Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-2679/06 (DEPOS - Demokratski pokret Srpske)
Odluka donesena 29. 09. 2006.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Upravni postupak
- Pravično suđenje-primjena zakona i utvrđivanje činjenica (proizvoljnost)
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović, Jovo Rosić, Tudor Pantiru, Constance Grewe, David Feldman
Citirani propisi
- Zakon o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka
- Izborni zakon Bosne i Hercegovine
- Zakon o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka
- Odluka o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine uvrštavanjem, iza člana 18.9 u glavi 18., sljedeća dva člana koja glase:
- Odluka o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine
- Ispravka Zakona o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 64
Predmeti (1)
AP-2679/06
Apelacija
Odluka o meritumu
29. 09. 2006.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj AP 2679/06, rješavajući apelaciju DEPOS-a – Demokratskog pokreta Srpske, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2. i člana 61. st. 1. i 2. i člana 64. stav 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), u sastavu:
Hatidža Hadžiosmanović, predsjednica David Feldman, potpredsjednik Miodrag Simović, potpredsjednik Valerija Galić, potpredsjednica Tudor Pantiru, sudija Mato Tadić, sudija Jovo Rosić, sudija Constance Grewe, sutkinja Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 29. septembra 2006. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija DEPOS-a – Demokratskog pokreta Srpske.
Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Ukida se Rješenje Suda Bosne i Hercegovine broj Iž-10/06 od 27. jula 2006. godine.
Predmet se vraća Sudu Bosne i Hercegovine, koji je dužan da po hitnom postupku donese novu odluku u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nalaže se Sudu Bosne i Hercegovine, u skladu sa članom 74.
stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, da u roku od 60 dana od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
Odluku objaviti u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, “Službenom glasniku Republike Srpske” i u «Službenom glasniku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine».
OBRAZLOŽENJE
I. Uvod
1. DEPOS - Demokratski pokret Srpske (u daljnjem tekstu: apelant) podnio je 20. septembra 2006. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) apelaciju protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj Iž -10/06 od 27. jula 2006. godine. Apelant je zatražio da se ovaj predmet hitno riješi.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, od Suda BiH i Centralne izborne komisije BiH (u daljnjem tekstu: CIK) zatraženo je 25. septembra 2005. godine da dostave odgovore na apelaciju.
3. CIK je 27. septembra 2006. godine dostavio odgovor na apelaciju, a Sud BiH 29. septembra 2006. godine.
4. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovor CIK-a je 28. septembra 2006. godine dostavljen apelantu.
III. Činjenično stanje
5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:
6. Apelant je, kao politička stranka, prijavio kandidatsku listu na kojoj je za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske – Izborna jedinica 1 predložio kao kandidata Svetlanu Cenić (u daljnjem tekstu: sporna kandidatkinja).
7. CIK je apelantu 14. jula 2006. godine dostavio zahtjev za otklanjanje nepravilnosti na kandidatskim listama ili dostavljanje dodatne dokumentacije u kojem je za spornu kandidatkinju navedeno da nije upisana u Centralni birački spisak sa datumom 4. maj 2006. godine kao danom raspisivanja izbora. Apelant je uložio prigovor na navedeni akt.
8. CIK je Odlukom broj 01-02-2-1490-1/06 od 20. jula 2006. godine odbacio apelantov prigovor, navodeći da je svakom političkom subjektu, učesniku u izbornom procesu, osigurana pravna zaštita s obzirom na postojanje mogućnosti da se podnese žalba na sve odluke CIK-a na način propisan Izbornim zakonom BiH i Pravilnikom o prijavi i ovjeri političke stranke, nezavisnog kandidata, koalicije i liste nezavisnih kandidata za učešće na neposrednim izborima („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 36/06 i 48/06). Dalje je navedeno da u konkretnom slučaju ne postoji nikakva odluka CIK-a kojom se rješava o nekom izbornom pravu političkog subjekta na koju se može uložiti žalba u skladu sa odredbama Poglavlja 6 Izbornog zakona BiH, nego se radi o obavještenju, te je zbog toga podnesak (prigovor) odbačen kao nedopušten. Apelant je protiv odluke podnio žalbu Sudu BiH u kojoj je naveo da je sporna kandidatkinja upisana u evidenciju građana Republike Srpske, odnosno da je upisana kao državljanin Republike Srpske 19. maja 1997. godine u Banjoj Luci, da posjeduje putnu ispravu izdatu u okviru CIPS-a, te da je izvadila novu ličnu kartu sa prijavljenim prebivalištem u Republici Srpskoj. Dalje je naveo da smatra da je CIK pogrešno tumačio odredbe člana 4.21. Izbornog zakona BiH, kao i cijelo 3. poglavlje tog zakona, da su povrijeđene odredbe članova 6.1. do 6.7. navedenog zakona i Zakona o upravnom postupku.
9. Sud BiH je Rješenjem broj Iž-10/06 od 27. jula 2006. godine odbio apelantovu žalbu uz obrazloženje da je odredbama člana 4.2. stav 1. Izbornog zakona BiH propisano da kandidat mora biti upisan u Centralni birački spisak u općini u kojoj se kandidira ili u općini unutar granica izborne jedinice ako se kandidira za viši nivo vlasti najkasnije do dana raspisivanja izbora. U postupku provjere i ovjere kandidatskih lista, kako je dalje navedeno, CIK je utvrdio da sporna kandidatkinja nije bila upisana u Centralni birački spisak do dana raspisivanja izbora, odnosno do 4. maja 2006. godine. Sud BiH je zaključio da je CIK pravilno odlučio kada nije ovjerio kandidatsku listu za ovu kandidatkinju, jer apelant nije otklonio nepravilnosti na kandidatskim listama u skladu sa dopisom CIK-a od 14. jula 2006. godine i nije spornu kandidatkinju na kandidatskoj listi za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH iz Republike Srpske zamijenio drugim kandidatom. Sud BiH je zaključio da žalbeni prigovor da sporna kandidatkinja posjeduje putnu ispravu nije odlučan u toj stvari, jer se putnom ispravom, kao javnom ispravom, dokazuju identitet i državljanstvo, što u konkretnom slučaju nije sporno ni odlučno, nego je odlučno da li je neko lice bilo upisano u Centralni birački spisak „vađenjem CIPS-ove lične karte“, a za kandidate na izborima je određen datum do kada moraju biti upisani u Centralni birački spisak, te da su odlukom Ministarstva civilnih poslova od 19. oktobra 2005. godine prestale da važe lične karte izdate na osnovu entitetskih propisa u BiH. S obzirom na navedeno, apelantova žalba je odbijena kao neosnovana.
IV. Apelacija
a) Navodi iz apelacije
10. Apelant je naveo da je u konkretnom slučaju došlo do povrede čl. II/1, II/2, II/4. i II/6. Ustava Bosne i Hercegovine i Aneksa I tačka 7. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (u daljnjem tekstu: Međunarodni pakt) iz 1966. godine i Opcionih protokola iz 1966. i 1989. godine, i to člana 2. stav 1. i člana 3. Međunarodnog pakta u vezi sa čl. 6. i 13. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Dalje je naveo da su povrijeđeni čl. 6. i 13. Evropske konvencije, čl. 25. i 26. Međunarodnog pakta u vezi sa članom 14. Evropske konvencije, član 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
11. U svojoj iscrpnoj apelaciji apelant navodi niz opservacija i tumačenja odredaba relevantnih zakona, ali se svi navodi mogu u suštini sumirati tako da povrede navedenih prava apelant vidi u činjenici da je sporna kandidatkinja skinuta s liste kandidata jer nije bila u Centralnom biračkom spisku na dan raspisivanja izbora iako je ona državljanka Republike Srpske, koja je nakon preseljenja iz Sarajeva prijavila prebivalište u Banjoj Luci 19. maja 1997. godine. Kao takva, prema apelantovom mišljenju, ona je trebalo da bude ex officio upisana od nadležnih organa u Centralni birački spisak. Također, prema apelantovom mišljenju, CIK nije pravilno ocijenio činjenicu da sporna kandidatkinja ima pasoš izdat nakon stupanja na snagu Zakona o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka, kao i da joj je izdata nova lična karta na osnovu ranije evidencije građana sa prijavljenim prebivalištem u Republici Srpskoj. Apelant smatra da je CIK pogrešno protumačio odredbu člana 4.2. stav 2. Izbornog zakona BiH kao obavezu subjekta koji se prijavljuje na izbore ili samog kandidata. Takvo pogrešno tumačenje prouzrokovalo bi gubitak prava da se građanin kandidira, te bi se vršila diskriminacija građana koji se kandidiraju u odnosu na građane koji glasaju, pa bi se sprečavala primjena ostalih uvjeta i garancija datih Izbornim zakonom BiH. Prema apelantovom mišljenju, obaveza iz člana 4.2. stav 2. Izbornog zakona BiH se ne može uopće tumačiti kao obaveza kandidata ili političke stranke, nego samo kao obaveza državnih organa koji po službenoj dužnosti moraju omogućiti pravilne izbore i urediti evidenciju svojih građana da bi im omogućili da uživaju svoja prava da glasaju ili budu birani. Sporna kandidatkinja, kako je naveo apelant, morala je biti u Centralnom biračkom spisku, i to nije moglo ovisiti o njenoj volji, u smislu člana 3.3. stav 1. Izbornog zakona BiH, s obzirom na to da glavnu kontrolu ovog spiska vrši upravo CIK. U vezi sa prethodnim, apelant je ukazao i na član 3.8. Izbornog zakona BiH prema kojem policijski organ koji vodi evidenciju prebivališta je dužan nadležnom općinskom organu dostaviti podatke o svim licima koja su navršila 18 godina i koja su prijavila prebivalište na području te općine. Apelant je naveo i to da je povrijeđeno njegovo pravo na pristup sudu iz člana 6. Evropske konvencije, jer je CIK donošenjem odluke o odbacivanju prigovora spriječio meritorno odlučivanje po prigovoru, a žalbu pokušao učiniti nesvrsishodnom.
b) Odgovor na apelaciju
12. CIK je naveo da je u postupku ovjere kandidatskih lista pravilno utvrđena činjenica da sporna kandidatkinja ne ispunjava uvjet propisan u članu 4.2. stav 1. Izbornog zakona, pa je primjenom člana 4.21. stav 2. odbio da ovjeri njenu kandidaturu za izbore. Dalje je navedeno da je neosnovan navod o povredi člana II Ustava Bosne i Hercegovine zbog toga što je aktivno biračko pravo građansko pravo koje se ne stječe sui generis, već ispunjavanjem uvjeta propisanih izbornim pravilima i propisima, kako je utvrđeno Aneksom 3. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, a uvjeti za stjecanje biračkog prava su: državljanstvo Bosne i Hercegovine, punoljetstvo i prebivalište u Bosni i Hercegovini. CIK je naveo da se svi građani Bosne i Hercegovine automatski upisuju u Centralni birački spisak vađenjem CIPS-ove lične karte, a za kandidate na izborima je određen datum do kojeg moraju biti upisani u Centralni birački spisak (odnosno izvaditi ličnu kartu) zbog vršenja odgovarajućih provjera za političke subjekte i kandidate u postupku ovjere za izbore. Prema mišljenju CIK-a, putna isprava nije relevantan dokument u postupku ovjere kandidata, jer je to javna isprava kojom se dokazuju identitet i državljanstvo, a prema odredbama Izbornog zakona i drugih zakona koji uređuju prebivalište i boravište državljana Bosne i Hercegovine, lična karta je javna isprava koja služi za dokazivanje, između ostalih, i činjenice o prebivalištu državljana Bosne i Hercegovine. CIK smatra da apelaciju treba odbiti kao neosnovanu, jer nije došlo do povrede apelantovih prava iz Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije.
13. Sud BiH je ponovio da sporna kandidatkinja nije ispunjavala uvjet propisan relevantnim odredbama Izbornog zakona zbog čega je CIK pravilno postupio kad nije ovjerio kandidatsku listu za spornu kandidatkinju, te ostaje pri obrazloženju datom u osporenom rješenju. Sud BiH je predložio da se apelacija odbije kao neosnovana.
V. Relevantni propisi
14. Izborni zakon Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04 i 20/04) „Član 3.1. stav 1.
Centralni birački spisak je evidencija o državljanima Bosne i Hercegovine koji imaju biračko pravo u skladu sa ovim zakonom i formira se, vodi i koristi za potrebe organizacije i provođenja izbora u skladu sa zakonom, za provođenje referenduma, za provođenje opoziva izabranog zvaničnika i izbore organa lokalne samouprave, u skladu sa zakonom.
Član 3.2.
Centralni birački spisak je jedinstven, stalan i redovno se ažurira.
Član 3.3.
Centralni birački spisak sačinjava se i vodi na osnovu podataka iz službenih evidencija o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine koje vodi nadležni državni organ, drugih javnih isprava i službenih evidencija o državljanima BiH, koje vode Centralna izborna komisija BiH i drugi nadležni organi i na osnovu javnih isprava i podataka koji se dobiju neposredno od građana.
Član 3.5. st. 1, 2, 3, 5, 6. i 7.
Centralni birački spisak vodi se po službenoj dužnosti.
Centralna izborna komisija BiH vodi Centralni birački spisak za teritoriju Bosne i Hercegovine na osnovu evidencije nadležnog državnog organa koji vodi registar građana Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Nadležni državni organ iz stava 2. ovog člana održava i odgovoran je za cjelokupnu tehničku obradu svih podataka značajnih za evidenciju Centralnog biračkog spiska (u daljnjem tekstu: organ koji tehnički održava evidenciju Centralnog biračkog spiska).
....
Za tačnost i ažurnost podataka potrebnih za izradu Centralnog biračkog spiska odgovoran je organ nadležan za vođenje službenih evidencija o tim podacima.
Organi koji vode službene evidencije o podacima državljana Bosne i Hercegovine dužni su organu koji tehnički održava evidenciju Centralnog biračkog spiska dostaviti sve promjene koje utječu na ažurnost Centralnog biračkog spiska u pisanom obliku najkasnije u roku od sedam dana od dana nastale promjene, a u roku od dva dana od nastale promjene u elektronskom obliku. Organ koji tehnički održava evidenciju Centralnog biračkog spiska sve promjene podataka koje utječu na Centralni birački spisak evidentira i na odgovarajući način provjerava dobivene podatke, analizira sadržaj Centralnog biračkog spiska u saradnji sa Centralnom izbornom komisijom BiH i preduzima mjere i radnje za otklanjanje utvrđenih nedostataka i ispravku grešaka. Član 3.6. stav 1.
Centralna izborna komisija BiH odgovorna je za tačnost, ažurnost i ukupni integritet Centralnog biračkog spiska.
Član 3.13. stav 1.
Upis u Centralni birački spisak vrše nadležni organi u skladu s odredbama člana 3.5. ovog zakona.
Član 4.2. stav 1. tačka 1.
Da bi se ovjerio za izbore za sve organe na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, nezavisni kandidat ili kandidat na kandidatskoj listi političke stranke, nezavisnih kandidata ili kandidatskoj listi koalicije mora ispunjavati sljedeće uvjete:
1. kandidat mora biti upisan u Centralni birački spisak u općini u kojoj se kandidira, ili u općini unutar granica izborne jedinice ako se kandidira za viši nivo vlasti, najkasnije do dana raspisivanja izbora.
Član 4.21.
Kandidatske liste političkih stranaka, liste nezavisnih kandidata i koalicija moraju se podnijeti Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije devedeset (90) dana prije dana izbora. Centralna izborna komisija BiH pregleda kandidatsku listu i ovjerava ili odbija kandidate na listi najkasnije dvadeset pet (25) dana nakon što joj je kandidatska lista podnesena. Centralna izborna komisija BiH obavještava političku stranku, koaliciju ili listu nezavisnih kandidata o kandidatima koji su odbijeni. Politička stranka, koalicija ili lista nezavisnih kandidata dužna je u roku od pet (5) dana od dana prijema obavještenja otkloniti nepravilnosti na kandidatskoj listi, zamjenjivanjem kandidata ili osiguravanjem dodatne dokumentacije, ako Centralna izborna komisija BiH uputi takav zahtjev.
Ako Centralna izborna komisija BiH ponovo odbije kandidata sa kandidatske liste, politička stranka, koalicija ili lista nezavisnih kandidata ima pravo u roku od dva (2) dana od dana prijema odluke podnijeti zahtjev Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine da ponovo razmotri svoju odluku. Centralna izborna komisija BiH donosi odluku u roku od tri (3) dana od dana podnošenja zahtjeva.
Nakon ovjere kandidatskih lista, sve do isteka mandata organa, politička stranka, koalicija ili lista nezavisnih kandidata ne mogu mijenjati kandidatsku listu.
Član 6.1.
Zaštitu izbornog prava osiguravaju izborne komisije i Apelacioni odjel Suda Bosne i Hercegovine.
Član 6.2. stav 1.
Birač i politički subjekt, čije je pravo ustanovljeno ovim zakonom povrijeđeno, mogu izbornoj komisiji uložiti prigovor najkasnije u roku od 48 sati od učinjene povrede. Član 6.3. stav 5.
Prigovor koji je prema članu 6.2. ovog zakona podnijelo neovlašteno lice, ili je prigovor podnesen nepravovremeno, ili je nepotpun, odbacuje se.
Član 6.7.
Centralna izborna komisija BiH, kad odlučuje o prigovorima i žalbama, ima ovlaštenja da naredi izbornoj komisiji, Centru za birački spisak ili biračkom odboru da preduzmu mjere kojima se otklanjaju utvrđene nepravilnosti....[...] Član 6.9. stav 1.
Apelacioni odjel Suda Bosne i Hercegovine nadležan je da rješava po žalbama na odluke Centralne izborne komisije BiH. Žalba se podnosi Apelacionom odjelu Suda Bosne i Hercegovine u roku od dva dana od dana prijema odluke Centralne izborne komisije BiH. Žalba se podnosi preko Centralne izborne komisije BiH.»
15. Zakon o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 32/01) „Član 3.
U Sarajevu se osniva Glavni centar za obradu podataka (u daljnjem tekstu: Centar) na nivou Bosne i Hercegovine.
Centar se osniva kao Sektor koji će opsluživati više institucija, a fizički će biti smješten u prostorijama Ministarstva civilnih poslova i komunikacija, a na nivou entiteta u sjedištima ministarstava unutrašnjih poslova.
Centar rukovodi sljedećim evidencijama:
a) evidencijom jedinstvenih matičnih brojeva (JMB);
b) evidencijom pasoša;
c) evidencijom ličnih karata;
d) evidencijom prebivališta;
e) evidencijom viza i dozvola boravka;
f) evidencijom vozačkih dozvola;
g) evidencijom registracije vozila;
h) krivičnom evidencijom.”
VI. Dopustivost
16. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
17. U skladu sa članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
18. U konkretnom slučaju predmet osporavanja apelacijom je Rješenje Suda BiH broj Iž-10/06 od 27. jula 2006. godine protiv kojeg nema drugih djelotvornih pravnih lijekova mogućih prema zakonu. Dalje, osporeno rješenje je doneseno 27. jula 2006. godine, a apelacija je podnesena 20. septembra 2006. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je propisano članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
19. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII. Meritum
20. Ustavni sud će u ovom dijelu prvo razmotriti apelantove navode o povredi njegovog prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije do koje je, prema apelantovom mišljenju, došlo zbog pogrešne primjene odredaba Izbornog zakona BiH koje propisuju uvjete za ovjeru kandidatskih lista za izbore. Pravo na pravično suđenje Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
«Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
(…)
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.» Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
"1.Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. […]"
21. Prvo pitanje na koje Ustavni sud mora dati odgovor jeste da li su član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjivi u konkretnom slučaju, odnosno da li se u postupku donošenja osporenog rješenja odlučivalo o apelantovim građanskim pravima i obavezama. Apelant je politička stranka koja se na izborima predstavlja putem svojih kandidata, stoga je nesporno da se predmetni postupak u kojem se rješavalo o pitanju uvjeta jednog od kandidata apelanta za potvrđivanje kandidature za izbor u zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine odnosio na utvrđivanje apelantovog prava na učešće na izborima koje predstavlja građansko pravo. Član 6. stav 1. Evropske konvencije je, dakle, primjenjiv u konkretnom slučaju.
22. Apelant je naveo da je CIK pogrešno protumačio član 4.2. stav 2. Izbornog zakona BiH, „skidajući“ spornu kandidatkinju sa izborne liste, jer nije bila upisana u Centralni birački spisak do dana raspisivanja izbora. Apelant smatra da njihova kandidatkinja nije trebalo da snosi posljedice propusta nadležnog organa da ažurira Centralni birački spisak s obzirom na to da je u postupku dokazala da je imala prijavljeno prebivalište od 1997. godine, kao i pasoš koji je izdao nadležni organ u okviru CIPS-a 2003. godine. Prema apelantovom mišljenju, odluka Suda BiH je bila nezakonita.
23. Sljedeće pitanje na koje Ustavni sud treba dati odgovor jeste da li je u konkretnom slučaju Sud BiH pogrešno ili proizvoljno primijenio Izborni zakon BiH.
24. U postupku provjere i ovjere kandidata na kandidatskim listama, u skladu sa članom 4.21. stav 2. Izbornog zakona BiH, CIK je uputio apelantu zahtjev za otklanjanje nepravilnosti na kandidatskim listama u kojem je za spornu kandidatkinju, kao jednog od spornih kandidata, bilo navedeno da nije upisana u Centralni birački spisak sa datumom 4. maj 2006. godine, odnosno na dan objavljivanja izbora. Apelant je, u skladu sa zahtjevom, bio dužan da otkloni nepravilnosti zamjenjivanjem spornih kandidata ili osiguravanjem dodatne dokumentacije o kandidatima. Apelant je kao odgovor na zahtjev dostavio prigovor uz koji je priložio relevantne dokaze da je kandidatkinja imala prijavljeno prebivalište u Banjoj Luci od 1997. godine, ovjerenu fotokopiju pasoša izdatog u decembru 2003. godine i ovjerenu fotokopiju lične karte izdate 30. maja 2006. godine (dobivene u postupku izdavanja nove lične karte, jer joj je ranija ukradena na službenom putu). Smatrajući da je prigovor nedopušten, jer je podnesen protiv akta protiv kojeg se nije mogao podnijeti prigovor, CIK je prigovor odbacio uopće se ne očitujući na priložene dokaze koji su ukazivali na to da je sporna kandidatkinja bila upisana u centralne javne evidencije.
25. Sud BiH, za razliku od CIK-a, meritorno je riješio predmetnu stvar i zaključio da je CIK pravilno odlučio da ne ovjeri kandidatsku listu za spornu kandidatkinju, jer ona nije ispunjavala uvjet iz člana 4.2. stav 1. Izbornog zakona BiH. Obrazloženje Suda BiH prema kojem taj sud smatra da nije relevantno to što sporna kandidatkinja ima putnu ispravu/pasoš, nego je samo relevantno to da li je neko bio upisan u Centralni birački spisak „vađenjem CIPS-ove lične karte“, prema mišljenju Ustavnog suda, pokreće pitanje da li je takvo tumačenje Izbornog zakona BiH bilo arbitrarno. Ustavni sud će u narednim stavovima dati obrazloženje i zaključak u vezi sa ovim navodom.
26. Prema članu 3.3. Izbornog zakona BiH, Centralni birački spisak sačinjava se i vodi na osnovu podataka iz službenih evidencija o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine koje vodi nadležni državni organ, drugih javnih isprava i službenih evidencija o državljanima BiH, koje vode CIK i drugi nadležni organi i na osnovu javnih isprava i podataka koji se dobiju neposredno od građana. Prema članu 3. Zakona o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka, Glavni centar za obradu podataka rukovodi, između ostalih, i evidencijom jedinstvenih matičnih brojeva (JMB), evidencijom pasoša, evidencijom ličnih karata, evidencijom prebivališta itd.
27. U svojoj odluci Sud BiH se pozvao na član 3.3. Izbornog zakona BiH. Međutim, u isto vrijeme nije ukazao na član 3.5. stav 1. Izbornog zakona BiH u kojem je propisano da se Centralni birački spisak vodi po službenoj dužnosti, te stav 2. tog člana prema kojem CIK vodi Centralni birački spisak za teritoriju BiH na osnovu evidencije nadležnog državnog organa koji vodi registar građana BiH u skladu sa Zakonom o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka. Također je relevantan i stav 5. navedenog člana prema kojem je za tačnost i ažurnost podataka potrebnih za izradu Centralnog biračkog spiska odgovoran organ nadležan za vođenje službenih evidencija o tim podacima. Prema članu 3.6. Izbornog zakona BiH, CIK je odgovoran za tačnost, ažurnost i ukupni integritet Centralnog biračkog spiska. I sve naredne odredbe u dijelu Izbornog zakona BiH kojima se reguliraju pitanja u vezi sa Centralnim biračkim spiskom su koncipirane tako da podrazumijevaju samo pozitivne obaveze CIK-a i drugih nadležnih organa u sačinjavanju i ažuriranju Centralnog biračkog spiska, a nikako obavezu građana da ažuriraju podatke potrebne za Centralni birački spisak (osim izuzetno). Izborni zakon BiH je u članu 3.17. propisao čak i mogućnost da državljanin BiH koji ima biračko pravo, a ne nalazi se u zaključnom izvodu iz Centralnog biračkog spiska može glasati ako predoči važeći identifikacioni dokument iz člana 5.12. tog zakona i potvrdu o mjestu prebivališta. Dakle, pravo da glasa se ne osporava biračima koji se ne nalaze u Centralnom biračkom spisku, a trebalo bi da se nalaze, ali jednako pravo se ne daje kandidatima za kandidatske liste za izbore koji se ne nalaze u Centralnom biračkom spisku, a trebalo bi da se nalaze na njemu.
28. Iz prethodno navedene analize Izbornog zakona BiH u vezi sa Zakonom o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka se može zaključiti da su vođenje i ažuriranje Centralnog biračkog spiska isključivo i jedino u nadležnosti CIK-a, a odgovornost za tačnost i ažurnost podataka potrebnih za izradu spiska ima nadležni organ za vođenje službenih evidencija o tim podacima, odnosno Glavni centar za obradu podataka. Kada je u postupku za ovjeru kandidatskih lista apelant primio obavijest u kojoj je, između ostalog, bilo navedeno da se sporna kandidatkinja ne nalazi u Centralnom biračkom spisku, uz prigovor na tu obavijest dostavio je dokumentaciju za spornu kandidatkinju iz koje se moglo zaključiti da bi ona trebalo da se nađe u centralnoj evidenciji građana. CIK je trebalo da postupi prema tom prigovoru kao da se radilo o dostavi dodatne dokumentacije i, u skladu sa članom 3.2. Izbornog zakona BiH, trebalo je da pristupi ažuriranju Centralnog biračkog spiska ukoliko su postojali uvjeti za to. Nasuprot tome, CIK je postupio strogo formalno i odbacio prigovor ne postupajući sa prigovorom kao sa dostavom dodatne dokumentacije u smislu člana 4.21. Izbornog zakona BiH.
29. Propust koji se desio u nadležnosti CIK-a nije ispravljen niti osporavanim rješenjem Suda BiH. Iako je formalno-pravno apelant dobio odluku u meritumu, ona je, prema mišljenju Ustavnog suda, bila rezultat arbitrarne primjene Izbornog zakona BiH. Naime, Sud BiH je zaključio da je “odlučno da li je neko lice bilo upisano u Centralni birački spisak vađenjem CIPS-ove lične karte“, pa s obzirom na to da sporna kandidatkinja nije imala „CIPS-ovu ličnu kartu“, u vrijeme objave izbora nije ni mogla biti u Centralnom biračkom spisku. Ovakav zaključak je arbitraran, jer Izborni zakon BiH, u članu 3.3, ne predviđa da se Centralni birački spisak sačinjava i vodi na osnovu «lične karte CIPS-a», nego na osnovu podataka iz službenih evidencija ... i službenih evidencija o državljanima BiH. S obzirom na to da je pojam službenih evidencija mnogo širi od pojma evidencije ličnih karata, Sud BiH nije mogao zaključiti da je činjenica da sporna kandidatkinja 4. maja 2006. godine nije imala „CIPS-ovu ličnu kartu“ ukazivala na to da nije ni trebala i mogla biti u Centralnom biračkom spisku u smislu člana 4.2. stav 1. tačka 2. Izbornog zakona BiH tim prije što je sporna kandidatkinja CIK-u dostavila i potvrdu o prijavljenom prebivalištu u Banjoj Luci od 1997. godine.
30. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da je došlo do povrede člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
31. S obzirom na prirodu predmeta, odnosno činjenicu da se postupak povodom apelacije tiče izbornih prava, Ustavni sud je, u smislu člana 24. Pravila Ustavnog suda, odlučio da se povodom apelacije hitno postupa. Osim toga, Ustavni sud zapaža da je apelant podnio apelaciju nakon proteka više od mjesec dana od dana kada mu je dostavljena odluka Suda BiH, i to nekoliko dana prije općih izbora u BiH. S tim u vezi, Ustavni sud je postupio u skladu sa članom 24. Pravila Ustavnog suda i donio odluku u skladu sa svojim nadležnostima.
b) Ostali navodi
32. S obzirom na zaključak u vezi sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da nije neophodno razmatrati ostale apelantove navode.
VIII. Zaključak
33. Ustavni sud je utvrdio da je povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, jer je Sud BiH arbitrarno primijenio član 4.2. stav 1. tačka 2. Izbornog zakona BiH, utvrdivši da je CIK pravilno odbio potvrdu kandidature sporne kandidatkinje za koju je utvrđeno da nije bila u Centralnom biračkom spisku na dan objavljivanja izbora. Arbitrarnost se očitovala u zaključku Suda BiH da je jedini relevantan dokument za evidentiranje u Centralni birački spisak „CIPS-ova lična karta“ iako Izborni zakon BiH ne sadrži takvu odredbu, a druge odredbe Izbornog zakona BiH jasno definiraju koje se sve javne evidencije koriste za stvaranje i ažuriranje Centralnog biračkog spiska, kao što predviđaju i jasnu obavezu CIK-a da vodi i ažurira Centralni birački spisak.
34. Na osnovu člana 61. st. 1. i 2. i člana 64. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
35. Prema članu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Hatidža Hadžiosmanović