Aktio

FEDERALNO MINISTARSTVO PROMETA I KOMUNIKACIJA

"Sarajevoputevi" d.j.l. Sarajevo

220 Na osnovu člana 7. Uredbe o vršenju ovlašćenja i obaveza organa Federacije BiH u privrednim društvima po osnovu državnog kapitala ("Službene novine Federacije BiH", br. 8/00, 40/00, 43/00, 4/01, 5/01, 26/01, 35/01 i 13/02) i Direktive o provedbi člana 7.18 Pravila i propisa Privremene izborne komisije ("Službeni glasnik BiH", broj 9/00), Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, donosi RJEŠENJE O RAZRJEŠENJU I IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA "SARAJEVOPUTEVI" D.J.L. SARAJEVO I Razrješavaju se dužnosti predsjednik i članovi Upravnog odbora "Sarajevoputevi" d.j.l. Sarajevo, koji su imenovani Rješenjem broj: 01-27-2354/01 od 19. 11. 2001. godine: 1. IBRAHIMOVIĆ FADILA, predsjednik 2. FARUK ZUPČEVIĆ, član 3. VJEKOSLAV MIJATOVIĆ, član 4. MUNIZ KARAJBIĆ, član 5. DRAGAN MAĐURA, član. II Za predsjednika i članove Upravnog "Sarajevoputevi" d.j.l. Sarajevo imenuju se: 1. BISERA LOKVANČIĆ, predsjednik 2. FARUK ZUPČEVIĆ, član 3. SEDIK DERVIŠEVIĆ, član 4. MUNIZ KARAJBIĆ, član 5. DRAGAN MAĐURA, član. odbora III Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-27-460/02 24. aprila/travnja 2002. godine Ministar Sarajevo Broj 17 – Strana 663 USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine i čl. 54. i 57. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 21. decembra 2001. godine, donio je ODLUKU Član 54. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/2000) je u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike Srpske". OBRAZLOŽENJE I - Činjenično stanje 1. U toku 1992. godine, zbog rata i ratnih razaranja objekata i imovine na teritoriji Bosne i Hercegovine, najveći broj preduzeća i javnih službi je smanjio obim svojih aktivnosti ili sasvim prestao sa radom. Usljed toga, prestala je i potreba za radom velikog broja radnika. 2. Zakon o radnim odnosima za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne opasnosti ("Službeni list RBiH", br. 21/92, 16/93 i 13/94), koji je donesen u to vrijeme, predvidio je mogućnost da se radnik, za čijim radom je prestala potreba zbog smanjenja obima posla za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne opasnosti, uputi na čekanje posla dok te okolnosti traju. Za to vrijeme je takav radnik imao pravo na naknadu plaće u skladu sa materijalnim mogućnostima poslodavca. Nakon prestanka rata, postupnom obnovom rada preduzeća i javnih službi stvarali su se i uvjeti za radno angažovanje radnika na čekanju posla pa se i njihov broj postupno smanjivao. 3. Predstavnički dom Federacije Bosne i Hercegovine je usvojio Zakon o radu 5. oktobra 1999. godine, a Dom naroda Federacije 21. jula 1999. godine. Zakon je objavljen 28. oktobra 1999. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99). Stupio je na snagu osam dana po objavljivanju, odnosno 5. novembra 1999. godine. 4. Zakon o radu uređuje zaključivanje ugovora o radu, radno vrijeme, plaće, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa, zaključivanje kolektivnih ugovora, mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa (član 1.). Ovaj zakon se bavi i radno-pravnim statusom zaposlenika na čekanju posla (član 143.). 5. Zakon o radu, svojim članom 143., predviđa da, pored zaposlenika koji su se na dan stupanja na snagu tog zakona zatekli na čekanju posla, takav status imaju i zaposlenici koji su se zatekli u radnom odnosu 31. decembra 1991. godine i u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu tog zakona pismeno ili neposredno obratili poslodavcu radi uspostavljanja radno-pravnog statusa. Zaposlenici na čekanju posla ostat će u tom statusu najduže šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, ako ih poslodavac prije isteka propisanog roka ne pozove na rad. Za vrijeme čekanja posla zaposlenici imaju pravo na naknadu plaće u visini koju odredi poslodavac (st. 1., 2. i 3.). Ako zaposlenik na čekanju posla ne bude pozvan na rad u propisanom roku, prestaje mu radni odnos, uz pravo na otpremninu, i to: za navršenih pet godina staža osiguranja najmanje u visini tri prosječne plaće isplaćene na nivou Federacije u prethodna tri mjeseca, a za svaku narednu godinu staža osiguranjajoš najmanje jednu polovinu prosječne plaće (stav 4.). Stav 5. predviđa mogućnost drugog vida naknade, a st. 6. i 7. da se način, uvjeti i rokovi isplate otpremnine utvrđuju pismenim ugovorom između zaposlenika i poslodavca, kao i da poslodavcu nije dozvoljeno da u roku od jedne godine zaposli drugo lice sa istom kvalifikacijom ili stručnom Broj 17 – Strana 664 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. spremom, osim zaposlenika na čekanju posla kome je prestao uz isplatu otpremnine, pravo na otpremninu uređeno na znatno radni odnos. nepovoljniji način u odnosu na ranije važeću zakonsku odredbu. Član 54. Zakona o izmjenama propisuje da će se 6. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici postupci ostvarivanja i zaštite prava zaposlenika, započeti prije Predstavničkog doma od 2. augusta 2000. godine, i na sjednici stupanja na snagu tog zakona, završiti po ranijim propisima Doma naroda od 31. jula 2000. godine, donio je Zakon o ako je to za zaposlenika povoljnije, izuzimajući član 143. izmjenama i dopunama Zakona o radu. Ovaj zakon je objavljen Zakona o radu. Podnosilac zahtjeva, stoga, smatra daje ovaj 30. augusta 2000. godine ("Službene novine Federacije BiH", član u suprotnosti sa odredbama člana II/l., 2. i 3.a) i člana broj 32/2000) i stupio je na snagu osam dana po objavljivanju, IV/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine, jer su njime prekršena odnosno 7. septembra 2000. godine. ljudska prava u pogledu ostvarivanja prava iz radnog odnosa 7. Članom 50. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (u zaposlenika pod jednakim uvjetima, a naročito uzevši u obzir daljem tekstu: Zakon o izmjenama) zamjenjuje se stav 4. člana retroaktivno važenje pomenute odredbe. Podnosilac zahtjeva, 143. Zakona o radu novom odredbom, kojom je znatno dalje, navodi da su pojedini zaposlenici već ostvarili pravo na smanjena otpremnina u slučaju prestanka radnog odnosa otpremninu po ranije važećoj, daleko povoljnijoj, zakonskoj zaposlenika na čekanju posla (prosječna plaća isplaćena na odredbi, pa je u konkretnom sporu kod tog suda zaposlenica nivou Federacije na dan stupanja na snagu Zakona množi se sa stavljena u nepovoljniji položaj u odnosu na druge koeficijentom, i to za: staž osiguranja do 5 godina sa zaposlenike. Ovakva situacija zadire u Ustavom zagarantirano koeficijentom 1,33; staž osiguranja od 5 do 10 godina sa pravo na život, odnosno na zapošljavanje i ostvarivanje prava koeficijentom 2,00, staž osiguranja od 10 do 20 godina sa iz radnog odnosa pod jednakim uvjetima. koeficijentom 2,66, staž osiguranja preko 20 godina sa 14. U aktu sekretara Doma naroda, od 18. jula 2001. godine, koeficijentom 3,00). navodi se daje Zakonodavno-pravna komisija Doma naroda 8. Radno-pravnim statusom zaposlenika na čekanju posla bave se prikupila potrebne podatke i obavještenja koji su neophodni za i čl. 51, 52, 53. i 54. Zakona o izmjenama. dalje vođenje postupka pred Ustavnim sudom Bosne i 9. Član 54. ovog zakona glasi: Hercegovine, koji se dostavljaju. U obrazloženju dostavljenog prijedloga Zakona o izmjenama, vezano za član 50., se kaže: "Postupci ostvarivanja i zaštite prava zaposlenika započeti prije stupanja na snagu ovog zakona, završit će se po "Ovom odredbom predlaže se smanjivanje otpremnine koju je odredbama propisa koji su se primjenjivali na teritoriji poslodavac dužan isplatiti zaposleniku prilikom, prestanka Federacije prije stupanja na snagu ovog zakona, ako je to za radnog odnosa, jer bi isplata iste, po važećoj odredbi, dovela zaposlenika povoljnije, izuzev člana 143. Zakona o radu." mnoge poslodavce u još teži ekonomski položaj, pa čak i do njihove likvidacije, što bi imalo za posljedicu da i oni 10. Pred Općinskim sudom u Cazinu vodi se parnični postupak po zaposlenici koji su radili, ostanu bez posla i da predložena tužbi gđe S.D. iz Cazina protiv "Una-banke", iz Bihaća, radi visina otpremnine predstavlja realan iznos koji bi se mogao u isplate određenog iznosa na ime otpremnine u smislu odredbi ovom momentu isplatiti zaposlenicima koji ostaju bez posla". člana 143. stav 4. Zakona o radu. Gđa S.D. je, podnescima tom sudu od 3. oktobra 2000. godine i od 20. januara 2001. godine, U mišljenju resornog Federalnog ministarstva se navodi da je dala inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 54. Zakona o Zakonom o izmjenama visina otpremnine, na inicijativu izmjenama. Općinski sud u Cazinu, smatrajući inicijativu međunarodne zajednice (Svjetska banka, OHR, MMF i dr.), opravdanom, podnio je Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine znatno smanjena, jer poslodavci nisu bili u mogućnosti da zahtjev za pokretanje postupka iz člana VI/3.c) Ustava Bosne i primijene važeću odredbu u tom pogledu. Slijedeći svrhu Hercegovine. donošenja ovih zakonskih odredbi, članom 54. Zakona o izmjenama je predviđeno da se u postupcima započetim prije II - Postupak pred Ustavnim sudom stupanja na snagu tog zakona primjenjuju raniji propisi, ako je 11. Općinski sud u Cazinu je, 5. februara 2001. godine, podnio to za zaposlenika povoljnije, izuzev člana 143. Zakona o radu. zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine da, na osnovu Dalje se dodaje daje upravo član 143, Zakona o radu, odnosno člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine, ocijeni da li je član predviđena visina otpremnine, bio glavni razlog za donošenje 54. Zakona o izmjenama u saglasnosti sa Ustavom Bosne i Zakona o izmjenama. Daljom primjenom zakonske odredbe o Hercegovine. visini otpremnine, koja je važila prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama, dovela bi se u pitanje svrha donošenja 12. Zahtjev je 20. februara 2001. godine dostavljen Parlamentu ovoga zakona. Federacije Bosne i Hercegovine radi davanja odgovora na osnovu člana 16. Poslovnika Ustavnog suda. Sekretar Doma IV - Dopustivost naroda je 18. jula 2001. godine dostavio određene podatke i 15. Predmetni zahtjev je podnesen prema članu VI/3.c) Ustava obavještenja, i to: Bosne i Hercegovine, koji glasi: Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o "c) Ustavni sud je nadležan u pitanjima koja mu je proslijedio radu; bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je Mišljenje Federalnog ministarstva socijalne politike, zakon o čijem važenju njegova odluka ovisi, kompatibilan raseljenih osoba i izbjeglica; sa ovim Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim Izvod iz zapisnika sa sjednice Doma naroda kada je pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa razmatran prijedlog Zakona o izmjenama. zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili III - Navodi domašaja nekog općeg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda." 13. Općinski sud u Cazinu (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) 16. Zahtjev za ocjenu saglasnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine ističe da se pred tim sudom vodi parnični postupak koji je člana 54. Zakona o izmjenama podnio je Općinski sud u pokrenula S.D. iz Cazina protiv "Una-banke" Bihać radi Cazinu čija odluka u konkretnom sporu radi isplate otpremnine isplate otpremnine u skladu sa članom 143. stav 4. Zakona o ovisi o važenju te zakonske odredbe. radu. Podnosilac zahtjeva, također, ističe daje S.D., u svojim podnescima od 3. oktobra 2000. godine i 20. januara. 2001. 17. Uzimajući u obzir navedeno, Ustavni sud zaključuje da je godine, zatražila ocjenu ustavnosti člana 54. Zakona o zahtjev dopustiv. izmjenama. Podnosilac zahtjeva je, nadalje, istakao da je V - Proslijeđeno pitanje podnio zahtjev u skladu sa članom VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine. Podnosilac zahtjeva, također, ističe daje 18. Pitanje na koje Ustavni sud treba da odgovori u predmetnom izmijenjenim stavom 4. člana 143. Zakona o radu slučaju je da li odredba člana 54. Zakona o izmjenama, koja zaposlenicima na čekanju posla, kojima prestaje radni odnos propisuje da se u nezavršenim postupcima ostvarivanja i zaštite Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 665 prava zaposlenika, započetim prije stupanja na snagu tog vitalnog interesa za ekonomiju, s obzirom da je teret koji je zakona, isključuje primjena propisa o visini otpremnine, koji nametnut poslodavcima obavezom da isplaćuju ove iznose su povoljniji za zaposlenike, a koji su primjenjivani do bivšim zaposlenicima, u većini slučajeva, bio izvan kapaciteta stupanja na snagu tog zakona (član 143. Zakona o radu), krši preduzeća pa bi doveo mnoga preduzeća do stečaja i bankrota odredbe Ustava Bosne i Hercegovine. i, time, pogoršao situaciju vezanu za zapošljavanje. Zakonodavac je smatrao da bi reduciranjem iznosa otpremnine bila VI - Ustavni sud je zaključio uspostavljena razumna ravnoteža između javnog interesa i 19. Ustav Bosne i Hercegovine, u članu 11/1., utvrđuje da će interesa zaposlenika na čekanju. Bosna i Hercegovina i oba entiteta osigurati najviši nivo 26. Ustavni sud je upoznat da otpremina po jednom zaposleniku, međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda i da po članu 143. Zakona o radu, iznosi prosječno 3.836 KM, a po se, u skladu sa članom II/2, prava i slobode, određene članu 50, u vezi sa članom 54. Zakona o izmjenama, oko 1000 Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih KM. Razlika u visini otpremnine za preko 100.000 sloboda (u daljem tekstu: Evropska konvencija) i u njenim zaposlenika, kojima je prestao radni odnos po članu 143. protokolima, direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U Zakona o radu, predstavlja sredstva koja bi privredni subjekti konkretnom slučaju, s obzirom da se proslijeđeno pitanje mogli da uštede, te na taj način pojačaju svoju samoodrživost. odnosi na zakonsku odredbu o ostvarivanju prava na 27. Ustavni sud je svjestan teške ekonomske situacije u Federaciji otpremninu zaposlenika na čekanju posla, Ustavni sud treba Bosne i Hercegovine. Ekonomski pokazatelji, koje je Ustavni razmotriti, prije svega, saglasnost ove odredbe sa članom 1. sud pribavio, na osnovu člana 28. Poslovnika Ustavnog suda Protokola broj l Evropske konvencije. Bosne i Hercegovine od Vlade Federacije Bosne i a) Član 1. Protokola broj l Evropske konvencije Hercegovine, jasno pokazuju o kakvim teškoćama se radi. 20. Član 1. Protokola broj l glasi: Makroekonomska vizija razvoja Federacije BiH, kako ju je predstavila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, pokazuje "Svako fizičko ili pravno lice ima pravo na neometano uživanje da je u odnosu na ostvareni nivo u 1991. godini, u Federaciji svoje imovine. Niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u dostignuto svega 34,9% industrijske proizvodnje, 65,1% javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i općim zaposlenosti, 47,6% izvoza i 52, 7% bruto domaćeg proizvoda načelima međunarodnog prava. u odnosu na ostvareni nivo u 1990. godini. U 2000. godini, Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne utiču na GDP je po stanovniku iznosio 1.121 USD. Nezaposlenost se pravo države da primjenjuje takve zakone koje smatra kreće cea. 40%, odnos broja zaposlenih i izdržavanih je 1:4, a potrebnim da bi nadzirala korištenja imovine u skladu s općim ukupan dug iznosi 3,5 mrd KM. Pokrivenost uvoza izvozom je interesima ili da bi osigurala naplatu poreza ili drugih 27,4%. doprinosa ili kazni". 28. Na osnovu ovakvih podataka, Ustavni sud mora prihvatiti da 21. Član 1. Protokola broj l Evropske konvencije sadrži tri iznos, koji bi bivšim zaposlenicima trebao biti isplaćen prema principa; Prvi princip, regulisan u prvoj rečenici prvog stava, je ranijoj zakonskoj odredbi, predstavlja, bez sumnje, ogroman opći princip o mirnom uživanju svoje imovine. Drugi princip, teret za cijelu ekonomiju Federacije Bosne i Hercegovine. koji je definisan u drugoj rečenici prvog stava, govori o tome Prema tome, postoji jasan javni interes da se ovaj iznos smanji. da lišavanje imovine može da se desi pod specifičnim 29. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u svojoj analizi daje uvjetima. Treći princip, sadržan u drugom stavu, tiče se određene zaključke, donesene na osnovu analize kontrole države nad korištenjem privatne imovine, što je makroekonomske situacije u Federaciji i ističe smjernice za dopušteno pod uvjetima koji su dati u drugom stavu (vidi, budućnost koje bi trebale voditi ka stabilizaciji opće privredne Evropski sud za ljudska prava "Sporrong i Lonnroth" presuda situacije. Između ostalog se navodi: podsticanje dugoročnog od 23. septembra 1982. godine). rasta zaposlenosti, smanjenje fiskalnih opterećenja na plaće, 22. Pojmovi "imovina" i "svojina" ne treba da se tumače na osiguravanje povlastica za poslodavce, kreditiranje i uvođenje restriktivan način, nego ih treba shvatiti da uključuju i stimulativnih instrumenata za mala i srednja preduzeća, postojeća novčana potraživanja pojedinca, kao i određena relativno smanjenje troškova za obranu, red i sigurnost, prava pojedinca koja imaju ekonomsku vrijednost. Prema racionalizacija državne uprave, postizanje održivog fiskalnog tome, ako su zaposlenici na čekanju posla, čiji je radni odnos deficita. Iz svega navedenog, Sud dolazi do zaključka da se u prestao prije nego je Zakon o izmjenama stupio na snagu, već aktuelnoj ekonomskoj situaciji, cilj koji je predstavljao motiv imali pravo na otpremninu u skladu sa članom 143. Zakona o za donošenje Zakona o izmjenama, nije mogao postići radu, to znači da je njihovo pravo bilo zaštićeno članom 1. davanjem finansijske pomoći državnih organa jer bi to, Protokola broj l Evropske konvencije. Za takve zaposlenike je nadalje, pogoršalo već tešku ekonomsku situaciju u Federaciji. član 54. Zakona o izmjenama značio da su oni djelimično lišeni Vjerovatno bi bilo potrebno da se povećaju poreska svoje imovine. Takvo lišavanje bi bilo u skladu sa članom 1. opterećenja, što bi još više osiromašilo stanovništvo i dovelo Protokola broj l. samo ako bi bili zadovoljeni uvjeti naznačeni do usporavanja ekonomskog napretka. u drugoj rečenici prvog stava tog člana. 30. Ustavni sud, nadalje, ističe da pravo na otpremninu nije u 23. Prema drugoj rečenici prvog stava člana 1. Protokola broj l potpunosti uskraćeno Zakonom o izmjenama, nego samo niko ne može biti lišen imovine, osim u javnom interesu i pod reducirano na manji iznos. Uzevši u obzir tešku ekonomsku uvjetima predviđenim zakonom i općim načelima situaciju u Federaciji i visoke iznose koji bi se plaćali po punim međunarodnog prava. Čak i ako su ispunjeni gore navedeni iznosima, Ustavni sud ističe da bi se lišavanje imovine, koje uvjeti, lišavanje imovine je u skladu sa ovom odredbom samo proizilazi iz novog zakona, pod ovakvim okolnostima, moglo ako postoji pravedna ravnoteža između javnog interesa i smatrati srazmjernom mjerom preduzetom u javnom interesu i interesa pojedinca koji je bio lišen svoje imovine. Ovo znači, sa da to ne krši član 1. Protokola broj l na Evropsku konvenciju, izvjesnim izuzecima, da pojedinac ima pravo na razumnu niti odredbe odgovarajućeg člana II/3.k) Ustava Bosne i naknadu svog gubitka (vidi, Evropski sud za ljudska prava, Hercegovine. James i ostali protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 21. februara 1986. godine). b) Član 14. Evropske konvencije, u vezi sa članom 1. Protokola broj 1. Evropske konvencije (član II/4. Ustava 24. Međutim, Ustavni sud je mišljenja da država ima izvjesnu Bosne i Hercegovine) mogućnost procjene u određivanju koja je ekonomska i socijalna politika najbolja i odgovarajuća da bi služila općem 31. Ustavni sud će ispitati da li je član 54. Zakona o izmjenama interesu stanovništva. povrijedio član II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, tj. član 14. Evropske konvencije, u vezi sa članom 1. Protokola broj l. na 25. U ovom slučaju zakonodavac je smatrao, kada je usvojio Evropsku konvenciju na način daje diskriminirao zaposlenike Zakon o izmjenama, da je reduciranje iznosa otpreminine od Broj 17 – Strana 666 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. na koje se odnosi član 54. Zakona o izmjenama u odnosu na ODLUKU zaposlenike koji su prije stupanja na snagu te odredbe ostvarili Članak 54. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu pravo na otpremninu. ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/2000) je sukladan 32. Član 14. Evropske konvencije glasi: Ustavu Bosne i Hercegovine. "Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom konvencijom osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza sa nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status." 33. Član II/4. Ustava Bosne i Hercegovine glasi "Uživanje prava i sloboda predviđenih u ovom članu ili u međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što je pol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status." 34. Član 14. Evropske konvencije zabranjuje diskriminaciju samo u pogledu prava i sloboda predviđenih Evropskom konvencijom. Međutim, ovo ne isključuje mogućnost da ovaj član može biti povrijeđen, iako pravo na koje se on odnosi, posmatrano izolovano, nije bilo povrijeđeno. Ograničenje ovog prava, iako opravdano po sebi, mora biti učinjeno na nediskriminirajući način (vidi, Evropski sud za ljudska prava, Belgijski predmet o jezicima, presuda iz 1968. godine, serija A br. 6). Isto se može primjeniti, mutatis mutandis, na član II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, koji zabranjuje diskriminaciju u pogledu prava garantiranih Evropskom konvencijom i određenim međunarodnim sporazumima. 35. Neki akt ili propis je diskriminirajući ako pravi razliku između osoba ili grupa koje su u sličnoj situaciji i ako u tom razlikovanju izostane objektivno i razumno opravdanje, ili ako nije bilo razumnog odnosa proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i ciljeva kojima se teži. 36. Ustavni sud naznačava da se pitanje diskriminacije pojavljuje samo kada su osobe ili grupe koje se nalaze u istoj ili sličnoj situaciji tretirane na različit način. U ovom slučaju svi zaposlenici na čekanju, koji su imali pravo na otpremninu kada je Zakon o izmjenama donesen i kada je stupio na snagu, ali koji još nisu primili otpremninu, su bili jednako tretirani. Ustavni sud smatra da su zaposlenici na čekanju u drugačijoj situaciji od onih koji su zaposleni. Ustavni sud smatra da se oni razlikuju od zaposlenika koji su već dobili otpremninu na osnovu prethodnog zakona. Kada dođe do izmjene zakona, Često se ne može izbjeći razlika koja se pojavljuje između onih na koje se primjenjuje raniji zakon i onih čija su prava regulisana novim zakonom. Ne može se smatrati da se ove dvije kategorije osoba nalaze u analognoj situaciji, niti da zakon ima diskrtiminatorni karakter. Prema tome, u ovom predmetu ne postoji diskriminacija. Ovu odluku donio je Ustavni sud jednoglasno u sastavu: predsjednik Suda: prof. dr. Snežana Savić i sudije prof. dr. Kasim Begić, dr. Hans Danelius, prof. dr. Louis Favoreu, prof. dr. Zvonko Miljko, Azra Omeragić, prof. dr. Vitomir Popović i Mirko Zovko. Predsjednik Broj U 26/00 Ustavnog suda 21. decembra 2001. godine Bosne i Hercegovine Sarajevo prof. dr. Snežana Savić, s. r. Ustavni je sud Bosne i Hercegovine, na temelju članka VI/3.(c) Ustava Bosne i Hercegovine i č1. 54. i 57. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 21. prosinca 2001. godine, donio Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike Srpske". OBRAZLOŽENJE I - Činjenično stanje 1. Tijekom 1992. godine, zbog rata i ratnih razaranja objekata i imovine na teritoriju Bosne i Hercegovine, najveći je broj poduzeća i javnih službi smanjio opseg svojih aktivnosti ili sasvim prestao sa radom. Usljed toga, prestala je i potreba za radom velikog broja djelatnika. 2. Zakon o radnim odnosima za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne opasnosti ("Službeni list RBiH", br. 21/92, 16/93 i 13/94), koji je donesen u to vrijeme, predvidio je mogućnost da se djelatnik, za čijim radom je prestala potreba zbog smanjenja opsega posla za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne opasnosti, uputi na čekanje posla dok te okolnosti traju. Za to vrijeme je takav djelatnik imao pravo na naknadu plaće sukladno materijalnim mogućnostima poslodavca. Nakon prestanka rata, postupnom obnovom rada poduzeća i javnih službi stvarali su se i uvjeti za radno angažiranje djelatnika na čekanju posla pa se i njihov broj postupno smanjivao. 3. Zastupnički je dom Federacije Bosne i Hercegovine usvojio Zakon o radu 5. listopada 1999. godine, a Dom naroda Federacije 21. srpnja 1999. godine. Zakon je objavljen 28. listopada 1999. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99). Stupio je na snagu osam dana po objavi, odnosno 5. studenoga 1999. godine. 4. Zakon o radu uređuje zaključivanje ugovora o radu, radno vrijeme, plaće, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa, zaključivanje kolektivnih ugovora, mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa (članak 1.). Ovaj se zakon bavi i radno-pravnim statusom uposlenika na čekanju posla (član 143.). 5. Zakon o radu, svojim člankom 143., predviđa da, pored uposlenika koji su se na dan stupanja na snagu tog zakona zatekli na čekanju posla, takav status imaju i uposlenici koji su se zatekli u radnom odnosu 31. prosinca 1991. godine i u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu tog zakona pismeno ili neposredno obratili poslodavcu radi uspostave radno-pravnog statusa. Uposlenici na čekanju posla ostat će u tom statusu najdulje šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, ako ih poslodavac prije isteka propisanog roka ne pozove na rad. Za vrijeme čekanja posla uposlenici imaju pravo na naknadu plaće u visini koju odredi poslodavac (st. 1., 2. i 3.). Ako uposlenik na čekanju posla ne bude pozvan na rad u propisanom roku, prestaje mu radni odnos, uz pravo na otpremninu, i to: za navršenih pet godina staža osiguranja najmanje u visini tri prosječne plaće isplaćene na razini Federacije u predbježna tri mjeseca, a za svaku narednu godinu staža osiguranja još najmanje jednu polovinu prosječne plaće (stavak 4.). Stavak 5. predviđa mogućnost drugog vida naknade, a st. 6. i 7. da se način, uvjeti i rokovi isplate otpremnine utvrđuju pismenim ugovorom između uposlenika i poslodavca, kao i da poslodavcu nije dopušteno u roku od jedne godine zaposliti drugu osobu sa istom kvalifikacijom ili stručnom spremom, osim uposlenika na čekanju posla kome je prestao radni odnos. 6. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Zastupničkog doma od 2. kolovoza 2000. godine, i na sjednici Doma naroda od 31. srpnja 2000. godine, donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu. Ovaj je zakon objavljen 30. kolovoza 2000. godine ("Službene novine Federacije Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 667 BiH", broj 32/2000) i stupio je na snagu osam dana po objavi, Ustava Bosne i Hercegovine, jer su njime prekršena ljudska prava odnosno 7. rujna 2000. godine. glede ostvarivanja prava iz radnog odnosa uposlenika pod jednakim uvjetima, a osobito uzevši u obzir retroaktivno važenje 7. Člankom 50. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu pomenute odredbe. Podnositelj zahtjeva, dalje, navodi da su (u daljnjem tekstu: Zakon o izmjenama) zamjenjuje se stavak pojedini uposlenici već ostvarili pravo na otpremninu po ranije 4. članka 143. Zakona o radu novom odredbom, kojom je važećoj, daleko povoljnijoj, zakonskoj odredbi, pa je u znatno smanjena otpremnina u slučaju prestanka radnog konkretnom prijeporu kod tog suda uposlenica stavljena u odnosa uposlenika na čekanju posla (prosječna plaća isplaćena nepovoljniji položaj u odnosu na druge uposlenike. Ovakva na razini Federacije na dan stupanja na snagu Zakona množi se situacija zadire u Ustavom zajamčeno pravo na život, odnosno na s koeficijentom, i to za: staž osiguranja do 5 godina s upošljavanje i ostvarivanje prava iz radnog odnosa pod jednakim koeficijentom 1,33; staž osiguranja od 5 do 10 godina s uvjetima. koeficijentom 2,00, staž osiguranja od 10 do 20 godina s koeficijentom 2,66, staž osiguranja preko 20 godina s 14. U aktu tajnika Doma naroda, od 18. srpnja 2001. godine, koeficijentom 3,00). navodi se da je Zakonodavno-pravno povjerenstvo Doma 8. Radno-pravnim statusom uposlenika na čekanju posla bave se i naroda prikupilo potrebite podatke i obavjesti koji su nužni za čl. 51, 52, 53. i 54. Zakona o izmjenama. daljnje vođenje postupka pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, koji se dostavljaju. U obrazloženju dostavljenog 9. Članak 54. ovog zakona glasi: . prijedloga Zakona o izmjenama, vezano za članak 50., se kaže: "Postupci ostvarivanja i zaštite prava uposlenika započeti prije stupanja na snagu ovog zakona, završit će se po "Ovom odredbom predlaže se smanjivanje otpremnine koju je odredbama propisa koji su se primjenjivali na teritoriju poslodavac dužan isplatiti uposleniku prilikom prestanka Federacije prije stupanja na snagu ovog zakona, ako je to za radnog odnosa, jer bi isplata iste, po važećoj odredbi, dovela uposlenika povoljnije, izuzev članka 143. Zakona o radu." mnoge poslodavce u još teži ekonomski položaj, pa čak i do njihove likvidacije, što bi imalo za posljedicu da i oni uposlenici 10. Pred Općinskim sudom u Cazinu vodi se parnični postupak po koji su radili, ostanu bez posla i da predložena visina tužbi gđe S.D. iz Cazina protiv "Una-banke", iz Bihaća, radi otpremnine predstavlja realan iznos koji bi se mogao u ovom isplate određenog iznosa na ime otpremnine u smislu odredbi momentu isplatiti uposlenicima koji ostaju bez posla". članka 143. stavak 4. Zakona o radu. Gđa S.D. je, podnescima tom sudu od 3. listopada 2000. godine i od 20. siječnja 2001. U mišljenju resornog Federalnog ministarstva se navodi da je godine, dala inicijativu za ocjenu ustavnosti članka 54. Zakona Zakonom o izmjenama visina otpremnine, na inicijativu o izmjenama. Općinski je sud u Cazinu, smatrajući inicijativu međunarodne zajednice (Svjetska banka, OHR, MMF i dr.), opravdanom, podnio Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine znatno smanjena, jer poslodavci nisu bili u mogućnosti zahtjev za pokretanjem postupka iz članka VI/3.c) Ustava primijeniti važeću odredbu u tom pogledu. Slijedeći svrhu Bosne i Hercegovine. donošenja ovih zakonskih odredbi, člankom 54. Zakona o izmjenama je predviđeno da se u postupcima započetim prije II - Postupak pred Ustavnim sudom stupanja na snagu tog zakona primjenjuju raniji propisi, ako je 11. Općinski je sud u Cazinu, 5. veljače 2001. godine, podnio to za uposlenika povoljnije, izuzev članka 143. Zakona o radu. zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine da, na temelju Dalje se dodaje da je upravo članak 143. Zakona o radu, članka VI/3 .(c) Ustava Bosne i Hercegovine, ocijeni je li odnosno predviđena visina otpremnine, bio glavnim razlogom članak 54. Zakona o izmjenama u suglasju s Ustavom Bosne i za donošenje Zakona o izmjenama. Daljnjom primjenom Hercegovine. zakonske odredbe o visini otpremnine, koja je važila prije 12. Zahtjev je 20. veljače 2001. godine dostavljen Parlamentu stupanja na snagu Zakona o izmjenama, dovela bi se u pitanje Federacije Bosne i Hercegovine radi davanja odgovora na svrha donošenja ovoga zakona. temelju članka 16. Poslovnika Ustavnog suda. Tajnik Doma naroda je 18. srpnja 2001. godine dostavio određene podatke i IV - Dopustivost obavjesti, i to: 15. Predmetni je zahtjev podnesen prema članku VI/3 .(c) Ustava Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Bosne i Hercegovine, koji glasi: radu; Mišljenje Federalnog ministarstva socijalne politike, "c) Ustavni sud će imati nadležnost za pitanjima koja mu raseljenih i izbjeglih osoba; podnese bilo koji sud u Bosni i Hercegovim, a koja se tiču toga je li neki zakon o čijoj valjanosti ovisi njegova Izvod iz zapisnika sa sjednice Doma naroda kada je odluka, sukladno sa ovom Ustavu, s Europskom razmatran prijedlog Zakona o izmjenama. konvencijom za ljudska prava i temeljne slobode i III - Navodi njezinim protokolima, ili sa zakonima Bosne i 13. Općinski sud u Cazinu (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) Hercegovine; ili koja se tiču postojanja ili djelokruga ističe da se pred tim sudom vodi parnični postupak koji je nekog općeg pravila međunarodnog javnog prava koje je pokrenula S.D. iz Cazina protiv "Una-banke" Bihać radi isplate bitno za odluku suda. " otpremnine sukladno članku 143. stavak 4. Zakona o radu. 16. Zahtjev za ocjenom suglasnosti s Ustavom Bosne i Podnositelj zahtjeva, također, ističe da je S.D., u svojim Hercegovine članka 54. Zakona o izmjenama podnio je podnescima od 3. listopada 2000. godine i 20. siječnja. 2001. Općinski sud u Cazinu čija odluka u konkretnom prijeporu radi godine, zatražila ocjenu ustavnosti članka 54. Zakona o isplate otpremnine ovisi o važenju te zakonske odredbe. izmjenama. Podnositelj zahtjeva je, nadalje, istaknuo da je podnio zahtjev sukladno članku Vl/3.(c) Ustava Bosne i Hercegovine. 17. Uzimajući u obzir narečeno, Ustavni je sud zaključio da je Podnositelj zahtjeva, također, ističe da je izmijenjenim stavkom 4. zahtjev dopustiv. članka 143. Zakona o radu uposlenicima na čekanju posla, kojima prestaje radni odnos uz isplatu otpremnine, pravo na otpremninu V - Proslijeđeno pitanje uređeno na znatno nepovoljniji način u odnosu na ranije važeću 18. Pitanje na koje Ustavni sud treba odgovoriti u predmetnom zakonsku odredbu. Članak 54. Zakona o izmjenama propisuje da slučaju je da li odredba članka 54. Zakona o izmjenama, koja će se postupci ostvarivanja i zaštite prava uposlenika, započeti propisuje da se u nezavršenim postupcima ostvarivanja i zaštite prije stupanja na snagu tog zakona, završiti po ranijim propisima prava uposlenika, započetim prije stupanja na snagu tog ako je to za uposlenika povoljnije, izuzimajući članak 143. zakona, isključuje primjena propisa o visini otpremnine, koji Zakona o radu. Podnositelj zahtjeva, stoga, smatra da je ovaj su povoljniji za uposlenike, a koji su primjenjivani do stupanja članak oprečan odredbama članka II/1.. 2. i 3.(a) i članka IV/3.(h) Broj 17 – Strana 668 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. na snagu tog zakona (članak 143. Zakona o radu), krši odredbe poduzeća pa bi doveo mnoga poduzeća do stečaja i bankrota i, Ustava Bosne i Hercegovine. time, pogoršao situaciju vezanu za upošljavanje. Zakonodavac je smatrao da bi reduciranjem iznosa otpremnine bila VI - Ustavni je sud zaključio uspostavljena razumna ravnoteža između javnog interesa i 19. Ustav Bosne i Hercegovine, u članku II/l., utvrđuje da će Bosna interesa uposlenika na čekanju. i Hercegovina i oba entiteta osigurati najvišu razinu 26. Ustavni je sud upoznat da otpremina po jednom uposleniku, po međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda i da članku 143. Zakona o radu, iznosi prosječno 3.836 KM, a po se, sukladno članku II/2, prava i slobode, određene Europskom članku 50., u svezi članka 54. Zakona o izmjenama, oko 1000 konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u KM. Razlika u visini otpremnine za preko 100.000 uposlenika, daljnjem tekstu: Europska konvencija) i u njenim protokolima, kojima je prestao radni odnos po članku 143. Zakona o radu, izravno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom predstavlja sredstva koja bi gospodarski subjekti mogli slučaju, obzirom da se proslijeđeno pitanje odnosi na zakonsku uštedjeti, te na taj način pojačati svoju samoodrživost. odredbu o ostvarivanju prava na otpremninu uposlenika na čekanju posla, Ustavni sud treba razmotriti, prije svega, 27. Ustavni je sud svjestan teške ekonomske situacije u Federaciji suglasnost ove odredbe s člankom 1. Protokola broj l Europske Bosne i Hercegovine. Ekonomski pokazatelji, koje je Ustavni konvencije. sud pribavio, na temelju članka 28. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od Vlade Federacije Bosne i a) Članak 1. Protokola broj l Europske konvencije Hercegovine, razvidno pokazuju o kakvim teškoćama se radi. 20. Članak 1. Protokola broj l glasi: Makroekonomska vizija razvitka Federacije BiH, kako ju je "Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na neometano predstavila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, pokazuje uživanje svoje imovine. Nitko ne može biti lišen svoje imovine, daje u odnosu na ostvarenu razinu u 1991. godini, u Federaciji osim n javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i dostignuto svega 34,9% industrijske proizvodnje, 65,1% općim načelima međunarodnog prava. uposlenosti, 47,6% izvoza i 52, 7% bruto domaćeg proizvoda u odnosu na ostvarenu razinu u 1990. godini. U 2000. godini, Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne utječu na GDP je po stanovniku iznosio 1.121 USD. Neuposlenost se pravo države da primjenjuje takve zakone koje smatra kreće cea. 40%, odnos broja uposlenih i izdržavanih je 1:4, a potrebnim da bi nadzirala korištenja imovine sukladno općim ukupan dug iznosi 3,5 mrd KM. Pokrivenost uvoza izvozom je interesima ili da bi osigurala naplatu poreza ili drugih 27,4%. doprinosa ili kazni". 28. Na temelju ovakvih podataka, Ustavni sud mora prihvatiti da 21. Članak l. Protokola broj l Europske konvencije sadržava tri iznos, koji bi bivšim uposlenicima trebao biti isplaćen prema principa. Prvi princip, reguliran u prvoj rečenici prvog stavka, ranijoj zakonskoj odredbi, predstavlja, bez dvojbe, ogroman je opći princip o mirnom uživanju svoje imovine. Drugi teret za cijelu ekonomiju Federacije Bosne i Hercegovine. princip, koji je definiran u drugoj rečenici prvog stavka, govori Prema tome, postoji razvidan javni interes da se ovaj iznos o tome da se lišavanje imovine može desiti pod specifičnim smanji. uvjetima. Treći princip, sadržan u drugom stavku, tiče se kontrole države nad korištenjem privatne imovine, što je 29. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u svojoj raščlambi daje dopušteno pod uvjetima koji su dati u drugom stavku (vidi, određene zaključke, donesene na temelju raščlambe Europski sud za ljudska prava "Sporrong i Lönnroth" presuda makroekonomske situacije u Federaciji i ističe smjernice za od 23. rujna 1982. godine). budućnost koje bi trebale voditi ka stabilizaciji opće 22. Pojmove "imovina" i "vlasništvo" ne treba tumačiti na gospodarske situacije. Između ostalog se navodi: podsticanje restriktivan način, nego ih treba shvatiti da uključuju i postojeća dugoročnog rasta uposlenosti, smanjenje fiskalnih opterećenja novčana potraživanja pojedinca, kao i određena prava pojedinca na plaće, osiguravanje povlastica za poslodavce, kreditiranje i koja imaju ekonomsku vrijednost. Prema tome, ako su uvođenje stimulativnih instrumenata za mala i srednja uposlenici na čekanju posla, čiji je radni odnos prestao prije nego poduzeća, relativno smanjenje troškova za obranu, red i je Zakon o izmjenama stupio na snagu, već imali pravo na sigurnost, racionalizacija državne uprave, postizanje održivog otpremninu sukladno članku 143. Zakona o radu, to znači da je fiskalnog deficita. Iz svega narečenog, Sud dolazi do zaključka njihovo pravo bilo zaštićeno člankom 1. Protokola broj l da se u aktualnoj ekonomskoj situaciji, cilj koji je predstavljao Europske konvencije. Za takve uposlenike je članak 54. Zakona motiv za donošenje Zakona o izmjenama, nije mogao postići o izmjenama značio da su oni djelomično lišeni svoje imovine. davanjem financijske pomoći državnih organa jer bi to, Takvo lišavanje bi bilo sukladno članku 1. Protokola broj l samo nadalje, pogoršalo već tešku ekonomsku situaciju u Federaciji. ako bi bili zadovoljeni uvjeti naznačeni u drugoj rečenici prvog Vjerojatno bi bilo potrebito povećati poreska opterećenja, što stavka tog članka. bi još više osiromašilo stanovništvo i dovelo do usporavanja ekonomskog napretka. 23. Prema drugoj rečenici prvog stavka članka 1. Protokola broj l nitko ne može biti lišen imovine, osim u javnom interesu i pod 30. Ustavni sud, nadalje, ističe da pravo na otpremninu nije u uvjetima predviđenim zakonom i općim načelima potpunosti uskraćeno Zakonom o izmjenama, nego samo međunarodnog prava. Čak i ako su ispunjeni gore navedeni reducirano na manji iznos. Uzevši u obzir tešku ekonomsku uvjeti, lišavanje imovine je sukladno ovoj odredbi samo ako situaciju u Federaciji i visoke iznose koji bi se plaćali po punim postoji pravedna ravnoteža između javnog interesa i interesa iznosima, Ustavni sud ističe da bi se lišavanje imovine, koje pojedinca koji je bio lišen svoje imovine. Ovo znači, sa proizilazi iz novog zakona, pod ovakvim okolnostima, moglo izvjesnim izuzecima, da pojedinac ima pravo na razumnu smatrati srazmjernom mjerom poduzetom u javnom interesu i naknadu svog gubitka (vidi, Europski sud za ljudska prava, da to ne krši članak 1. Protokola broj l na Europsku konvenciju, James i ostali protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 21. niti odredbe odgovarajućeg članka II/3.(k) Ustava Bosne i veljače 1986. godine). Hercegovine. 24. Međutim, Ustavni je sud mišljenja da država ima izvjesnu b) Članak 14. Europske konvencije, u svezi članka 1. mogućnost procjene u određivanju koja je ekonomska i Protokola br. l Europske konvencije (članak II/4. Ustava socijalna politika najbolja i odgovarajuća da bi služila općem Bosne i Hercegovine) interesu stanovništva. 25. U ovom slučaju zakonodavac je smatrao, kada je usvojio 31. Ustavni će sud ispitati je li članak 54. Zakona o izmjenama Zakon o izmjenama, da je reduciranje iznosa otpremnine od povrijedio članak II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, tj. članak vitalnog interesa za ekonomiju, obzirom da je teret koji je 14. Europske konvencije, u svezi članka 1. Protokola br. l na nametnut poslodavcima obvezom da isplaćuju ove iznose Europsku konvenciju na način daje diskriminirao uposlenike bivšim uposlenicima, u većini slučajeva, bio izvan kapaciteta na koje se odnosi članak 54. Zakona o izmjenama u odnosu na Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 669 uposlenike koji su prije stupanja na snagu te odredbe ostvarili Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službenim pravo na otpremninu. novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike Srpske". 32. Članak 14. Europske konvencije glasi: Obrazloženje "Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom konvencijom osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su I - Činjenično stanje spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo 1. DOO HA EMM Compani Sarajevo podnijelo je apelaciju mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, sveza sa protiv presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovne, nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi staU broj 1507/00 od 21. januara 2001. godine. tus. " 2. Kako proizilazi iz apelacije i dokumenata dostavljenih 33. Članak II/4. Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavnom sudu, činjenično stanje može da se sumira na "Uživanje prava i sloboda predviđenih ovim člankom, ili u sljedeći način: međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovom 3. DOO HA EMM Compani Sarajevo bavi se uvozom, Ustavu, osigurano je za sve osobe u Bosni i Hercegovini bez veleprodajom i maloprodajom građevinskog materijala i diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja, ostalih neprehrambenih proizvoda, a na osnovu rješenja broj jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili UF/1 58/96 od 7. novembra 1996. godine. Osnivač preduzeća društveno podrijetlo, vezivanje za neku nacionalnu manjinu, je Hamdija Ačkar sa osnivačkim ulogom od 1.000 KM. imovina, rođenje ili drugi status." Navedenom djelatnošću se bavi od 1997. godine. Do 30. juna 1997. godine preduzeće je obavljalo građevinsku djelatnost na 34. Članak 14. Europske konvencije zabranjuje diskriminaciju osnovu rješenja broj UF/I 3229/97. Trenutno upošljava 11 samo glede prava i sloboda predviđenih Europskom radnika. Knjigovodstvene poslove za preduzeća obavlja konvencijom. Međutim, ovo ne isključuje mogućnost da ovaj preduzece DOO "AVRO" iz Sarajeva na osnovu ugovora od 1. članak može biti povrijeđen, iako pravo na koje se on odnosi, januara 1999. godine. Preduzeće nije ranije kontrolirala promatrano izolirano, nije bilo povrijeđeno. Ograničenje ovog Porezna uprava i Finansijska policija. prava, iako opravdano po sebi, mora biti učinjeno na nediskriminirajući način (vidi, Europski sud za ljudska prava, 4. Kontrola obračuna uplate poreza na promet proizvoda i usluga Belgijski predmet o jezicima, presuda iz 1968. godine, serija A izvršena je za period od 30. juna 1997. godine do 31. januara br. 6). Isto se može primijeniti, mutatis mutandis, na članak 11/4. 2000. godine, tj. za period obavljanja djelatnosti veleprodaje i Ustava Bosne i Hercegovine, koji zabranjuje diskriminaciju maloprodaje. glede prava zajamčenih Europskom konvencijom i određenim 5. Kontrola obračuna i uplate poreza na promet proizvoda i međunarodnim sporazumima. usluga izvršena je na osnovu odredbi Zakona o porezu na 35. Neki akt ili propis je diskriminirajući ako pravi razliku između promet proizvoda i usluga ("Službene novine Federacije BiH", osoba ili grupa koje su u sličnoj situaciji i ako u tom br. 6/95 i 27/97), Pravilnikom o primjeni odredbi Zakona o razlikovanju izostane objektivno i razumno opravdanje, ili ako porezu na promet proizvoda i usluga ("Službene novine nije bilo razumnog odnosa proporcionalnosti između Federacije BiH", br. 4/97, 6/97, 27/97) i Odlukom Vlade o uporabljenih sredstava i ciljeva kojima se teži. visini kamatne stope na iznos poreza na promet proizvoda i usluga koji nije plaćen u propisanom roku ("Službene novine 36. Ustavni sud naznačuje da se pitanje diskriminacije pojavljuje Federacije BiH", broj 27/96). samo kada su osobe ili grupe koje se nalaze u istoj ili sličnoj 6. U periodu od 19. januara do 7. marta 2000. godine izvršena je situaciji tretirane na različit način. U ovom slučaju svi uposlenici neposredna inspekcijska kontrola zakonitosti poslovanja na čekanju, koji su imali pravo na otpremninu kada je Zakon o apelanta kao poreznog obveznika i konstatovane nepravilnosti izmjenama donesen i kada je stupio na snagu, ali koji još nisu kod obračuna i plaćanja javnih prihoda, na osnovu čega je primili otpremninu, su bili jednako tretirani. Ustavni sud smatra izvršen obračun poreznih obaveza, te rješenjem Porezne da su uposlenici na čekanju u drukčijoj situaciji od onih koji su uprave Kantonalnog ureda Sarajevo - Odjeljenja za nadzor i uposleni. Ustavni sud smatra da se oni razlikuju od uposlenika obuku broj 10-9/02-15-1-29-2/00 od 11. aprila 2000. godine, koji su već dobili otpremninu na temelju predbježnog zakona. da se utvrđene porezne obaveze uplate u zakonom propisanom Kada dođe do izmjene zakona, često se ne može izbjeći razlika roku. Konkretno, navedenim rješenjem utvrđeno je da porezne koja se pojavljuje između onih na koje se primjenjuje raniji obaveze apelanta sa pripadajućim kamatama iznose ukupno zakon i onih čija su prava regulirana novim zakonom. Ne može 131.380,36 KM. se smatrati da se ove dvije kategorije osoba nalaze u analognoj situaciji, niti da zakon ima diskriminacijski karakter. Prema 7. U vezi s tim utvrđeno je da je apelant, kao porezni obaveznik, tome, u ovom predmetu ne postoji diskriminacija. do momenta uručenja prvostepenog rješenja izmirio dio obaveza po zapisniku o inspekcijskom nadzoru od 19. januara Ovu je odluku donio Ustavni sud jednoglasno u sastavu: 2000. godine - u iznosu od 30.066,25 KM, a koje nisu predsjednik Suda prof. dr. Snežana Savić i suci prof. dr. Kasim uključene u dispozitivu navedenog prvostepenog rješenja. Begić, dr. Hans Danelius, prof. dr. Louis Favoreu, prof. dr. Zvonko Miljko, Azra Omeragić, prof. dr. Vitomir Popović i 8. Apelant je uložio žalbu protiv rješenja Porezne uprave Mirko Zovko. Kantonalnog ureda Sarajevo - Odjeljenje za nadzor i obuku, broj 10-9/02-15-1-29-2/00 od 11. aprila 2000. godine. Predsjednik Federalno ministarstvo fmansija - Porezna uprava - Središnji Broj U 26/00 Ustavnog suda ured Sarajevo, na osnovu člana 237. Zakona o upravnom 21. prosinca 2001. godine Bosne i Hercegovine postupku ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/98) i Sarajevo prof. dr. Snežana Savić, v. r. člana 29. stav 2. Zakona o poreznoj upravi Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 18/96), odbilo je Ustavni sud Bosne i Hercegovine na osnovu člana VI/3.b) žalbu rješenjem broj 10/03-15-1-748/00 od 3. jula 2000. Ustava Bosne i Hercegovine i čl. 54. i 60. Poslovnika Ustavnog godine. U svom rješenju Federalno ministarstvo finansija je suda Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 28. septembra zaključilo da je prvostepeni organ uprave prilikom utvrđivanja 2001. godine, donio je činjeničnog stanja kao i donošenja osporenog rješenja pravilno primijenio materijalne propise, zatim, da se pravilno pozvao na ODLUKU odgovarajući propis i da je osporenim rješenjem apelantu ispravno naloženo da izvrši uplatu obaveza. Odbija se apelacija DOO HA EMM Compani, iz Sarajeva, 9. Vrhovni sud Federacije BiH je, presudom broj U-1507/00 od protiv presude Vrhovnog suda Federacije broj U-1507/00 od 25. 25. januara 2001. godine, odlučujući u upravnom sporu januara 2001. godine. Broj 17 – Strana 670 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. tužitelja DOO HA EMM Compani Sarajevo, protiv rješenja od porezne osnovice samo ako je pismeno ugovoren i ako je broj 10/03-15-1-748/00 od 3. jula 2000. godine tuženog kupcu neposredno odobren u fakturi. Federalnog ministarstva fmansija, Sarajevo, odbio tužbu 19. Prema članu 24. stav 3. taćka 1. Zakona, porez se plaća na apelanta smatrajući da su organi uprave, utvrđujući promet usluga ostvarene razlike između nabavne i prodajne nepravilnost kod obračuna i plaćanja javnih prihoda kod cijene, kao i primljene provizije ili druge naknade ostvarene u tužitelja (apelanta), prilikom pregleda, pravilno odlučili kada vidu redovnog ili vanrednog prihoda. su izvršili obračun poreznih obaveza i kad su tužitelja (apelanta) obavezali na plaćanje poreza na promet proizvoda i V- Dopustivost predmeta poreza na promet usluga u visini navedenoj u dispozitivu 20. Prema članu Vi/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud prvostepenog rješenja. Bosne i Hercegovine ima apelacionu nadležnost u pitanjima II- Apelacija koja su sadržana u ovom Ustavu kada ona postanu predmet 10. DOO HA EMM Compani se žali daje rješenjem prvostepenog spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. upravnog organa od 11. aprila 2000. godine, rješenjem Pitanja koja proizilaze iz apelacije odnose se na povredu drugostepenog upravnog organa od 3. jula 2000. godine i apelantovih prava zaštićenih Evropskom konvencijom za presudom Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine od zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Iz člana II/2. Ustava 25. januara 2001. godine povrijeđeno njegovo pravo na mirno Bosne i Hercegovine slijedi da se prava i slobode predviđeni u uživanje imovine zagarantovano članom II/3.k) Ustava Bosne Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih i Hercegovine i članom 1. Protokola broj l na Evropsku sloboda i u njenim protokolima direktno primjenjuju u Bosni i konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim Apelant ističe također daje zbog složenosti predmeta tražio od zakonima. Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine da, u skladu sa 21. Prema članu 11. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i članom 30. Zakona o upravnim sporovima, održi usmenu Hercegovine. Sud može razmatrati apelaciju samo ako su raspravu uz učešće vještaka finansijske struke, ali da ovaj protiv presude koja se njome pobija iscrpljeni svi pravni zahtjev nije bio prihvaćen. lijekovi mogući po zakonima entiteta i ako se podnese u roku 11. Apelant, na kraju, traži od Ustavnog suda da, u skladu sa od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku članom 75. Poslovnika Suda, donese privremenu mjeru kojom o posljednjem pravnom lijeku koji je koristio. bi bilo obustavljeno prinudno izvršenje konačnog upravnog 22. U ovom predmetu osporena je presuda Vrhovnog suda akta o naplati javnih prihoda do odluke Ustavnog suda. Kao Federacije Bosne i Hercegovine od 25. januara 2001. godine, razlog za donošenje privremene mjere apelant navodi da se protiv koje nema daljnjih redovnih pravnih lijekova. Postupak prinudnom naplatom prekida rad preduzeća, ne izvršavaju pred Ustavnim sudom je pokrenut 19. marta 2001. godine, ugovorene obaveze firme, ne isplaćuju primanja radnicima i dakle rok za podnošenje apelacije je ispoštovan jer je apelant onemogućuje izvršavanje daljih uplata javnih prihoda u budžet uložio apelaciju u roku od 60 dana, određenom članom 11. stav Federacije Bosne i Hercegovine i kantona. 3. Poslovnika Suda. III - Postupak pred Ustavnim sudom VI - Ustavni sud je odlučio 12. DOO HA EMM Compani Sarajevo je 19. marta 2001. godine uložilo apelaciju protiv presude Vrhovnog suda Federacije 23. Ustavni sud u ovom predmetu ima zadatak da ispita da li se Bosne i Hercegovine broj U 1507/00 od 25. januara 2001. presudom Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine godine. broj U-1507/00 od 25. januara 2001. godine, donesenom u 13. Na osnovu člana 16. Poslovnika Ustavnog suda 4. maja 2001. upravnom sporu u pravnoj stvari naplate javnih prihoda, krši godine zatražen je odgovor na apelaciju Vrhovnog suda ustavno pravo DOO HA EMM Compani Sarajevo zajamčeno Federacije Bosne i Hercegovine. članom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj l na Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih 14. Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine, 22. maja 2001. prava i osnovnih sloboda. godine, dostavio je odgovor u kojem, u suštini, navodi da ostaje u cijelosti kod razloga navedene presude i smatra da tom 24. Član l. Protokola br. l na Evropsku konvenciju glasi: presudom nisu povrijeđene odredbe Ustava Bosne i "Svako fizičko ili pravno lice ima pravo na neometano uživanje Hercegovine, kao ni odredbe Evropske konvencije o ljudskim svoje imovine. Niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u pravima, te predlaže da se apelacija odbije. javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i općim 15. Ustavni sud je istovremeno zatražio spis Porezne uprave načelima međunarodnog prava. Kantonalnog ureda Sarajevo u koji je izvršio uvid. Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne utiču na IV- Relevantni domaći zakoni pravo države da primjenjuje takve zakone koje smatra 16. Članom 6. stav 2. tačka 3. Zakona o porezima na promet potrebnim da bi nadzirala korištenje imovine u skladu s općim proizvoda i usluga propisano je da se prometom proizvoda interesima ili da bi osigurala naplatu poreza ili drugih smatra uzimanje vlastitih proizvoda, koje je pravno lice doprinosa ili kazni". proizvelo ili nabavilo za vlastitu krajnju upotrebu. Osim toga i odredbom člana 14. stav 3. istog zakona propisano je da je 25. Ustavni sud ističe da je pravo na imovinu inkorporirano u porezni obveznik poreza na promet proizvoda pravno lice koje Ustav BiH, koji u članu U/2. predviđa da se prava zaštićena je uzelo vlastite proizvode za vlastitu upotrebu. Evropskom konvencijom i njenim protokolima primjenjuju u Bosni i Hercegovinu, a u članu II/3. štiti pravo na imovinu. 17. Dakle, radi se o prometu proizvoda pa je apelant dužan da plati porez za vrijednost roba koju je koristio u vlastite svrhe. 26. Član 1. Protokola broj l. Evropske konvencije sadrži tri Apelant insistira, međutim, suprotno, da se radi o različita pravila. Prvo pravilo, koje se nalazi u prvoj rečenici reprodukcijskom materijalu, za koji se ne plaća porez. Prema prvog stava, je opće prirode i izražava princip mirnog uživanja članu 11. citiranog zakona reprodukcijski materijal bez u imovini. Drugo pravilo, u drugoj rečenici istog stava, govori plaćanja poreza mogu nabavljati samo pravna lica koja o tome da se lišavanje imovine može desiti pod izvjesnim obavljaju proizvođačku djelatnost, a šta se smatra uvjetima. Treće pravilo, sadržano u stavu dva ovog člana, proizvođačkom djelatnošću određeno je u članu 11. stav 2. dopušta da države potpisnice imaju pravo, između ostalog, citiranog zakona. kontrolisati korištenje imovine u skladu sa općim interesom. 18. Ovim odredbama propisano je da se popust na cijenu Ova tri pravila nisu različita, u smislu da nisu nepovezana: proizvoda koji prodavač daje kupcu u vidu rabata može odbiti drugo i treće pravilo odnose se na pojedine slučajeve miješanja Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 671 u pravo na mirno uživanje imovine i trebaju biti tumačena u Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službenim svjetlu općeg principa izraženog u prvom pravilu. novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike Srpske". 27. Ustavni sud smatra da je u ovom slučaju utvrđena obaveza Obrazloženje DOO HA EMM Compani na plaćanje poreza na promet proizvoda i usluga. Dakle, tiče se prava vlasništva kompanije. I - Činjenično stanje Pitanje koje se postavlja je da li to potpada pod izuzetke, 1. DOO HA EMM Compani za Sarajevo podnijelo je apelaciju vezano za poreze, kako proizilazi iz drugog stava člana l. protiv presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovne, U broj 1507/00 od 21. siječnja 2001. godine. 28. Ustavni sud ističe da obaveza plaćanja poreza na promet ima 2. Kako proizilazi iz apelacije i dokumenata dostavljenih osnovu u Zakonu o porezu na promet proizvoda i usluga. Ustavnom sudu, činjenično stanje može se sumirati na sljedeći način: 29. U konkretnom predmetu DOO HA EMM Compani se žali na 3. DOO HA EMM Compani Sarajevo bavi se uvozom, pogrešno tumačenje i primjenu Zakona o porezu na promet veleprodajom i maloprodajom građevnog materijala i ostalih proizvoda. U tom pogledu Ustavni sud navodi da nije njegov neprehrambenih proizvoda, a na temelju rješenja broj UF/I zadatak da ispituje ispravnost tumačenja i primjene zakona 58/96 od 7. studenoga 1996. godine. Osnivatelj poduzeća je koji nisu ustavne prirode već da je ovo zadatak sudova i vlasti Hamdija Ačkar sa osnivateljskim ulogom od 1.000 KM. entiteta. Dovoljno je za svrhu člana 1. Protokola l. da je Narečenom djelatnošću se bavi od 1997. godine. Do 30. lipnja nametanje poreza imalo osnovu u zakonu i da njegova 1997. godine poduzeće je obavljalo građevnu djelatnost na primjena nije izazvala prekomjeran i disproporcionalan teret za temelju rješenja broj UF/I 3229/97. Trenutačno upošljava 11 pojedinca ili pravni subjekt. Nema naznaka ovakve primjene djelatnika. Knjigovodstvene poslove za poduzeća obavlja zakona u ovom slučaju. poduzeće DOO "AVRO" iz Sarajeva na temelju ugovora od 1. siječnja 1999. godine. Poduzeće nije ranije kontrolirala Porezna 30. Ustavni sud dalje ističe da se ne može smatrati da član II/3. uprava i Financijska policija. Ustava, koji se također tiče zaštite prava na imovinu, pruža 4. Kontrola obračuna uplate poreza na promet proizvoda i usluga veću zaštitu nego član l. Protokola l. U ovom slučaju nije bilo izvršena je za period od 30. lipnja 1997. godine do 31. siječnja povrede ove odredbe. 2000. godine, tj. za period obavljanja djelatnosti veleprodaje i maloprodaje. 31. Apelant DOO HA EMM Compani također navodi da mu nije odobren zahtjev za održavanje javne rasprave pred Vrhovnim 5. Kontrola obračuna i uplate poreza na promet proizvoda i sudom. Ustavni sud ovdje ističe da član 6. Evropske usluga izvršena je na temelju odredbi Zakona o porezu na konvencije, koji u principu uključuje pravo na javnu raspravu, promet proizvoda i usluga ("Službene novine Federacije BiH", nije primjenjiv na slučajeve koji se tiču poreza (npr. slučaj br. 6/95 i 27/97), Pravilnikom o primjeni odredbi Zakona o Evropskog suda za ljudska prava, Ferrazzini v. Italija od 12. porezu na promet proizvoda i usluga ("Službene novine jula 2001). Federacije BiH", br. 4/97, 6/97, 27/97) i Odlukom Vlade o visini kamatne stope na iznos poreza na promet proizvoda i 32. Stoga u ovom slučaju ustavna prava HA EMM Compani nisu usluga koji nije plaćen u propisanom roku ("Službene novine narušena. Federacije BiH", broj 27/96). 6. U periodu od 19. siječnja do 7. ožujka 2000. godine izvršena je 33. Budući da se odlučivalo o meritumu apelacije, zahtjev da neposredna inspekcijska kontrola zakonitosti poslovanja Ustavni sud izda privremenu mjeru ne iziskuje poseban apelanta kao poreznog obveznika i konstatirane nepravilnosti odgovor, tako da Ustavni sud neće donositi posebnu odluku na kod obračuna i plaćanja javnih prihoda, na temelju čega je ovaj zahtjev. izvršen obračun poreznih obveza, te rješenjem Porezne uprave Kantonalnog ureda Sarajevo - Odjeljenja za nadzor i obuku 34. Odluke Ustavnog suda su, prema članu VI/4. Ustava Bosne i broj 10-9/02-15-1-29-2/00 od 11. travnja 2000. godine, da se Hercegovine, konačne i obavezujuće. utvrđene porezne obveze uplate u zakonom propisanom roku. Konkretno, narečenim je rješenjem utvrđeno da porezne Ovu odluku Ustavni sud je donio jednoglasno u sljedećem obveze apelanta sa pripadajućim kamatama iznose ukupno sastavu: predsjednik Suda prof. dr. Snežana Savić i sudije prof. 131.380,36 KM. dr. Kasim Begić, dr. Hans Danelius, prof. dr. Louis Favoreu, 7. U svezi s tim utvrđeno je da je apelant, kao porezni obveznik, prof. dr. Joseph Marko. doc. dr. Zvonko Miljko, Azra do momenta uručenja prvostupanjskog rješenja izmirio dio Omeragić, prof. dr. Vitomir Popović i Mirko Zovko. obveza po zapisniku o inspekcijskom nadzoru od 19. siječnja 2000. godine - u iznosu od 30.066,25 KM, a koje nisu Predsjednik uključene u dispozitivu narečenog prvostupanjskog rješenja. Broj U 27/01 Ustavnog suda 8. Apelant je uložio priziv protiv rješenja Porezne uprave 28. septembra 2001. godine Bosne i Hercegovine Kantonalnog ureda Sarajevo - Odjeljenje za nadzor i obuku, Sarajevo prof. dr. Snežana Savić, s. r. broj 10-9/02-15-1-29-2/00 od 11. travnja 2000. godine. Federalno je ministarstvo financija - Porezna uprava - Središnji ured Sarajevo, na temelju članka 237. Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/98) i članka 29. stavak 2. Zakona o poreznoj upravi Federacije BiH Ustavni je sud Bosne i Hercegovine na temelju članka ("Službene novine Federacije BiH", broj 18/96), odbilo priziv VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine i čl. 54. i 60. Poslovnika rješenjem, broj 10/03-15-1-748/00 od 3. srpnja 2000. godine. Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 28. U svom rješenju Federalno ministarstvo financija je zaključilo rujna 2001. godine, donio da je prvostupanjskii organ uprave prilikom utvrđivanja činjeničnog stanja kao i donošenja pobijanog rješenja pravilno primijenio materijalne propise, zatim, da se pravilno pozvao na ODLUKU odgovarajući propis i da je pobijanim rješenjem apelantu ispravno naloženo da izvrši uplatu obveza. Odbija se apelacija DOO HA EMM Compani, iz Sarajeva, protiv presude Vrhovnog suda Federacije broj U-1507/00 od 25. 9. Vrhovni je sud Federacije BiH, presudom broj U-1507/00 od 25. siječnja 2001. godine, odlučujući u upravnom sporu siječnja 2001. godine. Broj 17 – Strana 672 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. tužitelja DOO HA EMM Compani Sarajevo, protiv rješenja od porezne osnovice samo ako je pismeno ugovoren i ako je broj 10/03-15-1-748/00 od 3. srpnja 2000. godine tuženog kupcu neposredno odobren u fakturi. Federalnog ministarstva financija, Sarajevo, odbio tužbu 19. Prema članku 24. stavak 3. točka 1. Zakona, porez se plaća na apelanta smatrajući da su organi uprave, utvrđujući promet usluga ostvarene razlike između nabavne i prodajne nepravilnost kod obračuna i plaćanja javnih prihoda kod cijene, kao i primljene provizije ili druge naknade ostvarene u tužitelja (apelanta), prigodom pregleda, pravilno odlučili kada vidu redovitog ili izvanrednog prihoda. su izvršili obračun poreznih obveza i kad su tužitelja (apelanta) obvezali na plaćanje poreza na promet proizvoda i poreza na V - Dopustivost predmeta promet usluga u visini narečenoj u dispozitivu 20. Prema članku VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud prvostupanjskog rješenja. Bosne i Hercegovine ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja II - Apelacija su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmetom spora 10. DOO HA EMM Compani se žali da je rješenjem zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. Pitanja koja prvostupanjskog upravnog organa od 11. travnja 2000. godine, proizilaze iz apelacije odnose se na povredu apelantovih prava rješenjem drugostupanjskog upravnog organa od 3. srpnja zaštićenih Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i 2000. godine i presudom Vrhovnog suda Federacije Bosne i temeljnih sloboda. Iz članka II/2. Ustava Bosne i Hercegovine Hercegovine od 25. siječnja 2001. godine povrijeđeno njegovo slijedi da se prava i slobode predviđeni u Europskoj konvenciji za pravo na mirno uživanje imovine zajamčeno člankom II/3.(k) zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i u njenim protokolima Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 1. Protokola broj l na izravno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih prioritet nad svim ostalim zakonima. sloboda. Apelant ističe također daje zbog složenosti predmeta 21. Prema članku 11. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i tražio od Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine da, Hercegovine, Sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv sukladno članku 30. Zakona o upravnim sporovima, održi presude koja se njome pobija iscrpljeni svi pravni lijekovi usmenu raspravu uz sudjelovanje vještaka financijske struke, mogući po zakonima entiteta i ako se podnese u roku od 60 dana ali da ovaj zahtjev nije bio prihvaćen. od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o 11. Apelant, na koncu, traži od Ustavnog suda da, sukladno članku posljednjem pravnom lijeku koji je koristio. 75. Poslovnika Suda, donese privremenu mjeru kojom bi bilo 22. U ovom je predmetu pobijana presuda Vrhovnog suda obustavljeno prinudno izvršenje konačnog upravnog akta o Federacije Bosne i Hercegovine od 25. siječnja 2001. godine, naplati javnih prihoda do odluke Ustavnog suda. Kao razlog za protiv koje nema daljnjih redovitih pravnih lijekova. Postupak donošenje privremene mjere apelant navodi da se prinudnom pred Ustavnim sudom je pokrenut 19. ožujka 2001. godine, naplatom prekida rad poduzeća, ne izvršavaju ugovorene dakle rok za podnošenje apelacije je ispoštovan jer je apelant obveze firme, ne isplaćuju primanja djelatnicima i uložio apelaciju u roku od 60 dana, određenom člankom 11. onemogućava izvršenje daljnjih uplata javnih prihoda u stavak 3. Poslovnika Suda. proračun Federacije Bosne i Hercegovine i županija. III - Postupak pred Ustavnim sudom 12. DOO HA EMM Compani Sarajevo je 19. ožujka 2001. godine uložilo apelaciju protiv presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj U.1507/00 od 25. siječnja 2001. godine. 13. Na temelju članka 16. Poslovnika Ustavnog suda 4. svibnja 2001. godine zatražen je odgovor na apelaciju Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. 14. Vrhovni je sud Federacije Bosne i Hercegovine, 22. svibnja 2001. godine, dostavio odgovor u kojem, u biti, navodi da ostaje u cijelosti kod razloga narečene presude i smatra da tom presudom nisu povrijeđene odredbe Ustava Bosne i Hercegovine, kao ni odredbe Europske konvencije o ljudskim pravima, te predlaže da se apelacija odbije. 15. Ustavni sud je istodobno zatražio spis Porezne uprave Kantonalnog ureda Sarajevo u koji je izvršio uvid. IV - Relevantni domaći zakoni 16. Člankom 6. stavak 2. točka 3. Zakona o porezima na promet proizvoda i usluga propisano je da se prometom proizvoda smatra uzimanje vlastitih proizvoda, koje je pravna osoba proizvela ili nabavila za vlastitu konačnu uporabu. Osim toga i odredbom članka 14. stavak 3. istog zakona propisano je da je porezni obveznik poreza na promet proizvoda pravna osoba koja je uzela vlastite proizvode za vlastitu uporabu. 17. Dakle, radi se o prometu proizvoda pa je apelant dužan platiti porez za vrijednost roba koju je koristio u vlastite svrhe. Apelant inzistira, međutim, oprečno, da se radi o reprodukcijskom materijalu, za koji se ne plaća porez. Prema članku 11. citiranog zakona reprodukcijski materijal bez plaćanja poreza mogu nabavljati samo pravne osobe koje obavljaju proizvođačku djelatnost, a šta se smatra proizvođačkom djelatnošću određeno je u članku 11. stavak 2. citiranog zakona. 18. Ovim je odredbama propisano da se popust na cijenu proizvoda koji prodavač daje kupcu u vidu rabata može odbiti VI - Ustavni je sud odlučio 23. Ustavni sud u ovom predmetu ima zadaću ispitati krši li se presudom Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj U-l507/00 od 25. siječnja 2001. godine, donesenom u upravnom sporu u pravnoj stvari naplate javnih prihoda, ustavno pravo DOO HA EMM Compani Sarajevo zajamčeno člankom II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine i člankom l. Protokola broj l na Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. 24. Članak l. Protokola br. l na Europsku konvenciju glasi: "Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na neometano uživanje svoje imovine. Nitko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i općim načelima međunarodnog prava. Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne utječu na pravo države da primjenjuje takve zakone koje smatra potrebnim da bi nadzirala korištenje imovine sukladno općim interesima ili da bi osigurala naplatu poreza ili drugih doprinosa ili kazni". 25. Ustavni sud ističe da je pravo na imovinu inkorporirano u Ustav BiH, koji u članku II/2. predviđa da se prava zaštićena Europskom konvencijom i njenim protokolima primjenjuju u Bosni i Hercegovinu, a u članku II/3. štiti pravo na imovinu. 26. Članak 1. Protokola br. l Europske konvencije sadržava tri različita pravila. Prvo pravilo, koje se nalazi u prvoj rečenici prvog stavka, je opće prirode i izražava princip mirnog uživanja u imovini. Drugo pravilo, u drugoj rečenici istog stavka, govori o tome da se lišavanje imovine može desiti pod izvjesnim uvjetima. Treće pravilo, sadržano u stavku dva ovog članka, dopušta da države potpisnice imaju pravo, između ostalog, kontrolirati korištenje imovine sukladno općem interesu. Ova tri pravila nisu različita, u smislu da nisu nepovezana: drugo i treće pravilo odnose se na pojedine slučajeve miješanja u pravo na mirno uživanje imovine i Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 673 trebaju biti tumačena u svjetlu općeg principa izraženog u kao i isplata penzije građanima Federacije koji kao izbjeglice prvom pravilu. borave u inozemstvu". 27. Ustavni sud smatra da je u ovom slučaju utvrđena obveza DOO II - Postupak pred Ustavnim sudom HA EMM Compani na plaćanje poreza na promet proizvoda i usluga. Dakle, tiče se prava vlasništva kompanije. Pitanje koje 2. Gosp. Ć. Lj. je podnio svoj zahtjev 21. juna 2001. godine, se postavlja je potpada li to pod izuzetke, vezano za poreze, navodeći da osporene odredbe krše prava građana Federacije kako proizilazi iz drugog stavka članka l. Bosne i Hercegovine koji, privremeno, kao izbjeglice žive u inozemstvu i nemaju pravo na penziju odnosno isplatu penzije 28. Ustavni sud ističe da obveza plaćanja poreza na promet ima dok se trajno ne vrate u Bosnu i Hercegovinu. Podnosilac osnovu u Zakonu o porezu na promet proizvoda i usluga. zahtjeva smatra da su time ovi građani dovedeni u 29. U konkretnom predmetu DOO HA EMM Compani se žali na neravnopravan položaj u odnosu na građane koji žive u pogrešno tumačenje i primjenu Zakona o porezu na promet Federaciji Bosne i Hercegovine. proizvoda. U tom pogledu Ustavni sud navodi da nije njegova zadaća ispitivati ispravnost tumačenja i primjene zakona koji 3. Podnosilac zahtjeva napominje da se nada da će, ako on kao nisu ustavne prirode već daje ovo zadaća sudova i vlasti građanin nema pravo predlagati Ustavnom sudu ispitivanje entiteta. Dostatno je za svrhu članka 1. Protokola l da je ustavnosti zakona, Ustavni sud "iz humanitarnih razloga" sam nametanje poreza imalo osnovu u zakonu i da njegova pokrenuti postupak. primjena nije izazvala prekomjeran i disproporcionalan teret za III - Ustavni sud je zaključio pojedinca ili pravni subjekt. Nema naznaka ovakve primjene zakona u ovom slučaju. 4. Član 107. stav 2. Zakona o penzijskom i invalidskom 30. Ustavni sud dalje ističe da se ne može smatrati da članak II/3. osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/98 i Ustava, koji se također tiče zaštite prava na imovinu, pruža 49/2000) glasi: veću zaštitu nego članak 1. Protokola 1. U ovom slučaju nije "Penzija se isplaćuje građanima Federacije u inozemstvu ako bilo povrede ove odredbe. takva obaveza postoji po međunarodnom ugovoru. Ako ova 31. Apelant DOO HA EMM Compani također navodi da mu nije obaveza ne postoji po međunarodnom ugovoru, nosilac odobren zahtjev za održavanje javne rasprave pred Vrhovnim osiguranja može odobriti isplatu ako iz porodičnih i sudom. Ustavni sud ovdje ističe da članak 6. Europske zdravstvenih razloga državljanin Federacije odlazi na stalan konvencije, koji u principu uključuje pravo na javnu raspravu, boravak u inozemstvu". nije primjenjiv na slučajeve koji se tiču poreza (npr. slučaj Europskog suda za ljudska prava, Ferrazzini v. Italija od 12. 5. Prema članu VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud srpnja 2001). je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i 32. Stoga u ovom slučaju ustavna prava HA EMM Compani nisu Hercegovine i jednog ili oba entiteta, uključujući ali ne narušena. ograničavajući se na to: da li je odluka entiteta da uspostavi 33. Budući se odlučivalo o meritumu apelacije, zahtjev da Ustavni poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa sud izda privremenu mjeru ne iziskuje zaseban odgovor, tako ovim ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na da Ustavni sud neće donositi zasebnu odluku na ovaj zahtjev. suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine; da li je 34. Odluke Ustavnog suda su, prema članku VI/4. Ustava Bosne i bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa Hercegovine, konačne i obvezujuće. ovim ustavom. Prema istoj ustavnoj odredbi sporove može Ovu je odluku Ustavni sud donio jednoglasno u sljedećem pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća sastavu: predsjednik Suda prof. dr. Snežana Savić i suci prof. ministara, predsjedavajući ili njegov zamjenik bilo kojeg doma dr. Kasim Begić, dr. Hans Danelius, prof, dr. Louis Favoreu, Parlamentarne skupštine, jedna četvrtina članova/delegata bilo prof. dr. Joseph Marko, doc. dr. Zvonko Miljko, Azra kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina Omeragić, prof. dr. Vitomir Popović i Mirko Zovko. članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta. Predsjednik Broj U 27/01 Ustavnog suda 6. Građanin koji je podnio zahtjev ne spada u krug lica koja su 28. rujna 2001. godine Bosne i Hercegovine ovlaštena da pred Ustavnim sudom pokrenu spor o saglasnosti Sarajevo prof. dr. Snežana Savić, v. r. zakona sa Ustavom. Njegov se zahtjev, stoga, mora odbaciti. Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 55. stav 1. tačka 2. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 2. i 3. novembra 2001. godine, donio je ODLUKU Odbacuje se zahtjev Ć. Lj., izbjeglice iz Bosne i Hercegovine u Švedskoj, za ocjenu ustavnosti Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/98 i 49/2000). Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike Srpske". OBRAZLOŽENJE I - Zahtjev 1. Ć. Lj., izbjeglica iz Bosne i Hercegovine u Švedskoj, podnio je Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine i uredbi donesenih na osnovu tog zakona "kojima je uskraćeno pravo na penziju, 7. U vezi sa prijedlogom podnosioca zahtjeva da Ustavni sud "iz humanitarnih razloga" sam pokrene postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, Ustavni sud ističe da Poslovnikom Ustavnog suda nije predviđeno da Sud pokreće postupak ex officio. Ovu odluku Ustavni sud je donio jednoglasno, u sljedećem sastavu: predsjednik Suda prof. dr. Snežana Savić, sudije prof. dr. Kasim Begić, dr. Hans Danelius, prof. dr. Louis Favoreu, prof. dr. Joseph Marko, doc. dr. Zvonko Miljko, Azra Omeragić, prof. dr. Vitomir Popović i Mirko Zovko. Predsjednik Broj U 43/01 Ustavnog suda 2. novembra 2001. godine Bosne i Hercegovine Banja Luka prof. dr. Snežana Savić, s. r. Ustavni je sud Bosne i Hercegovine, na temelju članka VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 55. stavak 1. točka 2. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 2. i 3. studenoga 2001. godine, donio Broj 17 – Strana 674 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. dr. Kasim Begić, dr. Hans Danelius, prof. dr. Louis Favoreu, ODLUKU prof. dr. Joseph Marko, doc. dr. Zvonko Miljko, Azra Odbacuje se zahtjev Ć. Lj., izbjeglice iz Bosne i Hercegovine Omeragić, prof. dr. Vitomir Popović i Mirko Zovko. u Švedskoj, za ocjenu ustavnosti Zakona o mirovinskom i Predsjednik invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. Broj U 43/01 Ustavnog suda 29/98 i 49/2000). 2. studenoga 2001. godine Bosne i Hercegovine Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službenim Banja Luka prof. dr. Snežana Savić, v. r. novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike Srpske". OBRAZLOŽENJE KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE I - Zahtjev 1. Ć. Lj., izbjeglica iz Bosne i Hercegovine u Švedskoj, je podnio Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine i uredbi donesenih na temelju tog zakona "kojima je uskraćeno pravo na mirovinu, kao i isplata mirovine građanima Federacije koji kao izbjeglice borave u inozemstvu". II - Postupak pred Ustavnim sudom 2. Gosp. Ć. Lj. je podnio svoj zahtjev 21. lipnja 2001. godine, navodeći da pobijane odredbe krše prava građana Federacije Bosne i Hercegovine koji, privremeno, kao izbjeglice žive u inozemstvu i nemaju pravo na mirovinu odnosno isplatu mirovine dok se trajno ne vrate u Bosnu i Hercegovinu. Podnositelj zahtjeva smatra da su time ovi građani dovedeni u nejednakopravan položaj u odnosu na građane koji žive u Federaciji Bosne i Hercegovine. 3. Podnositelj zahtjeva napominje da se nada da će, ako on kao građanin nema pravo predlagati Ustavnom sudu ispitivanje ustavnosti zakona, Ustavni sud "iz humanitarnih razloga" sam pokrenuti postupak. III - Ustavni je sud zaključio 4. Članak 107. stavak 2. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/98 i 49/2000) glasi: "Mirovina se isplaćuje građanima Federacije u inozemstvu ako takva obveza postoji po međunarodnom ugovoru. Ako ova obveza ne postoji po međunarodnom ugovoru, nositelj osiguranja može odobriti isplatu ako iz obiteljskih i zdravstvenih razloga državljanin Federacije odlazi na stalan boravak u inozemstvu." 5. Prema članku VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni je sud jedini mjerodavan odlučivati o bilo kojem prijeporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, uključujući ali ne ograničavajući se na to: je li odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom sukladan ovom ustavu, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine; je li bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta sukladna ovom ustavu. Prema istoj ustavnoj odredbi prijepore može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedatelj Vijeća ministara, predsjedatelj ili njegov zamjenik bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta. 6. Građanin koji je podnio zahtjev ne spada u krug osoba ovlaštenih da pred Ustavnim sudom pokrenu prijepor o suglasnosti zakona s Ustavom. Njegov se zahtjev, stoga, mora odbaciti. 7. U vezi s prijedlogom podnositelja zahtjeva da Ustavni sud "iz humanitarnih razloga" sam pokrene postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, Ustavni sud ističe da Poslovnikom Ustavnog suda nije predviđeno da Sud pokreće postupak ex officio. Ovu je odluku Ustavni sud donio jednoglasno, u sljedećem sastavu: predsjednik Suda prof. dr. Snežana Savić, suci prof. FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Na osnovu člana 11. tač. 5., 7., 8. i 9., člana 12. tač. 1., 5., 15. i 26. i člana 13. Zakona o Komisiji za vrijednosne papire ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98 i 36/99) i člana 122. Zakona o društvima za upravljanje fondovima i o investicionim fondovima ("Službene novine Federacije BiH", br. 41/98, 36/99 i 36/00), Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine, donosi PRAVILNIK O VRŠENJU NADZORA EMISIJE, PROMETA I UČESNIKA U EMISIJI I PROMETU VRIJEDNOSNIH PAPIRA I - OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuje se postupak i sadržaj nadzora emisije, prometa i učesnika u emisiji i prometu vrijednosnih papira koji vrši Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Komisija), u svrhu praćenja primjene zakona i propisa Komisije, a radi zaštite tržišta vrijednosnih papira i investitora. Član 2. Pod učesnicima u emisiji i prometu vrijednosnih papira u smislu odredaba ovog pravilnika podrazumijevaju se: društva ovlaštena za obavljanje poslova posredovanja u prometu vrijednosnih papira, u skladu sa članom 84. stav 1. tač. 1., 2., 3., 5. i 6. Zakona o vrijednosnim papirima ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98 i 36/99 - u daljem tekstu: Zakon)-profesionalni posrednici; društva za upravljanje investicionim fondovima i investicioni fondovi (u daljem tekstu: društva i investicioni fondovi); društva ovlaštena za obavljanje poslova posredovanja u skladu sa članom 84. stav 1. tačka 7. Zakona (u daljem tekstu: banke depozitari); društva ovlaštena za obavljanje poslova posredovanja u skladu sa članom 84. stav 1. tačka 8. Zakona; Registar vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Registar); berza ili drugo uređeno javno tržište za promet vrijednosnih papira koji imaju dozvolu Komisije; emitenti vrijednosnih papira u skladu sa članom 7. Zakona; prodavci, kupci i drugi vlasnici i stjecatelji vrijednosnih papira u smislu odredaba Zakona. Član 3. Pod prometom vrijednosnih papira u smislu odredaba ovog pravilnika podrazumijeva se kupovina, prodaja i davanje u zalog vrijednosnih papira, kao i drugi promet u nadležnosti Komisije, u skaldu sa zakonom i propisima Komisije. Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 675 djelatnosti, tehničkih i drugih uslova za vršenje djelatnosti, II - POSTUPAK I SADRŽAJ NADZORA drugih poslova i podataka u vezi sa svrhom nadzora, u skladu sa Član 4. zakonom i propisima Komisije. U sklopu nadzora emisije, prometa vrijednosnih papira i Član 10. učesnika u prometu vrijednosnih papira, Komisija vrši: Nadzor berze i drugog uređenog javnog tržišta za promet kontrolu izvještaja i dokumentacije koju su joj dužne vrijednosnih papira obuhvata kontrolu: općih akata, rada dostavljati fizičke i pravne osobe u skladu sa zakonom i odnosno vršenja propisane djelatnosti, tehničkih i drugih uslova propisima Komisije (u daljem tekstu: kontrola za vršenje djelatnosti, drugih poslova i podataka u vezi sa svrhom informacija); nadzora, u skladu sa zakonom i propisima Komisije. kontrolu obaveznog izvještavanja i objavljivanja koje su Član 11. dužni vršiti učesnici u emisiji i prometu vrijednosnih papira, u skladu sa zakonom i propisima Komisije Nadzor emisije vrijednosnih papira obuhvata kontrolu akata (kontrola obavještavanja); o emisiji vrijednosnih papira, upisa i uplate vrijednosnih papira i nadzor poslovanja i obavljanja djelatnosti u izvještaja o provedenoj emisiji koji se sačinjavaju i objavljuju u prostorijama učesnika u prometu vrijednosnih papira (u skladu sa zakonom i propisima Komisije i dostavljaju Komisiji. daljem tekstu: nadzor poslovanja); Član 12. nadzor emisije vrijednosnih papira; Nadzor prometa vrijednosnih papira obuhvata kontrolu nadzor prometa vrijednosnih papira. primjene zakona i drugih propisa u prometu vrijednosnih papira. Član 5. Član 13. Kontrola informacija obuhvata analizu, pregled i provjeru Kontrola informacija i kontrola obavještavanja se vrši svih izvještaja, obavještenja i dokumentacije koje se na osnovu kontinuirano. zakona i drugih propisa obavezno dostavljaju Komisiji, kao i Nadzor poslovanja učesnika u prometu vrijednosnih papira dokumentacije, u pogledu rokova i sadržaja, koja se dostavlja vrši se u skladu sa godišnjim programom nadzora (redovni Komisiji u vezi sa postupcima koje u skladu sa zakonom vodi nadzor) i na osnovu predstavki i saznanja o mogućem kršenju Komisija te dokumentacije i obavještenja koje su joj dužne zakona i propisa Komisije ili ako kontrola informacija upućuje na dostavljati fizičke i pravne osobe na njeno traženje. moguće kršenje zakona i propisa Komisije (vanredni nadzor). Kontrola obavještavanja obuhvata kontrolu načina, roka, Nadzor emisije vrijednosnih papira vrši se na osnovu potpunosti i istinitosti obavještavanja vlasnika ili stjecatelja saznanja ili indicija o mogućem kršenju zakona i propisa vrijednosnih papira i javnosti o svim činjenicama o kojima je Komisije u upravnim postupcima koje vodi Komisija, na osnovu obavještavanje predviđeno zakonom i propisima Komisije. kontrole informacija, predstavki ili na drugi način dobivenih Član 6. obavještenja (vanredni nadzor) ili u sklopu nadzora učesnika u prometu vrijednosnih papira. Nadzor poslovanja profesionalnih posrednika obuhvata Nadzor prometa vrijednosnih papira vrši se kao redovni, u kontrolu: dokumentacije vezanu za pravni status, općih akata, sklopu nadzora učesnika u prometu vrijednosnih papira, društava strukture i kvalifikacije zaposlenih i finansijskog poslovanja; i investicionih fondova, i kao vanredni nadzor na osnovu poslovne i finansijske dokumentacije vezane za vršenje poslova predstavki i saznanja o mogućem kršenju zakona i propisa djelatnosti; transakcije sa vrijednosnim papirima; poslovne i Komisije ili ako kontrola informacija upućuje na moguće kršenje administrativne evidencije; dokumentacije koja se odnosi na zakona i propisa Komisije. sudske i druge sporove u vezi sa vršenjem poslova djelatnosti; odnosa sa klijentima; vršenja poslova djelatnosti; funkcionisanja Član 14. interne kontrole i nadzora; funkcionisanja organa; uslova za Nadzor iz člana 12. st. 2., 3. i 4. ovog pravilnika vrše službene vršenje djelatnosti; odnosa sa drugim učesnicima u prometu osobe Komisije, na osnovu pismenog ovlaštenja predsjednika vrijednosnih papira; sistema čuvanja podataka i back-up Komisije. procedura; drugih poslova i podataka u vezi sa svrhom nadzora, u skladu sa zakonom i propisima Komisije. Izuzetno od stava 1. ovog člana, predsjednik Komisije može ovlastiti i druge osobe da zajedno sa službenim osobama Član 7. Komisije izvrše nadzor, kada je to potrebno zbog složenosti Nadzor poslovanja društava i investicionih fondova nadzora. obuhvata kontrolu: poslovnih knjiga; poslovne, administrativne i Za vršenje određenih stručnih poslova kod nadzora druge dokumentacije; dokumentacije vezane za pravni status; (ekspertize, ispitivanja i sl.) predsjednik Komisije može ovlastiti tehničkih i drugih uslova za vršenje djelatnosti; strukture i društvo, ustanovu ili druge osobe, ako su za njihovo obavljanje kvalifikacije zaposlenih i finansijskog poslovanja; obavljanja potrebna posebna znanja ili primjena naučnih metoda. djelatnosti, odnosno emisija i transakcija sa vrijednosnim Službena osoba koja vrši nadzor dužna je prije započinjanja papirima; dokumentacije koja se odnosi na sudske i druge pregleda uručiti odgovornoj osobi kod koje se vrši nadzor sporove u vezi sa vršenjem poslova djelatnosti; primjene pismeno ovlaštenje iz stava 1. ovog člana. propisanih standarda upravljanja investicionim fondom i pridržavanja ugovora o upravljanju investicionim fondom i Član 15. utvrđene investicione politike; ispunjavanja uslova za Osoba kod koje se vrši redovan ili vanredan nadzor dužna je poslovanje i rada organa investicionog fonda; pridržavanja ovlaštenim osobama Komisije omogućiti uvid u poslovne knjige propisanih standarda zaštite dioničara; funkcionisanja organa i evidencije, kao i administrativne knjige i evidencije, te u svu društva i investicionog fonda; drugih poslova i podataka u vezi sa drugu dokumentaciju potrebnu za ostvarenje svrhe nadzora, i u svrhom nadzora, u skladu sa zakonom i propisima Komisije. slučaju da je njihovo vođenje i čuvanje povjereno trećoj osobi, Član 8. kao i osigurati uslove za vršenje nadzora (prostorija, prisustvo odgovornih i ovlaštenih osoba, kao i svih drugih osoba koje Nadzor banaka depozitara obuhvata kontrolu vršenja službenim osobama mogu ili su obavezne dati potrebne podatke i poslova depozitara u skladu sa zakonom i propisima Komisije. informacije). Član 9. U provođenju nadzora iz stava 1. ovog člana ovlaštene osobe Komisije imaju pravo napraviti kopije i/ili privremeno izuzeti Nadzor Registra obuhvata kontrolu: općih akata, originalne poslovne knjige, finansijske i druge izvještaje, finansijskog poslovanja, rada i vršenja poslova propisane Broj 17 – Strana 676 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. saopćenja i druge dokumente, o čemu ovlaštene osobe Komisije Članak 2. izdaju potvrdu, a mogu u svrhu nadzora i koristiti elektronska Pod sudionicima u emisiji i prometu vrijednosnih papira u sredstva instalirana kod osobe kod koje se vrši nadzor. smislu odredaba ovog pravilnika podrazumijevaju se: društva ovlaštena za obavljanje poslova posredovanja u Član 16. prometu vrijednosnih papira, sukladno članku 84. U toku nadzora ovlaštene osobe Komisije mogu tražiti izjave stavak 1. toč. 1., 2., 3., 5. i 6. Zakona o vrijednosnim od svih osoba koje im mogu, u skladu sa zakonom i propisima papirima ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98 i Komisije, dati podatke i informacije u skladu sa svrhom i 36/99 - u daljnjem tekstu: Zakon)-profesionalni predmetom nadzora, a izjava se može uzeti pismeno ili usmeno posrednici; na zapisnik. društva za upravljanje investicijskim fondovima i Član 17. investicijski fondovi (u daljnjem tekstu: društva i investicijski fondovi); Ovlaštene službene osobe Komisije dužne su o izvršenom društva ovlaštena za obavljanje poslova posredovanja redovnom ili vanrednom nadzoru sačiniti zapisnik i dostaviti ga sukladno članku 84. stavak 1. točka 7. Zakona (u osobi kod koje je izvršen nadzor. daljnjem tekstu: banke depozitari); Na zapisnik iz stava 1. ovog člana može se uložiti prigovor društva ovlaštena za obavljanje poslova posredovanja Komisiji u roku od 8 dana od dana prijema zapisnika. sukladno članku 84. stavak 1. točka 8. Zakona; Komisija donosi odluku po prigovoru iz stava 2. ovog člana, Registar vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i a protiv te odluke se ne mogu koristiti pravna sredstva. Hercegovine (u daljnjem tekstu: Registar); Uloženi prigovor ne odlaže preduzimanje mjera u skladu sa burza ili drugo uređeno javno tržište za promet zakonom i propisima Komisije. vrijednosnih papira koji imaju dozvolu Komisije; emitenti vrijednosnih papira sukladno članku 7. Zakona; Član 18. prodavatelji, kupci i drugi vlasnici i stjecatelji Na vršenje nadzora obuhvaćenog ovim pravilnikom vrijednosnih papira u smislu odredaba Zakona. primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99), Članak 3. ako posebnim zakonom i propisima Komisije nije drugačije Pod prometom vrijednosnih papira u smislu odredaba ovoga određeno. pravilnika podrazumijeva se kupnja, prodaja i davanje u zalog vrijednosnih papira, kao i drugi promet u ovlasti Komisije, III - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE sukladno zakonu i propisima Komisije. Član 19. II - POSTUPAK I SADRŽAJ NADZORA Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Članak 4. Pravilnik o nadzoru poslovanja privatizacijskih društava i privatizacijskih investicionih fondova ("Službene novine U sklopu nadzora emisije, prometa vrijednosnih papira i Federacije BiH", broj 48/99). sudionika u prometu vrijednosnih papira, Komisija vrši: kontrolu izvješća i dokumentacije koju su joj dužne Član 20. dostavljati fizičke i pravne osobe sukladno zakonu i Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana propisima Komisije (u daljnjem tekstu: kontrola objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". informacija); Predsjednik kontrolu obveznog izvještavanja i objavljivanja koje su Broj 01-02-459/02 Komisije za vrijednosne papire dužni vršiti sudionici u emisiji i prometu vrijednosnih 18. aprila 2002. godine Federacije BiH papira, sukladno zakonu i propisima Komisije (kontrola Sarajevo Edib Bašić, s. r. obavještavanja); nadzor poslovanja i obavljanja djelatnosti u prostorijama sudionika u prometu vrijednosnih papira (u daljnjem tekstu: nadzor poslovanja); Na temelju članka 11. toč. 5., 7., 8. i 9., članka 12. toč. 1., 5., nadzor emisije vrijednosnih papira; 15. i 26. i članka 13. Zakona o Komisiji za vrijednosne papire nadzor prometa vrijednosnih papira. ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98 i 36/99) i članka Članak 5. 122. Zakona o društvima za upravljanje fondovima i o investicijskim fondovima ("Službene novine Federacije BiH", Kontrola informacija obuhvata analizu, pregled i provjeru br. 41/98, 36/99 i 36/00), Komisija za vrijednosne papire svih izvještaja, obavještenja i dokumentacije koje se na temelju Federacije Bosne i Hercegovine, donosi zakona i drugih propisa obvezno dostavljaju Komisiji, kao i dokumentacije, glede rokova i sadržaja, koja se dostavlja Komisiji u svezi sa postupcima koje sukladno zakonu vodi PRAVILNIK Komisija te dokumentacije i obavještenja koje su joj dužne O VRŠENJU NADZORA EMISIJE, PROMETA I dostavljati fizičke i pravne osobe na njeno traženje. SUDIONIKA U EMISIJI I PROMETU VRIJEDNOSNIH Kontrola obavještavanja obuhvata kontrolu načina, roka, PAPIRA potpunosti i istinitosti obavještavanja vlasnika ili stjecatelja vrijednosnih papira i javnosti o svim činjenicama o kojima je I - OPĆE ODREDBE obavještavanje predviđeno zakonom i propisima Komisije. Članak 1. Članak 6. Nadzor poslovanja profesionalnih posrednika obuhvata Ovim pravilnikom propisuje se postupak i sadržaj nadzora kontrolu: dokumentacije vezanu za pravni status, općih akata, emisije, prometa i sudionika u emisiji i prometu vrijednosnih strukture i kvalifikacije uposlenih i financijskog poslovanja; papira koji vrši Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne poslovne i financijske dokumentacije vezane za vršenje poslova i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Komisija), u svrhu praćenja djelatnosti; transakcije sa vrijednosnim papirima; poslovne i primjene zakona i propisa Komisije, a radi zaštite tržišta administrativne evidencije; dokumentacije koja se odnosi na vrijednosnih papira i investitora. Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 677 sudske i druge sporove u svezi sa vršenjem poslova djelatnosti; Komisije ili ako kontrola informacija upućuje na moguće kršenje odnosa sa klijentima; vršenja poslova djelatnosti; funkcioniranja zakona i propisa Komisije. interne kontrole i nadzora; funkcioniranja organa; uvjeta za Članak 14. vršenje djelatnosti; odnosa sa drugim sudionicima u prometu vrijednosnih papira; sustava čuvanja podataka i back-up Nadzor iz članka 12. st. 2., 3. i 4. ovoga pravilnika vrše procedura; drugih poslova i podataka u svezi sa svrhom nadzora, službene osobe Komisije, na temelju pismenog ovlaštenja sukladno zakonu i propisima Komisije. predsjednika Komisije. Članak 7. Izuzetno od stavka 1. ovoga članka, predsjednik Komisije može ovlastiti i druge osobe da skupa sa službenim osobama Nadzor poslovanja društava i investicijskih fondova Komisije izvrše nadzor, kada je to nužno zbog složenosti obuhvata kontrolu: poslovnih knjiga; poslovne, administrativne i nadzora. druge dokumentacije; dokumentacije vezane za pravni status; Za vršenje određenih stručnih poslova kod nadzora tehničkih i drugih uvjeta za vršenje djelatnosti; strukture i (ekspertize, ispitivanja i sl.) predsjednik Komisije može ovlastiti kvalifikacije uposlenih i financijskog poslovanja; obavljanja društvo, ustanovu ili druge osobe, ako su za njihovo obavljanje djelatnosti, odnosno emisija i transakcija sa vrijednosnim potrebna posebna znanja ili primjena znanstvenih metoda. papirima; dokumentacije koja se odnosi na sudske i druge sporove u svezi sa vršenjem poslova djelatnosti; primjene Službena osoba koja vrši nadzor dužna je prije započinjanja propisanih standarda upravljanja investicijskim fondom i pregleda uručiti odgovornoj osobi kod koje se vrši nadzor pridržavanja ugovora o upravljanju investicijskim fondom i pismeno ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka. utvrđene investicijske politike; ispunjavanja uvjeta za poslovanje i rada organa investicijskog fonda; pridržavanja Članak 15. propisanih standarda zaštite dioničara; funkcioniranja organa Osoba kod koje se vrši redoviti ili izvanredni nadzor dužna je društva i investicijskog fonda; drugih poslova i podataka u svezi ovlaštenim osobama Komisije omogućiti uvid u poslovne knjige sa svrhom nadzora, sukladno zakonu i propisima Komisije. i evidencije, kao i administrativne knjige i evidencije, te u svu Članak 8. drugu dokumentaciju nužnu za ostvarenje svrhe nadzora, i u slučaju da je njihovo vođenje i čuvanje povjereno trećoj osobi, Nadzor banaka depozitara obuhvata kontrolu vršenja kao i osigurati uvjete za vršenje nadzora (prostorija, nazočnost poslova depozitara sukladno zakonu i propisima Komisije. odgovornih i ovlaštenih osoba, kao i svih drugih osoba koje službenim osobama mogu ili su obvezne dati potrebite podatke i Članak 9. informacije). Nadzor Registra obuhvata kontrolu: općih akata, U provedbi nadzora iz stavka 1. ovog članka ovlaštene osobe financijskog poslovanja, rada i vršenja poslova propisane Komisije imaju pravo sačiniti preslike i/ili privremeno izuzeti djelatnosti, tehničkih i drugih uvjeta za vršenje djelatnosti, originalne poslovne knjige, financijska i druga izvješća, drugih poslova i podataka u svezi sa svrhom nadzora, sukladno saopćenja i druge dokumente, o čemu ovlaštene osobe Komisije zakonu i propisima Komisije. izdaju potvrdu, a mogu u svrhu nadzora i koristiti elektronička Članak 10. sredstva instalirana kod osobe kod koje se vrši nadzor. Nadzor burze i drugog uređenog javnog tržišta za promet Članak 16. vrijednosnih papira obuhvata kontrolu: općih akata, rada odnosno vršenja propisane djelatnosti, tehničkih i drugih uvjeta U tijeku nadzora ovlaštene osobe Komisije mogu tražiti za vršenje djelatnosti, drugih poslova i podataka u svezi sa izjave od svih osoba koje im mogu, sukladno zakonu i propisima svrhom nadzora, sukladno zakonu i propisima Komisije. Komisije, dati podatke i informacije sukladno sa svrhom i predmetom nadzora, a izjava se može uzeti pismeno ili usmeno Članak 11. na zapisnik. Nadzor emisije vrijednosnih papira obuhvata kontrolu akata Članak 17. o emisiji vrijednosnih papira, upisa i uplate vrijednosnih papira i izvješća o provedenoj emisiji koji se sačinjavaju i objavljuju Ovlaštene službene osobe Komisije dužne su o izvršenom sukladno zakonu i propisima Komisije i dostavljaju Komisiji. redovitom ili izvanrednom nadzoru sačiniti zapisnik i dostaviti ga osobi kod koje je izvršen nadzor. Članak 12. Na zapisnik iz stavka 1. ovoga članka može se uložiti Nadzor prometa vrijednosnih papira obuhvata kontrolu prigovor Komisiji u roku od 8 dana od dana prijema zapisnika. primjene zakona i drugih propisa u prometu vrijednosnih papira. Komisija donosi odluku po prigovoru iz stavka 2. ovoga Članak 13. članka, a protiv te odluke se ne mogu koristiti pravna sredstva. Kontrola informacija i kontrola obavještavanja se vrši Uloženi prigovor ne odlaže preduzimanje mjera sukladno kontinuirano. zakonu i propisima Komisije. Nadzor poslovanja sudionika u prometu vrijednosnih papira Članak 18. vrši se sukladno godišnjem programu nadzora (redoviti nadzor) i na temelju predstavki i saznanja o mogućem kršenju zakona i Na vršenje nadzora obuhvaćenog ovim pravilnikom propisa Komisije ili ako kontrola informacija upućuje na moguće primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom kršenje zakona i propisa Komisije (izvanredni nadzor). postupku ("Službene novine Federacije BiH", br.2/98 i 48/99), ako posebnim zakonom i propisima Komisije nije drugačije Nadzor emisije vrijednosnih papira vrši se na temelju određeno. saznanja ili indicija o mogućem kršenju zakona i propisa Komisije u upravnim postupcima koje vodi Komisija, na temelju III - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE kontrole informacija, predstavki ili na drugi način dobivenih obavještenja (izvanredni nadzor) ili u sklopu nadzora sudionika u Članak 19. prometu vrijednosnih papira. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Nadzor prometa vrijednosnih papira vrši se kao redoviti, u Pravilnik o nadzoru poslovanja privatizacijskih društava i sklopu nadzora učesnika u prometu vrijednosnih papira, društava privatizacijskih investicijskih fondova ("Službene novine i investicijskih fondova, i kao izvanredni nadzor na temelju Federacije BiH", broj 48/99). predstavki i saznanja o mogućem kršenju zakona i propisa Broj 17 – Strana 678 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. Članak 20. putem kurira, telefaksom, ili Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". elektroničkom poštom, o čemu Društvo sačinjava i održava evidenciju. Broj 01-02-459/02 Predsjednik 8. Uz obavjest o dnevnom redu, prijedlozima članova 18. travnja 2002. godine Komisije za vrijednosne nadzornog odbora, prijedlozima odbora za reviziju, prijedlozima Sarajevo papire Federacije BiH ovlaštenog revizora, mjestu, datumu i vremenu održavanja Edib Bašić, v. r. skupštine Fonda, prilikom dostavljanja u skladu sa tačkom 7. obavezno se dostavljaju izvodi iz izvještaja i prijedlozi odluka Na osnovu člana 11. tačka 8. i člana 12. tačka 20. Zakona o koji su uvršteni na dnevni red skupštine Fonda, obrazac Komisiji za vrijednosne papire ("Službene novine Federacije punomoći i glasački listić za glasanje putem pošte, sa pisanim BiH", br. 39/98 i 36/99), te poglavlja III tačka 1. Standarda uputstvima za popunjavanje i povratno dostavljanje, a kada se upravljanja dioničkim društvima ("Službene novine Federacije ovi materijali dioničaru dostavljaju poštanskom pošiljkom ili BiH", broj 32/01), Komisija za vrijednosne papire Federacije putem kurira mora biti priložena koverta sa ispisanom povratnom Bosne i Hercegovine, donosi adresom Fonda i plaćenom poštarinom ili nalijepljenom poštanskom markom za obično pismo. STANDARD 9. Prilikom dostavljanja obavijesti, na način propisan u tačci 8., uz obrazac punomoći mora biti dostavljena i lista sa imenima i UPRAVLJANJA DIONIČKIM DRUŠTVIMA 3. kraćim biografskim podacima kandidata koje Nadzorni odbor Fonda predlaže za punomoćnike dioničara, a koji su za to dali Standard 3. Skupština dioničara privatizacijskog pismeni pristanak, sa obaveznom naznakom da je dioničar investicijskog fonda slobodan u odabiru i da može za svog punomoćnika ovlastiti bilo 1. Ovim standardom bliže se uređuju obaveze, odgovornosti i koga od njih, ili bilo koju drugu poslovno sposobnu fizičku postupanje društva za upravljanje fondovima (u daljem tekstu: osobu, koja svojim potpisom na obrascu punomoći mora Društvo), nadzornog odbora i direktora privatizacijskog potvrditi da to ovlaštenje prihvata, investicijskog fonda (u daljem tekstu: Fond), te prava i 10. U cilju informisanja, omogućavanja i poticaja dioničara postupanje dioničara Fonda u postupku sazivanja, utvrđivanja da ostvaruju svoje pravo odlučivanja u skupštini Fonda, Društvo kvoruma i odlučivanja skupštine Fonda. može, samostalno ili zajedno sa drugim društvom ili društvima 2. Odredbe ovog standarda su posebni i dodatni zahtjevi i putem Udruženja društava za upravljanje fondovima ili na pravila, za Društva i Fondove, koji se primjenjuju jednovremeno osnovu neposrednog međusobnog sporazuma, provoditi i druge i zajedno sa odredbama čl. 240. do 252. Zakona o privrednim oblike komunikacije s dioničarima, provoditi dodatne mjere i društvima ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00 i oblike komunikacije, objavljivanja, distribuiranja i prikupljanja 2/02) i odredbama Standarda upravljanja dioničkim društvima materijala, uključujući korištenje postojećih i/ili organiziranje broj 1. - Skupština dioničara ("Službene novine Federacije BiH", novih, samostalnih ili zajedničkih agenata, informacionih, broj 32/01). distribucionih, prijemnih i drugih tehničkih kapaciteta. 3. Uprava Društva i direktor Fonda odgovorni su za 11. Dioničari koji su odlučili svoje pravo i obavezu glasanja pripremu, distribuiranje i objavljivanje izvještaja, obavjesti, na skupštini koristiti na način dostavljanja poštanske pošiljke, prijedloga odluka, obrazaca punomoći i glasačkih listića, za kako je to propisano u tački 8. dostavit će tu poštansku pošiljku komunikaciju sa dioničarima i za osiguranje prostora i svih na adresu Fonda najkasnije 3 dana prije dana određenog za drugih tehničkih i organizacijskih uslova za sazivanje, održavanje skupštine. održavanje i odlučivanje skupštine Fonda. 12. Troškove vezane za održavanje skupštine učinjene u 4. Nadzorni odbor Fonda odgovoran je da, na prijedlog ostvarivanju propisanih obaveza iz tač. 3., 6., 7. i 8. snosi društvo, Uprave Društva i direktora Fonda, pravovremeno donese odluku i imaju karakter troškova upravljanja Fondom. o sazivanju i utvrđivanju datuma i mjesta održavanja, vremena 13. Troškove vezane za prisustvo skupštini snosi dioničar. početka i dnevnog reda skupštine, utvrdi prijedloge odluka za skupštinu i imenuje privremeni odbor za glasanje, te odredi vrstu, 14. Prilikom utvrđivanja kvoruma na skupštini, predsjedasadržaj i oblik izvještaja, prijedloga odluka, obavjesti i obrazaca vajući će na osnovu informacije privremenog glasačkog odbora punomoći i glasačkih listića koji se objavljuju i/ili distribuiraju iz tačke 4. proglasiti i utvrditi postojanje kvoruma i na osnovu dioničarima. dostavljenih odgovora iz tačke 11. 5. Uprava Društva i direktor Fonda odgovorni su za 15. Pismenu dokumentaciju vezanu za održavanje i glasanje sačinjavanje i provedbu, a Nadzorni odbor Fonda odgovoran je na skupštini, na osnovu člana 254. Zakona o privrednim za odobravanje i nadzor provedbe mjera i postupaka za sazivanje društvima, Društvo je dužno čuvati trajno, a dostavljene koverte i održavanje skupštine Fonda. dioničara u roku iz tačke 11. zadržat će se i čuvati do održavanja naredne skupštine. 6. Obavjest o dnevnom redu, mjestu, datumu i vremenu održavanja skupštine mora biti objavljena najmanje u dva 16. Ovaj standard stupa na snagu narednog dana od dana različita dnevna lista koji izlaze na teritoriji Federacije BiH, a objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". najmanje 45 dana prije datuma određenog za održavanje Predsjednik skupštine. Broj 01-02-440/02 Komisije za vrijednosne papire Fond objavljuje i spisak prijedloga opunomoćenika, 11. aprila 2002. godine Federacije BiH prijedloga članova nadzornog odbora, prijedloga odbora za Sarajevo Edib Bašić, s. r. reviziju i prijedloga ovlaštenog revizora. 7. Najkasnije sedam dana od dana objavljivanja u skladu sa tačkom 6. obavjest o dnevnom redu, mjestu, datumu i vremenu održavanja skupštine Fonda može biti upućena svakom Na temelju članka 11. točka 8. i članka 12. točka 20. Zakona o dioničaru Fonda na adresu koja je, najmanje, 45 dana prije Komisiji za vrijednosne papire ("Službene novine Federacije datuma održavanja skupštine evidentirana u listi dioničara kod BiH", br. 39/98 i 36/99), te poglavlja III točka 1. Standarda Registra vrijednosnih papira u Federaciji BiH na jedan od upravljanja dioničkim društvima ("Službene novine Federacije sljedećih načina: BiH", broj 32/01), Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine, donosi poštanskom pošiljkom, Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH STANDARD UPRAVLJANJA DIONIČKIM DRUŠTVIMA 3. Standard 3. Skupština dioničara privatizacijskog investicijskog fonda 1. Ovim standardom bliže se uređuju obveze, odgovornosti i postupanje društva za upravljanje fondovima (u daljnjem tekstu: Društvo), nadzornog odbora i direktora privatizacijskog investicijskog fonda (u daljnjem tekstu: Fond), te prava i postupanje dioničara Fonda u postupku sazivanja, utvrđivanja kvoruma i odlučivanja skupštine Fonda. 2. Odredbe ovog standarda su posebni i dodani zahtjevi i pravila, za Društva i Fondove, koji se primjenjuju jednovremeno i zajedno sa odredbama čl. 240. do 252. Zakona o gospodarskim društvima ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00 i 2/02) i odredbama Standarda upravljanja dioničkim društvima broj 1. - Skupština dioničara ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/01). 3. Uprava Društva i direktor Fonda odgovorni su za pripremu, distribuiranje i objavljivanje izvješća, obavjesti, prijedloga odluka, obrazaca punomoći i glasačkih listića, za komunikaciju sa dioničarima i za osiguranje prostora i svih drugih tehničkih i organizacijskih uvjeta za sazivanje, održavanje i odlučivanje skupštine Fonda. 4. Nadzorni odbor Fonda odgovoran je da, na prijedlog Uprave Društva i direktora Fonda, pravovremeno donese odluku o sazivanju i utvrđivanju nadnevka i mjesta održavanja, vremena početka i dnevnog reda skupštine, utvrdi prijedloge odluka za skupštinu i imenuje privremeni odbor za glasovanje, te odredi vrstu, sadržaj i oblik izvješća, prijedloga odluka, obavjesti i obrazaca punomoći i glasačkih listića koji se objavljuju i/ili distribuiraju dioničarima. 5. Uprava Društva i direktor Fonda odgovorni su za sačinjavanje i provedbu, a Nadzorni odbor Fonda odgovoran je za odobravanje i nadzor provedbe mjera i postupaka za sazivanje i održavanje skupštine Fonda. 6. Obavjest o dnevnom redu, mjestu, nadnevku i vremenu održavanja skupštine mora biti objavljena najmanje u dva različita dnevna lista koji izlaze na teritoriju Federacije BiH, a najmanje 45 dana prije nadnevka određenog za održavanje skupštine. Fond objavljuje i spisak prijedloga opunomoćenika, prijedloga članova nadzornog odbora, prijedloga odbora za reviziju i prijedloga ovlašćenog revizora. 7. Najkasnije sedam dana od dana objavljivanja sukladno točci 6. obavjest o dnevnom redu, mjestu, nadnevku i vremenu održavanja skupštine Fonda može biti upućena svakom dioničaru Fonda na adresu koja je, najmanje, 45 dana prije nadnevka održavanja skupštine evidentirana u listi dioničara kod Registra vrijednosnih papira u Federaciji BiH na jedan od sljedećih načina; poštanskom pošiljkom, putom kurira, telefaksom, ili elektroničkom poštom, o čemu Društvo sačinjava i održava evidenciju. 8. Uz obavjest o dnevnom redu, prijedlozima članova nadzornog odbora, prijedlozima odbora za reviziju, prijedlozima ovlaštenog revizora, mjestu, nadnevku i vremenu održavanja skupštine Fonda, prilikom dostavljanja sukladno točki 7. obvezno se dostavljaju izvodi iz izvješća i prijedlozi odluka koji su uvršteni na dnevni red skupštine Fonda, obrazac punomoći i glasački listić za glasovanje putom pošte, sa pisanim naputcima za popunjavanje i povratno dostavljanje, a kada se ovi materijali dioničaru dostavljaju poštanskom pošiljkom ili putom kurira mora biti priložena koverta sa ispisanom povratnom adresom Fonda i plaćenom poštarinom ili nalijepljenom poštanskom markom za obično pismo. Broj 17 – Strana 679 9. Prilikom dostavljanja obavijesti, na način propisan u točki 8., uz obrazac punomoći mora biti dostavljena i lista sa imenima i kraćim životopisnim podacima kandidata koje Nadzorni odbor Fonda predlaže za punomoćnike dioničara, a koji su za to dali pismeni pristanak, sa obveznom naznakom da je dioničar slobodan u odabiru i da može za svog punomoćnika ovlastiti bilo koga od njih, ili bilo koju drugu poslovno sposobnu fizičku osobu, koja svojim potpisom na obrascu punomoći mora potvrditi da to ovlašćenje prihvata. 10. U cilju informiranja, omogućavanja i poticaja dioničara da ostvaruju svoje pravo odlučivanja u skupštini Fonda, Društvo može, samostalno ili zajedno sa drugim društvom ili društvima putem Udruženja društava za upravljanje fondovima ili na temelju neposrednog međusobnog sporazuma, provoditi i druge oblike komuniciranja sa dioničarima, provoditi dodane mjere i oblike komuniciranja, objavljivanja, distribuiranja i prikupljanja materijala, uključujući korištenje postojećih i/ili organiziranje novih, samostalnih ili zajedničkih agenata, informacijskih, distribucijskih, prijemnih i drugih tehničkih kapaciteta. 11. Dioničari koji su odlučili svoje pravo i obvezu glasovanja na skupštini koristiti na način dostavljanja poštanske pošiljke, kako je to propisano u točki 8. dostavit će tu poštansku pošiljku na adresu Fonda najkasnije 3 dana prije dana određenog za održavanje skupštine. 12. Troškove vezane za održavanje skupštine učinjene u ostvarivanju propisanih obveza iz toč. 3., 6., 7. i 8. snosi društvo, i imaju karakter troškova upravljanja Fondom. 13. Troškove vezane za prisustvo skupštini snosi dioničar. 14. Prilikom utvrđivanja kvoruma na skupštini, predsjedavajući će na temelju informacije privremenog glasačkog odbora iz točke 4. proglasiti i utvrditi postojanje kvoruma i na temelju dostavljenih odgovora iz točke 11. 15. Pismenu dokumentaciju vezanu za održavanje i glasovanje na skupštini, na temelju članka 254. Zakona o gospodarskim društvima, Društvo je dužno čuvati trajno, a dostavljene koverte dioničara u roku iz točke 11. zadržat će se i čuvati do održavanja naredne skupštine. 16. Ovaj standard stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjednik Broj 01-02-440/02 Komisije za vrijednosne papire 11. travnja 2002. godine Federacije BiH Sarajevo Edib Bašić, v. r. JAVNO PREDUZEĆE BH TELECOM SARAJEVO Na osnovu člana 17. Zakona o javnim preduzećima ("Službeni list RBiH",br. 4/92, 21/92 i 13/94), člana 18. Zakona o sistemima veza, radio-saobraćaju i poštanskom, telegrafskom i telefonskom saobraćaju ("Službeni list SR BiH", broj 15/90) i Odluke Vlade Federacije o davanju saglasnosti na plan reorganizacije JP PTT saobraćaja BiH Sarajevo i HPT d.o.o. Mostar ("Službene novine Federacije BiH", br. 25/00 i 58/01), Upravni odbor Javnog preduzeća BH TELECOM Sarajevo, na sjednici održanoj 4. marta 2002. godine, donio je STATUT JAVNOG PREDUZEĆA BH TELECOM SARAJEVO I - OPĆE ODREDBE Član 1. Javno preduzeće BH TELECOM Sarajevo nastalo je, na osnovu Odluke Vlade Federacije BiH, o transformaciji Javnog preduzeća PTT saobraćaja BiH Sarajevo i HPT d.o.o. Mostar, ("Službene novine Federacije BiH", broj 25/00) i Odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o davanju saglasnosti na Plan Broj 17 – Strana 680 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. reorganizacije JP PTT saobraćaja BiH Sarajevo i HPT d.o.o. Član 9. Mostar ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/00 i 58/01 /01) Preduzeće ima svoj pečat i štambilj. i upisano u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, Pečat je okruglog oblika prečnika 45 mm i sadrži naziv i Rješenjem broj UF/I-2/02 od 08.01.2002. sjedište preduzeća ispisano latinicom, a u sredini je amblem Član 2. preduzeća. Štambilj je pravougaonog oblika dimenzija 70x25 mm i Javno preduzeće BH TELECOM Sarajevo, u okviru svoje sadrži naziv i sjedišta preduzeća ispisano latinicom. djelatnosti utvrđene u skladu sa tačkom IV Odluke o podjeli JP PTT saobraćaja BiH,sa P.O. Sarajevo, na JP BH Pošta Sarajevo i Organizacioni djelovi preduzeća imaju pečat i štambilj istog JP BH Telecom Sarajevo, je pravni sljednik Javnog preduzeća sadržaja, iz st. 2. i 3. ovog člana, samo sa dodatkom naziva i PTT saobraćaja BiH Sarajevo, koje je bilo upisano u sudski sjedišta organizacionog dijela. registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu Rješenjem broj Korištenje, čuvanje i uništavanje pečata i štambilja i njihov UF/1-5018/92, od 31.07.1992.godine, te izvršeno usklađivanje broj utvrđuje generalni direktor svojim aktom. akata i djelatnosti sa Odlukom standardnoj klasifikaciji djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", br. 28/98, 36/98 i Član 10. 47/98). Sjedište Preduzeća je u Sarajevu, ulica Obala Kulina bana broj 8. Član 3. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Uredbom o vršenju III - DJELATNOST ovlašćenja i obaveza organa Federacije Bosne i Hercegovine u privrednim društvima po osnovu državnog kapitala ("Službene Član 11. novine Federacije BiH", br. 8/00, 40/00, 43/00, 4/01, 5/01), Djelatnost Preduzeća je: propisala je da ovlašćenja i obaveze vlasnika kapitala po osnovu 64.20 64200 Telekomunikacije državnog kapitala u Preduzeću vrši Federalno ministarstvo za prenos zvuka, slike podataka ili informacija kablom, rapromet i komunikacije (u daljem tekstu: resorno Federalno dio difuzijom, relejem ili satelitom, ministarstvo). telefonske, telegrafske i teleks komunikacije (veze), Član 4. održavanje komunikacione mreže, Javno preduzeće BH TELECOM je organizovano kao javno prenos radio programa, preduzeće (u daljem tekstu:Preduzeće)za obavljanje telekomuni22.11 22.110 Izdavanje knjiga, kacione djelatnost koja je zakonom utvrđena kao djelatnost od posebnog interesa. 22.11 22.120 Izdavanje novina, Preduzeće obezbjeđuje ostvarivanje posebnog društvenog 22.11 22.130 Izdavanje časopisa i periodičnih publikacija, interesa u skladu sa zakonom i ovim statutom. 22.11 22.140 Izdavanje zvučnih zapisa, Član 5. 22.11 22.150 Ostala izdavačka djelatnost, 22.21 22.210 Štampanje novina, Osnovni opći akt preduzeća je Statut. 22.21 22.220 Štampanje, na drugom mjestu nepomenuto, Drugi opći akti i odluke organa Preduzeća moraju biti u saglasnosti sa odredbama ovog statuta. 25.21 25.210 Proizvodnja proizvoda od plastičnih masa, 25.22 25.220 Proizvodnja ambalaža od plastičnih masa, Član 6. 25.23 25.230 Proizvodnja proizvoda od plastičnih masa za Statutom JP BH TELECOM, Sarajevo regulisano je: naziv, građevinarstvo, znak i sjedište, djelatnost, zastupanje i predstavljanje, organizacija Preduzeća, imovina, razvoj i poslovanje, upravljanje, 25.24 25.240 Proizvodnja ostalih proizvoda od plastičnih rukovođenje, sindikalno organizovanje, poslovna tajna, opći masa, poslovni akti, statusne promjene i izmjene i dopune Statuta. 28.11 28.110 Proizvodnja metalnih konstrukcija i njihovih dijelova, II - NAZIV, ZNAK l SJEDIŠTE 28.12 28.120 Proizvodnja metalne građevinske stolarije, Član 7. 28.52 28.520 Opći mehanički radovi, Naziv preduzeća je: Javno preduzeće BH TELECOM Sarajevo. 29.23 29.230 Proizvodnja rashladne i ventilacione opreme, osim za domaćinstva, Skraćeni naziv Preduzeća je: JP BH TELECOM Sarajevo. 30.02 30.020 Proizvodnja računara (kompjutera) i druge Naziv Preduzeća na engleskom jeziku je: PUBLIC ENTERopreme za obradu podataka, PRISE BH TELECOM Sarajevo i isti se može koristiti u poslovnoj korespondenciji samo uz naziv na jednom od 32.30 32.300 Proizvodnja televizijskih odašiljača i raslužbenih jezika Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije dio-odašiljača i aparata za žičanu telefoniju i telegrafiju, Bosne i Hercegovine. 45.11 45.110 Rušenje građevinskih objekata i zemljani radovi, Član 8. 45.12 45.120 Površinsko i dubinsko ispitivanje terena za Preduzeće ima svoj znak, koji zajedno s nazivom koristi za gradnju, označavanje djelatnosti i usluga i u poslovnoj i javnoj Visokogradnja, komunikaciji. Niskogradnja, U sastav znaka Preduzeća ulaze slijedeći elementi: 45.213 Održavanje objekata visokogradnje, niskogradnje i plava linija iznad teksta, njihovih djelova tekst /tipografija "BH Telecom", 45.31 45.310 Elektroinstalacioni radovi, između skraćenice BH i riječi Telecom četiri elementa u 45.32 45.320 Izolacioni radovi, obliku elipsa koji formiraju stilizirano slovo"T", 45.33 45.330 Postavljanje instalacija za vodu, gas, grijanje, font znaka je BlacklightD, ventilaciju i hlađenje, boja znaka je plava osim u gornjoj desnoj elipsi slova 45.34 45.340 Ostali instalacioni radovi, "T" je narandžasta. Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH 50.20 50.200 Održavanje i poravak motornih vozila, 50.40 50.400 Održavanje motocikla, 51.43 51.430 Trgovina na veliko električnim aparatima za domaćinstvo, radiouređajima i TV uređajima, 52.45 52.450 Trgovina na malo električnim aparatima za domaćinstvo, radiouređajima i TV uređajima, 52.481 Trgovina na malo kancelarijskom opremom i računarima 55.23 55.230 Ostali smještaj za kraći boravak, 55.30 55.300 Restorani 55.51 55.510 Kantine /menze/, 67.13 67.130 Pomoćne djelatnosti povezane sa finansijskim posredovanjem, 70.12 70.120 Kupovina i prodaja vlastitih nekretnina, 70.20 70.200 Iznajnamljivanje vlastitih nekretnina, 71.10 71.100 Iznajmljivanje automobila, 71.21 71.210 Iznajmljivanje ostalih saobraćajnih sredstava, 71.30 71.310 Iznajmljivanje ostalih srestava i opreme, 71.33 71.330 Iznajmljivanje kancelarijskih mašina i opreme, uključujući računare (kompjutere), 71.34 71.340 Iznajmljivanje ostalih mašina i opreme, na drugom mjestu nepomenuto, 72.100 Pružanje savjeta o računarskoj opremi (hardwareu), 72.200 Savjetovanje i ponuda programske opreme (softwarea), 72.300 Obrada podataka, 72.40 72.400 Izrada i upravljanje bazama podataka, 72.50 72.500 Održavanje i popravak kancelarijskih i knjigovodstvenih mašina i računarskih sistema (računara), 73.102 Istraživanja i eksperimentalni razvoj u tehničkim i tehnološkim naukama, 74.130 Istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mjenja, 74.200 Arhitektonske i inžinjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje, 74.300 Tehničko ispitivanje i analiza, 74.40 74.400 Reklama i propaganda, 74.60 74.600 Djelatnost traženja izgubljenih lica i zaštita, prevoz dragocjenosti, 74.70 74.700 Čišćenje svih vrsta objekata, 74.83 74.830 Sekretarske i prevodilačke djelatnosti 74.84 74.840 Ostale poslovne djelatnosti, na drugom mjestu nepomenuto, 92.20 92.200 Radio i televizijska djelatnost, Djelatnost biblioteka, 92.521 Djelatnost muzeja, Preduzeće, uz prethodnu saglasnost resornog Federalnog ministarstva, obavlja i druge djelatnosti koje služe djelatnostima iz stava 1. ovog člana, ili koje doprinose potpunom iskorištavanju kapaciteta i materijala koji se upotrebljava za obavljanje navedenih djelatnosti. Član 12. Preduzeće rnože biti osnivač ili suosnivač privrednih društava za obavljanje djelatnosti iz člana 11.ovog statuta. U okviru djelatnosti iz člana 11. ovog statuta, Preduzeće će obavljati poslove vanjskotrgovinskog prometa, i to: spoljna trgovina neprehranbenim proizvodima iz okvira registrovane djelatnosti, usluge vanjskotrgovinskog poslovanja iz okvira registrovane djelatnosti. Broj 17 – Strana 681 Član 13. Generalni direktor Preduzeća ovlašćen je da predstavlja Preduzeće i zaključuje ugovore u vanjskotrgovinskom prometu, bez ograničenja. Član 14. Uslovi koje moraju ispunjavati zaposlenici za vršenje poslova vanjskotrgovinskog prometa shodno zakonu, propisat će se Pravilnikom o radu-sistematizacijorn radnih mjesta. IV - ZASTUPANJE l PREDSTAVLJANJE Član 15. Generalni direktor je zakonski zastupnik Preduzeća, bez ograničenja. Član 16. Pored generalnog direktora, a u okviru ovlaštenja utvrđenih ovim statutom, drugim općim aktima i odlukama generalnog direktora, Preduzeće zastupaju, u okviru svog djelokruga zaposlenici sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima u Generalnoj direkciji i drugim odgovarajućim organizacionim dijelovima Preduzeća. U zastupanju Preduzeća, zaposlenici iz stava 1. ovog člana ograničeni su zadacima i raspoloživim sredstvima utvrđenim planovima i poslovnom politikom Preduzeća. Član 17. Preduzeće može za zastupanje ovlastiti i treće osobe, iz ili izvan Preduzeća. Pismeno ovlaštenje, za zastupanje Preduzeća od trećih osoba daje, u pisanom obliku, generalni direktor Preduzeća. Ovlaštenjem iz stava 2. ovog člana utvrđuje se posao ili vrste poslova, obim i period u kojim treće osobe zastupaju Preduzeće. Član 18. Ovlaštenje iz člana 17. ovog statuta ne može se dati predsjedniku i članu Upravnog odbora Preduzeća. Član 19. Preduzeće stupa u pravnom prometu sa trećim licima u svoje ime i za svoj račun i za svoje obaveze odgovara cjelokupnom imovinom. V - ORGANIZACIJA PREDUZEĆA Član 20. Preduzeće je organizovano kao samostalna organizacija i ekonomsko-poslovna cjelina na funkcionalnom, tehnološkom i teritorijalnom principu, čime se ostvaruju pretpostavke za uspješno poslovanje, profitabilnost, efikasnost u upravljanju i rukovođenju, pravovremeno donošenje odluka i obaveznost njihovog sprovođenja. Član 21. Preduzeće može osnovati organizacione dijelove - podružnice izvan sjedišta preduzeća, koje se upisuje u registar kod nadležnog suda. Organizacioni dijelovi iz prethodnog stava osnivaju se i ukidaju odlukom, koju na prijedlog generalnog direktora donosi Upravni odbor. Organizacioni dijelovi preduzeća iz stava 1. ovog člana nemaju status pravnog lica. Organizacioni dijelovi Preduzeća mogu imati račun, u skladu sa aktom Preduzeća. Član 22. Organizacija Preduzeća i rukovođenje organizacionim dijelovima Preduzeća utvrđuje se Pravilnikom o radu koji na prijedog generalnog direktora donosi Upravni odbor. Broj 17 – Strana 682 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. pružaju usluge trećim licima iz djelatnosti Preduzeća i VI - IMOVINA koriste usluge trećih lica. Član 23. Generalna direkcija i dijelovi Preduzeća u korištenju Osnovni kapital Preduzeća na dan 30.06.2001.godine, iznosi ovlaštenja iz stava 1. ovog člana, zaključuju ugovore i vrše 683.339.265,00 KM (šeststotinaosamdesettrimilionatristotinepravne radnje u skladu sa aktima Preduzeća, godišnjim tridesetdevethiljada dvijestotinešezdesetpet konvertibilnih maraka) planovima, utvrđenim standardima i normativima, generalnim i drugim ugovorima koje zaključi Preduzeće i pojedinačnim Iznos osnovnog kapitala utvrđuje se odlukom Upravnog aktima generalnog direktora. odbora. Član 24. Osnovni kapital Preduzeća čini jedan udio koji predstavlja 100,00% osnovnog kapitala u državnom vlasništvu. VII - RAZVOJ l POSLOVANJE Član 25. Preduzeće planira i programira poslovanje čime obezbjeđuje optimalno korištenje kapaciteta, te preduzima neophodne mjere za neprekidno, nesmetano i kvalitetno funkcionisanje telekomunikacionog sistema, saobraćaja i kapaciteta registrovanih za to obavijanje na području djelovanja Preduzeća. Preduzeće obezbjeđuje uslove i pretpostavke za: prihvatanje strategije i tempa razvoja savremene opreme i tehnologija, vođenje jedinstvene poslovne politike u programiranju, planiranju i ostvarivanje što povoljnijih rezultata poslovanja, razvoj telekomunikacijskog saobraćaja i usluga, racionalno investiranje i izgradnju neophodnih kapaciteta gdje za to ima ekonomskog opravdanja, stalno unapređenje organizacije rada i upravljanje sredstvima, saradnju sa preduzećima u zemlji i inostranstvu, te organima, organizacijama i međunarodnim institucijama iz oblasti telekomunikacija, stvaranje uslova i pretpostavki za stalan rast ličnog i zajedničkog standarda zaposlenika. Član 26. Preduzeće donosi srednjoročne planove i godišnje privredno finansijske-planove, u skladu sa programom razvoja,koji moraju biti usaglašeni na bazi raspoloživih sredstava i opredjeljenja iz programa razvoja Preduzeća. Član 27. Upravni odbor Preduzeća donosi planove i programe razvoja, iz člana 26.ovog statuta, a resorno Federalno ministarstvo daje saglasnost na srednjoročne planove Preduzeća. Član 28. Preduzeće osigurava sredstva za finansiranje razvoja iz vlastitih i drugih izvora u skladu sa zakonom. Član 29. Preduzeće ima otvorene račune kod poslovnih banaka u domaćoj i stranoj valuti, o čemu odluku donosi generalni direktor, u skladu sa zakonom. Član 30. Generalna direkcija i dijelovi Preduzeća istupaju u pravnom prometu u ime, za račun i pod nazivom Preduzeća, a za njihove obaveze odgovara Preduzeće. Član 31. U skladu sa odredbom člana 26.ovog statuta, Generalna direkcija i organizacioni dijelovi Preduzeća imaju ovlaštenja da u okviru obavljanja poslova iz svoga djelokruga rada: vrše nabavke određenih osnovnih sredstava, rezervnih dijelova, materijala, sitnog inventara i sredstava zaštite na radu za potrebe tekućeg poslovanja; Član 32. Preduzeće ostvaruje i iskazuje prihode kao cjelinu na osnovu pruženih usluga i ostvarivanja prihoda po drugim osnovama u skladu sa ovim statutom i zakonom. Član 33. Usluge se pružaju u skladu sa Pravilnikom o cijenama. Član 34. Organizacionim dijelovima Preduzeća raspoređuje se dio prihoda, odnosno sredstava Preduzeća, u skladu sa aktom Preduzeća. Član 35. Preduzeće obezbjeđuje zaposlenicima plate,ostala lična primanja i zajedničku potrošnju u skladu sa Općim kolektivnim ugovorom,Granskim kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Član 36. Preduzeće utvrđuje rezultate poslovanja i raspoređuje dobit u skladu sa zakonom i odgovarajućim pravilnikom. Generalna direkcija i dijelovi Preduzeća sačinjavaju interne obračune rezultata poslovanja u skladu sa zakonom i odgovarajućim poslovnim aktom Preduzeća. Član 37. Dobit se raspoređuje odlukom Upravnog odbora za namjene utvrđene zakonom. Član 38. Preduzeće pokriva eventualni gubitak u poslovanju u skladu sa zakonom, aktima preduzeća i odlukama Upravnog odbora Preduzeća. Član 39. Preduzeće sačinjava izvještaje o poslovanju za periode za koje je zakonom propisana obaveza utvrđivanja obračuna rezultata poslovanja. Član 40. Preduzeće izvještava resorno Federalno ministarstvo o funkcionisanju telekomunikacionog sistema, rezultatima poslovanja, ekonomskoj problematici i drugim pitanjima u vezi sa svojim radom i poslovanjem. Član 41. Izvještavanje iz člana 40. ovog statuta vrši se putem organa Preduzeća u propisanim rokovima, odnosno po ukazanoj potrebi. VIII - UPRAVLJANJE Član 42. Organ upravljanja Preduzećem je Upravni odbor. Član 43. Upravni odbor ima sedam članova koje sačinjavaju predsjednik i šest članova, koje pojedinačno imenuje i razrješava resorno Federalno ministarstvo, iz reda naučnih i stručnih zaposlenika i privrednika. Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 683 Član 44. Član 49. Sjednici Upravnog odbora prisustvuje generalni direktor i Predsjednik i članovi upravnog odbora imenuju se zaposlenici Preduzeća koje pozove predsjednik Upravnog istovremeno na period od četiri godine i po isteku mandata mogu odbora u dogovoru sa generalnim direktorom ako je njihovo biti ponovo imenovani. prisustvo neophodno radi obrazlaganja materijala i davanja Član 45. drugih podataka o pitanjima koja su predmet razmatranja. Predsjednika Upravnog odbora imenuje resorno Federalno Član 50. ministarstvo, a njegovog zamjenika biraju članovi Upravnog Predsjednik i članovi Upravnog odbora ne mogu obavljati odbora. djelatnost konkurentnu osnovnoj djelatnosti Preduzeća i ne smiju Član 46. u tom svojstvu ili kao zaposleni u drugom pravnom licu ili kao samostalni poduzetnici sudjelovati u djelatnosti koja je ili bi Mandat predsjednika i člana Upravnog odbora prestaje: mogla biti u konkurentnom odnosu s djelatnošću Preduzeća. 1. ako bude razriješen prije isteka mandata; Član 51. 2. ako podnese ostavku; 3. ako bude imenovan na mjesto koje je nespojivo sa Članovi Upravnog odbora odgovaraju za svoj rad resornom članstvom u Upravnom odboru. Federalnom ministarstvu. Član 47. Upravni odbor nadležan je da: 1) utvrđuje razvojnu i poslovnu politiku; 2) donosi odluke o usvajanju planova razvoja i poslovanja; 3) odlučuje o statusnim promjenama; 4) odlučuje o osnivanju drugih preduzeća ili dioničkih društava i imenuje svoje predstavnike u organe tih privrednih društava i druga društva, organe, organizacije i institucije; 5) donosi Statut; 6) donosi Cjenovnik usluga iz svoje nadležnosti; 7) odlučuje o smanjenju i povećanju osnivačkog kapitala; 8) odlučuje o raspodjeli dobiti; 9) odlučuje o saniranju eventualnih gubitaka; 10) donosi investicione odluke preko iznosa od 100.000.KM; 11) odlučuje o kupovini dionica, odnosno udjela drugih privrednih društava; 12) usvaja izvještaje o radu i obračune rezultata poslovanja Preduzeća po polugodišnjem i godišnjem obračunu, sa bilansom stanja i bilansom uspjeha; 13) imenuje i razriješava generalnog direktora Preduzeća; 14) imenuje i razriješava lica sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima određenih Pravilnikom o radu; 15) odlučuje o zaduživanju kod banaka i drugih institucija u zemlji i inostranstvu, ukoliko se kao garancija daje hipoteka na imovinu ili ako je kreditno zaduženje preko tri miliona KM; 16) donosi pravilnike i druga opća akta Preduzeća koja ovim statutom nisu data u nadležnosti generalnog direktora; 17) Poslovnik o svom radu; 18) podnosi izvještaje o svom radu resornom Federalnom ministarstvu najmanje jedanput godišnje; 19) daje saglasnost Generalnom direktoru za službena putovanja u inostranstvo; 20) odlučuje o drugim pitanjima koja su zakonom, drugim propisima i ovim statutom stavljeni u nadležnost Upravnom odboru. U pitanjima iz nadležnosti Upravnog odbora za koja je potrebna saglasnost Vlade Federacije BiH, ili resornog Federalnog ministarstva, u skladu sa propisima, tražit će se ta saglasnost. Član 48. Upravni odbor može raditi i punovažno odlučivati ako sjednici prisustvuje najmanje dvije trećine članova. Upravni odbor odlučuje na sjednicama dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja članova. IX - RUKOVOĐENJE Član 52. Poslovodni organ Preduzeća je generalni direktor. U slučaju spriječenosti da obavlja poslove, u periodu od najviše 30 dana, generalni direktor može pismeno ovlastiti zaposlenika Generalne direkcije sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima da obavlja poslove generalnog direktora. U slučaju spriječenosti u periodu dužem od 30 dana, generalni direktor je dužan pismeno izvjestiti predsjednika Upravnog odbora, o razlozima i vremenu spriječenosti. U slučaju iz stava 3. ovog člana,Upravni odbor može dati saglasnost generalnom direktoru da postupi u skladu sa stavom 2.ovog člana, ili odrediti lice koje će ga zamjenjivati u odsutnosti. Član 53. Za generalnog direktora može biti imenovana osoba koja pored općih uslova utvrđenih zakonom, ima: visoku školsku spremu, elektrotehničke ili ekonomske ili pravne struke; najmanje 5 godina radnog iskustva na rukovodnim radnim mjestima; da je priznati stručnjak u svojoj oblasti ili uspješan privrednik, i da ima znanje najmanje jednog stranog jezika. Član 54. Upravni odbor imenuje generalnog direktora u skladu sa zakonom, statutom i općim aktima Preduzeća. Član 55. Imenovanje generalnog direktora sprovodi se na način i po postupku koji odlukom utvrdi Upravni odbor, po uslovima iz člana 53.ovog statuta. Član 56. Generalni direktor imenuje se na period od četiri godine i na istu funkciju može biti ponovo imenovan. Član 57. Generalni direktor: 1) organizuje i rukovodi procesom rada i poslovanja Preduzeća; 2) zastupa i predstavlja Preduzeće bez ograničenja; 3) odgovoran je za zakonitost rada u Preduzeću; 4) predlaže osnove poslovne politike; 5) predlaže planove rada i programe razvoja i preduzima mjere za njihovo provođenje; 6) predlaže organizaciju Preduzeća; 7) predlaže donošenje općih akata iz nadležnosti Upravnog odbora na usvajanje; Broj 17 – Strana 684 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. 8) daje mišljenje o aktu koji predlaže Upravnom odboru Član 61. drugi nadležni predlagač; Generalni direktor može se razriješiti funkcije ako se utvrdi 9) predlaže i preduzima mjere, izdaje naloge i uputstva njegova odgovornost za: kojima se osigurava funkcionisanje, sigurnost i 1. neostvarivanje programa razvoja i planova rada i tehnološko jedinstvo u poslovanju Preduzeća; poslovanja; 10) donosi pojedinačne akte u skladu sa općim aktima 2. nezakoniti rad i poslovanje Preduzeća; Preduzeća; 3. zloupotrebu ovlaštenja. 11) izvršava i organizuje sprovođenje odluka Upravnog odbora; Član 62. 12) utvrđuje i donosi opće akte za koje nije nadležan Upravni U slučaju prestanka funkcije generalnog direktora Upravni odbor; odbor će, do imenovanja generalnog direktora, imenovati v.d. 13) imenuje i razrješava zaposlenike sa posebnim generalnog direktora, najduže na rok od godinu dana od ovlaštenjima i odgovornostima, u skladu sa Pravilnikom o njegovog imenovanja. radu, a što ne spada u nadležnost Upravnog odbora; Član 63. 14) deetašira zaposlenike, po potrebi, na određeno vrijeme u organizacione dijelove Preduzeća; Generalni direktor i zaposlenici sa posebnim ovlaštenjima i 15) vrši usklađivanje i usmjerava rad zaposlenika sa odgovornostima i članovi Upravnog odbora dužni su prijaviti posebnim ovlaštenjima i odgovornostima koji rukovode Upravnom odboru svaki direktni ili indirektni interes u pravnom organizacionim dijelovima Generalne direkcije i licu sa kojim Preduzeće ima ili namjerava da stupi u poslovni odnos. organizacionim dijelovima Preduzeća; U slučaju iz stava 1. ovog člana, generalni direktor i 16) propisuje, u skladu sa zakonom, uslove koje moraju zaposlenici sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima mogu ispunjavati zaposlenici za poslove vanjskotrgovinskog učestvovati u tom poslovnom odnosu samo na osnovu prometa; saglasnosti Upravnog odbora. 17) odlučuje o potrebi za radom i raspoređivanjem Član 64. zaposlenika; Rukovodioci organizacionih dijelova-podružnica i lica sa 18) odlučuje o pravima i odgovornostima zaposlenika u posebnim ovlaštenjima i odgovornostima odgovaraju za svoj rad skladu sa zakonom, Općim kolektivnim ugovorom, generalnom direktoru, a u skladu sa Pravilnikom o radu. Granskim kolektivnim ugovorom i općim aktima; 19) podnosi polugodišnje i godišnje izvještaje o poslovanju; 20) donosi opće akte i preduzima mjere zaštite na radu, zaštite i unapređenja čovjekove okoline u skladu sa zakonom i općim aktima; 21) obavlja i druge poslove i zadatke u skladu sa zakonom, ovim statutom, općim aktima i aktima Upravnog odbora. Član 58. Generalni direktor za svoj rad odgovara Upravnom odboru. U pogledu realizacije investicija na osnovu odluka Upravnog odbora, generalni direktor će informisati Upravni odbor o provedenom tenderu i prijedlogu izbora najpovoljnijeg izvođačadobavljača. U pogledu zaduženja u inostranstvu u vrijednosti preko tri miliona, generalni direktor će informisati Upravni odbor o tom zaduženju. Član 59. Generalnom-direktoru prestaje funkcija po slijedećim osnovama; 1. istekom mandata; 2. ostavkom; 3. razrješenjem; 4. prestankom radnog odnosa; 5. nastupanje smetnji za obavljanjem funkcije generalnog direktora. U slučajevima iz stava 1. tačka 2. ovog člana, generalni direktor dužan je nastaviti obavljanje poslova u otkaznom roku, koji utvrđuje Upravni odbor koji ne može biti kraći od 30 dana. Član 60. Generalni direktor može biti razriješen funkcije i prije isteka vremena na koje je postavljen. O razriješenju generalnog direktora odlučuje Upravni odbor uz prethodno pribavljanje saglasnosti resornog Federalnog ministarstva. Postupak razriješenja-generalnog direktora pokreće Upravni odbor po svojoj inicijativi, ili na zahtjev resornog Federalnog ministarstva. X - SINDIKALNO ORGANIZOVANJE Član 65. Zaposleni u Preduzeću mogu se organizovati u cilju ostvarivanja i zaštite svojih prava i interesa, pod uslovom i na način propisan zakonom. Preduzeće je dužno osigurati uslove za rad Sindikata u skladu sa zakonom i Općim kolektivnim ugovorom. Član 66. Sindikat Preduzeća, u skladu sa zakonom, Općim kolektivnim ugovorom i granskim kolektivnim ugovorom, može podnositi prijedloge i primjedbe generalnom direktoru Preduzeća po osnovu ostvarivanja i zaštite prava zaposlenika. Član 67. Generalni direktor Preduzeća dužan je zauzeti stav o podnesenim prijedlozima i primjedbama i o tome obavijestiti Sindikat Preduzeća u rokovima određenim općim aktom. Član 68. U Preduzeću se ne mogu osnivati organizacije i provoditi aktivnosti koje nemaju karakter sindikata i sindikalnih aktivnosti u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilima sindikata. XI - POSLOVNA TAJNA Član 69. Poslovnom tajnom smatraju se informacije o poslovanju za koje je očito da bi prouzrokovale značajnu štetu Preduzeća ako ih saznaju ili dođu u posjed trećeg lica bez saglasnosti Preduzeća. Član 70. Upravni odbor je dužan, na prijedlog generalnog direktora Preduzeća, pismenim aktom odrediti informacije koje imaju karakter poslovne tajne i lica odgovorna za njihovo korištenje i zaštitu. Za poslovnu tajnu ne mogu se odrediti podaci koji su javni po zakonu i drugim propisima i podaci o kršenju zakona i drugih propisa. Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 685 zabranu takmičenja zaposlenika sa poslodavcem, čime će se Osoba koja prekrši odredbe o čuvanju poslovne tajne snosi izbjeći konflikt intersa. imovinsku, radnopravnu i drugu odgovornost utvrđenu aktom iz stava 1. ovog člana. Član 80. Opća akta u nadležnosti Upravnog odbora i generalnog XII - OPĆI l POSLOVNI AKTI direktora donijet će se u skladu sa odredbama ovog statuta Član 71. najkasnije šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Do isteka roka iz stava 1. ovog člana, shodno se primjenjuju Upravni odbor, pored Statuta, radi regulisanja pitanja iz svoje odredbe općih akata JP PTT saobraćaja BiH,Sarajevo. nadležnosti , donosi opće akte Preduzeća i to: pravilnike, odluke, zaključke i druge akte u skladu sa zakonom, drugim propisima i Član 81. ovim statutom. Danom stupanja na snagu ovog statuta prestaje da važi Statut Upravni odbor može, po potrebi, davati preporuke,mišljenja Javnog preduzeća PTT saobraćaja BiH Sarajevo, koji se i sugestije. primjenjivao na osnovu tačke VI Odluke o podjeli JP PTT Generalni direktor, u obavljanju svoje funkcije donosi saobraćaja BiH na JP BH Pošta Sarajevo i JP BH Telecom pojedinačna poslovna akta i to: odluke, uputstva, metodologije, Sarajevo. smjernice, rješenja i naloge. Član 82. Član 72. Ovaj statut, nakon što resorno Federalno ministarstvo da na Prijedlog za donošenje, izmjene i dopune općih akata mogu njega saglasnost, stupa na snagu danom objavljivanja na oglasnoj dati članovi Upravnog odbora i generalni direktor Preduzeća. ploči u sjedištu Preduzeća. Prijedlog za donošenje izmjene i dopune općih akata, koji Broj 04.1-02-1661/02 Predsjednik uređuju pitanje plaća i drugih naknada zaposlenicima i radnih 22. marta/ožujka 2002. godine Upravnog odbora JP BiH odnosa koje razmatra Upravni odbor i generalni direktor, može Sarajevo Telecom Sarajevo dati i sindikalna organizacija Preduzeća. Edin Batlak, s. r. Na ovaj statut Federalno ministarstvo prometa i Član 73. komunikacija dalo je saglasnost broj: 01-27-249-1/02 od 11.3. Opći akti stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja 2002. godine, a objavljen je na oglasnoj ploči u sjedištu na oglasnoj tabli Preduzeća, a izuzetno mogu stupiti na snagu Preduzeća dana 22.03.2002. godine, kada je i stupio na snagu. narednog dana od dana objavljivanja. v.d. direktor Sektora za pravne, kadrovske XIII - STATUSNE PROMJENE i opće poslove Član 74. Haris Bešlagić, s. r. Statusne promjene se mogu sprovoditi ako se njima ne ugrožava ostvarivanje ciljeva utvrđenih zakonom i ovim statutom. JAVNO PREDUZEĆE Odluku o statusnoj promjeni donosi Upravni odbor na osnovu prethodne ocjene o opravdanosti statusne promjene uz BH POŠTA SARAJEVO pribavljenu saglasnost resornog Federalnog ministarstva, u Na osnovu člana 17. Zakona o javnim preduzećima skladu sa zakonom. ("Službeni list RBiH", br. 4/92, 21/92 i 13/94), člana 18. Zakona Član 75. o sistemima veza, radio-saobraćaju i poštanskom, telegrafskom i telefonskom saobraćaju ("Službeni list RBiH", broj 15/90), Preduzeće prestaje sa radom u skladu sa zakonom. Odluke Vlade Federacije o transformaciji JP PTT saobraćaja BiH, Sarajevo ("Službene novine Federacije BiH", br. 25/00 i XIV - IZMJENE l DOPUNE STATUTA 58/01) i saglasnosti Federalnog ministarstva prometa i komuniČlan 76. kacija broj 01-27-249/02 od 14.03.2002. godine Upravni odbor Javnog preduzeća BH POŠTA Sarajevo, na 4. sjednici održanoj Prijedlog za izmjene i dopune ovog statuta može, u pisanom 30. marta 2002. godine, usvojio je obliku, podnijeti član Upravnog odbora i generalni direktor. Član 77. Izmjene i dopune statuta vrši Upravni odbor, a saglasnost daje resorno Federalno ministarstvo. XV - PRELAZNE l ZAVRŠNE ODREDBE Član 78. Upravni odbor Preduzeća izabran prema odredbama ovog statuta dužan je imenovati generalnog direktora Preduzeća u skladu sa zakonom. Član 79. Preduzeće će sa zaposlenicima koji su imali ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa JP PTT saobraćaja BiH Sarajevo, a u skladu sa tačkom 22.Odluke o principma za podjelu sredstava, prava i obaveza Javnog preduzeća PTT saobraćaja BiH između JP BH Pošta i JP BH Telecom Sarajevo koji su pripali Preduzeću, ponuditi novi ugovor o radu na neodređeno vrijeme kojim će se regulisati njihov radno pravni status, u skladu sa novom organizacijom i sistematizacijom. Prije potpisivanja ugovora zaposlenik je dužan potpisati izjavu da će se pridržavati odredbi Zakona o radu koje uređuju STATUT JAVNOG PREDUZEĆA BH POŠTA SARAJEVO I - OPĆE ODREDBE Član 1. Javno preduzeće BH POŠTA Sarajevo nastalo je na osnovu Odluke Vlade Federacije BiH, o transformaciji Javnog preduzeća PTT saobraćaja BiH, Sarajevo i HPT d.o.o. Mostar, ("Službene novine Federacije BiH", broj 25/00) i Odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o davanju saglasnosti na Plan reorganizacije JP PTT saobraćaja BiH, Sarajevo i HPT d.o.o. Mostar (" Službene novine Federacije BiH ", br. 40/00 i 58/01) i upisano u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, Rješenjem broj UF/I - 1/02 od 08.01.2002. Član 2. Javno preduzeće BH POŠTA Sarajevo (u daljem tekstu: Preduzeće), u okviru djelatnosti Preduzeća, je pravni sljednik Javnog preduzeća PTT saobraćaja BiH, Sarajevo, koje je bilo upisano u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, Rješenjem broj UF/1-5018/92, od 31.07.1992. godine, te Broj 17 – Strana 686 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. izvršeno usklađivanje akata i djelatnosti sa Odlukom o sakupljanje pisama i paketa iz javnih sandučića za standardnoj klasifikaciji djelatnosti ("Službene novine građanstvo ili iz poštanskih kancelarija, Federacije BiH", br. 28/98,36/98 i 47/98). raspodjela i isporuka pisama i paketa, iznajmljivanje poštanskih pretinaca, poste restante, Član 3. prenos telegrama, poštanskih i telefonskih uputnica, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Uredbom o vršenju 22.11 22.110 izdavanje knjiga, ovlaštenja i obaveza organa Federacije Bosne i Hercegovine u privrednim društvima po osnovu državnog kapitala ("Službene 22.12 22.120 izdavanje novina, novine Federacije BiH", br. 8/00, 40/00, 43/00, 4/01 i 5/01), 22.13 22.130 izdavanje časopisa i periodičnih publikacija, propisala je da ovlaštenja i obaveze vlasnika kapitala po osnovu 22.15 22.150 ostala izdavačka djelatnost, državnog kapitala u Preduzeću vrši Federalno ministarstvo za 22.21 22.210 štampanje novina, promet i komunikacije (u daljem tekstu: resorno Federalno ministarstvo). 22.22 22.220 štampanje na drugom mjestu nepomenuto, Član 4. 50.20 50.200 održavanje i popravak motornih vozila, 50.404 održavanje i popravak motocikla, Ovim statutom Preduzeća uređuje se naziv, znak i sjedište; djelatnost; zastupanje i predstavljanje; organizacija Preduzeća; 51.70 51.700 ostala trgovina na veliko, imovina; razvoj i poslovanje; upravljanje, rukovođenje; specijalizovana trgovina na veliko koja nije obuhvaćena sindikalno organizovanje; poslovna tajna; opći i poslovni akti; ranije pomenutim kategorijama, statusne promjene; izmjene i dopune Statuta ; prelazne i završne 52.481 trgovina na malo kancelarijskom opremom i odredbe kao druga pitanja značajna za rad i poslovanje računarima Preduzeća. trgovina na malo kancelarijskom opremom, kanceČlan 5. larijskim namještajem, računarima (kompjuterima) i posebnim softverima, te telekomunikacionom opremom, Preduzeće je organizovano kao javno preduzeće za obavljanje poštanske djelatnosti koja je zakonom utvrđena kao 52.487 ostala trgovina na malo u specijalizovanim djelatnost od posebnog interesa. prodavnicama Preduzeće obezbjeđuje ostvarivanje posebnog društvenog specijalizovana trgovina na malo filatelističkim interesa, u skladu sa zakonom i ovim statutom. markama i novcem, proizvodima, 55.23 55.230 ostali smještaj za kraći boravak, Član 6. 55.30 55.300 restorani, Osnovni opći akt preduzeća je Statut. 55.51 55.510 kantine (menze), Drugi opći akti i odluke organa Preduzeća moraju biti u 60.211 prijevoz putnika u drumskom saobraćaju, saglasnosti sa odredbama ovog statuta. 60.2260.220 taksi služba, II - NAZIV, ZNAK l SJEDIŠTE PREDUZEĆA 60.23 60.230 ostali prijevoz putnika u drumskom saobraćaju, Član 7. 63.40 63.400 djelatnost ostalih agencija u saobraćaju, djelatnost štedionica, Naziv Preduzeća na službenim jezicima u Federaciji BiH je: poštanske žiro-djelatnosti i poštanske štedne bankarske JAVNO PREDUZEĆE BH POŠTA Sarajevo. djelatnosti, Skraćeni naziv Preduzeća je: JP BH POŠTA Sarajevo. 65. 123 djelatnost platnog prometa (štedne službe, tekućih i Naziv Preduzeća na engleskom jeziku je: PUBLIC ENTERžiro-računa, mjenjački poslovi, isplate međunarodnih poštanskih PRISE BH POST Sarajevo. i telegrafskih uputnica, međunarodnih čekova), Naziv Preduzeća, napisan na službenom jeziku, može se 65.21 65.210 finansijski zakup (leasing), upotrebljavati samostalno, a naziv Preduzeća napisan na 65.22 65.220 ostalo kreditno posredovanje, engleskom jeziku može se upotrebljavati samo zajedno sa nazivom na jeziku u službenoj upotrebi u Federaciji BiH. 65.23 65.230 ostalo finansijsko posredovanje, na drugom mjestu nepomenuto, Član 8. 67.13 67.130 pomoćne djelatnosti povezane sa finansijskim Preduzeće ima svoj znak, koji zajedno s firmom koristi za posredovanjem, označavanje djelatnosti i usluga u poslovnoj i javnoj 71.34 71.340 iznajmljivanje ostalih mašina i opreme na komunikaciji. drugom mjestu nepomenuto Obiik i sadržaj znaka Preduzeća i način njegove upotrebe i radijska, televizijska i telekomunikaciona profesionalna zaštite, na prijedlog generalnog direktora, propisuje Upravni oprema, odbor Preduzeća. 72.10 72.100 pružanje savjeta o računarskoj opremi (hardPreduzeće i njegovi organizacioni dijelovi imaju pečat i ware), štambilj, čiji oblik i sadržaj uređuje generalni direktor svojom 72.20 72.200 savjetovanje i ponuda programske opreme odlukom. (software), Član 9. 72.30 72.300 obrada podataka, Sjedište Preduzeća je u Sarajevu, Ulica Obala Kulina bana 72.40 72.400 izrada i upravljanje bazama podataka, broj 8. 73.102 istraživanje i eksperimentalni razvoj u tehničkim i tehnološkim naukama, III - DJELATNOST PREDUZEĆA 74.20 74.200 arhitektonske i inženjerske djelatnosti i Član 10. tehničko savjetovanje Djelatnost Preduzeća je: savjetovanje i poslovi u arhitektonskoj djelatnosti, 64.11 64.110 usluge javnih (državnih) pošta, zasnivanje i izrada nacrta (projektovanje) nadgledanje gradnje, prikupljanje, transport i isporuka (domaće i međunarodne) pošte i paketa, urbanističko i prostorno planiranje i projektovanje, Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 687 inženjering, projektni management i tehničke djelatnosti, Ovlaštenjem iz stava 2. ovog člana utvrđuje se posao ili vrste inženjering na području niskogradnje, saobraćaja i poslova, obim i period u kojem treće osobe zastupaju Preduzeće. sistemski inženjering, izrada i izvođenje projekata iz Član 18. područja građevinarstva, elektrike i elektronike, izrada investicijske dokumentacije i analiza telekomuniOvlaštenje iz člana 16. ovog statuta ne može se dati predsjekacionih uređaja i aparata geodetsko premjeravanje, dniku i članu Upravnog odbora Preduzeća. 74.30 74.300 tehničko ispitivanje i analiza telekomunikacioČlan 19. nih uređaja i aparata Preduzeće stu pa u pravnom prometu sa trećim licima u svoje 74.60 74.600 djelatnost traženja izgubljenih lica i zaštita ime i za svoj račun i za svoje obaveze odgovara cjelokupnom nadzor, čuvanje i druge zaštitne djelatnosti, imovinom. prijevoz dragocjenosti, V - ORGANIZACIJA PREDUZEĆA lične patrole, čuvarske i stražarske djelatnosti za stambene zgrade, kancelarije, fabrike, Član 20. pozorište, plesne dvorane, gradilišta, hoteli... Preduzeće je organizovano kao samostalna organizacija i kontrola pomoću mehaničkih i električnih zaštitnih ekonomsko-poslovna cjelina na funkcionalnom, tehnološkom i uređaja. teritorijalnom principu, čime se ostvaruju pretpostavke za Preduzeće, uz prethodnu saglasnost resornog Federalnog uspješno poslovanje, profitabilnost, efikasnost u upravljanju i ministarstva, obavlja i druge djelatnosti koje služe djelatnostima rukovođenju, pravovremeno donošenje odluka i obaveznost iz stava 1. ovog člana, ili koje doprinose potpunom njihovog sprovođenja. iskorištavanju kapaciteta i materijala koji se upotrebljava za Preduzeće, u organizacionom smislu, čine Generalna obavljanje navedenih djelatnosti. direkcija sa zaposlenicima, sa posebnim ovlaštenjima i Član 11. odgovornostima koji rukovode određenim sektorima, te odgovarajući sektori, službe i odjeljenja kako u Generalnoj Preduzeće može biti osnivač ili suosnivač privrednih direkciji, tako i u Centrima pošta. društava za obavljanje djelatnosti iz st.1. i 2. člana 10. ovog statuta. Član 21. Član 12. U okviru djelatnosti iz člana 10. ovog statuta, Preduzeće će obavljati poslove vanjskotrgovinskog prometa, i to: vanjska trgovina neprehrambenih proizvoda iz okvira registrovane djelatnosti, usluge vanjskotrgovinskog poslovanja iz okvira registrovane djelatnosti. Član 13. Generalni direktor Preduzeća ovlašten je da predstavlja Preduzeće i zaključuje ugovore u vanjskotrgovinskom prometu, u granicama ovlaštenja koje mu odredi Upravni odbor. Član 14. Generalni direktor propisat će u skladu sa zakonom, uvjete koje moraju ispunjavati zaposlenici za vršenje poslova vanjskotrgovinskog prometa. IV - ZASTUPANJE I PREDSTAVLJANJE PREDUZEĆA Član 15. Generalni direktor je zakonski zastupnik Preduzeća bez ograničenja. Član 16. Pored generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora, a u okviru ovlaštenja utvrđenih ovim statutom, drugim općim aktima i odlukama generalnog direktora, Preduzeće zastupaju, u okviru svog djelokruga, i zaposlenici sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima u Generalnoj direkciji i Centrima pošta. U zastupanju Preduzeća, zaposlenici, iz stava 1. ovog člana, ograničeni su zadacima i raspoloživim sredstvima utvrđenim planovima i poslovnom politikom. Član 17. Preduzeće može za zastupanje ovlastiti i treće osobe, iz ili izvan Preduzeća. Pisano ovlaštenje, specijalno ili generalno, za zastupanje Preduzeća od trećih osoba daje, u pisanom obliku, generalni direktor Preduzeća. Preduzeće ima svoje organizacione jedinice - podružnice, Centre pošta: u Sarajevu, Bihaću, Tuzli, Zenici, Mostaru, Travniku i Goraždu, koji su vertikalno povezani sa Generalnom direkcijom. Organizacioni dijelovi Preduzeća-Centri pošta, po organizacijskim i tehnološkim osobinama, kao i strukturi jedinica poštanske mreže, trebaju biti osposobljeni za obavljanje funkcije usluživanja korisnika. Rang jedinica poštanske mreže, naziv, hijerarhija u stepenu rukovođenja, struktura jedinica poštanske mreže, usluge koje će obavljati, tehnološki nivo prerade, isporuke i dostave sa dostavnim rejonima i frekvencijama uručenja i transportom sa transportnim nivoima, regulisat će se posebnom odlukom Upravnog odbora, odnosno pravilnicima Preduzeća i strateškim planom razvoja poštanskog saobraćaja i mreže. Član 22. Postavljena organizacija ima za cilj da se postigne: 1. Povezanost u vertikalnoj liniji između pojedinih zaposlenika sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima koji rukovode određenim sektorima ili drugim organizacionim djelovima u Generalnoj direkciji i upravnika Centara pošta; 2. Obaveznost u izvršavanju poslovne politike po pojedinim segmentima; 3. Učini odgovornim i ovlaštenim zaposlenike iz tačke 1. ovog člana za provođenje poslova i zadataka iz oblasti za koju su zaduženi u Preduzeću; 4. Obezbijedi saradnju sa ostalim segmentima unutar Preduzeća za realizaciju postavljenih zadataka. Član 23. Organizacija Preduzeća i rukovođenje organizacionim djelovima Preduzeća utvrđuje se Pravilnikom o radu koji donosi Upravni odbor, na prijedlog generalnog direktora Preduzeća. Član 24. Organizacioni dijelovi Preduzeća iz člana 21. ovog statuta, nemaju status pravnog lica. Organizacioni dijelovi, Preduzeća iz člana 21. mogu imati račun, u skladu sa aktima Preduzeća. Broj 17 – Strana 688 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. drugim ugovorima koje zaključi Preduzeće, i pojedinačnim VI - IMOVINA PREDUZEĆA aktima generalnog direktora. Član 25. Član 34. Početni kapital Preduzeća čine stvari, prava i novčana Preduzeće ostvaruje i iskazuje prihode kao cjelina, na osnovu sredstva utvrđeni diobenim bilansom, na dan 30.06.2001.godine. pruženih usluga i ostvarivanja prihoda po drugim osnovama, u Iznos osnovnog kapitala na kraju svake poslovne godine skladu sa ovim statutom i zakonom. utvrđuje se odlukom Upravnog odbora, koja je sastavni dio ovog statuta. Član 35. Usluge se pružaju u skladu sa Cjenovnikom usluga. Član 26. Osnovni kapital Preduzeća čini udio koji predstavlja 100 % Član 36. osnovnog kapitala u državnom vlasništvu. Dijelovima Preduzeća raspoređuje se dio prihoda, odnosno sredstava Preduzeća. u skladu sa aktima Preduzeća. VII - RAZVOJ l POSLOVANJE PREDUZEĆA Član 37. Član 27. Preduzeće obezbjeđuje zaposlenicima plaće, ostala lična Preduzeće planira i donosi programe poslovanja, čime primanja i zajedničku potrošnju, u skladu sa Kolektivnim obezbjeđuje optimalno korištenje kapaciteta poštanskog ugovorom i Pravilnikom o radu. saobraćaja i djelatnosti i kapaciteta registrovanih za to obavljanje Član 38. na području djelovanja Preduzeća. Preduzeće obezbjeđuje uvjete i pretpostavke za prihvatanje Preduzeće utvrđuje rezultate poslovanja i raspoređuje dobit, strategije i tempa razvoja savremene opreme i tehnologija, u skladu sa zakonom i odgovarajućim pravilnikom. vođenje jedinstvene poslovne politike i ostvarivanje što Generalna direkcija i dijelovi Preduzeća sačinjavaju interne povoljnijih rezultata poslovanja i razvoja poštanskog saobraćaja obračune rezultata poslovanja, u skladu sa zakonom i i usluga, racionalnog investiranja i izgradnje neophodnih odgovarajućim poslovnim aktom Preduzeća. kapaciteta gdje za to ima ekonomskog opravdanja, stalno Član 39. unapređenje organizacije rada i upravljanje sredstvima, izgradnju uvjeta i pretpostavki za stalan rast ličnog i zajedničkog Dobit se raspoređuje odlukom Upravnog odbora za namjene standarda zaposlenika. utvrđene zakonom. Član 28. Član 40. Preduzeće donosi strateške planove razvoja koji su Preduzeće pokriva gubitak u poslovanju u skladu sa usaglašeni sa vremenskom dinamikom razvoja tehnologije u zakonom aktima Preduzeća i odlukama Upravnog odbora poštanskom sistemu i sa potražnjom klasičnih i novih poštanskih Preduzeća. usluga, godišnje privredno-finansijske planove, godišnje Član 41. planove investicija koji moraju biti usaglašeni sa strateškim planovima razvoja, raspoloživim sredstvima i opredjeljenjima Preduzeće sačinjava izvještaje o poslovanju za periode za Preduzeća. koje je zakonom propisana obaveza utvrđivanja obračuna rezultata poslovanja. Član 29. Član 42. Upravni odbor Preduzeća usvaja planove i programe razvoja na prijedlog generalnog direktora, iz člana 27. ovog statuta, a Preduzeće izvještava resorno Federalno ministarstvo o resorno Federalno ministarstvo daje saglasnost na strateške funkcionisanju poštanskog sistema, rezultatima poslovanja, planove razvoja Preduzeća. ekonomskoj problematici i drugim pitanjima u vezi sa svojim radom i poslovanjem. Član 30. Član 43. Preduzeće osigurava sredstva za finansiranje razvoja iz vlastitih i drugih izvora (budžetski, međunarodni krediti i sl.), u Izvještavanje iz člana 41. ovog statuta vrši se putem organa skladu sa zakonom. Preduzeća u propisanim rokovima, odnosno po ukazanoj potrebi. Član 31. VIII - UPRAVLJANJE PREDUZEĆEM Preduzeće ima otvorene račune kod poslovnih banaka, o Član 44. čemu odluku donosi generalni direktor. Organ upravljanja Preduzećem je Upravni odbor. Član 32. Član 45. Generalna direkcija i dijelovi Preduzeća istupaju u pravnom prometu u ime, za račun i pod nazivom Preduzeća, a za njihove Upravni odbor ima sedam članova koje sačinjavaju obaveze odgovara Preduzeće. predsjednik šest članova, koje pojedinačno imenuje i razrješava resorno Federalno ministarstvo, iz reda naučnih i stručnih Član 33. zaposlenika i privrednika. U skladu sa odredbom člana 27. ovog statuta, Generalna Od ukupnog broja članova Upravnog odbora, najviše dva direkcija i dijelovi Preduzeća imaju ovlaštenja da, u okviru mogu biti zaposlenici Preduzeća. obavljanja poslova iz svog djelokruga rada, vrše: nabavke određenih osnovnih sredstava, rezervnih Član 46. djelova, materijala, sitnog inventara i sredstava zaštite Predsjednik i članovi Upravnog odbora imenuju se istovrena radu za potrebe tekućeg poslovanja; meno na period od četiri godine i po isteku mandata mogu biti pružaju usluge trećim licima iz djelatnosti Preduzeća i ponovno imenovani. koriste usluge trećih lica. Član 47. Generalna direkcija i dijelovi Preduzeća, u korištenju ovlaštenja iz stava 1. ovog člana, zaključuju ugovore i vrše Predsjednika Upravnog odbora imenuje resorno Federalno pravne radnje, u skladu sa aktima Preduzeća, godišnjim ministarstvo, a njegovog zamjenika biraju članovi Upravnog odbora, međusobno, javnim glasanjem. planovima, utvrđenim standardima i normativima, generalnim i Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 689 Član 48. IX - RUKOVOĐENJE PREDUZEĆEM Mandat predsjednika i člana Upravnog odbora prestaje: Član 54. ako bude razriješen prije isteka mandata: Poslovodni organ Preduzeća je generalni direktor. ako podnese ostavku; Generalni direktor ima zamjenika koji ga zamjenjuje u ako bude imenovan na mjesto sa posebnim ovlaštenjima poslovima i zadacima u njegovoj odsutnosti, sa svim i odgovornostima u Preduzeću; ovlaštenjima i odgovornostima. ako prekine radni odnos u Preduzeću, ako je zaposlenik Član 55. Preduzeća. Za generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora Član 49. može biti imenovana poslovno sposobna osoba koja: Upravni odbor nadležan je da: ima visoku školsku spremu - Saobraćajni fakultet ili utvrđuje razvojnu i poslovnu politiku; Elektrotehnički fakultet ili Prirodno-matematički fakultet ili Ekonomski fakultet ili Pravni fakultet i donosi odluke o usvajanju planova razvoja i poslovanja; najmanje pet godina profesionalnog iskustva u okviru odlučuje o statusnim promjenama, uz saglasnost djelatnosti Preduzeća, odnosno na poslovima za koje se resornog Federalnog ministarstva; imenuje; odlučuje o osnivanju drugih preduzeća ili dioničkih nije osuđivana za krivično djelo i za privredni prijestup društava, uz saglasnost resornog Federalnog nespojiv s dužnošću direktora, pet godina od dana ministarstva i imenuje svoje predstavnike u organe tih pravosnažnosti presude, isključujući vrijeme zatvorske privrednih i drugih društava, organa, organizacija i kazne; institucija; nema zabranu obavljanja aktivnosti iz djelatnosti donosi Statut, uz saglasnost resornog Federalnog Preduzeća. ministarstva; Upravni odbor može utvrditi i dodatne zahtjeve koje mora donosi Cjenovnik usluga, uz saglasnost nadležnog ispunjavati kandidat za generalnog direktora i njegovog Federalnog ministarstva za cijene koje podliježu zamjenika. saglasnosti; Član 56. odlučuje o smanjenju i povećanju osnivačkog kapitala; odlučuje o raspodjeli dobiti; Generalni direktor, zamjenik generalnog direktora i zaposenici sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima ne mogu donosi odluku o pokriću gubitka, uz saglasnost resornog biti predsjednik i član Upravnog odbora. Federalnog ministarstva; donosi investicione odluke preko iznosa od 50.000 KM; Član 57. odlučuje o kupovini dionica, odnosno udjela drugih Upravni odbor imenuje generalnog direktora i zamjenika privrednih društava, uz saglasnost resornog Federalnog generalnog direktora, u skladu sa zakonom, Statutom i općim ministarstva; akta Preduzeća. usvaja izvještaje o radu i obračune rezultata poslovanja Član 58. Preduzeća po polugodišnjem i godišnjem obračunu, sa bilansom stanja i bilansom uspjeha; Imenovanje generalnog direktora sprovodi se na način i pod uvjetima koje odlukom utvrdi Upravni odbor. imenuje i razrješava generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora Preduzeća, uz saglasnost resornog Član 59. Federalnog ministarstva; Generalni direktor i zamjenik generalnog direktora se na prijedlog generalnog direktora imenuje i razriješava imenuju na pe riod od četiri godine i na istu funkciju mogu biti zaposlenike sa posebnim ovlaštenjima i odgovornoponovno imenovani. stima, Član 60. odlučuje o zaduživanju kod banaka i drugih institucija u zemlji i inostranstvu; Generalni direktor: donosi pravilnike i druga opća akta Preduzeća koja ovim organizuje i rukovodi procesom rada i poslovanja statutom nisu data u nadležnost generalnog direktora, Preduzeća; kao i Poslovnik o svom radu; zastupa i predstavlja Preduzeće bez ograničenja; podnosi izvještaje o svom radu resornom Federalnom odgovoran je za zakonitost rada u Preduzeću; ministarstvu najmanje jedanput godišnje. predlaže osnove poslovne politike; Član 50. predlaže planove rada i programe razvoja i preduzima mjere za njihovo provođenje; Upravni odbor odlučuje na sjednicama dvotrećinskom većinom glasova od ukupnog broja članova. predlaže organizaciju Preduzeća; predlaže donošenje općih akata iz nadležnost, Upravnog Član 51. odbora na usvajanje; Sjednici Upravnog odbora obavezno prisustvuje generalni predlaže i preduzima mjere, izdaje naloge i uputstva direktor i lica utvrđena Poslovnikom o radu Upravnog odbora. kojima se osigurava funkcionisanje, sigurnost i tehničko-tehnološko jedinstvo u poslovanju Preduzeća; Član 52. donosi pojedinačne akte, u skladu sa općim aktima Članovi Upravnog odbora odgovaraju za svoj rad resornom Preduzeća; Federalnom ministarstvu. izvršava i organizuje sprovođenje odluka Upravnog Članovi Upravnog odbora odgovaraju za štetu koju svojim odbora; radom u ovom organu pričine Preduzeću. utvrđuje i donosi opće akte za koje nije nadležan Član 53. Upravni odbor; vrši usklađivanje i usmjerava rad zaposlenika sa Bliže odredbe o radu Upravnog odbora uređuju se Poslovposebnim ovlaštenjima i odgovornostima koji rukovode nikom. Broj 17 – Strana 690 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. organizacionim dijelovima Generalne direkcije i pravnom licu sa kojim Preduzeće ima ili namjerava da stupi u organizacionim dijelovima Preduzeća; poslovni odnos. odlučuje o potrebi za radom i raspoređivanjem U slučaju iz stava 1. ovog člana, generalni direktor, zamjenik zaposlenika; generalnog direktora i zaposlenici sa posebnim ovlaštenjima i odlučuje o pravima i odgovornostima zaposlenika, u odgovornostima mogu učestvovati u tom poslovnom odnosu, skladu sa zakonom, Općim i Granskim kolektivnim samo na osnovu pismene saglasnosti Upravnog odbora. ugovorom i općim aktima; Član 69. podnosi polugodišnje i godišnje izvještaje o poslovanju; Rukovodioci centara pošta odgovaraju za svoj rad donosi opće akte i preduzima mjere zaštite na radu, generalnom direktoru, što će se urediti Pravilnikom o radu. zaštite i unapređenja čovjekove okoline, u skladu sa zakonom i općim aktima; Član 70. obavlja i druge poslove i zadatke, u skladu sa zakonom, Predsjednik i članovi Upravnog odbora ne mogu obavljati ovim statutom, općim aktima i aktima Upravnog konkurentnu djelatnosti Preduzeća i ne smiju u tom svojstvu, ili odbora. kao zaposleni u drugom pravnom licu, ili kao samostalni Član 61. poduzetnici sudjelovati u djelatnost koja je, ili bi mogla biti u konkurentnom odnosu s djelatnošću Preduzeća. Generalni direktor za svoj rad odgovara Upravnom odboru. Član 62. Generalni direktor za svoj rad odgovara, a može po osnovu svoje odgovornosti biti razriješen dužnosti. Član 63. Generalni direktor odgovara za štetu koju svojim radom pričini Preduzeću. Član 64. Generalnom direktoru prestaje funkcija po slijedećim osnovama; istekom mandata; ostavkom ili sporazumno; razrješenjem; prestankom radnog odnosa u Preduzeću, i nastupanjem smetnji za obavljanjem funkcije generalnog direktora. U slučajevima iz stava 1. tačka 2. ovog člana, generalni direktor dužan je nastaviti obavljanje poslova u otkaznom roku, koji utvrđuje Upravni odbor i koji ne može biti kraći od 30 dana. Član 65. Generalni direktor može biti razriješen funkcije i prije isteka vremena na koje je postavljen. O razrješenju generalnog direktora odlučuje Upravni odbor, uz prethodno pribavljanje saglasnosti resornog Federalnog ministarstva. Postupak razrješenja generalnog direktora pokreće Upravni odbor po svojoj incijativi, ili na zahtjev resornog Federalnog ministarstva. Član 66. Generalni direktor može se razriješiti funkcije ako se utvrdi njegova odgovornost za: neostvarivanje programa razvoja i planova rada i poslovanja; nezakoniti rad i poslovanje Preduzeća; zloupotrebu ovlaštenja. Član 67. U slučaju da se ne imenuje generalni direktor ili prestanka funkcije generalnog direktora, do imenovanja novog generalnog direktora poslove generalnog direktora obavljat će vršilac dužnosti ili zamjenik generalnog direktora o čemu odluku donosi Upravni odbor. Vršilac dužnosti može obavljati tu funkciju do imenovanja generalnog direktora, a najduže 1 (jednu) godinu. Član 68. Generalni direktor, zamjenik generalnog direktora i zaposlenici sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima dužni su prijaviti Upravnom odboru svaki direktni ili indirektni interes u X - SINDIKALNO ORGANIZOVANJE U PREDUZEĆU Član 71. Zaposleni u Preduzeću mogu se organizovati u cilju ostvarivanja i zaštite svojih prava i interesa, pod uslovom i na način propisan zakonom. Preduzeće je dužno osigurati uslove za rad Sindikata, u skladu sa zakonom, Općim i Granskim kolektivnim ugovorom. Član 72. Sindikat Preduzeća, u skladu sa zakonom Općim i Granskim kolektivnim ugovorom, može podnositi prijedloge i primjedbe generalnom direktoru Preduzeća, po osnovu ostvarivanja i zaštite prava zaposlenika. Član 73. Generalni direktor Preduzeća dužan je zauzeti stav o podnesenim prijedlozima i primjedbama i o tome obavijestiti Sindikat Preduzeća, u rokovima određenim općim aktom. Član 74. U Preduzeću se ne mogu osnivati organizacije i provoditi aktivnosti koje nemaju karakter Sindikata i sindikalnih aktivnosti, u skladu sa zakonom, Općim i Granskim kolektivnim ugovorom i pravilima Sindikata. XI - POSLOVNA TAJNA PREDUZEĆA Član 75. Poslovnom tajnom smatraju se informacije o poslovanju, za koje je očito da bi prouzrokovale značajnu štetu Preduzeću ako ih saznaju ili dođu u posjed trećeg lica, bez saglasnosti Preduzeća. Član 76. Upravni odbor je dužan, na prijedlog generalnog direktora Preduzeća, pismenim aktom odrediti informacije koje imaju karakter poslovne tajne i lica odgovorna za njihovo korištenje i zaštitu. Za poslovnu tajnu ne mogu se odrediti podaci koji su javni po zakonu i drugim propisima i podaci o kršenju zakona i drugih propisa. Osoba koja prekrši odredbe o čuvanju poslovne tajne snosi imovinsku, radnopravnu i drugu odgovornost, utvrđenu aktom iz stava 1. ovog člana. XII - OPĆI POSLOVNI AKTI PREDUZEĆA Član 77. Upravni odbor, pored Statuta, radi regulisanja pitanja iz svoje nadležnosti, donosi opće akte Preduzeća, i to: pravilnike, poslovnike i odluke. Četvrtak, 9. maja/svibnja 2002. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Generalni direktor, u obavljanju svoje funkcije, donosi pojedinačna poslovna akta, i to: odluke, uputstva, metodologije, smjernice, rješenja i naloge. Broj 17 – Strana 691 XV - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 84. Član 78. Prijedlog za donošenje, izmjene i dopune općih akata mogu dati Sindikat članovi Upravnog generalni direktor za Preduzeća. Preduzećaodbora može i davati prijedloge izmjene i dopune općih akata, kada se radi o aktima kojima se uređuju radni odnosi, uslovi rada i plaće zaposlenika. Član 79. Opći akti stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj tabli, a izuzetno mogu stupiti na snagu narednog dana od dana objavljivanja. Opći akti objavljuju se i u glasilu Preduzeća. Upravni odbor Preduzeća, izabran prema odredbama ovog statuta, dužan je imenovati generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora Preduzeća, u skladu sa zakonom. Član 85. Preduzeće će sa zaposlenicima koji su imali ugovor o radu sa JP PTT saobraćaja BiH, Sarajevo, ponuditi novi ugovor o radu, u Člani 86. skladu s novom organizacijom sistematizacijom. Opća akta, u nadležnosti Upravnog odbora i generalnog direktora, donijet će se u skladu sa odredbama ovog statuta, najkasnije šesi mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Do isteka roka iz stava 1. ovog člana, primjenjuju se odredbe općih akata JP PTT saobraćaja BiH, Sarajevo. XIII - STATUSNE PROMJENE PREDUZEĆA Član 87. Član 80. Statusne promjene se mogu sprovoditi ako se njima ne ugrožava ostvarivanje ciljeva, utvrđenih zakonom i ovim statutom. Odluku o statusnoj promjeni donosi Upravni odbor, na osnovu elaborata o opravdanosti statusne promjene i uz prethodno pribavljenu saglasnost resornog Federalnog ministarstva, u skladu sa zakonom. Član 81. Danom stupanja na snagu ovog statuta, prestaje da važi Statut Javnog preduzeća PTT saobraćaja BiH, Sarajevo, koji se primjenjivao na osnovu tačke 23. Principa za podjelu sredstava, prava i obaveza JP PTT saobraćaja BiH, Sarajevo između JP BH Pošta Sarajevo i JP BH Telecom Sarajevo i tačke VI Odluke o podjeli JP PTT saobraćaja BiH, Sarajevo na JP BH POŠTA Sarajevo i JP BH TELECOM Sarajevo. Član 88. Ovaj statut, nakon što resorno Federalno ministarstvo na isti da saglasnost, stupa na snagu danom objavljivanja na oglasnoj ploči u sjedištu Preduzeća, a objavit će se i u glasilu Preduzeća. Preduzeće prestaje sa radom, u skladu sa zakonom. XIV - IZMJENE I DOPUNE STATUTA PREDUZEĆA Član 82. Prijedlog za izmjene i dopune ovog statuta može, u pisanom obliku, podnijeti član Upravnog odbora i generalni direktor. Broj UO-448/02 30. marta/ožujka 2002. godine Sarajevo Predsjednik Upravnog odbora Mufid Lojo, s. r. Ovaj statut objavljen je na oglasnoj ploči dana 1.4.2002. godine. Član 83. Pomoćnik Generalnog direktora Sektora za pravne poslove Ervin Kreševljaković, s. r. Izmjene i dopune Statuta vrši Upravni odbor, a saglasnost daje resorno Federalno ministarstvo. SADRŽAJ VISOKI PREDSTAVNIK ZA BOSNU I HERCEGOVINU 204 Odluka o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 637 Odluka o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 638 205 Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 638 Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 639 Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 641 Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 642 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 206 Zakon o registriranim zalogama na pokretnim stvarima i članskim udjelima (bosanski jezik) Zakon o registriranim zalogama na pokretnim stvarima i članskim udjelima (hrvatski jezik) 207 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upotrebi grba i zastave Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o uporabi grba i zastave Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) PREDSTAVNIČKI/ZASTUPNIČKI DOM PARLAMENTA FEDERACIJE BiH 208 Odluka o razrješenju i izboru članova radnih tijela Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH (bosanski jezik) 644 649 654 654 655 Broj 17 – Strana 692 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Odluka o razrješenju i izboru članova radnih tijela Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH (hrvatski jezik) 209 Izjava (bosanski jezik) Izjava (hrvatski jezik) PREDSJEDNIK/POTPREDSJEDNIK FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 210 Odluka o pomilovanju pravomoćno osuđenih lica VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 211 Uredba o načinu utvrđivanja i realizacije javnog duga Federacije Bosne i Hercegovine nastalog za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti (bosanski jezik) Uredba o načinu utvrđivanja i realiziranja javnog duga Federacije Bosne i Hercegovine nastalog za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti (hrvatski jezik) 212 Odluka o rasporedu sredstava za ekshumacije na području Federacije Bosne i Hercegovine za 2002. godinu (bosanski jezik) Odluka o rasporedu sredstava za ekshumacije na području Federacije Bosne i Hercegovine za 2002. godinu (hrvatski jezik) 213 Rješenje o razrješenju v.d. direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine 214 Rješenje o razrješenju v.d. zamjenika direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine 215 Rješenje o imenovanju direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine 216 Rješenje o imenovanju zamjenika direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine 217 Rješenje o razrješenju člana Federalnog vijeća za prekršaje 218 Rješenje o imenovanju glavnog federalnog inspektora u Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i okoliša 655 656 656 656 658 659 660 661 661 661 661 661