Aktio

Ministra zdravstva

364 Na osnovu člana 19. stav 3. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 1/94 i 8/95) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, donosi RJEŠENJE O IMENOVANJU POMOĆNIKA FEDERALNOG MINISTRA ZDRAVSTVA I Za pomoćnika federalnog ministra zdravstva imenuje se mr. ph. ANA MIJIĆ. II Ovo rješenje objavit će se u “Službenim novinama Federacije BiH”. V broj 273/99 23. decembra/prosinca 1999. godine Premijer Sarajevo Edhem Bičakčić, s. r. USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu člana VI/2.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 5. novembra 1999. godine, verifikovao je prečišćeni tekst Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 2/97, 16/99 i 20/99). POSLOVNIK USTAVNOG SUDA BOSNE I HERCEGOVINE - Prečišćeni tekst I - OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim poslovnikom uređuje se, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustav), organizacija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Sud), postupak pred Sudom i pravno djejstvo odluka koje donosi. Član 2. Sud ostvaruje svoja prava i dužnosti u skladu sa Ustavom, ovim poslovnikom i drugim aktima. Sud je nezavisan od svih tijela državne vlasti. Sud svoju organizaciju i djelatnost ostvaruje na principu finansijske samostalnosti. Član 3. Sjedište Suda je u Sarajevu. Član 4. Sud ima pečat i druga obilježja, u skladu sa propisima Bosne i Hercegovine. Član 5. U radu Suda obezbjeđuje se ravnopravna upotreba jezika i pisama naroda Bosne i Hercegovine. II - OPĆA PRAVILA POSTUPKA Član 6. Sud odlučuje na sjednici većinom glasova svih članova Suda. Član 7. Rad Suda je javan. Javnost postupka pred Sudom obezbjeđuje se: 1. obavještavanjem javnosti o pripremanju i održavanju sjednice Suda i javnih rasprava pred Sudom; Četvrtak, 30. decembra/prosinca 1999. 2. davanjem obavještenja o toku postupka; 3. omogućavanjem učesnicima u postupku i drugim zainteresovanim licima da izvrše uvid i dobiju prepis akata iz predmeta o kojima Sud odlučuje i omogućavanjem da prisustvuju sjednicama Suda na kojima, prema ovom poslovniku, nije isključena javnost; 4. objavljivanjem donesenih odluka; 5. izdavanjem publikacija Suda, u kojima se objavljuju značajnije odluke, rješenja i drugo; 6. na drugi način koji odredi Sud. Član 8. Javnost postupka pred Sudom isključena je na radnim sjednicama, uključujući i sjednice o vijećanju i glasanju. Javnost je isključena i kad Sud raspravlja i odlučuje o pitanjima koja imaju karakter tajnosti u skladu sa zakonom, kada to zahtijevaju razlozi zaštite morala, javnog reda, bezbjednosti države, prava privatnosti ili ličnih prava. Isključenje javnosti iz prethodnog stava ne odnosi se na strane u sporu. Član 9. Saopštenje o održavanju sjednica i javnih rasprava Suda (vrijeme, mjesto i dnevni red) objavljuju se na oglasnoj ploči Suda. Saopštenje iz prethodnog stava može se objaviti u sredstvima javnog informisanja kad je to od posebnog značaja za javnost. Član 10. U postupku pred Sudom koriste se službeni jezici iz člana 5. ovog poslovnika, a na zahtjev učesnika u postupku, pripadnika drugih naroda, Sud može dozvoliti upotrebu drugog jezika. Sud će obezbijediti uvjete da svako može ostvarivati pravo iz prethodnog stava. 1) Učesnici u postupku Član 11. Učesnici u postupku su: a) pokretači sporova iz člana VI/3.(a) Ustava i donosioci akata koji su predmet spora; b) stranke u postupku u kome je donesena presuda koja se pobija apelacijom i sud čija je presuda predmet apelacije (član VI/3.(b) Ustava); c) predsjedavajući Doma naroda, kad je pokrenut spor iz člana IV/3.(f) Ustava; d) sud koji je proslijedio pitanje Sudu i donosilac zakona o čijem važenju ovisi odluka suda (član VI/3.(c) Ustava). Sud će u konkretnom predmetu, po načelu kontradiktornosti postupka, odrediti druge učesnike u postupku. Sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude koja se njome pobija iscrpljeni svi pravni lijekovi mogući po zakonima entiteta i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem pravnom lijeku koji je koristio. Član 12. Sud će odlučivati samo o onim apelacijama koje su stavljene na listu predmeta za odlučivanje. Ovu listu utvrđuju predsjednik Suda i potpredsjednici većinom glasova, ako se glasovi podijele, odlučit će glas predsjednika. Na listu predmeta iz prethodnog stava neće se staviti apelacija ako postoji koji od ovih slučajeva: 1. apelacija je anonimna; 2. podnosilac apelacije je odustao od apelacije; 3. protekao je rok za podnošenje apelacije; 4. apelaciju je podnijelo neovlašćeno lice; Četvrtak, 30. decembra/prosinca 1999. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH 5. Sud je o istoj stvari ranije odlučio; 6. apelacija je očigledno (prima facie) neosnovana. Sud, nakon što su mu predočene apelacije koje nisu stavljene na listu predmeta za odlučivanje, može odlučiti da ih stavi na listu. Ako to okolnosti nalažu, po istoj proceduri, apelacija stavljena na listu može se skinuti sa liste, a ako je skinuta sa liste ili prvobitno nije stavljena na listu može se vratiti, odnosno staviti na listu. U slučajevima iz stava 3. ovog člana Sud donosi rješenje, a podnosilac apelacije se pismeno obavještava o razlozima zbog kojih apelacija nije stavljena na listu predmeta za odlučivanje. 2) Pravila postupka Član 13. Zahtjev o pokretanju postupka, upućen Sudu, dostavlja se poštom ili se neposredno predaje Sudu. Podnesak iz prethodnog stava smatra se zaprimljenim danom prijema u Sudu, odnosno danom predaje preporučeno putem pošte. Član 14. Zahtjev o pokretanju postupka iz člana VI/3.(a) Ustava treba da sadrži: - naziv akta koji je predmet spora, sa oznakom naziva i broja službenog glasila u kome je objavljen; - odredbe Ustava za koje se smatra da su povrijeđene; - navode, činjenice i dokaze na kojima se zahtjev zasniva; - potpis ovlaštenog lica ovjeren pečatom podnosioca akta. Apelacija iz člana VI/3.(b) Ustava treba da sadrži: - presudu suda u Bosni i Hercegovini; - odredbe Ustava za koje se smatra da su povrijeđene; - navode, činjenice i dokaze na kojima se apelacija zasniva; - potpis podnosioca apelacije. Zahtjev iz člana VI/3.(c) Ustava treba da sadrži: - navođenje zakona čija se ocjena kompatibilnosti traži, uz naznaku službenog glasila u kome je zakon objavljen; - navođenje odredbe Ustava, Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima i zakona Bosne i Hercegovine, za koje se smatra da zakon, koji je predmet ocjenjivanja, mora biti kompatibilan, ili u pogledu postojanja ili domašaja nekog općeg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda; - navode, činjenice i dokaze na kojima se zahtjev zasniva, - potpis ovlaštenog lica, ovjeren pečatom podnosioca zahtjeva. Član 15. Kad Sud preispituje proceduralnu ispravnost predložene odluke iz člana IV/3.(f) Ustava, uz zahtjev se prilaže ovjeren prepis te odluke, sa obrazloženjem procedure. Član 16. Sud dostavlja zahtjev o pokretanju postupka, odnosno apelaciju, donosiocu osporenog akta radi davanja odgovora, odnosno dostavljanja spisa. Sud dostavlja apelaciju i drugoj stranci u postupku u kome je donesena presuda koja se pobija apelacijom, radi davanja odgovora. Nedostavljanje odgovora ne utiče na tok postupka pred Sudom. U slučaju odbacivanja apelacije Sud može donijeti odluku a da prethodno apelacija nije dostavljana drugoj stranci na Broj 53 - Strana 2173 izjašnjavanje. Član 17. O zahtjevu o pokretanju postupka, odnosno apelaciji, upoznaju se predsjednik Suda i sudije. U svakom predmetu određuje se sudija izvjestilac, prema redoslijedu. Sud može odrediti, s obzirom na prirodu predmeta, da se po podnesku hitno postupa. Član 18. Sudija izvjestilac određuje rok za dostavu odgovora na navode iz zahtjeva, odnosno apelacije. Član 19. Kad je zahtjev, odnosno apelacija upućena Sudu nepotpuna, ili ne sadrži podatke neophodne za vođenje postupka, sudija izvjestilac će zatražiti od podnosioca da u određenom roku, a najduže za mjesec dana, te nedostatke otkloni. Ako podnosilac u roku ne otkloni nedostatke, zahtjev, odnosno apelacija, će se odbaciti. Član 20. Učesnici u postupku imaju pravo da izvrše uvid u spise Suda, a ovo pravo može se priznati i drugim zainteresovanim licima. Zahtjev, odnosno apelacija, i odgovor na zahtjev, odnosno apelaciju, dostavljaju se učesnicima u postupku. Referat, nacrti odluka, rješenja i drugih akata, koji su pripremljeni za odlučivanje, kao i akti koji su određeni kao tajna u smislu člana 8. ovog poslovnika, ne mogu se stavljati na uvid. Uvid u spis odobrava sekretar Suda, a vrši se u službenim prostorijama Suda i u prisustvu ovlašćenog radnika Suda. Član 21. Učesnici u postupku i druga zainteresovana lica mogu tražiti prepis akata iz predmeta osim onih koji se, prema članu 20. stav 3. ovog poslovnika, ne mogu davati na uvid. Lica iz prethodnog stava snose troškove prepisa. Prepisivanje akata iz predmeta odobrava sekretar Suda, a vrši se u službenim prostorijama Suda. Član 22. Sud raspravlja i odlučuje, po pravilu, na osnovu pisanog referata. Referat sadrži: 1. naziv, odnosno ime podnosioca, 2. datum podnošenja podneska, 3. bitne navode o postavljenim zahtjevima, 4. osporeni akt, odnosno odredbe, 5. utvrđena činjenična i pravna stanja, odnosno sporna pitanja, 6. zaključak koji se izvodi na osnovu utvrđenog činjeničnog i pravnog stanja i, na osnovu toga, ocjenu osnovanosti podneska, 7. prijedlog odluke, 8. priloge od značaja za donošenje odluke (pregled odgovarajuće ustavno-sudske prakse, određena naučna i stručna stanovišta, prepis odredaba određenih propisa i sl.). Uz referat prilaže se i nacrt odluke. Član 23. Obavještenje o toku postupka pred Sudom daje predsjednik Suda, sudija izvjestilac, odnosno sekretar Suda. Član 24. Akti Suda, pozivi i drugo, dostavljaju se licima na koja se odnose, preporučeno poštom ili neposredno uz dostavnicu. Broj 53 - Strana 2174 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Član 25. Kad se Sudu dostavi više zahtjeva iz njegove nadležnosti po istom pitanju, Sud će, po pravilu, voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku. Spajanje zahtjeva, u smislu prethodnog stava, neće se vršiti ako bi to znatnije produžavalo postupak. Član 26. Kod odlučivanja Sud ispituje da li postoje samo one povrede koje su iznesene u zahtjevu. Član 27. Sud može ocjenjivati ustavnost samo onih općih akata koji su na snazi. Član 28. Institucije Bosne i Hercegovine, entiteta, pravna i fizička lica i drugi, dužni su Sudu, na njegov zahtjev, davati podatke i obavještenja potrebna za rad Suda i preduzimati, po nalogu Suda, radnje koje su od interesa za vođenje postupka. 3) Sjednica Suda Član 29. Sjednica Suda održava se po potrebi. Sjednica Suda se održava, po pravilu, u sjedištu Suda, a Sud može odlučiti da se sjednica održi i van sjedišta Suda. Član 30. Sjednici Suda prisustvuju sekretar Suda i stručna lica koja su radila na obradi predmeta, a prema potrebi, i drugi koje odredi sekretar Suda. Član 31. Predsjednik Suda zakazuje sjednicu, predlaže dnevni red i predsjedava sjednicom Suda. Predsjednik Suda zakazat će sjednicu: 1. kad je Sud zaključio da se sjednica zakaže; 2. kad sazivanje sjednice traži sudija radi razmatranja pitanja iz nadležnosti Suda; 3. kad održavanje sjednice zatraži radno tijelo Suda. Sudija može predložiti izmjene i dopune dnevnog reda sjednice. Dnevni red sjednice utvrđuje Sud. Član 32. Poziv za sjednicu, predmeti i drugi materijali, koji će se razmatrati na sjednici, dostavljaju se sudijama najkasnije osam dana prije dana održavanja sjednice. Izuzetno, u hitnim slučajevima, poziv za sjednicu, predmeti i drugi materijali, koji će se razmatrati na sjednici, mogu se dostaviti i u kraćem roku. Član 33. O predmetu koji je na dnevnom redu sjednice Suda, prije raspravljanja i glasanja, sudija izvjestilac izlaže pravna pitanja od značaja za raspravljanje i odlučivanje i daje prijedlog odluke. Sudija izvjestilac u predmetu može odrediti stručnog radnika da izlaže o predmetu. Nakon izlaganja sudije izvjestioca, odnosno stručnog radnika, riječ se daje sudijama prema redu po kome su tražili riječ. U raspravi na sjednici Suda mogu učestvovati sekretar Suda i stručni radnici Suda. Sudija, koji je spriječen da prisustvuje sjednici, može dati o predmetu pismeno mišljenje, koje će se pročitati prilikom raspravljanja o tom predmetu. Član 34. Četvrtak, 30. decembra/prosinca 1999. . Sud može odložiti, odnosno prekinuti raspravljanje o predmetu, radi pribavljanja novih podataka i obavještenja, kao i u drugim slučajevima. Član 35. Poslije završenog raspravljanja o predmetu, Sud donosi odluku. Odluka se donosi većinom glasova svih sudija. Glasanje se vrši javno, dizanjem ruke. Sud može odlučiti da se odluka donese tajnim glasanjem. Kad je o nekom pitanju dato više prijedloga, glasa se po redu po kome su prijedlozi podneseni. Kao prvi prijedlog smatra se prijedlog sudije izvjestioca. Član 36. Sudija se ne može uzdržati od glasanja. Kad se sudija ne slaže sa donesenom odlukom, ima pravo da izdvoji svoje mišljenje. Sudija ima pravo i dužnost da izdvojeno mišljenje, najkasnije u roku od petnaest dana, pismeno izloži i obrazloži. Izdvojeno mišljenje sudije prilaže se uz zapisnik sa sjednice i ulaže u predmet na koji se odnosi, a u donesenoj odluci i rješenju se konstatuje da je izdvojeno mišljenje. Izdvojeno mišljenje prilaže se uz odluku kao anex. Odluka se objavljuje u publikaciji Suda zajedno sa izdvojenim mišljenjem. Na zahtjev sudije koji je izdvojio mišljenje, u odluci, odnosno rješenju Suda, na sažet način, srazmjerno obimu obrazloženja, izložit će se bitni razlozi na kojima se zasniva izdvojeno mišljenje. Član 37. U donošenju odluke Suda može učestvovati samo sudija koji je učestvovao u raspravi. Sjednica Suda, kojoj ne prisustvuje najmanje jedan sudija iz reda konstitutivnog naroda, se odlaže, s tim da će se, u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga, naredna sjednica održati. Odredba stava 2. ovog člana neće se primijeniti u slučajevima kad zahtjev treba odbaciti i kad se rješava o predmetu koji se ne tiče konstitutivnog naroda koga predstavljaju odsutne sudije. Član 38. Na sjednici Suda vodi se zapisnik. Sud može odlučiti da se o toku sjednice, odnosno o dijelu sjednice, vodi stenogram ili da se vrši magnetofonsko snimanje. U tom slučaju stenogram ili magnetofonski snimak prilaže se uz zapisnik i čini njegov sastavni dio. Član 39. Zapisnik sjednice Suda sadrži: 1. datum održavanja sjednice; 2. imena prisutnih i odsutnih sudija; 3. imena drugih lica prisutnih na sjednici; 4. predmet razmatranja i odlučivanja; 5. izreku (dispozitiv) donesenog odlučenja; 6. rezultat glasanja, sa naznakom koji je sudija glasao protiv odluke, odnosno koji je izdvojio mišljenje; 7. druge zaključke koji su doneseni povodom rasprave o predmetu. U zapisnik se unosi kratak tok rasprave i važnija pitanja koja su bila bitna za odlučivanje u predmetu. Kad je bila isključena javnost sa sjednice, ili njenog dijela, u zapisnik se unosi i konstatacija o tome. Član 40. Četvrtak, 30. decembra/prosinca 1999. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Zapisnik sa sjednice Suda usvaja se na narednoj sjednici. Verifikovani zapisnik potpisuje predsjednik Suda ili zamjenik predsjednika, sekretar Suda, prevodilac i zapisničar. 4) Javna rasprava Član 41. Kad je u postupku pred Sudom potrebno neposredno raspraviti pitanje od značaja za donošenje odluke, Sud će održati javnu raspravu. O potrebi održavanja javne raspave odlučuje Sud. Član 42. Na javnu raspravu pozivaju se učesnici u postupku. Kad je potrebno, na javnu raspravu pozivaju se i lica koja mogu Sudu dati stručna mišljenja i objašnjenja od značaja za donošenje odluke. O pozivanju lica iz prethodnog stava odlučuje Sud na prijedlog sudije izvjestioca. Član 43. Poziv za javnu raspravu i odgovarajući materijal dostavljaju se najkasnije osam dana prije održavanja javne rasprave. Izuzetno, poziv za javnu raspravu može se dostaviti i u kraćem roku. Član 44. Javna rasprava se održava u sjedištu Suda. Kad postoje posebni razlozi, Sud može odlučiti da se javna rasprava održi i van sjedišta Suda. Član 45. Odsustvo učesnika u postupku na javnoj raspravi ne sprječava Sud da održi javnu raspravu i donese odluku. Član 46. Kad je potrebno, Sud može javnu raspravu odložiti, ili prekinuti, radi pribavljanja potrebnih podataka i obavještenja, kao i u drugim opravdanim slučajevima. U slučaju iz prethodnog stava, predsjednik Suda obavijestit će prisutne učesnike u postupku i druga pozvana lica o tome kada će se održati, odnosno nastaviti javna rasprava. Član 47. Predsjednik Suda otvara javnu raspravu i saopštava predmet rasprave. Sekretar Suda obavještava Sud o prisustvu učesnika u postupku i drugih pozvanih lica. Član 48. Sudija izvjestilac izlaže na javnoj raspravi stanje stvari i sporna pravna pitanja od značaja za raspravljanje, ne iznoseći pri tome svoj stav za donošenje odluke. Poslije izlaganja sudije izvjestioca, učesnici u postupku iznose i obrazlažu svoje stavove i daju odgovor na navode iznesene u raspravi, a druga pozvana lica daju svoja mišljenja od značaja za razjašnjenje stanja stvari. Član 49. O održavanju reda na javnoj raspravi stara se predsjednik Suda. U tom cilju on može: - opomenuti lice koje remeti red; - oduzeti riječ licu koje nanosi uvredu Sudu ili nekom drugom, odnosno koje na drugi način zloupotrebljava dobijenu riječ; - udaljiti sa javne raspave lice koje, i pored opomene, ometa tok javne rasprave. Član 50. Broj 53 - Strana 2175 1. Kad su završena izlaganja učesnika u postupku i drugih pozvanih lica, a nema ni pitanja za razrješenje stanja stvari, predsjednik Suda zaključuje javnu raspravu i obavještava učesnike u postupku i druga prisutna lica o vremenu i načinu saopštavanja odluke Suda. Član 51. Sud, po pravilu, odmah nakon zaključenja javne rasprave održava sjednicu o vijećanju i glasanju. U postupku vijećanja sudija izvjestilac prvi izlaže svoje mišljenje i stav o predmetnoj stvari. Nakon završenog izlaganja sudije izvjestioca, sudije izlažu svoja mišljenja i stavove, prema redu po kojem su tražili riječ. Nakon završenog vijećanja, pristupa se glasanju. Sjednici o vijećanju i glasanju prisustvuju sudije koje su učestvovale u raspravi. Član 52. Nakon završene sjednice o vijećanju i glasanju, predsjednik Suda, po pravilu, usmeno objavljuje odluku Suda, uz navođenje bitnih razloga za njeno donošenje. Odluka Suda dostavlja se učesnicima u postupku u roku od 30 dana od dana donošenja. Član 53. O javnoj raspravi vodi se zapisnik. U zapisnik sa javne rasprave unose se i podaci o sjednici o vijećanju i glasanju. Ako nije vođen stenogram ili nije vršeno magnetofonsko snimanje javne rasprave, u zapisnik se unosi sažeto izlaganje učesnika u postupku i drugih prisutnih lica. Uz zapisnik sa javne rasprave prilaže se pismeno izlaganje sudije izvjestioca, kao i izlaganje učesnika u postupku i drugih prisutnih lica koja mogu svoja pisana izlaganja predati Sudu. 5) Akti Suda Član 54. Sud donosi odluke i rješenja. Sud donosi odluke po sporovima iz člana VI/3. Ustava, kada odlučuje o sporu u meritumu, i u slučaju iz člana IV/3.(f) Ustava. Sud rješenjem odlučuje o svim drugim pitanjima. Član 55. Na sjednici, kojoj mogu prisustvovati samo sudije i lica odgovorna za vođenje zapisnika, Sud donosi odluku kojom odbacuje zahtjev. Ovakvu odluku Sud će donijeti kad utvrdi da: 1. nije nadležan za odlučivanje; 2. je zahtjev podnesen od neovlašćenog lica; 3. u ostavljenom roku podnosilac nije otklonio nedostatke kako mu je naloženo; 4. osporeni opći akt nije na snazi; 5. se radi o pitanju o kome je već odlučivao, a iz navoda ili dokaza iznesenih u zahtjevu ne proizilazi da ima osnova za ponovno odlučivanje. Sud može donijeti odluku iz prethodnog stava i ako nije postupljeno prema članu 16. Poslovnika. Član 56. Sud će donijeti rješenje kojim obustavlja postupak kada je u toku postupka: 1. otklonjena neustavnost osporenog akta; 2. osporeni opći akt prestao da važi; 3. podnosilac povukao zahtjev. U slučaju iz tač. 1. i 2. prethodnog stava Sud može nastaviti postupak ako se radi o očiglednoj povredi odredaba člana II. Broj 53 - Strana 2176 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ustava. Član 57. Sud će donijeti odluku kojom odbija zahtjev kada utvrdi da ne postoji povreda Ustava na koju se u zahtjevu ukazuje. Član 58. Sud može donijeti djelimičnu odluku ako zahtjev sadrži više pitanja i ako to priroda slučaja omogućava. Član 59. Sud, pri donošenju odluke, odlučuje o njenom pravnom djejstvu (ex tunc, ex nunc). Odlukom kojom se utvrđuje nesaglasnost iz člana VI/3.(a) i (c) može se odrediti rok donosiocu akta za usaglašavanje, koji ne može biti duži od tri mjeseca. Ako se u ostavljenom roku ne otkloni utvrđena nesaglasnost, Sud će svojom odlukom utvrditi da nesaglasne odredbe prestaju da važe. Danom objavljivanja odluke Suda iz prethodnog stava u “Službenom glasniku BiH” prestaju da važe nesaglasne odredbe. Član 60. Sud donosi odluku kojom odbija apelaciju kao neosnovanu kad utvrdi da se ne radi o pitanju iz Ustava, odnosno da podnosiocu apelacije nije povrijeđeno neko ustavno pravo zbog kojeg se presuda osporava. Član 61. Ako Sud utvrdi da je apelacija osnovana, može, prema prirodi Ustavom utvrđenih prava i osnovnih sloboda: 1. odlučiti u meritumu slučaja i odluku dostaviti nadležnom organu vlasti entiteta radi obezbjeđenja podnosiocu apelacije ustavnih prava koja su mu povrijeđena. Sud može odlučiti u meritumu samo ako je data mogućnost izjašnjenja drugoj stranci u postupku prema članu 16. stav 2. Poslovnika; 2. ukinuti osporenu presudu i slučaj vratiti sudu koji je donio tu presudu na ponovni postupak ako činjenice, od kojih zavisi odluka o njenoj ustavnosti, nisu pravilno ili potpuno utvrđene. Sud čija je presuda ukinuta dužan je donijeti drugu, pri čemu je vezan pravnim shvatanjem Suda o povredi Ustavom utvrđenih prava i osnovnih sloboda podnosioca apelacije. Postupak pred sudom iz prethodnog stava je hitan. Ako sud iz tačke 2. ovog člana ne postupi prema odluci Suda, podnosilac apelacije može, u roku iz člana 11. stav 3. Poslovnika, podnijeti novu apelaciju, u kom slučaju će Sud odlučiti u meritumu. Član 62. Svako kome je povrijeđeno pravo konačnim ili pravosnažnim pojedinačnim aktom, donesenim na osnovu odredaba koje su prestale da važe u smislu člana 59. ovog poslovnika, ima pravo zatražiti od nadležnog organa izmjenu tog pojedinačnog akta, a nadležni organ je obavezan da ponovi postupak i uskladi akt sa odlukom Suda. Član 63. Prijedlog za izmjenu konačnog ili pravosnažnog pojedinačnog akta iz prethodnog člana može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja odluke u “Službenom glasniku BiH” ako od donošenja akta do donošenja odluke Suda nije proteklo više od pet godina. Član 64. Odluke i rješenja sadrže uvod, izreku i obrazloženje. Uvod naročito sadrži ustavni osnov za donošenje odluke i rješenja i datum održavanja sjednice Suda. Četvrtak, 30. decembra/prosinca 1999. Izreka (dispozitiv) sadrži odlučenje i način objavljivanja odluke i rješenja. Obrazloženje sadrži utvrđeno činjenično stanje i pravne razloge za donesenu odluku i rješenje. Član 65. Sud može donijeti dopunsku odluku i rješenje ako u ranijem postupku nije odlučeno o svim bitnim pitanjima. Član 66. Nacrt odluke i rješenja Suda razmatra Sud. Stručno-tehničku redakciju teksta odluke i rješenja utvrđuje Redakciona komisija. Predsjednik Redakcione komisije potpisom potvrđuje konačan tekst odluke ili rješenja. Član 67. Izuzetno, Redakciona komisija, kao i sudije, mogu predložiti Sudu da preispita donesenu odluku i rješenje. Prijedlog za preispitivanje odluke i rješenja može se podnijeti sve do otpreme odluke ili rješenja iz Suda. Član 68. Na zahtjev zainteresovane strane ili po vlastitoj inicijativi, Sud može izmijeniti svoju odluku ako se pojave nove pravno relevantne činjenice, koje nalažu bitno drugačiju odluku. Zahtjev za izmjenu odluke Suda zainteresovana strana može podnijeti najkasnije šest mjeseci od saznanja za nove činjenice. Izmjena odluke Suda nije moguća ako je od njenog donošenja prošlo više od pet godina. Član 69. Izvornik odluke i rješenja potpisuju predsjednik i sudija izvjestilac, a objavljuje se samo sa potpisom predsjednika. Pod izvornikom se podrazumijeva originalna odluka Suda, koju su potpisali predsjednik Suda, sudija izvjestilac i sekretar Suda. Otpravak odluke ili rješenja ovjerava sekretar Suda. Član 70. Ako izvornik odluke ili rješenja sadrži tehničke greške ili ako objavljeni tekst nije istovjetan sa izvornikom, ispravku daje sekretar Suda, na osnovu zaključka Suda. Ispravka se dostavlja učesnicima u postupku i objavljuje se na isti način kao i odluka, odnosno rješenje. Član 71. Odluke Suda objavljuju se u “Službenom glasniku BiH” i službenim glasilima entiteta. Sud može odlučiti da se i rješenja o pitanjima od šireg značaja objave na isti način. U odluci, odnosno rješenju, o apelaciji, kada se objavljuje prema st. 1. i 2. ovog člana, umjesto imena i prezimena podnosioca apelacije i druge stranke u postupku iz člana 16. stav 2. Poslovnika, navode se njihovi inicijali. 6) Izvršenje odluka Član 72. Svako ko ima interes može tražiti da se izvrši odluka Suda. Zahtjev za preduzimanje mjera za izvršenje odluka Suda podnosi se Sudu. Sud rješenjem utvrđuje da odluka nije izvršena. Rješenje Suda se dostavlja Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, odnosno Vladi entiteta, radi izvršenja. Član 73. Izvršenje konačnih, odnosno pravosnažnih pojedinačnih Četvrtak, 30. decembra/prosinca 1999. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH akata, donesenih na osnovu odredaba koje su prestale da važe u smislu člana 59. ovog poslovnika, ne može se ni odrediti, ni provesti, a ako je izvršenje započeto, obustavit će se. Član 74. Ako se utvrdi da se izmjenom pojedinačnog akta ne mogu otkloniti posljedice nastale primjenom odredaba za koje je utvrđeno da su nesaglasne, Sud može, na zahtjev zainteresovanog lica, odrediti da se te posljedice otklone povratom u pređašnje stanje, naknadom štete ili na drugi način. 7) Posebne odredbe Član 75. Sud može, do donošenja konačne odluke, u cjelini ili djelimično, privremeno obustaviti izvršenje odluka, zakona (akta) ili pojedinačnih akata (privremena mjera) ako bi zbog njihovog izvršavanja mogle nastupiti neotklonjive štetne posljedice. Sud ukida privremenu mjeru kad ocijeni da su prestali razlozi zbog kojih je donesena. Član 76. Kad se pozivi, odluke, odnosno rješenja, Suda ne mogu, iz bilo kojeg razloga, dostaviti učesnicima u postupku, izuzev poziva za odgovor iz člana 16. stav 2. Poslovnika, dostava se za njih obavlja stavljanjem poziva, odluke, odnosno rješenja, na oglasnu ploču Suda. Dostava se smatra obavljenom nakon proteka osam dana od dana stavljanja poziva, odluke odnosno rješenja na oglasnu ploču Suda. Član 77. O pitanjima postupka pred Sudom, koja nisu uređena ovim poslovnikom, Sud će odlučiti u svakom konkretnom slučaju. III - ORGANIZACIJA SUDA 1) Prava i dužnosti Suda Član 78. Sud, pored vršenja funkcije u skladu sa odredbama Ustava, odlučuje o: - izboru predsjednika i zamjenika predsjednika; - statusu i imunitetskim pravima predsjednika i sudija; - unutrašnjoj organizaciji Suda i Službe; - obrazovanju radnih tijela Suda; - statusnim pitanjima sekretara Suda i savjetnika Suda; - planu rada Suda i njegovom izvršenju; - potrebama za finansiranje rada Suda; - drugim pitanjima iz nadležnosti Suda. U ostvarivanju svoje finansijske samostalnosti Sud: - utvrđuje prijedlog budžetskih sredstava potrebnih za izvršavanje nadležnosti Suda i upućuje ga Predsjedništvu Bosne i Hercegovine radi uključivanja u prijedlog budžeta, u smislu člana VIII. Ustava; - donosi finansijski plan Suda u kome planira i donosi odluke o ostvarivanju prihoda i izvršavanju rashoda u tekućoj godini; - odlučuje o korištenju donacija i drugih izvora prihoda. Član 79. Sjednici Suda, na kojoj se odlučuje o pitanjima iz člana 78. ovog poslovnika, osim predsjednika i sudija, prisustvuje sekretar Suda, a po potrebi i drugi stručni radnici koje odredi sekretar. Član 80. Sud sarađuje sa drugim ustavnim sudovima. Sud može organizovati sastanke i savjetovanja i učestvovati Broj 53 - Strana 2177 na sastancima i savjetovanjima na kojima se razmatraju pitanja od interesa za rad Suda. 2) Predsjednik Suda i sudije Član 81. Sud bira predsjednika Suda i zamjenika predsjednika iz reda sudija. Član 82. Predsjednika Suda bira Sud tajnim glasanjem, većinom glasova svih sudija. Ako u prvom krugu glasanja nijedan kandidat ne dobije većinu glasova, glasanje će se ponoviti za dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova i smatrat će se izabranim onaj kanidat koji u drugom krugu dobije veći broj glasova. Ako nijedan od kandidata iz drugog kruga glasanja ne dobije većinu glasova, pristupit će se žrijebanju. Član 83. Predsjednik Suda bira se rotacijom iz reda sudija koje su izabrali zakonodavni organi entiteta Bosne i Hercegovine. Član 84. Mandat predsjednika Suda traje 20 mjeseci, a započinje teći izborom. Član 85. Predsjednik Suda organizuje i nadzire rad Suda, zakazuje i predsjedava sjednicama i javnim raspravama, predstavlja Sud, potpisuje odluke Suda, stara se o ostvarivanju saradnje sa drugim institucijama, donosi pojedinačne akte, vrši i druge dužnosti predviđene ovim poslovnikom i drugim aktima Suda. Član 86. Sud, na istoj sjednici na kojoj se bira predsjednik Suda, bira tri zamjenika predsjednika Suda. Zamjenik predsjednika Suda bira se iz reda svih sudija. Predsjednik Suda i zamjenik predsjednika Suda ne mogu istovremeno biti izabrani iz istog naroda. Mandat zamjenika predsjednika Suda je isti kao i predsjednika Suda. Način glasanja za zamjenika predsjednika istovjetan je načinu glasanja za predsjednika Suda. Član 87. Predsjednika Suda, u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti, zamjenjuje njegov zamjenik, kojeg odredi predsjednik Suda. Sud na sjednici, u slučaju da predsjednik Suda ne može odrediti zamjenika koji ga zamjenjuje, određuje koji će od izabranih zamjenika zamjenjivati predsjednika Suda u smislu prethodnog stava. Član 88. Sudija ima pravo i dužnost da učestvuje u radu i odlučivanju Suda i njegovih radnih tijela čiji je član. Sudije koje borave van sjedišta Suda rade u kancelarijama koje će se obrazovati u mjestu njihovog boravišta. Ove kancelarije će biti snabdjevene potrebnim materijalno-tehničkim sredstvima i u njima će raditi neophodno osoblje. Član 89. Predsjednik Suda, odnosno sudija, neće učestvovati u radu i odlučivanju o zahtjevu za pokretanje postupka, odnosno apelaciji ako: - ima neki lični interes u konkretnom slučaju; - je učestvovao u donošenju odluke koja je predmet spora, u svojstvu sudije, stranke u postupku ili punomoćnika Broj 53 - Strana 2178 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH stranke, odnosno presude koja je predmet apelacije ili zakona čija se ocjena kompatibilnosti traži (član VI/3. Ustava), kao i u slučaju preispitivanja proceduralne ispravnosti predložene odluke Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (član IV/3.(f) Ustava); - postoje druge okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristrasnost. Sudija, o čijem se izuzeću odlučuje, može dati odgovor na prijedlog o izuzeću. Odluku o izuzeću iz prethodnog stava donosi Sud većinom glasova sudija, na prijedlog predsjednika Suda odnosno sudije. Član 90. Sudija je dužan funkciju sudije vršiti savjesno. Sudija je dužan čuvati ugled i dostojanstvo Suda i ugled i dostojanstvo sudije. Član 91. Sudije imaju pravo da predlažu razmatranje pojedinih pitanja na sjednicama Suda. Član 92. Sudija ima pravo da bude redovno obaviješten o svim pitanjima od značaja za ostvarivanje funkcije Suda. O obavještavanju sudije staraju se predsjednik i sekretar Suda. Član 93. Funkcija sudije nespojiva je sa: - članstvom u političkoj stranci ili političkoj organizaciji u Bosni i Hercegovini; - članstvom u zakonodavnoj, izvršnoj i drugoj sudskoj vlasti u Bosni i Hercegovini, odnosno entitetima; - svakom drugom funkcijom koja može uticati na nepristrasnost sudije. Član 94. Sudija, u obavljanju svoje funkcije, ima imunitet. Posebnim aktom, kojeg donosi Sud, bliže se uređuju pitanja imuniteta sudije. Član 95. Sudija može biti razriješen dužnosti sudije prije isteka vremena na koje je izabran u slijedećim slučajevima: - ako to sam zatraži; - ako bude osuđen na zatvorsku kaznu; - ako trajno izgubi sposobnost da obavlja svoju funkciju; - ako nastupe okolnosti iz člana 93. ovog poslovnika; - ako funkciju sudije ne vrši u skladu sa članom 90. Poslovnika. Sud utvrđuje postojanje razloga iz prethodnog stava, razrješava sudiju na osnovu konsenzusa ostalih sudija i o tome obavještava organ koji je izabrao tog sudiju. Član 96. Sud izdaje predsjedniku i sudijama službenu iskaznicu. Obrazac i način izdavanja službene iskaznice propisuje Sud. Član 97. Predsjednik Suda i sudije dužni su na javnim raspravama nositi službenu odjeću. 3) Radna tijela Suda Član 98. Rad Suda obavlja se i u stalnim i povremenim komisijama i drugim tijelima Suda. Stalne komisije su: - Redakciona komisija, Četvrtak, 30. decembra/prosinca 1999. - Komisija za administrativna pitanja, - Komisija za publikacije i informisanje Suda, - Komisija za elektronsku opremu Suda i informacioni sistem. Povremene komisije se obrazuju za izradu općih akata, stručnih radova, analiza i za druga pitanja. Član 99. Redakciona komisija utvrđuje stručno-tehničku redakciju teksta odluka, rješenja i drugih tekstova Suda. Član 100. Komisija za administrativna pitanja prati i proučava organizaciju rada Suda, priprema prijedlog finansijskog plana i završnog računa, daje prijedloge i mišljenja za rješavanje drugih pitanja sudija, sekretara Suda i stručnih radnika koje imenuje i razrješava Sud. Član 101. Komisija za publikacije i informisanje Suda izdaje Bilten i druge publikacije Suda, prati odgovarajuću stručnu literaturu, kao i napise o radu ustavnih sudova u sredstvima javnog informisanja, naučnim i stručnim publikacijama i odlučuje o nabavci stručne literature. Član 102. Komisija za elektronsku opremu i informacioni sistem Suda stara se o korišćenju i unapređivanju informacionog sistema, o realizaciji programa izgradnje te o uključivanju sistema u informacionu mrežu u zemlji i inozemstvu. Član 103. Stalna komisija sastoji se od predsjednika i, po pravilu, tri člana. Predsjednik i jedan član obavezno se biraju iz reda sudija. Komisija, po potrebi, bira sekretara. Predsjednik i članovi stalnih komisija biraju se na dvije godine. Po isteku tog vremena mogu biti ponovno birani. 4) Služba Suda Član 104. Stručne i druge poslove Suda obavlja Služba Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Služba). Određeni računovodstveni, finansijsko-materijalni i tehnički poslovi za potrebe Suda, mogu se povjeriti drugoj odgovarajućoj službi. Član 105. Najsloženije stručne poslove, koji se odnose na ostvarivanje prava i dužnosti Suda, obavljaju sekretar Suda i savjetnici Suda, koje imenuje i razrješava Sud. Za sekretara Suda i savjetnika Suda mogu se imenovati istaknuti pravnici, sa iskustvom na istim ili sličnim pravnim poslovima. Mandat lica iz stava l. ovog člana traje jednako kao mandat sudija. Član 106. Organizacija Službe se uređuje posebnim aktom Suda. Aktom iz prethodnog stava bliže se uređuje organizacija i poslovi Službe, uslovi za obavljanje poslova, broj izvršilaca i druga pitanja od značaja za rad Službe i ostvarivanje prava, dužnosti i odgovornosti zaposlenih. Član 107. Predsjednik Suda, u saglasnosti sa zamjenikom, donosi pojedinačne akte u skladu sa općim aktom iz člana 106. ovog poslovnika. Četvrtak, 30. decembra/prosinca 1999. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ako se ne postigne saglasnost u smislu prethodnog stava, pojedinačne akte donosi Sud. IV - OSTALE ODREDBE Član 108. Na radnopravni status zaposlenih u Službi i materijalno i finansijsko poslovanje Suda shodno se primjenjuju propisi koji važe za organe vlasti Bosne i Hercegovine. Sekretar Suda je, po ovlaštenju predsjednika Suda, naredbodavac za korištenje sredstava za rad Suda i Službe. Član 109. Sud posebnim aktom utvrđuje plaće i druge naknade za sudije i lica koja imenuje. Sud, na prijedlog sekretara Suda, donosi akt kojim se uređuju plaće i druge naknade za zaposlene u Službi. Član 110. Propisi o kancelarijskom poslovanju, radnom vremenu i kućnom redu, koji se odnose na organe vlasti Bosne i Hercegovine, shodno se primjenjuju i na Sud ako aktom Suda nije drukčije određeno. Član 111. Opći akti Suda donose se većinom glasova svih sudija. Poslovnik Suda objavljuje se u “Službenom glasniku BiH” i službenim glasilima entiteta, a drugi opći akti i akt o izboru predsjednika Suda i zamjenika predsjednika na način koji odredi Sud. Član 112. Ovaj poslovnik stupa na snagu danom donošenja. Predsjednik P broj 7/97 Ustavnog suda 5. novembra 1999. godine Bosne i Hercegovine Sarajevo prof. dr. Kasim Begić, s. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na temelju članka VI/2.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 5. studenoga 1999. godine, verificirao je prečišćeni tekst Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 2/97, 16/99 i 20/99). POSLOVNIK USTAVNOG SUDA BOSNE I HERCEGOVINE - Prečišćeni tekst I - OSNOVNE ODREDBE Članak 1. Ovim poslovnikom uređuje se, sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustav), organizacija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud), postupak pred Sudom i pravno djejstvo odluka koje donosi. Članak 2. Sud ostvaruje svoja prava i dužnosti sukladno Ustavu, ovom poslovniku i drugim aktima. Sud je neovisan o svim tijelima državne vlasti. Sud svoju organizaciju i djelatnost ostvaruje na principu financijske samostalnosti. Članak 3. Sjedište Suda je u Sarajevu. Članak 4. Sud ima pečat i druga obilježja, sukladno propisima Bosne i Hercegovine. Broj 53 - Strana 2179 Članak 5. U radu Suda osigurava se ravnopravna uporaba jezika i pisama naroda Bosne i Hercegovine. II - OPĆA PRAVILA POSTUPKA Članak 6. Sud odlučuje na sjednici većinom glasova svih članova Suda. Članak 7. Rad Suda je javan. Javnost postupka pred Sudom osigurava se: 1. izvješćivanjem javnosti o pripremanju i održavanju sjednice Suda i javnih rasprava pred Sudom; 2. davanjem izvješća o tijeku postupka; 3. omogućavanjem sudionicima u postupku i drugim zainteresiranim osobama izvršenje uvida i dobijanjem prepisa akata iz predmeta o kojima Sud odlučuje i omogućavanjem da nazoče sjednicama Suda na kojima, prema ovom poslovniku, nije isključena javnost; 4. obznanjivanjem donesenih odluka; 5. izdavanjem publikacija Suda, u kojima se obznanjuju značajnije odluke, rješenja i drugo; 6. na drugi način koji odredi Sud. Članak 8. Javnost postupka pred Sudom isključena je na radnim sjednicama, uključujući i sjednice o vijećanju i glasovanju. Javnost je isključena i kad Sud raspravlja i odlučuje o pitanjima koja imaju karakter tajnosti sukladno zakonu, kada to zahtijevaju razlozi zaštite morala, javnog reda, sigurnosti države, prava osobnosti ili osobnih prava. Isključenje javnosti iz prethodnog stavka ne odnosi se na strane u sporu. Članak 9. Priopćenje o održavanju sjednica i javnih rasprava Suda (vrijeme, mjesto i dnevni red) obznanjuju se na oglasnoj ploči Suda. Priopćenje iz predbježnog stavka može se obznaniti u sredstvima javnog informiranja kad je to od posebitog značaja za javnost. Članak 10. U postupku pred Sudom koriste se službeni jezici iz članka 5. ovog poslovnika, a na zahtjev sudionika u postupku, pripadnika drugih naroda, Sud može dozvoliti uporabu drugog jezika. Sud će obezbijediti uvjete da svatko može ostvarivati pravo iz predbježnog stavka. 1) Sudionici u postupku Članak 11. Sudionici u postupku su: a) pokretači sporova iz članka VI/3.(a) Ustava i donositelji akata koji su predmet spora; b) stranke u postupku u kojem je donesena presuda koja se pobija apelacijom i sud čija je presuda predmetom apelacije (članak VI/3.(b) Ustava); c) predsjedatelj Doma naroda, kad je pokrenut spor iz članka IV/3.(f) Ustava; d) sud koji je proslijedio pitanje Sudu i donositelj zakona o čijem važenju ovisi odluka suda (član VI/3.(c) Ustava). Sud će u konkretnom predmetu, po načelu kontradiktornosti postupka, odrediti druge sudionike u postupku. Sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude koja se njome pobija iscrpljeni svi pravni lijekovi mogući po zakonima entiteta i ako se podnese u roku od 60 dana od dana Broj 53 - Strana 2180 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem pravnom lijeku koji je koristio. Članak 12. Sud će odlučivati samo o onim apelacijama koje su stavljene na listu predmeta za odlučivanje. Ovu listu utvrđuju predsjednik Suda i dopredsjednici većinom glasova, ako se glasovi podijele, odlučit će glas predsjednika. Na listu predmeta iz predbježnog stavka neće se staviti apelacija ako postoji koji od ovih slučajeva: 1. apelacija je anonimna; 2. podnositelj apelacije je odustao od apelacije; 3. protekao je rok za podnošenje apelacije; 4. apelaciju je podnijela neovlašćena osoba; 5. Sud je o istoj stvari ranije odlučio; 6. apelacija je očevidno (prima facie) neutemeljena. Sud, nakon što su mu predočene apelacije koje nisu stavljene na listu predmeta za odlučivanje, može odlučiti da ih stavi na listu. Ako to okolnosti nalažu, po istoj proceduri, apelacija stavljena na listu može se skinuti s liste, a ako je skinuta sa liste ili prvobitno nije stavljena na listu može se vratiti, odnosno staviti na listu. U slučajevima iz stavka 3. ovog članka Sud donosi rješenje, a podnositelj apelacije se pismeno obavještava o razlozima zbog kojih apelacija nije stavljena na listu predmeta za odlučivanje. 2) Pravila postupka Članak 13. Zahtjev o pokretanju postupka, upućen Sudu, dostavlja se poštom ili se izravno predaje Sudu. Podnesak iz predbježnog stavka smatra se zaprimljenim danom prijema u Sudu, odnosno danom predaje preporučeno putem pošte. Članak 14. Zahtjev o pokretanju postupka iz članka VI/3.(a) Ustava treba sadržavati: - naziv akta koji je predmet spora, sa oznakom naziva i broja službenog glasila u kojem je obznanjen; - odredbe Ustava za koje se smatra da su povrijeđene; - navode, činjenice i dokaze na kojima se zahtjev temelji; - potpis mjerodavne osobe ovjeren pečatom podnositelja akta. Apelacija iz članka VI/3.(b) Ustava treba sadržavati: - presudu suda u Bosni i Hercegovini; - odredbe Ustava za koje se smatra da su povrijeđene; - navode, činjenice i dokaze na kojima se apelacija temelji; - - potpis podnosioca apelacije. Zahtjev iz članka VI/3.(c) Ustava treba sadržavati: - navođenje zakona čija se ocjena kompatibilnosti traži, uz naznaku službenog glasila u kojem je zakon obznanjen; - navođenje odredbe Ustava, Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i njenim protokolima i zakona Bosne i Hercegovine, za koje se smatra da zakon, koji je predmet ocjenjivanja, mora biti kompatibilan, ili u pogledu postojanja ili domašaja nekog općeg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda; - navode, činjenice i dokaze na kojima se zahtjev temelji, - potpis mjerodavne osobe, ovjeren pečatom podnositelja zahtjeva. Četvrtak, 30. decembra/prosinca 1999. Članak 15. Kad Sud preispituje proceduralnu valjanost predložene odluke iz članka IV/3.(f) Ustava, uz zahtjev se prilaže ovjeren prepis te odluke, sa obrazloženjem procedure. Članak 16. Sud dostavlja zahtjev o pokretanju postupka, odnosno apelaciju, donositelju pobijanog akta radi davanja odgovora, odnosno dostavljanja spisa. Sud dostavlja apelaciju i drugoj stranci u postupku u kojem je donesena presuda koja se pobija apelacijom, radi davanja odgovora. Nedostavljanje odgovora ne utječe na tijek postupka pred Sudom. U slučaju odbacivanja apelacije Sud može donijeti odluku a da predbježno apelacija nije dostavljana drugoj stranci na izjašnjavanje. Članak 17. O zahtjevu o pokretanju postupka, odnosno apelaciji, upoznaju se predsjednik Suda i suci. U svakom predmetu određuje se sudac izvjestitelj, prema redoslijedu. Sud može odrediti, s obzirom na prirodu predmeta, da se po podnesku žurno postupa. Članak 18. Sudac izvjestitelj određuje rok za dostavu odgovora na navode iz zahtjeva, odnosno apelacije. Članak 19. Kad je zahtjev, odnosno apelacija upućena Sudu nepotpuna, ili ne sadrži podatke prijeko potrebne za vođenje postupka, sudac izvjestitelj će zatražiti od podnositelja da u određenom roku, a najduže za mjesec dana, te nedostatke otkloni. Ako podnositelj u roku ne otkloni nedostatke, zahtjev, odnosno apelacija, će se odbaciti. Članak 20. Sudionici u postupku imaju pravo izvršiti uvid u spise Suda, a ovo pravo može se priznati i drugim zainteresiranim osobama. Zahtjev, odnosno apelacija, i odgovor na zahtjev, odnosno apelaciju, dostavljaju se sudionicima u postupku. Referat, nacrti odluka, rješenja i drugih akata, koji su pripremljeni za odlučivanje, kao i akti koji su određeni kao tajna u smislu članka 8. ovog poslovnika, ne mogu se stavljati na uvid. Uvid u spis odobrava tajnik Suda, a vrši se u službenim prostorijama Suda i u prisustvu mjerodavnog djelatnika Suda. Članak 21. Sudionici u postupku i druge zainteresirane osobe mogu tražiti prepis akata iz predmeta osim onih koji se, prema članku 20. stavak 3. ovog poslovnika, ne mogu davati na uvid. Osobe iz predbježnog stavka snose troškove prepisa. Prepisivanje akata iz predmeta odobrava tajnik Suda, a vrši se u službenim prostorijama Suda. Članak 22. Sud raspravlja i odlučuje, po pravilu, na temelju pisanog referata. Referat sadrži: 1. naziv, odnosno ime podnositelja, 2. nadnevak podnošenja podneska, 3. bitne navode o postavljenim zahtjevima, 4. pobijani akt, odnosno odredbe, 5. utvrđena činjenična i pravna stanja, odnosno sporna pitanja, Četvrtak, 30. decembra/prosinca 1999. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH 6. zaključak koji se izvodi na temelju utvrđenog činjeničnog i pravnog stanja i, na temelju toga, ocjenu utemeljenosti podneska, 7. prijedlog odluke, 8. priloge od značaja za donošenje odluke (pregled odgovarajuće ustavno-sudske prakse, određena znanstvena i stručna stajališta, prepis odredaba određenih propisa i sl.). Uz referat prilaže se i nacrt odluke. Članak 23. Obavještenje o tijeku postupka pred Sudom daje predsjednik Suda, sudac izvjestitelj, odnosno tajnik Suda. Članak 24. Akti Suda, pozivi i drugo, dostavljaju se osobama na koja se odnose, preporučeno poštom ili izravno uz dostavnicu. Članak 25. Kad se Sudu dostavi više zahtjeva iz njegove ovlasti po istom pitanju, Sud će, po pravilu, voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku. Spajanje zahtjeva, u smislu predbježnog stavka, neće se vršiti ako bi to znatnije produžavalo postupak. Članak 26. Kod odlučivanja Sud ispituje da li postoje samo one povrede koje su iznesene u zahtjevu. Članak 27. Sud može ocjenjivati ustavnost samo onih općih akata koji su na snazi. Članak 28. Institucije Bosne i Hercegovine, entiteta, pravne i fizičke osobe i drugi, dužni su Sudu, na njegov zahtjev, davati podatke i obavijesti potrebite za rad Suda i preduzimati, po nalogu Suda, radnje koje su od interesa za vođenje postupka. 3) Sjednica Suda Članak 29. Sjednica Suda održava se po potrebi. Sjednica Suda se održava, po pravilu, u sjedištu Suda, a Sud može odlučiti da se sjednica održi i izvan sjedišta Suda. Članak 30. Sjednici Suda nazoče tajnik Suda i stručne osobe koje su radile na obradi predmeta, a prema potrebi, i drugi koje odredi tajnik Suda. Članak 31. Predsjednik Suda zakazuje sjednicu, predlaže dnevni red i predsjedava sjednicom Suda. Predsjednik Suda zakazat će sjednicu: 1. kad je Sud zaključio da se sjednica zakaže; 2. kad sazivanje sjednice traži sudac radi razmatranja pitanja iz ovlasti Suda; 3. kad održavanje sjednice zatraži radno tijelo Suda. Sudac može predložiti izmjene i dopune dnevnog reda sjednice. Dnevni red sjednice utvrđuje Sud. Članak 32. Poziv za sjednicu, predmeti i drugi materijali, koji će se razmatrati na sjednici, dostavljaju se sucima najkasnije osam dana prije dana održavanja sjednice. Iznimno, u žurnim slučajevima, poziv za sjednicu, predmeti i drugi materijali, koji će se razmatrati na sjednici, mogu se dostaviti i u kraćem roku. Broj 53 - Strana 2181 Članak 33. O predmetu koji je na dnevnom redu sjednice Suda, prije raspravljanja i glasovanja, sudac izvjestitelj izlaže pravna pitanja od značaja za raspravljanje i odlučivanje i daje prijedlog odluke. Sudac izvjestitelj u predmetu može odrediti stručnog djelatnika da izlaže o predmetu. Nakon izlaganja suca izvjestitelja, odnosno stručnog djelatnika, riječ se daje sucima prema redu po kojem su tražili riječ. U raspravi na sjednici Suda mogu sudjelovati tajnik Suda i stručni djelatnici Suda. Sudac, koji je spriječen da nazoči sjednici, može dati o predmetu pisano mišljenje, koje će se pročitati prilikom raspravljanja o tom predmetu. Članak 34. Sud može odložiti, odnosno prekinuti raspravljanje o predmetu, radi pribavljanja novih podataka i obavještenja, kao i u drugim slučajevima. Članak 35. Poslije završenog raspravljanja o predmetu, Sud donosi odluku. Odluka se donosi većinom glasova svih sudaca. Glasovanje se vrši javno, dizanjem ruke. Sud može odlučiti da se odluka donese tajnim glasovanjem. Kad je o nekom pitanju dato više prijedloga, glasa se po redu po kojem su prijedlozi podneseni. Kao prvi prijedlog smatra se prijedlog suca izvjestitelja. Članak 36. Sudac se ne može uzdržati od glasovanja. Kad se sudac ne slaže sa donesenom odlukom, ima pravo izdvojiti svoje mišljenje. Sudac ima pravo i dužnost izdvojeno mišljenje, najkasnije u roku od petnaest dana, pismeno izložiti i obrazložiti. Izdvojeno mišljenje suca prilaže se uz zapisnik sa sjednice i ulaže u predmet na koji se odnosi, a u donesenoj odluci i rješenju se konstatira da je izdvojeno mišljenje. Izdvojeno mišljenje prilaže se uz odluku kao anex. Odluka se obznanjuje u publikaciji Suda zajedno sa izdvojenim mišljenjem. Na zahtjev suca koji je izdvojio mišljenje, u odluci, odnosno rješenju Suda, na sažet način, srazmjerno obujmu obrazloženja, izložit će se bitni razlozi na kojima se temelji izdvojeno mišljenje. Članak 37. U donošenju odluke Suda može sudjelovati samo sudac koji je sudjelovao u raspravi. Sjednica Suda, kojoj ne nazoči najmanje jedan sudac iz reda konstitutivnog naroda, se odgađa, s tim da će se, u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga, naredna sjednica održati. Odredba stavka 2. ovog članka neće se primijeniti u slučajevima kad zahtjev treba odbaciti i kad se rješava o predmetu koji se ne dotiče konstitutivnog naroda koga predstavljaju odsutni suci. Članak 38. Na sjednici Suda vodi se zapisnik. Sud može odlučiti da se o tijeku sjednice, odnosno o dijelu sjednice, vodi stenogram ili da se vrši magnetofonsko snimanje. U tom slučaju stenogram ili magnetofonska snimka prilaže se uz zapisnik i čini njegov sastavni dio. Članak 39. Zapisnik sjednice Suda sadrži: Broj 53 - Strana 2182 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH 1. nadnevak održavanja sjednice; 2. imena nazočnih i izočnih sudaca; 3. imena drugih osoba nazočnih na sjednici; 4. predmet razmatranja i odlučivanja; 5. izreku (dispozitiv) donesenog odlučenja; 6. rezultat glasovanja, sa naznakom koji je sudac glasovao protiv odluke, odnosno koji je izdvojio mišljenje; 7. druge zaključke koji su doneseni povodom rasprave o predmetu. U zapisnik se unosi kratak tijek rasprave i značajnija pitanja koja su bila bitna za odlučivanje u predmetu. Kad je bila isključena javnost sa sjednice, ili njenog dijela, u zapisnik se unosi i konstatacija o tome. Članak 40. Zapisnik sa sjednice Suda usvaja se na idućoj sjednici. Verificirani zapisnik potpisuje predsjednik Suda ili dopredsjednik, tajnik Suda, prevoditelj i zapisničar. 4) Javna rasprava Članak 41. Kad je u postupku pred Sudom potrebito izravno raspraviti pitanje od važnosti za donošenje odluke, Sud će održati javnu raspravu. O potrebi održavanja javne raspave odlučuje Sud. Članak 42. Na javnu raspravu pozivaju se sudionici u postupku. Kad je potrebito, na javnu raspravu pozivaju se i osobe koje mogu Sudu dati stručna mišljenja i objašnjenja od važnosti za donošenje odluke. O pozivanju osoba iz predbježnog stavka odlučuje Sud na prijedlog suca izvjestitelja. Članak 43. Poziv za javnu raspravu i odgovarajući materijal dostavljaju se najkasnije osam dana prije održavanja javne rasprave. Iznimno, poziv za javnu raspravu može se dostaviti i u kraćem roku. Članak 44. Javna rasprava se održava u sjedištu Suda. Kad postoje posebiti razlozi, Sud može odlučiti da se javna rasprava održi i izvan sjedišta Suda. Članak 45. Izočnost sudionika u postupku na javnoj raspravi ne sprječava Sud da održi javnu raspravu i donese odluku. Članak 46. Kad je potrebito, Sud može javnu raspravu odložiti ili prekinuti radi pribavljanja potrebitih podataka i obavještenja, kao i u drugim opravdanim slučajevima. U slučaju iz predbježnog stavka, predsjednik Suda obavijestit će prisutne sudionike u postupku i druge pozvane osobe o tome kada će se održati, odnosno nastaviti javna rasprava. Članak 47. Predsjednik Suda otvara javnu raspravu i priopćava predmet rasprave. Tajnik Suda obavještava Sud o nazočnosti sudionika u postupku i drugih pozvanih osoba. Članak 48. Sudac izvjestitelj izlaže na javnoj raspravi stanje stvari i sporna pravna pitanja od važnosti za raspravljanje, ne iznoseći pri tomu svoj stav za donošenje odluke. Poslije izlaganja suca izvjestitelja, sudionici u postupku Četvrtak, 30. decembra/prosinca 1999. iznose i obrazlažu svoje stavove i daju odgovor na navode iznesene u raspravi, a druge pozvane osobe daju svoja mišljenja od važnosti za razjašnjenje stanja stvari. Članak 49. O održavanju reda na javnoj raspravi stara se predsjednik Suda. U tom cilju on može: - opomenuti osobu koja remeti red; - oduzeti riječ osobi koja nanosi uvredu Sudu ili nekom drugom, odnosno koje na drugi način zlorabi dobijenu riječ; - udaljiti sa javne raspave osobu koja, i pored opomene, ometa tijek javne rasprave. Članak 50. Kad su završena izlaganja sudionika u postupku i drugih pozvanih osoba, a nema ni pitanja za razrješenje stanja stvari, predsjednik Suda zaključuje javnu raspravu i obavještava sudionike u postupku i druge prisutne osobe o vremenu i načinu priopćavanja odluke Suda. Članak 51. Sud, po pravilu, odmah nakon zaključenja javne rasprave održava sjednicu o vijećanju i glasovanju. U postupku vijećanja sudac izvjestitelj prvi izlaže svoje mišljenje i stav o predmetnoj stvari. Nakon završenog izlaganja suca izvjestitelja, suci izlažu svoja mišljenja i stavove, prema redu po kojem su tražili riječ. Nakon završenog vijećanja, pristupa se glasovanju. Sjednici o vijećanju i glasovanju nazoče suci koji su sudjelovali u raspravi. Članak 52. Nakon završene sjednice o vijećanju i glasovanju, predsjednik Suda, po pravilu, usmeno pripćava odluku Suda, uz navođenje bitnih razloga za njeno donošenje. Odluka Suda dostavlja se sudionicima u postupku u roku od 30 dana od dana donošenja. Članak 53. O javnoj raspravi vodi se zapisnik. U zapisnik sa javne rasprave unose se i podaci o sjednici o vijećanju i glasovanju. Ako nije vođen stenogram ili nije vršeno magnetofonsko snimanje javne rasprave, u zapisnik se unosi sažeto izlaganje sudionika u postupku i drugih nazočnih osoba. Uz zapisnik sa javne rasprave prilaže se pismeno izlaganje suca izvjestitelja, kao i izlaganje sudionika u postupku i drugih nazočnih osoba koje mogu svoja pisana izlaganja predati Sudu. 5) Akti Suda Članak 54. Sud donosi odluke i rješenja. Sud donosi odluke po sporovima iz članka VI/3. Ustava, kada odlučuje o sporu u meritumu, i u slučaju iz članka IV/3.(f) Ustava. Sud rješenjem odlučuje o svim drugim pitanjima. Članak 55. Na sjednici, kojoj mogu nazočiti samo suci i osobe odgovorne za vođenje zapisnika, Sud donosi odluku kojom odbacuje zahtjev. Ovakvu odluku Sud će donijeti kad utvrdi da: 1. nije mjerodavan za odlučivanje; 2. je zahtjev podnesen od neovlašćene osobe; 3. u ostavljenom roku podnositelj nije otklonio nedostatke kako mu je naloženo; Četvrtak, 30. decembra/prosinca 1999. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH 4. pobijani opći akt nije na snazi; 5. se radi o pitanju o kojem je već odlučivao, a iz navoda ili dokaza iznesenih u zahtjevu ne proizilazi da ima osnove za ponovno odlučivanje. Sud može donijeti odluku iz predbježnog stavka i ako nije postupljeno prema članku 16. Poslovnika. Članak 56. Sud će donijeti rješenje kojim obustavlja postupak kada je u tijeku postupka: 1. otklonjena neustavnost pobijanog akta; 2. pobijani opći akt prestao važiti; 3. podnositelj povukao zahtjev. U slučaju iz toč. 1. i 2. predbježnog stavka Sud može nastaviti postupak ako se radi o očevidnoj povredi odredaba članka II. Ustava. Članak 57. Sud će donijeti odluku kojom odbija zahtjev kada utvrdi da ne postoji povreda Ustava na koju se u zahtjevu ukazuje. Članak 58. Sud može donijeti djelimičnu odluku ako zahtjev sadrži više pitanja i ako to priroda slučaja omogućava. Članak 59. Sud, pri donošenju odluke, odlučuje o njenom pravnom djejstvu (ex tunc, ex nunc). Odlukom kojom se utvrđuje nesuglasje iz članka VI/3.(a) i (c) može se odrediti rok donositelju akta za usuglašavanje, koji ne može biti dulji od tri mjeseca. Ako se u ostavljenom roku ne otkloni utvrđeno nesuglasje, Sud će svojom odlukom utvrditi da nesuglasne odredbe prestaju važiti. Danom objavljivanja odluke Suda iz predbježnog stavka u “Službenom glasniku BiH” prestaju važiti nesuglasne odredbe. Članak 60. Sud donosi odluku kojom odbija apelaciju kao neutemeljenu kad utvrdi da se ne radi o pitanju iz Ustava, odnosno da podnositelju apelacije nije povrijeđeno neko ustavno pravo zbog kojeg se presuda pobija. Članak 61. Ako Sud utvrdi da je apelacija utemeljena, može, prema prirodi Ustavom utvrđenih prava i temeljnih sloboda: 1. odlučiti u meritumu slučaja i odluku dostaviti mjerodavnom tijelu vlasti entiteta radi osiguranja podnositelju apelacije ustavnih prava koja su mu povrijeđena. Sud može odlučiti u meritumu samo ako je data mogućnost izjašnjenja drugoj stranci u postupku prema članku 16. stavak 2. Poslovnika; 2. ukinuti pobijanu presudu i slučaj vratiti sudu koji je donio tu presudu na ponovni postupak ako činjenice, o kojima ovisi odluka o njenoj ustavnosti, nisu pravilno ili potpuno utvrđene. Sud čija je presuda ukinuta dužan je donijeti drugu, pri čemu je vezan pravnim shvatanjem Suda o povredi Ustavom utvrđenih prava i temeljnih sloboda podnositelja apelacije. Postupak pred sudom iz predbježnog stavka je žuran. Ako sud iz točke 2. ovog članka ne postupi prema odluci Suda, podnositelj apelacije može, u roku iz članka 11. stavak 3. Poslovnika, podnijeti novu apelaciju, u kojem slučaju će Sud odlučiti u meritumu. Članak 62. Svatko kome je povrijeđeno pravo konačnim ili Broj 53 - Strana 2183 pravomoćnim pojedinačnim aktom, donesenim na temelju odredaba koje su prestale važiti u smislu članka 59. ovog poslovnika, ima pravo zatražiti od mjerodavnog tijela izmjenu tog pojedinačnog akta, a mjerodavno tijelo je obvezno ponoviti postupak i uskladi akt sa odlukom Suda. Članak 63. Prijedlog za izmjenu konačnog ili pravomoćnog pojedinačnog akta iz predbježnog članka može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja odluke u “Službenom glasniku BiH” ako od donošenja akta do donošenja odluke Suda nije proteklo više od pet godina. Članak 64. Odluke i rješenja sadrže uvod, izreku i obrazloženje. Uvod naročito sadrži ustavni temelj za donošenje odluke i rješenja i nadnevak održavanja sjednice Suda. Izreka (dispozitiv) sadrži odlučenje i način objavljivanja odluke i rješenja. Obrazloženje sadrži utvrđeno činjenično stanje i pravne razloge za donesenu odluku i rješenje. Članak 65. Sud može donijeti dopunsku odluku i rješenje ako u ranijem postupku nije odlučeno o svim bitnim pitanjima. Članak 66. Nacrt odluke i rješenja Suda razmatra Sud. Stručno-tehničku redakciju teksta odluke i rješenja utvrđuje Redakcijska komisija. Predsjednik Redakcijske komisije potpisom potvrđuje konačan tekst odluke ili rješenja. Članak 67. Izuzetno, Redakcijska komisija, kao i suci, mogu predložiti Sudu da preispita donesenu odluku i rješenje. Prijedlog za preispitivanje odluke i rješenja može se podnijeti sve do otpreme odluke ili rješenja iz Suda. Članak 68. Na zahtjev zainteresirane strane ili po sopstvenoj inicijativi, Sud može izmijeniti svoju odluku ako se pojave nove pravno relevantne činjenice, koje nalažu bitno drugačiju odluku. Zahtjev za izmjenu odluke Suda zainteresirana strana može podnijeti najkasnije šest mjeseci od saznanja za nove činjenice. Izmjena odluke Suda nije moguća ako je od njenog donošenja prošlo više od pet godina. Članak 69. Izvornik odluke i rješenja potpisuju predsjednik i sudac izvjestitelj, a objavljuje se samo sa potpisom predsjednika. Pod izvornikom se podrazumijeva originalna odluka Suda, koju su potpisali predsjednik Suda, sudac izvjestitelj i tajnik Suda. Otpravak odluke ili rješenja ovjerava tajnik Suda. Članak 70. Ako izvornik odluke ili rješenja sadrži tehničke greške ili ako objavljeni tekst nije istovjetan sa izvornikom, ispravku daje tajnik Suda, na temelju zaključka Suda. Ispravka se dostavlja sudionicima u postupku i objavljuje se na isti način kao i odluka, odnosno rješenje. Članak 71. Odluke Suda objavljuju se u “Službenom glasniku BiH” i službenim glasilima entiteta. Sud može odlučiti da se i rješenja o pitanjima od šireg značaja objave na isti način. Broj 53 - Strana 2184 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH U odluci, odnosno rješenju, o apelaciji, kada se objavljuje prema st. 1. i 2. ovog članka, umjesto imena i prezimena podnositelja apelacije i druge stranke u postupku iz članka 16. stavak 2. Poslovnika, navode se njihovi inicijali. 6) Izvršenje odluka Članak 72. Svatko tko ima interes može tražiti da se izvrši odluka Suda. Zahtjev za preduzimanje mjera za izvršenje odluka Suda podnosi se Sudu. Sud rješenjem utvrđuje da odluka nije izvršena. Rješenje Suda se dostavlja Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, odnosno Vladi entiteta, radi izvršenja. Članak 73. Izvršenje konačnih, odnosno pravomoćnih pojedinačnih akata, donesenih na temelju odredaba koje su prestale važiti u smislu članka 59. ovog poslovnika, ne može se ni odrediti, ni provesti, a ako je izvršenje započeto, obustavit će se. Članak 74. Ako se utvrdi da se izmjenom pojedinačnog akta ne mogu otkloniti posljedice nastale primjenom odredaba za koje je utvrđeno da su nesuglasne, Sud može, na zahtjev zainteresirane osobe, odrediti da se te posljedice otklone povratom u pređašnje stanje, naknadom štete ili na drugi način. 7) Posebne odredbe Članak 75. Sud može, do donošenja konačne odluke, u cjelini ili djelimično, privremeno obustaviti izvršenje odluka, zakona (akta) ili pojedinačnih akata (privremena mjera) ako bi zbog njihovog izvršavanja mogle nastupiti neotklonjive štetne posljedice. Sud ukida privremenu mjeru kad ocijeni da su prestali razlozi zbog kojih je donesena. Članak 76. Kad se pozivi, odluke, odnosno rješenja, Suda ne mogu, iz bilo kojeg razloga, dostaviti sudionicima u postupku, osim poziva za odgovor iz članka 16. stavak 2. Poslovnika, dostava se za njih obavlja stavljanjem poziva, odluke, odnosno rješenja, na oglasnu ploču Suda. Dostava se smatra obavljenom nakon proteka osam dana od dana stavljanja poziva, odluke odnosno rješenja na oglasnu ploču Suda. Članak 77. O pitanjima postupka pred Sudom, koja nisu uređena ovim poslovnikom, Sud će odlučiti u svakom konkretnom slučaju. III - ORGANIZACIJA SUDA 1) Prava i dužnosti Suda Članak 78. Sud, pored vršenja funkcije sukladno odredbama Ustava, odlučuje o: - izboru predsjednika i dopredsjednika; - statusu i imunitetskim pravima predsjednika i sudaca; - unutarnjoj organizaciji Suda i Službe; - obrazovanju radnih tijela Suda; - statusnim pitanjima tajnika Suda i savjetnika Suda; - planu rada Suda i njegovom izvršenju; - potrebama za financiranje rada Suda; - drugim pitanjima iz ovlasti Suda. U ostvarivanju svoje financijske samostalnosti Sud: Četvrtak, 30. decembra/prosinca 1999. - utvrđuje prijedlog proračunskih sredstava potrebitih za izvršavanje ovlasti Suda i upućuje ga Predsjedništvu Bosne i Hercegovine radi uključivanja u prijedlog proračuna, u smislu članka VIII. Ustava; - donosi financijski plan Suda u kojem planira i donosi odluke o ostvarivanju prihoda i izvršavanju rashoda u tekućoj godini; - odlučuje o korištenju donacija i drugih izvora prihoda. Članak 79. Sjednici Suda, na kojoj se odlučuje o pitanjima iz članka 78. ovog poslovnika, osim predsjednika i sudaca, nazoči tajnik Suda, a po potrebi i drugi stručni djelatnici koje odredi tajnik. Članak 80. Sud surađuje sa drugim ustavnim sudovima. Sud može organizirati sastanke i savjetovanja i sudjelovati na sastancima i savjetovanjima na kojima se razmatraju pitanja od interesa za rad Suda. 2) Predsjednik Suda i suci Članak 81. Sud bira predsjednika Suda i zamjenika predsjednika iz reda sudaca. Članak 82. Predsjednika Suda bira Sud tajnim glasovanjem, većinom glasova svih sudaca. Ako u prvom krugu glasovanja nijedan kandidat ne dobije većinu glasova, glasovanje će se ponoviti za dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova i smatrat će se izabranim onaj kanidat koji u drugom krugu dobije veći broj glasova. Ako nijedan od kandidata iz drugog kruga glasovanja ne dobije većinu glasova, pristupit će se žrijebanju. Članak 83. Predsjednik Suda bira se rotacijom iz reda sudaca koje su izabrala zakonodavna tijela entiteta Bosne i Hercegovine. Članak 84. Mandat predsjednika Suda traje 20 mjeseci, a započinje teći izborom. Članak 85. Predsjednik Suda organizira i nadzire rad Suda, zakazuje i predsjedava sjednicama i javnim raspravama, predstavlja Sud, potpisuje odluke Suda, stara se o ostvarivanju suradnje sa drugim institucijama, donosi pojedinačne akte, vrši i druge dužnosti predviđene ovim poslovnikom i drugim aktima Suda. Članak 86. Sud, na istoj sjednici na kojoj se bira predsjednik Suda, bira tri dopredsjednika Suda. Dopredsjednik Suda bira se iz reda svih sudaca. Predsjednik Suda i dopredsjednik Suda ne mogu istodobno biti izabrani iz istog naroda. Mandat dopredsjednika Suda je isti kao i predsjednika Suda. Način glasovanja za dopredsjednika istovjetan je načinu glasovanja za predsjednika Suda. Članak 87. Predsjednika Suda, u slučaju njegove izočnosti ili spriječenosti, zamjenjuje dopredsjednik, kojeg odredi predsjednik Suda. Sud na sjednici, u slučaju da predsjednik Suda ne može odrediti dopredsjednika koji ga zamjenjuje, određuje koji će od izabranih dopredsjednika zamjenjivati predsjednika Suda u smislu predbježnog stavka. Četvrtak, 30. decembra/prosinca 1999. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Članak 88. Sudac ima pravo i dužnost sudjelovati u radu i odlučivanju Suda i njegovih radnih tijela čiji je član. Suci koje borave izvan sjedišta Suda rade u uredima koje će se obrazovati u mjestu njihovog boravišta. Ovi uredi će biti snabdjeveni potrebitim materijalno-tehničkim sredstvima i u njima će raditi neophodno osoblje. Članak 89. Predsjednik Suda, odnosno sudac, neće sudjelovati u radu i odlučivanju o zahtjevu za pokretanje postupka, odnosno apelaciji ako: - ima neki osobni interes u konkretnom slučaju; - je sudjelovao u donošenju odluke koja je predmetom spora, u svojstvu suca, stranke u postupku ili punomoćnika stranke, odnosno presude koja je predmetom apelacije ili zakona čija se ocjena kompatibilnosti traži (članak VI/3. Ustava), kao i u slučaju preispitivanja proceduralne ispravnosti predložene odluke Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (članak IV/3.(f) Ustava); - postoje druge okolnosti koje izazivaju dvojbu u njegovu nepristrasnost. Sudac, o čijem se izuzeću odlučuje, može dati odgovor na prijedlog o izuzeću. Odluku o izuzeću iz predbježnog stavka donosi Sud većinom glasova sudaca, na prijedlog predsjednika Suda odnosno suca. Članak 90. Sudac je dužan funkciju suca vršiti savjesno. Sudac je dužan čuvati ugled i dostojanstvo Suda i ugled i dostojanstvo suca. Članak 91. Suci imaju pravo predlagati razmatranje pojedinih pitanja na sjednicama Suda. Članak 92. Sudac ima pravo da bude redovito obaviješten o svim pitanjima od važnosti za ostvarivanje funkcije Suda. O obavještavanju suca staraju se predsjednik i tajnik Suda. Članak 93. Funkcija suca nespojiva je sa: - članstvom u političkoj stranci ili političkoj organizaciji u Bosni i Hercegovini; - članstvom u zakonodavnoj, izvršnoj i drugoj sudskoj vlasti u Bosni i Hercegovini, odnosno entitetima; - svakom drugom funkcijom koja može utjecati na nepristrasnost suca. Članak 94. Sudac, u obnašanju svoje funkcije, ima imunitet. Posebitim aktom, kojeg donosi Sud, bliže se uređuju pitanja imuniteta suca. Članak 95. Sudac može biti razriješen dužnosti suca prije isteka vremena na koje je izabran u slijedećim slučajevima: - ako to sam zatraži; - ako bude osuđen na zatvorsku kaznu; - ako trajno izgubi sposobnost obnašanja svoje funkcije; - ako nastupe okolnosti iz članka 93. ovog poslovnika. - ako funkciju suca ne vrši sukladno članku 90. Poslovnika. Sud utvrđuje postojanje razloga iz predbježnog stavka, razrješava suca na temelju konsenzusa ostalih sudaca i o tomu izvješćuje tijelo koje je izabralo tog suca. Broj 53 - Strana 2185 Članak 96. Sud izdaje predsjedniku i sucima službenu iskaznicu. Obrazac i način izdavanja službene iskaznice propisuje Sud. Članak 97. Predsjednik Suda i suci dužni su na javnim raspravama nositi službenu odjeću. 3) Radna tijela Suda Članak 98. Rad Suda obavlja se i u stalnim i povremenim komisijama i drugim tijelima Suda. Stalne komisije su: - Redakcijska komisija, - Komisija za administrativna pitanja, - Komisija za publikacije i informiranje Suda, - Komisija za elektronsku opremu Suda i informacijski sustav. Povremene komisije se obrazuju za izradu općih akata, stručnih radova, analiza i za druga pitanja. Članak 99. Redakcijska komisija utvrđuje stručno-tehničku redakciju teksta odluka, rješenja i drugih tekstova Suda. Članak 100. Komisija za administrativna pitanja prati i proučava organizaciju rada Suda, priprema prijedlog financijskog plana i završnog računa, daje prijedloge i mišljenja za rješavanje drugih pitanja sudaca, tajnika Suda i stručnih djelatnika koje imenuje i razrješava Sud. Članak 101. Komisija za publikacije i informiranje Suda izdaje Bilten i druge publikacije Suda, prati odgovarajuću stručnu literaturu, kao i napise o radu ustavnih sudova u sredstvima javnog informiranja, znanstvenim i stručnim publikacijama i odlučuje o nabavci stručne literature. Članak 102. Komisija za elektronsku opremu i informacijski sustav Suda stara se o uporabi i unapređivanju informacijskog sustava, o realizaciji programa izgradnje te o uključivanju sustava u informacijsku mrežu u zemlji i inozemstvu. Članak 103. Stalna komisija sastoji se od predsjednika i, po pravilu, tri člana. Predsjednik i jedan član obvezno se biraju iz reda sudaca. Komisija, po potrebi, bira tajnika. Predsjednik i članovi stalnih komisija biraju se na dvije godine. Po isteku tog vremena mogu biti ponovno birani. 4) Služba Suda Članak 104. Stručne i druge poslove Suda obavlja Služba Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Služba). Određeni računovodstveni, financijsko-materijalni i tehnički poslovi za potrebe Suda, mogu se povjeriti drugoj odgovarajućoj službi. Članak 105. Najsloženije stručne poslove, koji se odnose na ostvarivanje prava i dužnosti Suda, obavljaju tajnik Suda i savjetnici Suda, koje imenuje i razrješava Sud. Za tajnika Suda i savjetnika Suda mogu se imenovati istaknuti pravnici, sa iskustvom na istim ili sličnim pravnim Broj 53 - Strana 2186 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH poslovima. Mandat osoba iz stavka l. ovog članka traje jednako kao mandat suca. Članak 106. Organizacija Službe se uređuje posebnim aktom Suda. Aktom iz predbježnog stavka bliže se uređuje organizacija i poslovi Službe, uvjeti za obavljanje poslova, broj izvršilaca i druga pitanja od značaja za rad Službe i ostvarivanje prava, dužnosti i odgovornosti uposlenih. Članak 107. Predsjednik Suda, u suglasju sa dopredsjednikom, donosi pojedinačne akte sukladno općem aktu iz članka 106. ovog poslovnika. Ako se ne postigne suglasje u smislu predbježnog stavka, pojedinačne akte donosi Sud. IV - OSTALE ODREDBE Članak 108. Na radnopravni status uposlenih u Službi i materijalno i financijsko poslovanje Suda shodno se primjenjuju propisi koji važe za tijela vlasti Bosne i Hercegovine. Tajnik Suda je, po ovlaštenju predsjednika Suda, naredbodavac za korištenje sredstava za rad Suda i Službe. Članak 109. Sud posebnim aktom utvrđuje plaće i druge naknade za suce i osobe koje imenuje. Sud, na prijedlog tajnika Suda, donosi akt kojim se uređuju plaće i druge naknade za uposlene u Službi. Članak 110. Propisi o uredskom poslovanju, radnom vremenu i kućnom redu, koji se odnose na tijela vlasti Bosne i Hercegovine, shodno se primjenjuju i na Sud ako aktom Suda nije drukčije određeno. Članak 111. Opći akti Suda donose se većinom glasova svih sudaca. Poslovnik Suda objavljuje se u “Službenom glasniku BiH” i službenim glasilima entiteta, a drugi opći akti i akt o izboru predsjednika Suda i dopredsjednika na način koji odredi Sud. Članak 112. Ovaj poslovnik stupa na snagu danom donošenja. Predsjednik P broj 7/97 Ustavnog suda 5. studenoga 1999. godine Bosne i Hercegovine Sarajevo prof. dr. Kasim Begić, v. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu odredaba čl. VI/3.(b), VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 54. st. 2. i 56.b Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 5. novembra 1999. godine, donio je ODLUKU Apelacija H .M. iz Banje Luke se usvaja, te se: - ukida presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, broj Rev. 83/98 od 22. 12. 1998. godine; - ukida rješenje Okružnog suda Banja Luka, broj GŽ-979/97 od 20. 3. 1998. godine, jer su suprotni članu II/2, 3. tač. (e), (f) i (k) Ustava Bosne i Hercegovine i članu 6. stav 1. i 8. stav 1. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i članu 1. Protokola br. 1 Evropske konvencije; - potvrđuje presuda Osnovnog suda Banja Luka, broj P: 4285/96 od 20. 8. 1997. godine u dijelu koji glasi: Četvrtak, 30. decembra/prosinca 1999. “Nalaže se tuženom S. V. da isprazni i preda tužiteljici, H. M., u posjed, slobodan od lica i ličnih stvari, jednosoban stan koji se nalazi u Banjoj Luci u ulici Gavrila Principa broj 11, u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja”. Odluku objaviti u “Službenom glasniku BiH”, “Službenim novinama Federacije BiH” i “Službenom glasniku RS”. Obrazloženje Gospođa H. M., koju zastupa punomoćnik Zoran Butorac, advokat iz Banje Luke, u apelaciji od 28. aprila 1999. godine dovela je u pitanje ustavnost presude Vrhovnog suda Republike Srpske, broj Rev. 83/98 od 22. decembra 1998. godine i rješenja Okružnog suda Banja Luka, broj GŽ-979/97 od 20. marta 1998. godine kojima je odlučivano o predaji u posjed jednosobnog stana slobodnog od lica i stvari u Banjoj Luci u ulici Gavrila Principa br. 11. Apelantica smatra da joj je onemogućena sudska zaštita posjeda stana na kome ima stanarsko pravo, da je povrijeđen pravni institut jačeg prava na posjed kao i član 8. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i član 1. Protokola br. 1 na Konvenciju, čime je ujedno povrijeđen i član II/2. Ustava Bosne i Hercegovine. 1. Činjenično stanje Gospođa H. M. je nosilac stanarskog prava na jednosobnom stanu u Banjoj Luci, u ul. Gavrila Principa 11 od 7. februara 1980. godine po osnovu ugovora o korištenju stana. Stan je koristila sve do 28. augusta 1995. godine, kada ju je tuženi gospodin S. V., primjenom sile, izbacio i tako prisilio da napusti stan. Apelantica je tužbom pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci zatražila povrat posjeda stana. Sud je 20. augusta 1997. godine naložio tuženom gospodinu S. V. da isprazni od lica i ličnih stvari predmetni stan i preda ga gospođi H. M., nosiocu stanarskog prava. Rješavajući po žalbi tuženog, Okružni sud Banja Luka 20. marta 1998. godine uvažio je žalbu gospodina S. V. protiv presude Osnovnog suda. Po tužiteljicinoj uloženoj reviziji, Vrhovni sud Republike Srpske 22. decembra 1998. godine potvrdio je rješenje Okružnog suda. U odlukama Vrhovnog i Okružnog suda konstatuje se da se gospodin S. V. (tuženi) ima smatrati bespravno useljenim licem, da od dana njegovog useljenja u stan do presuđenja nije proteklo više od tri godine, te da je za iseljenje nadležan općinski stambeni organ. U predmetnom stanu i sada živi gospodin S. V., sprečavajući time obitelj H. M. da se vrati u stan. Ustavni sud Bosne i Hercegovine, u skladu sa članom 16. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, od Vrhovnog suda Republike Srpske i gospodina S. V., kao učesnika u postupku, na navode apelacije zatražio je odgovor u pismenoj formi. Ustavni sud nije dobio odgovor niti od Vrhovnog suda niti od gospodina S. V. 2. Dopustivost predmeta U skladu sa članom VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima apelacionu jurisdikciju nad pitanjima koja se tiču presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini. Član II Ustava odnosi se na zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u Bosni i Hercegovini. Posebno, član II/2. obezbjeđuje da se prava predviđena Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prioritet nad svim ostalim zakonima. Stoga, Bosna i Hercegovina, i svi sudovi, ustanove, organi vlasti, te organi kojima posredno rukovode entiteti ili koji djeluju unutar entiteta podvrgnuti su, odnosno primjenjuju ljudska prava i osnovne slobode na koje se ukazuje u članu II/2. Odredbe člana II/3. specificiraju različita ljudska prava koja mogu uživati sve osobe unutar teritorije Bosne i Četvrtak, 30. decembra/prosinca 1999. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Hercegovine, između kojih je i pravo na privatni i porodični život, dom, te pravo na imovinu. Stoga, proizilazi da pitanja zaštite ljudskih prava potpadaju, u principu, pod jurisdikciju Ustavnog suda, i da Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima nadležnost prema članu VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, te se određuje u ovim pitanjima po apelacijama protiv odluka drugih sudova. Ustavni sud Bosne i Hercegovine može odlučivati po apelacijama samo ako su protiv presude koja se apelacijom pobija iscrpljeni svi pravni lijekovi, i ako se podnosi u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku (član 11. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine). U toku postupka pred Ustavnim sudom, utvrđeno je da su se u konkretnom predmetu stekle procesne pretpostavke za odlučivanje po apelaciji. Kako ovaj slučaj pokreće pitanja iz člana 6. stav 1. i člana 8. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i člana 1. Protokola br. 1 na Evropsku konvenciju, Ustavni sud je apelaciju proglasio dopustivom. 3. Zaključak Prema Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i Protokolu br. 1 na Konvenciju u određivanju građanskih prava i obaveza … “svako ima pravo na pravednu i javnu raspravu unutar razumnog roka pred neovisnim i nepristrasnim sudom koji je ustanovljen zakonom … Svako ima pravo na poštivanje svog privatnog i porodičnog života, doma i prepiske. Svako fizičko i pravno lice ima pravo na mirno uživanje svog vlasništva. Nikome se ne može oduzeti vlasništvo osim u javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i općim principima međunarodnog prava” (član 6. stav 1. i član 8. stav 1. Konvencije i član 1. Protokola). Pravo na dom, pravo na mirno uživanje imovine i pravo na pristup sudu u određivanju građanskih prava i obaveza spada u katalog osnovnih ljudskih prava i sloboda zaštićenih Konvencijom i njenim protokolima, koja je sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine. Iz presude Vrhovnog suda Republike Srpske i rješenja Okružnog suda, kao i presude Osnovnog suda, nesumnjivo proizilazi da je jednosoban stan u Banjoj Luci, u ulici Gavrila Principa 11, koristila gospođa H. M., nosilac stanarskog prava od 7. februara 1980. godine po osnovu ugovora o korištenju stana, sve do 28. augusta 1995. godine, kada ju je tuženi S. V., primjenom sile, izbacio iz stana, i time joj onemogućio dalje stanovanje. Ovakvo ponašanje predstavlja povredu prava na poštivanje doma u smislu odredbe člana 8. stav 1. Konvencije, kao i prava mirnog korištenja vlasništva u smislu člana 1. Protokola br. 1 na Konvenciju, jer je apelantici silom oduzeto pravo na posjed stana. Kako takvo ponašanje traje i danas, sudovi su bili obavezni (s obzirom da je Ustav Bosne i Hercegovine stupio na snagu 14. decembra 1995. godine) da prilikom rješavanja konkretnog predmeta uzmu u obzir odredbe člana II/2., 3. tač. (e), (f) i (k) Ustava Bosne i Hercegovine, i imaju u vidu i zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda, te kao prioritetne nad svim ostalim zakonima primjene odredbe članova 6. stav 1. i 8. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i član 1. Protokola br. 1 na Konvenciju. Njihovo neprimjenjivanje izazvalo je nepružanje sudske zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda pedviđenih Ustavom i spriječilo povratak apelanta u predmetni stan. Odluka Suda je konačna i obavezujuća, u smislu člana VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je u sastavu: predsjednik Ustavnog suda prof. dr. Kasim Begić i sudije Marko Arsović, Hans Danelius, prof. dr. Louis Favoreu, prof. dr. Joseph Marko, mr. Zvonko Miljko, Azra Omeragić, prof. dr. Vitomir Popović i Mirko Zovko. Broj 53 - Strana 2187 U ovoj odluci sudija prof. dr. Vitomir Popović izdvojio je svoje mišljenje. Predsjednik U broj 8/99 Ustavnog suda 5. novembra 1999. Bosne i Hercegovine Sarajevo prof. dr. Kasim Begić, s. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na temelju odredaba čl. VI/3.(b), VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 54. st. 2. i 56.b Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 5. studenoga 1999. godine, donio je ODLUKU Apelacija H. M. iz Banje Luke se usvaja, te se: - ukida presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, broj Rev. 83/98 od 22. 12. 1998. godine; - ukida rješenje Okružnog suda Banja Luka, broj GŽ-979/97 od 20. 3. 1998. godine, jer su protivni članku II/2, 3. toč. (e), (f) i (k) Ustava Bosne i Hercegovine i članku 6. st. 1. i 8. stavak 1. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i članku 1. Protokola br. 1 Europske konvencije; - potvrđuje presuda Osnovnog suda Banja Luka, broj P: 4285/96 od 20. 8. 1997. godine u dijelu koji glasi: “Nalaže se tuženom S. V. da isprazni i preda tužiteljici, H. M. u posjed, slobodan od osoba i osobnih stvari, jednosoban stan koji se nalazi u Banjoj Luci u ulici Gavrila Principa broj 11, u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja”. Odluku objaviti u “Službenom glasniku BiH”, “Službenim novinama Federacije BiH” i “Službenom glasniku RS”. Obrazloženje Gospođa H. M., koju zastupa punomoćnik Zoran Butorac, odvjetnik iz Banje Luke, u apelaciji od 28. travnja 1999. godine dovela je u pitanje ustavnost presude Vrhovnog suda Republike Srpske, broj Rev. 83/98 od 22. prosinca 1998. godine i rješenja Okružnog suda Banja Luka, broj GŽ-979/97 od 20. ožujka 1998. godine kojima je odlučivano o predaji u posjed jednosobnog stana slobodnog od osoba i stvari u Banjoj Luci u ulici Gavrila Principa br. 11. Apelantica smatra da joj je onemogućena sudska zaštita posjeda stana na kojem ima stanarsko pravo, da je povrijeđen pravni institut jačeg prava na posjed kao i članak 8. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i članak 1. Protokola br. 1 na Konvenciju, čime je ujedno povrijeđen i članak II/2. Ustava Bosne i Hercegovine. 1. Činjenično stanje Gospođa H. M. je nositeljica stanarskog prava na jednosobnom stanu u Banjoj Luci, u ul. Gavrila Principa 11 od 7. veljače 1980. godine na temelju ugovora o korištenju stana. Stan je koristila sve do 28. kolovoza 1995. godine, kada ju je tuženi gospodin S. V., primjenom sile, izbacio i tako prisilio da napusti stan. Apelantica je tužbom pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci zatražila povrat posjeda stana. Sud je 20. kolovoza 1997. godine naložio tuženom gospodinu S. V. da isprazni od osoba i osobnih stvari predmetni stan i preda ga gospođi H. M., nositeljici stanarskog prava. Rješavajući po žalbi tuženog, Okružni sud Banja Luka 20. ožujka 1998. godine uvažio je žalbu gospodina S. V. protiv presude Osnovnog suda. Po tužiteljicinoj uloženoj reviziji, Vrhovni sud Republike Srpske 22. prosinca 1998. godine potvrdio je rješenje Okružnog suda. U odlukama Vrhovnog i Okružnog suda konstatira se da se gospodin S. V. (tuženi) ima smatrati bespravno useljenom osobom, da od dana njegovog useljenja u stan do presuđenja nije proteklo više od tri godine, te da je za iseljenje mjerodavno općinsko stambeno tijelo. Broj 53 - Strana 2188 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH U predmetnom stanu i sada živi gospodin S. V., sprečavajući time obitelj H. M. da se vrati u stan. Ustavni sud Bosne i Hercegovine, sukladno članku 16. stavak 2. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, od Vrhovnog suda Republike Srpske i gospodina S. V., kao sudionika u postupku, na navode apelacije zatražio je odgovor u pismenoj formi. Ustavni sud nije dobio odgovor niti od Vrhovnog suda niti od gospodina S. V. 2. Dopustivost predmeta Sukladno članku VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima apelacijsku jurisdikciju nad pitanjima koja se dotiču presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini. Članak II Ustava odnosi se na zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u Bosni i Hercegovini. Posebice, članak II/2. osigurava da se prava predviđena Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i u njenim protokolima izravno primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prioritet nad svim ostalim zakonima. Stoga, Bosna i Hercegovina, i svi sudovi, ustanove, tijela vlasti, te tijela kojima posredno rukovode entiteti ili koji djeluju unutar entiteta podvrgnuti su, odnosno primjenjuju ljudska prava i temeljne slobode na koje se upozorava u članku II/2. Odredbe članka II/3. specificiraju različita ljudska prava koja mogu uživati sve osobe unutar teritorije Bosne i Hercegovine, među kojima je i pravo na privatni i obiteljski život, dom, te pravo na imovinu. Stoga, proizilazi da pitanja zaštite ljudskih prava potpadaju, u principu, pod jurisdikciju Ustavnog suda, i da Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima ovlast prema članku VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, te se određuje u ovim pitanjima po apelacijama protiv odluka drugih sudova. Ustavni sud Bosne i Hercegovine može odlučivati po apelacijama samo ako su protiv presude koja se apelacijom pobija iscrpljeni svi pravni lijekovi, i ako se podnosi u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku (članak 11. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine). Tijekom postupka pred Ustavnim sudom, utvrđeno je da su se u konkretnom predmetu stekle procesne pretpostavke za odlučivanje po apelaciji. Kako ovaj slučaj pokreće pitanja iz članka 6. stavak 1. i članka 8. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i članka 1. Protokola br. 1 na Europsku konvenciju, Ustavni sud je apelaciju proglasio dopustivom. 3. Zaključak Prema Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokolu br. 1 na Konvenciju u određivanju građanskih prava i obveza … “svatko ima pravo na pravednu i javnu raspravu unutar razumnog roka pred neovisnim i nepristrasnim sudom koji je ustanovljen zakonom … Svatko ima pravo na poštivanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i prepiske. Svaka fizička i pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svog vlasništva. Nikome se ne može oduzeti vlasništvo osim u javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i općim principima međunarodnog prava” (članak 6. stavak 1. i članak 8. stavak 1. Konvencije i članak 1. Protokola). Pravo na dom, pravo na mirno uživanje imovine i pravo na pristup sudu u određivanju građanskih prava i obveza spada u katalog temeljnih ljudskih prava i sloboda zaštićenih Konvencijom i njenim protokolima, koja je sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine. Iz presude Vrhovnog suda Republike Srpske i rješenja Okružnog suda, kao i presude Osnovnog suda, nedvojbeno proizilazi da je jednosoban stan u Banjoj Luci, u ulici Gavrila Principa 11, koristila gospođa H. M., nositeljica stanarskog prava od 7. veljače 1980. godine na temelju ugovora o Četvrtak, 30. decembra/prosinca 1999. korištenju stana, sve do 28. kolovoza 1995. godine, kada ju je tuženi S. V., primjenom sile, izbacio iz stana, i time joj onemogućio dalje stanovanje. Ovakvo ponašanje predstavlja povredu prava na poštivanje doma u smislu odredbe članka 8. stavak 1. Konvencije, kao i prava mirnog korištenja vlasništva u smislu članka 1. Protokola br. 1 na Konvenciju, jer je apelantici silom oduzeto pravo na posjed stana. Kako takvo ponašanje traje i danas, sudovi su bili obvezni (s obzirom da je Ustav Bosne i Hercegovine stupio na snagu 14. prosinca 1995. godine) da prilikom rješavanja konkretnog predmeta uzmu u obzir odredbe članka II/2, 3. toč. (e), (f) i (k) Ustava Bosne i Hercegovine, i imaju u vidu i zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda, te kao prioritetne nad svim ostalim zakonima primjene odredbe članka 6. stavak 1. i 8. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i članak 1. Protokola br. 1 na Konvenciju. Njihovo neprimjenjivanje izazvalo je nepružanje sudske zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda pedviđenih Ustavom i spriječilo povratak apelanta u predmetni stan. Odluka Suda je konačna i obvezujuća, u smislu članka VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je u sastavu: predsjednik Ustavnog suda prof. dr. Kasim Begić i suci Marko Arsović, Hans Danelius, prof. dr. Louis Favoreu, prof. dr. Joseph Marko, mr. Zvonko Miljko, Azra Omeragić, prof. dr. Vitomir Popović i Mirko Zovko. U ovoj odluci sudac prof. dr. Vitomir Popović izdvojio je svoje mišljenje. Predsjednik U broj 8/99 Ustavnog suda 5. studenoga 1999. Bosne i Hercegovine Sarajevo prof. dr. Kasim Begić, v. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu člana VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 54. Poslovnika Ustavnog suda, na sjednici održanoj 5. novembra 1999, donio je RJEŠENJE Odacuje se apelacija firme “POTKA” d.o.o. iz Tomislavgrada, protiv presude Višeg suda u Mostaru broj U.177/96 od 27. novembra 1998. Rješenje objaviti u “Službenom glasniku BiH”, “Službenim novinama Federacije BiH” i u “Službenom glasniku RS”. Obrazloženje Firma “POTKA” d.o.o. iz Tomislavgrada je 18. juna 1999. podnijela apelaciju protiv presude Višeg suda u Mostaru broj U.177/96 od 27. novembra 1998. Firma je tražila od Ustavnog suda da procijeni ustavnost ove presude u skladu sa članom VI/3 (b) Ustava Bosne i Hercegovine. 1. Činjenično stanje Takozvano “Ministarstvo financija Hrvatske Republike Herceg-Bosne” je 23. oktobra 1996., na žalbu protiv prvostepene odluke tomislavgradske Porezne uprave od 6. juna 1996., naložilo podnosiocu žalbe da plati izvjesni iznos na ime poreza i doprinosa za javno osiguranje. Viši sud u Mostaru je 27. novembra 1998. potvrdio odluku takozvanog Ministarstva. 2. Apelacija Podnosilac apelacije se žali da je presuda Višeg suda u Mostaru povrijedila njegova ustavna prava iz člana II. Ustava BiH. Podnosilac se dalje žali da je Odluka Višeg suda u Mostaru zasnovana na pogrešno utvrđenom činjeničnom i pravnom stanju. Podnosilac zato predlaže da Ustavni sud poništi osporenu odluku i vrati predmet Višem sudu u Mostaru na ponovni Četvrtak, 30. decembra/prosinca 1999. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH postupak. 3. Zaključak Ustavni sud smatra da Sud ima drugostepenu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u Ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini (član VI/3 (b) Ustava BiH). Međutim, prema Poslovniku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude koja se njome pobija iscrpljeni svi drugi pravni lijekovi (član 11. Poslovnika Suda). Ustavni sud ističe da je podnosilac podnio žalbu Ustavnom sudu protiv odluke Višeg suda u Mostaru, koji nije najviši sud u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema odgovarajućim odredbama Zakona o upravnim sporovima Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 2/98), podnosilac je na raspolaganju imao još jedan lijek protiv presude Višeg suda, jer je mogao podnijeti žalbu Vrhovnom sudu Federacije. Nadalje, podnosilac nije naznačio bilo kakav razlog zašto se taj lijek ne bi mogao smatrati efikasnim u okolnostima konkretnog slučaja. Ustavni sud stoga utvrđuje da se apelacija mora odbaciti na temelju toga što podnosilac nije iscrpio raspoložive pravne lijekove. Ustavni sud je donio ovu odluku u sastavu: predsjednik Suda prof. dr. Kasim Begić i sudije Marko Arsović, Hans Danelius, prof. dr. Louis Favoreu, prof. dr. Joseph Marko, mr. Zvonko Miljko, Azra Omeragić, prof. dr. Vitomir Popović i Mirko Zovko. Predsjednik U broj 13/99 Ustavnog suda 5. novembra 1999. godine Bosne i Hercegovine Sarajevo prof. dr. Kasim Begić, s. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na temelju članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 54. Poslovnika Ustavnog suda, na sjednici održanoj 5. studenoga 1999, donio je RJEŠENJE Broj 53 - Strana 2189 utemeljena na pogrešno utvrđenom činjeničnom i pravnom stanju. Podnositelj zato predlaže da Ustavni sud poništi pobijanu odluku i vrati predmet Višem sudu u Mostaru na opetovani postupak. 3. Zaključak Ustavni sud smatra da Sud ima drugostepenu ovlast u pitanjima koja su sadržana u Ustavu kada ona postanu predmetom spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini (članak VI/3 (b) Ustava BiH). Međutim, prema Poslovniku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude koja se njome pobija iscrpljeni svi drugi pravni lijekovi (članak 11. Poslovnika Suda). Ustavni sud ističe da je podnositelj podnio žalbu Ustavnom sudu protiv odluke Višeg suda u Mostaru, koji nije najviši sud u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema odgovarajućim odredbama Zakona o upravnim sporovima Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 2/98), podnositelj je na raspolaganju imao još jedan lijek protiv presude Višeg suda, jer je mogao podnijeti žalbu Vrhovnom sudu Federacije. Nadalje, podnositelj nije naznačio bilo kakav razlog zašto se taj lijek ne bi mogao smatrati efikasnim u okolnostima konkretnog slučaja. Ustavni sud stoga utvrđuje da se apelacija mora odbaciti na temelju toga što podnositelj nije iscrpio raspoložive pravne lijekove. Ustavni sud je donio ovu odluku u sastavu: predsjednik Suda prof. dr. Kasim Begić i suci Marko Arsović, Hans Danelius, prof. dr. Louis Favoreu, prof. dr. Joseph Marko, mr. Zvonko Miljko, Azra Omeragić, prof. dr. Vitomir Popović i Mirko Zovko. Predsjednik U broj 13/99 Ustavnog suda 5. studenoga 1999. godine Bosne i Hercegovine Sarajevo prof. dr. Kasim Begić, v. r. KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Odacuje se apelacija firme “POTKA” d.o.o. iz Tomislavgrada, protiv presude Višeg suda u Mostaru broj U.177/96 od 27. studenoga 1998. Rješenje objaviti u “Službenom glasniku BiH”, “Službenim novinama Federacije BiH” i u “Službenom glasniku RS”. Obrazloženje Firma “POTKA” d.o.o. iz Tomislavgrada je 18. lipnja 1999. podnijela apelaciju protiv presude Višeg suda u Mostaru broj U.177/96 od 27. studenoga 1998. Firma je tražila od Ustavnog suda da procijeni ustavnost ove presude sukladno članku VI/3 (b) Ustava Bosne i Hercegovine. Na osnovu čl. 11. i 12. Zakona o Komisiji za vrijednosne papire (“Službene novine Federacije BiH”, br. 39/98 i 36/99) i člana 49. stav 1. Zakona o vrijednosnim papirima (“Službene novine Federacije BiH”, br. 39/98 i 36/99), Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine, donosi 1. Činjenično stanje Takozvano “Ministarstvo financija Hrvatske Republike Herceg-Bosne” je 23. listopada 1996., na žalbu protiv prvostepene odluke tomislavgradske Porezne uprave od 6. lipnja 1996., naložilo podnositelju žalbe da plati izvjesni iznos na ime poreza i doprinosa za javno osiguranje. Viši sud u Mostaru je 27. studenoga 1998. potvrdio odluku takozvanog Ministarstva. Član 1. Ovim pravilnikom se, u skladu sa čl. 44. do 51. Zakona o vrijednosnim papirima (u daljem tekstu: Zakon), propisuju uslovi, postupak i potrebna dokumentacija za dobijanje odobrenja za konverziju i denominaciju vrijednosnih papira i spajanje i podjelu dionica (u daljem tekstu: zamjena). Član 2. Postupak zamjene se vrši na osnovu odluke emitenta vrijednosnog papira (u daljem tekstu: Emitent) i odobrenja Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Komisija). 2. Apelacija Podnositelj apelacije se žali da je presuda Višeg suda u Mostaru povrijedila njegova ustavna prava iz članka II. Ustava BiH. Podnositelj se dalje žali da je Odluka Višeg suda u Mostaru PRAVILNIK O USLOVIMA I POSTUPKU ZA KONVERZIJU I DENOMINACIJU VRIJEDNOSNIH PAPIRA I SPAJANJE I PODJELU DIONICA I - OPĆE ODREDBE Broj 53 - Strana 2190 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH II - DONOŠENJE ODLUKE O ZAMJENI Član 3. Skupština dioničara Emitenta donosi odluku o zamjeni koja obavezno sadrži: 1) naziv i sjedište Emitenta; 2) datum donošenja odluke; 3) opis zamjene koja se vrši i razlozi vršenja; 4) mišljenje nadzornog odbora Emitetna o pravnom i finansijskom učinku zamjene; 5) oznaku vrste i klase vrijednosnog papira, te prava sadržana u vrijednosnom papiru prije i poslije zamjene; 6) broj i nominalnu vrijednost vrijednosnih papira prije i poslije zamjene, i 7) rok za zamjenu vrijednosnih papira određen u skladu sa članom 50. stav 2. Zakona. Član 4. Emitent je o donesenoj odluci o zamjeni dužan obavijestiti sve vlasnike vrijednosnih papira u roku od osam dana od dana donošenja odluke skupštine dioničara, u skladu sa članom 30. stav 1. Zakona. III - ZAHTJEV ZA ODOBRENJE ZAMJENE Član 5. Zahtjev za odobrenje zamjene obavezno sadrži: 1) Naziv i adresu sjedišta Emitenta; 2) Oznaku Emitenta u registru emitenata kod Komisije; 3) Ime i prezime, funkciju i broj telefona lica koje zastupa Emitenta. Zahtjevu za odobrenje zamjene obavezno se prilaže slijedeća dokumentacija: a) odluka skupštine dioničara Emitenta; Četvrtak, 30. decembra/prosinca 1999. b) mišljenje revizora o usklađenosti zamjene sa zakonom o standardima; c) dokaz o ispunjenju radnji obavještavanja iz člana 4. Pravilnika; d) dokaz o uplati naknade za podnošenje zahtjeva Komisiji. Član 6. Zahtjev se podnosi neposredno u službenimm prostorijama Komisije ili preporučenom poštom. Datum prijema zahtjeva kod Komisije je i datum njegovog podnošenja. Član 7. Ukoliko utvrdi neispravnost ili nepotpunost zahtjeva i/ili priložene dokumentacije, Komisija će najkasnije tri dana od dana prijema zahtjeva donijeti zaključak u pismenom obliku kojim određuje rok za ispravke ili dopune zahtjeva. Rok u kojem Komisija odlučuje o zahtjevu teče od dana prijema kompletiranog zahtjeva. Član 8. Po zahtjevu iz člana 5. ovog pravilnika Komisija donosi rješenje u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva. Rješenje se dostavlja podnosiocu zahtjeva u registru emitenata vrijednosnih papira kod Komisije. Član 9. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”. Broj 01-02-401/99 Predsjednik 22. decembra/prosinca 1999. godine Komisije za vrijednosne Sarajevo papire Federacije BiH Edib Bašić, s. r. Četvrtak, 30. decembra/prosinca 1999. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 53 - Strana 2191 SADRŽAJ 349 Odluka Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu od 30. jula 1999. godine (bosanski jezik) 2137 Odluka Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu od 30. srpnja 1999. godine (hrvatski jezik) 2138 350 Odluka Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu od 30. decembra/prosinca 1999. godine 2138 351 Odluka o najvišim maloprodajnim cijenama motornih benzina, dizel-goriva i lož-ulja (bosanski jezik) 2138 Odluka o najvišim maloprodajnim cijenama motornih benzina, dizel-goriva i lož-ulja (hrvatski jezik) 2139 352 Odluka o određivanju proizvoda za koje se pri njihovom uvozu u 2000. godini plaća posebna taksa i o visini te takse (bosanski jezik) 2139 Odluka o određivanju proizvoda za koje se pri njihovom uvozu u 2000. godini plaća posebna pristojba i o visini te pristojbe (hrvatski jezik) 2153 353 Odluka o odobravanju preliminarnog programa privatizacije Union banke d.d. Sarajevo 2167 354 Odluka o odobravanju preliminarnog programa privatizacije Šipad banke d.d. Sarajevo 2168 355 Odluka o odobravanju preliminarnog programa privatizacije Postbank BiH-Poštanske banke BiH 2168 356 Odluka o mjerama neposredne kontrole cijena određenih proizvoda i usluga od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 2168 Odluka o mjerama neposredne kontrole cijena određenih proizvoda i usluga od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 2168 357 Odluka o privremenom načinu obračunavanja i o visini stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje iz plaća pripadnika Vojske Federacije Bosne i Hercegovine za 2000. godinu (bosanski jezik) 2169 Odluka o privremenom načinu obračunavanja i o visini stopa doprinosa za mirovinsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje iz plaća pripadnika Vojske Federacije Bosne i Hercegovine za 2000. godinu (hrvatski jezik) 2169 358 Odluka o privremenom načinu obračunavanja i o visini stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje iz plaća zaposlenih u rudnicima uglja, boksita, mangana i barita za 2000. godinu (bosanski jezik) 2170 Odluka o privremenom načinu obračunavanja i o visini stopa doprinosa za mirovinsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje iz plaća uposlenih u rudnicima uglja, boksita, mangana i barita za 2000. godinu (hrvatski jezik) 2170 359 Rješenje o imenovanju direktora Federalne uprave civilne zaštite 2171 360 Rješenje o imenovanju zamjenika direktora Federalne uprave civilne zaštite 2171 361 Rješenje o imenovanju Drugostepene komisije za civilnu službu 2171 362 Rješenje o imenovanju Komisije za primopredaju službenih akata između Kazneno-popravnog zavoda poluotvorenog tipa iz Sarajeva i Kaznenog zatvora iz Goražda 2171 363 Rješenje o razrješenju pomoćnika federalnog ministra zdravstva 2171 364 Rješenje o imenovanju pomoćnika federalnog ministra zdravstva