Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2160/05 (N. Š. i drugi)
Odluka donesena 20. 10. 2006.
- Nema povrede
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2160/05
Apelacija
Odluka o dopustivosti
20. 10. 2006.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Mato Tadić i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 20. oktobra 2006. godine, u predmetu broj AP-2160/05, rješavajući apelaciju Nade Šakan i dr., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Nade Šakan, Milke Dronjak i Nevenke Rodić podnesena protiv rješenja Okružnog suda u Banjaluci, broj Gž-7128/03 od 24. juna 2005. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Nada Šakan i dr. (u daljnjem tekstu: apelantice ) iz Beograda, podnijele su, 21. oktobra 2005. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud), broj Gž-712/03 od 24. juna 2005. godine.
2. Apelantice su tužbom od 13. novembra 1987. godine tražile da Osnovni sud utvrdi ništavost kupoprodajnog ugovora, koji je njihov otac, prvotuženi Obrad Dronjak, zaključio sa Bracom Sovilj, jer smatraju da predmetna imovina čini bračnu tečevinu njihovih roditelja. U toku parnice otac apelantica je umro, zbog čega je Osnovni sud prekinuo parnični postupak rješenjem, broj P-1634/87 od 19. decembra 2000. godine, istovremeno odlučivši da će se postupak nastaviti kada naslejednici umrlog preuzmu postupak ili kada ih sud na prijedlog protivne stranke pozove da to učine.
3. Apelantice su svojim podnescima od 3. aprila i 4. jula 2001. godine zahtijevale da se prekinuti postupak nastavi. Postupajući po navedenim zahtjevima, Osnovni sud je donio rješenje, broj P-
1634/87 od 7. novembra 2002. godine, kojim je odlučeno da će se glavna rasprava, koja je zaključena (zbog smrti tuženog) ponovo otvoriti i novo ročište u ovoj pravnoj stvari biće zakazano nakon što apelantice pravilno označe nasljednike oca Obrada Dronjka. Osnovni sud je analizirajući provedene dokaze, a uvidom u ostavinski spis istog suda iza umrlog Obrada Dronjka, broj O-523/91, ustanovio da se pored apelantica kao nasljednici iza ostavioca javljaju njegova supruga i sin, koji su sa apelanticama jedinstveni suparničari i moraju biti označeni kao stranke u ovom postupku, bilo na tužilačkoj ili tuženoj strani. U pouci o pravnom lijeku je navedeno da protiv tog rješenja nije dozvoljena posebna žalba.
4. Apelantice su se protiv navedenog rješenja žalile. Žalbu je kao nedozvoljenu odbio Osnovni sud rješenjem, broj P-1634/87 od 27. februara 2003. godine, protiv kojeg su se apelantice dalje žalile Okružnom sudu, koji je osporenim rješenjem, broj Gž-712/03 od 24. juna 2005. godine, žalbu odbio kao neosnovanu.
5. U obrazloženju osporenog rješenja navedeno je da, pošto se u konkretnom slučaju žalba odnosi na procesno rješenje, kojim se rukovodi glavnom raspravom, to u smislu odredbe člana 311. stav 5. tada važećeg Zakona o parničnom postupku («Službeni list SFRJ» br. 4/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90 i 35/91, «Službeni glasnik RS» br. 17/93, 14/94 i 32/94) nije dozvoljena posebna žalba. Eventualne povrede postupka stranke mogu isticati u žalbi na konačnu meritornu odluku, to jeste odluku kojom je odlučeno o glavnoj stvari.
6. Apelantice se žale na nezakonit i proizvoljan rad sudija, smatraju da su sudovi donoseći osporeno rješenje pogrešno utvrdili činjenice i pogrešno primijenili zakon. Iz navoda apelacije proizilazi da se apelantice žale da im je osporenim rješenjem povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelantice smatraju da Okružni sud nije mjerodavan da raspravlja o nasljednicima već da odluči o ništavosti kupoporodajnog ugovora.
7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi: «Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;»
8. Ustavni sud zapaža da je osporenim rješenjem potvrđeno procesno rješenje Osnovnog suda, broj P-1634/87 od 7. novembra 2002. godine, koje predstavlja radnju koja se odnosi na rukovođenje glavnom raspravom u smislu odredbi Zakona o parničnom postupku, odnosno kojim je odlučeno da će se prekinuti parnični postupak nastaviti kada apelantice pravilno označe nasljednike umrlog tuženog Obrada Dronjka.
9. Ustavni sud ističe da je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv ukoliko je posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza. Ustavni sud smatra da se u proceduri koja se odnosi na rukovođenje glavnom raspravom ne utvrđuju građanska prava i obaveze. U skladu s navedenim, ishod takve procedure nije odlučujući za utvrđivanje građamskih prava i obaveza. Ustavni sud zaključuje da član 6. stav 1. Evropske konvencije nije primjenjiv u konkretnom slučaju.
10. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Hatidža Hadžiosmanović