Federalno ministarstvo prometa i komunikacija
Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99,
970 Na temelju članka 112. Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99, 32/00 i 29/03), Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 54/05), Sindikat BH Telecoma Sarajevo i Sindikat hrvatskih telekomunikacija Mostar (u daljnjem tekstu: Sindikati) i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine - Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, 4. prosinca 2006. zaključili su Članak 3. Radni odnos zasniva se ugovorom o radu zaključenim između Poslodavca i radnika nakon provedenog postupka prijama. Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi Poslodavac koji vrši izbor radnika sukladno s utvrđenim uvjetima za određeno radno mjesto. Potrebe za radnicima Poslodavac može rješavati internim natječajima, osim u slučajevima potrebe za posebnim stručnim znanjima i vještinama od važnosti za poslovanje u konkurentskom okruženju i zapošljavanju mladih visokostručnih kadrova neposredno nakon završetka školovanja. Članak 4. Ugovor o radu s odabranom osobom, budućim radnikom može se zaključiti: – na neodređeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom, – na određeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom, – na neodređeno ili određeno vrijeme uz probni rad. Prilikom stupanja na rad organizacijska jedinica Poslodavca u kojoj radnik zasniva radni odnos mora omogućiti radniku upoznavanje s općim aktima Poslodavca kojima se utvrđuju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa. Bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad, Poslodavac može sa zainteresiranom osobom zaključiti i ugovor o volonterskom radu, odnosno ugovor o obavljanju pripravničkog staža. Poslodavac može pod određenim uvjetima sa zainteresiranom osobom zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova. Zaključivanje ugovora iz stavka 1., 3. i 4. ovog članka vrši se sukladno Zakonu o radu, ovim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Članak 5. Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i pored podataka utvrđenih Zakonom o radu, treba da sadržava i podatke o: – posebnim uvjetima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni i sl.), – osiguranju sredstava zaštite na radu i mjerama zaštite na radu, – probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta, Srijeda, 13.12.2006. – SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH drugim uvjetima utvrđenim Pravilnikom o radu, Pravilnikom o zaštiti na radu i drugim aktima. Probni rad Članak 6. Ako je Pravilnikom i Ugovorom o radu za određene poslove predviđen probni rad kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa, Poslodavac je dužan odrediti stručnu osobu ili tijelo koje će pratiti i ocijeniti rad radnika. Probni rad može trajati najdulje 6 (šest) mjeseci. Članak 7. Po završetku probnog rada stručna osoba ili tijelo dužno je radniku i Poslodavcu saopćiti ocjenu o stručnim sposobnostima, kao i radnoj disciplini radnika. Ako do isteka roka probnog rada, a najduže pet dana po isteku toga roka, stručna osoba ili tijelo ne saopće svoju ocjenu, smatra se da je radnik zadovoljio na probnom radu. Otkazni rok za radnika koji nije zadovoljio na probnom radu iznosi najmanje 7 (sedam) dana. Članak 8. Probni rad se može produljiti za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje radnika i sl.). Prijam pripravnika Članak 9. Poslodavac može zaključiti Ugovor o obavljanju pripravničkog staža s pripravnikom na onoliko vremena koliko traje pripravnički staž propisan za zanimanje na koje se odnosi sukladno odredbama Zakona o radu. Članak 10. Pripravnički staž može se utvrditi u trajanju do godine dana i Broj 78 – Stranica 8497 III. RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA Radno vrijeme Članak 14. Puno radno vrijeme radnika iznosi 40 (četrdeset) sati tjedno. Tjedno radno vrijeme radnika i raspored radnog vremena, odnosno početak i završetak radnog vremena utvrđuje Poslodavac odlukom, uz obvezne konsultacije Radničkog vijeća (Vijeća zaposlenika). Članak 15. U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja obima posla, te u drugim slučajevima neophodne potrebe, radnik je obvezan, na zahtjev Poslodavca, raditi dulje od punog radnog vremena u tjednu (prekovremeni rad), a najviše do 10 sati tjedno. Radnik može dragovoljno, na zahtjev Poslodavca, raditi prekovremeno i to u trajanju od još, najviše 10 (deset) sati tjedno. Članak 16. Rad u vremenu između 22 (dvadeset dva) večer i 06 (šest) sati ujutro idućeg dana, smatra se noćnim radom. Članak 17. U zavisnosti od potreba normalnog odvijanja procesa rada ovlaštena osoba Poslodavca može nalogom odrediti pripravnost kod kuće. Pripravnost kod kuće predstavlja poseban uvjet rada kada radnik ne mora biti prisutan na radu, ali mora biti dostupan radi obavljanja poslova prema potrebi procesa rada. Poslodavac je dužan omogućiti radniku korištenje slobodnih dana za vrijeme provedeno u stanju pripravnosti kod kuće i to najkasnije do kraja mjeseca u kojem je radnik bio u pripravnosti ili mu isplatiti naknadu. Odmori i odsustvo Članak 12. Trajanje pripravničkog staža produljuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, služenje vojnog roka, povreda na radu bez krivnje radnika i sl.). Članak 18. Sukladno Zakonu o radu, Poslodavac osigurava radnicima sljedeće odmore u trajanju: – tijekom radnog vremena (odmor se koristi tijekom radnog dana po rasporedu, s tim da se ne uračunava u radno vrijeme i da ne može biti na početku ili na kraju radnog vremena) . . . . . . . . . najmanje 30 minuta – dnevni odmor između dva uzastopna neprekidno radna dana . . . . . . . . najmanje 12 sati – tjedni odmor . . . . . . . najmanje 24 sata neprekidno – godišnji odmor . . . . . . . . najmanje 18 radnih dana – godišnji odmor maloljetnika. . najmanje 24 radna dana – godišnji odmor radnika koje uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja . . . . . . . . najmanje 30 radnih dana Članak 19. Radnicima koji su tijekom rada izloženi štetnim zračenjima Poslodavac je dužan osigurati odmor na svakih 60 (šezdeset) minuta rada po 10 (deset) minuta odmora koji ulazi u radno vrijeme. Pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se radna mjesta iz stavka 1. ovog članka. Volonterski rad Godišnji odmori Članak 13. Na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stjecanja iskustva i polaganja stručnog ispita (volonterski rad) kao uvjeta za obavljanje poslova određenih zanimanja, mogu se primati osobe koja su završile školovanje za takvo zanimanje. Volonterski rad i provjera osposobljenosti odvija se pod istim uvjetima kao i za pripravnike. Za vrijeme volonterskog rada osiguravaju se prava propisana Zakonom o radu. Volonterski rad iz stavka 1. ovog članka može trajati najdulje godinu dana i taj period ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo, kao uvjet za rad na određenim poslovima. Članak 20. Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa dulji od 8 (osam) dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada. Ako radnik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stavka 1. ovog članka, ima pravo na jedan radni dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada. Članak 21. Trajanje godišnjeg odmora dulje od najkraće propisanog Zakonom o radu, zavisi od: – dužine radnog staža, – stručne spreme i grupe složenosti poslova, to: – – – 6 (šest) mjeseci za pripravnike sa KV i SSS stručnom spremom, 10 (deset) mjeseci za pripravnike sa VKV i VŠS stručnom spremom, 12 (dvanaest) mjeseci za pripravnike sa VSS stručnom spremom. Članak 11. Osposobljavanje pripravnika i polaganje pripravničkog ispita vrši se po programu kojeg utvrđuje Poslodavac sukladno Pravilniku o radu. Po završetku pripravničkog staža, pripravnik polaže pripravnički ispit pred stručnom komisijom čiji sastav određuje Poslodavac. Broj 78 – Stranica 8498 – – SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH posebnih uvjeta rada, posebnih zdravstvenih i socijalnih uvjeta. Članak 22. Prema duljini radnog staža, duljina godišnjeg odmora uvećava se: – do 5 godina radnog staža . . . . . . . . . za 1 radni dan – od 5 - 10 godina radnog staža . . . . . . za 2 radna dana – od 10 - 15 godina radnog staža . . . . . za 3 radna dana – od 15 - 20 godina radnog staža . . . . . za 4 radna dana – od 20 - 25 godina radnog staža . . . . . za 5 radnih dana – od 25 - 30 godina radnog staža . . . . za 6 radnih dana – 30 i više godina radnog staža . . . . . za 7 radnih dana Prema duljini radnog dana staža, za šestodnevni radni tjedan, duljina godišnjeg odmora utvrđuje se: – do 3 godine radnog staža . . . . . . . . 18 radnih dana – od 3 - 6 godina radnog staža . . . . . . . 19 radnih dana – za svake daljnje navršene 3 godine radnog staža po . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 radni dan. Kao navršena godina radnog staža uzima se godina radnog staža koju radnik navršava do donošenja plana korištenja godišnjeg odmora. Članak 23. Duljina godišnjeg odmora, zavisno od stručne spreme koja se traži za radno mjesto radnika, uvećava se po jedan radni dan za svaki stupanj složenosti poslova. Članak 24. Obzirom na uvjete rada, za radnike koji rade na neposrednom održavanju ili remontima objekata, te na visini, pod zemljom, na visokim ili niskim temperaturama, u vlazi ili buci, koji rade na terenu ili u nadzoru na izgradnji objekata duže od 60 (šezdeset) dana u tijeku godine, te za radnike koji rade u smjenama, duljina godišnjeg odmora uvećava se za 3 (tri) radna dana. Uvećavanja godišnjeg odmora po osnovama iz prethodnog stavka ne mogu se kumulirati. Članak 25. Radnik koji živi pod posebnim socijalnim i zdravstvenim uvjetima ima pravo na povećanje godišnjeg odmora i to: – Roditelji djece sa smetnjama u psihofizičkom razvoju ili sa utvrđenim invaliditetom . . . . . . . . . . . 2 dana – Radnice za svako dijete do 15 godina starosti . . . 1 dan – Radnik invalid sa preostalom radnom sposobnošću za rad sa punim radnim vremenom 2 dana – Radnici sa tjelesnim oštećenjima iznad 60% . . . 1 dan – Samohranim roditeljima djece do 15 godina. . . 2 dana Samohranim roditeljima smatraju se: – majka izvanbračnog djeteta kojem otac nije utvrđen, – majka izvanbračnog djeteta kojem je otac utvrđen, a ne žive u zajedničkom kućanstvu, – razvedeni roditelj djeteta kojem je dijete povjereno na čuvanje i odgoj, – roditelj kojem je bračni drug umro ili proglašen nestalim. Članak 26. Godišnji odmor se može koristi u tijeku čitave kalendarske godine na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora, koji donosi Poslodavac sukladno potrebama radnika i procesa rada, a najkasnije do 1. ožujka za tekuću godinu. U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, subote za radnike koji rade petodnevni radni tjedan, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja. Članak 27. Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi se bez prekida u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) radnih dana u tijeku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30-og lipnja sljedeće godine. Srijeda, 13.12.2006. Radnik ima pravo koristiti jedan dan odmora kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti neposrednog rukovoditelja najmanje 3 (tri) dana prije njegova korištenja. Članak 28. Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor. Radniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Odsustvo sa rada - Plaćeno odsustvo: Članak 29. Radnik ima pravo odsustva s rada, uz naknadu plaće, do 7 (sedam) radnih dana u jednoj kalendarskoj godini i to: – sklapanje braka, . . . . . . . . . . . . . 5 radnih dana – rođenje djeteta, . . . . . . . . . . . . . 5 radnih dana – sklapanje braka djeteta radnika, . . . . . 3 radna dana – smrt supružnika, djeteta, roditelja, usvojioca, očuha i maćehe i unuka, . . . . 5 radnih dana – smrt roditelja,usvojitelja,očuha i maćehe supružnika, . . . . . . . . . . . . . . . . 3 radna dana – smrt brata i sestre, . . . . . . . . . . . . . 4 radna dana – smrt roditelja po ocu i majci, . . . . . . . 3 radna dana – teška bolest člana uže obitelji, . . . . . . 4 radna dana – otklanjanje štetnih posljedica elementarnih nepogoda, . . . . . . . . . 5 radnih dana – sudjelovanje na sportskim, kulturnim i drugim manifestacijama, . . . . . . . . 5 radnih dana – priprema za odsluženje vojnog roka, . . . 2 radna dana – osposobljavanje za rad u Sindikatu, . . . . 3 radna dana – selidba i izgradnja vlastite stambene kuće, stana, . . . . . . . . . . . . . . . . 3 radna dana – za vojnu prisegu djeteta, . . . . . . . . . 2 radna dana – reguliranje prava na mirovinu, . . . . . . 2 radna dana Članom uže obitelji, u smislu prethodnog stavka ovog članka, smatraju se: supružnici odnosno izvanbračni supružnici, dijete (bračno, izvanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelj, djed i baka (po ocu i majci), braća i sestre. Za svaki smrtni slučaj predviđen ovim člankom radnik ima pravo na plaćeni dopust. Dobrovoljni davatelji krvi imaju pravo na dva uzastopna dana za svako darivanje krvi koji se računaju kao da su na radu. Za slučaj stručnog obrazovanja i usavršavanja, polaganja stručnog ili drugog ispita, na koje ga je uputio Poslodavac, radnik ima pravo na plaćeno odsustvo i do 30 (trideset) radnih dana u jednoj godini. Tijekom jedne kalendarske godine radnik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od dva dana radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba. - Neplaćeno odsustvo: Članak 30. Radniku se može na njegov zahtjev, odobriti odsustvo bez naknade plaće, (neplaćeno odsustvo), u trajanju do godinu dana, radi neophodnih privatnih poslova u sljedećim slučajevima: – radi teže bolesti člana uže obitelji, odnosno kućanstva (bračni drug, djeca, roditelji, očuh, maćeha, usvojitelj i osobe nad kojima radnik ima starateljstvo), – radi liječenja, odnosno oporavka, prema preporuci liječnika, – izgradnje ili popravke kuće ili stana, – obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na osobni trošak, – radi učešća u društvenim, kulturnim i sportskim manifestacijama, – kad radnik ima pravo na plaćeno odsustvo i isto je iskoristio u cijelosti, – i drugim opravdanim razlozima. Radnik ima pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju od 2 (dva) dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja Srijeda, 13.12.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH svojih vjerskih i tradicijskih potreba u jednoj kalendarskoj godini. Članak 31. Radnici koji su imenovani ili izabrani u predstavnička tijela organa Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Županije - Kantona, grada i općina imaju pravo na neplaćeno odsustvo za dane kada su obvezni prisustvovati sjednicama tijela u koje su imenovani ili izabrani. Obveza je radnika da najavi odsustvo, po dobivanju poziva za sjednicu. Radnici na služenju vojnog roka, služenju u rezervnom sastavu kao i radnicima izabranim, odnosno imenovanim na neku od javnih dužnosti, prava i obveze iz radnog odnosa miruju. Prava i obveze radnika iz ovog članka regulirani su Zakonom o radu. IV. ZAŠTITA RADNIKA Članak 32. Poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti zaštite na radu u roku od 30 (trideset) dana od dana stupanja radnika na rad. Članak 33. Poslodavac je obvezan osposobiti radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, te sprječava nastanak nesreće. Poslodavac je obvezan osigurati potrebne uvjete za zaštitu na radu. Poslodavac je obvezan, kod uvođenja novih tehnologija informirati radnike o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost radnika. Zaštita radnika ostvarivat će se sukladno odredbama Zakona o radu i drugim pozitivnim zakonskim propisima. Dužnost je radnika brinuti se o vlastitom zdravlju i sigurnosti, kao i o zdravlju i sigurnosti drugih sa kojima radi. Članak 34. Radnik ima pravo odbiti rad na poslovima od kojih mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje, zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, a o tome je dužan da odmah obavijesti inspekciju rada i Sindikat. Ako odbije raditi, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj, ne može mu se uskratiti puna isplata naknade plaće za vrijeme dok ne radi, niti se protiv njega smiju poduzimati bilo kakve mjere odgovornosti. Članak 35. Kod povreda na radu i u svezi sa radom ili oboljenja od profesionalne bolesti, Poslodavac je dužan osigurati zdravstvenu zaštitu, odnosno snositi troškove liječenja radnika, kao i sve druge troškove sukladno zakonu. Poslodavac je dužan jednom godišnje organizirati besplatne sistematske liječničke preglede i potrebnu vakcinaciju, specijalističke preglede, kao i periodične preglede sukladno pozitivnim zakonskim propisima. Članak 36. Poslodavac može ugovoriti kombinovano kolektivno osiguranje radnika pri vršenju i van vršenja redovnih poslova. Članak 37. Poslodavac ne može odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu ili je, osim u slučajevima određenim Zakonom o radu, rasporediti na druge poslove. Ženu za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, Poslodavac je dužan rasporediti na druge poslove, ako je to u interesu njezina zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlašteni liječnik. Ako Poslodavac nije u mogućnosti osigurati raspoređivanje žene u smislu stavka 2. ovog članka, žena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće, sukladno Zakonu o radu, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Privremeni raspored iz stavka 2. ovog članka, ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene. Broj 78 – Stranica 8499 Ženu iz stavka 2. ovog članka, Poslodavac može premjestiti na drugo mjesto rada samo uz njen pismeni pristanak. Članak 38. Po isteku prava na plaćeno porodiljsko odsustvo, utvrđeno zakonom, jedan od roditelja može odsustvovati sa rada do tri godine života djeteta. Za vrijeme odsustva sa rada, u smislu stavka 1. ovog članka, prava i obveze iz radnog odnosa miruju. Članak 39. Radniku koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu i ima prednost pri stručnom obrazovanju radi prekvalifikacije, te se raspoređuje na lakše poslove koji odgovaraju njegovoj preostaloj sposobnosti za rad. Poslodavac može, samo uz prethodnu suglasnost Sindikata ili Radničkog vijeća (Vijeća zaposlenika), otkazati ugovor o radu radniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti. Članak 40. Radniku se ne može ponuditi Ugovor o radu s manjim brojem bodova radnog mjesta od onog koji je imao u trenutku navršenih 60 (šezdeset) godina (muškarac), odnosno 55 (pedeset pet) godina (žena) života. V. PLAĆE I NAKNADE PLAĆA Članak 41. Poslodavac ne može radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i Ugovorom o radu. Pravilnikom o radu ili Ugovorom o radu određuje se period isplate plaće koji ne može biti dulji od 30 (trideset) dana. Poslodavac je dužan radniku uručiti pismeni obračun bruto i neto plaće prilikom njene isplate. Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću ili je ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, radniku uručiti obračun iznosa plaće koji je bio dužan isplatiti. Obračun iz stavka 4. ovog članka ima snagu izvršne isprave. Pojedinačne isplate plaće nisu javne. Članak 42. Osnovna plaća je najniži iznos koji se radniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe složenosti, normalne uvjete i rezultate rada. Osnovna plaća je proizvod najniže neto plaće i odgovarajućeg koeficijenta složenosti poslova koje radnik obavlja. Članak 43. Najniža neto plaća je osnovica za obračun osnovne plaće radnika. Bruto satnica sa doprinosima iz plaće, doprinosima na plaću i porezom na plaću ne može biti manja od 5,88 KM. Najniža bruto satnica usklađuje se sa povećanjem troškova života, rasta cijena na malo i ukupnog gospodarskog razvoja najmanje jednom godišnje, sukladno sa člankom 9. stavak 1. Općeg kolektivnog ugovora. Ako se troškovi života u posljednja tri mjeseca povećaju najmanje 5% vrši se obvezeno usklađivanje najniže bruto satnice. Najniža neto satnica ne može biti manja od 3,48 KM, za mjesečni prosjek od 174 sata. Na najnižu neto plaću radnika primjenjuju se koeficijenti iz platnih grupa iz članaka 47. ovog Kolektivnog ugovora. Članak 44. Osnovna plaća radnika uvećava se za svaku godinu radnog staža za 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%. Broj 78 – Stranica 8500 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Članak 45. Kada troškovi života u posljednja tri mjeseca, na osnovi zvaničnih podataka Federalnog zavoda za statistiku porastu najmanje za 5% ili više, osnovna plaća obvezno se povećava najmanje za isti iznos. Članak 46. Poslodavac raspoređuje radnike na pojedina radna mjesta u okviru grupe poslova. Članak 47. U okviru grupe poslova iz prethodnog članka, sva radna mjesta razvrstavaju se u 6 (šest) grupa poslova i utvrđuju koeficijenti ovisno o složenosti poslova radnih mjesta i stupnja stručne spreme, kako slijedi: Grupa poslova koeficijenti – NSS - jednostavni, rutinski poslovi koji se obavljaju po jedinstvenom postupku s jednostavnim sredstvima rada, . . . . . . 1,00 - 1,10 – KV - srednje složeni poslovi, s različitim sredstvima rada na kojima se rad obavlja, uz povremenu pojavu novih poslova, 1,30 - 1,55 – SSS - složeniji i raznovrsniji poslovi koji zahtijevaju razumijevanje radnih uputstava i konsultacije pri izvršavanju poslova, . . . 1,60 - 1,80 – VKV - složeniji poslovi, za čije obavljanje je potreban veći stupanj samostalnosti u izvršavanju zadataka, poslovi organiziranja, vođenja i pripreme rada, . . . . . . . . . . 1,82 - 2,05 – VSŠ - poslovi koji zahtijevaju teorijsko i praktično znanje za obavljanje poslova, samostalnosti i kreativnosti u njihovom izvršavanju, . . . . . . . . . . . 2,20 - 2,70 – VSS - najsloženiji poslovi koji zahtijevaju inicijativu i kreativnosti, dodatna specijalistička znanja, sposobnosti vođenja poslova, rada i razvoja, istraživačku sposobnost. . . . . . . . . . . 2,85 - 5,05 Članak 48. Dodatak na osnovnu plaću za otežane uvjete rada (buka, vlaga, prašina, mračne prostorije, rad pri obojenoj svjetlosti, nepovoljnim klimatskim i atmosferskim uvjetima, rad na visini, teški fizički napori, elektromagnetno zračenje i ostali uvjeti definirani Zakonom o zaštiti na radu) iznosi 5% od osnovne plaće radnika, a Pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se pripadajuća radna mjesta. Članak 49. Naknada pripravnika iznosi 80% od osnovne plaće radnog mjesta za koje se osposobljava. Članak 50. Osnovna plaća radnika uvećava se: – za rad noću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30% – za prekovremeni rad. . . . . . . . . . . . . . . . 50% – za rad na dan tjednog odmora . . . . . . . . . . . 35% – za rad u dane praznika koji su po zakonu neradni . 50% – za vrijeme provedeno u stanju pripravnosti kod kućeu vrijeme odmora između dva uzastopna radna dana ili tjednog odmora . . . . . 20% – za vrijeme provedeno u stanju pripravnosti kod kuće u vremenu u kojem se po Zakonu ne radi (praznici) . . . . . . . . . . . 30% Dodaci se međusobno ne isključuju, izuzev u slučajevima: – pripravnost kod kuće koji isključuje primjenu ostalih dodataka iz stavka 1. – rada na dane praznika za koje se po Zakonu ne radi, koji isključuje naknadu za rad nedjeljom. Članak 51. Koeficijenti, odnosno bodovi za platne grupe, sadrže sveukupne elemente (zahtjeve) radnog mjesta, složenost poslova, odgovornost i uvjete rada. Srijeda, 13.12.2006. Članak 52. Radnik ima pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima: – za vrijeme godišnjeg odmora, – za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti, – za vrijeme porođajnog odsustva, – za plaćeno odsustvo i praznike, – za prekid rada (koji nije prouzrokovao radnik), – za vrijeme odsutnosti sa posla zbog obrazovanja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije na koje ga je uputio Poslodavac, – i u drugim slučajevima, utvrđenim Zakonom o radu i Pravilnikom o radu. Članak 53. Naknada plaće iz članka 52. isplaćivat će se sukladno Zakonu o radu, Kolektivnom ugovoru, Pravilnikom o radu i drugim zakonskim propisima. Članak 54. Sukladno sa pozitivnim bilancom poslovanja, a na osnovu rezultata završnog računa za prethodnu godinu, Poslodavac može iz dobiti radnika nagraditi jednom njegovom prosječnom plaćom obračunatom za period tekuće godine. VI. OSTALE ISPLATE RADNICIMA Članak 55. Radniku pripada regres za korištenje godišnjeg odmora u visini 70% prosječne neto plaće svih zaposlenih ostvarene kod Poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati regresa. Regres će Poslodavac isplatiti radnicima u prvoj polovici godine. Iznos utvrđen u stavku 1. ovog članka može se korigirati ovisno o rezultatima poslovanja, što određuje Poslodavac svojom odlukom, s tim da ne može biti manji od iznosa utvrđenog ovim Ugovorom. Članak 56. Poslodavac može nagraditi i stimulirati radnika povodom vjerskih, nacionalnih i državnih praznika, kao i po osnovu ostvarenih ušteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada. Poslodavac će pitanje nagrađivanja i stimuliranja radnika bliže urediti posebnim općim aktom. Poslodavac može jednom godišnje za poboljšanje životnog i kulturno-sportskog standarda radnika izdvojiti sredstva za: – susrete radnika Poslodavaca, – za kulturno - rekreacijske potrebe, – preventivno - zdravstvene potrebe, – ostalo. Poslodavac će ova pitanja regulirati internim aktima poduzeća. Članak 57. Radniku kojem nije organiziran prijevoz na posao ili sa posla, a čije je mjesto stanovanja od mjesta rada udaljeno najmanje 2 (dva) kilometra, pripada naknada ili mjesečna karta za troškove prijevoza u visini mjesečne karte gradskog, prigradskog ili međugradskog prometa, što će se regulirati Pravilnikom o radu. Članak 58. Radnik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu u visini njegovih 6 (šest) prosječnih plaća isplaćenih u prethodna tri mjeseca odnosno 6 (šest) prosječnih neto plaća isplaćenih kod Poslodavca, ako je to za radnika povoljnije, uz prigodan poklon od Poslodavca čija vrijednost ne prelazi visinu jedne prosječne plaće isplaćene u poduzeću u posljednja tri mjeseca. Članak 59. Radnik i Poslodavac mogu pod uvjetima utvrđenim Zakonom o mirovinsko - invalidskom osiguranju zaključiti sporazum o ranijem odlasku radnika u mirovinu. Sporazumom, posebnim aktom će se utvrditi i visina poticajne otpremnine za raniji odlazak u mirovinu, koja ne može biti manja od: – za jednu godinu . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 plaća Srijeda, 13.12.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH – za dvije godine . . . . . . . . . . . . . . . . 12 plaća Plaće se isplaćuju u visini prosječne plaće ostvarene kod Poslodavca za mjesec koji prethodi odlasku u mirovinu. Primjena članka 59. ne isključuje primjenu članka 58. Članak 60. Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu nakon 10., 20. i 30. godina neprekidnog rada kod Poslodavca i to u iznosu od: – za 10 godina . . . jedna prosječna plaća isplaćena kod . . . . . . . . . . . . Poslodavca za prethodni mjesec, – za 20 godina . . . . dvije prosječne plaće isplaćene kod . . . . . . . . . . . . Poslodavca za prethodni mjesec, – za 30 godina . . . . . tri prosječne plaće isplaćene kod . . . . . . . . . . . . Poslodavca za prethodni mjesec. Članak 61. U slučaju smrti radnika ili člana njegove uže obitelji, isplaćuje se novčana naknada u visini tri prosječne plaće Poduzeća isplaćene u prethodna tri mjeseca kod Poslodavca. U slučaju teškog invaliditeta 70% i više ili teške bolesti radnika ili člana njegove uže obitelji, isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini tri prosječne plaće poduzeća isplaćene u prethodna tri mjeseca, s tim da novčana pomoć za troškove liječenja može biti u većem iznosu. Postupak o podnesenom zahtjevu za isplatu će biti riješen posebnim aktom Poslodavca i Sindikata. Članom uže obitelji, u smislu stavka 1. i 2. ovog članka, smatraju se: supružnici odnosno izvanbračni supružnici, dijete (bračno, izvanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelj, a braća i sestre ako žive u zajedničkom kućanstvu s radnikom. Za svaki konkretan slučaj smrti, teške invalidnosti, odnosno teške bolesti, u slučaju iz stavka 2. ovog članka, isplaćuje se samo jedna jednokratna novčana naknada, bez obzira s koliko je radnika umrla, invalidna, odnosno bolesna osoba bila, odnosno jeste u srodstvu iz stavka 4. ovog članka, a iznos se ravnomjerno dijeli na sve radnike, članove uže obitelji. U slučajevima bolovanja dužeg od pet mjeseci, radniku se isplaćuje novčana naknada u visini dvije prosječne plaće ostvarene kod Poslodavca u mjesecu koji je prethodio isplati, jednom u kalendarskoj godini. U slučaju elementarne nepogode, poplave ili požara u vlastitom stanu ili kući radniku se isplaćuje novčana naknada u visini dvije prosječne plaće ostvarene kod Poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati. Radniku, za rođenje svakog djeteta ili usvajanje svakog djeteta, Poslodavac će isplatiti pomoć u visini jedne prosječne neto plaće isplaćene za protekli mjesec u poduzeću. U slučaju iz prethodnog stavka, ukoliko su oba roditelja novorođenog, odnosno usvojenog djeteta radnici kod Poslodavca, prava na novčanu pomoć ima samo jedan roditelj. U slučaju smrti umirovljenika, Poslodavac članovima njegove obitelji koji snose troškove sahrane, isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini prosječne plaće Poslodavca, obračunate za prethodni mjesec. Članak 62. Radnik ima pravo na naknadu troškova koji nastaju upućivanjem radnika na službeno putovanje - dnevnice. Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Dnevnica za službeni put u inozemstvo, isplaćuje se na način propisan za organe uprave. Izdaci na ime naknade troškova za službena putovanja obuhvaćaju: naknadu za ishranu, smještaj, naknadu za prijevoz radnika i druge troškove neophodne za obavljanje poslova na službenom putovanju, što će se regulirati Pravilnikom o radu. Putni troškovi obračunavaju se prema plaćenom hotelskom računu. Naknada troškova za upotrebu vlastitog vozila za službene potrebe utvrdit će se sukladno sa važećim propisima. Broj 78 – Stranica 8501 Upotrebu vlastitog vozila u službene svrhe odobrava ovlaštena osoba kod Poslodavca. Članak 63. Radom na terenu podrazumijevaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu, izvan mjesta zaposlenja i u trajanju dužem od 30 (trideset) dana neprekidno. Naknada za rad na terenu - terenski dodatak, utvrđuje se u jednakom iznosu za sve radnike ovisno od mjesta boravka na terenu (smještaj, ishrana i dr.). Za rad na terenu utvrđuje se dnevni iznos terenskog dodatka u visini od: – ako je osiguran i smještaj i ishrana terenski dodatak iznosi 75% od visine dnevnice za službeno putovanje, – ako je osiguran samo smještaj terenski dodatak iznosi 80% visine dnevnice za službeno putovanje, – ako je osigurana samo ishrana terenski dodatak iznosi 85% od visine dnevnice za službeno putovanje, – ako nije osiguran ni smještaj ni ishrana terenski dodatak iznosi 95% od visine dnevnice za službena putovanja. Članak 64. Radnik koji je privremeno upućen na rad van mjesta prebivališta njegove obitelji, ima pravo na mjesečnu naknadu troškova zbog odvojenog života od obitelji u visini 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog Zavoda za statistiku. Radniku koji je raspoređen po potrebi posla, na drugo radno mjesto, a izvan njegova mjesta prebivališta, priznaju se troškovi selidbe: – prijevoz radnika, članova obitelji i stvari, – dnevnica radniku za vrijeme putovanja od mjesta prebivališta do mjesta preseljenja. Poslodavac može, uz konsultaciju Radničkog vijeća (Vijeća zaposlenika), izvršiti premještaj radnika u drugu regionalnu direkciju ili relekomunikacijski centar. Članak 65. Dnevnica, naknada za odvojeni život od obitelji i terenski dodatak međusobno se isključuju. Članak 66. Radnik ima pravo na naknadu za ishranu u tijeku radnog dana (topli obrok), u iznosu od 2% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog Zavoda za statistiku. Radniku ne pripada naknada za topli obrok za dane kada odsustvuje sa posla po bilo kom osnovu (službeni put, plaćeno odsustvo, rad sa terenskim dodatkom, bolovanje i dr.). Učenici i studenti koji obavljaju praktičan rad kod Poslodavca, te volonteri imaju pravo na naknadu za topli obrok. VII. NAKNADA ŠTETE Članak 67. Naknada štete utvrđivat će se sukladno zakonima i Pravilnikom o radu. Za štetu koju je prouzrokovao radnik, a čiji se iznos ne može točno utvrditi ili bi utvrđivanje iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, visina naknade štete se utvrđuje u paušalnom iznosu, uzimajući u obzir vrijednost radne snage, materijala, izgubljenog vremena, izgubljenu zaradu i druge kriterije, zavisno od vrste štete. Visinu štete utvrđuje komisija za naknadu štete koju formira Poslodavac, a koja se sastoji od 3 (tri) člana i isto toliko zamjenika, s tim da jedan član i zamjenik budu predstavnici Sindikata. Članak 68. Radnik ne može bez odobrenja Poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac. Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka Ugovora o radu, a najdulje dvije godine od dana prestanka tog ugovora, radnik ne može zaposliti kod druge osobe Broj 78 – Stranica 8502 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH koja je u tržišnoj utakmici sa Poslodavcem i da ne može za svoj ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se takmiči sa Poslodavcem. Ugovor iz stavka 2. ovog članka može biti sastavni dio Ugovora o radu. Ugovorena zabrana natjecanja obavezuje radnika samo ako je ugovorom Poslodavac preuzeo obavezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosječne plaće isplaćene radniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka Ugovora o radu. Naknadu iz stavka 4. ovog članka Poslodavac je dužan isplatiti radniku krajem svakog kalendarskog mjeseca. Visina naknade iz stavka 4. ovog članka usklađuje se na način i pod uvjetima utvrđenim Ugovorom o radu. VIII. PRESTANAK UGOVORA O RADU Članak 69. Ugovor o radu prestaje u slučajevima, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu. Ugovor o radu prestaje: – smrću radnika, – sporazumom Poslodavca i radnika, – kada radnik navrši 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja, odnosno navrši 40 godina staža osiguranja, ako Poslodavac i radnik drugačije ne dogovore, – dana dostavljanja pravosnažnog rješenja o utvrđivanju gubitka radne sposobnosti, – otkazom Poslodavca, odnosno radnika, – istekom vremena na koje je sklopljen Ugovor o radu na određeno vrijeme, – ako radnik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca - danom stupanja na izdržavanje kazne, – ako radniku bude izrečena mjera sigurnosti, odgojna ili zaštitna mjera u trajanju duljem od tri mjeseca početkom primjene te mjere, – odlukom nadležnog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa. Otkaz ugovora o radu Članak 70. Radnik kome Poslodavac uručuje konačnu odluku o otkazu Ugovora o radu ima pravo na otkazni rok u trajanju: – za radnike na rukovodećim mjestima ili radnike sa radnim stažem preko 20 godina, 6 mjeseci – za radnike VII stupnja stručne spreme ili radnike sa 15 do 20 godina radnog staža . . . 5 mjeseci – za radnike VI i V stupnja stručne spreme ili za radnike sa 10 - 15 godina radnog staža . . 4 mjeseca – za radnike IV stupnja stručne spreme ili radnike sa 5 - 10 godina radnog staža . . . . . 3 mjeseca – za radnike III stupnja stručne spreme ili radnike sa 3 - 5 godina radnog staža . . . . . 2 mjeseca – za ostale radnike . . . . . . . . . . . . . . . 1 mjesec Poslodavac može osloboditi radnika obveze otkaznog roka pod uvjetima utvrđenim zakonom. U slučaju da radnik otkazuje Ugovor o radu, otkazni rok traje 15 dana. Članak 71. Radniku se otkaz Ugovora o radu kod Poslodavca, s obrazloženim razlozima za donošenje tog akta, mora dostaviti u pisanom obliku s poukom o pravnom lijeku. Članak 72. Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo odsustvovati sa rada, s naknadom plaće radi traženja novog zaposlenja od 2 (dva) sata dnevno ili 1 (jedan) dan u tjednu. Članak 73. Poslodavac bez suglasnosti Federalnog ministarstva nadležnog za rad, ne može otkazati Ugovor o radu sindikalnom Srijeda, 13.12.2006. povjereniku za vrijeme obavljanja sindikalne dužnosti, 6 (šest) mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti. Članak 74. Ako dođe do prodaje dijela državnog kapitala, promjene vlasničke strukture BH Telecoma d.d. Sarajevo i Javnog poduzeća Hrvatskih telekomunikacija d.o.o. Mostar, Poslodavac i Sindikat su suglasni da se u tenderu i u Ugovoru o prodaji, pored ostalog, navede uvjet da u roku od najmanje 5 (pet) godina od dana zaključivanja Ugovora o prodaji neće doći do otpuštanja radnika, otkazivanjem Ugovora o radu od strane Poslodavca zbog ekonomskih, tehničkih i drugih razloga niti će mijenjati odredbe postojećeg Kolektivnog ugovora. Članak 75. Protekom roka iz članka 74. Poslodavac koji zbog ekonomskih, tehničkih, organizacijskih i drugih razloga u sljedeća tri mjeseca, namjerava otkazati Ugovor o radu najmanje petorici radnika, dužan je izraditi Program zbrinjavanja viška radnika sukladno odredbama Zakona o radu uz obvezno dokazivanje opravdanosti postojanja tehnološkog viška za svakog radnika koji je proglašen tehnološkim viškom. Program iz stavka 1. ovog članka, Poslodavac je obvezan dostaviti na konsultacije Sindikatu - Radničkom vijeću (Vijeću zaposlenika). Sindikat će, u slučajevima otkaza Ugovora o radu, zastupati interese radnika u odnosu na Poslodavca i predložiti način rješavanja otkaza, sukladno odredbama Zakona o radu i Kolektivnog ugovora. Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja Ugovora o radu u smislu stavka 1. ovog članka, Poslodavac namjerava zaposliti radnike sa istim kvalifikacijama i stupnjem stručne spreme, prije zapošljavanja drugih osoba će ponuditi zaposlenje onim radnicima čiji su Ugovori o radu otkazani. Prilikom utvrđivanja tehnološkog viška za očuvanje zaposlenja, u slučaju iste radne efikasnosti, kao prednost se primjenjuje dužina radnog staža kod Poslodavca. Članak 76. Radnik sa kojim je Poslodavac sklopio Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem se otkazuje Ugovor o radu nakon 2 (dvije) i više godina neprekidnog rada, osim u slučaju ako se Ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obveza iz Ugovora o radu od strane radnika, ima pravo na novčani iznos otpremnine koji se sastoji od: 1. dvije trećine mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja 3 (tri) mjeseca prije prestanka Ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca i sve naknade po osnovu prava ostvarenih do isteka otkaznog roka. 2. dodatne naknade radniku na osnovi ukupne dužine radnog staža, koja će se utvrđivati tako što će se za svaku godinu radnog staža isplaćivati novčani iznos od 3.000,00 (tri tisuće) KM. Novčani iznos otpremnine isplaćuje se radniku odmah nakon rješenja o prestanku radnog odnosa zbog tehnološkog viška, kada odluka postane konačna. IX. RADNIČKO VIJEĆE (VIJEĆE ZAPOSLENIKA) Članak 77. Radničko vijeće (Vijeće zaposlenika) formira se na prijedlog Sindikata ili najmanje 20% radnika od ukupnog broja radnika koji su u radnom odnosu kod Poslodavca. Radnici imaju pravo da učestvuju u odlučivanju po pitanjima u svezi s njihovim ekonomskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o vijeću zaposlenika u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/04). Radničko Vijeće (Vijeće zaposlenika) u cilju zaštite prava i interesa radnika, surađuje sa Sindikatom. Ako kod Poslodavca nije formirano Radničko vijeće (Vijeće zaposlenika), Sindikat ima obveze i ovlaštenja koja se na osnovi Zakona o vijeću zaposlenika odnose na Radničko vijeće (Vijeće zaposlenika). Srijeda, 13.12.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Članak 78. Radničko vijeće (Vijeće zaposlenika) prati primjenu zakona, kolektivnih ugovora i drugih propisa koji su od interesa za ostvarivanje prava radnika. Radničko vijeće (Vijeće zaposlenika) prati da li Poslodavac ispunjava obvezu u pogledu uplate doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje od nezaposlenosti i s tim u vezi ima pravo uvida u odgovarajuću dokumentaciju. Članak 79. Predsjednik Nadzornog odbora će pozivati predstavnika Radničkog vijeća (Vijeća zaposlenika) na sastanke Nadzornog odbora na kojima se raspravlja o pitanjima koja su definirana Zakonom o vijeću zaposlenika i drugim zakonskim propisima. X. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA Članak 80. Radnici imaju pravo i dužnost školovati se, osposobljavati i usavršavati se na radu, sukladno svojim sposobnostima i u uvjetima rada, Planom utvrđenim potrebama Poslodavca. Poslodavac je obvezan prilikom tehnoloških promjena ili uvođenja novog načina organiziranja rada, omogućiti radniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad. Obrazovanje radnika za potrebe Poslodavca uredit će se posebnim Pravilnikom. Obrazovanje za potrebe Poslodavca je radna obveza radnika, te mu u to vrijeme pripadaju sva prava kao da je radio. Međusobna prava i obveze između Poslodavca i radnika koji je upućen na obrazovanje od strane Poslodavca uređuju se posebnim ugovorom. U slučaju da radnik ne završi školovanje u određenom roku, Poslodavac je dužan da ga rasporedi na poslove u okviru njegove stručne spreme uz obvezu vraćanja troškova školovanja od strane radnika. Članak 81. Na zahtjev Sindikata Poslodavac će sukladno mogućnostima, omogućiti obrazovanje i osposobljavanje sindikalnih kadrova. XI. OSTVARIVANJE PRAVA IZ RADNOG ODNOSA Članak 82. Radnik će svoja prava iz radnog odnosa ostvarivati po postupku i na način utvrđen Zakonom o radu. Rješenje nastalog radnog spora, strane u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitraži. Sastav, postupak i druga pitanja značajna za rad arbitraže uredit će se sporazumom strana. Članak 83. Ako se zbog prodaje, nasljeđivanja, spajanja, pripajanja, podjele ili druge promjene oblika organiziranja, promijeni osoba ili pravni položaj Poslodavca, sve obveze iz Kolektivnog ugovora, Ugovora o radu i svih drugih akata, koje se odnose na radnike, prenose se na novog Poslodavca, uz suglasnost radnika. Članak 84. Sukladno članku 217. Zakona o gospodarskim društvima u Federaciji Bosne i Hercegovine, statutima Dioničkog društva BH Telecom Sarajevo i Javnog poduzeća Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar, Poslodavac će predvidjeti posebnu emisiju dionica za radnike u visini od 5% osnovnog kapitala Dioničkog društva BH Telecom Sarajevo i Javnog poduzeća Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar koje će biti prenesene na radnike. XII. DJELOVANJE I UVJETI ZA RAD SINDIKATA Članak 85. Sindikat je samostalna, dragovoljna i interesna organizacija radnika u Dioničkom društvu BH Telecom Sarajevo i Javnom poduzeću Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar, strukovna i nezavisna od državnih organa, vjerskih institucija, političkih stranaka i poslodavaca, organizirana u osnovne sindikalne organizacije, podružnice i sindikalne jedinice, koji svoju aktivnost zasnivaju na Ustavu Bosne i Hercegovine, Ustavu Broj 78 – Stranica 8503 Federacije Bosne i Hercegovine, Dejtonskom sporazumu (Anex 3), svom Statutu, međunarodnim dokumentima i pozitivnim zakonskim propisima. Članak 86. Poslodavac neće ograničavati djelovanje Sindikata odlukama tijela upravljanja i rukovođenja. Područje rada Sindikata utemeljeno Statutom i Programom je sindikalno organiziranje zaposlenih kod Poslodavca, aktivno učešće u donošenju normativnih akata kod Poslodavca koji tretiraju odnose na osnovi rada kod Poslodavca i zaštita prava radnika. Sindikat ima pravo da od Poslodavca zahtijeva i druge informacije vezane za status radnika, ostvarivanje prava radnika, a Poslodavac obvezu da te informacije pruži, sukladno Zakonu o vijeću zaposlenika i drugim propisima. Sindikat se neće baviti poslovnom politikom, politikom obveza i razvoja Poslodavca, tehnološkim i ekonomsko komercijalnim procesom, ako ne utječu negativno na socijalni status i prava radnika. Članak 87. Funkcije predsjednika i tajnika Sindikata obavljaju se profesionalno. Poslodavac će osigurati Sindikatu: 1. aktivno učešće u donošenju akata koji uređuju pitanja iz radnih odnosa sukladno zakonu. 2. omogućiti predstavnicima Sindikata plaćeno odsustvo sa rada radi sudjelovanja u radu organa Sindikata i to: – članovima Centralnog odbora i Predsjedništva, tijelima Centralnog odbora i Predsjedništva, predsjedniku Skupštine i Nadzornog odbora . . . . 15 radnih dana u godini – predsjednicima i članovima sindikalnih odbora OSO i predsjednicima i članovima Vijeća sindikalnih podružnica i članovima Nadzornog odbora . . . . . 9 radnih dana u godini – povjerenicima sindikalnih podružnica i povjerenicima sindikalnih jedinica . . . . . . . . . . 5 radnih dana u godini Osim broja sati sindikalne aktivnosti s naknadom plaće utvrđenim u prethodnom stavku, Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereniku koji sindikalnu aktivnost ne obavlja u punom radnom vremenu (profesionalno) omogućiti izostanak s rada uz naknadu plaće i ostalih troškova, prigodom prisustvovanja sindikalnim sastancima i seminarima, tečajevima, osposobljavanju, kongresu i konferencijama u zemlji i inozemstvu. U vrijeme trajanja mandata i 6 (šest) mjeseci nakon isteka mandata sindikalnom povjereniku, Poslodavac ne može bez njegove suglasnosti i suglasnosti Sindikata, premjestiti na drugo radno mjesto rada kod Poslodavca ili drugo poduzeće ili utvrditi kao višak radnika. Sindikalni povjerenik ima pravo, nakon prestanka sindikalne funkcije, vratiti se na radno mjesto i mjesto gdje je radio prije odlaska na funkciju. Povjereniku kojem je sindikalna funkcija prestala prije isteka punog mandata, sindikalni imunitet traje 6 (šest) mjeseci. Sindikat je obvezan Poslodavca obavijestiti o sindikalnim povjerenicima i trajanju mandata svakog sindikalnog povjerenika. Članak 88. Sindikatu će Poslodavac osigurati sljedeće uvjete rada: – radne prostorije, – sredstva, namještaj, sitan inventar i potrošni materijal, – korištenje sale za sastanke ili drugi odgovarajući prostor, – besplatno korištenje najmanje jednog telefonskog priključka (telefon, faks, računar), – besplatan pristup Internetu, intranetu, e-mail adresa, njeb prostor, domena i distribucijska grupa, – dva mobilna priključka za predsjednika i tajnika sukladno odluci Uprave društva, – korištenje putničkog automobila po potrebi, Broj 78 – Stranica 8504 – SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH slobodu sindikalnog izvještavanja sukladno važećim propisima i etičkim standardima, te podjelu tiska, – besplatno korištenje poštanskih usluga, – izdavanje sindikalnog glasnika (tromjesečno) ili ustupanje dijela prostora u svom informativnom glasilu, – obračun članarine i sindikalnih financijskih potreba članova sindikata putem platnih lista, – osigurati i druga neophodna sredstva i uvjete za rad Sindikata sukladno posebnom sporazumu zaključenom između Sindikata i Poslodavca. Odgovorni rukovoditelji nižih organizacijskih cjelina Društva će osigurati prostoriju sa namještajem i opremom za rad Osnovne sindikalne organizacije Sindikata BH Telecoma, odnosno Sindikalne podružnice Sindikata hrvatskih telekomunikacija Mostar. Članak 89. Kod korištenja uvjeta za rad Sindikata, ugovorenim s Poslodavcem, Sindikat će osigurati da se: – povjerene prostorije i sredstva koriste na predviđen i racionalan način, – sve sjednice održavaju tako da se odsustva sa posla svedu na razumnu mjeru, – za prisustvovanje sjednicama, predviđenim ovim Ugovorom, preko svog sindikalnog povjerenika blagovremeno izvijestiti neposrednog rukovodioca. Članak 90. Poslodavac i Sindikat će partnerski odnos ostvarivati putem: Generalni direktor, odnosno Direktor- Predsjednik Uprave i Predsjednik sindikata, odnosno kroz rad pregovaračkih timova Uprave društva i Sindikata. Generalni direktor, odnosno Direktor - Predsjednik Uprave ili ovlašteni predstavnik prave društva obvezni su primiti Predsjednika sindikata na njegov zahtjev. Direktori odnosno rukovoditelji dijelova poduzeća obvezni su primiti predsjednike osnovnih sindikalnih organizacija, odnosno sindikalnih podružnica na njihov zahtjev. Pregovarački timovi imaju po pet članova i isto toliko zamjenika, na čelu sa Generalnim direktorom, odnosno Direktorom - Predsjednikom Uprave, odnosno Predsjednikom sindikata. Za vrijeme trajanja konkretnih pregovora, partneri u pregovorima nemaju prava mijenjati članove svog pregovaračkog tima do okončanja konkretnih pregovora. Sastav pregovaračkog tima Uprave društva određuje Generalni direktor, odnosno Direktor - Predsjednik Uprave, a Sindikata Predsjednik sindikata uz suglasnost Centralnog odbora - Predsjedništva. Sastanak pregovaračkih timova ugovara se ravnopravno na zahtjev jednog ili drugog partnera u pregovorima. Članak 91. Profesionalni nosioci funkcija u Sindikatu regulirat će se Aneksima pojedinačnih ugovora o radu. Za vrijeme profesionalnog obavljanja funkcija, radnici iz stavka 1. ovog članka ne mogu biti uskraćeni u ostvarivanju niti jednog prava iz radnog odnosa, koje bi ostvarivali da su radili na svojim radnim mjestima koja su utvrđena u njihovim ugovorima o radu. Za vrijeme profesionalnog obavljanja funkcija u Sindikatu, radniku pripada plaća u visini plaće koju bi imao da je radio na svom radnom mjestu ili po odluci Sindikata ukoliko je povoljnije za njega. Plaću koju bi radnik iz prethodnog stavka ovog članka ostvario da je radio na svom radnom mjestu, odnosno po odluci Sindikata ako je povoljnije za njega, isplaćuje Poslodavac. Odnosi između radnika profesionalaca u Sindikatu i Poslodavca uređuju se aneksom njihovih ugovora o radu. Radnici koji profesionalno obavljaju dužnosti u Sindikatu, imaju pravo po isteku sindikalne funkcije vratiti se na radno mjesto u mjesto rada gdje su radili prije odlaska na funkciju, a ako to radno mjesto ne postoji, onda na drugo odgovarajuće radno mjesto. Srijeda, 13.12.2006. XIII. METODA SINDIKALNE AKCIJE Članak 92. Sindikat će metode sindikalne akcije koristiti tako što će njihov nositelj biti Središnji odbor - Predsjedništvo Sindikata, a partner Generalni direktor, odnosno Direktor - Predsjednik Uprave. Pojedini oblici sindikalnih aktivnosti i rokovi rješavanja su sljedeći: METOD SINDIKALNE AKCIJE Zahtjev Posredovanje Arbitraža Pregovaranje Usuglašavanje Bojkot Najava štrajka Štrajk upozorenja NAČIN RJEŠAVANJA pismeno predstavnici komisijski predstavnici predstavnici pismeno pismeno pismeno ROK RJEŠAVANJA 15 - 30 dana 1 – 3 dana 30 dana 30 dana 15 dana 1 - 3 dana 15 dana 3 dana XIV. RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA Članak 93. Kolektivni radni sporovi o primjeni, izmjeni i dopuni, odnosno otkazivanju ovog Ugovora ili drugog sličnog spora koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovog Ugovora, rješavat će se u postupku mirenja sukladno sa Zakonom o radu. Članak 94. Kolektivne radne sporove, koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovog Ugovora, rješava Mirovno vijeće. Mirovno vijeće se sastoji od tri člana, i to: predstavnika Poslodavca, Sindikata i predstavnika kojeg izaberu strane u sporu sa liste koju utvrđuje resorni federalni ministar, a utvrđuje se za razdoblje od 2 (dvije) godine. Mirovno vijeće iz stavka 2. ovog članka donosi Pravila o postupku pred tim Vijećem. Administrativne poslove za Mirovno vijeće vrši resorno federalno ministarstvo. Troškove za člana Mirovnog vijeća sa liste koju utvrđuje resorni federalni ministar snosi resorno federalno ministarstvo. Članak 95. Postupak mirenja pokreće se na pismeni prijedlog jednog od potpisnika ovog Ugovora, a mora se dovršiti u roku od 10 (deset) dana od dana početka mirenja. U postupku mirenja ispituju se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prikupljaju se i drugi dokazi i saslušavaju svjedoci. Mirovno vijeće sastavlja pismeni prijedlog nagodbe. Ako ugovorne strane prihvate pismeni prijedlog nagodbe, nagodba ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora. Članak 96. Strane u sporu mogu rješavanje kolektivnog radnog spora, sporazumno, povjeriti arbitraži. U slučaju odbijanja prijedloga nagodbe, provodi se arbitražni postupak. Arbitražno vijeće broji 5 (pet) članova, od čega po dva imenuju ugovorne strane, a jednog zajedničkog člana (predsjednika) biraju iz reda uglednih stručnjaka iz oblasti koja je predmet spora. Rad Arbitražnog vijeća je javan. Članak 97. Odluka arbitraže donosi se u roku od 15 (petnaest) dana od dana pokretanja arbitražnog spora i ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora. Protiv arbitražne odluke, žalba nije dopuštena. XV. ŠTRAJK Članak 98. U svrhu zaštite i ostvarenja ekonomskih i socijalnih interesa svojih članova Sindikat ima pravo pozvati svoje članstvo i zaposlene u štrajk. Srijeda, 13.12.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Radnik ima pravo na štrajk i slobodno odlučuje o svom učešću u štrajku. Ukoliko Sindikat ocijeni da se ne ostvaruju prava radnika utvrđena Zakonom i Kolektivnim ugovorom, stupit će u pregovore sa Poslodavcem i zahtijevati da poduzme odgovarajuće mjere. Sindikat ima pravo organizirati štrajk sukladno sa Zakonom i pravilima Sindikata o štrajku, ako sporna pitanja ne budu riješena putem pregovora. Sindikat se suzdržava od štrajka, ako se odredbe ovog Kolektivnog ugovora uredno ispunjavaju prema svim radnicima. Štrajk se organizira i vodi sukladno Zakonu o štrajku, Kolektivnom ugovoru i Pravilnikom sindikata o štrajku. Član 99. Sindikat će pristupiti štrajku, kao metodu sindikalne akcije, sukladno zakonu, pri tome vodeći računa da se osigura funkcioniranje sustava telekomunikacija sukladno članku 5. Zakona o štrajku. Za provođenje štrajka potrebno je utvrditi nužan obim poslova u poduzeću koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka, a na osnovu Sporazuma utvrđenog sa Poslodavcem. Sporazum kojim se utvrđuje funkcioniranje nužnih radnih mjesta u poduzeću, kao i njihov obujam, predlaže Poslodavac. Članak 100. Odluku o stupanju u štrajk donosi Središnji odbor Predsjedništvo Sindikata. Središnji odbor - Predsjedništvo Sindikata sačinjava štrajkački odbor. Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka. Odluka o stupanju u štrajk dostavlja se osnovnim sindikalnim organizacijama - sindikalnim podružnicama i Poslodavcu i to u zakonski utvrđenom roku. Članak 101. Poslodavac ne može pozivati na odgovornost radnike, niti ih dovoditi u nepovoljniji položaj, zbog učešća u štrajku bez obzira jesu li učlanjeni u Sindikat ili nisu njegovi članovi. Članak 102. Radniku koji je učestvovao u štrajku plaća se može smanjiti razmjerno vremenu učešća u štrajku. XVI. PRIMJENA I TUMAČENJE KOLEKTIVNOG UGOVORA Članak 103. Ugovorne strane imenuju zajedničko povjerenstvo od četiri člana za praćenje primjene i tumačenje odredaba ovog Ugovora, i to dva člana Sindikata i dva člana resornog ministarstva. Povjerenstvo se imenuje u roku od 30 (trideset) dana od dana potpisivanja ovog Ugovora. Predsjednik povjerenstva mijenja se naizmjenično svake godine. Povjerenstvo donosi Poslovnik o radu. Odluke povjerenstva donose se većinom glasova, a kod istog broja glasova, Povjerenstvo će usuglašavati stavove, a ako nije moguće ide na arbitražu. XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 104. Zaštita dostojanstva i načela ponašanja Poslodavca i radnika temelje se na etičkom Kodeksu. Članak 105. Ovaj Ugovor zaključuje se na neodređeno vrijeme. Svaka ugovorna strana može pokrenuti postupak za izmjene i dopune ovog Ugovora, ali ga ne može jednostrano otkazati. Strana kojoj je podnesen pismeni prijedlog za izmjenu i dopunu ovog Ugovora obvezna je pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni i dopuni u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema prijedloga. Ako druga strana ne prihvati prijedlog u roku od 15 (petnaest) dana, pokreće se arbitražni postupak. Broj 78 – Stranica 8505 Članak 106. Ovaj Kolektivni ugovor smatra se zaključenim kada ga potpišu predstavnici ugovornih strana. Prava utvrđena ovim Ugovorom ne mogu biti manja u eventualnoj tvorbi pojedinačnih Kolektivnih ugovora. Članak 107. Nadzor nad primjenom ovog Kolektivnog ugovora obavlja federalni inspektor rada. Radnik, Sindikat, Radničko vijeće (Vijeće zaposlenika) i Poslodavac mogu zahtijevati od Inspektora rada provođenje inspekcijskog nadzora. Članak 108. Potpisnici ovog Ugovora obvezuju se da će na sva druga pitanja iz radnog odnosa koja nisu uređena ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjivati odredbe Zakona o radu, Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 54/05) i Konvencija MOR-a koje su ratificirane od strane Bosne i Hercegovine. Članak 109. Poslodavac je dužan uskladiti Pravilnik o radu, Pravilnik o radnim mjestima sa posebnim uvjetima rada, Pravilnik o zaštiti na radu i druga opća akta sa odredbama ovog Ugovora u roku od 90 (devedeset) dana od dana stupanja na snagu ovog Ugovora. Članak 110. Danom početka primjene ovog Kolektivnog ugovora prestaje da važi Kolektivni ugovor za zaposlenike JP BH Telecom Sarajevo ("Službene novine Federacije BiH", broj 5/04) i Kolektivni ugovor za zaposlenike hrvatske pošte i telekomunikacija Mostar ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/02). Članak 111. Ovaj Kolektivni ugovor stupa na snagu i primjenjuje se sljedećeg dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Ugovorne strane suglasne su da se ovaj Kolektivni ugovor primjenjuje za Javno Poduzeće Hrvatske Telekomunikacije d.o.o. Mostar od 01. srpnja 2007. Broj 01-27-1239/06 4. prosinca 2006. godine Na strani Poslodavca Za Vladu Federacije BiH Federalni ministar prometa i komunikacija mr. Nedžad Branković, v. r. Broj 51-06/06 4. prosinca 2006. godine Na strani zaposlenika/radnika Predsjednik Sindikata BH Telecoma Omer Karamujić, v. r. Broj P-4-2/06 4. prosinca 2006. godine Predsjednik Sindikata Hrvatskih telekomunikacija Mostar Pero Obad, v. r. Na osnovu člana 112. Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine, ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99, 32/00 i 29/03), Opšteg Kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 54/05), Sindikat BH Telecoma i Sindikat Hrvatskih telekomunikacija Mostar (u daqnjem tekstu: Sindikati) i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine - Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, 4. decembra 2006. godine, zakqučili su Broj 78 – Stranica 8506 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH KOLEKTIVNI UGOVOR ZA PODRUČJE TELEKOMUNIKACIJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I. OPŠTE ODREDBE Član 1. Ovim Kolektivnim ugovorom (u daqnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju se prava i obaveze zaposlenika iz rada i po osnovu rada, kao i prava i obaveze potpisnika Ugovora. Pod pojmom Poslodavac podrazumijeva se Dioničko društvo BH Telecom Sarajevo i Javno preduzeće Hrvatske Telekomunikacije d.o.o. Mostar (u daqnjem tekstu Poslodavac), kao organizacije koje se bave pružanjem usluga u telekomunikacijskom saobraćaju, kao pravnim sljednicima JP PTT saobraćaja BiH, Sarajevo, odnosno JP BH Telecom, Sarajevo i HPT d.o.o. Mostar, odnosno HT d.o.o. Mostar. Pod pojmom zaposlenik, u smislu ovog Ugovora, podrazumijeva se fizičko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu kod Poslodavca. Član 2. Opštim aktima Poslodavaca ne mogu se utvrditi mawa prava zaposlenika, niti uskratiti prava zaposlenika od onih koja su utvrđena ovim Ugovorom. II. RADNI ODNOSI Član 3. Radni odnos zasniva se ugovorom o radu zakqučenim između Poslodavca i zaposlenika nakon provedenog postupka prijema. Odluku o potrebi zasnivawa radnog odnosa donosi Poslodavac koji vrši izbor zaposlenika u skladu sa utvrđenim uslovima za određeno radno mjesto. Potrebe za zaposlenicima Poslodavac može rješavati internim konkursima, osim u slučajevima potrebe za posebnim stručnim znawima i vještinama od važnosti za poslovanje u konkurentskom okruženju i zapošljavanjem mladih visokostručnih kadrova neposredno nakon završetka školovawa. Član 4. Ugovor o radu sa odabranim licem, budućim zaposlenikom može se zakqučiti: – na neodređeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom – na određeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom – na neodređeno ili određeno vrijeme uz probni rad Prilikom stupawa na rad organizaciona jedinica Poslodavca u kojoj zaposlenik zasniva radni odnos mora omogućiti zaposleniku upoznavanje sa opštim aktima Poslodavca kojima se utvrđuju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa. Bez zasnivawa radnog odnosa, a radi stručnog osposobljavawa za samostalni rad, Poslodavac može sa zainteresovanim licem zakqučiti i ugovor o volonterskom radu, odnosno ugovor o obavljanju pripravničkog staža. Poslodavac može, pod određenim uslovima, sa zainteresovanim licem zakqučiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova. Zakqučivanje ugovora iz stava 1., 3. i 4. ovog člana vrši se u skladu sa Zakonom o radu, ovim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Član 5. Ugovor o radu zakqučuje se u pisanoj formi i pored podataka utvrđenih Zakonom o radu, treba da sadrži i podatke o: – posebnim uslovima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni i sl.) – – – Srijeda, 13.12.2006. osiguranju sredstava zaštite na radu i mjerama zaštite na radu probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta drugim uslovima utvrđenim Pravilnikom o radu, Pravilnikom o zaštiti na radu i drugim aktima Probni rad Član 6. Ako je pravilnikom i ugovorom o radu za određene poslove predviđen probni rad kao uslov za zasnivanje radnog odnosa, Poslodavac je dužan odrediti stručno lice ili tijelo koje će pratiti i ocijeniti rad zaposlenika. Probni rad može trajati najduže 6 (šest) mjeseci. Član 7. Po završetku probnog rada stručno lice ili tijelo dužno je zaposleniku i Poslodavcu saopštiti ocjenu o stručnim sposobnostima, kao i radnoj disciplini zaposlenika. Ukoliko do isteka roka probnog rada, a najdalje pet dana po isteku toga roka, stručno lice ili tijelo ne saopšti svoju ocjenu, smatra se da je zaposlenik zadovoqio na probnom radu. Otkazni rok za zaposlenika koji nije zadovoqio na probnom radu iznosi najmanje 7 (sedam) dana. Član 8. Probni rad se može produžiti za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje zaposlenika i sl.). Prijem pripravnika Član 9. Poslodavac može zakqučiti Ugovor o obavljanju pripravničkog staža sa pripravnikom na onoliko vremena koliko traje pripravnički staž propisan za zanimanje na koje se odnosi u skladu sa odredbama Zakona o radu. Član 10. Pripravnički staž može se utvrditi u trajanju do godine dana i to: – 6 (šest) mjeseci za pripravnike sa KV i SSS stručnom spremom – 10 (deset) mjeseci za pripravnike sa VKV i VŠS stručnom spremom – 12 (dvanaest) mjeseci za pripravnike sa VSS stručnom spremom Član 11. Osposobljavanje pripravnika i polaganje pripravničkog ispita vrši se po programu kojeg utvrđuje Poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu. Po završetku pripravničkog staža, pripravnik polaže pripravnički ispit pred stručnom komisijom čiji sastav određuje Poslodavac. Član 12. Trajanje pripravničkog staža produžava se za vrijeme opravdane odsutnosti sa posla (bolest, služenje vojnog roka, povreda na radu bez krivnje zaposlenika i sl.). Volonterski rad Član 13. Na stručno osposobljavanje bez zasnivawa radnog odnosa, a radi sticawa iskustva i polagawa stručnog ispita (volonterski rad) kao uslov za obavljanje poslova određenih zanimawa, mogu se primati lica koja su završila školovanje za takvo zanimanje. Volonterski rad i provjera osposobljenosti odvija se pod istim uslovima kao i za pripravnike. Za vrijeme volonterskog rada osiguravaju se prava propisana Zakonom o radu. Srijeda, 13.12.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 78 – Stranica 8507 Volonterski rad iz stava 1. ovog člana može trajati najduže godinu dana i taj period ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo, kao uslov za rad na određenim poslovima. Ako zaposlenik nije stekao pravo na godišwi odmor u smislu stava 1. ovog člana, ima pravo na jedan radni dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada. III. RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA Član 21. Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraće propisanog Zakonom o radu, zavisi od: – dužine radnog staža – stručne spreme i grupe složenosti poslova – posebnih uslova rada – posebnih zdravstvenih i socijalnih uslova Radno vrijeme Član 14. Puno radno vrijeme zaposlenika iznosi 40 (četrdeset) sati sedmično. Sedmično radno vrijeme zaposlenika i raspored radnog vremena, odnosno, početak i završetak radnog vremena, utvrđuje Poslodavac odlukom, uz obavezne konsultacije vijeća zaposlenika. Član 15. U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećawa obima posla, te u drugim slučajevima neophodne potrebe, zaposlenik je obavezan, na zahtjev Poslodavca, raditi duže od punog radnog vremena u sedmici (prekovremeni rad), a najviše do 10 sati sedmično. Zaposlenik može dobrovoqno, na zahtjev Poslodavca, raditi prekovremeno i to u trajanju od još, najviše, 10 sati sedmično. Član 16. Rad u vremenu između 22 uveče i 06 sati ujutro idućeg dana, smatra se noćnim radom. Član 17. U zavisnosti od potreba normalnog odvijawa procesa rada ovlašteno lice Poslodavca može nalogom odrediti pripravnost kod kuće. Pripravnost kod kuće predstavlja poseban uvjet rada kada zaposlenik ne mora biti prisutan na radu, ali mora biti dostupan radi obavljanja poslova prema potrebi procesa rada. Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku korištenje slobodnih dana za vrijeme provedeno u stanju pripravnosti kod kuće i to najkasnije do kraja mjeseca u kojem je zaposlenik bio u pripravnosti ili mu isplatiti naknadu. Odmori i odsustvo Član 18. U skladu sa Zakonom o radu, Poslodavac obezbjeđuje zaposlenicima sljedeće odmore u trajanju: – u toku radnog vremena (odmor se koristi u toku radnog dana po rasporedu, s tim da se ne uračunava u radno vrijeme i da ne može biti na početku ili na kraju radnog vremena) . . . . . . . . . . . . . najmanje 30 minuta – dnevni odmor između dva uzastopna radna dana . . . . . . . . . . najmanje 12 sati neprekidno – sedmični odmor . . . . . . . najmanje 24 sata neprekidno – godišwi odmor . . . . . . . . . . najmanje 18 radnih dana – godišwi odmor maloljetnika . najmanje 24 radna dana – godišwi odmor zaposlenika koje uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih uticaja . . . . . . . . . . . . . . . . najmanje 30 radnih dana Član 19. Zaposlenicima koji su u toku rada izloženi štetnim zračewima Poslodavac je dužan obezbijediti odmor na svakih 60 (šezdeset) minuta rada po 10 (deset) minuta odmora koji ulazi u radno vrijeme. Pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se radna mjesta iz stava 1. ovog člana. Godišwi odmori Član 20. Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 (osam) dana, stiče pravo na godišwi odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada. Član 22. Prema dužini radnog staža, za petodnevnu radnu sedmicu, dužina godišnjeg odmora uvećava se: – do 5 godina radnog staža . . . . . . . . . . . za 1 radni dan – od 5 - 10 godina radnog staža . . . . . . . . za 2 radna dana – od 10 - 15 godina radnog staža . . . . . . . za 3 radna dana – od 15 - 20 godina radnog staža . . . . . . . za 4 radna dana – od 20 - 25 godina radnog staža . . . . . . za 5 radnih dana – od 25 -30 godina radnog staža . . . . . . za 6 radnih dana – 30 i više . . . . . . . . . . . . . . . . . . . za 7 radnih dana Prema dužini radnog staža, za šestodnevnu radnu sedmicu, dužina godišnjeg odmora utvrđuje se: – do 3 godine radnog staža . . . . . . . . . . 18 radnih dana – od 3-6 godina radnog staža . . . . . . . . . 19 radnih dana – za svake dalje navršene 3 godine radnog staža . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . po 1 radni dan Kao navršena godina radnog staža uzima se godina radnog staža koju zaposlenik navršava do donošewa plana korištewa godišnjeg odmora. Član 23. Dužina godišnjeg odmora, zavisno od stručne spreme koja se traži za radno mjesto zaposlenika, uvećava se za po jedan radni dan za svaki stepen složenosti poslova. Član 24. Obzirom na uslove rada, za zaposlenike koji rade na neposrednom održavanju ili remontima objekata, te na visini, pod zemqom, na visokim ili niskim temperaturama, u vlazi ili buci, koji rade na terenu ili u nadzoru na izgradwi objekata duže od 60 dana u toku godine, te za zaposlenike koji rade u smjenama, dužina godišnjeg odmora uvećava se za 3 (tri) radna dana. Uvećavawa godišnjeg odmora po osnovama iz prethodnog stava se ne mogu kumulirati. Član 25. Zaposlenik koji živi pod posebnim socijalnim i zdravstvenim uslovima ima pravo na povećanje godišnjeg odmora i to: – Roditeqi djece sa smetwama u psihofizičkom razvoju ili sa utvrđenim invaliditetom . . . . . 2 dana – Zaposlenice za svako dijete do 15 g. starosti . . . 1 dan – Zaposlenik invalid sa preostalom radnom sposobnošću za rad sa punim radnim vremenom 2 dana – Zaposlenici sa tjelesnim oštečewima iznad 60% . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 dan – Samohranim roditeqima djece do 15 g. . . . . . . . 2 dana Samohranim roditeqima smatraju se: – majka vanbračnog djeteta kojem otac nije utvrđen – majka vanbračnog djeteta kojem je otac utvrđen, a ne žive u zajedničkom kućanstvu – razvedeni roditeq djeteta kojem je dijete povjereno na čuvanje i odgoj – roditeq kojem je bračni drug umro ili proglašen nestalim Broj 78 – Stranica 8508 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Član 26. Godišwi odmor se može koristi u toku čitave kalendarske godine na osnovu plana korištewa godišnjeg odmora, koji donosi Poslodavac u skladu sa potrebama zaposlenika i procesa rada najkasnije do 1. marta za tekuću godinu. U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, subote za zaposlenike koji rade petodnevnu radnu nedequ, kao i drugo vrijeme odsustvovawa sa rada koje se zaposleniku priznaje u staž osigurawa. Član 27. Godišwi odmor se može koristiti u dva dijela. Ako zaposlenik koristi godišwi odmor u dijelovima, prvi dio se koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30-og juna naredne godine. Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan odmora kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti neposrednog rukovodioca najmanje 3 (tri) dana prije njegovog korištewa. Član 28. Zaposlenik se ne može odreći prava na godišwi odmor. Zaposleniku se ne može uskratiti pravo na godišwi odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištewa godišnjeg odmora. Odsustvo sa rada - Plaćeno odsustvo Član 29. Zaposlenik ima pravo odsustva sa rada, uz naknadu plaće, do 7 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini i to: – sklapanje braka. . . . . . . . . . . . . . . . . 5 radnih dana – rođenje djeteta . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 radnih dana – sklapanje braka djeteta zaposlenika . . . . 3 radna dana – smrt supružnika, djeteta, roditelja, usvojioca, očuha i maćehe i unuka . . . . . 5 radnih dana – smrt roditelja, usvojioca, očuha i maćehe supružnika . . . . . . . . . . . . . . . 3 radna dana – smrt brata i sestre . . . . . . . . . . . . . . . 4 radna dana – smrt roditelja po ocu i majci . . . . . . . . . 3 radna dana – teška bolest člana uže porodice . . . . . 4 radna dana – otklawanje štetnih posljedica elementarnih nepogoda . . . . . . . . . . . 5 radnih dana – sudjelovanje na sportskim, kulturnim i drugim manifestacijama . . . . . . . . . 5 radnih dana – priprema za odsluženje vojnog roka . . . . 2 radna dana – osposobljavanje za rad u sindikatu . . . . . 3 radna dana – selidba i izgradwa vlastite stambene kuće, stana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 radna dana – za vojnu zakletvu djeteta . . . . . . . . . . . . 2 radna dana – regulisanje prava na penziju . . . . . . . . . 2 radna dana Članom uže porodice, u smislu prethodnog stava ovog člana, smatraju se: supružnici odnosno vanbračni supružnici, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braća i sestre. Za svaki smrtni slučaj predviđen ovim članom zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust. Dobrovoqni davaoci krvi imaju pravo na 2 (dva) uzastopna dana za svako darivanje krvi koji se računaju kao da su na radu. Za slučaj stručnog obrazovawa i usavršavawa, polagawa stručnog ili drugog ispita, na koje ga je uputio Poslodavac, zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo i do 30 (trideset) radnih dana u jednoj godini. U toku jedne kalendarske godine zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od dva dana radi zadovoljavawa njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba. Srijeda, 13.12.2006. - Neplaćeno odsustvo Član 30. Zaposleniku se može na njegov zahtjev, odobriti odsustvo bez naknade plaće, (neplaćeno odsustvo), u trajanju do godinu dana, radi neophodnih privatnih poslova u sljedećim slučajevima: – radi teže bolesti člana uže porodice, odnosno domaćinstva (bračni drug, djeca, roditeqi, očuh, maćeha, usvojilac i osobe nad kojima zaposlenik ima starateqstvo) – radi liječewa, odnosno oporavka, prema preporuci ljekara – izgradnje ili popravke kuće ili stana – obrazovawa, osposobljavawa, usavršavawa ili specijalizacije na lični trošak – radi učešća u društvenim, kulturnim i sportskim manifestacijama – kad zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo i isto je iskoristio u cijelosti – i drugim opravdanim razlozima Zaposlenik ima pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju od 2 (dva) dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljewa svojih vjerskih i tradicijskih potreba u jednoj kalendarskoj godini. Član 31. Zaposlenici koji su imenovani ili izabrani u predstavnička tijela organa BiH, Federacije BiH, kantona-županije, grada i opština imaju pravo na neplaćeno odsustvo za dane kada su obavezni prisustvovati sjednicama organa u koje su imenovani ili izabrani. Obaveza je zaposlenika da najavi odsustvo po dobijanju poziva za sjednicu. Zaposlenici na služenju vojnog roka, služenju u rezervnom sastavu kao i zaposlenicima izabranim, odnosno imenovanim na neku od javnih dužnosti, prava i obaveze iz radnog odnosa miruju. Prava i obaveze zaposlenika iz ovog člana regulisani su Zakonom o radu. IV. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA Član 32. Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku da se upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti zaštite na radu u roku od 30 dana od dana stupawa zaposlenika na rad. Član 33. Poslodavac je obavezan osposobiti zaposlenika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja zaposlenika, te sprečava nastanak nesreće. Poslodavac je obavezan osigurati potrebne uslove za zaštitu na radu. Poslodavac je obavezan, kod uvođewa novih tehnologija informisati zaposlenike o tehnološkim karakteristikama i mogućim uticajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost zaposlenika. Zaštita zaposlenika ostvarivaće se u skladu sa odredbama Zakona o radu i drugim pozitivnim zakonskim propisima. Dužnost je zaposlenika brinuti se o vlastitom zdravqu i sigurnosti, kao i o zdravqu i sigurnosti drugih sa kojima radi. Član 34. Zaposlenik ima pravo odbiti da radi na poslovima od kojih mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje, zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, a o tome je dužan da odmah obavijesti inspekciju rada i Sindikat. Ukoliko odbije raditi, ne smije biti stavljen u nepovoqniji položaj, ne može mu se uskratiti puna isplata naknade plaće za vrijeme dok ne radi, niti se protiv njega smiju poduzimati bilo kakve mjere odgovornosti. Srijeda, 13.12.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Član 35. Kod povreda na radu i u vezi sa radom ili oboljewa od profesionalne bolesti, Poslodavac je dužan obezbijediti zdravstvenu zaštitu, odnosno snositi troškove liječewa zaposlenika kao i sve druge troškove u skladu sa zakonom. Poslodavac je dužan jednom godišnje organizovati besplatne sistematske liječničke preglede i potrebnu vakcinaciju, specijalističke preglede, kao i periodične preglede u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima. Član 36. Poslodavac može ugovoriti kombinovano kolektivno osiguranje zaposlenika pri vršenju i van vršewa redovnih poslova. Član 37. Poslodavac ne može odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće ili joj zbog tog stawa otkazati ugovor o radu ili je, osim u slučajevima određenim Zakonom o radu, rasporediti na druge poslove. Ženu za vrijeme trudnoće, odnosno dojewa djeteta, Poslodavac je dužan rasporediti na druge poslove, ako je to u interesu njenog zdravstvenog stawa koje je utvrdio ovlašteni ljekar. Ako Poslodavac nije u mogućnosti obezbijediti raspoređivanje žene u smislu stava 2. ovog člana, žena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće, u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Privremeni raspored iz stava 2. ovog člana, ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene. Ženu iz stava 2. ovog člana, Poslodavac može premjestiti na drugo mjesto rada samo uz njen pismeni pristanak. Član 38. Po isteku prava na plaćeno porodiqsko odsustvo, utvrđeno zakonom, jedan od roditelja može odsustvovati sa rada do 3 godine života djeteta. Za vrijeme odsustva sa rada, u smislu stava 1. ovog člana, prava i obaveze iz radnog odnosa miruju. Član 39. Zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu i ima prednost pri stručnom obrazovanju radi prekvalifikacije, te se raspoređuje na lakše poslove koji odgovaraju njegovoj preostaloj sposobnosti za rad. Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost Sindikata ili Vijeća zaposlenika, otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti. Član 40. Zaposleniku se ne može ponuditi Ugovor o radu s mawim brojem bodova radnog mjesta od onog koji je imao u trenutku navršenih 60 (šezdeset) godina (muškarac), odnosno 55 (pedesetpet) godina (žena) života. V. PLATE I NAKNADE PLATA Član 41. Poslodavac ne može zaposleniku obraćunati i isplatiti platu u iznosu manjem od iznosa određenog Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i Ugovorom o radu. Pravilnikom o radu ili Ugovorom o radu određuje se period isplate plate koji ne može biti duži od 30 (trideset) dana. Poslodavac je dužan zaposleniku uručiti pismeni obračun bruto i neto plaće prilikom njene isplate. Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati platu ili je ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plate, zaposleniku uručiti obračun iznosa plate koji je bio dužan isplatiti. Broj 78 – Stranica 8509 Obračun iz stava 4. ovog člana ima snagu izvršne isprave. Pojedinačne isplate plate nisu javne. Član 42. Osnovna plata je najniži iznos koji se zaposleniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe složenosti, normalne uslove i rezultate rada. Osnovna plata je proizvod najniže neto plate i odgovarajućeg koeficijenta složenosti poslova koje zaposlenik obavlja. Član 43. Najniža neto plata je osnovica za obračun osnovne plate zaposlenika. Bruto satnica sa doprinosima iz plate, doprinosima na platu i porezom nas platu ne može biti mawa od 5,88 KM. Najniža bruto satnica usklađuje se sa povećanjem troškova života, rasta cijena na malo i ukupnog privrednog razvoja najmanje jednom godišnje, u skladu sa članom 9., stav 1. Opšteg Kolektivnog ugovora. Ukoliko se troškovi života u posljedwa tri mjeseca povećaju najmanje 5%, vrši se obavezno usklađivanje najniže bruto satnice. Najniža neto satnica ne može biti mawa od 3,48 KM za mjesečni prosjek od 174 sata. Na najnižu neto platu zaposlenika primjenjuju se koeficijenti iz platnih grupa iz člana 47. ovog Kolektivnog ugovora. Član 44. Osnovna plata zaposlenika uvećava se za svaku godinu radnog staža za 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%. Član 45. Kada troškovi života u posljedwa tri mjeseca, na osnovu zvaničnih podataka Federalnog zavoda za statistiku porastu najmanje za 5% ili više, osnovna plata obavezno se povećava najmanje za isti iznos. Član 46. Poslodavac raspoređuje zaposlenike na pojedina radna mjesta u okviru grupe poslova. Član 47. U okviru grupe poslova iz prethodnog člana, sva radna mjesta razvrstavaju se u 6 grupa poslova i utvrđuju koeficijenti ovisno o složenosti poslova radnih mjesta i stepena stručne spreme, kako slijedi: Grupa poslova koeficijent – NSS - jednostavni, rutinski poslovi koji se obavljaju po jedinstvenom postupku sa jednostavnim sredstvima rada . . . . . . . . . . 1,00-1,10 – KV - srednje složeni poslovi, s različitim sredstvima rada na kojima se rad obavlja, uz povremenu pojavu novih poslova. . . . . . . . . 1,30-1,55 – SSS - složeniji i raznovrsniji poslovi koji zahtijevaju razumijevanje radnih uputstava i konsultacije pri izvršavanju poslova . . . . 1,60-1,80 – VKV - složeniji poslovi, za čije obavljanje je potreban veći stepen samostalnosti u izvršavanju zadataka, poslovi organizovawa, vođewa i pripreme rada . . . . . . . . . . . . . . 1,82-2,05 – VŠS- poslovi koji zahtijevaju teorijsko i praktično znanje za obavljanje poslova, samostalnosti i kreativnosti u wihovom izvršavanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2,20-2,70 – VSS - najsloženiji poslovi koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost, dodatna specijalistička znawa, sposobnosti vođewa poslova, rada i razvoja, istraživačku sposobnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2,85-5,05 Broj 78 – Stranica 8510 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Član 48. Dodatak na osnovnu plaću za otežane uslove rada (buka, vlaga, prašina, mračne prostorije, rad pri obojenoj svjetlosti, nepovoqnim klimatskim i atmosferskim uslovima, rad na visini, teški fizički napori, elektromagnetno zračenje i ostali uslovi definisani Zakonom o zaštiti na radu) iznosi 5% od osnovne plate zaposlenika, a Pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se pripadajuća radna mjesta. Član 49. Naknada pripravnika iznosi 80% od osnovne plate radnog mjesta za koje se osposobljava. Član 50. Osnovna plata zaposlenika uvećava se: – za rad noću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30% – za prekovremeni rad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50% – za rad na dan sedmičnog odmora . . . . . . . . . . . . . 35% – za rad u dane praznika koji su po zakonu neradni. . 50% – za vrijeme provedeno u stanju pripravnosti kod kuće u vrijeme odmora između dva uzastopna radna dana ili sedmičnog odmora . . . . 20% – za vrijeme provedeno u stanju pripravnosti kod kuće u vrijeme u kojem se po zakonu ne radi (praznici) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30% Dodaci se međusobno ne iskqučuju, izuzev u slučajevima: – pripravnosti kod kuće koji iskqučuje primjenu ostalih dodataka iz stava 1. – rada na dane praznika za koje se po zakonu ne radi, koji iskqučuje naknadu za rad nedeqom. Član 51. Koeficijenti, odnosno bodovi za platne grupe, sadrže sveukupne elemente (zahtjeve) radnog mjesta, složenost poslova, odgovornost i uslove rada. Član 52. Zaposlenik ima pravo na naknadu plate u sljedećim slučajevima: – za vrijeme godišnjeg odmora – za vrijeme privremene spriječenosti za rad usljed bolesti – za vrijeme porođajnog odsustva – za plaćeno odsustvo i praznike – za prekid rada (koji nije prouzrokovao zaposlenik) – za vrijeme odsutnosti sa posla zbog obrazovawa, stručnog osposobljavawa i prekvalifikacije na koje ga je uputio Poslodavac – i u drugim slučajevima, utvrđenim Zakonom o radu i Pravilnikom o radu. Član 53. Naknada plate iz člana 52. isplaćivaće se u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i drugim zakonskim propisima. Član 54. U skladu sa pozitivnim bilansom poslovawa, a na osnovu rezultata završnog računa za prethodnu godinu, Poslodavac može, iz dobiti, zaposlenika nagraditi jednom njegovom prosječnom platom obračunatom za period tekuće godine. VI. OSTALE ISPLATE ZAPOSLENICIMA Član 55. Zaposleniku pripada regres za korišćenje godišnjeg odmora u visini 70% prosječne neto plate svih zaposlenih ostvarene kod Poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati regresa. Regres će Poslodavac isplatiti zaposlenicima u prvoj polovini godine. Srijeda, 13.12.2006. Iznos utvrđen u stavu 1. ovog člana može se korigovati ovisno o rezultatima poslovawa, što određuje Poslodavac svojom odlukom, s tim da ne može biti mawi od iznosa utvrđenog ovim ugovorom. Član 56. Poslodavac može nagraditi i stimulisati zaposlenika povodom vjerskih, nacionalnih i državnih praznika, kao i po osnovu ostvarenih ušteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada. Poslodavac će pitanje nagrađivawa i stimulisawa zaposlenika bliže urediti posebnim opštim aktom. Poslodavac može jednom godišnje za poboqšanje životnog i kulturno-sportskog standarda zaposlenika izdvojiti sredstva za: – susrete zaposlenika Poslodavaca – za kulturno-rekreacijske potrebe – preventivnozdravstvene potrebe – ostalo Poslodavac će ova pitawa regulisati internim aktima preduzeća. Član 57. Zaposleniku kojem nije organizovan prevoz na posao ili sa posla, a čije je mjesto stanovawa od mjesta rada udaljeno najmanje 2 kilometra, pripada naknada ili mjesečna karta za troškove prevoza u visini mjesečne karte gradskog, prigradskog ili međugradskog saobraćaja, što će se regulisati Pravilnikom o radu. Član 58. Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini njegovih 6 (šest) prosječnih plata isplaćenih u prethodna tri mjeseca odnosno 6 (šest) prosječnih neto plata isplaćenih kod Poslodavca, ako je to za zaposlenika povoqnije, uz prigodan poklon od Poslodavca čija vrijednost ne prelazi visinu jedne prosječne plate isplaćene u preduzeću u posljedwa tri mjeseca. Član 59. Zaposlenik i Poslodavac mogu pod uslovima utvrđenim Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju zakqučiti sporazum o ranijem odlasku zaposlenika u penziju. Sporazumom-Posebnim aktom će se utvrditi i visina podsticajne otpremnine za raniji odlazak u penziju, koja ne može biti mawa od: – za jednu godinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 plata – za dvije godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 plata Plaće se isplaćuju u visini prosječne plate ostvarene kod Poslodavca za mjesec koji prethodi odlasku u penziju. Primjena člana 59 ne iskqučuje primjenu člana 58. Član 60. Zaposlenik ima pravo na jubilarnu nagradu nakon 10, 20 i 30 godina neprekidnog rada kod Poslodavca i to u iznosu od: – za 10 godina . . . . jedna prosječna plata isplaćena kod . . . . . . . . . . . . . . . Poslodavca za prethodni mjesec – za 20 godina . . . . dvije prosječne plate isplaćene kod . . . . . . . . . . . . . . . Poslodavca za prethodni mjesec – za 30 godina . . . . . tri prosječne plate isplaćene kod . . . . . . . . . . . . . . . Poslodavca za prethodni mjesec Član 61. U slučaju smrti zaposlenika ili člana njegove uže porodice, isplaćuje se novčana naknada u visini tri prosječne plate Preduzeća isplaćene u prethodna tri mjeseca kod Poslodavca. U slučaju teškog invaliditeta 70% i više ili teške bolesti zaposlenika ili člana njegove uže porodice, isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini tri prosječne plate preduzeća isplaćene u prethodna tri mjeseca, s tim da novčana pomoć za troškove liječewa može biti u većem iznosu. Srijeda, 13.12.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Postupak o podnesenom zahtjevu za isplatu će biti riješen posebnim aktom Poslodavca i Sindikata. Članom uže porodice, u smislu stava 1. i 2. ovog člana, smatraju se: supružnici odnosno vanbračni supružnici, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojiteq, a braća i sestre ukoliko žive u zajedničkom kućanstvu sa zaposlenikom. Za svaki konkretan slučaj smrti, teške invalidnosti, odnosno teške bolesti, u slučaju iz stava 2. ovog člana, isplaćuje se samo jedna jednokratna novčana naknada, bez obzira sa koliko je zaposlenika umrla, invalidna, odnosno bolesna osoba bila, odnosno jeste u srodstvo iz stava 4. ovog člana, a iznos se ravnomjerno dijeli na sve zaposlenike, članove uže porodice. U slučajevima bolovawa dužeg od pet mjeseci, zaposleniku se isplaćuje novčana naknada u visini dvije prosječne plate ostvarene kod Poslodavca u mjesecu koji je prethodio isplati, jednom u kalendarskoj godini. U slučaju elementarne nepogode, poplave ili požara u vlastitom stanu ili kući zaposleniku se isplaćuje novčana naknada u visini dvije prosječne plaće ostvarene kod Poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati. Zaposleniku, za rođenje svakog djeteta ili usvajanje svakog djeteta, Poslodavac će isplatiti pomoć u visini jedne prosječne neto plaće isplaćene za protekli mjesec u preduzeću. U slučaju iz prethodnog stava, ukoliko su oba roditelja novorođenog, odnosno usvojenog djeteta zaposlenici kod Poslodavca, prava na novčanu pomoć ima samo jedan roditeq. U slučaju smrti penzionera, Poslodavac članovima njegove porodice, koji snose troškove sahrane, isplaćuje jednokratnu novčanu pomoć u visini prosječne plate Poslodavca, obračunate za prethodni mjesec. Član 62. Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova koji nastaju upućivanjem zaposlenika na službeno putovanje - dnevnice. Dnevnica za službeno putovanje u zemqi iznosi 10% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljedwim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Dnevnica za službeni put u inostranstvo, isplaćuje se na način propisan za organe uprave. Izdaci na ime naknade troškova za službena putovawa obuhvataju: naknadu za ishranu, smještaj, naknadu za prevoz zaposlenika i druge troškove neophodne za obavljanje poslova na službenom putovanju, što će se regulisati Pravilnikom o radu. Putni troškovi obračunavaju se prema plaćenom hotelskom računu. Naknada troškova za upotrebu vlastitog vozila za službene potrebe utvrdiće se u skladu sa važećim propisima. Upotrebu vlastitog vozila u službene svrhe odobrava ovlašteno lice kod Poslodavca. Član 63. Radom na terenu podrazumijevaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu, van mjesta zaposlewa i u trajanju dužem od 30(trideset) dana neprekidno. Naknada za rad na terenu - terenski dodatak, utvrđuje se u jednakom iznosu za sve zaposlenike ovisno od mjesta boravka na terenu (smještaj, ishrana i dr.). Za rad na terenu utvrđuje se dnevni iznos terenskog dodatka u visini od: – ako je osiguran i smještaj i ishrana, terenski dodatak iznosi 75% od visine dnevnice za službeno putovanje – ako je osiguran samo smještaj, terenski dodatak iznosi 80% od visine dnevnice za službeno putovanje – ako je osigurana samo ishrana, terenski dodatak iznosi 85% od visine dnevnice za službeno putovanje – Broj 78 – Stranica 8511 ako nije osiguran ni smještaj ni ishrana, terenski dodatak iznosi 95% od visine dnevnice za službena putovawa Član 64. Zaposlenik koji je privremeno upućen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice, ima pravo na mjesečnu naknadu troškova zbog odvojenog života od porodice u visini 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH prema posljedwim objavljenim podacima Federalnog Zavoda za statistiku. Zaposleniku koji je raspoređen po potrebi posla na drugo radno mjesto, a van njegovog mjesta prebivališta, priznaju se troškovi selidbe: – prevoz zaposlenika, članova porodice i stvari – dnevnica zaposleniku za vrijeme putovawa od mjesta prebivališta do mjesta preseljewa Poslodavac može, uz konsultaciju Vijeća zaposlenika, izvršiti premještaj zaposlenika u drugu Regionalnu Direkciju i Telekomunikacioni Centar. Član 65. Dnevnica, naknada za odvojeni život od porodice i terenski dodatak međusobno se iskqučuju. Član 66. Zaposlenik ima pravo na naknadu za ishranu u toku radnog dana (topli obrok) u iznosu od 2% prosječne mjesečne neto plate isplaćene u Federaciji BiH, prema posljedwim objavljenim podacima Federalnog Zavoda za statistiku. Zaposleniku ne pripada naknada za topli obrok za dane kada odsustvuje sa posla po bilo kom osnovu (službeni put, plaćeno odsustvo, rad sa terenskim dodatkom, bolovanje i dr.) Učenici i studenti koji obavljaju praktičan rad kod Poslodavca, te volonteri imaju pravo na naknadu za topli obrok. VII. NAKNADA ŠTETE Član 67. Naknada štete utvrđivaće se u skladu sa zakonima i Pravilnikom o radu. Za štetu koju je prouzrokovao zaposlenik, a čiji se iznos ne može tačno utvrditi ili bi utvrđivanje iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, visina naknade štete utvrđuje se u paušalnom iznosu, uzimajući u obzir vrijednost radne snage, materijala, izgubljenog vremena, izgubljenu zaradu i druge kriterije, zavisno od vrste štete. Visinu štete utvrđuje komisija za naknadu štete koju formira Poslodavac, a koja se sastoji od 3 (tri) člana i isto toliko zamjenika, s tim da jedan član i zamjenik budu predstavnici Sindikata. Član 68. Zaposlenik ne može bez odobrewa Poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac. Poslodavac i zaposlenik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, a najduže dvije godine od dana prestanka tog ugovora, zaposlenik ne može zaposliti kod drugog lica koji je u tržišnoj utakmici sa Poslodavcem i da ne može za svoj ili za račun trećeg lica sklapati poslove kojima se takmiči sa Poslodavcem. Ugovor iz stava 2. ovog člana može biti sastavni dio ugovora o radu. Ugovorena zabrana takmičewa obavezuje zaposlenika samo ako je ugovorom Poslodavac preuzeo obavezu da će zaposleniku za vrijeme trajawa zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosječne plate isplaćene zaposleniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Naknadu iz stava 4. ovog člana Poslodavac je dužan isplatiti zaposleniku krajem svakog kalendarskog mjeseca. Visina naknade iz stava 4. ovog člana usklađuje se na način i pod uslovima utvrđenim Ugovorom o radu. Broj 78 – Stranica 8512 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH VIII. PRESTANAK UGOVORA O RADU Član 69. Ugovor o radu prestaje u slučajevima, na način i pod uslovima propisanim Zakonom o radu. Ugovor o radu prestaje: – smrću zaposlenika – sporazumom Poslodavca i zaposlenika – kada zaposlenik navrši 65 g. života i najmanje 20 g. staža osigurawa, odnosno navrši 40g. staža osigurawa, ako Poslodavac i zaposlenik drugačije ne dogovore – od dana dostavljanja pravosnažnog rješewa o utvrđivanju gubitka radne sposobnosti – otkazom Poslodavca, odnosno zaposlenika – istekom vremena na koje je sklopljen Ugovor o radu na određeno vrijeme – ako zaposlenik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjesecadanom stupawa na izdržavanje kazne – ako zaposleniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od tri mjesecapočetkom primjene te mjere – odlukom nadležnog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa Otkaz ugovora o radu Član 70. Zaposlenik kome Poslodavac uručuje konačnu odluku o otkazu Ugovora o radu ima pravo na otkazni rok u trajanju: – za zaposlenike na rukovodećim mjestima ili zaposlenike sa radnim stažom preko 20 godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 mjeseci – za zaposlenike VII stepena stručne spreme ili zaposlenike sa 15 do 20 godina radnog staža . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 mjeseci – za zaposlenike VI i V stepena stručne spreme ili za poslenike sa 10 - 15 godina radnog staža . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 mjeseca – za zaposlenike IV stepena stručne spreme ili zaposlenike sa 5 - 10 godina radnog staža . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 mjeseca – za zaposlenike III stepena stručne spreme ili zaposlenike sa 3 - 5 g. radnog staža . . . . 2 mjeseca – za ostale zaposlenike . . . . . . . . . . . . . . . . 1 mjesec Poslodavac može osloboditi zaposlenika obaveze otkaznog roka pod uslovima utvrđenim zakonom. U slučaju da zaposlenik otkazuje Ugovor o radu, otkazni rok traje 15 dana. Član 71. Zaposleniku se otkaz Ugovora o radu kod Poslodavca, s obrazloženim razlozima za donošenje tog akta, mora dostaviti u pisanom obliku s poukom o pravnom lijeku. Član 72. Za vrijeme otkaznog roka zaposlenik ima pravo odsustvovati sa rada, s naknadom plaće radi tražewa novog zaposlewa od 2 (dva) sata dnevno ili 1 (jedan) dan u sedmici. Član 73. Poslodavac, bez saglasnosti Federalnog ministarstva nadležnog za rad, ne može otkazati Ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja sindikalne dužnosti, 6 (šest) mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti. Član 74. Ukoliko dođe do prodaje dijela državnog kapitala, promjene vlasničke strukture BH Telecoma d.d. Sarajevo i Javnog poduzeća Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar, Poslodavac i Sindikat su saglasni da se u tenderu i u Ugovoru o prodaji, pored ostalog, navede uslov da u roku od najmanje 5 (pet) Srijeda, 13.12.2006. godina od dana zakqučivawa Ugovora o prodaji neće doći do otpuštawa zaposlenika, otkazivanjem Ugovora o radu od strane Poslodavca zbog ekonomskih, tehničkih i drugih razloga, niti će mijewati odredbe postojećeg Kolektivnog ugovora. Član 75. Istekom roka iz člana 74. Poslodavac koji zbog ekonomskih, tehničkih, organizacijskih i drugih razloga u naredna tri mjeseca, namjerava otkazati Ugovor o radu najmanje petorici zaposlenika, dužan je izraditi Program zbriwavawa viška zaposlenika u skladu sa odredbama Zakona o radu uz obavezno dokazivanje opravdanosti postojawa tehnološkog viška za svakog zaposlenika koji je proglašen tehnološkim viškom. Program iz stava 1. ovog člana, Poslodavac je obavezan dostaviti na konsultacije Sindikatu - Vijeću zaposlenika. Sindikat će, u slučajevima otkaza Ugovora o radu, zastupati interese zaposlenika u odnosu na Poslodavca i predložiti način rješavawa otkaza, shodno odredbama Zakona o radu i Kolektivnog ugovora. Ako u periodu od jedne godine od otkazivawa Ugovora o radu u smislu stava 1. ovog člana, Poslodavac namjerava zaposliti zaposlenike sa istim kvalifikacijama i stepenom stručne spreme, prije zapošljavawa drugih lica će ponuditi zaposlenje onim zaposlenicima čiji su Ugovori o radu otkazani. Prilikom utvrđivawa tehnološkog viška za očuvanje zaposlewa, u slučaju iste radne efikasnosti, kao prednost se primjenjuje dužina radnog staža kod Poslodavca. Član 76. Zaposlenik sa kojim je Poslodavac sklopio Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem se otkazuje Ugovor o radu nakon 2 (dvije) i više godina neprekidnog rada, osim u slučaju ako se Ugovor o radu otkazuje zbog kršewa obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispuwavawa obaveza iz Ugovora o radu od strane zaposlenika, ima pravo na novčani iznos otpremnine koji se sastoji od: 1. dvije trećine mjesečne plate isplaćene zaposleniku u posljedwa 3 (tri) mjeseca prije prestanka Ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca i sve naknade po osnovu prava ostvarenih do isteka otkaznog roka 2. Dodatne naknade zaposleniku po osnovu ukupne dužine radnog staža, koja će se utvrđivati tako što će se za svaku godinu radnog staža isplaćivati novčani iznos od 3.000,00 (trihiljade) KM. Novčani iznos otpremnine isplaćuje se zaposleniku odmah nakon rješewa o prestanku radnog odnosa zbog tehnološkog viška, kada odluka postane konačna. IX. VIJEĆE ZAPOSLENIKA Član 77. Vijeće zaposlenika formira se na prijedlog Sindikata ili najmanje 20% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenika koji su u radnom odnosu kod Poslodavca. Zaposlenici imaju pravo da učestvuju u odlučivanju po pitawima u vezi s wihovim ekonomskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uslovima propisanim Zakonom o vijeću zaposlenika u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/04). Vijeće zaposlenika u ciqu zaštite prava i interesa zaposlenika, surađuje sa Sindikatom. Ako kod Poslodavca nije formirano vijeće zaposlenika, Sindikat ima obaveze i ovlaštewa koja se na osnovu Zakona o vijeću zaposlenika u Federaciji BiH odnose na vijeće zaposlenika. Član 78. Vijeće zaposlenika prati primjenu zakona, kolektivnih ugovora i drugih propisa koji su od interesa za ostvarivanje prava zaposlenika. Srijeda, 13.12.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Vijeće zaposlenika prati da li Poslodavac ispuwava obavezu u pogledu uplate doprinosa za penziono, invalidsko i zdravstveno osiguranje od nezaposlenosti i s tim u vezi ima pravo uvida u odgovarajuću dokumentaciju. Član 79. Predsjednik Nadzornog odbora će pozivati predstavnika Vijeća zaposlenika na sastanke Nadzornog odbora na kojima se raspravlja o pitawima koja su definisana Zakonom o vijeću zaposlenika i drugim zakonskim propisima. X. OBRAZOVAWE I OSPOSOBQAVAWE ZAPOSLENIKA Član 80. Zaposlenici imaju pravo i dužnost školovati se, osposobljavati i usavršavati se na radu, u skladu sa svojim sposobnostima, uslovima rada i Planom utvrđenim potrebama Poslodavca. Poslodavac je obavezan prilikom tehnoloških promjena ili uvođewa novog načina organizovawa rada, omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad. Obrazovanje zaposlenika za potrebe Poslodavca urediće se posebnim Pravilnikom. Obrazovanje za potrebe Poslodavca je radna obaveza zaposlenika, te mu u to vrijeme pripadaju sva prava kao da je radio. Međusobna prava i obaveze između Poslodavca i zaposlenika koji je upućen na obrazovanje od strane Poslodavca uređuju se posebnim ugovorom. U slučaju da zaposlenik ne završi školovanje u određenom roku, Poslodavac je dužan da ga rasporedi na poslove u okviru njegove stručne spreme uz obavezu vraćawa troškova školovawa od strane zaposlenika. Član 81. Na zahtjev Sindikata Poslodavac će, u skladu sa mogućnostima, omogućiti obrazovanje i osposobljavanje sindikalnih kadrova. XI. OSTVARIVAWE PRAVA IZ RADNOG ODNOSA Član 82. Zaposlenik će svoja prava iz radnog odnosa ostvarivati po postupku i na način utvrđen Zakonom o radu. Rješenje nastalog radnog spora, strane u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitraži. Sastav, postupak i druga pitawa značajna za rad arbitraže urediće se sporazumom strana. Član 83. Ako se zbog prodaje, nasljeđivawa, spajawa, pripajawa, podjele ili druge promjene oblika organizovawa, promijeni osoba ili pravni položaj Poslodavca, sve obaveze iz Kolektivnog ugovora, Ugovora o radu i svih drugih akata, koje se odnose na zaposlenike, prenose se na novog Poslodavca, uz saglasnost zaposlenika. Član 84. Shodno članu 217. Zakona o privrednim društvima u Federaciji BiH, Statutima Dioničkog društva BH Telecom Sarajevo i Javnog Preduzeća Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar, Poslodavac će predvidjeti posebnu emisiju dionica za zaposlenike u visini od 5 % osnovnog kapitala Dioničkog društva BH Telecom i Javnog Preduzeća Hrvatske Telekomunikacije d.o.o. Mostar koje će biti prenešene na zaposlenike. XII. DJELOVAWE I USLOVI ZA RAD SINDIKATA Član 85. Sindikat je samostalna, dobrovoqna i interesna organizacija zaposlenih u Dioničkom društvu BH Telecom i Javnom Preduzeću Hrvatske telekomunikacije d.o.o.Mostar, strukovna i nezavisna od državnih organa, vjerskih Broj 78 – Stranica 8513 institucija, političkih stranaka i poslodavaca, organizovana u Osnovne sindikalne organizacije, podružnice i sindikalne grupe, koji svoju aktivnost zasnivaju na Ustavu BiH, Ustavu Federacije BiH, Dejtonskom sporazumu (Anex 3), svom Statutu, međunarodnim dokumentima i pozitivnim zakonskim propisima. Član 86. Poslodavac neće ograničavati djelovanje Sindikata odlukama organa upravljanja i rukovođewa. Područje rada Sindikata utemeljeno Statutom i Programom je sindikalno organizovanje zaposlenih kod Poslodavca, aktivno učešće u donošenju normativnih akata kod Poslodavca koji tretiraju odnose po osnovu rada kod Poslodavca i zaštita prava radnika. Sindikat ima pravo da od Poslodavca zahtijeva i druge informacije vezane za status zaposlenika, ostvarivanje prava zaposlenika, a Poslodavac obavezu da te informacije pruži, u skladu sa Zakonom o vijeću zaposlenika i drugim propisima. Sindikat se neće baviti poslovnom politikom, politikom obaveza i razvoja Poslodavca, tehnološkim i ekonomskokomercijalnim procesom, ukoliko neutiču negativno na socijalni status i prava zaposlenika. Član 87. Funkcije predsjednika i sekretara Sindikata obavljaju se profesionalno. Poslodavac će osigurati Sindikatu: 1. aktivno učešće u donošenju akata koji uređuju pitawa iz radnih odnosa u skladu sa zakonom 2. Omogućiti predstavnicima Sindikata plaćeno odsustvo sa rada radi učešća u radu organa Sindikata i to: – članovima Centralnog odbora i Predsjedništva, organima Centralnog odbora i Predsjedništva, predsjedniku Skupštine i Nadzornog odbora . . . . . . . . . . . . . . . 15 radnih dana u god. – predsjednicima i članovima sindikalnih odbora OSO i predsjednicima i članovima vijeća sindikalnih podružnica i članovima Nadzornog odbora . . 9 radnih dana u god. – povjerenicima sindikalnih podružnica i povjerenicima sindikalnih jedinica . . . . . . 5 radnih dana u god. Osim broja sati sindikalne aktivnosti s naknadom plate utvrđenim u prethodnom stavu, Poslodavac je obavezan sindikalnom povjereniku koji sindikalnu aktivnost ne obavlja u punom radnom vremenu (profesionalno) omogućiti izostanak s rada, uz naknadu plate i ostalih troškova, prilikom prisustvovawa sindikalnim sastancima i seminarima, tečajevima, osposobljavanju, kongresu i konferencijama u zemqi i inostranstvu. U vrijeme trajawa mandata i 6 (šest) mjeseci nakon isteka mandata sindikalnom povjereniku, Poslodavac ne može bez njegove saglasnosti i saglasnosti Sindikata, premjestiti ga na drugo radno mjesto rada kod Poslodavca ili drugo preduzeće ili utvrditi kao višak radnika. – Sindikalni povjerenik ima pravo, po prestanku sindikalne funkcije, vratiti se na radno mjesto i mjesto gdje je radio prije odlaska na funkciju – Povjereniku kojem je sindikalna funkcija prestala prije isteka punog mandata, sindikalni imunitet traje (šest) mjeseci – Sindikat je obavezan Poslodavca obavijestiti o sindikalnim povjerenicima i trajanju mandata svakog sindikalnog povjerenika Član 88. Sindikatu će Poslodavac osigurati sljedeće uslove rada: – radne prostorije – sredstva, namještaj, sitni inventar i potrošni materijal Broj 78 – Stranica 8514 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH – korištenje sale za sastanke ili drugi odgovarajući prostor – besplatno korištenje najmanje jednog telefonskog prikqučka (telefon, faks, računar) – besplatan pristup internetu, intranetu, e-mail adresa, njeb prostor, domena i distribucijska grupa – dva mobilna prikqučka za predsjednika i sekretara prema odluci Uprave Društva – korištenje putničkog automobila po potrebi – slobodu sindikalnog izvještavawa u skladu sa važećim propisima i etičkim standardima, te podjelu štampe – besplatno korištenje poštanskih usluga – izdavanje sindikalnog glasnika (tromjesečno) ili ustupanje dijela prostora u svom informativnom glasilu – obračun članarine i sindikalnih finansijskih potreba članova sindikata putem platnih lista – osigurati i druga neophodna sredstva i uslove za rad Sindikata u skladu sa posebnim sporazumom zakqučenim između Sindikata i Poslodavca Odgovorni rukovodioci nižih organizacijskih cjelina Društva će obezbijediti prostoriju sa namještajem i opremom za rad Osnovne sindikalne organizacije Sindikata BH Telecoma, odnosno Sindikalne Podružnice Sindikata Hrvatskih telekomunikacija Mostar. Član 89. Kod korištewa uslova za rad Sindikata, ugovorenim sa Poslodavcem, Sindikat će osigurati da se: – povjerene prostorije i sredstva koriste na predviđen i racionalan način – sve sjednice održavaju tako da se odsustva sa posla svedu na razumnu mjeru – za prisustvuvanje sjednicama, predviđenim ovim Ugovorom, preko svog sindikalnog povjerenika blagovremeno izvjesti neposredni rukovodilac. Član 90. Poslodavac i Sindikat će partnerski odnos ostvarivati putem: Generalni Direktor odnosno Direktor - Predsjednik Uprave i Predsjednik sindikata, odnosno kroz rad pregovaračkih timova Uprave društva i Sindikata. Generalni Direktor odnosno Direktor - Predsjednik Uprave ili od njega ovlašteni predstavnik Uprave Društva su obavezni primiti Predsjednika sindikata, na njegov zahtjev. Direktori odnosno rukovoditeqi dijelova preduzeća su obavezni primiti predsjednike osnovnih sindikalnih organizacija odnosno sindikalnih podružnica na wihov zahtjev. Pregovarački timovi imaju po pet članova i isto toliko zamjenika, na čelu sa Generalnim direktorom odnosno Direktorom - Predsjednikom Uprave, odnosno Predsjednikom sindikata. Za vrijeme trajawa konkretnih pregovora, partneri u pregovorima nemaju prava mijewati članove svog pregovaračkog tima do okončawa konkretnih pregovora. Sastav pregovaračkog tima Uprave društva određuje Generalni direktor odnosno Direktor- Predsjednik Uprave, a Sindikata Predsjednik sindikata uz saglasnost Centralnog odbora - Predsjedništva. Sastanak pregovaračkih timova ugovara se ravnopravno na zahtjev jednog ili drugog partnera u pregovorima. Član 91. Profesionalni nosioci funkcija u Sindikatu će se regulirati Aneksima pojedinačnih ugovora o radu. Za vrijeme profesionalnog obavljanja funkcija, zaposlenici iz stava 1. ovog člana, ne mogu biti uskraćeni u ostvarivanju niti jednog prava iz radnog odnosa, koje bi ostvarivali da su radili na svojim radnim mjestima koja su utvrđena u wihovim ugovorima o radu. Srijeda, 13.12.2006. Za vrijeme profesionalnog obavljanja funkcija u Sindikatu, zaposleniku pripada plata u visini plate koju bi imao da je radio na svom radnom mjestu ili po Odluci Sindikata ukoliko je povoqnije za njega. Platu koju bi zaposlenik iz prethodnog stava ovog člana ostvario da je radio na svom radnom mjestu, odnosno po Odluci Sindikata ukoliko je povoqnije za njega, isplaćuje Poslodavac. Odnosi između zaposlenika profesionalaca u Sindikatu i Poslodavca uređuju se Aneksom wihovih ugovora o radu. Zaposlenici koji profesionalno obavljaju dužnosti u Sindikatu, imaju pravo po isteku sindikalne funkcije vratiti se na radno mjesto u mjesto rada gdje su radili prije odlaska na funkciju, a ukoliko to radno mjesto ne postoji onda na drugo odgovarajuće radno mjesto. XIII. METODA SINDIKALNE AKCIJE Član 92. Sindikat će metode sindikalne akcije koristiti tako što će wihov nosilac biti Centralni odbor - Predsjedništvo Sindikata, a partner Generalni Direktor odnosno Direktor Predsjednik uprave. Pojedini oblici sindikalnih aktivnosti i rokovi rješavawa su sljedeći: METOD SINDIKALNE AKCIJE Zahtjev Posredovanje Arbitraža Pregovaranje Usaglašavanje Bojkot Najava štrajka Štrajk upozorewa NAČIN RJEŠAVAWA pismeno predstavnici komisijski predstavnici predstavnici pismeno pismeno pismeno ROK RJEŠAVAWA 15 - 30 dana 1 - 3 dana 30 dana 30 dana 15 dana 1 - 3 dana 15 dana 3 dana XIV. RJEŠAVAWE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA Član 93. Kolektivni radni sporovi o primjeni, izmjeni i dopuni, odnosno otkazivanju ovog Ugovora ili drugog sličnog spora koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovog Ugovora, rješavaće se u postupku mirewa u skladu sa Zakonom o radu. Član 94. Kolektivne radne sporove, koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovog Ugovora, rješava Mirovno vijeće. Mirovno vijeće se sastoji od tri člana i to: predstavnika Poslodavca, Sindikata i predstavnika kojeg izaberu strane u sporu sa liste koju utvrđuje resorni federalni ministar, a utvrđuje se za razdoblje od 2 (dvije) godine. Mirovno vijeće iz stava 2. ovog člana donosi Pravila o postupku pred tim Vijećem. Administrativne poslove za Mirovno vijeće vrši resorno federalno ministarstvo. Troškove za člana Mirovnog vijeća sa liste koju utvrđuje resorni federalni ministar snosi resorno federalno ministarstvo. Član 95. Postupak mirewa pokreće se na pismeni prijedlog jednog od potpisnika ovog Ugovora, a mora se dovršiti u roku od 10 (deset) dana od dana početka mirewa. U postupku mirewa ispituju se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prikupljaju se i drugi dokazi i saslušavaju svjedoci. Mirovno vijeće sastavlja pismeni prijedlog nagodbe. Ako ugovorne strane prihvate pismeni prijedlog nagodbe, nagodba ima pravnu snagu i dejstvo Kolektivnog ugovora. Član 96. Strane u sporu mogu rješavanje kolektivnog radnog spora, sporazumno, povjeriti arbitraži. Srijeda, 13.12.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 78 – Stranica 8515 U slučaju odbijawa prijedloga nagodbe, provodi se arbitražni postupak. Arbitražno vijeće broji pet članova, od čega po dva imenuju ugovorne strane, a jednog zajedničkog člana (predsjednika) biraju iz reda uglednih stručwaka iz oblasti koja je predmet spora. Rad Arbitražnog vijeća je javan. Komisija se imenuje u roku od 30 (trideset) dana od dana potpisivawa ovog Ugovora. Predsjednik komisije, mijewa se naizmjenično svake godine. Komisija donosi Poslovnik o radu. Odluke komisije se donose većinom glasova, a kod istog broja glasova, Komisija će usaglašavati stavove, a ako nije moguće ide na arbitražu. Član 97. Odluka arbitraže donosi se u roku od 15 (petnaest) dana od dana pokretawa arbitražnog spora i ima pravnu snagu i dejstvo Kolektivnog ugovora. Protiv arbitražne odluke, žalba nije dopuštena. XVII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE XV. ŠTRAJK Član 98. U svrhu zaštite i ostvarewa ekonomskih i socijalnih interesa svojih članova Sindikat ima pravo pozvati svoje članstvo i zaposlene u štrajk. Zaposlenik ima pravo na štrajk i slobodno odlučuje o svom učešću u štrajku. Ukoliko Sindikat ocijeni da se ne ostvaruju prava zaposlenika utvrđena Zakonom i Kolektivnim ugovorom, stupiće u pregovore sa Poslodavcem i zahtijevati da poduzme odgovarajuće mjere. Sindikat ima pravo organizovati štrajk u skladu sa Zakonom i pravilima Sindikata o štrajku, ukoliko sporna pitawa ne budu riješena putem pregovora. Sindikat se suzdržava od štrajka, ako se odredbe ovog Kolektivnog ugovora uredno ispuwavaju prema svim zaposlenicima. Štrajk se organizuje i vodi u skladu sa Zakonom o štrajku, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom Sindikata o štrajku. Član 99. Sindikat će pristupiti štrajku, kao metodu sindikalne akcije, u skladu sa zakonom, pri tome vodeći računa da se obezbijedi funkcionisanje sistema telekomunikacija u skladu sa članom 5. Zakona o štrajku. Za provođenje štrajka potrebno je utvrditi nužan obim poslova u preduzeću koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka, a na osnovu Sporazuma utvrđenog sa Poslodavcem. Sporazum kojim se utvrđuje funkcionisanje nužnih radnih mjesta u preduzeću, kao i wihov obim, predlaže Poslodavac. Član 100. Odluku o stupanju u štrajk donosi Centralni odbor Predsjedništvo Sindikata. Centralni odbor - Predsjedništvo Sindikata sačiwava štrajkački odbor. Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka. Odluka o stupanju u štrajk dostavlja se osnovnim sindikalnim organizacijama - sindikalnim podružnicama i Poslodavcu i to u zakonski utvrđenom roku. Član 101. Poslodavac ne može pozivati na odgovornost zaposlenike, niti ih dovoditi u nepovoqniji položaj, zbog učešća u štrajku bez obzira jesu li učlanjeni u Sindikat ili nisu njegovi članovi. Član 102. Zaposleniku koji je učestvovao u štrajku plata se može smawiti srazmjerno vremenu učešća u štrajku. XVI. PRIMJENA I TUMAČEWE KOLEKTIVNOG UGOVORA Član 103. Ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju od četiri člana za praćenje primjene i tumačenje odredaba ovog Ugovora i to dva člana Sindikata i dva člana resornog ministarstva. Član 104. Zaštita dostojanstva i načela ponašawa Poslodavca i zaposlenika temelje se na etičkom Kodeksu. Član 105. Ovaj Ugovor zakqučuje se na neodređeno vrijeme. Svaka ugovorna strana može pokrenuti postupak za izmjene i dopune ovog Ugovora, ali ga ne može jednostrano otkazati. Strana kojoj je podnesen pismeni prijedlog za izmjenu i dopunu ovog Ugovora obavezna je pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni i dopuni u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema prijedloga. Ako druga strana ne prihvati prijedlog u roku od petnaest dana, pokreće se arbitražni postupak. Član 106. Ovaj Kolektivni ugovor smatra se zakqučenim kada ga potpišu predstavnici ugovornih strana. Prava utvrđena ovim Ugovorom ne mogu biti mawa u eventualnoj tvorbi pojedinačnih kolektivnih ugovora. Član 107. Nadzor nad primjenom ovog Kolektivnog ugovora obavlja federalni inspektor rada. Zaposlenik, Sindikat, Vijeće zaposlenika i Poslodavac mogu zahtijevati od Inspektora rada provođenje inspekcijskog nadzora. Član 108. Potpisnici ovog Ugovora se obavezuju da će na sva druga pitawa iz radnog odnosa koja nisu uređena ovim Kolektivnim ugovorom, primjewivati odredbe Zakona o radu, Opšteg Kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 54/05') i Konvencija MOR-a koje su ratifikovane od strane Bosne i Hercegovine. Član 109. Poslodavac je dužan uskladiti Pravilnik o radu, Pravilnik o radnim mjestima sa posebnim uslovima rada, Pravilnik o zaštiti na radu i druga opšta akta sa odredbama ovog Ugovora u roku od 90 (devedeset) dana od dana stupawa na snagu ovog Ugovora. Član 110. Danom početka primjene ovog Kolektivnog ugovora prestaje da važi Kolektivni ugovor za zaposlenike JP BH Telecom Sarajevo ("Službene novine Federacije BiH", broj 5/04) i Kolektivni ugovor za zaposlenike Hrvatske pošte i telekomunikacija Mostar ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/02). Član 111. Ovaj Kolektivni ugovor stupa na snagu i primjenjuje se narednog dana od dana objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 78 – Stranica 8516 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ugovorne strane su saglasne da se ovaj Kolektivni ugovor primjenjuje za Javno poduzeće Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar od 01. jula 2007.godine. Broj 01-27-1239/06 Na strani Poslodavca 4. decembra 2006. godine Za Vladu Federacije BiH Federalni ministar prometa i komunikacija mr. Nexad Branković, s. r. Broj 51-06/06 4. decembra 2006. godine Na strani zaposlenika/radnika Predsjednik Sindikata BH Telecoma Omer Karamujić, s. r. Broj P-4-2/06 4. decembra 2006. godine Predsjednik Sindikata Hrvatskih telekomunikacija Mostar Pero Obad, s. r. Na osnovu člana 112. Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine, ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99, 32/00 i 29/03), Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 54/05), Sindikat BH Telecoma i Sindikat Hrvatskih telekomunikacija Mostar (u daljnjem tekstu: Sindikati) i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine - Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, dana 4. decembra 2006. godine, zaključili su KOLEKTIVNI UGOVOR ZA PODRUČJE TELEKOMUNIKACIJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu - Ugovor) utvrđuju se prava i obaveze zaposlenika iz rada i po osnovu rada, kao i prava i obaveze potpisnika Ugovora. Pod pojmom Poslodavac podrazumijeva se Dioničko društvo BH Telecom Sarajevo i Javno Poduzeće Hrvatske Telekomunikacije d.o.o. Mostar (u daljnjem tekstu: Poslodavac), kao organizacije koje se bave pružanjem usluga u telekomunikacijskom saobraćaju, kao pravnim sljednicima JP PTT saobraćaja BiH, Sarajevo, odnosno JP BH Telecom, Sarajevo i HPT d.o.o. Mostar, odnosno HT d.o.o. Mostar. Pod pojmom zaposlenik, u smislu ovog Ugovora, podrazumijeva se fizičko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu kod Poslodavca. Član 2. Općim aktima Poslodavaca ne mogu se utvrditi manja prava zaposlenika, niti uskratiti prava zaposlenika od onih koja su utvrđena ovim Ugovorom. II. RADNI ODNOSI Član 3. Radni odnos zasniva se ugovorom o radu zaključenim između Poslodavca i zaposlenika nakon provedenog postupka prijema. Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi Poslodavac koji vrši izbor zaposlenika u skladu sa utvrđenim uslovima za određeno radno mjesto. Potrebe za zaposlenicima Poslodavac može rješavati internim konkursima, osim u slučajevima potrebe za posebnim stručnim znanjima i vještinama od važnosti za poslovanje u konkurentskom okruženju i zapošljavanjem mladih visokostručnih kadrova neposredno nakon završetka školovanja. Član 4. Ugovor o radu sa odabranim licem, budućim zaposlenikom može se zaključiti: Srijeda, 13.12.2006. – na neodređeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom – na određeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom – na neodređeno ili određeno vrijeme uz probni rad Prilikom stupanja na rad organizaciona jedinica Poslodavca u kojoj zaposlenik zasniva radni odnos mora omogućiti zaposleniku upoznavanje sa općim aktima Poslodavca kojima se utvrđuju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa. Bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad, Poslodavac može sa zainteresovanim licem zaključiti i ugovor o volonterskom radu, odnosno ugovor o obavljanju pripravničkog staža. Poslodavac može, pod određenim uslovima, sa zainteresovanim licem zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova. Zaključivanje ugovora iz stava 1., 3. i 4. ovog člana vrši se u skladu sa Zakonom o radu, ovim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Član 5. Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i pored podataka utvrđenih Zakonom o radu, treba da sadrži i podatke o: – posebnim uslovima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni i sl.) – osiguranju sredstava zaštite na radu i mjerama zaštite na radu – probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta – drugim uslovima utvrđenim Pravilnikom o radu, Pravilnikom o zaštiti na radu i drugim aktima. Probni rad Član 6. Ako je pravilnikom i ugovorom o radu za određene poslove predviđen probni rad kao uslov za zasnivanje radnog odnosa, Poslodavac je dužan odrediti stručno lice ili tijelo koje će pratiti i ocijeniti rad zaposlenika. Probni rad može trajati najduže 6 (šest) mjeseci. Član 7. Po završetku probnog rada stručno lice ili tijelo dužno je zaposleniku i Poslodavcu saopćiti ocjenu o stručnim sposobnostima, kao i radnoj disciplini zaposlenika. Ukoliko do isteka roka probnog rada, a najdalje pet dana po isteku toga roka, stručno lice ili tijelo ne saopćiti svoju ocjenu, smatra se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu. Otkazni rok za zaposlenika koji nije zadovoljio na probnom radu iznosi najmanje 7 (sedam) dana. Član 8. Probni rad se može produžiti za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje zaposlenika i sl.). Prijem pripravnika Član 9. Poslodavac može zaključiti Ugovor o obavljanju pripravničkog staža sa pripravnikom na onoliko vremena koliko traje pripravnički staž propisan za zanimanje na koje se odnosi u skladu sa odredbama Zakona o radu. Član 10. Pripravnički staž može se utvrditi u trajanju do godine dana i to: – 6 (šest) mjeseci za pripravnike sa KV i SSS stručnom spremom – 10 (deset) mjeseci za pripravnike sa VKV i VŠS stručnom spremom – 12 (dvanaest) mjeseci za pripravnike sa VSS stručnom spremom Srijeda, 13.12.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 78 – Stranica 8517 Član 11. Osposobljavanje pripravnika i polaganje pripravničkog ispita vrši se po programu kojeg utvrđuje Poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu. Po završetku pripravničkog staža, pripravnik polaže pripravnički ispit pred stručnom komisijom čiji sastav određuje Poslodavac. Član 12. Trajanje pripravničkog staža produžava se za vrijeme opravdane odsutnosti sa posla (bolest, služenje vojnog roka, povreda na radu bez krivnje zaposlenika i sl.). godišnji odmor maloljetnika. . najmanje 24 radna dana godišnji odmor zaposlenika koje uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih uticaja . . . najmanje 30 radnih dana Član 19. Zaposlenicima koji su u toku rada izloženi štetnim zračenjima Poslodavac je dužan obezbijediti odmor na svakih 60 (šezdeset) minuta rada po 10 (deset) minuta odmora koji ulazi u radno vrijeme. Pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se radna mjesta iz stava 1. ovog člana. Volonterski rad Godišnji odmori Član 13. Na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, a radi sticanja iskustva i polaganja stručnog ispita (volonterski rad) kao uslov za obavljanje poslova određenih zanimanja, mogu se primati lica koja su završila školovanje za takvo zanimanje. Volonterski rad i provjera osposobljenosti odvija se pod istim uslovima kao i za pripravnike. Za vrijeme volonterskog rada osiguravaju se prava propisana Zakonom o radu. Volonterski rad iz stava 1. ovog člana može trajati najduže godinu dana i taj period ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo, kao uslov za rad na određenim poslovima. Član 20. Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 (osam) dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada. Ako zaposlenik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava 1. ovog člana, ima pravo na jedan radni dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada. Član 21. Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraće propisanog Zakonom o radu, zavisi od: – dužine radnog staža – stručne spreme i grupe složenosti poslova – posebnih uslova rada – posebnih zdravstvenih i socijalnih uslova. Član 22. Prema dužini radnog staža, za petodnevnu radnu sedmicu, dužina godišnjeg odmora uvećava se: – do 5 godina radnog staža . . . . . . . . . za 1 radni dan – od 5 - 10 godina radnog staža . . . . . . za 2 radna dana – od 10 - 15 godina radnog staža . . . . . za 3 radna dana – od 15 - 20 godina radnog staža . . . . . za 4 radna dana – od 20 - 25 godina radnog staža . . . . . za 5 radnih dana – od 25 -30 godina radnog staža . . . . . za 6 radnih dana – 30 i više . . . . . . . . . . . . . . . . za 7 radnih dana Prema dužini radnog staža, za šestodnevnu radnu sedmicu, dužina godišnjeg odmora utvrđuje se: – do 3 godine radnog staža . . . . . . . . 18 radnih dana – od 3-6 godina radnog staža . . . . . . . 19 radnih dana – za svake dalje navršene 3 godine radnog staža . . . . . . . . . . . . . . . . . . . po 1 radni dan Kao navršena godina radnog staža uzima se godina radnog staža koju zaposlenik navršava do donošenja plana korištenja godišnjeg odmora. Član 23. Dužina godišnjeg odmora, zavisno od stručne spreme koja se traži za radno mjesto zaposlenika, uvećava se za po jedan radni dan za svaki stepen složenosti poslova. Član 24. S obzirom na uslove rada, za zaposlenike koji rade na neposrednom održavanju ili remontima objekata, te na visini, pod zemljom, na visokim ili niskim temperaturama, u vlazi ili buci, koji rade na terenu ili u nadzoru na izgradnji objekata duže od 60 dana u toku godine, te za zaposlenike koji rade u smjenama, dužina godišnjeg odmora uvećava se za 3 (tri) radna dana. Uvećavanja godišnjeg odmora po osnovama iz prethodnog stava se ne mogu kumulirati. Član 25. Zaposlenik koji živi pod posebnim socijalnim i zdravstvenim uslovima ima pravo na povećanje godišnjeg odmora, i to: – Roditelji djece sa smetnjama u psihofizičkom razvoju ili sa utvrđenim invaliditetom . . . . . . . . . . . 2 dana – Zaposlenice za svako dijete do 15 g. starosti . . . 1 dan – Zaposlenik invalid sa preostalom radnom sposobnošću za rad sa punim radnim vremenom . . . . . . . 2 dana – Zaposlenici sa tjelesnim oštećenjima iznad 60% . 1 dan – Samohranim roditeljima djece do 15 g. . . . . . 2 dana III. RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA Radno vrijeme Član 14. Puno radno vrijeme zaposlenika iznosi 40 (četrdeset) sati sedmično. Sedmično radno vrijeme zaposlenika i raspored radnog vremena, odnosno, početak i završetak radnog vremena, utvrđuje Poslodavac odlukom, uz obavezne konsultacije vijeća zaposlenika. Član 15. U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja obima posla, te u drugim slučajevima neophodne potrebe, zaposlenik je obavezan, na zahtjev Poslodavca, raditi duže od punog radnog vremena u sedmici (prekovremeni rad), a najviše do 10 sati sedmično. Zaposlenik može dobrovoljno, na zahtjev Poslodavca, raditi prekovremeno i to u trajanju od još, najviše, 10 sati sedmično. Član 16. Rad u vremenu između 22 uveče i 06 sati ujutro idućeg dana, smatra se noćnim radom. Član 17. U zavisnosti od potreba normalnog odvijanja procesa rada ovlašteno lice Poslodavca može nalogom odrediti pripravnost kod kuće. Pripravnost kod kuće predstavlja poseban uvjet rada kada zaposlenik ne mora biti prisutan na radu, ali mora biti dostupan radi obavljanja poslova prema potrebi procesa rada. Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku korištenje slobodnih dana za vrijeme provedeno u stanju pripravnosti kod kuće i to najkasnije do kraja mjeseca u kojem je zaposlenik bio u pripravnosti ili mu isplatiti naknadu. Odmori i odsustvo Član 18. U skladu sa Zakonom o radu, Poslodavac osigurava zaposlenicima sljedeće odmore u trajanju: – u toku radnog vremena (odmor se koristi u toku radnog dana po rasporedu, s tim da se ne uračunava u radno vrijeme i da ne može biti na početku ili na kraju radnog vremena) . . . . . . . . . . . . . najmanje 30 minuta – dnevni odmor između dva uzastopna radna dana . . . . . . . najmanje 12 sati neprekidno – sedmični odmor . . . . . najmanje 24 sata neprekidno – godišnji odmor . . . . . . . . najmanje 18 radnih dana – – Broj 78 – Stranica 8518 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Samohranim roditeljima smatraju se: – majka vanbračnog djeteta kojem otac nije utvrđen – majka vanbračnog djeteta kojem je otac utvrđen, a ne žive u zajedničkom kućanstvu – razvedeni roditelj djeteta kojem je dijete povjereno na čuvanje i odgoj – roditelj kojem je bračni drug umro ili proglašen nestalim Član 26. Godišnji odmor se može koristi u toku čitave kalendarske godine na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, koji donosi Poslodavac u skladu sa potrebama zaposlenika i procesa rada najkasnije do 1. marta za tekuću godinu. U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, subote za zaposlenike koji rade petodnevnu radnu nedjelju, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se zaposleniku priznaje u staž osiguranja. Član 27. Godišnji odmor se može koristiti u dva dijela. Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio se koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30-og juna naredne godine. Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan odmora kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti neposrednog rukovodioca najmanje 3 (tri) dana prije njegovog korištenja. Član 28. Zaposlenik se ne može odreći prava na godišnji odmor. Zaposleniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Odsustvo sa rada - Plaćeno odsustvo Član 29. Zaposlenik ima pravo odsustva sa rada, uz naknadu plaće, do 7 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, i to: – sklapanje braka . . . . . . . . . . . . . 5 radnih dana – rođenje djeteta . . . . . . . . . . . . . . 5 radnih dana – sklapanje braka djeteta zaposlenika . . . . 3 radna dana – smrt supružnika, djeteta, roditelja, usvojioca, očuha i maćehe i unuka . . . . 5 radnih dana – smrt roditelja, usvojioca, očuha i maćehe supružnika . . . . . . . . . . . . . . . . 3 radna dana – smrt brata i sestre . . . . . . . . . . . . . 4 radna dana – smrt roditelja po ocu i majci . . . . . . . . 3 radna dana – teška bolest člana uže porodice . . . . . . 4 radna dana – otklanjanje štetnih posljedica elementarnih nepogoda . . . . . . . . . . . . . . . . 5 radnih dana – sudjelovanje na sportskim, kulturnim i drugim manifestacijama . . . . . . . . 5 radnih dana – priprema za odsluženje vojnog roka. . . . 2 radna dana – osposobljavanje za rad u sindikatu . . . . 3 radna dana – selidba i izgradnja vlastite stambene kuće, stana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 radna dana – za vojnu zakletvu djeteta . . . . . . . . . 2 radna dana – regulisanje prava na penziju. . . . . . . . 2 radna dana Članom uže porodice, u smislu prethodnog stava ovog člana, smatraju se: supružnici odnosno vanbračni supružnici, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braća i sestre. Za svaki smrtni slučaj predviđen ovim članom zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust. Dobrovoljni davaoci krvi imaju pravo na 2 (dva) uzastopna dana za svako darivanje krvi koji se računaju kao da su na radu. Za slučaj stručnog obrazovanja i usavršavanja, polaganja stručnog ili drugog ispita, na koje ga je uputio Poslodavac, zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo i do 30 (trideset) radnih dana u jednoj godini. Srijeda, 13.12.2006. U toku jedne kalendarske godine zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od dva dana radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba. - Neplaćeno odsustvo Član 30. Zaposleniku se može na njegov zahtjev, odobriti odsustvo bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo), u trajanju do godinu dana, radi neophodnih privatnih poslova u sljedećim slučajevima: – radi teže bolesti člana uže porodice, odnosno domaćinstva (bračni drug, djeca, roditelji, očuh, maćeha, usvojilac i osobe nad kojima zaposlenik ima starateljstvo) – radi liječenja, odnosno oporavka, prema preporuci ljekara – izgradnje ili popravke kuće ili stana – obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na lični trošak – radi učešća u društvenim, kulturnim i sportskim manifestacijama – kad zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo i isto je iskoristio u cijelosti – i drugim opravdanim razlozima Zaposlenik ima pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju od 2 (dva) dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljenja svojih vjerskih i tradicijskih potreba u jednoj kalendarskoj godini. Član 31. Zaposlenici koji su imenovani ili izabrani u predstavnička tijela organa BiH, Federacije BiH, kantona-županije, grada i općina imaju pravo na neplaćeno odsustvo za dane kada su obavezni prisustvovati sjednicama organa u koje su imenovani ili izabrani. Obaveza je zaposlenika da najavi odsustvo po dobijanju poziva za sjednicu. Zaposlenici na služenju vojnog roka, služenju u rezervnom sastavu kao i zaposlenicima izabranim, odnosno imenovanim na neku od javnih dužnosti, prava i obaveze iz radnog odnosa miruju. Prava i obaveze zaposlenika iz ovog člana regulisani su Zakonom o radu. IV. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA Član 32. Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku da se upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti zaštite na radu u roku od 30 dana od dana stupanja zaposlenika na rad. Član 33. Poslodavac je obavezan osposobiti zaposlenika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja zaposlenika, te sprečava nastanak nesreće. Poslodavac je obavezan osigurati potrebne uslove za zaštitu na radu. Poslodavac je obavezan, kod uvođenja novih tehnologija informisati zaposlenike o tehnološkim karakteristikama i mogućim uticajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost zaposlenika. Zaštita zaposlenika ostvarivat će se u skladu sa odredbama Zakona o radu i drugim pozitivnim zakonskim propisima. Dužnost je zaposlenika brinuti se o vlastitom zdravlju i sigurnosti, kao i o zdravlju i sigurnosti drugih sa kojima radi. Član 34. Zaposlenik ima pravo odbiti da radi na poslovima od kojih mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje, zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, a o tome je dužan da odmah obavijesti inspekciju rada i Sindikat. Ukoliko odbije raditi, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj, ne može mu se uskratiti puna isplata naknade plaće za vrijeme dok ne radi, niti se protiv njega smiju poduzimati bilo kakve mjere odgovornosti. Srijeda, 13.12.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Član 35. Kod povreda na radu i u vezi sa radom ili oboljenja od profesionalne bolesti, Poslodavac je dužan osigurati zdravstvenu zaštitu, odnosno snositi troškove liječenja zaposlenika kao i sve druge troškove u skladu sa zakonom. Poslodavac je dužan jednom godišnje organizovati besplatne sistematske liječničke preglede i potrebnu vakcinaciju, specijalističke preglede, kao i periodične preglede u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima. Član 36. Poslodavac može ugovoriti kombinovano kolektivno osiguranje zaposlenika pri vršenju i van vršenja redovnih poslova. Član 37. Poslodavac ne može odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu ili je, osim u slučajevima određenim Zakonom o radu, rasporediti na druge poslove Ženu za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, Poslodavac je dužan rasporediti na druge poslove, ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlašteni ljekar. Ako Poslodavac nije u mogućnosti osigurati raspoređivanje žene u smislu stava 2. ovog člana, žena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće, u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Privremeni raspored iz stava 2. ovog člana, ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene. Ženu iz stava 2. ovog člana, Poslodavac može premjestiti na drugo mjesto rada samo uz njen pismeni pristanak. Član 38. Po isteku prava na plaćeno porodiljsko odsustvo, utvrđeno zakonom, jedan od roditelja može odsustvovati sa rada do 3 godine života djeteta. Za vrijeme odsustva sa rada, u smislu stava 1. ovog člana, prava i obaveze iz radnog odnosa miruju. Član 39. Zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu i ima prednost pri stručnom obrazovanju radi prekvalifikacije, te se raspoređuje na lakše poslove koji odgovaraju njegovoj preostaloj sposobnosti za rad. Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost Sindikata ili vijeća zaposlenika, otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti. Član 40. Zaposleniku se ne može ponuditi Ugovor o radu s manjim brojem bodova radnog mjesta od onog koji je imao u trenutku navršenih 60 (šezdeset) godina (muškarac), odnosno 55 (pedesetpet) godina (žena) života. V. PLAĆE I NAKNADE PLAĆA Član 41. Poslodavac ne može zaposleniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i Ugovorom o radu. Pravilnikom o radu ili Ugovorom o radu određuje se period isplate plaće koji ne može biti duži od 30 (trideset) dana. Poslodavac je dužan zaposleniku uručiti pismeni obračun bruto i neto plaće prilikom njene isplate. Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću ili je ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, zaposleniku uručiti obračun iznosa plaće koji je bio dužan isplatiti. Obračun iz stava 4. ovog člana ima snagu izvršne isprave. Pojedinačne isplate plaće nisu javne. Broj 78 – Stranica 8519 Član 42. Osnovna plaća je najniži iznos koji se zaposleniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe složenosti, normalne uslove i rezultate rada. Osnovna plaća je proizvod najniže neto plaće i odgovarajućeg koeficijenta složenosti poslova koje zaposlenik obavlja. Član 43. Najniža neto plaća je osnovica za obračun osnovne plaće zaposlenika. Bruto satnica sa doprinosima iz plaće, doprinosima na plaću i porezom na plaću ne može biti manja od 5,88 KM. Najniža bruto satnica usklađuje se sa povećanjem troškova života, rasta cijena na malo i ukupnog privrednog razvoja najmanje jednom godišnje, u skladu sa članom 9., stav 1. Općeg kolektivnog ugovora. Ukoliko se troškovi života u posljednja tri mjeseca povećaju najmanje 5%, vrši se obavezno usklađivanje najniže bruto satnice. Najniža neto satnica ne može biti manja od 3,48 KM za mjesečni prosjek od 174 sata. Na najnižu neto plaću zaposlenika primjenjuju se koeficijenti iz platnih grupa iz člana 47. ovog Kolektivnog ugovora. Član 44. Osnovna plaća zaposlenika uvećava se za svaku godinu radnog staža za 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%. Član 45. Kada troškovi života u posljednja tri mjeseca, na osnovu zvaničnih podataka Federalnog zavoda za statistiku porastu najmanje za 5% ili više, osnovna plaća obavezno se povećava najmanje za isti iznos. Član 46. Poslodavac raspoređuje zaposlenike na pojedina radna mjesta u okviru grupe poslova. Član 47. U okviru grupe poslova iz prethodnog člana, sva radna mjesta razvrstavaju se u 6 grupa poslova i utvrđuju koeficijenti ovisno o složenosti poslova radnih mjesta i stepena stručne spreme, kako slijedi: Grupa poslova koeficijent – NSS - jednostavni, rutinski poslovi koji se obavljaju po jedinstvenom postupku sa jednostavnim sredstvima rada . . . . . . . . 1,00-1,10 – KV - srednje složeni poslovi, s različitim sredstvima rada na kojima se rad obavlja, uz povremenu pojavu novih poslova . . . . . 1,30-1,55 – SSS - složeniji i raznovrsniji poslovi koji zahtijevaju razumijevanje radnih uputstava i konsultacije pri izvršavanju poslova . . . . 1,60-1,80 – VKV - složeniji poslovi, za čije obavljanje je potreban veći stepen samostalnosti u izvršavanju zadataka, poslovi organizovanja, vođenja i pripreme rada . . . . . . . . . . . 1,82-2,05 – VŠS- poslovi koji zahtijevaju teorijsko i praktično znanje za obavljanje poslova, samostalnosti i kreativnosti u njihovom izvršavanju . . . . . . . . . . . . . . . . . 2,20-2,70 – VSS - najsloženiji poslovi koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost, dodatna specijalistička znanja, sposobnosti vođenja poslova, rada i razvoja, istraživačku sposobnost. . . . . . 2,85-5,05 Član 48. Dodatak na osnovnu plaću za otežane uslove rada (buka, vlaga, prašina, mračne prostorije, rad pri obojenoj svjetlosti, nepovoljnim klimatskim i atmosferskim uslovima, rad na visini, teški fizički napori, elektromagnetno zračenje i ostali uslovi definisani Zakonom o zaštiti na radu) iznosi 5% od osnovne plaće Broj 78 – Stranica 8520 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH zaposlenika, a Pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se pripadajuća radna mjesta. Član 49. Naknada pripravnika iznosi 80% od osnovne plaće radnog mjesta za koje se osposobljava. Član 50. Osnovna plaća zaposlenika uvećava se: – za rad noću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30% – za prekovremeni rad. . . . . . . . . . . . . . . . 50% – za rad na dan sedmičnog odmora . . . . . . . . . 35% – za rad u dane praznika koji su po zakonu neradni . 50% – za vrijeme provedeno u stanju pripravnosti kod kuće u vrijeme odmora između dva uzastopna radna dana ili sedmičnog odmora . . . . . . . . . . . . . . . . 20% – za vrijeme provedeno u stanju pripravnosti kod kuće u vrijeme u kojem se po zakonu ne radi (praznici) . . 30% Dodaci se međusobno ne isključuju, izuzev u slučajevima: – pripravnosti kod kuće koji isključuje primjenu ostalih dodataka iz stava 1. – rada na dane praznika za koje se po zakonu ne radi, koji isključuje naknadu za rad nedjeljom. Član 51. Koeficijenti, odnosno bodovi za platne grupe, sadrže sveukupne elemente (zahtjeve) radnog mjesta, složenost poslova, odgovornost i uslove rada. Član 52. Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima: – za vrijeme godišnjeg odmora – za vrijeme privremene spriječenosti za rad usljed bolesti – za vrijeme porođajnog odsustva – za plaćeno odsustvo i praznike – za prekid rada (koji nije prouzrokovao zaposlenik) – za vrijeme odsutnosti sa posla zbog obrazovanja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije na koje ga je uputio Poslodavac – i u drugim slučajevima, utvrđenim Zakonom o radu i Pravilnikom o radu. Član 53. Naknada plaće iz člana 52. isplaćivat će se u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i drugim zakonskim propisima. Član 54. U skladu sa pozitivnim bilansom poslovanja, a na osnovu rezultata završnog računa za prethodnu godinu, Poslodavac može, iz dobiti, zaposlenika nagraditi jednom njegovom prosječnom plaćom obračunatom za period tekuće godine. VI. OSTALE ISPLATE ZAPOSLENICIMA Član 55. Zaposleniku pripada regres za korišćenje godišnjeg odmora u visini 70% prosječne neto plaće svih zaposlenih ostvarene kod Poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati regresa. Regres će Poslodavac isplatiti zaposlenicima u prvoj polovini godine. Iznos utvrđen u stavu 1. ovog člana može se korigovati ovisno o rezultatima poslovanja, što određuje Poslodavac svojom odlukom, s tim da ne može biti manji od iznosa utvrđenog ovim ugovorom. Član 56. Poslodavac može nagraditi i stimulisati zaposlenika povodom vjerskih, nacionalnih i državnih praznika, kao i po osnovu ostvarenih ušteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada. Poslodavac će pitanje nagrađivanja i stimulisanja zaposlenika bliže urediti posebnim općim aktom. Poslodavac može jednom godišnje za poboljšanje životnog i kulturno-sportskog standarda zaposlenika izdvojiti sredstva za: – susrete zaposlenika Poslodavaca Srijeda, 13.12.2006. – za kulturno-rekreacijske potrebe – preventivnozdravstvene potrebe – ostalo Poslodavac će ova pitanja regulisati internim aktima preduzeća. Član 57. Zaposleniku kojem nije organizovan prevoz na posao ili sa posla, a čije je mjesto stanovanja od mjesta rada udaljeno najmanje 2 kilometra, pripada naknada ili mjesečna karta za troškove prevoza u visini mjesečne karte gradskog, prigradskog ili međugradskog saobraćaja, što će se regulisati Pravilnikom o radu. Član 58. Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini njegovih 6 (šest) prosječnih plaća isplaćenih u prethodna tri mjeseca odnosno 6 (šest) prosječnih neto plaća isplaćenih kod Poslodavca, ako je to za zaposlenika povoljnije, uz prigodan poklon od Poslodavca čija vrijednost ne prelazi visinu jedne prosječne plaće isplaćene u preduzeću u posljednja tri mjeseca. Član 59. Zaposlenik i Poslodavac mogu pod uslovima utvrđenim Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju zaključiti sporazum o ranijem odlasku zaposlenika u penziju. Sporazumom-Posebnim aktom će se utvrditi i visina podsticajne otpremnine za raniji odlazak u penziju, koja ne može biti manja od: – za jednu godinu . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 plaća – za dvije godine . . . . . . . . . . . . . . . . 12 plaća Plaće se isplaćuju u visini prosječne plaće ostvarene kod Poslodavca za mjesec koji prethodi odlasku u penziju. Primjena člana 59 ne isključuje primjenu člana 58. Član 60. Zaposlenik ima pravo na jubilarnu nagradu nakon 10, 20 i 30 godina neprekidnog rada kod Poslodavca, i to u iznosu od: – za 10 godina . . . jedna prosječna plaća isplaćena kod . . . . . . . . . . . . Poslodavca za prethodni mjesec – za 20 godina . . . . dvije prosječne plaće isplaćene kod . . . . . . . . . . . . Poslodavca za prethodni mjesec – za 30 godina . . . . . tri prosječne plaće isplaćene kod . . . . . . . . . . . . Poslodavca za prethodni mjesec Član 61. U slučaju smrti zaposlenika ili člana njegove uže porodice, isplaćuje se novčana naknada u visini tri prosječne plaće Preduzeća isplaćene u prethodna tri mjeseca kod Poslodavca.. U slučaju teškog invaliditeta 70% i više ili teške bolesti zaposlenika ili člana njegove uže porodice, isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini tri prosječne plaće preduzeća isplaćene u prethodna tri mjeseca, s tim da novčana pomoć za troškove liječenja može biti u većem iznosu. Postupak o podnesenom zahtjevu za isplatu će biti riješen posebnim aktom Poslodavca i Sindikata. Članom uže porodice, u smislu stava 1. i 2. ovog člana, smatraju se: supružnici odnosno vanbračni supružnici, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelj, a braća i sestre ukoliko žive u zajedničkom kućanstvu sa zaposlenikom. Za svaki konkretan slučaj smrti, teške invalidnosti, odnosno teške bolesti, u slučaju iz stava 2. ovog člana, isplaćuje se samo jedna jednokratna novčana naknada, bez obzira sa koliko je zaposlenika umrla, invalidna, odnosno bolesna osoba bila, odnosno jeste u srodstvo iz stava 4. ovog člana, a iznos se ravnomjerno dijeli na sve zaposlenike, članove uže porodice. U slučajevima bolovanja dužeg od pet mjeseci, zaposleniku se isplaćuje novčana naknada u visini dvije prosječne plaće ostvarene kod Poslodavca u mjesecu koji je prethodio isplati, jednom u kalendarskoj godini. U slučaju elementarne nepogode, poplave ili požara u vlastitom stanu ili kući zaposleniku se isplaćuje novčana Srijeda, 13.12.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH naknada u visini dvije prosječne plaće ostvarene kod Poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati. Zaposleniku, za rođenje svakog djeteta ili usvajanje svakog djeteta, Poslodavac će isplatiti pomoć u visini jedne prosječne neto plaće isplaćene za protekli mjesec u preduzeću. U slučaju iz prethodnog stava, ukoliko su oba roditelja novorođenog, odnosno usvojenog djeteta zaposlenici kod Poslodavca, prava na novčanu pomoć ima samo jedan roditelj. U slučaju smrti penzionera, Poslodavac članovima njegove porodice, koji snose troškove sahrane, isplaćuje jednokratnu novčanu pomoć u visini prosječne plaće Poslodavca, obračunate za prethodni mjesec. Član 62. Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova koji nastaju upućivanjem zaposlenika na službeno putovanje - dnevnice. Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Dnevnica za službeni put u inostranstvo, isplaćuje se na način propisan za organe uprave. Izdaci na ime naknade troškova za službena putovanja obuhvataju: naknadu za ishranu, smještaj, naknadu za prevoz zaposlenika i druge troškove neophodne za obavljanje poslova na službenom putovanju, što će se regulisati Pravilnikom o radu. Putni troškovi obračunavaju se prema plaćenom hotelskom računu. Naknada troškova za upotrebu vlastitog vozila za službene potrebe utvrdit će se u skladu sa važećim propisima. Upotrebu vlastitog vozila u službene svrhe odobrava ovlašteno lice kod Poslodavca. Član 63. Radom na terenu podrazumijevaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu, van mjesta zaposlenja i u trajanju dužem od 30(trideset) dana neprekidno. Naknada za rad na terenu - terenski dodatak, utvrđuje se u jednakom iznosu za sve zaposlenike ovisno od mjesta boravka na terenu (smještaj, ishrana i dr.). Za rad na terenu utvrđuje se dnevni iznos terenskog dodatka u visini od: – ako je osiguran i smještaj i ishrana, terenski dodatak iznosi 75% od visine dnevnice za službeno putovanje – ako je osiguran samo smještaj, terenski dodatak iznosi 80% od visine dnevnice za službeno putovanje – ako je osigurana samo ishrana, terenski dodatak iznosi 85% od visine dnevnice za službeno putovanje – ako nije osiguran ni smještaj ni ishrana, terenski dodatak iznosi 95% od visine dnevnice za službena putovanja Član 64. Zaposlenik koji je privremeno upućen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice, ima pravo na mjesečnu naknadu troškova zbog odvojenog života od porodice u visini 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Zaposleniku koji je raspoređen po potrebi posla na drugo radno mjesto, a van njegovog mjesta prebivališta, priznaju se troškovi selidbe: – prevoz zaposlenika, članova porodice i stvari – dnevnica zaposleniku za vrijeme putovanja od mjesta prebivališta do mjesta preseljenja Poslodavac može, uz konsultaciju Vijeća zaposlenika, izvršiti premještaj zaposlenika u drugu regionalnu direkciju i telekomunikacioni centar. Član 65. Dnevnica, naknada za odvojeni život od porodice i terenski dodatak međusobno se isključuju. Član 66. Zaposlenik ima pravo na naknadu za ishranu u toku radnog dana (topli obrok) u iznosu od 2% prosječne mjesečne neto plaće Broj 78 – Stranica 8521 isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Zaposleniku ne pripada naknada za topli obrok za dane kada odsustvuje sa posla po bilo kom osnovu (službeni put, plaćeno odsustvo, rad sa terenskim dodatkom, bolovanje i dr.) Učenici i studenti koji obavljaju praktičan rad kod Poslodavca, te volonteri imaju pravo na naknadu za topli obrok. VII. NAKNADA ŠTETE Član 67. Naknada štete utvrđivat će se u skladu sa zakonima i Pravilnikom o radu. Za štetu koju je prouzrokovao zaposlenik, a čiji se iznos ne može tačno utvrditi ili bi utvrđivanje iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, visina naknade štete utvrđuje se u paušalnom iznosu, uzimajući u obzir vrijednost radne snage, materijala, izgubljenog vremena, izgubljenu zaradu i druge kriterije, zavisno od vrste štete. Visinu štete utvrđuje komisija za naknadu štete koju formira Poslodavac, a koja se sastoji od 3 (tri) člana i isto toliko zamjenika, s tim da jedan član i zamjenik budu predstavnici Sindikata. Član 68. Zaposlenik ne može bez odobrenja Poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac. Poslodavac i zaposlenik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, a najduže dvije godine od dana prestanka tog ugovora, zaposlenik ne može zaposliti kod drugog lica koji je u tržišnoj utakmici sa Poslodavcem i da ne može za svoj ili za račun trećeg lica sklapati poslove kojima se takmiči sa Poslodavcem. Ugovor iz stava 2. ovog člana može biti sastavni dio ugovora o radu. Ugovorena zabrana takmičenja obavezuje zaposlenika samo ako je ugovorom Poslodavac preuzeo obavezu da će zaposleniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosječne plaće isplaćene zaposleniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Naknadu iz stava 4. ovog člana Poslodavac je dužan isplatiti zaposleniku krajem svakog kalendarskog mjeseca. Visina naknade iz stava 4. ovog člana usklađuje se na način i pod uvjetima utvrđenim Ugovorom o radu. VIII. PRESTANAK UGOVORA O RADU Član 69. Ugovor o radu prestaje u slučajevima, na način i pod uslovima propisanim Zakonom o radu. Ugovor o radu prestaje: – smrću zaposlenika – sporazumom Poslodavca i zaposlenika – kada zaposlenik navrši 65 g. života i najmanje 20 g. staža osiguranja, odnosno navrši 40 g. staža osiguranja, ako Poslodavac i zaposlenik drugačije ne dogovore – od dana dostavljanja pravosnažnog rješenja o utvrđivanju gubitka radne sposobnosti – otkazom Poslodavca, odnosno zaposlenika – istekom vremena na koje je sklopljen Ugovor o radu na određeno vrijeme – ako zaposlenik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjesecadanom stupanja na izdržavanje kazne – ako zaposleniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od tri mjeseca - početkom primjene te mjere – odlukom nadležnog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa Broj 78 – Stranica 8522 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Otkaz ugovora o radu Član 70. Zaposlenik kome Poslodavac uručuje konačnu odluku o otkazu Ugovora o radu ima pravo na otkazni rok u trajanju: – zaposlenike na rukovodećim mjestima ili zaposlenike sa radnim stažom preko 20 godina . . . . . . . 6 mjeseci – za zaposlenike VII stepena stručne spreme ili zaposlenike sa 15 do 20 godina radnog staža . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 mjeseci – za zaposlenike VI i V stepena stručne spreme ili za poslenike sa 10 - 15 godina radnog staža . 4 mjeseca – za zaposlenike IV stepena stručne spreme ili zaposlenike sa 5 - 10 godina radnog staža . . 3 mjeseca – za zaposlenike III stepena stručne spreme ili zaposlenike sa 3 - 5 g. radnog staža . . . . . 2 mjeseca – za ostale zaposlenike . . . . . . . . . . . . . 1 mjesec. Poslodavac može osloboditi zaposlenika obaveze otkaznog roka pod uslovima utvrđenim zakonom. U slučaju da zaposlenik otkazuje Ugovor o radu, otkazni rok traje 15 dana. Član 71. Zaposleniku se otkaz Ugovora o radu kod Poslodavca, s obrazloženim razlozima za donošenje tog akta, mora dostaviti u pisanom obliku s poukom o pravnom lijeku. Član 72. Za vrijeme otkaznog roka zaposlenik ima pravo odsustvovati sa rada, s naknadom plaće radi traženja novog zaposlenja od 2 (dva) sata dnevno ili 1 (jedan) dan u sedmici. Član 73. Poslodavac, bez saglasnosti Federalnog ministarstva nadležnog za rad, ne može otkazati Ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja sindikalne dužnosti, 6 (šest) mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti. Član 74. Ukoliko dođe do prodaje dijela državnog kapitala, promjene vlasničke strukture BH Telecoma d.d. Sarajevo i Javnog poduzeća Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar, Poslodavac i Sindikat su saglasni da se u tenderu i u Ugovoru o prodaji, pored ostalog, navede uslov da u roku od najmanje 5 (pet) godina od dana zaključivanja Ugovora o prodaji neće doći do otpuštanja zaposlenika, otkazivanjem Ugovora o radu od strane Poslodavca zbog ekonomskih, tehničkih i drugih razloga, niti će mijenjati odredbe postojećeg Kolektivnog ugovora. Član 75. Istekom roka iz člana 74. Poslodavac koji zbog ekonomskih, tehničkih, organizacijskih i drugih razloga u naredna tri mjeseca, namjerava otkazati Ugovor o radu najmanje petorici zaposlenika, dužan je izraditi Program zbrinjavanja viška zaposlenika u skladu sa odredbama Zakona o radu uz obavezno dokazivanje opravdanosti postojanja tehnološkog viška za svakog zaposlenika koji je proglašen tehnološkim viškom. Program iz stava 1. ovog člana, Poslodavac je obavezan dostaviti na konsultacije Sindikatu - vijeću zaposlenika. Sindikat će, u slučajevima otkaza Ugovora o radu, zastupati interese zaposlenika u odnosu na Poslodavca i predložiti način rješavanja otkaza, shodno odredbama Zakona o radu i Kolektivnog ugovora. Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja Ugovora o radu u smislu stava 1. ovog člana, Poslodavac namjerava zaposliti zaposlenike sa istim kvalifikacijama i stepenom stručne spreme, prije zapošljavanja drugih lica će ponuditi zaposlenje onim zaposlenicima čiji su Ugovori o radu otkazani. Prilikom utvrđivanja tehnološkog viška za očuvanje zaposlenja, u slučaju iste radne efikasnosti, kao prednost se primjenjuje dužina radnog staža kod Poslodavca. Član 76. Zaposlenik sa kojim je Poslodavac sklopio Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem se otkazuje Ugovor o radu nakon 2 (dvije) i više godina neprekidnog rada, osim u slučaju ako se Srijeda, 13.12.2006. Ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz Ugovora o radu od strane zaposlenika, ima pravo na novčani iznos otpremnine koji se sastoji od: 1. dvije trećine mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljednja 3 (tri) mjeseca prije prestanka Ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca i sve naknade po osnovu prava ostvarenih do isteka otkaznog roka 2. Dodatne naknade zaposleniku po osnovu ukupne dužine radnog staža, koja će se utvrđivati tako što će se za svaku godinu radnog staža isplaćivati novčani iznos od 3.000,00 (trihiljade) KM. Novčani iznos otpremnine isplaćuje se zaposleniku odmah nakon rješenja o prestanku radnog odnosa zbog tehnološkog viška, kada odluka postane konačna. IX. VIJEĆE ZAPOSLENIKA Član 77. Vijeće zaposlenika formira se na prijedlog Sindikata ili najmanje 20% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenika koji su u radnom odnosu kod Poslodavca. Zaposlenici imaju pravo da učestvuju u odlučivanju po pitanjima u vezi s njihovim ekonomskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uslovima propisanim Zakonom o vijeću zaposlenika u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/04). Vijeće zaposlenika u cilju zaštite prava i interesa zaposlenika, surađuje sa Sindikatom. Ako kod Poslodavca nije formirano vijeće zaposlenika, Sindikat ima obaveze i ovlaštenja koja se na osnovu Zakona o vijeću zaposlenika u Federaciji BiH odnose na vijeće zaposlenika. Član 78. Vijeće zaposlenika prati primjenu zakona, kolektivnih ugovora i drugih propisa koji su od interesa za ostvarivanje prava zaposlenika. Vijeće zaposlenika prati da li Poslodavac ispunjava obavezu u pogledu uplate doprinosa za penziono, invalidsko i zdravstveno osiguranje od nezaposlenosti i s tim u vezi ima pravo uvida u odgovarajuću dokumentaciju. Član 79 Predsjednik Nadzornog odbora će pozivati predstavnika vijeća zaposlenika na sastanke Nadzornog odbora na kojima se raspravlja o pitanjima koja su definisana Zakonom o vijeću zaposlenika i drugim zakonskim propisima. X. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZAPOSLENIKA Član 80. Zaposlenici imaju pravo i dužnost školovati se, osposobljavati i usavršavati se na radu, u skladu sa svojim sposobnostima, uslovima rada i Planom utvrđenim potrebama Poslodavca. Poslodavac je obavezan prilikom tehnoloških promjena ili uvođenja novog načina organizovanja rada, omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad. Obrazovanje zaposlenika za potrebe Poslodavca uredit će se posebnim Pravilnikom. Obrazovanje za potrebe Poslodavca je radna obaveza zaposlenika, te mu u to vrijeme pripadaju sva prava kao da je radio. Međusobna prava i obaveze između Poslodavca i zaposlenika koji je upućen na obrazovanje od strane Poslodavca uređuju se posebnim ugovorom. U slučaju da zaposlenik ne završi školovanje u određenom roku, Poslodavac je dužan da ga rasporedi na poslove u okviru njegove stručne spreme uz obavezu vraćanja troškova školovanja od strane zaposlenika. Srijeda, 13.12.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Član 81. Na zahtjev Sindikata Poslodavac će, u skladu sa mogućnostima, omogućiti obrazovanje i osposobljavanje sindikalnih kadrova. XI. OSTVARIVANJE PRAVA IZ RADNOG ODNOSA Član 82. Zaposlenik će svoja prava iz radnog odnosa ostvarivati po postupku i na način utvrđen Zakonom o radu. Rješenje nastalog radnog spora, strane u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitraži. Sastav, postupak i druga pitanja značajna za rad arbitraže uredit će se sporazumom strana. Član 83. Ako se zbog prodaje, nasljeđivanja, spajanja, pripajanja, podjele ili druge promjene oblika organizovanja, promijeni osoba ili pravni položaj Poslodavca, sve obaveze iz Kolektivnog ugovora, Ugovora o radu i svih drugih akata, koje se odnose na zaposlenike, prenose se na novog Poslodavca, uz saglasnost zaposlenika. Član 84. Shodno članu 217. Zakona o privrednim društvima u Federaciji BiH, statutima Dioničkog društva BH Telecom Sarajevo i Javnog Poduzeća Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar, Poslodavac će predvidjeti posebnu emisiju dionica za zaposlenike u visini od 5% osnovnog kapitala Dioničkog društva BH Telecom i Javnog Poduzeća Hrvatske Telekomunikacije d.o.o. Mostar koje će biti prenesene na zaposlenike. XII. DJELOVANJE I UVJETI ZA RAD SINDIKATA Član 85. Sindikat je samostalna, dobrovoljna i interesna organizacija zaposlenih u Dioničkom društvu BH Telecom i Javnom Poduzeću Hrvatske telekomunikacije d.o.o.Mostar, strukovna i nezavisna od državnih organa, vjerskih institucija, političkih stranaka i poslodavaca, organizovana u osnovne sindikalne organizacije, podružnice i sindikalne grupe, koji svoju aktivnost zasnivaju na Ustavu BiH, Ustavu Federacije BiH, Dejtonskom sporazumu (Anex 3), svom Statutu, međunarodnim dokumentima i pozitivnim zakonskim propisima. Član 86. Poslodavac neće ograničavati djelovanje Sindikata odlukama organa upravljanja i rukovođenja. Područje rada Sindikata utemeljeno Statutom i Programom je sindikalno organizovanje zaposlenih kod Poslodavca, aktivno učešće u donošenju normativnih akata kod Poslodavca koji tretiraju odnose po osnovu rada kod Poslodavca i zaštita prava radnika. Sindikat ima pravo da od Poslodavca zahtijeva i druge informacije vezane za status zaposlenika, ostvarivanje prava zaposlenika, a Poslodavac obavezu da te informacije pruži, u skladu sa Zakonom o vijeću zaposlenika i drugim propisima. Sindikat se neće baviti poslovnom politikom, politikom obaveza i razvoja Poslodavca, tehnološkim i ekonomskokomercijalnim procesom, ukoliko ne utiču negativno na socijalni status i prava zaposlenika. Član 87. Funkcije predsjednika i sekretara Sindikata obavljaju se profesionalno. Poslodavac će osigurati Sindikatu: 1. aktivno učešće u donošenju akata koji uređuju pitanja iz radnih odnosa u skladu sa zakonom 2. omogućiti predstavnicima Sindikata plaćeno odsustvo sa rada radi učešća u radu organa Sindikata i to: – članovima Centralnog odbora i Predsjedništva, organima Centralnog odbora i Predsjedništva, predsjedniku Skupštine i Nadzornog odbora . . . . . . 15 radnih dana u god. – predsjednicima i članovima sindikalnih odbora OSO i predsjednicima i članovima vijeća sindikalnih Broj 78 – Stranica 8523 podružnica i članovima Nadzornog odbora . . . . . . . . . . . . . 9 radnih dana u god. – povjerenicima sindikalnih podružnica i povjerenicima sindikalnih jedinica . . . . . . 5 radnih dana u god. Osim broja sati sindikalne aktivnosti s naknadom plaće utvrđenim u prethodnom stavu, Poslodavac je obavezan sindikalnom povjereniku koji sindikalnu aktivnost ne obavlja u punom radnom vremenu (profesionalno) omogućiti izostanak s rada, uz naknadu plaće i ostalih troškova, prilikom prisustvovanja sindikalnim sastancima i seminarima, tečajevima, osposobljavanju, kongresu i konferencijama u zemlji i inostranstvu. U vrijeme trajanja mandata i 6 (šest) mjeseci nakon isteka mandata sindikalnom povjereniku, Poslodavac ne može bez njegove saglasnosti i saglasnosti Sindikata, premjestiti ga na drugo radno mjesto rada kod Poslodavca ili drugo preduzeće ili utvrditi kao višak radnika. – Sindikalni povjerenik ima pravo, po prestanku sindikalne funkcije, vratiti se na radno mjesto i mjesto gdje je radio prije odlaska na funkciju – Povjereniku kojem je sindikalna funkcija prestala prije isteka punog mandata, sindikalni imunitet traje (šest) mjeseci – Sindikat je obavezan Poslodavca obavijestiti o sindikalnim povjerenicima i trajanju mandata svakog sindikalnog povjerenika Član 88. Sindikatu će Poslodavac osigurati sljedeće uslove rada: – radne prostorije – sredstva, namještaj, sitni inventar i potrošni materijal – korištenje sale za sastanke ili drugi odgovarajući prostor – besplatno korištenje najmanje jednog telefonskog priključka (telefon, faks, računar) – besplatan pristup internetu, intranetu, e-mail adresa, njeb prostor, domena i distribucijska grupa – dva mobilna priključka za predsjednika i sekretara prema odluci Uprave Društva – korištenje putničkog automobila po potrebi – slobodu sindikalnog izvještavanja u skladu sa važećim propisima i etičkim standardima, te podjelu štampe – besplatno korištenje poštanskih usluga – izdavanje sindikalnog glasnika (tromjesečno) ili ustupanje dijela prostora u svom informativnom glasilu – obračun članarine i sindikalnih finansijskih potreba članova sindikata putem platnih lista – osigurati i druga neophodna sredstva i uslove za rad Sindikata u skladu sa posebnim sporazumom zaključenim između Sindikata i Poslodavca Odgovorni rukovodioci nižih organizacijskih cjelina Društva će obezbijediti prostoriju sa namještajem i opremom za rad Osnovne sindikalne organizacije Sindikata BH Telecoma, odnosno Sindikalne podružnice Sindikata Hrvatskih telekomunikacija Mostar. Član 89. Kod korištenja uslova za rad Sindikata, ugovorenim sa Poslodavcem, Sindikat će osigurati da se: – povjerene prostorije i sredstva koriste na predviđen i racionalan način – sve sjednice održavaju tako da se odsustva sa posla svedu na razumnu mjeru – za prisustvovanje sjednicama, predviđenim ovim ugovorom, preko svog sindikalnog povjerenika blagovremeno izvijesti neposredni rukovodilac Član 90. Poslodavac i Sindikat će partnerski odnos ostvarivati putem: Generalni direktor odnosno Direktor - Predsjednik Uprave i Predsjednik sindikata, odnosno kroz rad pregovaračkih timova Uprave društva i Sindikata. Generalni direktor odnosno Direktor - Predsjednik Uprave ili od njega ovlašteni predstavnik Uprave Društva su obavezni primiti Predsjednika sindikata, na njegov zahtjev. Broj 78 – Stranica 8524 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Direktori odnosno rukovoditelji dijelova preduzeća su obavezni primiti predsjednike osnovnih sindikalnih organizacija odnosno sindikalnih podružnica na njihov zahtjev. Pregovarački timovi imaju po pet članova i isto toliko zamjenika, na čelu sa Generalnim direktorom odnosno Direktorom - Predsjednikom Uprave, odnosno Predsjednikom sindikata. Za vrijeme trajanja konkretnih pregovora, partneri u pregovorima nemaju prava mijenjati članove svog pregovaračkog tima do okončanja konkretnih pregovora. Sastav pregovaračkog tima Uprave društva određuje Generalni direktor odnosno Direktor - Predsjednik Uprave, a Sindikata Predsjednik sindikata uz saglasnost Centralnog odbora - Predsjedništva. Sastanak pregovaračkih timova ugovara se ravnopravno na zahtjev jednog ili drugog partnera u pregovorima. Član 91. Profesionalni nosioci funkcija u Sindikatu će se regulirati Aneksima pojedinačnih ugovora o radu. Za vrijeme profesionalnog obavljanja funkcija, zaposlenici iz stava 1. ovog člana ne mogu biti uskraćeni u ostvarivanju niti jednog prava iz radnog odnosa, koje bi ostvarivali da su radili na svojim radnim mjestima koja su utvrđena u njihovim ugovorima o radu. Za vrijeme profesionalnog obavljanja funkcija u Sindikatu, zaposleniku pripada plaća u visini plaće koju bi imao da je radio na svom radnom mjestu ili po odluci Sindikata ukoliko je povoljnije za njega Plaću koju bi zaposlenik iz prethodnog stava ovog člana ostvario da je radio na svom radnom mjestu, odnosno po odluci Sindikata ukoliko je povoljnije za njega, isplaćuje Poslodavac. Odnosi između zaposlenika profesionalaca u Sindikatu i Poslodavca uređuju se aneksom njihovih ugovora o radu Zaposlenici koji profesionalno obavljaju dužnosti u Sindikatu, imaju pravo po isteku sindikalne funkcije vratiti se na radno mjesto u mjesto rada gdje su radili prije odlaska na funkciju, a ukoliko to radno mjesto ne postoji, onda na drugo odgovarajuće radno mjesto. XIII. METODA SINDIKALNE AKCIJE Član 92. Sindikat će metode sindikalne akcije koristiti tako što će njihov nosilac biti Centralni odbor - Predsjedništvo Sindikata, a partner Generalni direktor odnosno Direktor - Predsjednik uprave. Pojedini oblici sindikalnih aktivnosti i rokovi rješavanja su sljedeći: METOD NAČIN RJEŠAVANJA SINDIKALNE AKCIJE Zahtjev pismeno Posredovanje predstavnici Arbitraža komisijski Pregovaranje predstavnici Usaglašavanje predstavnici Bojkot pismeno Najava štrajka pismeno Štrajk upozorenja pismeno ROK RJEŠAVANJA 15 - 30 dana 1 - 3 dana 30 dana 30 dana 15 dana 1 - 3 dana 15 dana 3 dana XIV. RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA Član 93. Kolektivni radni sporovi o primjeni, izmjeni i dopuni, odnosno otkazivanju ovog Ugovora ili drugog sličnog spora koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovog Ugovora, rješavat će se u postupku mirenja u skladu sa Zakonom o radu. Član 94. Kolektivne radne sporove, koji se nisu mogli riješiti dogovorom potpisnika ovog Ugovora, rješava Mirovno vijeće. Mirovno vijeće se sastoji od tri člana i to: predstavnika Poslodavca, Sindikata i predstavnika kojeg izaberu strane u sporu sa liste koju utvrđuje resorni federalni ministar, a utvrđuje se za razdoblje od 2 (dvije) godine. Srijeda, 13.12.2006. Mirovno vijeće iz stava 2. ovog člana donosi Pravila o postupku pred tim Vijećem. Administrativne poslove za Mirovno vijeće vrši resorno federalno ministarstvo. Troškove za člana Mirovnog vijeća sa liste koju utvrđuje resorni federalni ministar snosi resorno federalno ministarstvo. Član 95. Postupak mirenja pokreće se na pismeni prijedlog jednog od potpisnika ovog Ugovora, a mora se dovršiti u roku od 10 (deset) dana od dana početka mirenja. U postupku mirenja ispituju se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prikupljaju se i drugi dokazi i saslušavaju svjedoci. Mirovno vijeće sastavlja pismeni prijedlog nagodbe. Ako ugovorne strane prihvate pismeni prijedlog nagodbe, nagodba ima pravnu snagu i djejstvo Kolektivnog ugovora. Član 96. Strane u sporu mogu rješavanje kolektivnog radnog spora, sporazumno, povjeriti arbitraži. U slučaju odbijanja prijedloga nagodbe, provodi se arbitražni postupak. Arbitražno vijeće broji pet članova, od čega po dva imenuju ugovorne strane, a jednog zajedničkog člana (predsjednika) biraju iz reda uglednih stručnjaka iz oblasti koja je predmet spora. Rad Arbitražnog vijeća je javan. Član 97. Odluka arbitraže donosi se u roku od 15 (petnaest) dana od dana pokretanja arbitražnog spora i ima pravnu snagu i djejstvo Kolektivnog ugovora. Protiv arbitražne odluke, žalba nije dopuštena. XV. ŠTRAJK Član 98. U svrhu zaštite i ostvarenja ekonomskih i socijalnih interesa svojih članova Sindikat ima pravo pozvati svoje članstvo i zaposlene u štrajk. Zaposlenik ima pravo na štrajk i slobodno odlučuje o svom učešću u štrajku. Ukoliko Sindikat ocijeni da se ne ostvaruju prava zaposlenika utvrđena Zakonom i Kolektivnim ugovorom, stupit će u pregovore sa Poslodavcem i zahtijevati da poduzme odgovarajuće mjere. Sindikat ima pravo organizovati štrajk u skladu sa Zakonom i pravilima Sindikata o štrajku, ukoliko sporna pitanja ne budu riješena putem pregovora. Sindikat se suzdržava od štrajka, ako se odredbe ovog Kolektivnog ugovora uredno ispunjavaju prema svim zaposlenicima. Štrajk se organizuje i vodi u skladu sa Zakonom o štrajku, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom Sindikata o štrajku. Član 99. Sindikat će pristupiti štrajku, kao metodu sindikalne akcije, u skladu sa zakonom, pri tome vodeći računa da se obezbijedi funkcionisanje sistema telekomunikacija u skladu sa članom 5. Zakona o štrajku. Za provođenje štrajka potrebno je utvrditi nužan obim poslova u preduzeću koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka, a na osnovu Sporazuma utvrđenog sa Poslodavcem. Sporazum kojim se utvrđuje funkcionisanje nužnih radnih mjesta u preduzeću, kao i njihov obim, predlaže Poslodavac. Član 100. Odluku o stupanju u štrajk donosi Centralni odbor Predsjedništvo Sindikata. Centralni odbor - Predsjedništvo Sindikata sačinjava štrajkački odbor. Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka. Odluka o stupanju u štrajk dostavlja se osnovnim sindikalnim organizacijama - sindikalnim podružnicama i Poslodavcu i to u zakonski utvrđenom roku. Srijeda, 13.12.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Član 101. Poslodavac ne može pozivati na odgovornost zaposlenike, niti ih dovoditi u nepovoljniji položaj, zbog učešća u štrajku bez obzira jesu li učlanjeni u Sindikat ili nisu njegovi članovi. Član 102. Zaposleniku koji je učestvovao u štrajku plaća se može smanjiti srazmjerno vremenu učešća u štrajku. XVI. PRIMJENA I TUMAČENJE KOLEKTIVNOG UGOVORA Član 103. Ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju od četiri člana za praćenje primjene i tumačenje odredaba ovog Ugovora i to dva člana Sindikata i dva člana resornog ministarstva. Komisija se imenuje u roku od 30 (trideset) dana od dana potpisivanja ovog Ugovora. Predsjednik komisije, mijenja se naizmjenično svake godine. Komisija donosi Poslovnik o radu. Odluke komisije se donose većinom glasova, a kod istog broja glasova, komisija će usaglašavati stavove, a ako nije moguće ide na arbitražu. Broj 78 – Stranica 8525 Član 111. Ovaj Kolektivni ugovor stupa na snagu i primjenjuje se narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Ugovorne strane su saglasne da se ovaj Kolektivni ugovor primjenjuje za Javno poduzeće Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar od 01. jula 2007. godine. Broj 01-27-1239/06 Na strani Poslodavca 4. decembra 2006. godine Za Vladu Federacije BiH Federalni ministar prometa i komunikacija mr. Nedžad Branković, s. r. Broj 51-06/06 4. decembra 2006. godine Na strani zaposlenika/radnika Predsjednik Sindikata BH Telecoma Omer Karamujić, s. r. Broj P-4-2/06 4. decembra 2006. godine Predsjednik Sindikata Hrvatskih telekomunikacija Mostar Pero Obad, s. r. XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 104. Zaštita dostojanstva i načela ponašanja Poslodavca i zaposlenika temelje se na etičkom Kodeksu. Član 105. Ovaj Ugovor zaključuje se na neodređeno vrijeme. Svaka ugovorna strana može pokrenuti postupak za izmjene i dopune ovog Ugovora, ali ga ne može jednostrano otkazati. Strana kojoj je podnesen pismeni prijedlog za izmjenu i dopunu ovog Ugovora obavezna je pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni i dopuni u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema prijedloga. Ako druga strana ne prihvati prijedlog u roku od petnaest dana, pokreće se arbitražni postupak. Član 106. Ovaj Kolektivni ugovor smatra se zaključenim kada ga potpišu predstavnici ugovornih strana. Prava utvrđena ovim Ugovorom ne mogu biti manja u eventualnoj tvorbi pojedinačnih kolektivnih ugovora. Član 107. Nadzor nad primjenom ovog Kolektivnog ugovora obavlja federalni inspektor rada. Zaposlenik, Sindikat, vijeće zaposlenika i Poslodavac mogu zahtijevati od inspektora rada provođenje inspekcijskog nadzora. Član 108. Potpisnici ovog Ugovora se obavezuju da će na sva druga pitanja iz radnog odnosa koja nisu uređena ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjivati odredbe Zakona o radu, Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 54/05) i Konvencija MOR-a koje su ratifikovane od strane Bosne i Hercegovine. Član 109. Poslodavac je dužan uskladiti Pravilnik o radu, Pravilnik o radnim mjestima sa posebnim uslovima rada, Pravilnik o zaštiti na radu i druga opća akta sa odredbama ovog Ugovora u roku od 90 (devedeset) dana od dana stupanja na snagu ovog Ugovora. Član 110. Danom početka primjene ovog Kolektivnog ugovora prestaje da važi Kolektivni ugovor za zaposlenike JP BH Telecom Sarajevo ("Službene novine Federacije BiH" br. 5/04) i Kolektivni ugovor za zaposlenike Hrvatske pošte i telekomunikacija Mostar ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/02). FEDERALNO MINISTARSTVO UNUTARNJIH/UNUTRAŠNJIH POSLOVA FEDERALNA UPRAVA POLICIJE Na osnovu člana 28. Zakona o unutrašnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/05), direktor Federalne uprave policije donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMISIJE ZA ZASTUPANJE FEDERALNE UPRAVE POLICIJE U RADNIM SPOROVIMA PRED SUDOVIMA I. U Komisiju za zastupanje Federalne uprave policije u radnim sporovima pred sudovima, imenujem: 1. MAIDA ČUSTOVIĆ, predsjednik Komisije 2. AZRA IMAMOVIĆ, član 3. DRAGOLJUB TOMIĆ, član 4. ŠUHRETA BJELIĆ, član 5. FAHRIDA MUSTAFIĆ, tehnički sekretar II. Zadatak Komisije je da obavlja sve radnje u toku postupka uz prethodnu saglasnost direktora Federalne uprave policije, kao što su: podnošenje tužbe, povlačenje tužbe, davanje odgovora na tužbu, priznavanje ili odricanje od tužbenog zahtjeva, zaključenje poravnanja, podnošenje redovnih i vanrednih pravnih lijekova, kao i sve ostale neophodne radnje koje nisu navedene, do okončanja postupka. III. Tehnički sekretar Komisije je dužan voditi evidenciju pristiglih tužbi u za to predviđenom Registru, te pripremati punomoći za zastupanje u svakom konkretnom predmetu. IV. Komisija će donijeti Poslovnik o radu u roku od 7 (sedam) dana od dana imenovanja Komisije sa razrađenim elementima iz tačke II. (dva) ovog Rješenja. V. Predsjednik Komisije dužan je tromjesečno dostavljati informaciju o stanju u ovoj oblasti, preko rukovodioca Sektora za policijsku podršku i administraciju. VI. Za učešće u radu Komisije, njenim članovima i tehničkom licu pripada pravo na naknadu u skladu sa tačkom 5. Odluke o Broj 78 – Stranica 8526 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH načinu obrazovanja i visini naknade za rad stručnih komisija i drugih radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i rukovoditelja federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/04 i 41/05), koja će se utvrditi posebnim rješenjem. VII. Ovo Rješenje stupa na snagu sa danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 09-10/4-34-2-857 Direktor 23. novembra/studenoga 2006. godine Glavni generalni inspektor Sarajevo Zlatko Miletić, s. r. Na osnovu člana 7. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 49/04, 19/05, 52/05, 92/05 i 24/06) i člana 5. Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 3/05), direktor Federalne uprave policije donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMISIJE ZA PROVOĐENJE POSTUPKA NABAVKE DNEVNE I SEDMIČNE ŠTAMPE, ŠTAMPARSKIH USLUGA I HTZ OPREME PUTEM KONKURENTSKIH ZAHTJEVA ZA DOSTAVLJANJE PONUDA I. Imenuje se Komisija za provođenje konkurentskih zahtjeva za dostavljanje ponuda izbora najpovoljnijeg ponuđača za nabavku dnevne i sedmične štampe, štamparskih usluga i HTZ opreme za 2007. godinu, u sastavu: 1. ROBERT CVRTAK - predsjednik 2. MUSTAFA HUJDUROVIĆ - član 3. DAMIR ČESKIĆ - član 4. MUNEVERA KOVAČEVIĆ - sekretar II. Zadatak Komisije je da izradi metodologiju za ocjenjivanje ponuda, otvori i ocijeni prispjele ponude, daje preporuku direktoru Federalne uprave policije za dodjelu Ugovora kao i izvještaj o radu. III. Sekretar Komisije vrši administrativne poslove, vodi zapisnik sa sastanaka Komisije, priprema izvještaj, vodi dokumentaciju i vrši druge poslove koje zahtijeva predsjednik Komisije. IV. Mandat Komisije traje do okončanja svih poslova iz tačke 2. ovog Rješenja. V. Za učešće u radu Komisije, predsjedniku, članovima i sekretaru komisije pripada naknada u skladu sa Odlukom o načinu obrazovanja i visine naknade za rad stručnih komisija i drugih radnih tijela osnovanih od strane Vlade FBiH i rukovoditelja federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/04 i 41/05) o čemu će se donijeti posebno Rješenje. VI. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 09-10/1-14-2-3647 Direktor 24. novembra/studenoga 2006. godine Glavni generalni inspektor Sarajevo Zlatko Miletić, s. r. Na osnovu člana 7. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 49/04, 19/05, 52/05, 92/05 i 24/06) i člana 5. Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 3/05), direktor Federalne uprave policije donosi Srijeda, 13.12.2006. RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMISIJE ZA PROVOĐENJE POSTUPKA NABAVKE ČISTOVNOG MATERIJALA, ŠPEDITERSKIH I UVOZNIČKIH USLUGA, SUVENIRA, POKLONA I GRAVERSKIH USLUGA - PUTEM KONKURENTSKIH ZAHTJEVA ZA DOSTAVLJANJE PONUDA I. Imenuje se Komisija za provođenje konkurentskih zahtjeva za dostavljanje ponuda izbora najpovoljnijeg ponuđača za nabavku čistovnog materijala, špediterskih i uvozničkih usluga, suvenira, poklona i graverskih usluga, u sastavu: 1. SABINA MUHOVIĆ - predsjednik 2. IZEDIN HADŽIĆ - član 3. DRAGAN TUCAKOVIĆ - član 4. MUNEVERA KOVAČEVIĆ - sekretar II. Zadatak Komisije je da izradi metodologiju za ocjenjivanje ponuda, otvori i ocijeni prispjele ponude, daje preporuku direktoru Federalne uprave policije za dodjelu Ugovora kao i izvještaj o radu. III. Sekretar Komisije vrši administrativne poslove, vodi zapisnik sa sastanaka Komisije, priprema izvještaj, vodi dokumentaciju i vrši druge poslove koje zahtijeva predsjednik Komisije. IV. Mandat Komisije traje do okončanja svih poslova iz tačke 2. ovog Rješenja. V. Za učešće u radu Komisije, predsjedniku, članovima i sekretaru komisije pripada naknada u skladu sa Odlukom o načinu obrazovanja i visine naknade za rad stručnih komisija i drugih radnih tijela osnovanih od strane Vlade FBiH i rukovoditelja federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/04 i 41/05) o čemu će se donijeti posebno Rješenje. VI. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 09-10/1-14-2-3648 Direktor 24. novembra/studenoga 2006. godine Glavni generalni inspektor Sarajevo Zlatko Miletić, s. r. VRHOVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE SUDSKA POLICIJA Na osnovu člana 4. stav 2. Zakona o sudskoj policiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/96 i 37/04), a u vezi sa članom 7. i 8. Pravilnika o radnim odnosima službenika sudske policije u Federaciji Bosne i Hercegovine, broj Su-sp-41/06 od 14. marta 2006. godine, i Odlukom Uprave sudske policije sudova Federacije BiH, broj Sp-01-1531-1/06 od 27. novembra 2006. godine, glavni zapovjednik Odjeljenja sudske policije sudova Federacije BiH donosi RJEŠENJE I. Imenuje se Komisija za izbor kandidata za prijem u radni odnos u Sudsku policiju u Federaciji Bosne i Hercegovine, u sastavu: 1. DŽENAD GROŠO - predsjednik Komisije 2. MILIJAN TUNJIĆ - član Komisije 3. SLAVIŠA OSTOJIĆ - član Komisije Srijeda, 13.12.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Administrativno-tehničke poslove za Komisiju će vršiti SAMIRA SUKIĆ. II. Zadatak Komisije za izbor je da: a. vrši oglašavanje slobodnih radnih mjesta; b. uz odobrenje glavnog zapovjednika utvrdi sadržaj testova općeg znanja, uključujući pisani rad i test tjelesne sposobnosti; c. obavlja intervjue sa kandidatima koji su zadovoljili na testu iz prethodne tačke; d. objavljuje listu kandidata koji su pristupili testiranju; e. utvrđuje konačan rezultat za svakog kandidata na osnovu ukupnog zbira rezultata svakog od testova; f. utvrđuje listu kandidata koji imaju najveći broj bodova, sa liste iz prethodne tačke ovog člana, radi zapošljavanja u skladu sa oglašenim brojem slobodnih radnih mjesta, i istu dostavlja svim kandidatima koji su uspješno završili testiranje. III. Članovi Komisije imaju pravo na naknadu, koja će se u skladu sa važećim propisima utvrditi posebnim rješenjem. IV. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, i ima se objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH". Glavni zapovjednik Sudske policije BiH Broj Sp-01-1657/06 Generalni inspektor 27. novembra/studenoga 2006. godine Sudske policije Sarajevo Muhamed Sarić, s. r. FEDERALNA DIREKCIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO/AVIJACIJU Broj 78 – Stranica 8527 Komisije i prikupljanje saglasnosti, dokumentovanje i drugi poslovi po zahtjevu predsjednika Komisije. Član 4. Rok za izvršenje zadataka iz člana 3. je 22. 12. 2006. godine. Član 5. Ovlaštenja Komisije za izvršenje zadataka iz člana 3. ovog Rješenja su: – direktna korespondencija sa ponuđačima vezano za pojašnjenje ponuda/zahtjeva sa pravom na ovjeru dokumenata potpisanih od strane predsjednika Komisije, – ovlaštenja za pregovaranje. Član 6. Članovi i njihovi zamjenici iz člana 1. ovog Rješenja dužni su potpisati izjavu o nepristrasnosti i povjerljivosti u odnosu na ponuđače koja je sastavni dio ovog Rješenja, a u skladu sa Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 7. Naknada za rad u postupku javnog nadmetanja za nabavku roba i vršenju usluga, članovima Komisije utvrdit će se posebnim rješenjem u skladu sa Odlukom o načinu obrazovanja i visine naknade za rad stručnih komisija i drugih radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije BiH i rukovoditelja federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/04 i 41/05). Član 8. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja. Broj 10-1-27-63-1680-2/06 6. decembra/prosinca 2006. godine Direktor Mostar Amadeo Mandić, s. r. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravilnika o javnim nabavkama broj 10-1-02-1-288-1/05 od 11. maja 2005. godine i Rješenja federalnog ministra prometa i komunikacija broj 01-27-427/03 od 12. maja 2003. godine, direktor Federalne direkcije za civilnu avijaciju-zrakoplovstvo donosi Na osnovu člana 26. stav 2. Pravilnika o javnim nabavkama broj 10-1-02-1-288-1/05 od 11. maja 2005. godine i Rješenja federalnog ministra prometa i komunikacija broj 01-27-427/03 od 12. maja 2003. godine, direktor Federalne direkcije za civilnu avijaciju-zrakoplovstvo donosi RJEŠENJE RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMISIJE ZA JAVNE NABAVKE Član 1. Imenuje se Komisija za provođenje postupka konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda za nabavku usluge hotelskog smještaja za kontrolore zračnog prometa u Centrima zračnog prometa Sarajevo, Mostar i Tuzla za potrebe Federalne direkcije za civilnu avijaciju-zrakoplovstvo, u sljedećem sastavu: 1. BOJANA RADIVOJEVIĆ, predsjednik Komisije, 2. ENISA ČEHOVIĆ, član, 3. DARKO MARTINOVIĆ, član za sekretara komisije imenuje se ANA ČOVIĆ. Član 2. Imenovana lica iz člana 1. ovog Rješenja dužna su postupati u skladu sa odredbama ZJN-a BiH, podzakonskim aktima i Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 3. Zadatak Komisije je da utvrdi plan rada Komisije, izradi metodologiju za ocjenjivanje ponuda, obavi pregovore, otvori prispjele ponude/zahtjeve, sačini zapisnik o otvaranju ponuda/zahtjeva, ocijeni prispjele ponude/zahtjeve i sačini izvještaj o radu i daje preporuku za dodjelu ugovora na način propisan članom 45. Pravilnika o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Zadatak sekretara Komisije su administrativni poslovi, priprema zapisnika za sastanke Komisije, izvještaj o radu O IMENOVANJU KOMISIJE ZA JAVNE NABAVKE Član 1. Imenuje se Komisija za provođenje postupka konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda za opremanje prostorija na kontrolnom tornju i prvom katu administrativne zgrade Centra kontrole zračnog prometa Mostar za potrebe Federalne direkcije za civilnu avijaciju-zrakoplovstvo, u sljedećem sastavu: 1. BOJANA RADIVOJEVIĆ, predsjednik Komisije, 2. MARIO MIKULIĆ, član, 3. SEMIR TIKVEŠA, član za sekretara komisije imenuje se NEDA ZELENIKA. Član 2. Imenovana lica iz člana 1. ovog Rješenja dužna su postupati u skladu sa odredbama ZJN-a BiH, podzakonskim aktima i Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 3. Zadatak Komisije je da utvrdi plan rada Komisije, izradi metodologiju za ocjenjivanje ponuda, obavi pregovore, otvori prispjele ponude/zahtjeve, sačini zapisnik o otvaranju ponuda/zahtjeva, ocijeni prispjele ponude/zahtjeve i sačini izvještaj o radu i daje preporuku za dodjelu ugovora na način propisan članom 45. Pravilnika o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Zadatak sekretara Komisije su administrativni poslovi, priprema zapisnika za sastanke Komisije, izvještaj o radu Broj 78 – Stranica 8528 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Komisije i prikupljanje saglasnosti, dokumentovanje i drugi poslovi po zahtjevu predsjednika Komisije. Član 4. Rok za izvršenje zadataka iz člana 3. je 22. 12. 2006. godine. Član 5. Ovlaštenja Komisije za izvršenje zadataka iz člana 3. ovog Rješenja su: – direktna korespondencija sa ponuđačima vezano za pojašnjenje ponuda/zahtjeva sa pravom na ovjeru dokumenata potpisanih od strane predsjednika Komisije, – ovlaštenja za pregovaranje. Član 6. Članovi i njihovi zamjenici iz člana 1. ovog Rješenja dužni su potpisati izjavu o nepristrasnosti i povjerljivosti u odnosu na ponuđače koja je sastavni dio ovog Rješenja, a u skladu sa Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 7. Naknada za rad u postupku javnog nadmetanja za nabavku roba i vršenju usluga, članovima Komisije utvrdit će se posebnim rješenjem u skladu sa Odlukom o načinu obrazovanja i visine naknade za rad stručnih komisija i drugih radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije BiH i rukovoditelja federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/04 i 41/05). Član 8. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja. Broj 10-1-27-63-1690-1/06 6. decembra/prosinca 2006. godine Direktor Mostar Amadeo Mandić, s. r. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravilnika o javnim nabavkama broj 10-1-02-1-288-1/05 od 11. maja 2005. godine i Rješenja federalnog ministra prometa i komunikacija broj 01-27-427/03 od 12. maja 2003. godine, direktor Federalne direkcije za civilnu avijaciju-zrakoplovstvo, donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMISIJE ZA JAVNE NABAVKE Član 1. Imenuje se Komisija za provođenje postupka konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda za nabavku usluge izvođenja radova na rekonstrukciji antentskog sistema Bukovik za potrebe Federalne direkcije za civilnu avijaciju-zrakoplovstvo, u sljedećem sastavu: 1. BOJANA RADIVOJEVIĆ, predsjednik Komisije, 2. AMIR DŽEKO, član 3. SEAD KEBO, član za sekretara Komisije imenuje se SUZANA ŠIMUNOVIĆZOVKO. Član 2. Imenovana lica iz člana 1. ovog Rješenja dužna su postupati u skladu sa odredbama ZJN-a BiH, podzakonskim aktima i Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju - Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 3. Zadatak Komisije je da utvrdi plan rada Komisije, izradi metodologiju za ocjenivanje ponuda, obavi pregovore, otvori prispjele ponude/zahtjeve, sačini zapisnik o otvaranju ponuda/zahtjeva, ocijeni prispjele ponude/zahtjeve i sačini izvještaj o radu i daje preporuku za dodjelu ugovora na način propisan članom 45. Pravilnika o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju - Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Zadatak sekretara Komisije su administrativni poslovi, priprema zapisnike sa sastanka Komisije, izvještaj o radu Srijeda, 13.12.2006. Komisije i prikupljanje saglasnosti, dokumentovanje i drugi poslovi po zahtjevu predsjednika Komisije. Član 4. Rok za izvršenje zadataka iz člana 3. je 29. 12. 2006. godine. Član 5. Ovlaštenja Komisije za izvršenje zadataka iz člana 3. ovog Rješenja su: – direktna korespondencija sa ponuđačima vezano za pojašnjenje ponuda/zahtjeva sa pravom na ovjeru dokumenata potpisanih od strane predsjednika Komisije, – ovlaštenja za pregovaranje. Član 6. Članovi i njihovi zamjenici iz člana 1. ovog Rješenja dužni su potpisati izjavu o nepristrasnosti i povjerljivosti u odnosu na ponuđače koja je sastavni dio ovog Rješenja, a u skladu sa Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju - Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 7. Naknada za rad u postupku javnog nadmetanja za nabavku roba i vršenje usluga, članovima Komisije utvrdit će se posebnim rješenjem u skladu sa Odlukom o načinu obrazovanja i visine naknade za rad stručnih komisija i drugih radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije BiH i rukovoditelja federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/04 i 41/05). Član 8. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja. Broj 10-1-27-63-1663-1/06 8. decembra/prosinca 2006. godine Direktor Mostar Amadeo Mandić, s. r. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravilnika o javnim nabavkama broj 10-1-02-1-288-1/05 od 11. maja 2005. godine i Rješenja federalnog ministra prometa i komunikacija broj 01-27-427/03 od 12. maja 2003. godine, direktor Federalne direkcije za civilnu avijaciju-zrakoplovstvo donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMISIJE ZA JAVNE NABAVKE Član 1. Imenuje se Komisija za provođenje postupka konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda za radove na uređenju prostorija i zgradi Centra kontrole zračnog prometa Mostar za potrebe Federalne direkcije za civilnu avijaciju-zrakoplovstvo, u sljedećem sastavu: 1. BOJANA RADIVOJEVIĆ, predsjednik Komisije 2. ARPAD SALAI, član, 3. PETAR OBRADOVIĆ, član za sekretara Komisije imenuje se ANA ČOVIĆ. Član 2. Imenovana lica iz člana 1. ovog Rješenja dužna su postupati u skladu sa odredbama ZJN-a BiH, podzakonskim aktima i Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 3. Zadatak Komisije je da utvrdi plan rada Komisije, izradi metodologiju za ocjenjivanje ponuda, obavi pregovore, otvori prispjele ponude/zahtjeve, sačini zapisnik o otvaranju ponuda/zahtjeva, ocijeni prispjele ponude/zahtjeve i sačini izvještaj o radu i daje preporuku za dodjelu ugovora na način propisan članom 45. Pravilnika o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Zadatak sekretara Komisije su administrativni poslovi, priprema zapisnike sa sastanka Komisije, izvještaj o radu Srijeda, 13.12.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Komisije i prikupljanje saglasnosti, dokumentovanje i drugi poslovi po zahtjevu predsjednika Komisije. Član 4. Rok za izvršenje zadataka iz člana 3. je 15. 12. 2006. godine. Član 5. Ovlaštenja Komisije za izvršenje zadataka iz člana 3. ovog Rješenja su: – direktna korespondencija sa ponuđačima vezano za pojašnjenja ponuda/zahtjeva sa pravom na ovjeru dokumenata potpisanih od strane predsjednika Komisije, – ovlaštenja za pregovaranje. Član 6. Članovi i njihovi zamjenici iz člana 1. ovog Rješenja dužni su potpisati izjavu o nepristrasnosti i povjerljivosti u odnosu na ponuđače koja je sastavni dio ovog Rješenja, a u skladu sa Pravilnikom o javnim nabavkama Federalne direkcije za civilnu avijaciju-Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo. Član 7. Naknada za rad u postupku javnog nadmetanja za nabavku roba i vršenje usluga, članovima Komisije utvrdit će se posebnim rješenjem u skladu sa Odlukom o načinu obrazovanja i visine naknade za rad stručnih komisija i drugih radnih tijela osnovanih od strane Vlade Federacije BiH i rukovoditelja federalnih organa državne službe ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/04 i 41/05). Član 8. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja. Broj 10-1-27-63-1670-1/06 29. novembra/studenoga 2006. godine Direktor Mostar Amadeo Mandić, s. r. UPRAVA ZA NEIZRAVNO/INDIREKTNO OPOREZIVANJE Temeljem članka 29. stavak (2) Zakona o Upravi za neizravno oporezivanje BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 89/05) i članka 14. stavak (3) Zakona o sustavu neizravnog oporezivanja u BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03 i 52/04), Upravni odbor, na prijedlog direktora Uprave za neizravno oporezivanje, na sjednici održanoj 27. listopada 2006. godine, donosi PRAVILNIK1 O OVLASTIMA I OVLAŠTENIM SLUŽBENIM OSOBAMA UPRAVE ZA NEIZRAVNO OPOREZIVANJE GLAVA I - OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet) Ovim Pravilnikom određuju se okviri za dodjelu ovlasti ovlaštenim službenim osobama u pojedinim sektorima Uprave za neizravno oporezivanje (u daljnjem tekstu: "UNO"), koje pri obavljanju poslova i zadaća iz svoje nadležnosti mogu vršiti odgovarajuće radnje iz glave V Zakona o Upravi za neizravno oporezivanje. Članak 2. (Pojmovi) U svrhu ovoga Pravilnika primjenjuju se sljedeći pojmovi: "Ovlaštene službene osobe" su osobe određene ovim Pravilnikom koje obavljaju poslove i zadaće suzbijanja krijumčarenja, istraga, poslove carinskog nadzora i carinske kontrole, kontrole putnika i prijevoznih sredstava, revizije i 1 Pravilnik je objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 98/06. Broj 78 – Stranica 8529 kontrole naplate prihoda, te poslove prisilne naplate neizravnih poreza. "Osobe s posebnim ovlaštenjem" su osobe koje su, pri obavljanju svojih poslova i zadaća, ovlaštene za poduzimanje radnji sukladno zakonima koji reguliraju kaznene postupke u Bosni i Hercegovini. "Ovlaštenje sukladno zakonu koji regulira kazneni postupak", podrazumijeva poduzimanje radnji na način propisan Zakonom o kaznenom postupku BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05 i 75/06), odnosno, mutatis mutandis, zakonima koji reguliraju kaznene postupke u entitetima i Distriktu Brčko. GLAVA II. OVLAŠTENE SLUŽBENE OSOBE I NJIHOVE OVLASTI Članak 3. (Ovlaštene službene osobe) (1) Ovlaštene službene osobe u Sektoru za provođenje i poštivanje carinskih i poreznih zakonskih propisa (u daljnjem tekstu: "osobe s posebnim ovlastima") su: a) U Središnjem uredu: – pomoćnik direktora – šef odsjeka za suzbijanje krijumčarenja, – šef odsjeka za istrage, te osobe koje rade na poslovima suzbijanja krijumčarenja i poslovima istraga, b) U regionalnom centru: – šef odsjeka za provođenje i poštivanje carinskih i poreznih zakonskih propisa – šef grupe za suzbijanje krijumčarenja, – šef grupe za istrage, te osobe koje rade na poslovima suzbijanja krijumčarenja i poslovima istraga, (2) Ovlaštene službene osobe u Sektoru za carine: a) U Središnjem uredu: – šef odsjeka za kontrolu, te osobe koje rade na poslovima naknadne kontrole b) U regionalnom centru: – šef grupe za kontrolu, te osobe koje rade na poslovima naknadne kontrole, – šef carinske ispostave, te osobe koje rade na poslovima kontrole carinske dokumentacije i pregleda robe u carinskoj ispostavi, – vođa carinskog referata, – viši stručni suradnik - vođa smjene, te osobe koje rade na poslovima primitka i kontrole carinske dokumentacije, poslovima carinskog nadzora i pregleda robe i putnika na carinskom referatu na graničnom prijelazu (3) Ovlaštene službene osobe u Sektoru za poreze: a) U Središnjem uredu: – šef odsjeka za reviziju i kontrolu, – šef odsjeka za kontrolu velikih poreznih obveznika, b) U regionalnom centru: – šef grupe za reviziju i kontrolu, te osobe koje rade na poslovima revizije i kontrole, – šef grupe za kontrolu velikih poreznih obveznika, te osobe koje rade na poslovima kontrole velikih poreznih obveznika. (4) Ovlaštena službena osoba u Sektoru za poslovne usluge je: a) U Središnjem uredu: – šef odsjeka za prisilnu naplatu b) U regionalnom centru: – šef grupe za prisilnu naplatu, te osobe koje rade na poslovima prisilne naplate. Članak 4. (Prijenos ovlasti) (1) Izuzetno od odredbe članka 3. ovoga Pravilnika, direktor, odnosno osoba koju on ovlasti, može, jednokratno ili na Broj 78 – Stranica 8530 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH određeno vrijeme, prenijeti određene ovlasti na određenog uposlenog ukoliko to zahtijevaju objektivno utvrđene potrebe službe. (2) Uposleni iz stavka (1) ovoga članka, prilikom izvršavanja naloženih poslova i zadataka, ima ista prava i obveze kao i ovlaštena službena osoba iz članka 3. ovoga Pravilnika. Članak 5. (Ovlaštene osobe s posebnim ovlastima) (1) Osoba s posebnim ovlastima ima pravo i obvezu da, sukladno potrebama službe i konkretne zadaće, koristi sve ovlasti navedene u članku 29. stavak (1) Zakona o UNO, kao i ostale ovlasti utvrđene drugim zakonima i podzakonskim aktima. (2) Samo su osobe s posebnim ovlastima ovlaštene koristiti sljedeće ovlasti iz članka 29. stavak (1) Zakona o UNO: a) uporabiti opravdanu silu, kada je to potrebno za izvršenje njegovih službenih dužnosti; b) nositi lako oružje. (3) Osobe s posebnim ovlastima su, navlastito, ovlaštene poduzimati određene radnje sukladno Zakonu o kaznenom postupku BiH (u daljnjem tekstu: ZKP BiH), odnosno, mutatis mutandis, zakonima koji reguliraju kaznene postupke u entitetima i Distriktu Brčko, i to: a) pretresanje stana, prostorija i osoba, sukladno člancima od 51.do 64. ZKP BiH; b) privremeno oduzimanje predmeta i imovine, sukladno člancima od 65. do 74. ZKP BiH; c) poduzimanje posebnih istražnih radnji, sukladno člancima od 119. do 122. ZKP BiH; d) prijavljivanje kaznenog djela, sukladno članku 213. ZKP BiH; e) poduzimanje istražnih radnji, sukladno članku 218. ZKP BiH; f) uzimanje izjave i prikupljanje drugih dokaza, sukladno članku 219. ZKP BiH; g) zadržavanje na mjestu izvršenja kaznenog djela, sukladno članku 220. ZKP BiH; h) i druge radnje, sukladno zakonu i uputama nadležnog tužitelja. Članak 6. (Ovlasti u Sektoru za carine) Ovlaštene službene osobe iz članka 3. stavak (2) ovoga Pravilnika primjenjuju odgovarajuće ovlasti na temelju članka 29. stavak (1), i druge ovlasti iz Zakona o Upravi za neizravno oporezivanje, Zakona o carinskoj politici u BiH, Zakona o carinskim prekršajima, ostalog prekršajnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, i drugih zakona i podzakonskih akata. Članak 7. (Ovlasti u Sektoru za poreze) Ovlaštene službene osobe iz članka 3. stavak (3) ovoga Pravilnika primjenjuju odgovarajuće ovlasti na temelju članka 33. Zakona o Upravi za neizravno oporezivanje, i druge ovlasti iz Zakona o UNO, Zakona o postupku neizravnog oporezivanja, Zakona o upravnom postupku, prekršajnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, i drugih zakona i podzakonskih akata. Članak 8. (Ovlasti u Sektoru za poslovne usluge) Ovlaštene službene osobe iz članka 3. stavak (4) ovoga Pravilnika, primjenjuju odgovarajuće ovlasti iz Zakona o Upravi za neizravno oporezivanje, Zakona o postupku prisilne naplate neizravnih poreza, Zakona o postupku neizravnog oporezivanja, prekršajnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, i drugih zakona i podzakonskih akata. Članak 9. (Identificiranje) (1) Ovlaštenim službenim osobama iz članka 3. ovoga Pravilnika izdaje se službena iskaznica. (2) Ovlaštene službene osobe iz članka 3. ovoga Pravilnika, ukoliko poslove i zadaće obavljaju u službenoj odori, obvezne su, na zahtjev stranke u postupku pokazati službenu iskaznicu. Ukoliko poslove i zadaće obavljaju u građanskom 1 Pravilnik je objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 98/06. Srijeda, 13.12.2006. odijelu, obvezni su službenu iskaznicu pokazati prije poduzimanja bilo kakve radnje. (3) Osobe s posebnim ovlastima mogu, kod poduzimanja radnji iz članka 6. stavak (3) ovoga Pravilnika, odgoditi identificiranje, ukoliko bi identificiranje iz stavka (2) ovoga članka moglo ugroziti sigurnost osoba s posebnim ovlastima ili drugih osoba, ili dovesti u pitanje postizanje zakonitog cilja koji opravdava primjenu danih ovlasti. (4) Kada okolnosti iz stavka (3) ovoga članka prestanu, osoba s posebnim ovlastima je obvezna identificirati se na način propisan u stavku (2) ovoga članka. Članak 10. (Primjena ovlasti) (1) Osoba s posebnim ovlastima, ovlasti primjenjuje po nalogu neposrednog rukovoditelja, po naredbi nadležnog tužitelja ili suda, te izuzetno na vlastitu inicijativu, kada to okolnosti zahtijevaju. (2) Ostale ovlaštene službene osobe ovlasti primjenjuju po nalogu neposrednog rukovoditelja, te izuzetno na vlastitu inicijativu, kada to okolnosti zahtijevaju. (3) Ovlaštena službena osoba koja postupi po vlastitoj inicijativi, obvezna je u što kraćem roku o tome obavijestiti svog neposrednog rukovoditelja, a osoba s posebnim ovlastima, i nadležnog tužitelja, ukoliko je to određeno zakonom ili podzakonskim aktom. (4) Ovlaštene službene osobe obvezne su prilikom primjene ovlasti koristiti samo ona sredstva koja su neophodna za izvršenje postavljene radne zadaće. (5) Radnje i mjere koje se poduzimaju prilikom primjene ovlasti moraju uvijek biti sukladne zakonu, i razmjerne cilju koji se njima nastoji postići, te se mora voditi računa da se njihovim poduzimanjem zadani cilj može ostvariti s najmanje štetnih posljedica i u najkraćem mogućem vremenu. GLAVA III - ZAVRŠNE ODREDBE Članak 11. (Objava) Ovaj Pravilnik bit će objavljen u "Službenom glasniku BiH" i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta BiH. Članak 12. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH". Broj 18-11-97/06 Predsjednik 6. studenoga 2006. godine Upravnog odbora Banja Luka Peter Nicholl, v. r. Na osnovu člana 29. stav (2) Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje ("Službeni glasnik BiH" broj 89/05) i člana 14. stav (3) Zakona o sistemu indirektnog oporezivawa u BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03 i 52/04), Upravni odbor, na prijedlog direktora Uprave za indirektno oporezivanje, na sjednici održanoj 27. oktobra 2006. godine, donosi PRAVILNIK1 O OVLAŠĆEWIMA I OVLAŠĆENIM SLUŽBENIM LICIMA UPRAVE ZA INDIREKTNO OPOREZIVAWE GLAVA I - OPŠTE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim Pravilnikom određuju se okviri za dodjelu ovlašćewa ovlašćenim službenim licima u pojedinim sektorima Uprave za indirektno oporezivanje (u daqnjem tekstu: "UIO"), koja pri obavljanju poslova i zadataka iz svoje nadležnosti mogu vršiti odgovarajuće radnje iz glave V Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje. Srijeda, 13.12.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Član 2. (Definicije) U svrhu ovog Pravilnika primjenjuju se sljedeće definicije: "Ovlašćena službena lica" su lica određena ovim Pravilnikom koja obavljaju poslove i zadatke suzbijawa krijumčarewa, istraga, poslove carinskog nadzora i carinske kontrole, kontrole putnika i prevoznih sredstava, revizije i kontrole naplate prihoda, te poslove prinudne naplate indirektnih poreza. "Lica sa naročitim ovlašćenjem" su lica koja su, pri obavljanju svojih poslova i zadataka, ovlašćena za preduzimanje radwi u skladu sa zakonima koji regulišu krivične postupke u Bosni i Hercegovini. "Ovlašćenje u skladu sa zakonom koji reguliše krivični postupak", podrazumijeva preduzimanje radwi na način propisan Zakonom o krivičnom postupku BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05 i 75/06), odnosno, mutatis mutandis, zakonima koji regulišu krivične postupke u entitetima i Brčko Distriktu. GLAVA II- OVLAŠĆENA SLUŽBENA LICA I WIHOVA OVLAŠĆEWA Član 3. (Ovlašćena službena lica) (1) Ovlašćena službena lica u Sektoru za provođenje i poštivanje carinskih i poreskih zakonskih propisa (u daqnjem tekstu: "lica sa naročitim ovlašćewima") su: a) U Središnjem uredu: – pomoćnik direktora – šef odsjeka za suzbijanje krijumčarewa, – šef odsjeka za istrage, te lica koja rade na poslovima suzbijawa krijumčarewa i poslovima istraga, b) U regionalnom centru: – šef odsjeka za provođenje i poštivanje carinskih i poreskih zakonskih propisa – šef grupe za suzbijanje krijumčarewa, – šef grupe za istrage, te lica koja rade na poslovima suzbijawa krijumčarewa i poslovima istraga, (2) Ovlašćena službena lica u Sektoru za carine: a) U Središnjem uredu: – šef odsjeka za kontrolu, te lica koja rade na poslovima naknadne kontrole b) U regionalnom centru: – šef grupe za kontrolu, te lica koja rade na poslovima naknadne kontrole, – šef carinske ispostave, te lica koja rade na poslovima kontrole carinske dokumentacije i pregleda robe u carinskoj ispostavi, – vođa carinskog referata, – viši stručni saradnik-vođa smjene, te lica koja rade na poslovima prijema i kontrole carinske dokumentacije, poslovima carinskog nadzora i pregleda robe i putnika na carinskom referatu na graničnom prelazu, (3) Ovlašćena službena lica u Sektoru za poreze: a) U Središnjem uredu: – šef odsjeka za reviziju i kontrolu, – šef odsjeka za kontrolu velikih poreskih obveznika, b) U regionalnom centru: – šef grupe za reviziju i kontrolu, te lica koja rade na poslovima revizije i kontrole, Broj 78 – Stranica 8531 – šef grupe za kontrolu velikih poreskih obveznika, te lica koja rade na poslovima kontrole velikih poreskih obveznika. (4) Ovlašćeno službeno lice u Sektoru za poslovne usluge je: a) U Središnjem uredu: – šef odsjeka za prinudnu naplatu b) U regionalnom centru: – šef grupe za prinudnu naplatu, te lica koja rade na poslovima prinudne naplate. Član 4. (Prenos ovlašćewa) (1) Izuzetno od odredbe člana 3. ovog Pravilnika, direktor, odnosno lice koje on ovlasti, može, jednokratno ili na određeno vrijeme, da prenese određena ovlašćewa na određenog zaposlenog ukoliko to zahtijevaju objektivno utvrđene potrebe službe. (2) Zaposleni iz stava (1) ovog člana, prilikom izvršavawa naloženih poslova i zadataka, ima ista prava i obaveze kao i ovlašćeno službeno lice iz člana 3. ovog Pravilnika. Član 5. (Ovlašćewa lica sa naročitim ovlašćewima) (1) Lice sa naročitim ovlašćewima ima pravo i obavezu da, shodno potrebama službe i konkretnog zadatka, koristi sva ovlašćewa navedena u članu 29. stav (1) Zakona o UIO, kao i ostala ovlašćewa utvrđena drugim zakonima i podzakonskim aktima. (2) Samo su lica sa naročitim ovlašćewima ovlašćena da koriste sljedeća ovlašćewa iz člana 29. stav (1) Zakona o UIO: a) upotrijebiti opravdanu silu, kada je to potrebno za izvršenje njegovih službenih dužnosti; b) nositi lako oružje. (3) Lica sa naročitim ovlašćewima su, naročito, ovlašćena da preduzimaju određene radnje u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku BiH (u daqnjem tekstu: ZKP BiH), odnosno, mutatis mutandis, zakonima koji regulišu krivične postupke u entitetima i Brčko Distriktu i to: a) pretresanje stana, prostorija i lica, u skladu sa članom od 51.do 64. ZKP BiH; b) privremeno oduzimanje predmeta i imovine, u skladu sa članom od 65. do 74. ZKP BiH; c) preduzimanje posebnih istražnih radwi, u skladu sa članom od 119. do 122. ZKP BiH; d) prijavqivanje krivičnog djela, u skladu sa članom 213. ZKP BiH; e) preduzimanje istražnih radwi, u skladu sa članom 218. ZKP BiH; f) uzimanje izjave i prikupljanje drugih dokaza, u skladu sa članom 219. ZKP BiH; g) zadržavanje na mjestu izvršewa krivičnog djela, u skladu sa članom 220. ZKP BiH; h) i druge radnje, u skladu sa zakonom i uputstvima nadležnog tužioca. Član 6. (Ovlašćewa u Sektoru za carine) Ovlašćena službena lica iz člana 3. stav (2) ovog Pravilnika primjenjuju odgovarajuća ovlašćewa na osnovu člana 29. stav (1), i druga ovlašćewa iz Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje, Zakona o carinskoj politici u BiH, Zakona o carinskim prekršajima, ostalog prekršajnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, i drugih zakona i podzakonskih akata. Član 7. (Ovlašćewa u Sektoru za poreze) Ovlašćena službena lica iz člana 3. stav (3) ovog Pravilnika primjenjuju odgovarajuća ovlašćewa na osnovu člana 33. Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje, i druga ovlašćewa iz Zakona o UIO, Zakona o postupku indirektnog oporezivawa, Zakona o upravnom postupku, prekršajnog Broj 78 – Stranica 8532 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 13.12.2006. zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, i drugih zakona i podzakonskih akata. Član 8. (Ovlašćewa u Sektoru za poslovne usluge) Ovlašćena službena lica iz člana 3. stav (4) ovog Pravilnika, primjenjuju odgovarajuća ovlašćewa iz Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje, Zakona o postupku prinudne naplate indirektnih poreza, Zakona o postupku indirektnog oporezivawa, prekršajnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, i drugih zakona i podzakonskih akata. Član 9. (Identifikacija) (1) Ovlašćenim službenim licima iz člana 3. ovog Pravilnika izdaje se službena legitimacija. (2) Ovlašćena službena lica iz člana 3. ovog Pravilnika, ukoliko poslove i zadatke obavljaju u službenoj uniformi, obavezna su, da na zahtjev stranke u postupku pokažu službenu legitimaciju. Ukoliko poslove i zadatke obavljaju u građanskom odijelu, obavezni su službenu legitimaciju pokazati prije preduzimawa bilo kakve radnje. (3) Lica sa naročitim ovlašćewima mogu, kod preduzimawa radwi iz člana 6. stav (3) ovog Pravilnika, odgoditi identifikaciju, ukoliko bi identifikacija iz stava (2) ovog člana mogla ugroziti bezbjednost lica sa naročitim ovlašćenjem ili drugih lica, ili dovesti u pitanje postizanje zakonitog cilja koji opravdava primjenu datih ovlašćewa. (4) Kada okolnosti iz stava (3) ovog člana prestanu, lice sa naročitim ovlašćenjem je dužno da se identifikuje na način propisan u stavu (2) ovog člana. Član 10. (Primjena ovlašćewa) (1) Lice sa naročitim ovlašćewima, ovlašćewa primjenjuje po nalogu neposrednog rukovodioca, po naredbi nadležnog tužioca ili suda, te izuzetno na sopstvenu inicijativu, kada to okolnosti zahtijevaju. (2) Ostala ovlašćena službena lica ovlašćewa primjenjuju po nalogu neposrednog rukovodioca, te izuzetno na sopstvenu inicijativu, kada to okolnosti zahtijevaju. (3) Ovlašćeno službeno lice koje postupi po sopstvenoj inicijativi, dužno je da u što kraćem roku o tome obavijesti svog neposrednog rukovodioca, a lice sa naročitim ovlašćewima, i nadležnog tužioca, ukoliko je to određeno zakonom ili podzakonskim aktom. (4) Ovlašćena službena lica su dužna da prilikom primjene ovlašćewa koriste samo ona sredstva koja su neophodna za izvšenje postavljenog radnog zadatka. (5) Radnje i mjere koje se preduzimaju prilikom primjene ovlašćewa moraju uvijek biti u skladu sa zakonom, i proporcionalne sa ciljem koji se wima nastoji postići, te se mora voditi računa da se wihovim preduzimanjem zadati ciq može ostvariti sa najmanje štetnih posljedica i u najkraćem mogućem vremenu. GLAVA III - ZAVRŠNE ODREDBE Član 11. (Objavqivanje) Ovaj Pravilnik biće objavljen u "Službenom glasniku BiH" i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta BiH. Član 12. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenom glasniku BiH". Broj 18-11-97/06 6. novembra 2006. godine Bawa Luka 1 Predsjednik Upravnog odbora Peter Nicholl, s. r. Pravilnik je objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 98/06. Na osnovu člana 29. stav (2) Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje ("Službeni glasnik BiH" broj 89/05) i člana 14 stav (3) Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03 i 52/04), Upravni odbor, na prijedlog direktora Uprave za indirektno oporezivanje, na sjednici održanoj 27. oktobra 2006. godine, donosi PRAVILNIK1 O OVLAŠTENJIMA I OVLAŠTENIM SLUŽBENIM LICIMA UPRAVE ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE GLAVA I - OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim Pravilnikom određuju se okviri za dodjelu ovlaštenja ovlaštenim službenim licima u pojedinim sektorima Uprave za indirektno oporezivanje (u daljnjem tekstu: "UIO"), koja pri obavljanju poslova i zadataka iz svoje nadležnosti mogu vršiti odgovarajuće radnje iz glave V. Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje. Član 2. (Definicije) U svrhu ovog Pravilnika primjenjuju se sljedeće definicije: "Ovlaštena službena lica" su lica određena ovim Pravilnikom koja obavljaju poslove i zadatke suzbijanja krijumčarenja, istraga, poslove carinskog nadzora i carinske kontrole, kontrole putnika i prijevoznih sredstava, revizije i kontrole naplate prihoda, te poslove prinudne naplate indirektnih poreza. "Lica sa naročitim ovlaštenjem" su lica koja su, pri obavljanju svojih poslova i zadataka, ovlaštena za poduzimanje radnji u skladu sa zakonima koji reguliraju krivične postupke u Bosni i Hercegovini. "Ovlaštenje u skladu sa zakonom koji regulira krivični postupak", podrazumijeva poduzimanje radnji na način propisan Zakonom o krivičnom postupku BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05 i 75/06), odnosno, mutatis mutandis, zakonima koji reguliraju krivične postupke u entitetima i Brčko Distriktu. GLAVA II- OVLAŠTENA SLUŽBENA LICA I NJIHOVA OVLAŠTENJA Član 3. (Ovlaštena službena lica) (1) Ovlaštena službena lica u Sektoru za provođenje i poštivanje carinskih i poreznih zakonskih propisa (u daljnjem tekstu: "lica sa naročitim ovlaštenjima") su: a) U Središnjem uredu: – pomoćnik direktora – šef odsjeka za suzbijanje krijumčarenja, – šef odsjeka za istrage, te lica koja rade na poslovima suzbijanja krijumčarenja i poslovima istraga, b) U regionalnom centru: – šef odsjeka za provođenje i poštivanje carinskih i poreznih zakonskih propisa – šef grupe za suzbijanje krijumčarenja, – šef grupe za istrage, te lica koja rade na poslovima suzbijanja krijumčarenja i poslovima istraga, (2) Ovlaštena službena lica u Sektoru za carine: a) U Središnjem uredu: – šef odsjeka za kontrolu, te lica koja rade na poslovima naknadne kontrole b) U regionalnom centru: – šef grupe za kontrolu, te lica koja rade na poslovima naknadne kontrole, Srijeda, 13.12.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH – šef carinske ispostave, te lica koja rade na poslovima kontrole carinske dokumentacije i pregleda robe u carinskoj ispostavi, – vođa carinskog referata, – viši stručni saradnik-vođa smjene, te lica koja rade na poslovima prijema i kontrole carinske dokumentacije, poslovima carinskog nadzora i pregleda robe i putnika na carinskom referatu na graničnom prijelazu, (3) Ovlaštena službena lica u Sektoru za poreze: a) U Središnjem uredu: – šef odsjeka za reviziju i kontrolu, – šef odsjeka za kontrolu velikih poreznih obveznika, b) U regionalnom centru: – šef grupe za reviziju i kontrolu, te lica koja rade na poslovima revizije i kontrole, – šef grupe za kontrolu velikih poreznih obveznika, te lica koja rade na poslovima kontrole velikih poreznih obveznika. (4) Ovlašteno službeno lice u Sektoru za poslovne usluge je: a) U Središnjem uredu: – šef odsjeka za prinudnu naplatu b) U regionalnom centru: – šef grupe za prinudnu naplatu, te lica koja rade na poslovima prinudne naplate. Član 4. (Prijenos ovlaštenja) (1) Izuzetno od odredbe člana 3. ovog Pravilnika, direktor, odnosno lice koje on ovlasti, može, jednokratno ili na određeno vrijeme, da prenese određena ovlaštenja na određenog zaposlenog ukoliko to zahtijevaju objektivno utvrđene potrebe službe. (2) Zaposleni iz stava (1) ovog člana, prilikom izvršavanja naloženih poslova i zadataka, ima ista prava i obaveze kao i ovlašteno službeno lice iz člana 3. ovog Pravilnika. Član 5. (Ovlaštenja lica sa naročitim ovlaštenjima) (1) Lice sa naročitim ovlaštenjima ima pravo i obavezu da, shodno potrebama službe i konkretnog zadatka, koristi sva ovlaštenja navedena u članu 29. stav (1) Zakona o UIO, kao i ostala ovlaštenja utvrđena drugim zakonima i podzakonskim aktima. (2) Samo su lica sa naročitim ovlaštenjima ovlaštena da koriste sljedeća ovlaštenja iz člana 29. stav (1) Zakona o UIO: a) upotrijebiti opravdanu silu, kada je to potrebno za izvršenje njegovih službenih dužnosti; b) nositi lako oružje. (3) Lica sa naročitim ovlaštenjima su, naročito, ovlaštena da poduzimaju određene radnje u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku BiH (u daljnjem tekstu: ZKP BiH), odnosno, mutatis mutandis, zakonima koji reguliraju krivične postupke u entitetima i Distriktu Brčko, i to: a) pretresanje stana, prostorija i lica, u skladu sa članom od 51.do 64. ZKP BiH; b) privremeno oduzimanje predmeta i imovine, u skladu sa članom od 65. do 74. ZKP BiH; c) poduzimanje posebnih istražnih radnji, u skladu sa članom od 119. do 122. ZKP BiH; d) prijavljivanje krivičnog djela, u skladu sa članom 213. ZKP BiH; e) poduzimanje istražnih radnji, u skladu sa članom 218. ZKP BiH; f) uzimanje izjave i prikupljanje drugih dokaza, u skladu sa članom 219. ZKP BiH; g) zadržavanje na mjestu izvršenja krivičnog djela, u skladu sa članom 220. ZKP BiH; h) i druge radnje, u skladu sa zakonom i uputstvima nadležnog tužioca. Član 6. (Ovlaštenja u Sektoru za carine) Ovlaštena službena lica iz člana 3. stav (2) ovog Pravilnika primjenjuju odgovarajuća ovlaštenja na osnovu člana 29. stav Broj 78 – Stranica 8533 (1), i druga ovlaštenja iz Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje, Zakona o carinskoj politici u BiH, Zakona o carinskim prekršajima, ostalog prekršajnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, i drugih zakona i podzakonskih akata. Član 7. (Ovlaštenja u Sektoru za poreze) Ovlaštena službena lica iz člana 3. stav (3) ovog Pravilnika primjenjuju odgovarajuća ovlaštenja na osnovu člana 33. Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje, i druga ovlaštenja iz Zakona o UIO, Zakona o postupku indirektnog oporezivanja, Zakona o upravnom postupku, prekršajnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, i drugih zakona i podzakonskih akata. Član 8. (Ovlaštenja u Sektoru za poslovne usluge) Ovlaštena službena lica iz člana 3. stav (4) ovog Pravilnika, primjenjuju odgovarajuća ovlaštenja iz Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje, Zakona o postupku prinudne naplate indirektnih poreza, Zakona o postupku indirektnog oporezivanja, prekršajnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, i drugih zakona i podzakonskih akata. Član 9. (Identifikacija) (1) Ovlaštenim službenim licima iz člana 3. ovog Pravilnika izdaje se službena legitimacija. (2) Ovlaštena službena lica iz člana 3. ovog Pravilnika, ukoliko poslove i zadatke obavljaju u službenoj uniformi, obavezna su, da na zahtjev stranke u postupku pokažu službenu legitimaciju. Ukoliko poslove i zadatke obavljaju u građanskom odijelu, obavezni su službenu legitimaciju pokazati prije poduzimanja bilo kakve radnje. (3) Lica sa naročitim ovlaštenjima mogu, kod poduzimanja radnji iz člana 6. stav (3) ovog Pravilnika, odgoditi identifikaciju, ukoliko bi identifikacija iz stava (2) ovog člana mogla ugroziti bezbjednost lica sa naročitim ovlaštenjem ili drugih lica, ili dovesti u pitanje postizanje zakonitog cilja koji opravdava primjenu datih ovlaštenja. (4) Kada okolnosti iz stava (3) ovog člana prestanu, lice sa naročitim ovlaštenjem je dužno da se identifikuje na način propisan u stavu (2) ovog člana. Član 10. (Primjena ovlaštenja) (1) Lice sa naročitim ovlaštenjima, ovlaštenja primjenjuje po nalogu neposrednog rukovodioca, po naredbi nadležnog tužioca ili suda, te izuzetno na sopstvenu inicijativu, kada to okolnosti zahtijevaju. (2) Ostala ovlaštena službena lica ovlaštenja primjenjuju po nalogu neposrednog rukovodioca, te izuzetno na sopstvenu inicijativu, kada to okolnosti zahtijevaju. (3) Ovlašteno službeno lice koje postupi po sopstvenoj inicijativi, dužno je da u što kraćem roku o tome obavijesti svog neposrednog rukovodioca, a lice sa naročitim ovlaštenjima, i nadležnog tužioca, ukoliko je to određeno zakonom ili podzakonskim aktom. (4) Ovlaštena službena lica su dužna da prilikom primjene ovlaštenja koriste samo ona sredstva koja su neophodna za izvšenje postavljenog radnog zadatka. (5) Radnje i mjere koje se poduzimaju prilikom primjene ovlaštenja moraju uvijek biti u skladu sa zakonom, i proporcionalne sa ciljem koji se njima nastoji postići, te se mora voditi računa da se njihovim poduzimanjem zadati cilj može ostvariti sa najmanje štetnih posljedica i u najkraćem mogućem vremenu. GLAVA III - ZAVRŠNE ODREDBE Član 11. (Objavljivanje) Ovaj Pravilnik bit će objavljen u "Službenom glasniku BiH" i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta BiH. Broj 78 – Stranica 8534 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Član 12. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Broj 18-11-97/06 Predsjednik 6. novembra 2006. godine Upravnog odbora Banja Luka Peter Nicholl, s. r. DRŽAVNA REGULATORNA KOMISIJA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU Na temelju članka 14. stavak 2. Statuta ("Službeni glasnik BiH", br. 41/03 i 59/04), na sjednici Državne regulatorne komisije za električnu energiju, održanoj 27. rujna 2006. godine, donijet je PRAVILNIK1 O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O RADU DRŽAVNE REGULATORNE KOMISIJE ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU Članak 1. U Pravilniku o radu Državne regulatorne komisije za električnu energiju ("Službeni glasnik BiH", br. 45/04, 59/04 i 8/05), u članku 13. stavak 2. briše se. Članak 2. U članku 20. stavak 1. mijenja se i glasi: "U tijeku radnog dana uposlenik koji radi puno radno vrijeme ima pravo na odmor tijekom radnog dana u trajanju od 30 minuta." Članak 3. U članku 30. stavak 2. broj: "15" zamjenjuje se riječima: "najmanje 12". Članak 4. U članku 33. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: "Uposleniku se može odobriti neplaćeno odsustvo u slučaju njege djeteta do tri godine života djeteta, u ukupnom trajanju do 12 mjeseci." Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3. U stavku 3. riječi: "prethodnog stavka" zamjenjuju se riječima: "ovog članka". Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: "Za vrijeme odsustvovanja sa rada u smislu ovog članka, prava i obveze uposlenika iz radnog odnosa miruju." Članak 5. U članku 35. iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi: "Ukoliko uposlenik neblagovremeno i neuredno izvršava povjerene mu poslove, ili ih izvršava manje kvalitetno, na inicijativu šefa zajedničkih poslova, može mu se umanjiti plaća najviše u iznosu do 20% njegove mjesečne plaće." Članak 6. Članak 38. mijenja se i glasi: "Uposlenik ima pravo na naknadu plaće za razdoblje u kome ne radi zbog privremene nesposobnosti za rad i drugih slučajeva predviđenih Pravilnikom o radu. Naknada plaće određuje se u visini od 90% osnovice za naknadu. Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu: za plaćeno odsustvo do 30 dana, za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti i komplikacija prouzrokovanih trudnoćom i porođajem, za vrijeme porodiljnog 1 2 Pravilnik je objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 97/06. Pravilnik je objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 97/06. Srijeda, 13.12.2006. odsustva, za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe. Osnovicu za naknadu čini plaća, koju je uposlenik ostvario za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem nastupi slučaj na osnovu kojeg se stječe pravo na naknadu." Članak 7. U članku 51. stavak 1. dodaju se nove alineje 1. i 2. koje glase: "1. pismenim sporazumom između poslodavca i uposlenika, 2. protekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme". Dosadašnje alineje 1. do 8. postaju alineje 3. do 10. Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: "Ugovor o radu prestaje i u svim drugim slučajevima predviđenim Zakonom o radu u institucijama Bosne i Hercegovine." Članak 8. U članku 63. stavak 1. briše se. Članak 9. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom usvajanja, a objavit će se u "Službenom glasniku BiH" i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Broj 03-34-344/06 27. rujna 2006. godine Predsjedatelj Komisije Tuzla mr. Vladimir Dokić, v. r. Na osnovu člana 14. stav 2. Statuta ("Službeni glasnik BiH", br. 41/03 i 59/04), na sjednici Državne regulatorne komisije za električnu energiju, održanoj 27. septembra 2006. godine, donijet je 2 PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O RADU DRŽAVNE REGULATORNE KOMISIJE ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU Član 1. U Pravilniku o radu Državne regulatorne komisije za električnu energiju ("Službeni glasnik BiH", br. 45/04, 59/04 i 8/05), u članu 13. stav 2. briše se. Član 2. U članu 20. stav 1. mijewa se i glasi: "U toku radnog dana zaposlenik koji radi puno radno vrijeme ima pravo na odmor tokom radnog dana u trajanju od 30 minuta." Član 3. U članu 30. stav 2. broj: "15" zamjenjuje se riječima: "najmanje 12". Član 4. U članu 33. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Zaposleniku se može odobriti neplaćeno odsustvo u slučaju njege djeteta do tri godine života djeteta, u ukupnom trajanju do 12 mjeseci." Dosadašwi stav 2. postaje stav 3. U stavu 3. riječi: "prethodnog stava" zamjenjuju se riječima: "ovog člana". Iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Za vrijeme odsustvovawa sa rada u smislu ovog člana, prava i obaveze zaposlenika iz radnog odnosa miruju." Član 5. U članu 35. iza stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi: "Ukoliko zaposlenik neblagovremeno i neuredno izvršava povjerene mu poslove, ili ih izvršava manje Srijeda, 13.12.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH kvalitetno, na inicijativu šefa zajedničkih poslova, može mu se umawiti plata najviše u iznosu do 20% njegove mjesečne plate." Član 6. Član 38. mijewa se i glasi: "Zaposlenik ima pravo na naknadu plate za period u kome ne radi zbog privremene nesposobnosti za rad i drugih slučajeva predviđenih Pravilnikom o radu. Naknada plate određuje se u visini od 90% osnovice za naknadu. Naknada plate iznosi 100% od osnovice za naknadu: za plaćeno odsustvo do 30 dana, za vrijeme korištewa godišnjeg odmora, za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili oboljewa od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti i komplikacija prouzrokovanih trudnoćom i porođajem, za vrijeme porodiqskog odsustva, za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe. Osnovicu za naknadu čini plata, koju je zaposlenik ostvario za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem nastupi slučaj na osnovu kojeg se stiče pravo na naknadu." Član 7. U članu 51. stav 1. dodaju se nove alineje 1. i 2. koje glase: "1. pismenim sporazumom između poslodavca i zaposlenika, 2. istekom vremena na koje je zakqučen ugovor o radu na određeno vrijeme". Dosadašnje alineje 1. do 8. postaju alineje 3. do 10. Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Ugovor o radu prestaje i u svim drugim slučajevima predviđenim Zakonom o radu u institucijama Bosne i Hercegovine." Član 8. U članu 63. stav 1. briše se. Član 9. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom usvajawa, a objaviće se u "Službenom glasniku BiH" i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Broj 03-34-344/06 27. septembra 2006. godine Predsjedavajući Komisije Tuzla mr Vladimir Dokić, s. r. Na osnovu člana 14. stav 2. Statuta ("Službeni glasnik BiH", broj 41/03 i 59/04), na sjednici Državne regulatorne komisije za električnu energiju, održanoj 27. septembra 2006. godine, donijet je PRAVILNIK1 O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O RADU DRŽAVNE REGULATORNE KOMISIJE ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU Član 1. U Pravilniku o radu Državne regulatorne komisije za električnu energiju ("Službeni glasnik BiH", br. 45/04, 59/04 i 8/05), u članu 13. stav 2. briše se. Član 2. U članu 20. stav 1. mijenja se i glasi: "U toku radnog dana zaposlenik koji radi puno radno vrijeme ima pravo na odmor tokom radnog dana u trajanju od 30 minuta." Član 3. U članu 30. stav 2. broj: "15" zamjenjuje se riječima: "najmanje 12". Član 4. U članu 33. dodaje se novi stav 2. koji glasi: 1 Pravilnik je objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 97/06. Broj 78 – Stranica 8535 "Zaposleniku se može odobriti neplaćeno odsustvo u slučaju njege djeteta do tri godine života djeteta, u ukupnom trajanju do 12 mjeseci." Dosadašnji stav 2. postaje stav 3. U stavu 3. riječi: "prethodnog stava" zamjenjuju se riječima: "ovog člana". Iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Za vrijeme odsustvovanja sa rada u smislu ovog člana, prava i obaveze zaposlenika iz radnog odnosa miruju." Član 5. U članu 35. iza stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi: "Ukoliko zaposlenik neblagovremeno i neuredno izvršava povjerene mu poslove, ili ih izvršava manje kvalitetno, na inicijativu šefa zajedničkih poslova, može mu se umanjiti plaća najviše u iznosu do 20% njegove mjesečne plaće." Član 6. Član 38. mijenja se i glasi: "Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće za period u kome ne radi zbog privremene nesposobnosti za rad i drugih slučajeva predviđenih Pravilnikom o radu. Naknada plaće određuje se u visini od 90% osnovice za naknadu. Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu: za plaćeno odsustvo do 30 dana, za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti i komplikacija prouzrokovanih trudnoćom i porođajem, za vrijeme porodiljskog odsustva, za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe. Osnovicu za naknadu čini plaća, koju je zaposlenik ostvario za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem nastupi slučaj na osnovu kojeg se stiče pravo na naknadu." Član 7. U članu 51. stav 1. dodaju se nove alineje 1. i 2. koje glase: "1. pismenim sporazumom između poslodavca i zaposlenika, 2. istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme". Dosadašnje alineje 1. do 8. postaju alineje 3. do 10. Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Ugovor o radu prestaje i u svim drugim slučajevima predviđenim Zakonom o radu u institucijama Bosne i Hercegovine." Član 8. U članu 63. stav 1. briše se. Član 9. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom usvajanja, a objaviće se u "Službenom glasniku BiH" i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Broj 03-34-344/06 27. septembra 2006. godine Tuzla Predsjedavajući Komisije mr. Vladimir Dokić, s. r. Na temelju člana 4.2, 4.7. i 7. Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava električne energije u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 7/02 i 13/03), članka 33. Poslovnika o radu Državne regulatorne komisije za električnu energiju ("Službeni glasnik BiH", broj 2/05), člana 16. i 38. Pravilnika o licencama ("Službeni glasnik BiH", broj 38/05) i Odluke o uspostavi pojednostavljene procedure izdavanja licence za međunarodnu trgovinu za podnositelja zahtjeva u statusu kvalificiranog kupca ("Službeni glasnik BiH", broj 75/06), Državna regulatorna komisija za električnu energiju, na sjednici održanoj 30. studenog 2006. godine, donijela je Broj 78 – Stranica 8536 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH ODLUKU 1 O IZDAVANJU PRIVREMENE LICENCE ZA DJELATNOST MEĐUNARODNE TRGOVINE - UVOZA ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA VLASTITE POTREBE 1. Izdaje se privremena licenca "ALUMINIJU" d.d. Mostar za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine za podnositelja zahtjeva u statusu kvalificiranog kupca, neposredno spojenog na prijenosnu mrežu, za uvoz električne energije eksluzivno za svoje vlastite potrebe. 2. Privremena licenca iz točke 1. ove Odluke izdaje se za razdoblje od 1. siječnja 2007. godine do 31. prosinca 2008. godine. 3. Sastavni dio licence su Uvjeti za korištenje licence za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine - uvoza električne energije za vlastite potrebe. 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljena u "Službenom glasniku BiH" i službenim glasilima entiteta. Obrazloženje "ALUMINIJ" d.d. Mostar (u daljnjem tekstu: "ALUMINIJ") podnio je Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju (u daljnjem tekstu: DERK) zahtjev broj P-10083/06 od 27. rujna 2006. godine za izdavanje licence za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine. Zahtjev "ALUMINIJA" je podnijet na propisanim obrascima i relevantnim dokumentima sa dokazom o prethodno izvršenoj uplati naknade za rješavanje zahtjeva. DERK je izvršio pregled zahtjeva, utvrdio njegovu kompletnost i o tome obavijestio podnositelja zahtjeva. Dostavljeni dokumenti omogućili su DERK-u da razumije, razmotri i donese odluku o podnijetom zahtjevu te je, sukadno članku 8. stavak 2. Pravilnika o licencama, obavijestio podnositelja zahtjeva svojim aktom broj 05-28-281-2/06 od 28. rujna 2006. godine. Nakon pregleda i provjere svih formalnih zahtjeva, DERK je pristupio razmatranju zahtjeva i u skladu sa obvezom iz članka 10. Pravilnika o licencama, 28. rujna 2006. godine objavio, u dnevnim novinama i na svojoj mrežnoj stranici, obavijest za javnost u kojoj je sumiran zahtjev za licencu i određen rok do 14. listopada 2006. godine za dostavljanje komentara javnosti na podnijeti zahtjev. DERK je konstatirao da nisu dostavljeni komentari javnosti u vezi sa podnijetim zahtjevom za dodjelu privremene licence, niti je na javni poziv DERK-a bilo koja osoba kandidirala svoj interes da sudjeluje u postupku u svojstvu umješača. DERK je izvršio provjeru podataka, dokumenata i informacija priloženih uz zahtjev i utvrdio da isti svjedoče o tehničkim, pravnim i financijskim mogućnostima podnositelja zahtjeva da ispuni sve kriterije, uvjete i standarde propisane zakonom, pravilima i propisima DERK-a za dodjelu licence za obavljanje međunarodne trgovine - uvoza električne energije za vlastite potrebe. DERK je stoga pripremio početnu verziju Uvjeta za korištenje privremene licence za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine - uvoza električne energije za vlastite potrebe. Ovaj dokument je od 20. listopada 2006. godine učinjen dostupnim podnositelju zahtjeva, kao i svim drugim zainteresiranim članovima javnosti, a omogućena im je prigoda da iznesu svoje komentare i na općoj raspravi obavljenoj 26. listopada 2006. godine u sjedištu DERK-a u Tuzli, uz prethodnu objavu odgovarajuće obavijesti u dnevnim novinama i objavu dokumenta na mrežnoj stranici DERK-a. Nakon što je održana rasprava na kojoj nije bilo komentara na predloženi nacrt, sukladno članku 16. Pravilnika o licencama, pripremljen je prijedlog da se zatražena privremena licenca izda. Prijedlog odluke i privremene licence dostavljen je 3. studenog 2006. godine podnositelju zahtjeva i istom je ostavljena mogućnost da do 14. studenog 2006. godine DERK-u dostavi svoje komentare na predložene dokumente. Podnositelj zahtjeva nije dostavio komentare na predložena dokumenta. 1 2 Odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 98/06. Odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 98/06. Srijeda, 13.12.2006. Na temelju naprijed izloženog i na temelju Rješenja broj 07-02-807-01/18/06 od 3. listopada 2006. godine kojim je od strane Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine odobren status kvalificiranog kupca za "ALUMINIJ" d.d. Mostar, DERK je odlučio da podnositelju zahtjeva izda privremenu licencu za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine - uvoza električne energije za vlastite potrebe. Sukladno članku 9.2 Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava električne energije u Bosni i Hercegovini, protiv ove Odluke može se pokrenuti postupak pred Sudom Bosne i Hercegovine podnošenjem tužbe u roku od 60 dana od dana objave ove Odluke. Broj 05-28-281-9/06 30. studenoga 2006. godine Predsjedatelj Komisije Tuzla mr. Vladimir Dokić, v. r. Na osnovu člana 4.2, 4.7. i 7. Zakona o prenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 7/02 i 13/03), člana 33. Poslovnika o radu Državne regulatorne komisije za električnu energiju ("Službeni glasnik BiH", broj 2/05), člana 16. i 38. Pravilnika o licencama ("Službeni glasnik BiH", broj 38/05) i Odluke o uspostavi pojednostavljene procedure izdavawa licence za međunarodnu trgovinu za podnosioca zahtjeva u statusu kvalifikovanog kupca ("Službeni glasnik BiH", broj 75/06), Državna regulatorna komisija za električnu energiju, na sjednici održanoj 30. novembra 2006. godine, donijela je ODLUKU2 O IZDAVAWU PRIVREMENE LICENCE ZA DJELATNOST MEĐUNARODNE TRGOVINE - UVOZA ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA VLASTITE POTREBE 1. Izdaje se privremena licenca "ALUMINIJU" d.d. Mostar za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine za podnosioca zahtjeva u statusu kvalifikovanog kupca, neposredno spojenog na prenosnu mrežu, za uvoz električne energije eksluzivno za svoje vlastite potrebe. 2. Privremena licenca iz tačke 1. ove Odluke izdaje se za period od 1. januara 2007. godine do 31. decembra 2008. godine. 3. Sastavni dio licence su Uslovi za korištenje licence za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine - uvoza električne energije za vlastite potrebe. 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i biće objavljena u "Službenom glasniku BiH" i službenim glasilima entiteta. Obrazloženje "ALUMINIJ" d.d. Mostar (u daqnjem tekstu: "ALUMINIJ") podnio je Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju (u daqnjem tekstu: DERK) zahtjev broj P-10083/06 od 27. septembra 2006. godine za izdavanje licence za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine. Zahtjev "ALUMINIJA" je podnijet na propisanim obrascima i relevantnim dokumentima sa dokazom o prethodno izvršenoj uplati naknade za rješavanje zahtjeva. DERK je izvršio pregled zahtjeva, utvrdio njegovu kompletnost i o tome obavijestio podnosioca zahtjeva. Dostavljeni dokumenti omogućili su DERK-u da razumije, razmotri i donese odluku o podnijetom zahtjevu te je, u skladu sa članom 8. stav 2. Pravilnika o licencama, obavijestio podnosioca zahtjeva svojim aktom broj 05-28-281-2/06 od 28. septembra 2006. godine. Nakon pregleda i provjere svih formalnih zahtjeva, DERK je pristupio razmatranju zahtjeva i u skladu sa obavezom iz člana 10. Pravilnika o licencama, 28. septembra 2006. godine objavio, u dnevnim novinama i na svojoj internet stranici, obavijest za javnost u kojoj je sumiran zahtjev za licencu i Srijeda, 13.12.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH određen rok do 14. oktobra 2006. godine za dostavljanje komentara javnosti na podnijeti zahtjev. DERK je konstatovao da nisu dostavljeni komentari javnosti u vezi podnijetog zahtjeva za dodjelu privremene licence, niti je na javni poziv DERK-a bilo koje lice kandidovalo svoj interes da učestvuje u postupku u svojstvu umješača. DERK je izvršio provjeru podataka, dokumenata i informacija priloženih uz zahtjev i utvrdio da isti svjedoče o tehničkim, pravnim i finansijskim mogućnostima podnosioca zahtjeva da ispuni sve kriterije, uslove i standarde propisane zakonom, pravilima i propisima DERK-a za dodjelu licence za obavljanje međunarodne trgovine - uvoza električne energije za vlastite potrebe. DERK je stoga pripremio početnu verziju Uslova za korištenje privremene licence za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine - uvoza električne energije za vlastite potrebe. Ovaj dokument je od 20. oktobra 2006. godine učinjen dostupnim podnosiocu zahtjeva, kao i svim drugim zainteresovanim članovima javnosti, a omogućena im je prilika da iznesu svoje komentare i na opštoj raspravi obavljenoj 26. oktobra 2006. godine u sjedištu DERK-a u Tuzli, uz prethodnu objavu odgovarajuće obavijesti u dnevnim novinama i objavu dokumenta na internet stranici DERK-a. Nakon što je održana rasprava na kojoj nije bilo komentara na predloženi nacrt, u skladu sa članom 16. Pravilnika o licencama, pripremljen je prijedlog da se zatražena privremena licenca izda. Prijedlog odluke i privremene licence dostavljen je 3. novembra 2006. godine podnosiocu zahtjeva i istom je ostavljena mogućnost da do 14. novembra 2006. godine DERK-u dostavi svoje komentare na predložene dokumente. Podnosilac zahtjeva nije dostavio komentare na predložena dokumenta. Na osnovu naprijed izloženog i na osnovu Rješewa broj 07-02-807-01/18/06 od 3. oktobra 2006. godine kojim je od strane Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine odobren status kvalifikovanog kupca za "ALUMINIJ" d.d. Mostar, DERK je odlučio da podnosiocu zahtjeva izda privremenu licencu za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine - uvoza električne energije za vlastite potrebe. U skladu sa članom 9.2 Zakona o prenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u Bosni i Hercegovini, protiv ove Odluke može se pokrenuti postupak pred Sudom Bosne i Hercegovine podnošenjem tužbe u roku od 60 dana od dana objave ove Odluke. Broj 05-28-281-9/06 30. novembra 2006. godine Predsjedavajući Komisije Tuzla mr Vladimir Dokić, s. r. Na osnovu člana 4.2, 4.7. i 7. Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 7/02 i 13/03), člana 33. Poslovnika o radu Državne regulatorne komisije za električnu energiju ("Službeni glasnik BiH", broj 2/05), člana 16. i 38. Pravilnika o licencama ("Službeni glasnik BiH", broj 38/05) i Odluke o uspostavi pojednostavljene procedure izdavanja licence za međunarodnu trgovinu za podnosioca zahtjeva u statusu kvalificiranog kupca ("Službeni glasnik BiH", broj 75/06), Državna regulatorna komisija za električnu energiju, na sjednici održanoj 30. novembra 2006. godine, donijela je ODLUKU1 O IZDAVANJU PRIVREMENE LICENCE ZA DJELATNOST MEĐUNARODNE TRGOVINE - UVOZA ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA VLASTITE POTREBE 1. Izdaje se privremena licenca "ALUMINIJU" d.d. Mostar za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine za podnosioca 1 Odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 98/06. Broj 78 – Stranica 8537 zahtjeva u statusu kvalificiranog kupca, neposredno spojenog na prijenosnu mrežu, za uvoz električne energije eksluzivno za svoje vlastite potrebe. 2. Privremena licenca iz tačke 1. ove Odluke izdaje se za period od 1. januara 2007. godine do 31. decembra 2008. godine. 3. Sastavni dio licence su Uvjeti za korištenje licence za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine - uvoza električne energije za vlastite potrebe. 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljena u "Službenom glasniku BiH" i službenim glasilima entiteta. Obrazloženje "ALUMINIJ" d.d. Mostar (u daljnjem tekstu: "ALUMINIJ") podnio je Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju (u daljnjem tekstu: DERK) zahtjev broj P-10083/06 od 27. septembra 2006. godine za izdavanje licence za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine. Zahtjev "ALUMINIJA" je podnijet na propisanim obrascima i relevantnim dokumentima sa dokazom o prethodno izvršenoj uplati naknade za rješavanje zahtjeva. DERK je izvršio pregled zahtjeva, utvrdio njegovu kompletnost i o tome obavijestio podnosioca zahtjeva. Dostavljeni dokumenti omogućili su DERK-u da razumije, razmotri i donese odluku o podnijetom zahtjevu te je, u skladu sa članom 8. stav 2. Pravilnika o licencama, obavijestio podnosioca zahtjeva svojim aktom broj 05-28-281-2/06 od 28. septembra 2006. godine. Nakon pregleda i provjere svih formalnih zahtjeva, DERK je pristupio razmatranju zahtjeva i u skladu sa obavezom iz člana 10. Pravilnika o licencama, 28. septembra 2006. godine objavio, u dnevnim novinama i na svojoj internet stranici, obavijest za javnost u kojoj je sumiran zahtjev za licencu i određen rok do 14. oktobra 2006. godine za dostavljanje komentara javnosti na podnijeti zahtjev. DERK je konstatovao da nisu dostavljeni komentari javnosti u vezi podnijetog zahtjeva za dodjelu privremene licence, niti je na javni poziv DERK-a bilo koje lice kandidovalo svoj interes da učestvuje u postupku u svojstvu umješača. DERK je izvršio provjeru podataka, dokumenata i informacija priloženih uz zahtjev i utvrdio da isti svjedoče o tehničkim, pravnim i finansijskim mogućnostima podnosioca zahtjeva da ispuni sve kriterije, uvjete i standarde propisane zakonom, pravilima i propisima DERK-a za dodjelu licence za obavljanje međunarodne trgovine - uvoza električne energije za vlastite potrebe. DERK je stoga pripremio početnu verziju Uvjeta za korištenje privremene licence za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine - uvoza električne energije za vlastite potrebe. Ovaj dokument je od 20. oktobra 2006. godine učinjen dostupnim podnosiocu zahtjeva, kao i svim drugim zainteresiranim članovima javnosti, a omogućena im je prilika da iznesu svoje komentare i na općoj raspravi obavljenoj 26. oktobra 2006. godine u sjedištu DERK-a u Tuzli, uz prethodnu objavu odgovarajuće obavijesti u dnevnim novinama i objavu dokumenta na internet stranici DERK-a. Nakon što je održana rasprava na kojoj nije bilo komentara na predloženi nacrt, u skladu sa članom 16. Pravilnika o licencama, pripremljen je prijedlog da se zatražena privremena licenca izda. Prijedlog odluke i privremene licence dostavljen je 3. novembra 2006. godine podnosiocu zahtjeva i istom je ostavljena mogućnost da do 14. novembra 2006. godine DERK-u dostavi svoje komentare na predložene dokumente. Podnosilac zahtjeva nije dostavio komentare na predložena dokumenta. Na osnovu naprijed izloženog i na osnovu Rješenja broj 07-02-807-01/18/06 od 3. oktobra 2006. godine kojim je od strane Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine odobren status kvalificiranog kupca za "ALUMINIJ" d.d. Mostar, DERK je odlučio da podnosiocu zahtjeva izda privremenu licencu za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine - uvoza električne energije za vlastite potrebe. Broj 78 – Stranica 8538 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH U skladu sa članom 9.2 Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u Bosni i Hercegovini, protiv ove Odluke može se pokrenuti postupak pred Sudom Bosne i Hercegovine podnošenjem tužbe u roku od 60 dana od dana objave ove Odluke. Broj 05-28-281-9/06 30. novembra 2006. godine Predsjedavajući Komisije Tuzla mr. Vladimir Dokić, s. r. REGULATORNA KOMISIJA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE FERK Na temelju članka 23. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/02, 24/05 i 38/05), te članka 12. stavak (1), članka 14. stavak (1), članka 20. i članka 26. Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/04), članka 7. stavak (1) i članka 37. stavak (3) Poslovnika o radu FERK-a ("Službene novine Federacije BIH", broj 59/04) i članka 18. stavak (1) Pravilnika za izdavanje dozvola - licenci ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05), FERK je na XIII. redovitoj sjednici održanoj u Mostaru 6. prosinca 2006. godine donio ODLUKU O PRIVREMENOJ REGULATORNOJ NAKNADI ZA RAZDOBLJE 1. 1. - 30. 6. 2007. GODINE Članak 1. Ovom Odlukom utvrđuje se visina, način i dinamika plaćanja privremene regulatorne naknade za razdoblje od 1.1.2007. do 30.6.2007. godine od imatelja dozvola, koje je FERK izdao za obavljanje elektroprivrednih djelatnosti. Članak 2. Privremena regulatorna naknada za razdoblje od 1.1.2007. god. do 30.6.2007. godine, utvrđuje se u iznosu sredstava određenih Proračunom Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2006. godini za isto razdoblje i to iznos 702.618,00 KM (slovima: sedamstotinadvijetisućešeststotina-osamnaest konvertibilnih maraka). Članak 3. (1) JP "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo i JP "Elektroprivreda HZ HB" d.d. Mostar za obavljanje elektroprivrednih djelatnosti plaćat će kvartalno regulatornu naknadu za dva kvartala 2006. godine po ovoj Odluci na razini kvartalnih iznosa iz prethodne 2005 godine i to kako slijedi: – JP ELEKTROPRIVREDA BiH d.d. Sarajevo 245.916,30 KM – JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB d.d. Mostar 105.392,70 KM (2) Drugi imatelji dozvola za obavljanje jedne ili više elektroenergetskih djelatnosti plaćaju privremenu regulatornu naknadu FERK-u u procentualnom iznosu od 0,3% od svog planiranog ukupnog godišnjeg prihoda od obavljanja elektroprivredne djelatnosti. Imatelji dozvola iz stavka 2. ovog članka dužni su po ovoj Odluci izvršiti plaćanje za naredne kvartale ove godine od trenutka dobivanja dozvole za rad, zaključno s 30.6.2007. godine. Članak 4. Imatelji dozvola za obavljanje elektroprivrednih djelatnosti regulatornu naknadu iz članka 3. ove Odluke plaćaju u jednakim kvartalnim iznosima na transakcijski račun FERK-a kod Raiffeisen Banke Sarajevo Filijala Mostar broj 1610200031700086, dinamika plaćanja će biti precizirana izdanim zahtjevima. Srijeda, 13.12.2006. Članak 5. Nakon donošenja odluke o regulatornoj naknadi za 2007. godinu sukladno Proračunu FERK-a za 2007. godinu, izvršit će se usklađivanje iznosa privremene regulatorne naknade s iznosom regulatorne naknade za 2007. godinu, posebno izdanim zahtjevima. Članak 6. Iznos regulatorne naknade i način njenog plaćanja za imatelje dozvola za obavljanje elektroprivrednih djelatnosti koje budu izdane tijekom 2007. godine utvrdit će se rješenjem o izdavanju dozvole. Članak 7. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BIH", na oglasnoj ploči i njeb stranici FERK-a. Obrazloženje Radi ostvarenja ciljeva iz članka 8. Zakona o električnoj energiji, osnovana je Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK, kao specijalizirana, samostalna, neovisna i neprofitna organizacija u Federaciji BiH. Člankom 23. stavak 1. Zakona o električnoj energiji propisano je da se financiranje rada Regulatorne komisije za električnu energiju Federacije Bosne i Hercegovine osigurava iz naknada i taksi od gospodarskih društava, koja se bave djelatnošću proizvodnje, distribucije, opskrbe, trgovine, zastupanja i posredovanja električnom energijom i naknada za dozvole koje izdaje, dok je stavkom 2. istog članka određeno da će naknade biti određene tako da pokrivaju troškove FERK-a. Članak 18. stavak 1. Pravilnika za izdavanje dozvola - licenci određuje da se iznos regulatornih naknada i jednokratnih naknada za obradu zahtjeva po vrstama dozvola utvrđuje posebnim odlukama FERK-a. Raspodjela iznosa regulatorne naknade izvršena je na osnovi izdanih dozvola za obavljanje elektroprivrednih djelatnosti. FERK je 28.11.2006. godine u zakonskom roku predao Parlamentu F BIH prijedlog financijskog plana (proračuna) za 2007. godinu. S obzirom na činjenicu da nije usvojen Proračun FERK-a za 2007. godinu, te da se očekuje kašnjenje u usvajanju istog zbog izborne godine i uspostave federalnih razina vlasti, a u cilju osiguranja kontinuiranog rada FERK-a, ovom Odlukom se utvrđuje privremena regulatorna naknada za razdoblje od 1.1.2007. do 30.6.2007. godine. Privremena regulatorna naknada utvrđuje se u iznosu sredstava određenih usvojenim Proračunom FERK-a u 2006. godini za prvih šest mjeseci, što iznosi 702.618,00 KM (slovima: sedamstotinadvijetisućešeststotinaosamnaest konvertibilnih maraka). Iznos regulatorne naknade za 2006. godinu odnosi se na imatelje dozvola za obavljanje elektroprivrednih djelatnosti, a višak prihoda od regulatornih naknada za dozvole i jednokratnih naknada za obradu zahtjeva u odnosu na financijski plan FERK-a za 2007. godinu, prenosi se u prihod za narednu godinu, na način da će se kao neutrošena sredstva procentualno odobriti svim imateljima dozvola iz 2007. godine, kao predujam za regulatornu naknadu za 2008. godinu. Broj 08-07-1079-01/06 6. prosinca 2006. godine Predsjednik FERK-a Mostar Zdenko Šimunović, v. r. Na osnovu člana 23. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/02, 24/05 i 38/05), te člana 12. stav (1), člana 14. stav (1), člana 20. i člana 26. Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/04), člana 7. stav (1) i člana 37. stav (3) Poslovnika o radu FERK-a ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/04) i člana 18. stav (1) Pravilnika za izdavanje dozvola - licenci ("Službene novine Federacije BiH", broj Srijeda, 13.12.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH 29/05), FERK je na XIII. redovnoj sjednici održanoj u Mostaru 6. decembra 2006. godine donio ODLUKU O PRIVREMENOJ REGULATORNOJ NAKNADI ZA PERIOD 01. 01. - 30. 06. 2007. GODINE Član 1. Ovom Odlukom utvrđuje se visina, način i dinamika plaćawa privremene regulatorne naknade za period od 01.01.2007. do 30.06.2007. godine od strane imaoca dozvola, koje je FERK izdao za obavljanje elektroprivrednih djelatnosti. Član 2. Privremena regulatorna naknada za period od 01.01.2007. god. do 30.06.2007. godine, utvrđuje se u iznosu sredstava određenih Buxetom Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2006. godini za isti period,i to iznos 702.618,00 KM (slovima: sedamstotinadvijehiljadešestotinaosamnaest konvertibilnih maraka). Član 3. JP "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo i JP "Elektroprivreda HZ HB" d.d. Mostar za obavljanje elektroprivrednih djelatnosti plaćaće kvartalno regulatornu naknadu za dva kvartala 2006. godine po ovoj odluci na nivou kvartalnih iznosa iz prethodne 2005. godine i to kako slijedi: – JP ELEKTROPRIVREDA BiH d.d. Sarajevo 245.916,30 KM – JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB d.d. Mostar 105.392,70 KM Drugi imaoci dozvola za obavljanje jedne ili više elektroenergetskih djelatnosti plaćaju privremenu regulatornu naknadu FERK-u u postotnom iznosu od 0,3% od svog planiranog ukupnog godišnjeg prihoda od obavljanja elektroprivredne djelatnosti. Imaoci dozvola iz stava (2) ovog člana dužni su po ovoj odluci izvršiti plaćanje za naredne kvartale ove godine od momenta dobijawa dozvole za rad, zakqučno sa 30.06.2007. godine. Član 4. Imaoci dozvola za obavljanje elektroprivrednih djelatnosti regulatornu naknadu iz člana 3. ove Odluke plaćaju u jednakim kvartalnim iznosima na transakcijski račun FERK-a kod Raiffeisen Banke Sarajevo Filijala Mostar broj 1610200031700086, dinamika plaćawa će biti precizirana izdatim zahtjevima. Član 5. Nakon donošewa odluke o regulatornoj naknadi za 2007. godinu u skladu sa Budžetom FERK-a za 2007. godinu, izvršiće se usklađivanje iznosa privremene regulatorne naknade sa iznosom regulatorne naknade za 2007. godinu, posebno izdatim zahtjevima. Član 6. Iznos regulatorne naknade i način njenog plaćawa za imaoce dozvola za obavljanje elektroprivrednih djelatnosti koje budu izdate tokom 2007. godine utvrdiće se rješenjem o izdavanju dozvole. Član 7. Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenim novinama Federacije BiH", oglasnoj tabli i njeb strani FERK-a. Obrazloženje Radi ostvarewa ciljeva iz člana 8. Zakona o električnoj energiji, osnovana je Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK, kao specijalizovana, samostalna, nezavisna i neprofitna organizacija u Federaciji. Broj 78 – Stranica 8539 Članom 23. stav (1) Zakona o električnoj energiji propisano je da se finansiranje rada Regulatorne komisije za električnu energiju Federacije Bosne i Hercegovine obezbjeđuje iz naknada i taksi od privrednih društava, koja se bave djelatnošću proizvodnje, distribucije, snabdijevawa, trgovine, zastupawa i posredovawa električnom energijom i naknada za dozvole koje izdaje, dok je stavom (2) istog člana određeno da će naknade biti određene tako da pokrivaju troškove FERK-a. Član 18. stav (1) Pravilnika za izdavanje dozvola - licenci određuje da se iznos regulatornih naknada i jednokratnih naknada za obradu zahtjeva po vrstama dozvola utvrđuje posebnim odlukama FERK-a. Raspodjela iznosa regulatorne naknade izvršena je na osnovu izdatih dozvola za obavljanje elektroprivrednih djelatnosti. FERK je 28.11.2006. godine u zakonskom roku predao Parlamentu FBiH Prijedlog finansijskog plana (buxeta) za 2007. godinu. S obzirom na činjenicu da nije usvojen Buxet FERK-a za 2007. godinu, te da se očekuje kašnjenje u usvajanju istog zbog izborne godine i formirawa federalnih nivoa vlasti, a u ciqu obezbjeđewa kontinuisanog rada FERK-a, ovom odlukom se utvrđuje privremena regulatorna naknada za period od 01.01.2007. do 30.06.2007. godine. Privremena regulatorna naknada utvrđuje se u iznosu sredstava određenih usvojenim Budžetom FERK-a u 2006. godini za prvih šest mjeseci, što iznosi 702.618,00 KM (slovima: sedamstotinadvijehiljadešestotinaosamnaest konvertibilnih maraka) Iznos regulatorne naknade za 2006. godinu odnosi se na imaoce dozvola za obavljanje elektroprivrednih djelatnosti, a višak prihoda od regulatornih naknada za dozvole i jednokratnih naknada za obradu zahtjeva u odnosu na finansijski plan FERK-a za 2007. godinu, prenosi se u prihod za narednu godinu, na način da će se kao neutrošena sredstva postotno odobriti svim imaocima dozvola iz 2007. godine, kao avans za regulatornu naknadu za 2008. godinu. Broj 08-07-1079-01/06 6. decembra 2006. godine Predsjednik FERK-a Mostar Zdenko Šimunović, s. r. Na osnovu člana 23. Zakona o električnoj energiji ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/02, 24/05 i 38/05), te člana 12. stav (1), člana 14. stav (1), člana 20. i člana 26. Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/04), člana 7. stav (1) i člana 37. stav (3) Poslovnika o radu FERK-a ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/04) i člana 18. stav (1) Pravilnika za izdavanje dozvola - licenci ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05), FERK je na XIII. redovnoj sjednici održanoj u Mostaru 6. decembra 2006.godine donio ODLUKU O PRIVREMENOJ REGULATORNOJ NAKNADI ZA PERIOD 01. 01. - 30. 06. 2007. GODINE Član 1. Ovom Odlukom utvrđuje se visina, način i dinamika plaćanja privremene regulatorne naknade za period od 01.01.2007. do 30.06.2007. godine od strane imaoca dozvola, koje je FERK izdao za obavljanje elektroprivrednih djelatnosti. Član 2. Privremena regulatorna naknada za period od 01.01.2007. god. do 30.06.2007. godine, utvrđuje se u iznosu sredstava određenih Budžetom Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2006. godini za isti period,i to iznos 702.618,00 KM (slovima: sedamstotinadvijehiljadešestotinaosamnaest konvertibilnih maraka). Broj 78 – Stranica 8540 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Član 3. JP "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo i JP "Elektroprivreda HZ HB" d.d. Mostar za obavljanje elektroprivrednih djelatnosti plaćat će kvartalno regulatornu naknadu za dva kvartala 2006. godine po ovoj Odluci na nivou kvartalnih iznosa iz prethodne 2005. godine i to kako slijedi: – JP ELEKTROPRIVREDA BiH d.d. Sarajevo 245.916,30 KM – JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB d.d. Mostar 105.392,70 KM Drugi imaoci dozvola za obavljanje jedne ili više elektroenergetskih djelatnosti plaćaju privremenu regulatornu naknadu FERK-u u postotnom iznosu od 0,3% od svog planiranog ukupnog godišnjeg prihoda od obavljanja elektroprivredne djelatnosti. Imaoci dozvola iz stava (2) ovog člana dužni su po ovoj Odluci izvršiti plaćanje za naredne kvartale ove godine od momenta dobivanja dozvole za rad, zaključno sa 30.06.2007. godine. Član 4. Imaoci dozvola za obavljanje elektroprivrednih djelatnosti regulatornu naknadu iz člana 3. ove Odluke plaćaju u jednakim kvartalnim iznosima na transakcijski račun FERK-a kod Raiffeisen Banke Sarajevo Filijala Mostar broj 1610200031700086, dinamika plaćanja će biti precizirana izdatim zahtjevima. Član 5. Nakon donošenja odluke o regulatornoj naknadi za 2007. godinu u skladu sa Budžetom FERK-a za 2007. godinu, izvršit će se usklađivanje iznosa privremene regulatorne naknade sa iznosom regulatorne naknade za 2007. godinu, posebno izdatim zahtjevima. Član 6. Iznos regulatorne naknade i način njenog plaćanja za imaoce dozvola za obavljanje elektroprivrednih djelatnosti koje budu izdate tokom 2007. godine utvrdit će se rješenjem o izdavanju dozvole. Član 7. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH", oglasnoj tabli i njeb stranici FERK-a. Obrazloženje Radi ostvarenja ciljeva iz člana 8. Zakona o električnoj energiji, osnovana je Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK, kao specijalizovana, samostalna, nezavisna i neprofitna organizacija u Federaciji BiH. Članom 23. stav (1) Zakona o električnoj energiji propisano je da se finansiranje rada Regulatorne komisije za električnu energiju Federacije Bosne i Hercegovine obezbjeđuje iz naknada i taksi od privrednih društava, koja se bave djelatnošću proizvodnje, distribucije, snabdijevanja, trgovine, zastupanja i posredovanja električnom energijom i naknada za dozvole koje izdaje, dok je stavom (2) istog člana određeno da će naknade biti određene tako da pokrivaju troškove FERK-a. Član 18. stav (1) Pravilnika za izdavanje dozvola - licenci određuje da se iznos regulatornih naknada i jednokratnih naknada za obradu zahtjeva po vrstama dozvola utvrđuje posebnim odlukama FERK-a. Raspodjela iznosa regulatorne naknade izvršena je na osnovu izdatih dozvola za obavljanje elektroprivrednih djelatnosti. FERK je 28.11.2006.godine u zakonskom roku predao Parlamentu F BiH Prijedlog finansijskog plana (budžeta) za 2007.godinu. S obzirom na činjenicu da nije usvojen Budžet FERK-a za 2007. godinu, te da se očekuje kašnjenje u usvajanju istog zbog izborne godine i formiranja federalnih nivoa vlasti, a u cilju obezbjeđenja kontinuisanog rada FERK-a, ovom Odlukom se utvrđuje privremena regulatorna naknada za period od 01.01.2007. do 30.06.2007. godine. Privremena regulatorna Srijeda, 13.12.2006. naknada utvrđuje se u iznosu sredstava određenih usvojenim Budžetom FERK-a u 2006. godini za prvih šest mjeseci, što iznosi 702.618,00 KM (slovima: sedamstotinadvijehiljadešestotinaosamnaest konvertibilnih maraka) Iznos regulatorne naknade za 2006. godinu odnosi se na imaoce dozvola za obavljanje elektroprivrednih djelatnosti, a višak prihoda od regulatornih naknada za dozvole i jednokratnih naknada za obradu zahtjeva u odnosu na finansijski plan FERK-a za 2007. godinu, prenosi se u prihod za narednu godinu, na način da će se kao neutrošena sredstva postotno odobriti svim imaocima dozvola iz 2007. godine, kao avans za regulatornu naknadu za 2008. godinu. Broj 08-07-1079-01/06 6. decembra 2006. godine Mostar Predsjednik FERK-a Zdenko Šimunović, s. r. ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON VLADA ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Na osnovu člana 16. stav 3. Zakona o Vladi Zeničkodobojskog kantona ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 16/00, 7/05 i 4/06), a u skladu sa članom 26. Zakona o ustanovama ("Službeni list RBiH", broj 6/92, 8/93 i 13/94) u vezi sa članom 83, stav 2. Zakona o osnovnoj školi ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 5/04), Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na 37. sjednici, održanoj 28. novembra 2006. godine, donosi RJEŠENJE O RAZRJEŠENJU ČLANA ŠKOLSKOG ODBORA OSNOVNE ŠKOLE "VLADIMIR NAZOR" ZENICA Član 1. ADVIJA HUSEINSPAHIĆ, član Školskog odbora Osovne škole "Vladimir Nazor" u Zenici razrješava se članstva u Školskom odboru na lični zahtjev. Član 2. Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kantona" i "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 02-38-25262/06 28. novembra/studenoga 2006. godine Premijer Zenica Miralem Galijašević, s. r. Na osnovu člana 16. stav 3. Zakona o Vladi Zeničkodobojskog kantona ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj 16/00, 7/05 i 4/06) i člana 25. Zakona o ustanovama ("Službeni lsit RBiH", broj 6/92, 8/93 i 13/94), a u skladu sa članom 12., stav 3. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03) i članom 83. stav 2. i 5. Zakona o osnovnoj školi ("Službene novine Zeničkodobojskog kantona", broj 5/04), nakon provedenog postupka po oglasu za imenovanje u školske odbore u osnovnim školama na području Zeničko-dobojskog kantona, Vlada Zeničko-dobojskog kantona na 37. sjednici održanoj 28. novembra 2006. godine, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANA ŠKOLSKOG ODBORA OSNOVNE ŠKOLE "VLADIMIR NAZOR" ZENICA I. ENES SMAJIĆ, imenuje se za člana Školskog odbora Osnovne škole "Vladimir Nazor" u Zenici na period od četiri godine. Srijeda, 13.12.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH II. Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Zeničko-dobojskog kanton" i "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 02-38-25263/06 28. novembra/studenoga 2006. godine Premijer Zenica Miralem Galijašević, s. r. GRAD MOSTAR GRADONAČELNIK Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), člana 50. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/97), člana 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji je osnivač Grad Mostar, te njihovim pravima, obavezama i odgovornosti ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05) i člana 43. Statuta Grada Mostara ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04), gradonačelnik donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA USTANOVE GRADSKA LJEKARNA- APOTEKA MOSTAR Član 1. U Upravni odbor ustanove Gradska ljekarna-apoteka Mostar, imenuju se: DŽENANA ŠARIĆ, predsjednik, iz reda osnivača MILOVAN ŠOTRA, član, iz reda Ministarstva ANA PUŠIĆ, član, iz reda osnivača DARKO KNEZOVIĆ, član, iz reda osnivača LJILJANA ZEĆO, član, iz reda stručnih radnika Član 2. Mandat predsjednika i članova Upravnog odbora iz člana 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od dana imenovanja. Član 3. Ovo Rješenje stupa na snagu narednog dana po objavljivanju u "Službenim novinama Federacije BiH" i u "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-2022/06 20. oktobra/listopada 2006. godine Mostar Gradonačelnik Ljubo Bešlić, s. r. Na osnovu člana 25. Zakona o ustanovama ("Službeni list RBiH", broj 6/92, 8/93 i 13/94), člana 104.a. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 5/00, 4/04 i 5/04), člana 43. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04), gradonačelnik Mostara, kao odgovorni javni službenik, donosi RJEŠENJE O RAZRJEŠENJU ČLANA ŠKOLSKOG ODBORA JAVNE USTANOVE OSNOVNA ŠKOLA "OMER MAKSUMIĆ" PODVELEŽJE MOSTAR Član 1. Razrješava se dužnosti članstva u Školskom odboru Javne ustanove Osnovne škole "Omer Maksumić" Podveležje Mostar: 1. ESMIN OBAD, predsjednik iz reda osnivača 2. ALMIRA PEKUŠIĆ, član iz reda osnivača Broj 78 – Stranica 8541 Član 2. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-2207/06 10. novembra/studenoga 2006. godine Gradonačelnik Mostar Ljubo Bešlić, s. r. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/03), člana 104.a. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona", broj 5/00, 4/04 i 5/04), člana 43. Statuta Grada Mostara ("Gradski službeni glasnik Grada Mostara", broj 4/04) i člana 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obavezama i odgovornostima ("Službeni glasnik Grada Mostara", broj 5/05), gradonačelnik Mostara, kao i odgovorni javni službenik, donosi RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU ČLANA ŠKOLSKOG ODBORA JAVNE USTANOVE OSNOVNE ŠKOLE "OMER MAKSUMIĆ" PODVELEŽJE MOSTAR Član 1. U Školski odbor Javne ustanove Osnovne škole "Omer Maksumić" Podveležje Mostar, imenuju se: 1. ALMIRA PEKUŠIĆ, predsjednik iz reda osnivača 2. ENVER BRKAN, član iz reda osnivača Član 2. Mandat člana Školskog odbora iz člana 1. ovog Rješenja traje do isteka vremena na koje je imenovan Školski odbor. Član 3. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Grada Mostara". Broj 02-05-2205/06 10. novembra/studenoga 2006. godine Gradonačelnik Mostar Ljubo Bešlić, s. r. OPĆINA BUŽIM OPĆINSKO VIJEĆE Na osnovu člana 12. stav 3. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), člana 51. tačka 2. Statuta Općine Bužim ("Službeni glasnik Općine Bužim", broj 2/01 i 6/03), člana 9. Odluke o osnivanju Javne ustanove Centar za socijalni rad Bužim ("Službeni glasnik Općine Bužim", broj 1/01) i Odluke o ponovnom raspisivanju oglasa za izbor i imenovanje članova Upravnog odbora i Nadzornog odbora u JU Centar za socijalni rad Bužim ("Službeni glasnik Općine Bužim", broj 4/06), Općinsko vijeće Općine Bužim, na 20. redovnoj sjednici održanoj 29. jula 2006. godine, usvojilo je RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA JU "CENTAR ZA SOCIJALNI RAD" BUŽIM I. Za predsjednika i članove Upravnog odbora JU "Centar za socijalni rad" Bužim, imenuju se: 1. NISVET JUSIĆ, predstavnik osnivača, za predsjednika, 2. MERSUD LJUBIJANKIĆ, predstavnik osnivača, za člana, 3. VAHID MULALIĆ, iz reda zaposlenika, za člana, Broj 78 – Stranica 8542 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH 4. AMRA AMIDŽIĆ, iz reda zaposlenika, za člana, 5. SENAD JUSIĆ, predstavnik osnivača, za člana Imenovanje se vrši na period od četiri godine. II. Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a isto će se objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Općine Bužim". Broj 01-05-1338/06 Predsjedavajući 29. jula/srpnja 2006. godine Općinskog vijeća Bužim Safet Ljubijankić, s. r. Na osnovu člana 12. stav 3. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/03), člana 51. tačka 2. Statuta Općine Bužim ("Službeni glasnik Općine Bužim", broj 2/01 i 6/03), člana 9. Odluke o osnivanju Javne ustanove Centar za socijalni rad Bužim ("Službeni glasnik Općine Bužim", broj 1/01) i Odluke o ponovnom raspisivanju oglasa za izbor i imenovanje članova Upravnog odbora i Nadzornog odbora u JU Centar za socijalni rad Bužim ("Službeni glasnik Općine Bužim", broj 4/06), Općinsko vijeće Općine Bužim, na XX redovnoj sjednici održanoj 29. jula 2006. godine, usvojilo je RJEŠENJE O KONAČNOM IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I ČLANOVA NADZORNOG ODBORA JU "CENTAR ZA SOCIJALNI RAD" BUŽIM I. Za predsjednika i članove Nadzornog odbora JU "Centar za socijalni rad" Bužim, imenuju se: 1. AHMET ABDIĆ, predstavnik osnivača, za predsjednika, 2. NISVETA ĆORDIĆ, iz reda zaposlenika, za člana, 3. ENES KEDIĆ, predstavnik osnivača, za člana Imenovanje se vrši na period od četiri godine. II. Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a isto će se objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Općine Bužim". Broj 01-05-1337/06 Predsjedavajući 29. jula/srpnja 2006. godine Općinskog vijeća Bužim Safet Ljubijankić, s. r. ABS BANKA D.D. SARAJEVO NADZORNI ODBOR U skladu sa članom 32. Zakona o vrijednosnim papirima (“Službene novine Federacije BiH”, broj 39/98 i 36/99) i na temelju Izvještaja Banke Depozitara od 23. novembra 2006. godine, Nadzorni odbor ABS BANKE DD SARAJEVO, na X sjednici održanoj 23. novembra 2006. godine, donosi ODLUKU O USPJEŠNOM OKONČANJU I UKUPNOJ VRIJEDNOSTI UPLATA OTVORENE EMISIJE DIONICA ABS BANKE DD SARAJEVO PUTEM JAVNE PONUDE Član 1. Shodno konačnom Izvještaju Banke Depozitara-UPI BANKA DD Sarajevo o ukupnoj vrijednosti i broju uplaćene emisije Srijeda, 13.12.2006. dionica ABS BANKE DD SARAJEVO, a koji je donesen na temelju Odluke Emitenta o proglašenju uspješno okončane otvorene emisije dionica javnom ponudom br. 6160-02-03/06 od 9.11.2006. godine, otvorena emisija dionica ABS BANKE DD SARAJEVO putem javne ponude proglašava se uspješno okončanom. Član 2. Ukupna vrijednost dionica ove emisije iznosi KM 10,000,000,00, odnosno 100.000 običnih/redovnih dionica nominalne vrijednosti od po KM 100,00. Cijena jedne dionice u emisiji iznosila je KM 185,00, a koja se sastoji od nominalne vrijednosti dionice i dioničke premije koja iznosi KM 85,00. Član 3. Ukupna vrijednost izvršenih uplata u otvorenoj emisiji dionica ABS BANKE DD SARAJEVO iznosi KM 18.221.620,28, odnosno broj uplaćenih dionica iznosi 98.495, što čini 98,49% planiranog povećanja kapitala u ovoj emisiji dionica. Član 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, i ista se ima objaviti u jednim dnevnim novinama i “Službenim novinama Federacije BiH”. Član 5. Ista će se dostaviti Komisiji za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine, Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Banci Depozitaru. Broj 6498-02-03/06 Predsjednik 23. novembra/studenoga 2006. godine Nadzornog odbora Sarajevo Amra Cogo, s. r. ISPRAVKE Po izvršenom sravnjivanju sa izvornim tekstom utvrđeno je da su se u tekstu Naputka o planiranju i računovodstvenom evidentiranju vanjskog duga Federacije Bosne i Hercegovine u Glavnoj knjizi trezora ("Službene novine Federacije BiH", broj 69/06), potkrale niženavedene tiskarske greške, pa se na temelju članka 103. stavak 2. Poslovnika o radu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 25/03 i 3/06), daje slijedeći ISPRAVAK 1. U Naputku o planiranju i računovodstvenom evidentiranju vanjskog duga Federacije Bosne i Hercegovine u Glavnoj knjizi trezora ("Službene novine Federacije BiH", broj 69/06), u točki 11. stavak 2. u alineji 1. umjesto broja "411111" treba da stoji broj "411116", a u alineji 2. umjesto broja "411112" treba da stoji broj "411117". 2. Ovaj Ispravak objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 08-02-5138-1/06 28. studenoga/novembra 2006. godine Ministar Sarajevo Dragan Vrankić, v. r. Srijeda, 13.12.2006. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 78 – Stranica 8543 KAZALO VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 946 Uredba o dopunama Uredbe o uvjetima, načinu i programu polaganja ispita općeg znanja i stručnog ispita za kandidate za državnu službu u Federaciji Bosne i Hercegovine 8485 947 Odluka o upravljanju revolving fondovima po projektima "Lokalne inicijative" i "Lokalni razvoj" (hrvatski jezik) 8485 Odluka o upravljanju revolving fondovima po projektima "Lokalne inicijative" i "Lokalni razvoj" (srpski jezik) 8486 Odluka o upravljanju revolving fondovima po projektima "Lokalne inicijative" i "Lokalni razvoj" (bosanski jezik) 8486 948 Odluka o raspodjeli sredstava "Transfer za implementaciju i uvođenje u prava neratnih invalida" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2006. godinu Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike 8487 949 Odluka o davanju suglasnosti za ustupanje stalnih sredstava Federalnog ministarstva trgovine stručnim službama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine 8488 950 Odluka o davanju suglasnosti na ustupanje stalnih sredstava Federalnog ministarstva trgovine Federalnom ministarstvu okoliša i turizma 8488 951 Odluka o odobravanju nabave novog putničkog motornog vozila za potrebe Federalnog ministarstva za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata (hrvatski jezik) 8488 Odluka o odobravanju nabavke novog putničkog motornog vozila za potrebe Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata - Federalnog ministarstva za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata (bosanski jezik) 8489 952 Odluka o izmjeni Odluke o utvrđivanju platnih razreda i koeficijenata za plaće rukovodećih i ostalih državnih službenika u federalnim organima državne službe (hrvatski jezik) 8489 Odluka o izmjeni Odluke o utvrđivanju platnih razreda i koeficijenata za plaće rukovodećih i ostalih državnih službenika u federalnim organima državne službe (bosanski jezik) 8489 953 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2006. godinu za sufinanciranje projekta "Upravljanje čvrstim otpadom" za IV. kvartal 2006. godine (hrvatski jezik) 8489 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2006. godinu za sufinansiranje projekta "Upravljanje čvrstim otpadom" za IV. kvartal 2006. godine (bosanski jezik) 8490 954 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2006. godinu, za sufinansiranje projekta "Nacionalna strategija zaštite biološke i pejzažne raznolikosti sa akcionim planom" 8490 955 Odluka o davanju na privremeno korištenje nekretnina na kojima je nosilac prava upravljanja i korištenja prijašnje Federalno ministarstvo odbrane/obrane 8490 956 Odluka o davanju na privremeno korištenje nekretnina na kojima je nosilac prava upravljanja i korištenja prijašnje Federalno ministarstvo odbrane/obrane 8491 957 Odluka o davanju na privremeno korištenje nekretnina na kojima je nosilac prava upravljanja i korištenja prijašnje Federalno ministarstvo odbrane/obrane 8491 958 Odluka o davanju na privremeno korištenje nekretnina na kojima je nosilac prava upravljanja i korištenja prijašnje Federalno ministarstvo odbrane/obrane 8491 959 Odluka o dopuni Odluka V. broj 513/06 i 565/06 o davanju na privremeno korištenje nekretnina na kojima je nosilac prava upravljanja i korištenja prijašnje Federalno ministarstvo odbrane/obrane 8492 960 Odluka o davanju na privremeno korištenje nekretnina na kojima je nosilac prava upravljanja i korištenja prijašnje Federalno ministarstvo odbrane/obrane 8492 961 Rješenje o razrješenju predsjednika i članova Upravnog vijeća Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije Bosne i Hercegovine 8493 962 Rješenje o imenovanju članova Komisije za vođenje drugostepenog disciplinskog postupka za namještenike federalnih organa državne službe 8493 963 Rješenje o privremenom imenovanju člana Državne regulatorne agencije za električnu energiju iz Federacije Bosne i Hercegovine