoj svjetlosti, nepovoqnim klimatskim i atmosferskim uvjetima, rad na visini, teški fizički napori, elektromagnetsko zračenje i ostali uvjeti definirsani Zakonom o zaštiti na radu) iznosi 5% od osnovne plaće zaposlenika, a Pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se pripadajuća radna mjesta. Član 48. Plaća pripravnika iznosi 80% od osnovne plaće radnog mjesta za koje se osposobljava. Član 49. Osnovna plaća zaposlenika uvećava se: – za rad noću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ... 35% – za prekovremeni rad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50% – za rad na dan sedmičnog odmora . . . . . . . . . . . . 20% – za rad u dane državnih praznika koji su po zakonu neradni. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75% Dodaci se međusobno ne iskqučuju. Broj 1 – Strana 30 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Član 50. Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima: – za vrijeme godišnjeg odmora, – za vrijeme privremene spriječenosti za rad usljed bolesti, – za vrijeme porodiqskog odsustva, – za plaćeno odsustvo i državne praznike, – za prekid rada (koji nije prouzrokovao zaposlenik), – za vrijeme odsutnosti sa posla zbog obrazovawa, stručnog osposobljavawa i prekvalifikacije na koje ga je uputio Poslodavac, – i u drugim slučajevima, utvrđenim Zakonom o radu i Pravilnikom o radu. Član 51. Naknada plaće iz člana 50. isplaćivat će se u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i drugim zakonskim propisima. Član 52. U skladu sa pozitivnim bilansom poslovawa, a na osnovu rezultata završnog računa za prethodnu godinu, Poslodavac može, iz ostvarene dobiti, zaposlenike nagraditi jednom njegovom prosječnom plaćom, obračunatom za period tekuće godine. VI. OSTALE ISPLATE RADNICIMA Član 53. Zaposleniku pripada regres za korištenje godišnjeg odmora u visini 70% prosječne neto plaće Preduzeća, ostvarene kod Poslodavca u godini koja prethodi isplati regresa, odnosno do neoporezivog dijela, ukoliko prethodno navedeni procenat prelazi oporezivi dio, pod uvjetom da Poslodavac nije prethodnu poslovnu godinu završio sa gubitkom. Regres će Poslodavac isplatiti radnicima zakqučno sa krajem mjeseca maja - svibwa. Član 54. Poslodavac može nagraditi i stimulirati zaposlenike povodom vjerskih praznika, nacionalnih i državnih praznika, kao i po osnovu ostvarenih ušteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada. Poslodavac će pitanje nagrađivawa i stimulirawa zaposlenika bliže urediti posebnim općim aktom. Član 55. Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u skladu sa Općim kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Član 56. Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu u visini njegove 4 (četiri) prosječne plaće, isplaćene u prethodna tri mjeseca, odnosno 4 (četiri) prosječne neto plaće isplaćene kod Poslodavca, ako je to za zaposlenika povoqnije. Član 57. Zaposlenik i Poslodavac mogu, pod uvjetima utvrđenim člankom 137. Zakona o mirovinsko -invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br.29/98, Pravo na prijevremenu penziju) zakqučiti sporazum o ranijem odlasku zaposlenika u penziju, u skladu sa posebnim programom Preduzeća. Ovim sporazumom se, između ostalog, utvrđuje i visina podsticajne penzije. Primjena člana 57. ne iskqučuje primjenu člana 56. Član 58. Zaposlenik ima pravo na jubilarnu nagradu nakon 10, 20 i 30 godina neprekidnog rada kod Poslodavca i to u iznosu od: – za 10 godina Srijeda, 10.1.2007. jedna prosječna plaća isplaćena kod Poslodavca za prethodni mjesec, – za 20 godina dvije prosječne plaće isplaćene kod Poslodavca za prethodni mjesec, – za 30 godina tri prosječne plaće isplaćene kod Poslodavca za prethodni mjesec. Zaposlenici JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo, koji nisu ostvarili pravo na jubilarnu nagradu ni po kojem osnovu, ni za 10, ni za 15, ni za 20, ni za 30 godina neprekidnog rada kod Poslodavca u perodu od 01. 01. 1992. godine do 17. 09. 2004. godine zbog transformacije Preduzeća i promjena Kolektivnog ugovora, imaju pravo na jednokratnu isplatu jubilarne nagrade u skladu sa stavom 1. ovog člana, samo po jednom osnovu i to onom koji je povoqniji za zaposlenika. Pravo na jubilarnu nagradu iz stava 2. ovog člana imaju i penzioneri JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo, koji su u penziju otišli nakon 08. 01. 2002. godine. Poslodavac će jubilarne nagrade po ovom osnovu isplatiti najkasnije do 31. 03. 2007. godine. Član 59. U slučaju smrti zaposlenika ili člana njegove uže porodice, isplaćuje se novčana naknada u visini tri prosječne plaće Preduzeća, isplaćene u prethodna tri mjeseca kod Poslodavca. U slučaju nastanka teškog invaliditeta, 70% i više, ili teže bolesti zaposlenika (član 28. stav 3.) isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini tri prosječne plaće Preduzeća, isplaćene u prethodna tri mjeseca. Postupak u podnesenom zahtjevu za isplatu će biti riješen posebnim aktom Poslodavca i Sindikata. U slučaju elementarne nepogode, poplave ili požara u vlastitom stanu ili kući ili zajedničkom domaćinstvu kod roditelja, u trenutku nastanka štetnog događaja, zaposleniku se isplaćuje novčana naknada u visini dvije prosječne plaće ostvarene kod Poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati. Zaposleniku za rođenje svakog djeteta ili usvajanje svakog djeteta Poslodavac će isplatiti pomoć u visini jedne prosječne neto plaće isplaćene za protekli mjesec u preduzeću. Ako oba roditelja rade kod Poslodavca, pravo na ovu pomoć ima samo jedan roditeq. U slučaju smrti penzionera, Poslodavac članovima njegove porodice, koji snose troškove sahrane, isplaćuje jednokratnu novčanu pomoć u visini prosječne plaće Poslodavca, obračunate za prethodni mjesec. Član 60. Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova koji nastaju upućivanjem zaposlenika na službeno putovanje - dnevnica. Dnevnica za službeno putovanje u zemqi iznosi 10% od prosjećne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljedwim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Dnevnica za službeni put u inostranstvo isplaćuje se na način propisan za organe uprave. Naknada troškova za upotrebu vlastitog vozila za službene potrebe utvrdit će se općim aktima Preduzeća. Član 61. Radom na terenu podrazumijevaju se poslovi koji se, po svojoj prirodi, izvode na terenu, van mjesta zaposlewa i u trajanju dužem od 30 (trideset) dana neprekidno. Naknada za rad na terenu - terenski dodatak, utvrđuje se u jednakom iznosu za sve zaposlenike, zavisno od mjesta boravka na terenu (smještaj, ishrana i dr.). Za rad na terenu utvrđuje se dnevni iznos terenskog dodatka u visini od: – 95% dnevnice, ako za rad na terenu nije osiguran smještaj i ishrana u okviru Preduzeća – 85% dnevnice, ako je za rad na terenu osigurana ishrana u okviru Preduzeća – 80% dnevnice, ako je za rad na terenu osiguran smještaj u okviru Preduzeća Srijeda, 10.1.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH – 5% dnevnice, ako je za rad na terenu osiguran i smještaj i ishrana u okviru Preduzeća. Član 62. Dnevnica i terenski dodatak međusobno se iskqučuju. Član 63. Poslodavac je obavezan zaposleniku osigurati ishranu u toku radnog vremena (topli obrok). Ukoliko Poslodavac ne osigura ishranu, zaposleniku se isplaćuje mjesečna naknada, u iznosu od najmanje 20% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljedwim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Zaposleniku ne pripada naknada za topli obrok za dane kada odsustvuje sa posla po bilo kojem osnovu (službeni put, plaćeno odsustvo, rad sa terenskim dodatkom, bolovanje i dr.). Za vrijeme ferijalne prakse, učenici, studenti i volonteri imaju pravo na topli obrok, odnosno dodatak za topli obrok. VII. NAKNADA ŠTETE Član 64. Naknada štete utvrđivat će se u skladu sa zakonima i općim aktima Preduzeća. Član 65. Zaposlenik ne može bez odobrewa Poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac. Poslodavac i zaposlenik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najduže dvije godine od dana prestanka tog ugovora, zaposlenik ne može zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnoj utakmici sa Poslodavcem i da ne može za svoj ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se takmiči sa Poslodavcem. Ugovor iz stava 2. ovog člana može biti sastavni dio ugovora o radu. Ugovorena zabrana takmičewa obavezuje zaposlenika samo ako je ugovorom Poslodavac preuzeo obavezu da će zaposleniku, za vrijeme trajawa zabrane, isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosječne plaće isplaćene zaposleniku u periodu od 3 (tri) mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Naknadu iz stava 4. ovog člana Poslodavac je dužan isplatiti zaposleniku krajem svakog kalendarskog mjeseca. Visina naknade iz stava 4. ovog člana usklađuje se na način i pod uvjetima utvrđenim ugovorom o radu. VIII. PRESTANAK UGOVORA O RADU Član 66. Ugovor o radu prestaje u slučajevima, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu. Ugovor o radu prestaje: – smrću zaposlenika, – sporazumom Poslodavca i zaposlenika, – kada zaposlenik navrši 65 godina života i najmanje 20 godina staža osigurawa, odnosno navrši 40 godina staža osigurawa, ako Poslodavac i zaposlenik drugačije ne dogovore, – dana dostavljanja pravosnažnog rješewa o utvrđivanju gubitka radne sposobnosti, – otkazom Poslodavca, odnosno zaposlenika, – istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, – ako zaposlenik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od 3 (tri) mjeseca - danom stupawa na izdržavanje kazne, – ako zaposleniku bude izrečena mjera sigurnosti, odgojna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od 3 (tri) mjeseca - početkom primjene te mjere, – odlukom mjerodavnog suda, koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa. Broj 1 – Strana 31 Otkaz ugovora o radu: Član 67. Zaposlenik kome Poslodavac uručuje konačnu odluku o otkazu ugovora o radu ima pravo na otkazni rok u trajanju: – za zaposlenike VII stepena stručne spreme ili zaposlenike sa penzijskim stažom preko 15 (petnaest) godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 (tri) mjeseca – za zaposlenike VI i V stepena stručne spreme ili za zaposlenike sa 10 - 15 godina penzijskog staža . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 (dva) mjeseca – za zaposlenike III i IV stepena stručne spreme ili zaposlenike sa 3 - 10 godina penzijskog staža. . . . . . . . . . . . . . . 1 (jedan) mjesec – za ostale zaposlenike. . . . . . . . . . . . . . . . . 15 dana U slučaju da zaposlenik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok traje 15 (petnaest) dana. Poslodavac može osloboditi zaposlenika obaveze otkaznog roka pod uvjetima utvrđenim Zakonom. Član 68. Zaposleniku se otkaz ugovora o radu kod Poslodavca, s obrazloženim razlozima za donošenje tog akta, mora dostaviti u pismenom obliku, sa poukom o pravnom lijeku. Član 69. Za vrijeme otkaznog roka, zaposlenik ima pravo odsustvovati sa rada, uz naknadu plaće, radi tražewa novog zaposlewa, od 2 (dva) sata dnevno ili 1 (jedan) dan u sedmici. Član 70. Poslodavac, bez saglasnosti ministarstva nadležnog za rad na nivou Federacije BiH, ne može otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku i za vrijeme obavljanja sindikalne dužnosti, 6 (šest) mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti. Član 71. Ukoliko dođe do prodaje dijela državnog kapitala i promjene vlasničke strukture u JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo i Hrvatskoj pošti Mostar, Poslodavac i Sindikat su saglasni da se u tenderu i ugovoru o prodaji, pored ostalog, navede uvjet da, u roku od najmanje 5 (pet) godina od dana zakqučivawa ugovora o prodaji, ili neće doći do otpuštawa zaposlenika, otkazivanjem ugovora o radu od strane Poslodavca zbog ekonomskih, tehničkih i drugih razloga, niti će mijewati odredbe postojećeg kolektivnog ugovora. Član 72. Poslodavac koji, zbog ekonomskih, tehničkih, organizacijskih i drugih razloga, u naredna tri mjeseca, namjerava otkazati ugovor o radu najmanje petorici zaposlenika, dužan je izraditi Program zbriwavawa viška zaposlenika u skladu sa odredbama Zakona o radu, uz obavezno dokazivanje opravdanosti postojawa tehnološkog viška za svakog zaposlenika koji je proglašen tehnološkim viškom, a utvrđen Programom iz člana 77. stav 1. Program iz stava 1. ovog člana, Poslodavac je obavezan dostaviti na konsultacije Sindikatu, odnosno Vijeću zaposlenika. Sindikat će, u slučajevima otkaza ugovora o radu, zastupati interese zaposlenika u odnosu na Poslodavca i predložiti način rješavawa otkaza, shodno odredbama Zakona o radu i Kolektivnog ugovora. Ako u periodu od jedne godine od otkazivawa ugovora o radu, u smislu stava 1. ovog člana, Poslodavac namjerava zaposliti zaposlenike sa istim kvalifikacijama i stupnjem stručne spreme, prije zapošljavawa drugih osoba će ponuditi zaposlenje onim radnicima čiji su ugovori o radu otkazani. Prilikom utvrđivawa tehnološkog viška za očuvanje zaposlewa, u slučaju iste radne efikasnosti, kao prednost se primjenjuje dužina radnog staža kod Poslodavca. Broj 1 – Strana 32 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Član 73. Zaposlenik sa kojim je Poslodavac sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojim se otkazuje ugovor o radu nakon 2 (dvije) i više godina neprekidnog rada, osim u slučaju ako se ugovor o radu otkazuje zbog kršewa obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispuwavawa obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika, ima pravo na novčani iznos otpremnine koji se sastoji od: 1. Dvije trećine mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljedwa 3 (tri) mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca. 2. Dodatne naknade zaposleniku po osnovu ukupne dužine radnog staža kod Poslodavca, koja će se utvrđivati tako što će se za svaku godinu radnog staža isplaćivati novčani iznos od 3000,00 (tri hiljade) KM. Novčani iznos otpremnine isplaćuje se zaposleniku odmah nakon rješewa o prestanku radnog odnosa zbog tehnološkog viška, kada odluka postane konačna. IX. OBRAZOVAWE I OSPOSOBQAVAWE ZAPOSLENIKA Član 74. Radnici imaju pravo i dužnost školovati se, osposobljavati i usavršavati se na radu, u skladu sa svojim sposobnostima i uvjetima rada, Planom utvrđenim potrebama Poslodavca. Poslodavac je obavezan, prilikom tehnoloških promjena ili uvođewa novog načina organizirawa rada, omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad. Obrazovanje zaposlenika za potrebe Poslodavca uredit će se posebnim općim aktom. X. OSTVARIVAWE PRAVA IZ RADNOG ODNOSA Član 75. Zaposlenik će svoja prava iz radnog odnosa ostvarivati po postupku i na način utvrđen Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i općim aktima Društva Član 76. Ako se zbog prodaje, nasljeđivawa, spajawa, pripajawa, podjele ili druge promjene oblika organizirawa, promijeni osoba ili pravni položaj Poslodavca, sve obaveze iz Kolektivnog ugovora, ugovora o radu i svih drugih akata, koje se odnose na zaposlenike, prenose se na novog Poslodavca, Član 77. Shodno članu 217. Zakona o gospodarskim društvima u Federaciji BiH, Statutima Dioničkog društva BH Telekom Sarajevo i Javnog preduzeća Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar, Poslodavac (BHT i HPT) će se predvidjeti posebna emisija dionica i to: – za zaposlenike BHP d.o.o. Sarajevo - dionice BHT d.d. Sarajevo – za zaposlenike HP Mostar - dionice HT d.o.o. Mostar u visini od 5 % osnovnog kapitala Dioničkog društva BH Telekom i Javnog preduzeća Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar, koje će biti prenesene i na zaposlenike BHP-a i HP-a. XI. DJELOVAWE I UVJETI ZA RAD SINDIKATA Član 78. Sindikat je samostalna, dobrovoqna i interesna organizacija zaposlenih u poštanskom saobraćaju, strukovna, nezavisna od državnih organa, vjerskih institucija, političkih stranaka i Poslodavaca, organizirana u sindikalne organizacije, podružnice i sindikalne grupekoji svoju aktivnost zasniva na Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, svom Statutu i međunarodnim dokumentima. Član 79. Poslodavac ne može ograničavati djelovanje Sindikata odlukama organa upravljanja i rukovođewa. Područje rada Srijeda, 10.1.2007. Sindikata, utemeljeno Statutom i Programom, je sindikalno organiziranje zaposlenika kod Poslodavca, aktivno učešće u donošenju normativnih akata kod Poslodavca i zaštita prava zaposlenika. Sindikat se neće baviti poslovnom politikom, politikom obaveza i razvoja Poslodavca, tehnološkim i ekonomsko-komercijalnim procesom, ukoliko ne utiču negativno na pravo zaposlenika. Član 80. Poslodavac će: – osigurati Sindikatu učešće u donošenju akata koji uređuju pitanje plaća i drugih naknada zaposlenicima iz radnog odnosa, koje razmatra Upravni odbor Poslodavca i generalni direktor, – obavezno pozivati predstavnike Sindikata na sjednicu Upravnog odbora kada se razmatra i odlučuje o pitawima iz područja rada Sindikata i pravima od interesa zaposlenika, – omogućiti predstavnicima Sindikata plaćeno odsustvo sa rada radi učešća u radu organa Sindikata i to: članovima Centralnog odbora i članovima komisija Sindikata do 20 (dvadeset) radnih dana, a povjerenicima i članovima sindikalnih odbora organizacija do 10 (deset) radnih dana. Član 81. Poslodavac i Sindikat će partnerski odnos ostvariti posredstvom generalnog direktora i predsjednika Sindikata. Generalni direktor ili predstavnik kojeg je on ovlastio obavezni su primiti predsjednika Sindikata na njegov zahtjev. Rukovodioci dijelova preduzeća su obavezni primiti predsjednika osnovne sindikalne organizacije na njegov zahtjev. Član 82. Sindikat će pristupiti štrajku kao metodu sindikalne akcije u skladu sa Zakonom, pri tome vodeći računa da se osigura funkcioniranje sistema pošta u skladu sa članom 5. Zakona o šrajku ("Službene novine Federacije BiH", broj 14/00). Član 83. Poslodavac će Sindikatu, u skladu sa mogućnostima, pružati stručnu, tehničku i administrativnu pomoć pri radu, ukqučujući i pomoć na prikupljanju sindikalne članarine putem platnih lista, prenosa tih sredstava na račun Sindikata te na obustavi sindikalnih i ostalih kredita. Poslodavac će Centralnom odboru Sindikata staviti na raspolaganje kancelariju opremljenu odgovarajućim namještajem i opremom. Rukovodioci dijelova preduzeća će osigurati prostoriju sa namještajem i opremom za rad osnovne sindikalne organizacije. Član 84. Funkcija predsjednika i sekretara samostalnog sindikata obavlja se profesionalno: – za vrijeme profesionalnog obavljanja funkcije, zaposleniku pripada plaća u visini plaće koju bi imao da je radio na svom radnom mjestu ili po aktima Sindikata ukoliko je povoqnija za njega, – plaću koju bi zaposlenik iz prethodnog stava ovog člana ostvario da je radio na svom radnom mjestu isplaćuje Poslodavac, a razliku Sindikat – zaposlenik koji profesionalno obavlja dužnost predsjednika i sekretara samostalnog sindikata ima se pravo, po isteku mandata, vratiti na ranije poslove ili drugo odgovarajuće radno mjesto. Član 85. Prilikom primjene i provođewa ovog kolektivnog ugovora, Poslodavac se obavezuje da će poštivati Zakon o Srijeda, 10.1.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH vijeću zaposlenika i sve obaveze koje iz njega proizlaze. ("Službene novine Federacije BiH" br. 38/04). Sindikat je dužan odluku o izboru sindikalnih povjerenika, predsjednika osnovnih sindikalnih organizacija i predsjednika Sindikata dostaviti Poslodavcu. XII. METODA SINDIKALNE AKCIJE Član 86. Sindikat će metode sindikalne akcije koristiti tako što će wihov nosilac biti Centralni odbor - Predsjedništvo Sindikata, a partner direktor - predsjednik Uprave. Pojedini oblici sindikalnih aktivnosti i rokovi rješavawa su sljedeći: METOD SINDIKALNE AKCIJE Zahtjev Posredovanje Arbitraža Pregovaranje Usaglašavanje Bojkot Najava štrajka Štrajk upozorewa NAČIN RJEŠAVAWA ROK RJEŠAVAWA Pismeno Predstavnici Komisijski Predstavnici Predstavnici Pismeno Pismeno Pismeno 15 - 30 dana 1 - 3 dana 30 dana 30 dana 15 dana 1 - 3 dana 15 dana 3 dana Član 87. Kolektivni radni sporovi o primjeni, izmjeni i dopuni, odnosno otkazivanju ovog ugovora ili drugog sličnog spora, koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovog ugovora, rješavat će se u postupku mirewa, a u skladu sa Zakonu o radu. Član 88. Kolektivne radne sporove, koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovog ugovora, rješava Mirovno vijeće. Mirovno vijeće se sastoji od 3 (tri) člana i to: predstavnika Poslodavca, Sindikata i predstavnika kojeg izaberu strane u sporu sa liste koju utvrđuje resorni ministar u Vladi Federacije BiH, a utvrđuje se za period od 2 (dvije) godine. Mirovno vijeće iz stava 2. ovog člana donosi Pravila o postupku pred tim vijećem. Administrativne poslove za Mirovno vijeće vrši resorno ministarstvo u Vladi Federacije BiH. Troškove za člana Mirovnog vijeća sa liste, koju utvrđuje resorni ministar, snosi resorno Federalno ministarstvo. Član 89. Postupak mirewa pokreće se na pismeni prijedlog jednog od potpisnika ovog ugovora, a mora se dovršiti u roku od 10 (deset) dana od dana početka mirewa. U postupku mirewa ispituju se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prikupljaju se i drugi dokazi i saslušavaju svjedoci. Mirovno vijeće sastavlja pismeni prijedlog nagodbe. Ako ugovorne strane prihvate pismeni prijedlog nagodbe, nagodba ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora. Član 90. Strane u sporu mogu rješavanje kolektivnog radnog spora, sporazumno, povjeriti arbitraži.U slučaju odbijawa prijedloga nagodbe, provodi se arbitražni postupak. Arbitražno vijeće broji 5 (pet) članova, od čega po 2 (dva) imenuju ugovorne strane, a jednog zajedničkog člana (predsjednika) biraju iz reda uglednih stručwaka iz oblasti koja je predmet spora. Rad Arbitražnog vijeća je javan. Član 91. Odluka arbitraže donosi se u roku od 15 (petnaest) dana od dana pokretawa arbitražnog spora i ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora. Protiv arbitražne odluke, žalba nije dopuštena. Broj 1 – Strana 33 XIV. ŠTRAJK Član 92. U svrhu zaštite i ostvarewa ekonomskih i socijalnih interesa svojih članova, Sindikat ima pravo pozvati svoje članstvo i zaposlenike u štrajk. Zaposlenik ima pravo na štrajk i slobodno odlučuje o svom učešću u štrajku. Ukoliko Sindikat ocijeni da se ne ostvaruju prava zaposlenika utvrđena Zakonom i Kolektivnim ugovorom, stupit će u pregovore sa Poslodavcem i zahtijevati da poduzme odgovarajuće mjere. Sindikat ima pravo organizirati štrajk u skladu sa Zakonom i pravilima Sindikata o štrajku, ukoliko sporna pitawa ne budu riješena putem pregovora. Sindikat se suzdržava od štrajka, ako se odredbe ovog Kolektivnog ugovora uredno ispuwavaju prema svim radnicima. Štrajk se organizira i vodi u skladu sa Zakonom o štrajku ("Službene novine Federacije BiH", broj 14/00), Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom Sindikata o štrajku. Član 93. Sindikat će pristupiti štrajku, kao metodu sindikalne akcije, u skladu sa Zakonom, pri tome vodeći računa da se osigura funkcioniranje sistema telekomunikacija u skladu sa članom 5. Zakona o štrajku ("Službene novine Federacije BiH", broj 14/00). Za provođenje štrajka potrebno je utvrditi nužan obim poslova u Preduzeću koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka, a na osnovu Sporazuma utvrđenog sa Poslodavcem. Sporazum kojim se utvrđuje funkcioniranje nužnih radnih mjesta u Preduzeću, kao i wihov obim, predlaže Poslodavac. Član 94. Odluku o stupanju u štrajk donosi Centralni odbor Predsjedništvo Sindikata. Centralni odbor - Predsjedništvo Sindikata sačiwava štrajkački odbor. Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka. Odluka o stupanju u štrajk dostavlja se osnovnim sindikalnim organizacijama - sindikalnim podružnicama i Poslodavcu i to u zakonski utvrđenom roku. Član 95. Poslodavac ne može pozivati na odgovornost zaposlenike, niti ih dovoditi u nepovoqniji položaj zbog učešća u štrajku, bez obzira jesu li učlanjeni u Sindikat ili nisu njegovi članovi. Član 96. Zaposleniku koji je učestvovao u štrajku plaća se ne može smawiti razmjerno vremenu učešća u štrajku, niti može biti ikakvih štetnih posljedica po zaposlenika. XV. PRIMJENA I TUMAČEWE KOLEKTIVNOG UGOVORA Član 97. Ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju od četiri člana za praćenje primjene i tumačenje odredbi ovog ugovora i to dva člana Sindikata i dva člana resornog ministarstva. Komisija se imenuje u roku od 30 (trideset) dana od dana potpisivawa ovog ugovora. Predsjednik Komisije mijewa se naizmjenično svake godine. Komisija donosi Poslovnik o radu. Odluke Komisije donose se većinom glasova, a kod istog broja glasova, Komisija će usaglašavati stavove, a ako to nije moguće, pristupit će arbitraži. XVI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 98. Ovaj ugovor zakqučuje se na neodređeno vrijeme. Broj 1 – Strana 34 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Svaka ugovorna strana može pokrenuti postupak za izmjene i dopune ovog ugovora, ali ga ne može jednostrano otkazati. Strana kojoj je podnesen pismeni prijedlog za izmjenu i dopunu ovog ugovora, obavezna je pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni i dopuni u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema prijedloga. Ako druga strana ne prihvati prijedlog u roku od 15 (petnaest) dana, pokreće se arbitražni postupak. Član 99. Ovaj ugovor smatra se zakqučenim kada ga potpišu predstavnici ugovornih strana. Član 100. Nadzor nad primjenom ovog Kolektivnog ugovora obavlja inspektor rada Federacije BiH. Zaposlenik, Sindikat, Vijeće zaposlenika i Poslodavac mogu zahtijevati od inspektora rada provođenje inspekcijskog nadzora. Državne regulatorne komisije za električnu energiju, održanoj 21. decembra 2006. godine, donijeta je ODLUKA1 1. 2. 3. 4. 5. Član 101. Potpisnici ovog ugovora se obavezuju da će na sva druga pitawa iz radnog odnosa koja nisu uređena ovim Kolektivnim ugovorom, primjewivati odredbe Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99, 32/00 i 29/03), Općeg Kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 54/05) i Konvencija MOR, koje su ratificirane od strane BiH. Član 102. Poslodavac je dužan uskladiti Pravilnik o radu, Pravilnik o radnim mjestima sa posebnim uvjetima rada, Pravilnik o zaštiti na radu i druge opće akte sa odredbama ovog ugovora u roku od 90 (devedeset) dana od dana stupawa na snagu ovog ugovora. Član 103. Stupanjem na snagu ovog Kolektivnog ugovora prestaju važiti Kolektivni ugovor za zaposlenike u poštanskom saobraćaju ("Službene novine Federacije BiH", broj 5/04) i Kolektivni ugovor za zaposlenike Hrvatske pošte i telekomunikacija Mostar ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/02). Član 104. Ovaj Kolektivni ugovor stupa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". Na strani Poslodavca: Broj 07/1-49-1072-15/06 21. decembra 2006. godine Za Vladu Federacije BiH Federalno ministarstvo prometa i komunikacija Ministar mr. Nexad Branković, s. r. Na strani zaposlenika: Broj 03-21-12-C50/06 21. decembra 2006. godine Predsjednik Sindikata BH Pošta Sarajevo Muhamed Bajramović, s. r. Broj SHP - 40/06 21. decembra 2006. godine Predsjednik Sindikata Hrvatskih pošta Sarajevo Mladen Raguž, s. r. DRŽAVNA REGULATORNA KOMISIJA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU – DERK Na osnovu čl. 4.7 i 4.10 Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 7/02 i 12/03) i člana 17. Pravilnika o licencama ("Službeni glasnik BiH", broj 38/05), na sjednici 1 Odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 1/07. Srijeda, 10.1.2007. 6. O UTVRĐIVANJU REGULATORNE NAKNADE ZA 2007. GODINU Ovom Odlukom utvrđuje se visina i način plaćanja regulatorne naknade koju vlasnici licence plaćaju Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju za 2007. godinu. Regulatorna naknada za 2007. godinu utvrđuje se u ukupnom iznosu od 1.974.000 KM. Obaveze vlasnika licence umanjuju se za procijenjenu vrijednost neutrošenih sredstava iz 2006. godine u iznosu 670.000 KM. Regulatorna naknada koju u 2007. godini plaćaju vlasnici licenci, iznosi 1.304.000 KM. Regulatorna naknada u zavisnosti od vrste licence iznosi: – za djelatnost prenosa . . . . . . . . 1.176.154,00 KM – za djelatnost nezavisnog operatora sistema . . . . . . . . . . . . 36.550,00 KM – za djelatnost međunarodne trgovine . . 20.288,00 KM – za djelatnost međunarodne trgovine - uvoza za vlastite potrebe . . . . . . . . . . . . . . . . . 10.144,00 KM Regulatorna naknada plaća se kvartalno, unaprijed. Vlasnici licence koji licencu dobiju u toku 2007. godine plaćaju iznos regulatorne naknade proporcionalno periodu važenja licence. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenom glasniku BiH" i službenim glasilima entiteta. Obrazloženje U skladu sa Finansijskim planom DERK-a za 2007. godinu ukupni prihodi DERK-a iznose 1.998.000,00 KM, sa slijedećom strukturom: – Prihodi od regulatorne naknade . . . 1.304.000,00 KM – Naknade za podnošenje zahtjeva za izdavanje licenci . . . . . . . . . . . 20.000,00 KM – Prihodi od kamata za depozite u banci . . 4.000,00 KM – Preneseni prihod prethodnog perioda . 670.000,00 KM Prema sadašnjim saznanjima licencu DERK-a tokom 2007. godine posjedovaće "Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini" Sarajevo, "Elektroprijenos Bosne i Hercegovine" a.d. Banja Luka, te u djelatnosti međunarodne trgovine JP "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne" d.d. Mostar, JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo, "Elektroprivreda" Republike Srpske a.d. Trebinje, "Energy Financing Team" - EFT d.o.o. Trebinje i "Aluminij" d.d. Mostar. Polazeći od iskustva zemalja u okruženju i postojećih planova u elektroprivrednoj djelatnosti u Bosni i Hercegovini za 2007. godinu, raspodjela regulatorne naknade za 2007. godinu, između regulisanih djelatnosti (prijenos i NOS) i neregulisanih djelatnosti (međunarodna trgovina i međunarodna trgovina uvoza za vlastite potrebe), izvršena je u približnom omjeru 93:7. Raspodjela iznosa regulatorne naknade između djelatnosti prijenosa i NOS a izvršena je na osnovu njihovog odobrenog prihoda za 2006. godinu, tako da je udio prijenosa u dijelu regulatorne naknade za regulisane djelatnosti 96,99%, a NOS a 3,01%. Uvažavajući značaj pojedinog tipa licence iz dijela neregulisanih djelatnosti i njihovu svrhu, iznos regulatorne naknade predviđen od neregulisanih djelatnosti je podijeljen tako da vlasnici licence za međunarodnu trgovinu - uvoza električne energije za vlastite potrebe plaćaju polovinu iznosa koji plaćaju vlasnici licence za međunarodnu trgovinu. Kalkulacija iznosa je napravljena na osnovu plana da će u 2007. godini biti 4 vlasnika licence za međunarodnu trgovinu i jedan vlasnik licence za međunarodnu trgovinu - uvoza za vlastite potrebe. U skladu sa zakonom, eventualni ostvareni višak prihoda nad rashodima, prenio bi se za finansiranje aktivnosti DERK-a u Srijeda, 10.1.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH 2008. godini i za taj iznos umanjila regulatorna naknada za 2008. godinu. Broj 05-28-376/06 21. decembra 2006. godine Predsjedavajući Komisije Tuzla mr. Vladimir Dokić, s. r. Na temelju čl. 4.7 i 4.10 Zakona o prijenosu, regulatoru i operateru sustava električne energije u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 7/02 i 12/03) i članka 17. Pravilnika o licencama ("Službeni glasnik BiH", broj 38/05), na sjednici Državne regulatorne komisije za električnu energiju, održanoj 21. prosinca 2006. godine, donijeta je Broj 1 – Strana 35 naknade predviđen od nereguliranih djelatnosti je podijeljen tako da vlasnici licence za međunarodnu trgovinu - uvoza električne energije za vlastite potrebe plaćaju polovinu iznosa koji plaćaju vlasnici licence za međunarodnu trgovinu. Kalkulacija iznosa je napravljena na temelju plana da će u 2007. godini biti 4 vlasnika licence za međunarodnu trgovinu i jedan vlasnik licence za međunarodnu trgovinu - uvoza za vlastite potrebe. Sukladno zakonu, eventualni ostvareni višak prihoda nad rashodima, prenio bi se za financiranje aktivnosti DERK-a u 2008. godini i za taj iznos umanjila regulatorna naknada za 2008. godinu. Broj 05-28-376/06 21. prosinca 2006. godine Predsjedatelj Komisije Tuzla mr. Vladimir Dokić, v. r. ODLUKA1 O UTVRĐIVANJU REGULATORNE NAKNADE ZA 2007. GODINU 1. Ovom Odlukom utvrđuje se visina i način plaćanja regulatorne naknade koju vlasnici licence plaćaju Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju za 2007. godinu. 2. Regulatorna naknada za 2007. godinu utvrđuje se u ukupnom iznosu od 1.974.600 KM. 3. Obveze vlasnika licence umanjuju se za procijenjenu vrijednost neutrošenih sredstava iz 2006. godine u iznosu 670.000 KM. 4. Regulatorna naknada koju u 2007. godini plaćaju vlasnici licenci, iznosi 1.304.000 KM. 5. Regulatorna naknada u ovisnosti od vrste licence iznosi: – za djelatnost prijenosa . . . . . . . . . 1.176.154 KM – za djelatnost neovisnog operatera sustava . 36.550 KM – za djelatnost međunarodne trgovine . . . . 20.288 KM – za djelatnost međunarodne trgovine - uvoza za vlastite potrebe. . . . . 10.144 KM Regulatorna naknada plaća se kvartalno, unaprijed. Vlasnici licence koji licencu dobiju tijekom 2007. godine plaćaju iznos regulatorne naknade proporcionalno periodu važenja licence. 6. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenom glasniku BiH" i službenim glasilima entiteta. Obrazloženje Sukladno Financijskom planu DERK-a za 2007. godinu ukupni prihodi DERK-a iznose 1.998.000,00 KM, sa slijedećom strukturom: – Prihodi od regulatorne naknade . . . . . 1.304.000 KM – Naknade za podnošenje zahtjeva za izdavanje licenci . . . . . . . . . . . . 20.000 KM – Prihodi od kamata za depozite u banci . . . . 4.000 KM – Prenešeni prihod prethodnog perioda . . . 670.000 KM Prema sadašnjim saznanjima licencu DERK-a tijekom 2007. godine posjedovat će "Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini" Sarajevo, "Elektroprijenos Bosne i Hercegovine" a.d. Banja Luka, te u djelatnosti međunarodne trgovine JP "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne" d.d. Mostar, JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo, "Elektroprivreda" Republike Srpske a.d. Trebinje, "Energy Financing Team" - EFT d.o.o. Trebinje i "Aluminij" d.d. Mostar. Polazeći od iskustva zemalja u okružju i postojećih planova u elektroprivrednoj djelatnosti u Bosni i Hercegovini za 2007. godinu, raspodjela regulatorne naknade za 2007. godinu, između reguliranih djelatnosti (prijenos i NOS) i nereguliranih djelatnosti (međunarodna trgovina i međunarodna trgovina uboza za vlastite potrebe), izvršena je u približnom omjeru 93:7. Raspodjela iznosa regulatorne naknade između djelatnosti prijenosa i NOS a izvršena je na temelju njihovog odobrenog prihoda za 2007. godinu, tako da je udio prijenosa u dijelu regulatorne naknade za regulirane djelatnosti 96,99%, a NOS a 3,01%. Uvažavajući značaj pojedinog tipa licence iz dijela nereguliranih djelatnosti i njihovu svrhu, iznos regulatorne 1 2 Odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 1/07. Odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 1/07. Na osnovu čl. 4.7 i 4.10 Zakona o prenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 7/02 i 12/03) i člana 17. Pravilnika o licencama ("Službeni glasnik BiH", broj 38/05), na sjednici Državne regulatorne komisije za električnu energiju, održanoj 21. decembra 2006. godine, donijeta je ODLUKA2 1. 2. 3. 4. 5. 6. O UTVRĐIVAWU REGULATORNE NAKNADE ZA 2007. GODINU Ovom Odlukom utvrđuje se visina i način plaćawa regulatorne naknade koju vlasnici licence plaćaju Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju za 2007. godinu. Regulatorna naknada za 2007. godinu utvrđuje se u ukupnom iznosu od 1.974.000 KM. Obaveze vlasnika licence umanjuju se za procijenjenu vrijednost neutrošenih sredstava iz 2006. godine u iznosu 670.000 KM. Regulatorna naknada koju u 2007. godini plaćaju vlasnici licenci, iznosi 1.304.000 KM. Regulatorna naknada u zavisnosti od vrste licence iznosi: – za djelatnost prenosa . . . . . . . . . . . 1.176.154,00 KM – za djelatnost nezavisnog operatora sistema . . . . . . . . . . . . . . . 36.550,00 KM – za djelatnost međunarodne trgovine . . . 20.288,00 KM – za djelatnost međunarodne trgovine - uvoza za vlastite potrebe . . . 10.144,00 KM Regulatorna naknada plaća se kvartalno, unaprijed. Vlasnici licence koji licencu dobiju u toku 2007. godine plaćaju iznos regulatorne naknade proporcionalno periodu važewa licence. Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objaviće se u "Službenom glasniku BiH" i službenim glasilima entiteta. Obrazloženje U skladu sa Finansijskim planom DERK-a za 2007. godinu ukupni prihodi DERK-a iznose 1.998.000,00 KM, sa slijedećom strukturom: – Prihodi od regulatorne naknade . . . . 1.304.000,00 KM – Naknade za podnošenje zahtjeva za izdavanje licenci. . . . . . . . . . . . . . 20.000,00 KM – Prihodi od kamata za depozite u banci. . . 4.000,00 KM – Preneseni prihod prethodnog perioda . 670.000,00 KM Prema sadašwim saznawima licencu DERK-a tokom 2007. godine posjedovaće "Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini" Sarajevo, "Elektroprenos Bosne i Hercegovine" a.d. Bawa Luka, te u djelatnosti međunarodne trgovine JP "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne" d.d. Mostar, JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Broj 1 – Strana 36 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Sarajevo, "Elektroprivreda" Republike Srpske a.d. Trebinje, "Energy Financing Team" - EFT d.o.o. Trebinje i "Aluminij" d.d. Mostar. Polazeći od iskustva zemalja u okruženju i postojećih planova u elektroprivrednoj djelatnosti u Bosni i Hercegovini za 2007. godinu, raspodjela regulatorne naknade za 2007. godinu, između regulisanih djelatnosti (prenos i NOS) i neregulisanih djelatnosti (međunarodna trgovina i međunarodna trgovina uvoza za vlastite potrebe), izvršena je u približnom omjeru 93:7. Raspodjela iznosa regulatorne naknade između djelatnosti prenosa i NOS a izvršena je na osnovu wihovog odobrenog prihoda za 2006. godinu, tako da je udio prenosa u dijelu regulatorne naknade za regulisane djelatnosti 96,99%, a NOS a 3,01%. Uvažavajući značaj pojedinog tipa licence iz dijela neregulisanih djelatnosti i wihovu svrhu, iznos regulatorne naknade predviđen od neregulisanih djelatnosti je podijeljen tako da vlasnici licence za međunarodnu trgovinu - uvoza električne energije za vlastite potrebe plaćaju polovinu iznosa koji plaćaju vlasnici licence za međunarodnu trgovinu. Kalkulacija iznosa je napravljena na osnovu plana da će u 2007. godini biti 4 vlasnika licence za međunarodnu trgovinu i jedan vlasnik licence za međunarodnu trgovinu - uvoza za vlastite potrebe. U skladu sa zakonom, eventualni ostvareni višak prihoda nad rashodima, prenio bi se za finansiranje aktivnosti DERK-a u 2008. godini i za taj iznos umawila regulatorna naknada za 2008. godinu. Broj 05-28-376/06 21. decembra 2006. godine Tuzla Predsjedavajući Komisije mr Vladimir Dokić, s. r. TURISTIČKA ZAJEDNICA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Na osnovu člana 12. stav 1. tačka 1. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/96 i 28/03) i člana 17. stav 1. tačka 1. Statuta Turističke zajednice Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/02 i 66/02), a na prijedlog Turističkog vijeća, Skupština Turističke zajednice Federacije Bosne i Hercegovine, na šestoj sjednici održanoj 15. decembra 2006. godine, donijela je IZMJENE I DOPUNE STATUTA TURISTIČKE ZAJEDNICE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. "Član 17. U Statutu Turističke zajednice Federacije Bosne i Hercegovine, u članu 17. stavu 1. tački 3. riječ "Skupštine" zamjenjuje se riječju "Zajednice". Član 2. Član 24. mijenja se i glasi: "Član 24. Turističko vijeće ima jedanaest članova, od kojih deset bira Skupština, a jednog delegira Privredna komora Federacije BiH. Turističko vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika. Funkciju predsjednika Turističkog vijeća obavlja predsjednik Zajednice." Član 3. Član 25. se briše. Srijeda, 10.1.2007. Član 4. "Član 27. U članu 27. stav 1. tačka 14. se briše, a zatim do kraja koriguje redoslijed narednih tačaka. Član 5. "Član 29. U članu 29. stav 2. mijenja se i glasi: Turističko vijeće Turističke zajednice Federacije saziva se najmanje jednom svaka tri mjeseca." Član 6. "Član 38. U članu 38. stav 3. i 7. se brišu. Član 7. "Član 45. U članu 45. na kraju stava 6. riječi: "a najduže šest mjeseci" brišu se. Član 8. Ove izmjene i dopune Statuta stupaju na snagu odmah, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjednik Broj 875/06 Turističke zajednice 15. decembra/prosinca 2006. godine Federacije BiH Sarajevo dr. Šemsudin Džeko, s. r. ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON VLADA KANTONA Na osnovu člana 16. stav 3. Zakona o Vladi Zeničkodobojskog kantona ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", br. 16/00, 07/05 i 04/06), a u skladu sa članom 26. Zakona o ustanovama ("Službeni list RBiH", br. 06/92, 08/93 i 13/94), u vezi sa članom 83. stav 2. Zakona o osnovnoj školi ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 05/04), Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na 39. sjednici održanoj 15. decembra 2006. godine, donosi RJEŠENJE O RAZRJEŠENJU ČLANA ŠKOLSKOG ODBORA DRUGE OSNOVNE ŠKOLE, ZAVIDOVIĆI Član 1. MEHMEDALIJA ČOLAKOVIĆ razrješava se članstva u Školskom odboru Druge osnovne škole, Zavidovići, na lični zahtjev. Član 2. Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona" i "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 02-38-27221/06 15. decembra/prosinca 2006. godine Premijer Zenica Miralem Galijašević, s. r. Na osnovu člana 16. stav 3. Zakona o Vladi Zeničkodobojskog kantona ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", br. 16/00, 07/05 i 04/06) i člana 25. Zakona o ustanovama ("Službeni list RBiH", br. 6/92, 08/93 i 13/94), a u skladu sa članom 12. stav 3. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03) i članom 83., stav 2. i 5. Zakona o osnovnoj školi ("Službene novine Zeničkodobojskog kantona", broj 05/04), nakon provedenog postupka po oglasu za imenovanje u školske odbore u osnovnim školama na području Zeničko-dobojskog kantona, Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na 39. sjednici održanoj 15. decembra 2006. godine, donosi Srijeda, 10.1.2007. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANA ŠKOLSKOG ODBORA DRUGE OSNOVNE ŠKOLE, ZAVIDOVIĆI I. EDIN KESEROVIĆ imenuje se za člana Školskog odbora Druge osnovne škole, u Zavidovićima, na period od četiri godine. II. Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona" i "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 02-38-27222/06 15. decembra/prosinca 2006. godine Premijer Zenica Miralem Galijašević, s. r. Na osnovu člana 16. stav 3. Zakona o Vladi Zeničkodobojskog kantona ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", br. 16/00, 07/05 i 04/06) i člana 25. Zakona o ustanovama ("Službeni list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94), a u skladu sa članom 12. stav 3. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03) i članom 83. stav 2. i stav 5. Zakona o osnovnoj školi ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 5/04), nakon provedenog postupka po oglasu za imenovanje u školske odbore u osnovnim školama na području Zeničko-dobojskog kantona, Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na 39. sjednici održanoj 15. decembra 2006. godine, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANA ŠKOLSKOG ODBORA OSNOVNE ŠKOLE "VOZUĆA" ZAVIDOVIĆI I. ALMIR OMERČEVIĆ imenuje se za predsjednika Školskog odbora Osnovne škole "Vozuća", u Zavidovićima, na period od četiri godine. II. Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona" i "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 02-38-27223/06 15. decembra/prosinca 2006. godine Premijer Zenica Miralem Galijašević, s. r. OPĆINA ZENICA NAČELNIK OPĆINE Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), člana 18. stav 3. Statuta Javnog preduzeća "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Zenica ("Službene novine Općine Zenica", broj 5/06) i člana 52. i 53. Statuta Općine Zenica ("Službene novine Općine Zenica", broj 3/98 - Prečišćeni tekst i 6/99), a nakon provedenog postupka po javnom Oglasu za izbor i imenovanje predsjednika i članova Nadzornog odbora Javnog preduzeća "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Zenica, načelnik Općine Zenica, donosi Broj 1 – Strana 37 RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I ČLANOVA NADZORNOG ODBORA JAVNOG PREDUZEĆA "VODOVOD I KANALIZACIJA" D.O.O. ZENICA I. Za predsjednika i članove Nadzornog odbora Javnog preduzeća "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Zenica, imenuju se: 1. NEDŽAD ŠEČIĆ, predsjednik 2. ZAKIR PAŠALIĆ, član 3. SENADA DIZDAR, član II. Mandat predsjednika i članova Nadzornog odbora iz tačke I. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. III. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenim novinama Općine Zenica". Broj 02-05-19774-2/06 27. decembra/prosinca 2006. godine Načelnik Općine Zenica Husejin Smajlović, s. r. JP "9. SEPTEMBAR" D.D. SREBRENIK SREBRENIK Na osnovu člana 8. tačka g) Zakona o javnim preduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 8/05), člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03) i člana 93. tačka 5. Statuta Javnog preduzeća "9. septembar" d.d. iz Srebrenika, Nadzorni odbor na sjednici održanoj 28. decembra 2006. godine, donio je ODLUKU O IMENOVANJU DIREKTORA I. Za direktora Javnog preduzeća "9. septembar" d.d. Srebrenik imenuje se ZAJIM (ADEMA) ĐEDOVIĆ, diplomirani ekonomista iz Srebrenika. II. Mandat direktora je četiri (4) godine i traje od 30. 12. 2006. godine do 30. 12. 2010. godine. III. Položaj, ovlaštenja, odgovornosti i prava direktora uredit će se posebnim ugovorom između Nadzornog odbora i direktora. IV. Ova Odluka će se objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH". V. Odluka stupa na snagu danom donošenja. Broj 02-1793/06 Predsjednik 28. decembra/prosinca 2006. godine Nadzornog odbora Srebrenik Ekrem Omerović, s. r. ISPRAVKE Po izvršenom sravnjivanju s izvornim tekstom, utvrđeno je da se u tekstu Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o visini godišnje naknade za javne ceste koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila V broj 739/06 pd 30.11.2006. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 77/06) potkrala niže navedena greška, pa se na osnovu člana 102. Poslovnika o Broj 1 – Strana 38 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH radu Vlade Federaciej Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 25/03 i 3/06), daje slijedeća ISPRAVKA ODLUKE O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O VISINI GODIŠNJE NAKNADE ZA JAVNE CESTE KOJA SE PLAĆA PRI REGISTRACIJI MOTORNIH I PRIKLJUČNIH VOZILA Član 1. U članu 1. Odluke u tački 4.1. podtačka 4.1.7. alineja 2. riječi: "od 12 do 15 tona" zamjenjuju se riječima: "od 15 do 20 tona", a u podtački 4.1.8. alineja 2. riječi: "12 tona" zamjenjuju se riječima: "20 tona". Član 2. Ova Ispravka objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Direktor Broj 03-02-14-1679/06 Ureda za zakonodavstvo 27. decembra/prosinca 2006. godine Vlade Federacije BiH Sarajevo Željko Silađi, s. r. Srijeda, 10.1.2007. Po izvršenom sravnjivanju s izvornim tekstom Uputstva o načinu ostvarivanja i isplate novčane naknade demobiliziranim borcima za vrijeme nezaposlenosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/06), koje je donio direktor Federalnog zavoda za zapošljavanje uočeno je da je načinjena očigledna štamparska greška pa se daje sljedeća ISPRAVKA U članu 5. Uputstva o načinu ostvarivanja i isplate novčane naknade demobiliziranim braniocima za vrijeme nezaposlenosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/06), u tački a) umjesto riječi: "radnu knjižicu" treba da stoje riječi: "ličnu kartu". Ovu ispravku objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-35-4669/06 29. decembra/prosinca 2006. godine Sarajevo Direktor Miralem Šarić, s. r. SADRŽAJ 5 VISOKI PREDSTAVNIK ZA BOSNU I HERCEGOVINU 1 Odluka o produženju mandata g. Petera Nicholla na funkciji inicijalnog predsjedavajućeg Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (bosanski jezik) Odluka o produženju mandata g. Petera Nicholla na funkciji inicijalnog predsjedavajućeg Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje (hrvatski jezik) Odluka o produženju mandata g. Pitera Nikola na funkciji inicijalnog predsjedavajućeg Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (srpski jezik) 1 2 6 3 VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2 3 4 Odluka o davanju prethodne saglasnosti privrednom društvu "Pobjeda - Sport" d.d. Goražde za bavljenje proizvodnjom sportskog oružja, sportske i privredne municije Odluka o davanju prethodne saglasnosti privrednom društvu "Vitezit - Cromen" d.o.o. Vitez za bavljenje proizvodnjom privrednih eksploziva i detonirajućih štapina Odluka o davanju prethodne saglasnosti privrednom društvu "Pobjeda - Rudet" d.d. Goražde za bavljenje proizvodnjom inicijalnih sredstava za miniranje 7 4 5 8 5 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2006. godinu Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, za emitovanje promotivnih spotova o BiH "ENJOY LIFE" na CNN-u (bosanski jezik) Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2006. godinu Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, za emitiranje promotivnih spotova o BiH "ENJOY LIFE" na CNN-u (hrvatski jezik) Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2006. godinu Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2006. godinu Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) Odluka o usvajanju Programa prihoda i rashoda Federalne direkcije za civilnu avijaciju-zrakoplovstvo za 2007. godinu (bosanski jezik) Odluka o usvajanju Programa prihoda i rashoda Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo-avijaciju za 2007. godinu (hrvatski jezik) Odluka o usvajanju Programa prihoda i rashoda Federalne direkcije za civilnu avijacijuzrakoplovstvo za 2007. godinu (srpski jezik) Rješenje o razrješenju člana Nadzornog odbora JP Direkcije cesta Federacije Bosne i Hercegovine 5 5 6 6 6 6 6 7 Srijeda, 10.1.2007. 9 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Rješenje o privremenom imenovanju člana Nadzornog odbora JP Direkcije cesta Federacije Bosne i Hercegovine Rješenje o imenovanju Komisije za provjeru i ocjenu rada pripravnika 7 7 FEDERALNO MINISTARSTVO FINANSIJA/FINANCIJA 11 12 Rješenje o formiranju Komisije za popis i inventarisanje opreme, stalnih sredstava i sitnog inventara Rješenje o formiranju Komisije za popis obaveza i potraživanja u Federalnom ministarstvu finansija Federalnom ministarstvu financija 7 Rješenje o imenovanju Stručne komisije za ocjenu projekata - programa iz oblasti zaštite bilja, kapitalnih ulaganja, podrški stručnim institucijama, participacija, prezentacija i promocija (bosanski jezik) Rješenje o imenovanju Stručnog povjerenstva za ocjenu projekata - programa iz oblasti zaštite bilja, kapitalnih ulaganja, potpora stručnim institucijama, participacija, prezentacija i promocija (hrvatski jezik) Rješenje o imenovanju Stručne komisije za ocjenu projekata - programa iz oblasti zaštite bilja, kapitalnih ulagawa, podrški stručnim institucijama, participacija, prezentacija i promocija (srpski jezik) 8 8 8 9 Kolektivni ugovor za područje djelatnosti poštanskog saobraćaja (bosanski jezik) Kolektivni ugovor za područje djelatnosti poštanskog prometa (hrvatski jezik) Kolektivni ugovor za područje djelatnosti poštanskog saobraćaja (srpski jezik) 9 17 26 DRŽAVNA REGULATORNA KOMISIJA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU – DERK Odluka o utvrđivanju regulatorne naknade za 2007. godinu (bosanski jezik) 35 35 TURISTIČKA ZAJEDNICA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 36 ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON VLADA KANTONA Rješenje o razrješenju člana Školskog odbora Druge osnovne škole, Zavidovići Rješenje o konačnom imenovanju člana Školskog odbora Druge osnovne škole, Zavidovići Rješenje o konačnom imenovanju člana Školskog odbora Osnovne škole "Vozuća" Zavidovići 36 36 37 OPĆINA ZENICA NAČELNIK OPĆINE Rješenje o konačnom imenovanju predsjednika i članova Nadzornog odbora Javnog preduzeća "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Zenica