Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1509/05 (N. Š., M. D. i N. R.)
Odluka donesena 20. 09. 2006.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović, Jovo Rosić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1509/05
Apelacija
Odluka o dopustivosti
20. 09. 2006.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: Hatidža Hadžiosmanović, predsjednica, Miodrag Simović i Valerija Galić, potpredsjednici, Mato Tadić i Jovo Rosić, suci, na sjednici održanoj 20. septembra 2006. godine, u predmetu broj AP-1509/05, rješavajući apelaciju Nade Šakan i dr., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine», broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Nade Šakan, Milke Dronjak i Nevenke Rodić podnesena protiv rješenja Okružnog suda u Banjaluci, broj Gž-1728/03 od 23. maja 2005. godine, i rješenja Osnovnog suda u Prijedoru, broj DN-1058/02 od 12. maja 2003. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Nada Šakan, Milka Dronjak i Nevenka Rodić (u daljnjem tekstu: apelantice ) iz Beograda, podnijele su, 18. jula 2005. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud), broj Gž-
1728/03 od 23. maja 2005. godine, i rješenja Osnovnog suda u Prijedoru (u daljnjem tekstu: Osnovni sud), broj DN-1058/02 od 12. maja 2003. godine.
2. Rješenjem Osnovnog suda, broj DN-1058/02 od 12. maja 2003. godine, odbijen je zahtjev apelantica za uknjižbu prava svojine na 1/3 k.č. 87/1, površine 10250 m2, upisanoj u zk. ul. broj 79. k.o. Čirkin Polje i uknjižba prava svojine na 1/3 k.č. 87/2, površine 3000 m2, upisanoj u zk. ul. broj 91 iste k.o., kao vlasništvu Dronjak Obrada, a u korist ostavštine umrle Dronjak Stevanije iz Čirkin Polja., Istim rješenjem dozvoljena je uknjižba prava svojine na 1/3 k.č. 87/1, površine 970 m2 i 1/3 k.č. 87/13, površine 520 m2, obje upisane u zk. ul. broj 288 k.o. Čirkin Polje, i 1/3 k.č. 87/14, površine 943 m2, upisana u zk. ul. 79 iste k.o., sve u korist ostavštine umrle Dronjak Stevanije iz Čirkin Polja.
3. Rješenjem Okružnog suda, broj Gž-1728/03 od 23. maja 2005. godine, žalba apelantica je odbijena i prvostepeno rješenje u odbijajućem dijelu je potvrđeno.
4. U obrazloženju rješenja Okružnog suda je navedeno da se apelantice žale da je usljed nezakonitog postupanja suda omogućeno Dronjak Obradu, tuženom u postupku utvrđenja bračne tekovine, da izvrši otuđenje parcela, k.č. 87/1 i k.č. 87/2, k.o. Čirkin Polje, koje su bile predmet spora između tuženog i umrle Dronjak Stevanije. Takođe su se žalile da je Osnovni sud i nakon što je ponovo upisana privremena mjera zabrane otuđenja predmetnih nekretnina dozvolio tuženom Dronjak Obradu zaključenje ugovora o poklonu sa Dronjak Jovankom, te njihov prenos na Dronjak Jovanku. Okružni sud u obrazloženju ističe da žalbeni navod apelantica, da izvršeno otuđenje nekretnina za vrijeme nezakonitog ukidanja privremene mjere nije od značaja za rješavanje ove pravne stvari, jer ovaj sud nije ovlašten da u ovom postupku ocjenjuje zakonitost izvršenog prenosa nekretnina za koje apelantice smatraju da su sporne. Apelantice imaju mogućnost da u parničnom postupku osporavaju pravnu valjanost prenosa nekretnina u odnosu na sva lica koja su izvršenim prenosom u spornom periodu stekli određena prava na predmetnim nekretninama. Po stavu ovog suda, pobijano prvostepeno rješenje je zasnovano na pravilnoj primjeni materijalnog prava. Naime, članom 103. Zakona o zemljišnim knjigama («Službene novine Kraljevine Jugoslavije» broj 146 od 1. jula 1930. godine), preuzetog Zakonom o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. aprila 1941. godine («Službeni list FNRJ» broj 86/46) je propisano da sud, koji odlučuje o uknjižbi, odlučuje na osnovu momenta kad koja molba stigne Zemljišno knjižnom sudu. Prvostepeni sud u pobijanom rješenju daje iscrpne i valjane razloge iz kojih se može jasno utvrditi da se izvršenje po pravosnažnoj izvršnoj ispravi u vidu uknjižbe u zemljišnim knjigama, može sprovesti samo djelimično i to u pogledu onih nekretnina iz izvršne isprave i u onoj površini u kojoj se te predmetne nekretnine i dalje vode na Dronjak Obradu, tuženom iz izvršne isprave. Prvostepeni sud nije ovlašten, kako to pogrešno smatra žalba apelantica, da izvrši uknjižbu na osnovu izvršne isprave i na onim nekretninama koje su u međuvremenu otuđene, bez obzira da li je to otuđenje nekretnina bilo u skladu s zakonom ili ne. Prema pravnim pravilima zemljišno knjižni sud u zemljišno knjižnom postupku ispituje samo formalno-pravne pretpostavke za zemljišno knjižni prenos prava svojine.
5. Apelantice se žale na nezakonit rad sudova, na korupciju u Osnovnom sudu, smatraju da su sudovi pogrešno utvrdili činjenice i pogrešno primijenili zakon kada su odbili traženu uknjižbu prava svojine na predmetnim nekretninama, označenim kao k.č. 87/1 i k.č. 87/2. k.o. Čirkin Polje. Iz navoda apelacije proizilazi da se apelantice žale da im je osporenim rješenjima povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi: «Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;»
7. Ustavni sud zapaža da su osporena rješenja donesena u postupku u kojem je sud samo ispitivao da li postoje formalno pravni uvjeti za uknjižbu suvlasničkih prava, koja su prethodno utvrđena u parničnom postupku. Naime, pravosnažnom presudom Osnovnog suda, broj P-959/88 od 21. maja 1991. godine, utvrđeno je da je majka apelantica suvlasnik sa 1/3 dijela na predmetnim nekretninama. Isti sud je rješenjem o izvršenju, broj I-522/02 od 29. jula 2002. godine, dozvolio uknjižbu utvrđenih vlasničkih prava u zemljišnu knjigu. Osprenim rješenjima odbijen je zahtjev za uknjižbu prava svojine na određenim katastarskim česticama, jer za to ne postoje formalno pravni uvjeti, kako je sud obrazložio u osporenom rješenju.
8. Ustavni sud ističe da je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv ukoliko je posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza. Ustavni sud smatra da se u proceduri koja se odnosi na činjenicu da li postoje tehnički uvjeti za upis prava u zemljišnu knjigu ne utvrđuju građanska prava i obaveze. U skladu s navedenim, ishod takve procedure nije odlučujući za utvrđivanje građanskih prava i obaveza. Ustavni sud zaključuje da član 6. stav 1. Evropske konvencije nije primjenjiv u konkretnom slučaju.
9. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Hatidža Hadžiosmanović