Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2557/05 (E. B.)
Odluka donesena 20. 10. 2006.
- Protek roka
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2557/05
Apelacija
Odluka o dopustivosti
20. 10. 2006.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić, i sudije Mato Tadić i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 20. oktobra 2006. godine, u predmetu broj AP-2557/05, rješavajući apelaciju Ejuba Begića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Ejuba Begića podnesena protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj Rev-922/04 od 6. septembra 2005. godine, i presude Kantonalnog suda u Tuzli, broj Gž-972/03 od 31. augusta 2004. godine, zbog proteka roka za podnošenje.
OBRAZLOŽENJE
1. Ejub Begić (u daljnjem tekstu: apelant), iz Kladnja, podnio je, 15. decembra 2005. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), broj Rev-922/04 od 6. septembra 2005. godine, i presude Kantonalnog suda u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), broj Gž-972/03 od 31. augusta 2004. godine.
2. Osporenom presudom Kantonalnog suda, žalbe apelanta i tuženog JP «Šume tuzlanskog kantona» Tuzla, su djelomično uvažene, prvostepena presuda Općinskog suda u Tuzli, broj P-28/01 od 13. marta 2003. godine, je preinačena tako da se tuženi obavezuje da apelantu na ime razlike naknade plaće isplati iznos od 803,53 KM, sa zateznom zakonskom kamatom, kao i da mu naknadi troškove parničnog postupka, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom prinudnog izvršenja. Istom presudom apelant je odbijen sa zahtjevom za isplatu razlike plaće za period od 6. maja 2000. godine do 30. juna 2002. godine, kao i sa zahtjevom za kamatu u preostalom dijelu dosuđene prvostepenom presudom. U preostalom odbijajućem dijelu prvostepena presuda je potvrđena.
3. Revizija apelanta protiv drugostepene presude je odbačena rješenjem Vrhovnog suda, broj Rev-922/04 od 6. septembra 2005. godine, uz obrazloženje da, s obzirom da se u konkretnom slučaju radi o potraživanju u novcu, a iznos pobijanog dijela pravomoćne presude manji je od zakonom propisanog za dopustivost revizije, to je Vrhovni sud na osnovu člana 374. u vezi sa članom 364. stav 2. Zakona o parničnom postupku («Službene novine FBiH» broj 42/98) reviziju odbacio kao nedopuštenu.
4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
«Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.» Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda glasi:
«1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
(4) protekao je rok za podnošenje apelacije;»
5. Ustavni sud mora, prije svega, utvrditi koja je konačna odluka u predmetnom slučaju, tj. da li je apelant iscrpio sve efektivne pravne lijekove i podnio apelaciju u roku od 60 dana, kako je to predviđeno članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda.
6. Pravilo iscrpljivanja pravnih lijekova zahtijeva da apelant dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je efektivan i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom tako i u pravnom pogledu. Pri tome, apelant odlučuje da li će koristiti pravni lijek, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 15. stavom 3. Poslovnika Ustavnog suda (vidi rješenje Ustavnog suda, broj U- 15/01, od 4. i 5. maja 2001. godine).
7. Iz navoda apelacije i priloženih dokumenata proističe da je apelant protiv osporene presude Kantonalnog suda izjavio reviziju, ali je ona rješenjem Vrhovnog suda, Rev-922/04 od 6. septembra 2005. godine, odbačena kao nedopuštena. Ustavni sud konstatuje da je revizija u ovom slučaju neefektivan pravni lijek u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Stoga, proizilazi da je konačna odluka u predmetnom slučaju presuda Kantonalnog suda, broj Gž-972/03 od 31. augusta 2004. godine, donesena povodom žalbe apelanta i tuženog protiv prvostepene presude.
8. S obzirom na to da je apelantu, 28. septembra 2004. godine, uručena presuda Kantonalnog suda, broj Gž-972/03 od 31. augusta 2004. godine, a apelacija je Ustavnom sudu podnesena 15. decembra 2005. godine, proizilazi da je podnesena nakon što je protekao rok za podnošenje apelacije predviđen članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. U skladu sa navedenim, Ustavni sud je zaključio da je apelacija podnesena neblagovremeno, odnosno nakon proteka roka od 60 dana od dana kada je apelant primio osporenu presudu Kantonalnog suda.
9. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant podnese apelaciju nakon proteka roka za podnošenje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Hatidža Hadžiosmanović