Aktio

JAVNA USTANOVA "MEMORIJALNI CENTAR SARAJEVO"

Pravilnik o radu i. opće odredbe (1)

Na osnovu člana 27. stav (1) alineja 6. i člana 37. stav (2) Zakona o ustanovama ("Službene novine RBiH", broj 6/92, 8/93 i 13/94), člana 118. Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/16, 89/18, 44/22 i 39/24), člana 19. stav (2) tačka f) Odluke o osnivanju Javne ustanove "Memorijalni centar Sarajevo" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 45/23), člana 27. stav (1) tačka i) i člana 61. stav (2) Pravila Javne ustanove "Memorijalni centar Sarajevo" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 10/24), nakon provedene procedure konsultacija sa sindikatom, Upravni odbor Javne ustanove "Memorijalni centar Sarajevo", na svojoj redovnoj 1. sjednici, održanoj dana 23.01.2025. godine donosi PRAVILNIK O RADU I. OPĆE ODREDBE (1) Član 1. (Predmet Pravilnika) Ovaj Pravilnik o radu Javne ustanove "Memorijalni centar Sarajevo" sadrži sljedeće odredbe (u daljem tekstu: "Pravilnik"): a) opće odredbe b) diskriminacija c) zasnivanje radnog odnosa d) zaključivanje ugovora o radu e) zaštita privatnosti i dostojanstva radnika f) organizacija i sistematizacija poslova Četvrtak, 25. 12. 2025. obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad radno vrijeme i raspored radnog vremena odmori i odsustva zaštita života i zdravlja radnika plaće i naknade plaće druge naknade koje nemaju karakter plaće pomoći po osnovu radnog odnosa izumi, predmeti industrijskog dizajna i tehnička unapređenja o) zabrana takmičenja radnika sa poslodavcem p) dopunska djelatnost q) sukob interesa r) naknada štete s) prestanak ugovora o radu t) prijestupi ili povrede radnih obaveza u) ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa v) sindikat i vijeće zaposlenika w) štrajk x) posebne odredbe y) prelazne i završne odredbe Član 2. (Definicija pojmova u Pravilniku) U okviru ovog Pravilnika pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje: a) "poslodavac" je Javna ustanova "Memorijalni centar Sarajevo" koja radniku daje posao na osnovu zaključenog ugovora o radu. b) "radnik" je fizičko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu. c) "direktor"je organ rukovođenja koji organizuje i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa poslodavca. d) "upravni odbor" je organ upravljanja – drugostepeni organ imenovan u skladu sa zakonom. e) "nadzorni odbor" je organ kontrole poslovanja poslodavca imenovan u skladu sa zakonom. f) "radno mjesto" je pozicija utvrđena Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova. g) "koeficijent" predstavlja brojčanu vrijednost koja se iskazuje arapskim brojevima za svaku poziciju radnog mjesta koje su razvrstane u platne razrede i služi za utvrđivanje visine osnovne plaće. h) "rad u turnusu" je rad organizovan preraspodjelom radnog vremena radi kontinuiteta obavljanja poslova. i) "osnovica za obračun plaće" predstavlja novčani iznos u konvertibilnim markama koji se koristi za određivanje osnovne plaće. Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, bez obzira da li su korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvataju na jednak način muški i ženski rod. Ako kontekst ne zahtijeva drugačije, u gramatičkom značenju, jednina uključuje množinu, a množina uključuje jedninu. Član 3. (Primjena propisa) Na sva prava, obaveze i odgovornosti na radu i u vezi s radom poslodavca, koja nisu uređena ovim Pravilnikom, neposredno se primjenjuju odredbe Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: "ZORu"), kolektivnog ugovora u skladu sa članom 142. i članom g) h) i) j) k) l) m) n) (1) (2) (3) (1) SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO (2) (1) (2) (3) (4) Broj 51 - Strana 131 143. ZOR-u (ako postoji) (u daljem tekstu: "kolektivni ugovor") i drugi primjenjivi propisi. Odredbe ovog Pravilnika se neposredno primjenjuju na sve radnike kod poslodavca, neovisno o tome da li su zaključili ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, rade li sa punim ili nepunim radnim vremenom, a koji rad obavljaju u poslovnom prostoru poslodavca ili na drugom mjestu koje odredi poslodavac. Član 4. (Direktna primjena Zakona o radu i Pravilnika) Kada odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu odredaba ovog Pravilnika, odredbe Pravilnika smatraju se dijelom ugovora o radu. Kolektivni ugovori iz člana 3. ovog Pravilnika, opći/ granski, se primjenjuju samo ako obavezuju poslodavca u smislu člana 142. i člana 143. ZOR-u, i to isključivo za vrijeme važenja istih, u suprotnom kolektivni ugovori ne obavezuju poslodavca. Ovim Pravilnikom ili ugovorom o radu mogu se utvrditi povoljnija prava od prava utvrđenih ZOR-u ili kolektivnim ugovorom. Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ZOR-u, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo osim ako to nije izričito zabranjeno. II. DISKRIMINACIJA Član 5. (Osnovi i vrsta diskriminacije) Zabranjena je diskriminacija radnika, kao i lica koje traži zaposlenje, s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovinsko stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili nečlanstvo u političkim strankama i sindikatima, zdravstveni status, ili neko drugo lično svojstvo. Član 6. (Uznemiravanje i nasilje na radu) (1) Poslodavcu i drugim licima zaposlenim kod poslodavca zabranjeno je uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu spola, kao i sistematsko uznemiravanje na radu ili u vezi s radom (mobing) radnika i lica koja traže zaposlenje kod poslodavca. (2) Uznemiravanje u smislu stava (1) ovog člana je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz člana 5. ovog Pravilnika koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje traži zaposlenje, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. (3) Seksualno uznemiravanje u smislu stava (1) ovog člana je svako ponašanje koje riječima ili radnjama seksualne prirode ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje traži zaposlenje, a koje izaziva strah ili stvara ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. (4) Nasilje na osnovu spola je bilo koje djelo koje nanosi fizičku, psihičku, seksualnu ili ekonomsku štetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju lica u njihovim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti spolova na radu ili u vezi s radom. (5) Mobing predstavlja specifičnu formu nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu koje podrazumijeva ponavljanje radnji kojima jedno ili više lica psihički zlostavlja i Broj 51 - Strana 132 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ponižava drugo lice, a čija je svrha ili posljedica ugrožavanje njegovog ugleda, časti, dostojanstva, integriteta, degradacija radnih uvjeta ili profesionalnog statusa. Član 7. (Zabrana diskriminacije) (1) Diskriminacija iz člana 5. ovog Pravilnika zabranjena je u odnosu na: a) uvjete za zapošljavanje i izbor kandidata za obavljanje određenog posla, b) uvjete rada i sva prava iz radnog odnosa, c) obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje, d) napredovanje u poslu, i e) otkazivanja ugovora o radu. (2) Odredbe ugovora o radu za koje se utvrdi da su diskriminirajuće po nekom od osnova iz člana 5. ovog Pravilnika, ništave su. Član 8. (Izuzeci od zabrane diskriminacije) (1) Ne smatraju se diskriminacijom pravljenje razlike, isključenje ili davanje prvenstva u odnosu na određeni posao kada je priroda posla takva ili se posao obavlja pod takvim uvjetima da karakteristike povezane sa nekim od osnova iz člana 5. ovog Pravilnika predstavljaju stvarni i odlučujući uvjet obavljanja posla, te da je svrha koja se time želi postići opravdana. (2) Ne smatraju se diskriminacijom odredbe ovog Pravilnika, ZOR-a, kolektivnog ugovora i ugovora o radu koje se odnose na posebnu zaštitu određenih kategorija radnika u skladu sa zakonom. Član 9. (Zaštita u slučajevima diskriminacije) (1) U slučajevima diskriminacije u smislu odredaba zakona, ovog Pravilnika, radnik i lice koje traži zaposlenje mogu od poslodavca zahtijevati zaštitu u roku od petnaest (15) dana od dana saznanja za diskriminaciju. (2) Ako poslodavac u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stava (1) ovog člana, ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljem roku od 30 dana podnijeti tužbu nadležnom sudu. (3) Ako radnik odnosno lice koje traži zaposlenje u slučaju spora iznese činjenice koje opravdavaju sumnju da je poslodavac postupio suprotno odredbama o zabrani diskriminacije iz ZOR-u, na poslodavcu je teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije, odnosno da postojeća razlika nije usmjerena na diskriminaciju već da ima svoje objektivno opravdanje. (4) Ako sud utvrdi da je tužba iz stava (2) ovog člana osnovana poslodavac je dužan radniku uspostaviti i osigurati ostvarivanje prava koja su mu uskraćena, te mu nadoknaditi štetu nastalu diskriminacijom. (5) Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni. Član 10. (Postupak zaštite u slučaju seksualnog i spolnog uznemiravanja) Postupak zaštite u slučaju seksualnog i spolnog uznemiravanja vrši se u skladu sa važećim Protokolom o postupku u slučaju seksualnog i spolno zasnovanog uznemiravanja. Četvrtak, 25. 12. 2025. Član 11. (Pravo na vođenje krivičnog ili građanskog postupka) U slučajevima diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja, nasilja na osnovu spola, kao i mobinga na radu ili u vezi s radom, ni jedna odredba ovog Pravilnika ne može se tumačiti kao ograničavanje ili umanjivanje prava na vođenje krivičnog ili građanskog postupka. III. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Član 12. (Potreba za zasnivanjem radnog odnosa) (1) Kada se kod poslodavca ukaže potreba za zasnivanjem radnog odnosa sa novim radnikom, poslodavac donosi odluku o raspisivanju javnog oglasa i zaključuje ugovor o radu sa radnikom u skladu s uvjetima ovog Pravilnika i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova. (2) Prijedlog o potrebi prijema u radni odnos sa obrazloženjem, a radi donošenja odluke iz stava (1) ovog člana, daje rukovodilac organizacione jedinice. Član 13. (Način zasnivanja radnog odnosa) (1) Postupak prijema u radni odnos kod poslodavca vrši se na osnovu obaveznog javnog oglašavanja slobodnih radnih mjesta. (2) Prijem u radni odnos radnika na neodređeno vrijeme vrši direktor uz prethodnu saglasnost Upravnog odbora poslodavca i Vlade Kantona Sarajevo. (3) Prijem u radni odnos radnika na određeno vrijeme vrši direktor uz saglasnost resornog ministarstva. (4) Za zaključenje ugovora o radu obavezno se raspisuje javni oglas. (5) Izuzetno od stava (4) ovog člana, prijem u radni odnos vrši se bez provedenog postupka obaveznog javnog oglašavanja za prijem u radni odnos primjenjujući izuzetke važeće Uredbe o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru na teritoriji Kantona Sarajevo. Član 14. (Opći i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa) (1) U postupku provođenja javnog oglasa za prijem u radni odnos, primjenjivat će se opći i posebni uvjeti koje kandidati trebaju ispunjavati. (2) Opći uvjeti su: a) da je državljanin Bosne i Hercegovine (dokaz: uvjerenje o državljanstvu), b) da je stariji od osamnaest (18) godina (dokaz: rodni list), c) da ima vrstu i stepen školske spreme potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta (dokaz: diploma o završenoj školi), d) da ima opću zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova predviđenog radnog mjesta (dokaz: ljekarsko uvjerenje koje se dostavlja prije stupanja na rad), e) da nije otpušten iz državne službe kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini u periodu od tri godine prije dana objavljivanja slobodnog radnog mjesta (dokaz: izjava potpisana i ovjerena od nadležnog organa), f) da se na kandidata ne odnosi član IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine (dokaz: izjava potpisana i ovjerena od nadležnog organa). Četvrtak, 25. 12. 2025. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Izabrani kandidati su dužni dostaviti uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka, ne starije od tri mjeseca, najkasnije do trenutka stupanja na rad, u protivnom, bit će isključeni sa liste uspješnih kandidata. (4) Posebni uvjeti koji će biti traženi od kandidata će zavisiti od radnog mjesta za koje se raspisuje javni oglas i usklađeni sa uvjetima propisanim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova. (5) Pored dokumentacije navedene u stavu (2) i stavu (3), za stupanje na rad može biti zahtijevana dostava dodatne dokumentacije od izabranih kandidata, koja će biti definisana Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova. Član 15. (Postupak javnog oglašavanja za prijem u radni odnos) (1) Poslodavac je dužan provesti postupak javnog oglašavanja po proceduri propisanoj članom 20a. ZOR-u i važećom Uredbom o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru na teritoriji Kantona Sarajevo, uz primjenu bodovanja po osnovu važeće Uredbe o jedinstvenim kriterijima i pravilima za zapošljavanje branilaca i članova njihovih porodica u institucijama u Kantonu Sarajevo, Gradu Sarajevo i općinama u Kantonu Sarajevo, primjenjujući važeću Instrukciju o bližoj primjeni kriterija vrednovanja prema Uredbi o jedinstvenim kriterijima i pravilima za zapošljavanje branilaca i članova njihovih porodica u institucijama u Kantonu Sarajevo, Gradu Sarajevo i općinama u Kantonu Sarajevo. (2) Postupak izbora kandidata za radna mjesta za koja je kao uvjet propisano srednje, više ili visoko obrazovanje, kao i određena naučna zvanja, zasniva se na razmatranju dostavljene dokumentacije, te provedenog pismenog i usmenog ispita sa svakim od kandidata. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, za određena radna mjesta za koja je kao uvjet propisano srednje, više ili visoko obrazovanje, kao i određena naučna zvanja, pored razmatranja dokumentacije, pismenog i usmenog ispita, može se sa kandidatima provesti i praktični ispit, ako priroda radnog mjesta za koje se provodi postupak prijema, zahtijeva i dodatnu provjeru znanja za svakog od kandidata. (4) Praktični ispit iz stava (3) ovog člana će se provesti za radna mjesta: stručni savjetnik – kustos za muzejske zbirke, viši stručni saradnik – kustos za muzejske zbirke, stručni saradnik – kustos za muzejske zbirke, edukator, radnik za uređenje i održavanje, vodič, pomoćni radnik za uređenje i održavanje i zaštitar. (5) Na obavijest direktora o prijemu u radni odnos nezadovoljni kandidat može podnijeti prigovor Upravnom odboru u roku od osam dana od dana prijema obavijesti. (6) Odluka Upravnog odbora je konačna i protiv iste nezadovoljni kandidat ima pravo podnošenja tužbe nadležnom sudu u roku od 30 dana od dana dostavljanja ove odluke. Član 16. (Dokaz o radnoj sposobnosti) (1) Izabrani kandidat – lice sa kojim se namjerava zaključiti ugovor o radu obavezan je obaviti ljekarski pregled, koji predstavlja dokaz o radnoj sposobnosti za radno mjesto za koje će zaključiti ugovor o radu. (3) (2) (3) (4) Broj 51 - Strana 133 Prije zaključenja ugovora o radu, lice iz stava (1) ovog člana je dužno uvjerenje o ljekarskoj sposobnosti dostaviti poslodavcu. Izuzetno od stava (2) za pojedina radna mjesta, izabrani kandidati dužni su prije zaključenja ugovora o radu dostaviti ljekarsko uvjerenje koje obuhvata opću i posebnu zdravstvenu sposobnost. Troškove ljekarskog pregleda iz stava (1) i stava (3) ovog člana snosi izabrani kandidat – lice sa kojim će se zaključiti ugovor o radu. IV. ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O RADU Član 17. (Osnove za zaključenje ugovora o radu) (1) Ugovor o radu zaključuje se na način i pod uvjetima utvrđenim odredbama ZOR-u i odredbama ovog Pravilnika. (2) Stupanjem na rad radnika na osnovu zaključenog ugovora o radu, na dan određen tim ugovorom o radu, zasniva se radni odnos. (3) Odmah na početku rada, poslodavac prijavljuje radnika na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje u slučaju nezaposlenosti, i uz pisani dokaz, dostavlja radniku fotokopiju prijave na obavezno osiguranje, kao i svaku promjenu osiguranja koja se tiče radnika. (4) Poslodavac će omogućiti radniku da sa stupanjem na rad upozna sa propisima o radnim odnosima, organizacijom rada i zaštitom na radu, kao i na prikladan način radnicima učini dostupnim propise o zaštiti na radu, kolektivne ugovore, pravilnik o radu i druge opće akte. (5) Radnik je obavezan savjesno i marljivo obavljati poslove radnog mjesta za koje je zaključio ugovor o radu, usavršavati svoje znanje i radne vještine, štititi interese poslodavca i pridržavati se strukovnih i drugih pravila koja proizlaze iz organizacije posla i pravila struke. (6) Radnik je dužan obavljati poslove određene aktima poslodavca, kao i druge poslove po nalogu poslodavca koji, s obzirom na organizaciju rada, interna pravila i upute poslodavca, pravila i standarde struke pripadaju u djelokrug njegovog radnog mjesta. Član 18. (Vrste ugovora o radu) Ugovor o radu sa izabranim licem, budućim radnikom, može se zaključiti: a) na neodređeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom, b) na određeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom, c) sa direktorom, d) sa pripravnikom na određeno vrijeme, a najduže godinu dana. Član 19. (Ugovor o radu na neodređeno vrijeme) (1) Ugovor o radu na neodređeno vrijeme se zaključuje i prestaje iz razloga propisanih ZOR-u, ugovorom o radu i ovim Pravilnikom. (2) Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja smatra se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme. Broj 51 - Strana 134 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Član 20. (Ugovor o radu na određeno vrijeme) (1) Ugovor o radu na određeno vrijeme, koji poslodavac zaključuje sa radnikom jeste ugovor koji sadrži podatak u pogledu trajanja. (2) Ugovor o radu zaključen na određeno vrijeme prestaje istekom roka na koji je zaključen. (3) Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za period duži od tri godine. (4) Radni odnos zasnovan na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme automatski prestaje istekom roka određenog tim ugovorom. (5) Istekom određenog roka poslodavac može radniku uručiti odluku o prestanku radnog odnosa, koja se ne smatra otkazom ugovora o radu i koja ima isključivo deklarativno dejstvo. (6) Ako radnik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od tri godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme. Član 21. (Ugovor o radu sa direktorom) (1) Za direktora poslodavca može biti imenovano lice koje ispunjava opće i posebne uvjete, koji su propisani Pravilima Javne ustanove "Memorijalni centar Sarajevo". (2) Postupak izbora direktora vrši se na način i po postupku propisanim Pravilima Javne ustanove "Memorijalni centar Sarajevo". (3) Direktor će poslovodnu funkciju obavljati u radnom odnosu. (4) Ugovor o radu sa direktorom se zaključuje na određeno vrijeme i traje od dana stupanja na rad do isteka roka na koji je izabran, odnosno do njegovog razrješenja. (5) Ugovorom iz stava (4) ovog člana definišu se uvjeti rada, visina plaće i druge naknade iz radnog odnosa, kao i druga prava, obaveze i odgovornosti koje su uobičajene za izvršavanje poslovodne funkcije direktora u skladu sa zakonskim propisima i drugim primjenjivim propisima. (6) U slučaju da direktor nije imenovan, Vlada Kantona Sarajevo imenuje vršioca dužnosti direktora na prijedlog Upravnog odbora poslodavca. (7) Vršilac dužnosti direktora imenuje se iz reda stručnih radnika zaposlenih u Javnoj ustanovi "Memorijalni centar Sarajevo", bez javnog oglasa. (8) Vršilac dužnosti direktora ima sva prava i dužnosti direktora Javne ustanove "Memorijalni centar Sarajevo". (9) Vršilac dužnosti direktora rukovodi Javnom ustanovom "Memorijalni centar Sarajevo" do imenovanja direktora, najduže šest mjeseci, bez mogućnosti ponovnog imenovanja. (10) Nakon isteka mandata ili razrješenjem dužnosti vršioca dužnosti direktora, radnik se vraća na poslove i radne zadatke radnog mjesta koje je obavljao prije imenovanja. Član 22. (Prava radnika izabranih i imenovanih na javne dužnosti ili profesionalne funkcije) Prava radnika izabranih i imenovanih na neku od javnih dužnosti i radnika izabranih na profesionalnu funkciju regulisana su članom 168. ZOR-u. Četvrtak, 25. 12. 2025. Član 23. (Ugovor o radu sa pripravnikom) (1) Radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom. (2) Ugovor o radu sa pripravnikom se zaključuje na određeno vrijeme, a najduže godinu dana, ako zakonom nije drugačije određeno. (3) Pripravnikom se smatra lice sa završenom srednjom, višom, odnosno visokom stručnom spremom – fakultetom, koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje je prema zakonu obavezno položiti stručni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo. (4) Pripravnički staž za radna mjesta sa visokom i višom stručnom spremom traje 12 mjeseci, a sa srednjom stručnom spremom šest mjeseci. (5) Ugovor o radu sa pripravnikom se zaključuje u pisanoj formi. (6) Za vrijeme pripravničkog staža, pripravnik ima pravo na 80 % plaće utvrđene za poslove koje obavlja. (7) Izuzetno od stava (6) ovog člana, u slučaju prijema pripravnika putem programa zapošljavanja, Javne ustanove "Službe za zapošljavanje" mjesečni iznos za isplatu plaće utvrđen je objavljenim programom. (8) Pripravniku pripadaju i druga prava iz radnog odnosa u skladu sa ZOR-u, ugovorom o radu i ovim Pravilnikom. (9) U slučaju zaključenja ugovora o radu s pripravnikom, poslodavac može posebnom odlukom odrediti način osposobljavanja pripravnika, imenovati mentora koji će pratiti napredak osposobljavanja, kao i druge okolnosti važne za osposobljavanje pripravnika, ako je primjenjivo. Član 24. (Drugi ugovori koji nisu ugovori o radu) Bez zasnivanja radnog odnosa, poslodavac može sa zainteresiranim licem zaključiti: a) ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, b) ugovor o stručnom osposobljavanju. Član 25. (Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova) (1) Poslodavac može, zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova s licem, ako se radi o poslovima čiji obim ili vrsta ne zahtijeva potrebu zaključivanja ugovora o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom, a o čemu odluku donosi direktor. (2) U ugovoru se obavezno navodi rok trajanja ugovora, koji ne može biti duži od 60 dana u toku kalendarske godine, vrsta poslova, način, iznos naknade i drugi elementi ugovora u skladu sa primjenjivim propisima. (3) Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. Član 26. (Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa studentom) (1) Izuzetno od člana 25. ovog Pravilnika, za obavljanje privremenih i povremenih poslova može se zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova i sa studentom, odnosno sa licem upisanim na akreditovanu visokoškolsku ustanovu koje studij pohađa redovno, Četvrtak, 25. 12. 2025. (2) (3) (4) (5) (6) (1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (1) SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO vanredno, učenjem na daljinu ili kombinovanjem ova tri modela studiranja na način utvrđen statutom visokoškolske ustanove, u skladu sa propisima kojima se uređuje visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji. Ugovor iz stava (1) ovog člana, može se zaključiti isključivo za poslove koji nisu poslovi sa povećanim rizikom u skladu sa propisima iz oblasti zaštite na radu, te za poslove za koje se kod poslodavca zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme (sezonski i pomoćni poslovi), sa punim ili nepunim radnim vremenom. Ugovor iz stava (1) ovog člana lice može zaključiti najviše dva puta u toku jedne kalendarske godine, na period koji može ukupno trajati najduže 180 dana u toku kalendarske godine. Lice koje zaključuje ugovor iz stava (1) ovog člana, dužno je dostaviti poslodavcu odgovarajući dokaz (potvrdu ili uvjerenje) o svom statusu, izdat od strane akreditovane visokoškolske ustanove kod koje studij pohađa redovno, vanredno, učenjem na daljinu ili kombinovanjem ova tri modela studiranja. Lice iz stava (1) ovog člana ne može biti mlađe od 18 niti starije od 26 godina života. Licu iz stava (1) ovog člana koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. Član 27. (Ugovor o stručnom osposobljavanju) Poslodavac može, primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa lice koje je završilo školovanje za zanimanje za koje je stručni ispit ili radno iskustvo neophodno za obavljanje tog zanimanja. Ugovor o stručnom osposobljavanju se zaključuje na određeno vrijeme i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž. Ugovor o stručnom osposobljavanju zaključuje se u pisanoj formi i sadrži podatke iz člana 28. stav (2) ovog Pravilnika, izuzev onih koji se odnose na prava koja su isključivo vezana za radni odnos radnika. Licu se za vrijeme stručnog osposobljavanja osigurava odmor u toku rada, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor, na način kako je to regulisano za radnike. Vrijeme stručnog osposobljavanja iz stava (1) ovog člana računa se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenom zanimanju. Lice na stručnom osposobljavanju ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica, a prava po osnovu osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. U slučaju zaključivanja ugovora o stručnom osposobljavanju, poslodavac može posebnom odlukom odrediti način osposobljavanja lica, imenovati mentora, kao i druge okolnosti važne za osposobljavanje lica. Član 28. (Forma ugovora o radu) Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi. (2) (3) (4) (5) (1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) (9) Broj 51 - Strana 135 Ugovor o radu obavezno sadrži one odredbe koje su propisane članom 24. ZOR-u i drugim primjenjivim propisima, te može sadržavati i podatke o: a) stručnoj spremi i zanimanju radnika, b) probnom radu, trajanju probnog rada, načinu ocjenjivanja probnog rada i roku za otkaz ugovora o radu zbog nezadovoljavajućeg probnog rada (ako je primjenjivo), c) zabrani takmičenja sa poslodavcem u toku i nakon radnog odnosa i čuvanje poslovne tajne, d) drugim pitanjima od interesa za poslodavca i radnika. Ugovor o radu se zaključuje u pet primjeraka i predaje/čuva se: a) radniku nakon zaključenja, b) u personalnom dosjeu radnika, c) računovodstvu, d) Ministarstvu finansija Kantona Sarajevo, e) u arhivi poslodavca. Radnik se raspoređuje na radno mjesto zbog čijeg je obavljanja zasnovao radni odnos. Ako radnik bez opravdanog razloga ne počne raditi onog dana koji je utvrđen ugovorom o radu, smatrat će se da je odustao od ugovora o radu i zasnivanja radnog odnosa, izuzev ako se izričito drugačije ne sporazumije sa poslodavcem. Član 29. (Probni rad) Radni odnos se može zasnovati sa probnim radom u trajanju utvrđenom ugovorom o radu i u trajanju koje je određeno primjenjivim propisima. Probni rad se obavezno ugovara prilikom zaključivanja ugovora na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom. Prilikom zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme sa punim radnim vremenom probni rad se ugovora ako ugovor traje duže od šest mjeseci. Ako radnik za vrijeme trajanja probnog rada ne zadovolji u obavljanju poslova, te na osnovu toga poslodavac donese odluku sa nepovoljnom ocjenom njegovog rada, odluka mora sadržavati i otkazni rok u trajanju od sedam dana. Ako radnik otkazuje ugovor o radu za vrijeme trajanja probnog rada, otkazni rok je sedam dana. Radniku koji ne zadovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme obavljanja probnog rada, radni odnos može prestati u toku probnog rada ili sa danom isteka roka utvrđenog ugovorom, na osnovu odluke poslodavca. Odluku iz stava (6) ovog člana poslodavac može donijeti i prije proteka cjelokupnog predviđenog vremena trajanja probnog rada, ako se pokaže očiglednim da radnik ne zadovoljava na radnom mjestu na koje je raspoređen. Ako se radnik tokom probnog rada razboli ili bude spriječen obavljati posao zbog drugih objektivnih okolnosti koje poslodavac ocijeni opravdanim, poslodavac može produžiti trajanje probnog rada za period jednak trajanju tih okolnosti, s tim da ukupno trajanje probnog rada, isključujući vrijeme odsutnosti radnika zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga, ne može premašiti maksimalno trajanje predviđeno važećim propisima. Ocjenu rada radnika za vrijeme trajanja probnog rada daje tom radniku direktno ovlašteno lice koje odredi Broj 51 - Strana 136 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO poslodavac, s tim da se ta ocjena može dati najkasnije sedam dana prije isteka probnog rada. V. ZAŠTITA PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA Član 30. (Dostavljanje ličnih podataka) Radnici su dužni poslodavcu dostaviti lične podatke utvrđene propisima o evidencijama u području rada radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa, podatke za obračun doprinosa, poreza na dohodak i određivanje ličnih odbitaka, podatke o školovanju i određenim specijalističkim znanjima, stepenu invalidnosti, iskorištenom godišnjem odmoru kod prethodnog poslodavca, podatke vezane uz zaštitu majčinstva i druge podatke potrebne za ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa. Član 31. (Zaštita ličnih podataka) (1) Lični podaci radnika i drugih lica koji će se koristiti u vezi s radom, obrađuju se u skladu sa važećim Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH. (2) Lični podaci koji se koriste obrađuju se isključivo u svrhu radnog ili ugovornog odnosa, tako da će se osigurati saglasnost radnika ili lica na koje se odnose. (3) U svakom trenutku, radnik i druga lica čiji se lični podaci koriste, a koji imaju pitanja u vezi obrade svojih ličnih podataka mogu se obratiti poslodavcu radi dodatnih pojašnjenja i davanja dodatnih saglasnosti. (4) Sa ličnim podacima radnika i drugih lica će se postupati sa pažnjom i dostojanstvom, vodeći računa da ni jednog trenutka ne dođe do zloupotrebe ličnih podataka. Član 32. (Promjena ličnih podataka) (1) Promjene podataka iz člana 30. ovog Pravilnika, radnici su dužni u roku od osam dana dostaviti poslodavcu ili ovlaštenoj osobi koju odredi poslodavac. (2) Radnici koji ne dostave podatke iz stava (1) ovog člana snose štetne posljedice toga propusta. VI. ORGANIZACIJA I SISTEMATIZACIJA POSLOVA Član 33. (Osnovna pitanja organizacije) (1) Radi obavljanja registrovane djelatnosti poslodavac se organizuje u dijelove u kojima su poslovi sistematizovani. (2) Sistematizovane poslove obavljaju radnici sa kojima se zaključuje ugovor o radu. (3) Organizacija se utvrđuje u skladu sa zahtjevima savremene poslovne organizacije i potrebama poslodavca. (4) Organizacija i sistematizacija poslova kod poslodavca je uređena Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova, a koji zbog specifičnosti načina usvajanja predstavlja poseban opći akt poslodavca. VII. OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD Član 34. (Osposobljavanje i usavršavanje u toku rada) (1) Poslodavac će, prilikom promjene ili uvođenja novog načina ili organizacije rada, organizovati radnicima obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad (u daljem tekstu: "obrazovanje"). Četvrtak, 25. 12. 2025. Radnik je dužan prihvatiti svako obrazovanje na koje ga poslodavac uputi, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, a koje je nužno za nastavak uspješnog obavljanja poslova tog radnog mjesta ili drugog radnog mjesta na koje poslodavac ima potrebu prerasporediti radnika. (3) U slučaju da radnik ne prihvati obrazovanje na koje ga upućuje poslodavac u skladu sa stavom (2) ovog člana, može mu se otkazati ugovor o radu zbog teže povrede radne obaveze u skladu sa članom 128. ovog Pravilnika, iz razloga jer neće moći obavljati poslove svog radnog ili drugog radnog mjesta. Član 35. (Obrazovanje radnika i obaveze) (1) Poslodavac snosi sve troškove obrazovanja na koje uputi radnika. (2) Radnici koji budu upućeni na obrazovanje za rad imaju pravo na naknadu plaće kao da rade. (3) Ako se obrazovanje obavlja izvan mjesta rada, radnici imaju pravo i na naknadu troškova koji iz toga proizlaze. (4) Odluku o upućivanju radnika na obrazovanje donosi direktor. (5) Radnik upućen na obrazovanje obavezan je: a) redovno učestvovati i u roku završiti obrazovanje, b) nakon završetka obrazovanja ostati na radu kod poslodavca, najmanje onoliko vremena koliko je trajalo obrazovanje. (6) Na osnovu nastavnog programa obrazovne ustanove, utvrđuje se rok do kojeg je radnik obavezan završiti obrazovanje. (7) Radnik koji u određenom roku ne završi obrazovanje na koje je upućen ili od njega odustane, odnosno ne ostane na radu za ugovoreno vrijeme, dužan je nadoknaditi troškove obrazovanja poslodavcu. (8) Iz opravdanih razloga, poslodavac može, radnika na njegov zahtjev osloboditi obaveza iz stava (7) ovog člana, odnosno produžiti mu rok do kojega je obavezan završiti obrazovanje o čemu donosi posebnu odluku. (9) Poslodavac može odobriti određeno obrazovanje na zahtjev radnika, u kojem slučaju poslodavac i radnik zaključuju poseban ugovor, kojim se uređuju uvjeti za upućivanje na obrazovanje, način regulisanja troškova, obaveza povrata sredstava i druga prava i obaveze poslodavca i radnika. (10) Način i uvjeti obrazovanja radnika će biti regulisani Pravilnikom o stručnom obrazovanju, osposobljavanju i usavršavanju za rad. Član 36. (Stručno usavršavanje) (1) Stručnim usavršavanjem u smislu ovog Pravilnika smatraju se sve vrste i svi oblici obrazovnih aktivnosti s pomoću kojih radnik stiče dodatna znanja i usavršava svoje radne sposobnosti. (2) Usavršavanjem u smislu ovog člana smatraju se, ali ne ograničavaju se na: a) stručni seminari, treninzi, savjetovanja, simpoziji, kongresi i drugi slični skupovi, u zemlji ili inostranstvu, b) kursevi stranih jezika. (3) Radnik može, u skladu sa odlukom koju donese poslodavac i kojom odlukom će se odrediti uvjeti usavršavanja i osposobljavanja, biti upućen na seminar, odnosno stručno (2) Četvrtak, 25. 12. 2025. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO usavršavanje, ako pored općih uvjeta iz ovog Pravilnika, ispunjava i sljedeće uvjete: a) da je tema seminara vezana za poslove koje radnik obavlja i ako to pridonosi boljem obavljanju radnih zadataka, b) da je stručna praksa potrebna radi uspješnijeg obavljanja redovnih radnih zadataka ili ako je potrebno stručno usavršavanje radnika za obavljanje budućih zadataka. (4) Radnik koji se upućuje na seminar ili stručno usavršavanje u inostranstvo mora poznavati jezik kojim će se služiti. (5) Način i uvjeti stručno usavršavanja radnika, u zemlji ili inostranstvu će biti regulisani Pravilnikom o stručnom obrazovanju, osposobljavanju i usavršavanju za rad. Član 37. (Plan obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za rad) (1) Poslodavac može usvojiti plan i programa stručnog obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja radnika za rad u skladu sa organizacijom i potrebama rada, na godišnjem ili višegodišnjem nivou. (2) Poseban plan dokvalifikacije i prekvalifikacije izrađuje se u slučajevima iz članova 57., 73., 96. i 110. ZOR-u. VIII. RADNO VRIJEME I RASPORED RADNOG VREMENA Član 38. (Radno vrijeme) (1) Poslodavac sa radnikom ugovara rad sa punim ili nepunim radnim vremenom. (2) Puno radno vrijeme traje 40 sati sedmično. (3) Puno radno vrijeme traje osam sati za radni dan, ako posebnom odlukom nije drugačije utvrđeno. (4) Nepuno radno vrijeme je radno vrijeme kraće od punog radnog vremena, u trajanju kako to bude ugovoreno ugovorom o radu. (5) Početak, završetak i odsustva sa radnog vremena radnika se evidentiraju posredstvom tehničkih instalirane opreme poslodavca na mjestu rada i odgovarajućeg softvera koji je radnik obavezan koristiti, u skladu sa Pravilnikom o elektronskoj evidenciji i kontroli radnog vremena. Član 39. (Raspored radnog vremena) (1) Puno radno vrijeme radnika raspoređuje se na pet radnih dana u sedmici. (2) Zbog specifičnih zahtjeva posla i organizacijskih potreba, izuzetno, radno vrijeme radnika može biti raspoređeno i na šest radnih dana u sedmici. (3) Radno vrijeme radnika utvrđuje se u periodu od 08:00 do 16:30 sati, uz mogućnost fleksibilnosti u pogledu početka i završetka radnog vremena u sljedećim vremenskim intervalima: a) početak radnog vremena od 07:30 do 08:00 sati, b) završetak radnog vremena od 16:00 do 16:30 sati. (4) Izuzeci od odredbi stava (1) i stava (3) ovog člana odnose se na: a) organizacione jedinice koje zbog prirode posla rade 24 sata neprekidno i koje rad obavljaju u turnusima (četverobrigadni sistem rada), u ciklusima 12:24:12:48, radno vrijeme traje od 07:00 do 19:00 sati, i od 19:00 do 07:00 sati narednog dana, b) za radna mjesta, šef službe za uređenje i održavanje, radnik za uređenje i održavanje, referent za (5) (6) (1) (2) (3) (4) (5) (1) (2) (3) (4) (5) (6) Broj 51 - Strana 137 hortikulturalno uređenje mezarja i spomen-obilježja, pomoćni radnik za uređenje i održavanje, kafe kuharica i higijeničar radno vrijeme se utvrđuje u periodu od 07:00 do 15:30 sati, c) za radna mjesta, vodič i blagajnik, radno vrijeme se organizuje u smjenama prema sljedećem rasporedu: prva smjena: od 07:30 do 16:00 sati, druga smjena: od 09:00 do 17:30 sati. d) u slučaju održavanja događaja u objektima poslodavca, radno vrijeme radnika utvrđuje se u zavisnosti od prirode događaja i specifičnosti radnih zadataka, o čemu odlučuje rukovodilac sektora. Poslodavac zadržava pravo, u skladu sa poslovnim potrebama organizacionih jedinica, donijeti odgovarajući akt (odluku, plan angažovanja i slično) kojim će detaljnije utvrditi raspored radnog vremena radnika, početak i završetak radnog vremena, kao i trajanje dnevnog i sedmičnog odmora, sa ciljem optimalne organizacije poslovnog procesa. Radno vrijeme iz stava (4) tačka a) ovog člana smatra se preraspodjelom radnog vremena radnika, usmjerenom prema osiguravanju kontinuiteta u izvršavanju poslovnih zadataka i neprekinutom funkcionisanju organizacione jedinice. Član 40. (Izlazak u privatne svrhe tokom radnog vremena) Privatni izlazak predstavlja odsustvo radnika sa radnog mjesta tokom radnog vremena, odobreno za privatne, neposlovne svrhe. Poslodavac može, na temelju pisanog zahtjeva radnika u formi obrasca, odobriti izlazak u privatne svrhe najviše četiri sata dnevno, s tim da ukupno za jedan kalendarski mjesec ovo odsustvo ne smije prelaziti osam sati. U slučaju izlaska u privatne svrhe, nadoknada odsustva sa radnog mjesta radnika izvršit će se zbrajanjem sati provedenih na odsustvu, koji će se potom oduzeti od ukupnog broja dana godišnjeg odmora. Privatni izlazak u toku radnog vremena radnicima odobrava rukovodilac sektora, uz prethodnu pismenu saglasnost neposrednog rukovodioca. Rukovodiocima sektora privatni izlazak u toku radnog vremena odobrava direktor ili osoba koju on ovlasti. Član 41. (Izlazak u službene svrhe tokom radnog vremena) Službeni izlazak sa radnog mjesta je svaki izlazak radnika u toku radnog vremena na osnovu pismenog naloga rukovodioca sektora i/ili neposredno nadređenog radnika. Nalog za službeni izlazak se daje radi obavljanja poslova radnog mjesta radnika. Svaki nalog za službeni izlazak radnika mora biti potpisan od strane rukovodioca sektora i neposredno nadređenog radnika. U slučaju korištenja službenog izlaska, radnik je dužan pismeno izvijestiti rukovodioca sektora i neposredno nadređenog radnika. Izvještaj iz stava (4) ovog člana sadrži: razloge odsustva, vrijeme i mjesto boravka za vrijeme službenog izlaza i druge bitne elemente kojim se potvrđuje svrha službenog izlaska. Odsustvo sa radnog mjesta u službene svrhe se uračunava u redovno dnevno radno vrijeme. Broj 51 - Strana 138 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Odredbe ovog člana ne odnose se na sljedeće slučajeve: a) odlaska radnika Odsjeka za ekonomsko-finansijske poslove u Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo radi obavljanja tekućih poslova, b) na obavljanje tekućih poslova radnog mjesta Viši referent – vozač, c) polog pazara, d) redovna i povremena kontrola pozicija u Sektoru za sigurnost i organizaciju manifestacija, e) na terenski rad radnika Službe za uređenje i održavanje, f) na obavljanje tekućih poslova radnika koji imaju ugovoreno mjesto rada za dvije ili više lokacija. Član 42. (Preraspodjela radnog vremena) (1) Ako priroda posla, proces i organizacija rada, odnosno izuzetne okolnosti utvrđene zakonom to zahtijevaju i ako za to postoje uvjeti, poslodavac može donijeti odluku o preraspodjeli radnog vremena svih ili pojedinih radnika, tako da radno vrijeme tokom određenog perioda traje duže, a tokom drugog perioda kraće od punog radnog vremena (odnosno nepunog radnog vremena u slučaju radnika zaposlenih na nepuno radno vrijeme). (2) Preraspodjela radnog vremena ne smije biti duža od određenog broja sati sedmično u skladu sa ZOR-u. (3) Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosječno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda određenog kolektivnim ugovorom, ne može biti duže od punog ili nepunog radnog vremena. (4) Preraspodjela radnog vremena uvodi se pisanom odlukom direktora poslodavca i dostavlja radniku. (5) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. Član 43. (Prekovremeni rad) (1) U slučaju više sile (požar, potres, poplava), iznenadnog povećanja obima posla, kada je potrebno da se do određenog roka završi neodložan posao, kao i u drugim sličnim slučajevima neophodne potrebe, radnik je, na zahtjev poslodavca, obavezan da radi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do osam sati sedmično, odnosno najduže tri sedmice neprekidno, odnosno najduže 10 sedmica u toku kalendarske godine. (2) Ako prekovremeni rad traje duže od zakonom utvrđenog maksimalnog trajanja u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac je dužan obavijestiti nadležni organ. (3) Za rad duži od punog radnog vremena radnik ima pravo na povećanu osnovnu plaću u skladu sa ugovorom o radu, odredbama ovog Pravilnika i drugim primjenjivim propisima. Član 44. (Način donošenja i sadržaj odluke o prekovremenom radu) (1) Zahtjev za prekovremeni rad podnose rukovodioci organizacionih jedinica direktno za radnike, a direktor za rukovodioce organizacionih jedinica, kao i direktno za sve radnike u slučaju potrebe. (2) Zahtjev za prekovremeni rad se podnosi službenom elektronskom poštom, koji neposredni rukovodilac ili direktor u skladu sa prethodnim stavom dostavlja radniku kojem se isti određuje. (7) (3) (4) (5) (6) (1) (2) (3) (4) (1) (2) (3) (4) (1) (2) (3) Četvrtak, 25. 12. 2025. Odluku o prekovremenom radu iz člana 43. stava (1) ovog Pravilnika, donosi poslodavac u pisanom obliku, u formi elektronske poruke u hitnim slučajevima, a u naročito hitnim slučajevima odluku može saopćiti usmeno. Odluka o prekovremenom radu iz stava (3) ovog člana sadržavat će poslove, razloge zbog kojih se prekovremeni rad uvodi, vrijeme trajanja prekovremenog rada i poimenično radnike na koje se takva odluka odnosi. Izrada i uručenje odluke o prekovremenom radu ne odlaže prekovremeni rad. Ako radnik nije u mogućnosti iz ličnih razloga obaviti povjereni mu posao tokom redovnog radnog vremena te nastavlja rad i nakon završetka utvrđenog dnevnog i/ili sedmičnog radnog vremena kako bi pravovremeno obavio povjerene mu zadatke, takav se rad ne smatra prekovremenim radom. Član 45. (Zabrana prekovremenog rada) Prekovremeni rad ne može se odrediti maloljetnom radniku. Trudnica, majka odnosno usvojitelj djeteta do tri godine života, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj do šest godina života djeteta, može raditi prekovremeno ako dostavi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Zabranjen je prekovremeni rad bez zahtjeva poslodavca, a zloupotreba prekovremenog rada od strane radnika predstavlja teži prijestup i težu povredu radnih obaveza. Zloupotreba prekovremenog rada uključuje, ali ne ograničava se na, prekovremeni rad bez zahtjeva poslodavca, zahtijevanje prekovremenog rada od strane rukovodioca organizacionih jedinica na način ili u trajanju suprotnom ograničenjima iz ZOR-u i člana 43. ovog Pravilnika, neistinito prikazivanje rezultata i učinka rada, i neuredno vođenje evidencije sa ciljem zloupotrebe prekovremenog rada i pribavljanja imovinske koristi za sebe ili drugog. Član 46. (Noćni rad) Rad u vremenu između 22:00 sata uvečer i 06:00 sati ujutro idućeg dana smatra se noćnim radom. Radnik može da radi noću uzastopno najviše jednu sedmicu. Poslodavac je dužan radnicima koji rade noću osigurati periodične ljekarske preglede najmanje jednom u dvije godine, o čemu poslodavac vodi propisanu evidenciju. Poslodavac je obavezan osigurati posebnu zaštitu radnika koji rade noću i u smjenama, u skladu sa članom 41. ZORu. Član 47. (Zabrana noćnog rada) Zabranjen je noćni rad trudnica počev od šestog mjeseca trudnoće, majki i usvojitelja, kao i lica kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj i to do navršene dvije godine života djeteta. Zabranjen je noćni rad maloljetnih radnika, u skladu sa članom 42. ZOR-u. Izuzetno, maloljetni radnici privremeno mogu biti izuzeti od zabrane noćnog rada u slučaju havarija, više sile i zaštite interesa Federacije Bosne i Hercegovine, na osnovu Četvrtak, 25. 12. 2025. (4) (1) (2) (3) (4) (5) SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO saglasnosti inspekcije rada kantona, osigurane po zahtjevu poslodavca. Vrijeme provedeno u noćnom radu je poseban uvjet rada koji se uzima u obzir prilikom određivanja opsega prava radnika, u skladu s kriterijima i mjerilima utvrđenim primjenjivim propisima. Član 48. (Obaveza vođenja evidencija) Poslodavac je dužan svakodnevno voditi evidenciju o prisustvu i neprisustvu na poslu radnika i drugih lica angažovanih na radu. Evidencija iz stava (1) ovog člana treba sadržavati podatke o početku i završetku radnog vremena, smjenama i druge podatke o prisustvu radnika na radu. Poslodavac je dužan, voditi evidenciju radnika koji su kod njega zaposleni – matična evidencija radnika, a na osnovu podataka iz člana 30. ovog Pravilnika. Sadržaj i način vođenja evidencija iz stava (1) i (3) ovog člana propisana je važećim Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i drugim licima angažovanim na radu. Poslodavac vodi i druge evidencije u skladu sa zakonskim propisima, organizacijom i procesima rada. IX. ODMORI I ODSUSTVA Član 49. (Odmor u toku radnog vremena) (1) Radnik koji radi duže od šest sati dnevno, ima pravo na odmor (dnevna pauza) u toku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta. (2) Dnevna pauza u trajanju od 30 minuta, u pravilu, koristi se u vremenskom periodu od 10:00 do 12:00 sati. (3) Poslodavac je dužan radniku na njegovo zahtjev, omogućiti odmor iz stava (1) ovog člana u trajanju od jednog sata za jedan dan u toku radne sedmice. (4) Vrijeme odmora iz stava (1) i (3) ovog člana se ne uračunava u radno vrijeme, i ne može se koristiti na početku i na kraju radnog vremena. Član 50. (Dnevni i sedmični odmor) (1) Radnik ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje dvanaest sati neprekidno. (2) Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi na dan svog sedmičnog odmora, osigurava mu se jedan dan u periodu određenom prema dogovoru poslodavca i radnika koji ne može biti duži od dvije sedmice. (3) Poslodavac može svojom odlukom naložiti radniku da radi na dan svog sedmičnog odmora, u slučaju više sile, iznenadnog povećanja obima posla, ako poslodavac ne može primijeniti druge mjere, kao i u drugim slučajevima utvrđenim kolektivnim ugovorom ili ovim Pravilnikom. (4) Odluka iz stava (3) ovog člana sadrži i pravo na uvećanje plaće na dan sedmičnog odmora. (5) Radniku se ne može uskratiti pravo na odmor u toku rada, dnevni i sedmični odmor. Član 51. (Pravo na godišnji odmor) (1) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na Broj 51 - Strana 139 godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada kod poslodavca. (2) Ako radnik nije stekao pravo na godišnji odmor u skladu sa stavom (1) ovog člana, ima pravo na najmanje jedan (1) dan godišnjeg odmora za svaki navršenih mjesec dana rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Član 52. (Trajanje godišnjeg odmora) (1) Radnik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najduže 36 radnih dana. (2) Maloljetni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana. (3) Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na pet radnih dana. (4) U trajanje godišnjeg odmora ne uračuna se vrijeme privremene spriječenosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja. Član 53. (Kriteriji za utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora) (1) Godišnji odmor od 20 radnih dana se uvećava, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti duže od 36 radnih dana, prema sljedećim kriterijima, kako slijedi: a) Po osnovu radnog staža: - za svake tri godine radnog staža 1 radni dan (kao navršena godina radnog staža uzima se godina radnog staža koju radnik navršava do donošenja rješenja o korištenju godišnjeg odmora) b) Po osnovu stručne spreme i složenosti poslova: - VSS 4 radna dana - VŠS i VKV 3 radna dana - SSS 2 radna dana - NSS 1 radni dan c) Po osnovu socijalnih i zdravstvenih uvjeta rada: - roditelju ili staratelju sa jednim 1 radni dan za svako djetetom do sedam godina života dijete - samohranom roditelju ili staratelju 2 radna dana za svako sa djetetom do deset godina dijete - samohranom roditelju, staratelju i 2 radna dana za svako licu kojem je dijete rješenjem dijete nadležnog organa povjereno na čuvanje i odgoj sa invaliditetom - osobi sa invaliditetom 2 radna dana d) Po osnovu uvjeta rada i prirode posla: - rad na poslovima sa otežanim 3 radna dana uvjetima rada - rad u smjenama u neradne dane 2 radna dana e) Po osnovu rezultata rada: - za uspješne rezultate rada 1 radni dan - za naročito uspješne rezultate rada 2 radna dana f) Po osnovu učešća u oružanim snagama: - učešće u odbrambeno – 1 radni dan oslobodilačkom ratu 12 - 18 mjeseci - učešće u odbrambeno – 2 radna dana oslobodilačkom ratu 18 - 30 mjeseci Broj 51 - Strana 140 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO - učešće u odbrambeno – 3 radna dana oslobodilačkom ratu više od 30 mjeseci (2) Uvećanje godišnjeg odmora radniku po osnovu odredbi iz tačke c) vršit će se uz osiguranje relevantne dokumentacije i to po jednom utvrđenom osnovu. Član 54. (Način korištenja godišnjeg odmora) (1) Godišnji odmor radnik može koristiti u dva dijela. (2) Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju. (3) Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine. (4) Radnik koji ne iskoristi dio godišnjeg odmora u smislu stava (3) ovog člana, nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu. (5) Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kada on to želi, uz obavezu da o tome pismeno obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog korištenja. Član 55. (Plan korištenja godišnjeg odmora) (1) Plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac uz prethodnu konsultaciju sa radnicima, uzimajući u obzir nesmetano odvijanja procesa rada. (2) Plan korištenja godišnjeg odmora se izrađuje uzimajući u obzir organizaciju radnih mjesta odnosno organizacione jedinice kod poslodavca u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova, na način da se osigura ravnomjeran raspored korištenja godišnjeg odmora i neometano odvijanje procesa rada na nivou organizacionih jedinica i na nivou poslodavca. (3) Osnova za izradu rješenja je plan korištenja godišnjeg odmora iz stava (1) ovog člana koji mora biti usaglašen na nivou organizacionih jedinica cijeneći potrebe posla i opravdane razloge radnika. (4) Plan korištenja godišnjeg odmora se utvrđuje najkasnije do kraja marta tekuće godine. (5) U skladu sa planom korištenja godišnjeg odmora radniku se izdaje rješenje o trajanju godišnjeg odmora i periodu njegovog korištenja najmanje sedam dana prije korištenja godišnjeg odmora. (6) Radnik za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plaće, u visini plaće koju bi ostvario da je radio. (7) U godišnji odmor se ne uračunava subota, nedjelja, praznici u koje se ne radi, vrijeme provedeno na bolovanju, porođajno odsustvo i drugi periodi odsutnosti koji se priznaju u staž osiguranja. (8) Po prestanku okolnosti iz stava (7) ovog člana radnik nastavlja sa korištenjem godišnjeg odmora. Član 56. (Prekid korištenja godišnjeg odmora) (1) Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršavanja posebno važnih i neodgodivih službenih poslova na prijedlog rukovodioca organizacione jedinice, a na osnovu odluke direktora. (2) Radniku kojem je odgođeno, odnosno prekinuto korištenje godišnjeg odmora, mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavak korištenja godišnjeg odmora kao i (3) (1) (2) (3) (1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) Četvrtak, 25. 12. 2025. nadoknada razumnih troškova nastalih prekidom godišnjeg odmora. Osnova za nadoknadu troškova jeste osiguranje vjerodostojne finansijske dokumentacije radnika da su troškovi stvarno nastali. Član 57. (Način korištenja preostalog dijela godišnjeg odmora) Nakon iskorištenog prvog dijela godišnjeg odmora, radnik može tražiti korištenje preostalog dijela godišnjeg odmora i to pisanim putem, uz navođenje osobe koja će mu biti zamjena za vrijeme korištenja godišnjeg odmora (ako je moguće da radnik ima zamjenu tokom odsustva). Zahtjev iz stava (1) ovog člana radnik podnosi direktoru, koji je obavezan da prilikom donošenja odluke o odobravanju korištenja preostalog dijela godišnjeg odmora uzme u obzir potrebe rada, želje radnika, te da pismenim putem obavijesti radnika o svojoj odluci. Direktor je obavezan da putem elektronske pošte svoju odluku proslijedi neposrednom rukovodiocu radnika. Član 58. (Plaćeno odsustvo) Tokom kalendarske godine radnik ima pravo, uz osiguranje vjerodostojne dokumentacije, na odsustvo sa rada uz naknadu plaće – plaćeno odsustvo u slučaju: stupanja u brak, porođaj supruge, teže bolesti ili gubitka člana uže porodice, odnosno domaćinstva i u drugim slučajevima određenim primjenjivim propisima. Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, u slučajevima, kako se navodi: a) sklapanje braka radnika 5 radnih dana b) sklapanje braka u porodici (vlastita 2 radna dana djeca) c) rođenje djeteta 3 radna dana d) teže bolesti ili gubitak člana 7 radnih dana porodice e) selidba u istom mjestu 2 radna dana f) elementarne nepogode 5 radnih dana Članom uže porodice u smislu stava (2) tačke d) ovog člana smatraju se: bračni, odnosno vanbračni partner, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), roditelji (otac, majka, očuh, maćeha i usvojilac), dedo i nana (po ocu i majki), braća i sestre. Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada, u trajanju od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje stručnog ili drugog ispita koji predstavlja uvjet za obavljanja poslova radnog mjesta. Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada, u trajanju od dva radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja vjerskih odnosno tradicijskih potreba. Radnik, kao dobrovoljni davalac krvi, ima pravo na dva radna dana plaćenog odsustva: na dan dobrovoljnog davanja krvi i naredni dan, a kao dokaz potrebno je priložiti potvrdu medicinske ustanove u kojoj je krv donirana. Radnik, sindikalni povjerenik i drugi sindikalni predstavnik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju do dva dana mjesečno, zbog obavljanja sindikalnih aktivnosti i zbog prisustva sindikalnim sastancima, kongresima, konferencijama, sindikalnim školama, Četvrtak, 25. 12. 2025. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO sindikalnim sportskim susretima i drugim oblicima osposobljavanja u zemlji i inostranstvu. (8) Ako je radnik već ostvario pravo na plaćeno odsustvo iz stava (2) ovog člana, izuzetno, u slučaju smrti člana uže porodice, radnik ima pravo na dodatnih sedam radnih dana plaćenog odsustva. (9) Za sve slučajeve navedene u stavu (2) ovog člana plaćeno odsustvo će se koristi namjenski i to u periodu kada se slučaj stvarno dogodio i ne može se koristiti naknadno. (10) U pogledu sticanja prava iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, vrijeme plaćenog odsustva se smatra vremenom provedenim na radu. Član 59. (Neplaćeno odsustvo) (1) Poslodavac može radniku, na njegov pisani zahtjev, odobriti odsustvo sa rada bez naknade plaće – neplaćeno odsustvo, u trajanju do 30 dana, ako to dozvoljava priroda posla i trenutna potrebitost, kako slijedi: a) pripremanje i polaganje ispita 30 dana b) gradnju i popravku kuće ili stana 30 dana c) njegu člana porodice 30 dana d) banjsko liječenje, odnosno oporavak po 30 dana nalogu ljekara e) posjetu članu uže porodice koji živi ili 30 dana radi u inostranstvu f) sudjelovanje na stručnim seminarima 15 dana g) sudjelovanje na kulturnim, društvenim 15 dana ili sportskim manifestacijama h) kada je radnik u cijelosti iskoristio pravo 7 dana na plaćeno odsustvo i) i drugim opravdanim slučajevima (2) Izuzetno, u slučaju iz stava (1) tačke e) poslodavac može radniku odobriti neplaćeno odsustvo u trajanju maksimalno do jedne godine. Član 60. (Prava po osnovu neplaćenog odsustva) Za vrijeme korištenja neplaćenog odsustva, prava i obaveze radnika iz rada i po osnovu rada miruju. Član 61. (Odobravanje odsustva) (1) Plaćeno odnosno neplaćeno odsustvo ostvaruje se na osnovu pisanog zahtjeva radnika, koji obavezno treba da sadrži: a) razlog zbog kojeg se traži odsustvo, b) vrijeme korištenja odsustva, c) obrazloženje za korištenje odsustva. (2) Na prijedlog rukovodioca organizacione jedinice, direktor odlučuje o odsustvima iz stava (1) ovog člana rješenjem. (3) U slučaju potrebe ili sumnje na zloupotrebu odsustva, direktor može zahtijevati od radnika dostavu dodatnih dokaza o potrebi korištenja odsustva. X. ZAŠTITA ŽIVOTA I ZDRAVLJA RADNIKA Član 62. (Obaveze poslodavca i radnika) (1) Prilikom stupanja radnika na rad, odnosno po zasnivanju radnog odnosa poslodavac je dužan osigurati zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika u svakom obliku povezanim sa Broj 51 - Strana 141 radom, a posebno održavati prostorije, uređaje, opremu, mjesto rada, pristup mjestu rada, primijeniti mjere zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, sprječavati opasnost na radu, obavještavati radnike o opasnosti na radu i omogućiti im da se upoznaju sa pravilima u vezi sa radnim odnosima i propisima u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu, te je poslodavac dužan upoznati radnika sa organizacijom rada, kao i osposobljavati ga za rad na siguran način te provoditi ostale propisane mjere zaštite na radu. (2) Svaki radnik ima pravo i obavezu da koristi sve mjere zaštite predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim važećim propisima, te je odgovoran za vlastitu sigurnost i zdravlje kao i sigurnost i zdravlje ostalih radnika na koje utiču njegovi postupci na radu. (3) Radnik je obavezan pravilno i oprezno upotrebljavati sredstva rada, ličnu zaštitnu opremu i odmah obavijestiti poslodavca o događaju koji predstavlja moguću opasnost, te provoditi druge propisane mjere. (4) Pored obaveza iz stava (1) ovog člana, poslodavac je dužan jedanput godišnje organizovati preventivni zdravstveni (sistematski) pregled radnika. Član 63. (Naknadno upućivanje na ljekarski pregled) (1) Poslodavac ima pravo uputiti radnika na ljekarski pregled u zdravstvenu ustanovu koju on odredi radi utvrđivanja zdravstvenog stanja radnika i kada sumnja da radnik nije zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je raspoređen. (2) Troškove ljekarskog pregleda iz stava (1) ovog člana snosi poslodavac. (3) Ako radnik odbije da obavi ljekarski pregled iz stava (1) ovog člana, smatrat će se da radnik više nije sposoban za rad na svome radnom mjestu, tako da mu se može otkazati ugovor o radu u skladu sa ZOR-u. (4) Poslodavac upućuje radnika na ljekarski pregled i u drugim slučajevima kada je to zakonom propisano kao pravo ili obaveza poslodavca. (5) Odbijanje, izbjegavanje ili ometanje ljekarskog pregleda iz stava (1) ovog člana smatra se težim prijestupom, odnosno težom povredom radne obaveze. Član 64. (Zaštita maloljetnika) Maloljetnik ne može da radi na naročito teškim fizičkim poslovima, radovima pod zemljom ili pod vodom, kao i na drugim poslovima koji bi mogli štetno i sa povećanim rizikom da utiču na njegov život i zdravlje, razvoj i moral, s obzirom na njegove psihofizičke poslove. Član 65. (Zaštita žena i materinstva) (1) Žena ne smije obavljati osobito teške fizičke poslove koji s obzirom na njezine psihofizičke osobine, osobito ugrožavaju ženin život ili zdravlje. (2) Poslodavac je dužan ženu za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, rasporediti na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja, koje je utvrdio doktor medicine nadležne zdravstvene ustanove. (3) Ako poslodavac nije u mogućnosti da osigura raspoređivanje žene u smislu stava (2) ovog člana, žena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće, u skladu sa kolektivnim ugovorom i odredbama ovog Pravilnika. Broj 51 - Strana 142 (4) (5) (6) (7) (1) (2) (3) (4) (5) (1) (2) (3) (4) (5) (1) (2) (3) (4) SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Privremeni raspored iz stava (2) ovog člana ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene. Ženu, iz stava (1) ovog člana, poslodavac može premjestiti na drugo radno mjesto samo uz njen pristanak. Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće. Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći niti uputiti drugu osobu da traži takve podatke, osim ako žena lično zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica. Član 66. (Porođajno odsustvo) Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno. Žena može na osnovu nalaza ovlaštenog doktora medicine početi koristiti porođajno odsustvo 28 dana prije očekivanog datuma porođaja. Za vrijeme korištenja porođajnog odsustva, radnik – žena ima pravo na naknadu plaće, u skladu sa posebnim zakonom. Pored prava iz stava (3) ovog člana, radniku – ženi, poslodavac može isplatiti razliku do pune plaće u trajanju od jedne godine neprekidno, počev od datuma stupanja na porođajno odsustvo. O pravu iz stava (4) ovog člana odlučuje se rješenjem. Član 67. (Korištenje porođajnog odsustva) Radnik – žena podnosi zahtjev za korištenje porođajnog odsustva poslodavcu, uz koji dostavlja i potvrdu ovlaštenog doktora medicine o trudnoći. Radnik – žena može odlučiti da koristi porođajno odsustvo u trajanju kraćem u odnosu na član 66. stav (1) ovog Pravilnika, s tim da porođajno odsustvo ne može biti kraće od šest mjeseci, osim u slučaju da otac djeteta koristi porođajno odsustvo. Ako se radnik – žena vraća na posao nakon šest mjeseci porođajnog odsustva, o tome mora obavijestiti direktora pismenim putem do kraja trećeg mjeseca nakon porođaja. Ako ova obavijest nije primljena u traženom periodu, poslodavac može odlučiti da ne odobri radniku – ženi povratak na posao prije isteka 12 mjeseci porođajnog odsustva. Prije porođaja i početka korištenja porođajnog odsustva, radnik – žena će dogovoriti sastanak sa poslodavcem kako bi razgovarali o planu rada, te kako bi poslodavac mogao donijeti odluku o zamjeni na radnom mjestu radnika tokom trajanja porođajnog odsustva. Član 68. (Pravo na korištenje porođajnog odsustva oca) Radnik – otac ima pravo odsustva u vrijeme rođenja djeteta ili neposredno nakon toga u skladu sa zakonom. Radnik – otac može koristiti porođajno odsustvo u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako majka iz drugih opravdanih razloga ne može koristiti porođajno odsustvo, o čemu je dužan da obavijesti poslodavca. Pored slučaja iz stava (2) ovog člana, radnik – otac može koristiti pravo na porođajno odsustvo i ako se tako dogovori sa majkom djeteta. Radnik – žena je dužna obavijesti poslodavca da će pravo na porođajno odsustvo koristiti radnik – otac, uz Četvrtak, 25. 12. 2025. dostavljanje ovjerene izjave od nadležnog organa o činjenicama koje se specificiraju. Član 69. (Obavijest poslodavcu o korištenju drugih prava nakon porođajnog odsustva) (1) U odnosu na druga prava radnika – žene – majke, radnika – oca, radnika – roditelja, radnika – posvojitelja ili osoba koje skrbe o djetetu, radnika – roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju, rad sa polovinom punog radnog vremena i sve druge situacije vezane za porođajno odsustvo, neposredno se primjenjuju odredbe ZOR-u. (2) Radnik koji namjerava koristiti druga određena prava nakon isteka porođajnog odsustva, dužan je što je prije moguće, a najmanje mjesec dana ranije, pismeno obavijestiti poslodavca o svojoj namjeri. Član 70. (Zabrana otkaza ugovora o radu) (1) U skladu sa primjenjivim propisima, radniku, za vrijeme trudnoće, korištenja porođajnog odsustva, korištenja prava na rad sa polovinom punog radnog vremena i odsustva radi dojenja, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu. (2) Okolnosti iz stava (1) ovog člana ne sprečavaju prestanak ugovora o radu zaključenog na određeno vrijeme, istekom vremena na koje je zaključen taj ugovor. Član 71. (Privremena spriječenost na rad) (1) Radnik koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog liječenja ili oporavka, poslodavac mu ne može otkazati ugovor o radu, osim ako je počinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu. (2) Privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor medicine, odnosno nadležna ljekarska komisija. (3) Radnik je dužan odmah obavijestiti poslodavca o nastupanju spriječenosti za rad pisanim putem dostavljanjem potvrde od izabranog doktora medicine, a najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja privremene spriječenosti za rad. (4) Ako iz opravdanih razloga radnik nije mogao ispuniti obavezu iz stava (3) ovog člana, dužan je to učiniti što prije, a najkasnije u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao. (5) Izvještaj o privremenoj spriječenosti za rad – doznaku izabranog doktora medicine je dužan dostaviti na kraju mjeseca, odnosno nadležne ljekarske komisije u slučaju produženja spriječenosti za rad. (6) Po prestanku privremene spriječenosti za rad, radnik je dužan dostaviti poslodavcu odgovarajuću doznaku izabranog doktora medicine o prestanku privremene spriječenosti za rad, prvi radni dan po povratku radnika na rad. (7) Izvještaj o privremenoj spriječenosti za rad – doznaka izabranog doktora medicine je osnova za ostvarivanje prava na naknadu plaće. (8) Privremena spriječenost za rad se ne može utvrditi retroaktivno, osim ako je drugačije utvrđeno propisima kojima je uređeno zdravstveno osiguranje. (9) Zloupotreba odsustva zbog privremene spriječenosti za rad, što može uključivati, ali nije ograničeno na, falsifikovanje medicinske dokumentacije, obavještavanje poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad bez Četvrtak, 25. 12. 2025. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO blagovremenog dostavljanja "doznaka", dostavljanje retroaktivno izdatih "doznaka" i slično, predstavlja teži prijestup ili težu povredu radnih obaveza. (10) U slučajevima i za vrijeme iz stava (1) ovog člana, radniku ne može prestati ugovor o radu koji je zaključen na određeno vrijeme, osim ako je počinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu. (11) U slučaju iz stava (10) ovog člana ugovor o radu na određeno vrijeme se neće smatrati ugovorom o radu na neodređeno vrijeme u skladu sa odredbama ZOR-u. Član 72. (Uvjeti povratka na radno mjesto) (1) Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno uticati na ostvarivanje prava radnika iz radnog odnosa. (2) Radnik koji je privremeno bio spriječen na rad zbog povrede ili povrede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti do šest mjeseci, a za kojeg nakon liječenja odnosno oporavka, zdravstvena ustanova, odnosno ovlašteni doktor medicine, utvrdi da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio. (3) Ako ne postoji mogućnost da se radnik koji je bio privremeno spriječen na rad duže od šest mjeseci vrati na poslove na kojima je radio ili na druge odgovarajuće poslove, poslodavac ga može rasporediti na druge poslove prema njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima, ako isti postoje. Član 73. (Postupanje kod promjene radne sposobnosti) (1) Ako nadležna ustanova za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja ocijeni da kod radnika postoji promijenjena radna sposobnost (invalid II kategorije), poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje nadležne ustanove, u pisanoj formi ponuditi mu novi ugovor o radu za obavljanje poslova za koje je radnik sposoban, ako takvi poslovi postoje, odnosno ako uz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postoji mogućnost rasporeda radnika na druge poslove. (2) Radi osiguranja takvih poslova, poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena odnosno poduzeti sve razumne mjere da radniku iz stava (1) ovog člana osigura odgovarajuće poslove. Član 74. (Otkaz ugovora o radu radnika sa promijenjenom radnom sposobnosti) (1) Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika odnosno sindikata, otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost, ako je kod poslodavca vijeće zaposlenika odnosno sindikat formiran. (2) Ako vijeće zaposlenika odnosno sindikat uskrati saglasnost iz stava (1) ovog člana rješavanje spora se može povjeriti arbitraži u skladu sa kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom. (3) Postupak arbitraže će se provoditi po odredbama Zakona o parničnom postupku koje se odnose na rješavanje radnog spora pred sudom. (4) Ako je nezadovoljan odlukom arbitraže, poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostavljanja arbitražne odluke (5) Broj 51 - Strana 143 zatražiti da predmetnu saglasnost nadomjesti sudska odluka. U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stava (1) ovog člana, radnik ima pravo na otpremninu u skladu sa važećim propisima, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika. XI. PLAĆA I NAKNADE PLAĆE Član 75. (Pravo na plaću) (1) Radnik ima pravo na plaću za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu, kao i na naknadu plaće i druga primanja koja nemaju karakter plaće. (2) Pravo na plaću iz stava (1) ovog člana se ostvaruju se primjenom osnova i mjerila utvrđenih zakonskim propisima, ovim Pravilnikom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu. (3) Plaća radnika sastoji se od osnovne plaće, dijela plaće koji se obračunava na osnovu radnog učinka, ako je isti ostvaren (promjenjivi dio) te dijela plaće koji se obračunava na osnovu uvećanja plaće u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom. (4) Osnovna plaća radnika predstavlja proizvod osnovice za obračun plaće i odgovarajućeg koeficijenta utvrđenog za određeno radno mjesto. Član 76. (Određivanje plaće prema radnom mjestu) Radnik ima pravo na plaću koja odgovara njegovom radnom mjestu, u skladu sa zaključenim ugovorom o radu. Član 77. (Utvrđivanje osnovice za obračun plaće radnika) Osnovica za obračun plaće radnika utvrđuje se u skladu sa članom 5. važećeg Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo. Član 78. (Platni razredi i koeficijenti radnika) (1) Za svako radno mjesto radnika utvrđeni su odgovarajući platni razredi i koeficijenti koji služe kao osnova za obračun plaće radnika. (2) Odgovarajući platni razredi i koeficijenti za sva radna mjesta utvrđeni su Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova Memorijalnog centra Sarajevo. (3) Pravilnik iz stava (2) ovog člana sadrži detaljne informacije o razvrstavanju radnih mjesta i njihovom vrednovanju kroz sistem platnih razreda i koeficijenata. Član 79. (Platni razred imenovanog lica – direktora) (1) Osnovna mjesečna neto plaća direktora se utvrđuje u skladu sa članom 11. važećeg Zakona o plaćama i naknadama članova organa upravljanja i drugih organa institucija Kantona Sarajevo, kantonalnih javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je osnivač Kanton Sarajevo, kao i članom 18. i članom 19. stav (2) važeće Uredbe o određivanju visine plaća i naknada organa upravljanja i drugih organa institucijama Kantona Sarajevo, kantonalnih javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je osnivač Kanton Sarajevo. (2) Visina mjesečne plaće direktora precizirat će se ugovorom o radu. Broj 51 - Strana 144 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Član 80. (Plaća pripravnika) (1) Plaća pripravnika visoke, više i srednje stručne spreme utvrđuje se u iznosu, i to: a) za visoku školsku spremu u iznosu 80 % od početne osnovne plaće utvrđene za radno mjesto stručnog saradnika, b) za višu školsku spremu u iznosu 80 % od početne osnovne plaće utvrđene za radno mjesto samostalnog referenta, i c) za srednju školsku spremu u iznosu 80 % od početne osnovne plaće utvrđene za radno mjesto referenta. (2) Početna osnovna plaća iz stava (1) ovog člana predstavlja samo iznos plaće, bez dijela plaće po osnovu penzijskog staža. (3) Izuzetak od stava (1) ovog člana čini član 23. stav (7) ovog Pravilnika. Član 81. (Najniža osnovna plaća) (1) Najniža osnovna plaća radnika ne može biti manja od 70 % prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjem objavljenom statističkom podatku Federalnog zavoda za statistiku. (2) U slučaju da množenjem utvrđene osnovice i pripadajućeg koeficijenta najniža plaća iznosi manje od 70 % od prosječne plaće, radniku će se isplatiti plaća u navedenom postotku. (3) Ako radnik u određenom mjesecu ima manji broj radnih sati od mjesečnog fonda radnih sati, plaća će mu biti obračunata na osnovu punog fonda radnih sati, a manjak radnih sati će se nadoknaditi iz viška radnih sati u narednom periodu, uz vođenje posebne evidencije. Član 82. (Povećanje troškova života) U slučaju povećanja indeksa potrošačkih cijena mjerenih od strane Federalnog zavoda za statistiku, većih od 5 % osnovica za utvrđivanje plaća može se prilagoditi na mjesečnoj osnovi. Član 83. (Uvećanje osnovne plaće) (1) Osnovna plaća radnika uvećat će se: a) za prekovremeni rad 50 %, b) za rad noću 35 %, c) za rad u dane sedmičnog odmora 30 %, d) za rad u dane praznika koji su po zakonu državni praznici 50 %. (2) Procenat povećanja iz stava (1) ovog člana primjenjuje se samo na plaću utvrđenu za vrijeme provedeno u naznačenim statusima rada. (3) Uvećanja iz stava (1) ovog člana se međusobno ne isključuju. (4) Pored navedenog u stavu (1) ovog člana, ukupna plaća iz člana 75. ovog Pravilnika se može povećati na ime dodatka na osnovnu plaću u fiksnom iznosu: za slučaj da radnik obavlja i druge poslove koji nisu predviđeni radnim mjestom za koje se ugovor o radu zaključuje ili u slučaju drugih specifičnih okolnosti u skladu sa rješenjem direktora. (5) Fiksni iznos dodatka iz stava (4) ovog člana može iznositi do 20 % od osnovne plaće radnika. (6) Uvećanje plaće iz stava (1) ovog člana ostvaruju se donošenjem rješenja u kome će biti precizno naznačena Četvrtak, 25. 12. 2025. vrsta poslova, broj sati provedenih na takvom poslu i broj izvršilaca posla. Član 84. (Uvećanje plaće po osnovu radnog učinka) (1) Osnovna plaća radnika može se uvećati po osnovu radnog učinka i to najviše do 20 % osnovne plaće radnika za prethodni mjesec, u skladu sa kriterijima za utvrđivanje radnog učinka. (2) Uvećanje plaće po osnovu radnog učinka koji ostvaruje radnik se određuje u skladu sa rješenjem koje donosi direktor bilo samoinicijativno ili prema procjeni i na prijedlog neposrednog rukovodioca, a ovisno o godišnjem budžetu, mjesečnoj iskorištenosti koju prati neposredni rukovodilac i izvanrednim postignućima na tekućim projektima. (3) Kriteriji za utvrđivanje radnog učinka su: a) kvaliteta izvršenih poslova, b) obim izvršenih poslova, c) rok izvršenja poslova, d) odnos radnika prema radnim obavezama. (4) Kriteriji za utvrđivanje radnog učinka se cijene u zavisnosti od primjenjivosti kriterija u odnosu na radno mjesto. Član 85. (Uvećanje plaće po osnovu posebnih uvjeta rada) (1) Uvećanje plaće po osnovu posebnih uvjeta rada utvrđuje se u iznosu 5 % od osnovne plaće za radna mjesta: šef službe za uređenje i održavanje, radnik za uređenje i održavanje i pomoćni radnik za uređenje i održavanje. (2) Uvećanje plaće iz stava (1) ovog člana obračunava se na osnovnu plaću bez dijela plaće po osnovu radnog staža i čini dio plaće. Član 86. (Minuli rad) Osnovna plaća radnika se povećava po osnovu minulog rada za 0,6 % za svaku započetu godinu staža osiguranja radnika, a najviše do 20 %. Član 87. (Dio plaće po osnovu ocjene rada) Pravila, način, kriteriji i dio plaće po osnovu ocjene rada će se definirati Pravilnikom o ocjenjivanju rada radnika poslodavca. Član 88. (Druga povećanja plaće) (1) Zbog općeg povećanja cijena dobara i usluga, a uslijed nemogućnosti izmjene koeficijenata propisanih Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova, osnovna plaća radnika se povećava za 10 %, sve do donošenja izmjena Pravilnika. (2) Za radna mjesta radnika sa naučnim i istraživačkim zvanjima, bit će utvrđena posebna uvećanja osnovne plaće. (3) Ako se osnovna plaća isplaćuje u iznosu od 70 % prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjem objavljenom statističkom podatku, u tom slučaju se na taj iznos vrši uvećanje plaće za 10 %. Član 89. (Naknada plaće za vrijeme privremene spriječenosti na rad) (1) Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti na rad (bolovanje) do 42 dana u visini njegove neto plaće isplaćene za prethodni mjesec. (2) Naknada plaće za bolovanje preko 42 dana iz stava (1) ovog člana ostvaruje se prema propisima Federacije Bosne Četvrtak, 25. 12. 2025. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO i Hercegovine kojim se uređuje naknada za bolovanje, s tim da razliku do pune plaće isplaćuje poslodavac. Član 90. (Naknada plaće za godišnji odmor i plaćeno odsustvo) Radnik ima pravo na naknadu plaće za period odsustvovanja sa rada iz opravdanih razloga kao što je vrijeme korištenja godišnjeg odmora i plaćenog odsustva, u visini svoje neto plaće isplaćene za prethodni mjesec. Član 91. (Naknada plaće za vrijeme porođajnog odsustva) Radnik za vrijeme korištenja porođajnog odsustva ima pravo na naknadu plaće prema propisima kojim se uređuje ova oblast, s tim da razliku do pune plaće isplaćuje poslodavac. Član 92. (Naknada plaće za rad sa polovinom punog radnog vremena) (1) Nakon isteka porođajnog odsustva, žena sa djetetom najmanje do jedne godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta, ako propisom kantona nije predviđeno duže trajanje ovog prava. (2) Za vrijeme korištenja prava iz stava (1) ovog člana, radnik ima za polovinu punog radnog vremena za koje ne radi, pravo na naknadu plaće u skladu sa odredbama propisa koji uređuje ovu oblast. Član 93. (Naknada plaće roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju) Roditelju djeteta sa težim smetnjama u razvoju, koji radi polovinu punog radnog vremena, u slučaju da se radi o samohranom roditelju ili su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smješteno u ustanovu socijalno – zdravstvenog zbrinjavanja, a na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove, pripada mu pravo na naknadu plaće do visine pune plaće, dok ovo pravo na naknadu ne bude regulisano posebnim zakonom. XII. NAKNADE KOJE NEMAJU KARAKTER PLAĆE Član 94. (Naknada za ishranu tokom rada – topli obrok) (1) Radnik ima pravo na novčanu naknadu za ishranu u toku rada (topli obrok) u visini 1 % prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjem objavljenom statističkom podatku. (2) Naknada za ishranu tokom rada (topli obrok) pripada i licima na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa sa punim radnim vremenom, a isplaćuje se iz sredstava poslodavca. (3) U slučaju promjene prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH ili promjene propisa uslijed kojih bi utvrđeni iznos iz stava (1) postao oporeziv, poslodavac će isplatiti najviši neoporezivi iznos (ako postoji). (4) Naknada za ishranu u toku rada ostvaruje se samo za dane koje je radnik proveo na radu, kao i u dane prisustvovanja na usavršavanju, seminarima i drugim oblicima obrazovanja u Kantonu Sarajevo. (5) Naknada iz stava (1) ovog člana se ne ostvaruje za vrijeme odsustva s rada po osnovu službenog puta, bolovanja, godišnjeg odmora, plaćenog ili neplaćenog odsustva. (1) (2) (3) (1) (2) (3) (4) (5) (1) (2) Broj 51 - Strana 145 Član 95. (Naknada na ime regresa) Radnik ima pravo na naknadu na ime regresa za korištenje godišnjeg odmora u visini 50 % prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjem objavljenom statističkom podatku. Uvjet za sticanje prava na regres je korištenje najmanje prvog dijela godišnjeg odmora, odnosno najmanje 12 radnih dana kod poslodavca. Ako poslodavac regres isplati unaprijed, prije ostvarivanja uvjeta iz stava (2) ovog člana, radnik koji ne iskoristi blagovremeno prvi dio godišnjeg odmora, dužan je primljeni iznos regresa vratiti poslodavcu. Član 96. (Naknada za prijevoz na posao i sa posla) Radnik kome nije organizovan prijevoz na posao i sa posla, a čije je mjesto stanovanja udaljeno od mjesta rada najmanje dva kilometra, pripada mu naknada za troškove prijevoza na posao i s posla u visini koštanja mjesečne karte gradskog, prigradskog i međugradskog prijevoza – saobraćaja. U međugradski prijevoz – saobraćaj spadaju mjesta koja su udaljena od mjesta rada do 70 kilometara. Pravo na mjesečnu kartu za prijevoz u međugradskom saobraćaju imaju oni radnici koji dolaze na posao iz mjesta prebivališta koje se nalazi van područja u kome je mjesto sjedišta poslodavca. Pravo iz stava (3) ovog člana ostvaruje se na osnovu pisanog zahtjeva radnika u kojem navodi adresu stvarnog mjesta stanovanje, kao dokaz radnik osigurava prijavu prebivališta (CIPS prijavnica) i dokumentaciju od prijevoznika – pravnog lica čiji prijevoz koristi za dolazak na posao i s posla (dnevna ili mjesečna karta). Ako radnik koristi više prijevoznih sredstava od mjesta stanovanja do mjesta rada, poslodavac je dužan da mu osigura mjesečnu kartu odgovarajućeg prijevoznika, koja je najpovoljnija za radnika. Član 97. (Naknada troškova za službena putovanja) Radnik kojeg poslodavac uputi na službeno putovanje ima pravo na naknadu troškova u skladu sa uvjetima i u iznosima utvrđenim Uredbom o naknadama troškova za službena putovanja Kantona Sarajevo. Ostale odredbe Uredbe o naknadama troškova za službena putovanja se po analogiji primjenjuju na poslodavca. XIII. POMOĆI PO OSNOVU RADNOG ODNOSA Član 98. (Naknada za slučaj povrede na radu, teške bolesti, invalidnosti ili hirurške intervencije) (1) U slučaju povrede na radu, teške bolesti, invalidnosti ili hirurške intervencije radnika ili člana njegove uže porodice, isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini tri prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjem objavljenom statističkom podatku. (2) Pod teškom bolešću iz stava (1) ovog člana, podrazumijevaju se bolesti utvrđene Listom teških bolesti i teških tjelesnih povreda na osnovu kojih se ostvaruje naknada za slučaj teške invalidnosti ili teške bolesti. Broj 51 - Strana 146 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Pravo na jednokratnu novčanu pomoć iz stava (1) ovog člana, po osnovu invalidnosti ostvaruje se za utvrđeni stepen invalidnosti od najmanje 60 %. (4) Naknada iz stava (1) ovog člana isplaćuje se samo jednom po osnovu iste povrede, iste teške bolesti, istog invaliditeta ili iste hirurške intervencije. (5) Pismeni zahtjev za isplatu jednokratne novčane pomoći podnosi radnik, odnosno član uže porodice ili radnik za člana uže porodice, uz prilaganje nalaza, ocjene i mišljenja Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja, a čije troškove nalaza snosi radnik. (6) Članom uže porodice iz stava (1) ovog člana smatraju se: a) bračni i vanbračni drug ako žive u zajedničkom domaćinstvu, b) dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje do 18 godina odnosno do 26 godina starosti, ako se nalaze na redovnom školovanju i nisu u radnom odnosu, a djeca nesposobna za rad bez obzira na starosnu dob), c) roditelji (otac, majka, očuh, maćeha i usvojitelji), d) braća i sestre bez roditelja do 18 odnosno do 26 godina starosti ako se nalaze na redovnom školovanju i nemaju drugih prihoda već ih korisnik naknade stvarno izdržava ili je obaveza njihovog izdržavanja zakonom utvrđena, a ako su nesposobni za rad, bez obzira na starosnu dob, pod uvjetom da sa njima žive u zajedničkom domaćinstvu, e) unučad ako nemaju roditelja i žive u zajedničkom domaćinstvu sa radnikom. Član 99. (Naknada za slučaj smrti radnika i pravo na osiguranje od posljedica nesretnog slučaja) (1) U slučaju smrti radnika njegovoj porodici se isplaćuje naknada za troškove sahrane u visini od četiri prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjem objavljenom statističkom podatku. (2) U slučaju smrti člana uže porodice radnika, isplaćuje mu se naknada u visini iz stava (1) ovog člana. (3) Članom uže porodice iz stava (2) ovog člana smatraju se članovi uže porodice kako je definisano članom 98. stav (6) ovog Pravilnika. (4) Ako kod poslodavca rade dva (2) ili više članova porodice, naknada za troškove sahrane iz stava (1) ovog člana se isplaćuje samo jednom zaposlenom članu uže porodice, uz dostavljanje relevantne dokumentacije. (5) Radnik ima pravo na osiguranje od posljedica nesretnog slučaja sa uključenim rizikom od prirodne smrti za vrijeme trajanja radnog odnosa kod poslodavca. (6) Visina osiguranja po osnovu iz stava (5) ovog člana određuje se prema polici osiguranja od posljedica nesretnog slučaja, odnosno polici osiguranja od prirodne smrti. (7) Ugovor o osiguranju sa osiguravajućom kućom zaključuje direktor za sve radnike poslodavca u skladu sa propisima. Član 100. (Naknada u slučaju prekobrojnosti) (1) U slučaju prestanka radnog odnosa radnika zbog prekobrojnosti, radnik ima pravo na naknadu u iznosu, kako slijedi: a) za radni staž do 10 godina naknada iznosi tri neto plaće radnika, (3) Četvrtak, 25. 12. 2025. za radni staž od 11 godina do 30 godina radnog staža naknada iznosi šest neto plaća radnika, c) za radni staž preko 30 godina naknada iznosi 10 neto plaća radnika. (2) Pod neto plaćom podrazumijeva se plaća koju je radnik ostvario u posljednjem mjesecu prije proglašenja prekobrojnosti. (3) Naknada iz stava (1) ovog člana se isplaćuje posljednjeg dana rada kod poslodavca. Član 101. (Naknada za rad u komisijama) (1) Članovi komisija koje se formiraju na osnovu rješenja Vlade Kantona Sarajevo, odnosno direktora poslodavca, kada poslove kao član komisije obavlja izvan radnog vremena, imaju pravo na maksimalnu mjesečnu naknadu za radu u komisijama, do visine jedne i pol (1,5) osnovice iz člana 5. važećeg Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo. (2) Odlukom Vlade Kantona Sarajevo reguliše se način i uvjeti obrazovanja komisija i način ostvarivanja naknade, a tačan iznos odnosno visinu naknade za rad svojim aktom utvrđuje Vlada Kantona Sarajevo, odnosno direktor poslodavca, za svaku pojedinačnu komisiju. (3) Naknada za rad u komisijama iz stava (1) ovog člana, a koje se finansiraju od uplata fizičkih ili pravnih lica, ne ulaze u ograničenja iz stava (1) ovog člana. Član 102. (Naknada po osnovu jubilarne nagrade i poklona) Poslodavac može, u skladu sa finansijskim mogućnostima, radnicima isplatiti naknadu po osnovu jubilarne nagrade za navršene godine radnog staža kod poslodavca i poklone povodom državnih, vjerskih i drugih praznika u visini neoporezivog iznosa u skladu sa propisima koji uređuju ovu oblast, a o čemu odluku donosi direktor. Član 103. (Naknada za lica na stručnom osposobljavanju) (1) Naknada za lica na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa visoke, više i srednje stručne spreme utvrđuje se u iznosu, i to: a) za visoku školsku spremu u iznosu 35 % od osnovne plaće utvrđene za radno mjesto stručnog saradnika, b) za višu školsku spremu u iznosu 35 % od osnovne plaće utvrđene za radno mjesto samostalnog referenta, c) za srednju školsku spremu u iznosu 35 % od osnovne plaće utvrđene za radno mjesto referenta. (2) Visina naknade iz stava (1) ovog člana određuje se od osnovne plaće odgovarajuće školske spreme. Član 104. (Pravo na otpremninu) (1) Radnik ima pravo na otpremninu pri odlasku u penziju u visini svojih pet ostvarenih prosječnih neto plaća isplaćenih u prethodnih pet mjeseci. (2) Otpremnina se isplaćuje uz isplatu zadnje pripadajuće plaće. Član 105. (Obračun isplate plaće) (1) Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada, u novcu, najkasnije do 10 dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec, u periodima isplate koji ne mogu biti duži od 30 dana. b) Četvrtak, 25. 12. 2025. (2) (3) (4) (5) SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Plaća iz stava (1) ovog člana utvrđuje se ugovorom o radu koji zaključuje direktor sa radnikom sa sadržanim elementima: lični podaci radnika, radno mjesto, platni razred, i sve elemente koji su uzeti u obzir za utvrđivanje visine mjesečne plaće. Prilikom isplate plaće poslodavac je dužan radniku uručiti pisani obračun plaće. Podaci o plaćama su javni. Sve izmjene u visini plaća vrše se ugovorom između poslodavca i radnika. XIV. IZUMI, PREDMETI INDUSTRIJSKOG DIZAJNA I TEHNIČKA UNAPREĐENJA RADNIKA Član 106. (Osnove postupanja) Na postupanja u slučaju izuma, predmeta industrijskog dizajna i tehničkog unapređenja radnika na radu ili u vezi s radom primjenjuju se odredbe člana 84. ZOR-u. XV. ZABRANA TAKMIČENJA RADNIKA S POSLODAVCEM Član 107. (Zakonska zabrana takmičenja) Radnik može, samo uz prethodno odobrenje poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. Član 108. (Ugovorena zabrana takmičenja) (1) Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najduže u periodu određenom primjenjivim propisima, radnik ne može zaposliti kod drugog lica koje je u tržišnoj utakmici sa poslodavcem i da ne može za svoj ili za račun trećeg lica, ugovarati i obavljati poslove kojima se takmiči sa poslodavcem. (2) Ugovorom o radu ili posebnim ugovorom koji se zaključuje sa pojedinim radnikom, mogu se drugačije urediti prava i obaveze radnika glede zabrane takmičenja. (3) Ugovorena zabrana takmičenja obavezuje radnika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obavezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu određenom primjenjivim propisima. XVI. DOPUNSKA DJELATNOST Član 109. (Uvjeti za obavljanje dopunske djelatnosti) (1) Radnik može obavljati dopunsku djelatnost za koju se plaća naknada u slučajevima koji se odnose na pružanje raznih stručnih usluga iz oblasti ekonomskih, tehničko tehnoloških i pravnih poslova, kao što je izrada programa, projektovanje, računovodstveni, finansijski i pravni poslovi, edukacija i obrazovanje, rad u raznim stručnim komisijama ili radnim grupama, rad u upravnim i nadzornim odborima javnih ustanova, skupštinama kantonalnih, gradskih i općinskih javnih preduzeća i drugih pravnih lica čiji je osnivač kanton, grad, odnosno općina i vršenje drugih sličnih intelektualnih poslova. (2) Poslovi iz stava (1) ovog člana, mogu se obavljati samo uz prethodno pribavljenu pismenu saglasnost direktora, koja se izdaje na pismeni zahtjev radnika. (3) Saglasnost iz stava (2) ovog člana može se dati samo pod uvjetom ako dopunska djelatnost iz stava (1) ovog člana, (4) Broj 51 - Strana 147 ne remeti obavljanje poslova radnog mjesta za koje je radnik zadužen. Saglasnost iz stava (2) ovog člana, daje se rješenjem. XVII. SUKOB INTERESA Član 110. (Osnove sukoba interesa) (1) Do sukoba interesa dolazi kada radnik stavlja svoje lične, društvene, finansijske ili političke interese ispred interesa poslodavca. (2) Svaki mogući sukob interesa mora biti odmah prijavljen u pisanom obliku i odobren od strane poslodavca. Član 111. (Sprječavanje sukoba interesa) (1) Radnik je odgovoran za izbjegavanje situacija koje predstavljaju – ili stvaraju privid – mogućeg sukoba između interesa radnika i interesa poslodavca. (2) Neke očite situacije koje mogu za posljedicu imati sukob interesa, jesu ako radnik ili član porodice radnika: a) ima lične investicije ili transakcije, b) ima značajan financijski interes kod dobavljača, konkurencije ili klijenta, c) ima interes za transakciju za koju je poznato da je poslodavac ili njegovo povezano društvo član zainteresiran ili da može biti zainteresiran, d) iskorištava mogućnosti poslodavca za lični profit, ili e) prima nagradu, proviziju ili drugu nadoknadu od dobavljača, konkurencije ili klijenta poslodavca. XVIII. NAKNADA ŠTETE Član 112. (Obaveza naknade štete) (1) Štetu koju radnik prouzrokuje poslodavcu na radu ili u vezi sa radom, namjerno ili krajnjom nepažnjom, dužan je štetu nadoknaditi, osim ako je šteta prouzrokovana za vrijeme obavljanja poslova po naredbi ovlaštenog lica poslodavca. (2) Ako se ne može utvrditi tačna visina štete ili bi njeno utvrđivanje prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, poslodavac će imenovati Komisiju koja će utvrditi štetu u paušalnom iznosu i koja će dostaviti izvještaj o visini prouzrokovane štete. (3) Ako je prouzrokovana šteta mnogo veća od utvrđenog paušalnog iznosa naknade štete, poslodavac može zahtijevati naknadu štete u visini stvarno prouzrokovane štete. (4) Ako je šteta nastala na stvari ili objektu, poslodavac može, na zahtjev radnika, dozvoliti da se šteta nadoknadi u određenom roku uspostavom u prijašnje stanje na stvari ili objektu a o trošku radnika. (5) Poslodavac može, u zavisnosti od visine štete, a na zahtjev radnika, dopustiti i plaćanje naknade štete u ratama, a što se utvrđuje posebnim rješenjem koje donosi direktor. (6) U slučaju kada radnik odbije da nadoknadi štetu utvrđenu odlukom, poslodavac može pokrenuti postupak nadoknade štete pred nadležnim sudom. Član 113. (Ponašanje radnika u vezi s radom) (1) Radnici materijalno i krivično odgovaraju za imovinu poslodavca kojom se služe u svom dnevnom radu, te su dužni tu imovinu održavati u urednom i ispravnom stanju. Broj 51 - Strana 148 (2) SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Sva postupanja radnika koja su suprotna odredbama ovog Pravilnika kažnjiva su i mogu imati za posljedicu otkaz radniku, uvjetovan njegovim ponašanjem. XIX. PRESTANAK UGOVORA O RADU Član 114. (Prestanak ugovora o radu) (1) Ugovor o radu prestaje na načine predviđene članom 94. ZOR-u. (2) Poslodavac je dužan u zakonom određenom roku od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave, kao i primjerak odjave sa obaveznog osiguranja, te mu, na zahtjev, izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa. Član 115. (Sporazumni prestanak ugovora o radu) (1) Zahtjev, odnosno prijedlog za zaključenje sporazuma o prestanku ugovora o radu, može dati poslodavac ili radnik. (2) Sporazum o prestanku ugovora o radu se zaključuje u pisanoj formi i potpisuje ga poslodavac i radnik. (3) Sporazumom iz stava (1) ovog člana se utvrđuje datum prestanka ugovora o radu, te ostala međusobna prava i obaveze koje iz prekida radnog odnosa proizilaze. (4) Zahtjev, odnosno prijedlog za zaključenje sporazuma o prestanku ugovora o radu radnik može povući do momenta dok ne bude potpisan od strane poslodavca. Član 116. (Otkaz ugovora o radu) Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu pod uvjetima i na način predviđen ZOR-u. Član 117. (Pisana forma otkaza) (1) Otkaz se daje u pisanoj formi i dostavlja se poslodavcu odnosno radniku kojem se otkazuje ugovor o radu. (2) Ako ugovor o radu otkazuje poslodavac, odluka o otkazu mora biti obrazložena i mora sadržavati pouku o pravnom lijeku, te se dostavlja u skladu sa odredbama ovog Pravilnika o dostavljanju. (3) Ako radnik daje otkaz, otkaz treba sadržavati nedvosmislenu izjavu volje radnika da otkazuje ugovor o radu. (4) Otkazni rok počinje teći od dana uručenja otkaza radniku, odnosno poslodavcu. Član 118. (Otkazni rok) (1) Poslodavac može otkazati ugovor o radu, u skladu sa ZORu i kolektivnim ugovorom. (2) Otkazni rok ne može biti kraći od rokova određeni zakonskim propisima. (3) Otkazni rok iznosi 15 dana u slučajevima kada ugovor o radu otkazuje poslodavac, odnosno 30 dana kad ugovor o radu otkazuje radnik. (4) Poslodavac i radnik se mogu dogovoriti da otkazni rok traje kraće od utvrđenog u stavu (3) ovog člana. Član 119. (Otkaz ugovora o radu od strane radnika) (1) Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani otkazni rok. (2) U skladu sa stavom (1) ovog člana, otkaz se bilježi i radniku se daje odgovor u pisanoj formi, čime se prihvata otkaz i utvrđuje zadnji radni dan radnika. Četvrtak, 25. 12. 2025. Član 120. (Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca) (1) Poslodavac može otkazati radniku ugovor o radu, uz propisani otkazni rok u skladu s ovim Pravilnikom i ugovorom o radu, ako: a) je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ili b) radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa. (2) Poslodavac može otkazati ugovor o radu u slučajevima iz stava (1) ovog člana, ako se ne može osnovano očekivati od poslodavca da zaposli radnika na druge poslove ili da ga prekvalifikuje i dokvalifikuje za rad na drugim poslovima. Član 121. (Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca bez obaveze poštivanja otkaznog roka) (1) Poslodavac može u skladu sa zakonom otkazati ugovor o radu radniku, bez obaveze poštivanja otkaznog roka određenog zakonom, u slučaju da je radnik odgovoran za teži prijestup ili za težu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od poslodavca da nastavi radni odnos. (2) Poslodavac može otkazati ugovor o radu bez obaveze poštivanja otkaznog roka i u slučaju kada je radnik pravosnažno osuđen za krivično djelo na radu ili u vezi sa radom, kao i ako se radnik ne vrati na rad u roku od pet dana od dana isteka roka mirovanja radnog odnosa u skladu sa primjenjivim propisima, te u slučaju nepoštivanja radne discipline. (3) Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponašanja ili rada radnika, obavezan je omogućiti radniku da se izjasni o elementima odgovornosti koja mu se stavljaju na teret. Član 122. (Otkaz ugovora o radu od strane radnika bez obaveze poštivanja otkaznog roka) (1) Radnik može otkazati ugovor o radu bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u slučaju da je poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od radnika da nastavi radni odnos. (2) U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stava (1) ovog člana radnik ima sva prava u skladu sa zakonom, kao da je ugovor nezakonito otkazan od strane poslodavca. Član 123. (Rok za otkaz ugovora o radu bez poštivanja otkaznog roka) U slučajevima iz člana 97. i člana 99. ZOR-u, ugovor o radu se može otkazati bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u roku od 60 dana od dana saznanja za činjenicu zbog koje se daje otkaz, ali najduže u roku od jedne godine od dana učinjene povrede. Član 124. (Otkaz sa ponudom izmijenjenog ugovora o radu) (1) Poslodavac može otkazati ugovor i istovremeno ponuditi radniku zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima. (2) Odredbe ZOR-u, odnosno ovog Pravilnika koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u slučaju kada poslodavac otkaže ugovor i istovremeno ponudi radniku zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima. (3) Ako radnik prihvati ponudu poslodavca iz stava (1) ovog člana, zadržava pravo da pred nadležnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora. Četvrtak, 25. 12. 2025. (4) (5) (1) (2) (3) (4) SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO O ponudi za zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku od osam dana od dana dostavljanja ugovora o radu sa izmijenjenim uvjetima. Zahtjev za zaštitu prava, podnesen protiv odluke iz stava (1) ovog člana ne odlaže njeno izvršenje. Član 125. (Privremeni raspored radnika na drugo radno mjesto) U hitnim slučajevima, kao što je zamjena iznenada odsutnog radnika, iznenadno povećanje obima posla, sprječavanje nastanka veće štete, elementarne nepogode i slično, poslodavac može donijeti jednostranu odluku o rasporedu radnika na drugo radno mjesto, a najduže do 60 dana u toku jedne kalendarske godine. U slučaju iz stava (1) ovog člana, odluka mora biti u pisanoj formi. U slučaju iz stava (1) ovog člana, plaća radnika i druge naknade se obračunavaju kao da je radio na radnom mjestu za koje ima zaključen ugovor o radu. Zahtjev za zaštitu prava, podnesen protiv odluke iz stava (1) ovog člana ne odlaže njeno izvršenje. XX. PRIJESTUPI ILI POVREDE RADNIH OBAVEZA Član 126. (Osnova i vrste prijestupa ili povreda radnih obaveza) (1) Prijestupi ili povrede radne obaveze mogu biti lakše i teže. (2) U skladu s članom 97. ZOR-u, radnik je odgovoran za lakše ili teže prijestupe ili lakše ili teže povrede radne obaveze. (3) Postupanje protivno odredbama ovog Pravilnika, radnik čini prijestup ili povredu radne obaveze po osnovu ugovora o radu. Član 127. (Lakši prijestupi ili lakše povrede radne obaveze) Lakši prijestupi ili lakše povrede radne obaveze su: a) učestali dolasci na posao sa zakašnjenjem bez opravdanog razloga (3 puta u mjesec dana) ili odlazak sa posla prije isteka radnog vremena bez prethodnog odobrenja neposrednog rukovodioca ili druge ovlaštene osobe poslodavca (3 puta u mjesec dana), b) neopravdano napuštanje radnog mjesta, c) neopravdan izostanak sa rada jedan dan, d) dolazak na posao u stanju i izgledu koji je neprimjeren profesionalnom okruženju, posebno u vezi s ličnom higijenom, oblačenjem, ponašanjem i ophođenju prema radnicima i poslovnim partnerima, e) konzumiranje hrane intenzivnog mirisa na radnom mjestu, ako su predviđene za to određene prostorije, f) pušenje na radnom mjestu, izuzev za to predviđenim i jasno označenim mjestima (ako postoje), g) nesavjestan i nemaran odnos prema povjerenim sredstvima rada, bez nastupanja štetnih posljedica za poslodavca, h) zapostavljanje, nemarno ili neblagovremeno izvršavanje radnih obaveza bez štetnih posljedica za poslodavca, i) prouzrokovanje štete poslodavcu u manjem obimu, j) neprijavljivanje štete koju je prouzrokovao drugi radnik, k) konfliktan odnos sa saradnicima, neposrednim rukovodiocima ili strankama i klijentima poslodavca, Broj 51 - Strana 149 davanje netačnih podataka, neprovjerenih informacija bez štetnih posljedica po radnike ili poslodavca, m) neprovođenje i/ili povreda obaveza zaštite na radu propisanih Pravilnikom o zaštiti na radu poslodavca, a koje su takve prirode i učinjene pod takvim olakšavajućim okolnostima, da se iznimno mogu smatrati neznatnim, pod uvjetom da nije nastupila neželjena posljedica, odnosno da nije postojao rizik niti opasnost od nastupanja iste, n) neprovođenje i/ili povreda obaveza zaštite od požara propisanih Pravilnikom o zaštiti od požara poslodavca, a koje su takve prirode i učinjene pod olakšavajućim okolnostima da se iznimno mogu smatrati neznatnim, pod uvjetom da nije nastupila neželjena posljedica, niti je postojao rizik ili opasnost od njenog nastupanja. o) ponašanja protivna općim i pojedinačnim aktima poslodavca i nepoštivanje internih procedura i smjernica poslodavca i kršenje drugih ugovornih obaveza, bez štetnih posljedica po radnike ili poslodavca, p) neprijavljivanje kvarova na računaru i računarskoj opremi na vrijeme, q) sve druge povrede koje su ovim Pravilnikom, drugim općim aktima poslodavca, ugovorom o radu, drugim ugovorima sklopljenima između poslodavca i radnika ili zakonom utvrđene kao lakši prijestupi ili lakše povrede radne obaveze. Član 128. (Teži prijestupi ili teže povrede radne obaveze) Težim prijestupima ili povredama obaveza iz radnog odnosa, osim povreda propisanih zakonom, posebno se smatraju: a) ponovljeni lakši prijestup ili lakša povreda radne obaveze u roku od šest mjeseci od izdavanja pismenog upozorenja, b) odbijanje radnika da izvršava svoje radne obaveze određene ugovorom o radu, c) počinjenje krađe, namjerno uništenje, oštećenje ili nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca, kao i nanošenje štete trećim licima koju je poslodavac dužan nadoknaditi, d) zloupotreba položaja i datih ovlaštenja, neovlašteno potpisivanje dokumenata, neovlaštena upotreba pečata i štambilja, neovlašteno stvaranje obaveza poslodavcu, lažno predstavljanje, neovlašteno sazivanje sastanaka ili razgovora sa klijentima, saradnicima, te njihovo obmanjivanje davanjem lažnih informacija, e) radni rezultati koji su po kvalitetu i kvantitetu trajnije ispod nivoa uobičajenih - prosječnih koje se očekuju od radnika sa odgovarajućom stručnom spremom koje postižu ostali radnici na istom ili sličnim radnim mjestima, odnosno neostvarivanje predviđenih rezultata rada iz neopravdanih razloga u periodu od 3 (tri) mjeseca uzastopno, f) odbijanje, izbjegavanje ili ometanje ljekarskog pregleda, g) fotografisanje službene dokumentacije u maliciozne svrhe, l) Broj 51 - Strana 150 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO h) neprihvatanje obrazovanja potrebnog za obavljanje poslova svog radnog ili drugog radnog mjesta, i) neovlašteno korištenje ličnih podataka, j) odavanje poslovne ili službene tajne, k) pronevjera ili krađa imovine poslodavca, l) neuredno vođenje službenih evidencija, m) pogrešno ili neovlašteno evidentiranje prisustva radnika na radu, n) neprovođenje i/ili povreda obaveza zaštite na radu propisanih Pravilnikom o zaštiti na radu poslodavca, koje su takve prirode da su dovele do nastupanja štetnih posljedica ili stvorile rizik i opasnost od njihovog nastanka, o) neprovođenje i/ili povreda obaveza zaštite od požara propisanih Pravilnikom o zaštiti od požara poslodavca, koje su dovele do nastupanja štetnih posljedica ili stvorile rizik i opasnost od njihovog nastanka, p) namjerno onemogućavanje ili ometanje drugih radnika da izvršavaju svoje radne obaveze, čime se remeti proces rada kod poslodavca, q) nasilničko ponašanje prema poslodavcu, drugim radnicima i trećim licima za vrijeme rada, r) ponašanje radnika na radnom mjestu kojim sistematski, u dužem vremenskom periodu, psihički zlostavlja ili ponižava drugog radnika s ciljem ugrožavanja njegovog ugleda, časti, ljudskog dostojanstava, integriteta, degradiranja radnih uvjeta i profesionalnog statusa, s) neopravdano izostajanje sa posla u trajanju od četiri dana u kalendarskoj godini, t) davanje netačnih podataka koji su bili odlučujući za zasnivanje radnog odnosa, u) nasilje na osnovu pola, diskriminacije, uznemiravanje i seksualno uznemiravanje drugih radnika ili mobing, v) neopravdano odbijanje da obavlja poslove i izvršava naloge poslodavca, w) nedostavljanje potvrde o privremenoj spriječenosti za rad u smislu primjenjivih propisa, x) zloupotreba prava na odsustvo zbog privremene spriječenosti za rad (bolovanje), y) zabrana takmičenja sa poslodavcem, z) dolazak na rad pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava, odnosno upotreba alkohola ili drugih opojnih sredstava u toku radnog vremena, koje ima ili može da ima uticaja na obavljanje posla, aa) ponašanje koje predstavlja radnju izvršenja krivičnog djela učinjenog na radu i u vezi sa radom, nezavisno od toga da li je protiv radnika pokrenut krivični postupak za krivično djelo, bb) korištenje bilo kakvih sajtova, web stranica koje se mogu smatrati da se koriste u maliciozne svrhe (proxy sajtovi, bez saglasnosti VPN, torrenti, stranice eksplicitnog sadržaja, skidanje ilegalnih softvera i slično), cc) objavljivanje tekstova, video sadržaja i slično u printanim i elektronskim medijima te društvenim mrežama kojima se narušava ugled poslodavca, dd) neovlašteno iznošenje računara i računarske opreme iz službenih prostorija, Četvrtak, 25. 12. 2025. ee) (1) (2) (3) (4) odbijanje radnika koji radi na poslovima sa povećanim rizikom, na kojima je kao poseban uvjet za rad utvrđena posebna zdravstvena sposobnost, da bude podvrgnut ocjeni zdravstvene sposobnosti, ff) nepoštivanje radne discipline propisane aktom poslodavca, odnosno ako je njegovo ponašanje takvo da ne može da nastavi rad kod poslodavca, gg) prikrivanje izvršene teže povrede radne obaveze, svoje ili drugog radnika, hh) sve druge povrede koje su ovim Pravilnikom, drugim općim aktima poslodavca, ugovorom o radu, drugim ugovorima sklopljenima između poslodavca i radnika ili zakonom utvrđene kao teži prijestupi ili povrede radne obaveze. Član 129. (Vrste disciplinskih mjera) Zbog počinjenog prijestupa ili povrede radne obaveze, radniku se može izreći jedna od sljedećih disciplinskih mjera. a) usmena opomena, b) pismeno upozorenje, c) prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu. Za učinjeni lakši prijestup ili lakšu povredu radne obaveze, radniku se može izreći disciplinska mjera usmena opomena ili pismeno upozorenje. Za učinjeni teži prijestup ili težu povredu radne obaveze, radniku se može izreći disciplinska mjera prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu. Izrečene disciplinske mjere se evidentiraju u personalnom dosjeu radnika. XXI. DISCIPLINSKI POSTUPAK Član 130. (Prijava za pokretanje disciplinskog postupka) (1) Postupak za utvrđivanje odgovornosti radnika za učinjeni prijestup ili povredu radne obaveze (disciplinski postupak) se pokreće pisanom prijavom. (2) Pisanu prijavu za pokretanje disciplinskog postupka ima pravo da podnese: direktor, pomoćnik direktora, rukovodilac na osnovu neposrednog saznanja i radnik. (3) Pisana prijava iz stava (1) ovog člana obavezno sadrži podatke od značaja za utvrđivanje odgovornosti radnika: a) ime i prezime, odnosno osnovne podatke o radniku za kojeg postoji osnovana sumnja da je počinio prijestup ili povredu radne obaveze, b) radno mjesto radnika protiv kojeg se podnosi prijava, c) tačno navođenje vrste prijestupa ili povrede radne obaveze koja se radniku stavlja na teret propisano ovim Pravilnikom, d) mjesto, vrijeme i način izvršenja prijestupa ili povrede radne obaveze, e) ime i prezime i potpisani iskaz svjedoka, i f) drugi eventualni materijalni dokazi. (4) U slučaju da prijava iz stava (2) ovog člana ne sadrži obavezne podatke koji su propisani, prijava će se odbaciti zbog formalno – pravnih nedostataka zaključkom. (5) Svi radnici će imati uvid u odredbe ovog Pravilnika, tako da nepoznavanje sadržine pisane prijave nema uticaja na suprotno postupanje u skladu sa stavom (3) ovog člana. Četvrtak, 25. 12. 2025. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Član 131. (Odbacivanje prijave za pokretanje disciplinskog postupka) (1) Kada direktor primi disciplinsku prijavu protiv radnika provjerava da li ima smetnji za pokretanje disciplinskog postupka i ista će se odbaciti u sljedećim slučajevima: a) ako prijestup ili povreda radne obaveze nije propisana ovim Pravilnikom, b) ako je nastupila zastara za pokretanje disciplinskog postupka, c) ako je radniku prestao radni odnos, d) ako je nastupila smrt radnika. (2) Odbacivanje disciplinske prijave iz stava (1) ovog člana vrši se zaključkom. Član 132. (Zastupnik radnika) Radnik protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak može se braniti sam, a može i angažovati zastupnika da učestvuje tokom cijelog disciplinskog postupka, da postavlja pitanja radniku, svjedocima i drugim pozvanim osobama, da predlaže nove dokaze, te iznese završnu riječ. Član 133. (Pokretanje disciplinskog postupka) (1) Direktor će u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od 15 dana, donijeti rješenje o pokretanju disciplinskog postupka. (2) Rješenje iz stava (1) ovog člana dostavlja se radniku protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak i drugim licima u zavisnosti kako je podnesena prijava za pokretanje disciplinskog postupka. (3) Protiv rješenja iz stava (1) ovog člana nije dozvoljeno koristiti pravne lijekove. Član 134. (Disciplinska komisija) (1) Disciplinski postupak zbog lakšeg, težeg prijestupa ili lakše, teže povrede radne obaveze, u prvom stepenu, vodi disciplinska komisija (u daljem tekstu: "disciplinska komisija"). (2) Disciplinska komisija se sastoji od tri člana, čini je predsjednik i dva člana, sa isto toliko zamjenika, a imenuje se na period od jedne godine rješenjem. (3) Disciplinsku komisiju iz stava (2) ovog člana mogu činiti lica zaposlena kod poslodavca i/ili spoljni saradnici ili konsultanti. (4) Disciplinska komisija ima i zapisničara, kao i zamjenika zapisničara, a koji se imenuju za svaki pojedinačan slučaj rješenjem. (5) Na prijedlog disciplinske komisije, direktor može, u zavisnosti šta je primjenjivo u konkretnom slučaju, angažovati jednog ili više spoljnih saradnika odnosno konsultanata koji posjeduju stručna znanja relevantna za adekvatno utvrđivanje odgovornosti za počinjeni prijestup ili povredu radne obaveze. (6) Stručna lica iz stava (5) ovog člana mogu davati pismena ili usmena mišljenja u vezi sa pitanjima koja se pojave u postupku ocjene postojanja odgovornosti za počinjeni prijestup ili povredu radne obaveze, odnosno sudjelovati u radu disciplinske komisije, ako bude potrebe. (7) Prilikom zakazivanja disciplinske rasprave disciplinska komisija je dužna da vodi računa da li je radnik imao dovoljno vremena za pripremu odbrane, a najmanje pet dana od dana dostavljanja rješenja, s tim da će se rasprava Broj 51 - Strana 151 o pokretanju disciplinskog postupka zakazati u najkraćem mogućem roku. (8) Disciplinska komisija, u svakom pojedinačnom slučaju cijeni, da li je potrebno prikupiti dodatne dokaze, u svrhu pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja i relevantnog odlučivanja. (9) Dostavljanje pismena radniku vršit će se u skladu sa odredbama člana 155. ovog Pravilnika. Član 135. (Zakazivanje disciplinske rasprave) (1) Po kompletiranju predmeta, predsjednik disciplinske komisije zakazuje disciplinsku raspravu. (2) Predsjednik disciplinske komisije saziva i rukovodi raspravom i poduzima sve radnje i mjere potrebne za pravilno vođenje i okončanje disciplinskog postupka. (3) Na zakazanu disciplinsku raspravu se pismenim putem – pozivom, pored članova disciplinske komisije, pozivaju radnik protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak i radnik po čijoj disciplinskoj prijavi je pokrenut disciplinski postupak. (4) Predsjednik disciplinske komisije može odlučiti da pozove svjedoke ili druge osobe koje mogu pomoći u utvrđivanju disciplinske odgovornosti. (5) Poziv sadrži predmet, oznaku mjesta i vrijeme održavanja disciplinske rasprave, kao i naznaku o tome u kojem se svojstvu određeno lice poziva. (6) Disciplinska rasprava se može izuzetno iz objektivnih i opravdanih razloga odložiti na osnovu pismenog zahtjeva radnika protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak, radnika po čijoj disciplinskoj prijavi je pokrenut disciplinski postupak ili članova komisije, ali ne duže od pet dana, te se odlaganje ne može zahtijevati više od jednog puta. (7) O zahtjevu za odlaganje disciplinske rasprave, disciplinska komisija odlučuje zaključkom, u kojem se zakazuje novi datum održavanja disciplinske rasprave. (8) Prije početak disciplinske rasprave, predsjednik disciplinske komisije, utvrđuje da li su raspravi pristupila sva pozvana lica. (9) Ako disciplinskoj raspravi nije prisutan radnik protiv kojeg se vodi disciplinski postupak, a radnik je uredno pozvan, a izostanak nije blagovremeno, pismenim putem najmanje tri dana unaprijed opravdao, rasprava će se održati u njegovom odsustvu. (10) Ako disciplinskoj raspravi nije prisutan radnik protiv kojeg se vodi disciplinski postupak, a nema dokaza da je radnik uredno pozvan, odnosno ako je opravdano spriječen da dođe na raspravu, rasprava se odlaže. (11) Ako disciplinskoj raspravi nije prisutan radnik koji je podnio disciplinsku prijavu, a uredno je pozvan na raspravu, smatrat će se da je odustao od disciplinske prijave, a ako je opravdao svoju odsutnost rasprava se odlaže. Član 136. (Tok disciplinske rasprave) (1) Disciplinska rasprava pred komisijom počinje čitanjem rješenja o pokretanju disciplinskog postupka, poslije čitanja rješenja komisija izlaže i predočava radniku prijavu na osnovu koje je pokrenut postupak, te sve prikupljene dokaze kojima se potkrepljuju činjenice i navodi iz prijave. Broj 51 - Strana 152 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO O redoslijedu izvođenja dokaza i činjenica odlučuje predsjednik disciplinske komisije. (3) Radniku se daje pravo da izvrši uvid u sve predočene dokaze i da se očituje o istima, kao i da se izjasni o prijestupu ili povredi radne obaveze koja mu se stavlja na teret. (4) Radnik potom iznosi svoju odbranu, te predlaže izvođenje dokaza kojima potkrepljuju svoje tvrdnje. (5) Po završetku dokaznog postupka, radnik koji je podnio prijavu i radnik protiv kojeg se vodi disciplinski postupak imaju priliku da u završnoj riječi iznesu i sumiraju činjenice završne odbrane. (6) Poslije završne riječi, predsjednik disciplinske komisije proglašava disciplinsku raspravu završenom. Član 137. (Zapisnik sa disciplinske rasprave) (1) O disciplinskoj raspravi se vodi zapisnik, u zapisnik se unosi sljedeće: datum, mjesto i vrijeme održavanja disciplinske rasprave, sastav disciplinske komisije, podaci o licu protiv koga se vodi disciplinski postupak, dokazni postupak, izdvojena mišljenja (ako postoje), iskaz radnika i sadržaj njegove odbrane, imena i iskazi svjedoka, vrijeme kada je rasprava završena. (2) Zapisnik potpisuju predsjednik komisije, članovi komisije, zapisničar i svjedoci u dijelu koji se odnosi na njihove izjave. Član 138. (Glasanje disciplinske komisije) (1) Disciplinska komisija odlučuje u punom sastavu. (2) Vijećanjem i glasanjem rukovodi predsjednik disciplinske komisije, a o čemu se vodi poseban zapisnik. (3) Disciplinska komisija odluke donosi većinom glasova svih članova. Član 139. (Odlučivanje disciplinske komisije) Disciplinska komisija će prilikom donošenja prijedloga odluke o izricanju disciplinske mjere uzeti u obzir sljedeće: a) težinu povrede radne obaveze i njene posljedice, b) uvjeti pod kojima je povreda učinjena, c) olakšavajuće i otežavajuće okolnosti, d) raniji rad i ponašanje radnika poslije učinjene povrede radne obaveze, e) druge okolnosti koje mogu biti od uticaja za utvrđivanje disciplinske odgovornosti. Član 140. (Donošenje prijedloga odluke) (1) Poslije završene disciplinske rasprave, disciplinska komisija može donijeti jedan od sljedećih prijedloga odluke: a) da obustavi disciplinski postupak, b) da radnika oslobodi odgovornosti, c) da radnika proglasi odgovornim za prijestup ili povredu radne obaveze i izrekne jednu od propisanih disciplinskih mjera. (2) Komisija je obavezna da pismeni prijedlog odluke dostavi direktoru najkasnije u roku od pet dana od dana završetka disciplinske rasprave. (3) Prijedlog odluke iz stava (2) ovog člana nema obavezujući karakter, te direktor prilikom donošenja odluke istu može prihvatiti u cijelosti, jednom njenom dijelu ili potpuno odbaciti. (2) Četvrtak, 25. 12. 2025. Član 141. (Forma odluke) (1) Direktor odluku iz člana 140. stav (3) ovog Pravilnika donosi u obliku rješenja (u daljem tekstu: "prvostepeno rješenje"). (2) Rješenje iz stava (1) ovog člana dostavlja se radniku protiv kojeg se vodio disciplinski postupak i drugim učesnicima u postupku. Član 142. (Stepen odlučivanja – žalba) (1) Protiv rješenja iz člana 141. stav (1) ovog Pravilnika, radnik koji je bio predmet disciplinskog postupka, kao i osoba na čiju je inicijativu postupak pokrenut, imaju pravo podnijeti žalbu nadležnom drugostepenom organu u roku od petnaest (15) dana od dana prijema rješenja. (2) Izjavljena žalba odlaže izvršenje rješenja. Član 143. (Drugostepeni organ) (1) Drugostepeni organ odlučuje po žalbama izjavljenim protiv rješenja direktora. (2) Drugostepeni organ je Upravni odbor poslodavca. Član 144. (Drugostepeni disciplinski postupak) (1) Drugostepeni organ razmatra žalbu, cijeneći naročito da li je u prvostepenom postupku potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, da li je izrečena odgovarajuća disciplinska mjera i da li su pravilno primijenjeni propisi. (2) Ako ocijeni potrebnim da ponovo sasluša radnika, ili druge učesnike u prvostepenom postupku, ili nekog od svjedoka i drugih lica koja su dala iskaz u prvostepenom postupku, ili izvede nove dokaze, ili vještake, drugostepeni organ zakazuje raspravu. (3) Na tok rasprave pred drugostepenim organom, primjenjuju se odredbe ovog Pravilnika o toku rasprave pred prvostepenom disciplinskom komisijom. Član 145. (Odluka drugostepenog organa po žalbi) Nakon razmatranja žalbe, prvostepenog rješenja i kompletnog predmeta na osnovu kojih je prvostepeno rješenje doneseno, drugostepeni organ može: a) da odbaci žalbu, kao neblagovremenu ili podnesenu od strane neovlaštenog lica ili u slučaju kada se žalba ne može izjaviti (nedopuštena), b) da odbije žalbu kao neosnovanu, kada utvrdi da je prvostepeni postupak proveden u skladu sa propisima i na osnovu pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, c) da usvoji žalbu, prvostepeno rješenje poništi i odbaci prijavu za pokretanje disciplinskog postupka, jer nije podnesena u zakonskom roku, ili je podnesena od neovlaštenog lica, ili je podnesena zbog radnje koja ne predstavlja prijestup ili povredu radne obaveze, d) da usvoji žalbu, prvostepeno rješenje poništi i odbaci prijavu kao neosnovanu i oslobodi radnika odgovornosti jer nije utvrđeno da je radnik počinio prijestup ili povredu radne obaveze, e) da usvoji žalbu, prvostepeno rješenje poništi i izrekne drugu disciplinsku mjeru ako utvrdi da izrečena disciplinska mjera nije odgovarajuća. Četvrtak, 25. 12. 2025. (1) (2) (3) (1) (2) (3) (4) (5) (1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Član 146. (Drugostepena odluka) Drugostepeni organ odluku donosi u obliku rješenja. Rješenje doneseno po žalbi je konačno. Protiv odluke drugostepenog organa nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti sudski spor u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. Član 147. (Način izvršenja disciplinskih mjera) Izrečena disciplinska mjera se izvršava kada postane konačna. Disciplinska mjera, usmena opomena se izvršava tako da direktor neposredno izriče usmenu opomenu, a koja se u vidu službene zabilješke unosi u personalni dosje radnika. Disciplinska mjera, pismeno upozorenje izvršava se samim uručenjem odluke i odlaganjem odluke u personalni dosje radnika, i nakon isteka od šest mjeseci od dostavljanja radniku briše se iz evidencije, ako radnik u tom periodu ne ponovi lakši prijestup ili lakšu povredu radne obaveze. Ako radnik u roku od šest mjeseci ponovi lakši prijestup ili lakšu povredu radne obaveze, poslodavac mu otkazuje ugovor o radu, bez obaveze poštivanja otkaznog roka. Disciplinska mjera, prestanak radnog odnosa, izvršava se donošenjem rješenja o prestanku radnog odnosa, a radni odnos prestaje s datumom kojim je odluka postala konačna. Član 148. (Zastara pokretanja i vođenja disciplinskog postupka) Podnošenje disciplinske prijave za pokretanje disciplinskog postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti zastarijeva u roku od tri mjeseca od dana saznanja da je počinjena povreda radne obaveze. Pokretanje disciplinskog postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti radnika zastarijeva u roku od 15 dana od dana prijema disciplinske prijave za pokretanje disciplinskog postupka. Zastara za vođenje prvostepenog postupka nastaje protekom roka od 30 dana od dana donošenja rješenja o pokretanju disciplinskog postupka. Zastara za vođenje drugostepenog postupka nastaje protekom roka od 60 dana od dana kada je Upravnom odboru dostavljena žalba na prvostepeno rješenje. Zastara iz stava (1), (2) i (3) ovog člana prekida se sa svakom radnjom koja se poduzima radi utvrđivanja disciplinske odgovornosti radnika koji je počinio povredu radne obaveze. Zastara se prekida i kada radnik u vrijeme dok teče zastara počini nove povrede radne obaveze. Izuzetak iz stava (4) ovog člana je slučaj kada kod poslodavca nije imenovan Upravni odbor i u tome slučaju zastara se prekida i teče iznova. Sa svakim prekidom iz stavova (5), (6) i (7) ovog člana, zastara počinje iznova da teče, s time da zastara u svakom slučaju nastaje kada protekne dva puta onoliko vremena koliko je predviđeno u stavovima (1), (2), (3) i (4) ovog člana. XXII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA Član 149. (Odlučivanje o pravima i obavezama radnika) (1) O pravima i obavezama radnika iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom posebnom odlukom u pisanoj formi Broj 51 - Strana 153 odlučuje direktor ili lice ovlašteno od strane direktora. Izuzev, ako zakonom ili općim aktima poslodavca za donošenje pojedinih odluka nije ovlašten drugi organ ili lice. (2) Direktor može drugom licu, koje može ali i ne mora biti zaposleno kod poslodavca, u okviru svojih ovlaštenja, dati ovlaštenje za poduzimanje pojedinačno određenih pravnih radnji, koje je ovlašten sam poduzeti u skladu sa ovim Pravilnikom, i to u obliku pismene punomoći ili posebne odluke, koja se smatra dijelom ovog Pravilnika. (3) Upravni odbor odlučuje o zahtjevu za zaštitu prava radnika na odluke kojima je direktor odlučio o pravima, obavezama i odgovornosti iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom. Član 150. (Ovlaštena lica za donošenje odluke) Na svim mjestima gdje je ovim Pravilnikom propisano da odluku donosi poslodavac, odnosno direktor, smatra se da takvu odluku donose lica ovlaštena za zastupanje poslodavca (bez obzira na funkciju) u skladu sa svojim ograničenjima ovlaštenja, a istu može donijeti i lice ovlašteno od strane poslodavca/direktora, bez obzira da li je to u tekstu ovog Pravilnika i izričito navedeno. Član 151. (Ostvarivanje pojedinačnih prava radnika) (1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu, zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava. (2) Zahtjev za zaštitu prava iz stava (1) ovog člana podnosi se poslodavcu u pisanoj formi. (3) Poslodavac u roku od 30 od dana podnošenja zahtjeva iz stava (2) ovog člana će: a) postići dogovor sa radnikom o mirnom rješavanju spora u skladu sa članom 116. ZOR-u, ili b) udovoljiti zahtjevu radnika, ili c) odbaciti/odbiti zahtjev radnika. (4) U slučaju da poslodavac ne udovolji zahtjevu radnika, radnik može u daljem roku od 90 dana zahtijevati ostvarivanje svog prava pred nadležnim sudom. (5) Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev za zaštitu prava iz stava (2) ovog člana, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadu štete ili drugo novčano potraživanje iz radnog odnosa. XXIII. SINDIKAT I VIJEĆE ZAPOSLENIKA Član 152. (Sloboda udruživanja) (1) Radnici imaju pravo, po svome slobodnom izboru, organizirati sindikat te se u njega učlaniti, u skladu sa statutom ili pravilima toga sindikata. (2) Sindikat se može osnovati bez prethodnog odobrenja poslodavca. (3) Radnik ne može biti stavljen u nepovoljan položaj zbog članstva ili nečlanstva u sindikatu. Član 153. (Pravo formiranja Vijeća zaposlenika) (1) Radnici imaju pravo da formiraju Vijeće zaposlenika u skladu sa odredbama ZOR-u, koje će ih zastupati kod poslodavca u svrhu zaštite njihovih prava i interesa. Broj 51 - Strana 154 (2) SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Vijeće zaposlenika se formira i djeluje u skladu sa važećim Zakonom o vijeću zaposlenika FBiH. XXIV. ŠTRAJK (1) (2) (3) Član 154. (Organiziranje štrajka) Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prava i interesa svojih članova. Štrajk se može organizovati samo u skladu sa važećim Zakonom o štrajku, pravilima sindikata o štrajku i kolektivnim ugovorom. Štrajk ne može započeti prije okončanja postupka mirenja predviđenog ZOR-u, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se strane sporazumjele. XXV. POSEBNE ODREDBE Član 155. (Dostava pismena radnicima) (1) Sve odluke o pravima i obavezama radnika neposredno se uručuju radniku, u pravilu u mjestu rada poslodavca, uz potpis kojim radnik potvrđuje primitak odluke i naznaku datuma primitka odluke. (2) Ako radnik odbije potpisati primitak odluke, dostava će se smatrati uredno izvršenom ako dva svjedoka svojim potpisom na odluci potvrde da je odluka uručena radniku. (3) Ako se radnik ne nalazi na poslu, odluka se radniku dostavlja preporučenom poštanskom pošiljkom sa dostavnicom na kućnu adresu koju je dostavio poslodavcu, odnosno koju je naveo prilikom zaključenja ugovora o radu. (4) Ako dostavu odluke na kućnu adresu nije moguće provesti na način iz stava (3) ovog člana ili ako radnik odbije primiti odluku, odbije preuzeti pismeno, pismeno se vraća sa obavijesti da je primatelj nepoznat ili da je odselio, odluka će se istaknuti na oglasnoj ploči poslodavca. (5) Istekom roka od osam dana od dana isticanja odluke na oglasnoj ploči dostava se smatra uredno izvršenom. (6) Radi izbjegavanja svake dvojbe, ako dostava odluke na kućnu adresu nije moguća zato što je radnik promijenio prebivalište ili boravište, a o istom nije obavijestio poslodavca, odluka će se istaknuti na oglasnoj ploči poslodavca i dostava se smatra uredno izvršenom u skladu sa stavom (5) ovog člana. Član 156. (Dodatne obaveze radnika) (1) Dodatno na ostale obaveze iz radnog odnosa utvrđene ovim Pravilnikom, drugim općim aktima poslodavca, ugovorom o radu ili zakonom, te ostalim primjenjivim propisima radnik izričito pristaje poštivati sljedeće obaveze: a) u slučaju primanja osoba koje nisu radnici ili poslovni partneri poslodavca, u poslovnim prostorijama poslodavca nakon 16:30 sati, radnik je obavezan o posjeti pisanim putem obavijestiti neposrednog rukovodioca, a u obavijesti će specificirati osobe koje se primaju, te razlog ostanka u poslovnim prostorijama, b) radnik se obavezuje da će u slučaju potrebe zadržavanja u poslovnim prostorijama poslodavca nakon 16:30 sati, te vikendom i praznicima, o istome pisanim putem obavijestiti neposrednog rukovodioca, (2) Četvrtak, 25. 12. 2025. a u obavijesti će specificirati razlog ostanka u poslovnim prostorijama (radi izbjegavanja svake dvojbe pod uvjetima iz ovog stava nakon 16:30 sati u poslovnim prostorijama poslodavca se mogu zadržavati isključivo radnici poslodavca), c) u slučaju odsustva iz službenih prostorija radnik se obavezuje aktivirati na računaru automatsko zaključavanje uređaja nakon sat vremena od mirovanja (stand by) uređaja, nakon čega je moguće pristupiti računaru samo putem lozinke, d) ako radnik koristi računar ili drugi uređaj poslodavca sa pristupom povjerljivim podacima, u slučaju gubitka ili krađe uređaja obavezan je bez odgađanja obavijestiti poslodavca, a obavijest je dužan dostaviti najkasnije u roku od sat vremena od trenutka saznanja o događaju ili prestanku okolnosti koje su onemogućavale obavještavanje, e) radnik je dužan pravovremeno izvršavati sve radne zadatke u rokovima koje odredi neposredni rukovodilac, a ako radnik ne obavijesti rukovodioca o opravdanoj nemogućnosti ispunjenja zadatka i ne zatraži produženje roka prije isteka zadanog roka, smatrat će se da zadatak nije izvršen u predviđenom roku, f) radnik je dužan, u slučaju odsustva sa posla i/ili izvan poslovnih prostorija poslodavca duže od jednog dana, postaviti automatsku poruku u elektroničkoj pošti, koja treba sadržavati obavijest o odsustvu, periodu trajanja odsustva i kontakt informacije osobe koja je dostupna tokom tog perioda, g) radnik je obavezan, u slučaju saznanja o nastanku ili prijetnji nastanka bilo kakve štete za poslodavca, bez odgađanja pisanim putem obavijestiti neposrednog rukovodioca i direktora poslodavca. Za svako pojedinačno kršenje obaveza iz stava (1) ovog člana, poslodavac procjenjuje da li se radi o lakšoj ili težoj povredi radne obaveze, te donosi odgovarajuću odluku i poduzima dalje postupke u skladu sa utvrđenom težinom povrede. XXVI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 157. (Postupanje radnika) (1) Radnik je dužan postupati u skladu sa svim općim aktima, internim politikama i pravilima poslodavca. (2) Svi postojeći opći akti, interne politike i pravila poslodavca u dijelu kojim se direktno ili indirektno uređuju prava, obaveze i odgovornosti radnika iz ili u vezi sa radnim odnosom se smatraju dijelom ovog Pravilnika, te se isti također objavljuju na oglasnoj ploči poslodavca. Član 158. (Raniji postupci) (1) Postupci zasnivanja radnog odnosa kao i postupci ostvarivanja prava, obaveza i odgovornosti iz radnog odnosa započeti prije stupanja na snagu ovog Pravilnika, okončat će se pod uvjetima, na način i u rokovima utvrđenim ranijim Pravilnikom. (2) Na pitanja koja nisu uređena ovim Pravilnikom neposredno se primjenjuju odredbe Zakona o radu, kolektivnog ugovora (ako je primjenjiv), ugovora o radu i drugi primjenjivi propisi. SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 25. 12. 2025. Član 159. (Usklađivanje ugovora o radu) Poslodavac će uskladiti ugovore o radu i ponuditi radnicima zaključivanje ugovora o radu u skladu sa odredbama ovog Pravilnika, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Član 160. (Izmjene i dopune Pravilnika) Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na način i po postupku za njegovo donošenje. Član 161. (Tumačenje odredbi Pravilnika) (1) Tumačenje Pravilnika i njegovih pojedinačnih odredbi daje Upravni odbor. (2) Autentični tekst Pravilnika je deponovan u Odsjeku za pravno-administrativne poslove. Član 162. (Dostupnost Pravilnika) (1) Ovaj Pravilnik bit će dostupan na web stranici poslodavca. (2) Radnici mogu zatražiti primjerak ovog Pravilnika u Odsjeku za pravno-administrativne poslove poslodavca putem pisanog zahtjeva. (3) Ovlašteno lice poslodavca ili drugi radnik Odsjeka za pravno-administrativne poslove dužni su, na zahtjev radnika, omogućiti izradu kopije Pravilnika ili isti dostaviti putem elektronske pošte. Član 163. (Prestanak važenja ranijih Pravilnika) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaju da važe odredbe Pravilnika o radu Javne ustanove "Fond Memorijala Kantona Sarajevo" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 41/21, 46/22 i 2/24) i Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o radu Javne ustanove "Fond Memorijala Kantona Sarajevo", broj: UO/13-58-1/22 od 26.09.2022. godine. Član 164. (Stupanje na snagu Pravilnika) Ovaj Pravilnik o radu objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo" i na oglasnoj ploči poslodavca, a stupa na snagu osmog (8) dana od dana objavljivanja. Broj 13-01-EH/4-14-9/25 23. januara 2025. godine Upravni odbor Sarajevo Amer Osmić, s. r. (Sl-1880/25-K)