Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1865/05 (A. Č.)
Odluka donesena 21. 12. 2006.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1865/05
Apelacija
Odluka o dopustivosti
21. 12. 2006.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić, i suci Mato Tadić i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 21. decembra 2006. godine, u predmetu broj AP-1865/05, rješavajući apelaciju Adema Čavkića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Adema Čavkića podnesena protiv presude Kantonalnog suda u Bihaću, broj Gž-706/03 od 10. juna 2005. godine, i presude Općinskog suda u Bihaću, broj P-
757/01 od 5. februara 2003. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. Adem Čavkić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bihaća, kojeg zastupa Emira Imširević, advokatica iz Bihaća, podnio je, 2. septembra 2005. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Kantonalnog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), broj Gž-706/03 od 10. juna 2005. godine, i presude Općinskog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Općinski sud), broj P-757/01 od 5. februara 2003. godine.
2. Presudom Općinskog suda, broj P-757/01 od 5. februara 2003. godine, koja je potrvrđena presudom Kantonalnog suda, broj Gž-706/03 od 10. juna 2005. godine, utvrđeno je da je apelant dosjelošću stekao pravo suvlasništva na kč. br. 84/132 oranica Lug-Vrbe površine 687 m2, upisano u zk. Ul. Br. 4529 k.o. Bihać sa dijelom ½ (koji predstavlja suvlasničke dijelove Fejze Dedić iz Lugova i Sulejmana Husaka iz Orašca), što su tuženi dužni priznati i trpiti da se apelant upiše kao suvlasnik označene parcele u zemljišnoj knjizi sa dijelom ½, a u protivnom isto će zamijeniti ova presuda, sve u roku od petnaest dana pod prijetnjom prinudnog izvršenja. Dio apelantovog tužbenog zahtjeva kojim je tražio utvrđenje prava suvlasništva na ½ k.č. br. 84/132 upisana u zk. ul. br. 4529 k.o. Bihać u zemljišnoj knjizi upisana kao društvena svojina, čiji je nosilac prava raspolaganja Općina Bihać, odbijen je kao neosnovan.
3. Apelant je protiv presude Kantonalnog suda, broj Gž-706/03 od 10. juna 2005. godine izjavio reviziju Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine o kojoj nije odlučeno.
4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (14) apelacija je preuranjena ;»
5. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
6. U konkretnom slučaju, postupak o predmetu apelacije, nakon izjavljene revizije je u toku pred Vrhovnim sudom, koji još nije donio odluku o reviziji.
7. Član 237. Zakona o parničnom postupku («Službeni novine Federacije BiH», br. 58/03 i 85/03) glasi: «Član 237. (1)Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostave prepisa presude. (2)Revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 10.000 KM. (3)Izuzetno, Vrhovni sud Federacije BiH može dopustiti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.»
8. Ustavni sud je zauzeo stav da je revizija, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji je apelant, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, dužan iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu. Apelant odlučuju koji će pravni lijek koristiti, neovisno da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Imajući u vidu izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. Zakona o parničnom postupku, u smislu da Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem odluke o apelaciji prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao odluku o reviziji. Obzirom na navedeno u apelantovom slučaju, apelacija je preuranjena, budući da je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, neovisno od vrste te odluke, apelant ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju u kojoj je, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužan na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
9. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Hatidža Hadžiosmanović