Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2400/05 (Š. i A. S.)
Odluka donesena 20. 10. 2006.
- Nenadležnost za odlučivanje
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2400/05
Apelacija
Odluka o dopustivosti
20. 10. 2006.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Mato Tadić i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 20. oktobra 2006. godine, u predmetu broj AP-2400/05, rješavajući apelaciju Šefke i Asima Softića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 1. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Šefke i Asima Softića, zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine za odlučivanje.
OBRAZLOŽENJE
1. Šefka i Asim Softić (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Sarajeva, podnijeli su, 24. novembra 2005. godine, Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud), apelaciju kojom traže da im se izda ugovor o kupoprodaji garaže i rješenje o uknjižbi garaže u Sarajevu, u Ulici Antuna Hangija br. 15.
2. Apelanti su u svojoj apelaciji istakli da su, 14. marta 1992. godine, izvršili uplatu za otkup garaže iz stambenog fonda JNA, u Sarajevu, na adresi Antuna Hangija br. 15, ali zbog izbijanja rata Ugovor o kupoprodaji nisu dobili. U toku 1998. godine, podnijeli su zahtjev za otkup stana i garaže, ali je procedurom otkupa obuhvaćen samo stan. U međuvremenu su, putem Federalnog ministarstva odbrane (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), apelanti su obaviješteni da moraju podnijeti novi zahtjev za otkup garaže uz doplatu na ime kupoprodajne cijene, što su i učinili. Nakon toga su obaviješteni da moraju izvršiti doplatu i na ime zakupnine za period od dvije godine, po kojem zahtjevu nisu postupili smatrajući da su ispunili zahtjeve Ministarsrtva. Apelanti ističu da im je ovakvim postupcima Ministarstva povrijeđeno pravo na imovinu i pravo na jednakost pred zakonom, pa su se 2000. godine, obratili instituciji Ombudsmena Federacije Bosne i Hercegovine, koja im je 18. decembra 2000. godine dostavila svoje obavještenje u navedenom predmetu.
3. Apelanti nemaju niti osporavaju odluku ni jednog državnog ili entitetskog organa.
4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije, Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 16. stav 4. tačka 1. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
«Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.» Član 16. stav 4. tačka 1. Pravila Ustavnog suda glasi:
«Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
1. Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje;»
5. Imajući u vidu da je apelacija napisana kao zahtjev za postupanje u konkretnom predmetu, u cilju da se apelantima omogući zaključenje ugovora o kuporodaji garaže i da im se izda rješenje o uknjižbi, Ustavni sud naglašava da je njegova nadležnost, prema članu VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine «u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini», pa slijedi da Ustavni sud nije nadležan da odlučuje o zahtijevima za zaključenje ugovora o kupoprodaji i rješenja o uknjižbi.
6. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 1. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko se utvrdi da Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje, Ustavni sud je odlučio kao u izreci ove odluke.
7. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Hatidža Hadžiosmanović