Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-2069/05 (DOO „Heureka“ Izumi i nove tehnologije Bihać)

Odluka donesena 21. 12. 2006.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Izvršni postupak
  • Pristup sudu
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2069/05

Apelacija

Odluka o meritumu

21. 12. 2006.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija u predmetu broj AP 2069/05, rješavajući apelaciju DOO „Heureka“ Izumi i nove tehnologije Bihać, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2. i člana 61. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), u sastavu: Hatidža Hadžiosmanović, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Valerija Galić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 21. decembra 2006. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija DOO „Heureka“ Izumi i nove tehnologije Bihać.

Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Ova odluka dostavlja se Vladi Federacije Bosne i Hercegovine da bi se osigurala ustavna prava u skladu s ovom odlukom.

Odluku objaviti u «Službenom glasniku Bosne i Hercegovine», «Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine», «Službenom glasniku Republike Srpske» i «Službenom glasniku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine».

OBRAZLOŽENJE

I. Uvod

1. DOO „Heureka“ Izumi i nove tehnologije Bihać (u daljnjem tekstu: apelant) kojeg zastupa Hamdija Veladžić, advokat iz Bihaća, podnio je 3. oktobra 2005. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog neprovođenja izvršenja Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj PS-357/03 od 5. juna 2003. godine.

II. Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, od Kantonalnog suda i Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) zatraženo je 18. augusta 2006. godine, odnosno 30. augusta 2006. godine, da dostave odgovore na apelaciju.

3. Odgovor na apelaciju Kantonalni sud je dostavio 28. augusta 2006. godine, dok Općinski sud nije dostavio odgovor na apelaciju.

4. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovor Kantonalnog suda je dostavljen apelantu 7. novembra 2006. godine.

III. Činjenično stanje

5. Činjenice predmeta, koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu, mogu se sumirati na sljedeći način.

6. Kantonalni sud je Presudom broj PS-357/03 od 5. juna 2003. godine, koja je potvrđena Presudom Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj Pž-233/03 od 6. jula 2004. godine, u postupku po apelantovoj tužbi protiv Federalnog ministarstva odbrane (u daljnjem tekstu: tuženi) radi isplate duga, održao na snazi Platni nalog broj PLP-5/01 izdat pred Općinskim sudom u Bihaću 21. marta 2001. godine, u dijelu u kojem je tuženi dužan isplatiti apelantu iznos od 220.935,16 KM uz naknadu troškova spora u iznosu od 26.889,00 KM u roku od osam dana pod prijetnjom izvršenja, dok je platni nalog ukinut u dijelu kojim je tuženi obavezan na plaćanje kamata te je u tom dijelu tužbeni zahtjev odbijen. U postupku je utvrđeno da se dug tuženog odnosi na neizmirena potraživanja apelantu, nastala u periodu rata i neposredne ratne opasnosti do 31. decembra 1996. godine.

7. Apelant je 21. oktobra 2004. godine Općinskom sudu podnio prijedlog za dozvolu izvršenja na osnovu izvršne presude Kantonalnog suda od 5. juna 2003. godine.

8. Općinski sud se Rješenjem broj IP-2095/04 od 22. novembra 2004. godine, koje je potvrđeno Rješenjem Kantonalnog suda broj Pž-295/04 od 25. jula 2005. godine, proglasio apsolutno nenadležnim za postupanje u toj pravnoj stvari i odbacio je apelantov prijedlog za dozvolu izvršenja kao nedopušten. U dispozitivu rješenja je navedeno da će prijedlog za dozvolu izvršenja, zajedno s izvršnom ispravom, dostaviti Komisiji za utvrđivanje i realizaciju potraživanja nastalih za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti Federalnog ministarstva finansija, u skladu s članom 6. Uredbe o načinu utvrđivanja i realizacije javnog duga Federacije Bosne i Hercegovine, nastalog za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti (u daljnjem tekstu: Uredba).

9. U obrazloženju rješenja kojim se Općinski sud proglasio apsolutno nenadležnim za postupanje navedeno je da se u toj pravnoj stvari radi o potraživanju koje je u skladu s članom 2. Uredbe određeno javnim dugom Federacije BiH, jer je nastalo u periodu od 8. aprila 1992. godine do 23. decembra 1996. godine. Članom 3. spomenute odredbe, kako je dalje navedeno u obrazloženju, određeno je da pravna i fizička lica, koja imaju potraživanja od Federacije BiH, a na osnovu člana 2. Zakona o utvrđivanju i ostvarivanju potraživanja nastalih za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti, svoja potraživanja mogu prijaviti Komisiji za utvrđivanje i realizaciju potraživanja nastalih za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti, za koju će stručne i administrativne poslove obavljati Federalno ministarstvo finansija. Članom 7. Uredbe, također je navedeno u obrazloženju, određeno je da će u slučaju pokretanja izvršnog postupka po pravomoćnim presudama, a koje se odnose na javni dug, sud izvršnu odluku uputiti navedenoj Komisiji.

IV. Apelacija

a) Navodi iz apelacije

10. Apelant smatra da je donošenjem rješenja kojim se sud proglasio apsolutno nenadležnim za postupanje u postupku izvršenja došlo do povrede njegovog prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), te prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelant je naveo da je zakonom koji je donijela skupština, a koji je primijenjen u konkretnom slučaju, odnosno Uredba, nisu u skladu s članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije, te da u konkretnom slučaju treba primijeniti odredbe Evropske konvencije.

b) Odgovor na apelaciju

11. Kantonalni sud je naveo da je neosnovan apelantov navod da mu je uskraćeno pravo na suđenje pred nezavisnim i nepristranim sudom jer je odluka u predmetnoj stvari donesena jednoglasno, u vijeću sastavljenom o troje sudija, i svi sporovi te vrste su rješavani na isti način u skladu s postojećim propisima.

12. Ustavni sud ukazuje na odgovor Federalnog ministarstva finansija koji je dostavljen u predmetu AP 276/05 od 9. februara 2006. godine (stav 10), koji se odnosi na isto pravno pitanje.

V. Relevantni propisi

13. U Zakonu o privremenom odlaganju od izvršenja potraživanja na osnovu izvršnih odluka na teret budžeta Federacije Bosne i Hercegovine («Službene novine Federacije BiH» broj 9/04) relevantne odredbe glase:

«Član 1.

Ovim zakonom se privremeno odlažu od izvršenja potraživanja na osnovu izvršnih odluka na teret Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine, kantona i općina.

Član 2.

Pod izvršnim odlukama podrazumijevaju se izvršna dokumenta donesena u sudskom i upravnom postupku, a koja se odnose na potraživanja nastala na osnovu:

- stare devizne štednje;

- razne materijalne i nematerijalne štete;

- potraživanja nastala za vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti;

- zaostalih neizmirenih obaveza korisnika budžeta.

Član 3.

Ovaj zakon će se primjenjivati do donošenja zakona kojim će se regulisati način izmirenja obaveza iz izvršnih odluka iz člana ovog zakona, a najkasnije do 31.5.2004. godine. [...] Član 8.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o privremenoj obustavi od izvršenja potraživanja nastalih za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti («Službene novine Federacije BiH» broj 39/98).»

14. U Zakonu o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjih obaveza Federacije Bosne i Hercegovine («Službene novine Federacije BiH» broj 66/04) relevantne odredbe glase: «Član 3.

Unutrašnji dug Federacije iznosi [...], a čine ga:

[...] obaveze za potraživanja nastala u ratu ili tokom neposredne ratne opasnosti (u daljnjem tekstu: ratna potraživanja), kao materijalne i nematerijalne štete [...] [...] Unutrašnji dug koji se izmiruje izdavanjem obveznica predstavlja potpunu isplatu svakog potraživanja za koje su izdate obveznice.

[...] Na izvršne akte koji su uređeni Zakonom o privremenom odlaganju od izvršenja potraživanja na osnovu izvršnih odluka na teret Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine [...] primjenjuju se odredbe ovog zakona.

[...] Član 16.

Ratna potraživanja iz člana 3. ovog zakona su obaveze nastale u periodu od 18. septembra 1991. godine do 23. decembra 1996. godine i za koja su fizička i pravna lica propisno prijavila potraživanja, prema Zakonu o utvrđivanju i ostvarivanju potraživanja nastalih za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti [...] i Uredbi o načinu utvrđivanja i realiziranja javnog duga Federacije Bosne i Hercegovine nastalog za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti. [...] Član 17.

Obaveze za ratna potraživanja izmirivat će se izdavanjem obveznica.

Kamata na ratna potraživanja otpisuje se.

[...] Član 20.

Obveznice za izmirenje obaveza za ratna potraživanja izdaju se na iznos glavnice koji ne prelazi 900 miliona KM, ne akumuliraju kamatu, imaju rok dospijeća koji ne prelazi 50 godina i isplaćivat će se u deset godišnjih rata počevši najkasnije devet godina prije krajnjeg roka dospijeća.»

15. U Zakonu o izvršnom postupku («Službene novine Federacije BiH» broj 32/03) relevantne odredbe glase:

«Član 5.

(1) U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.[...] [...] Član 166.

Izvršenje radi ostvarenja novčanog potraživanja prema izvršeniku može se provesti na svim sredstvima na njegovim računima kod banke, osim ako zakonom nije drukčije određeno.[...] [...] Član 170.

(1) Ako banka smatra da postoje zakonske ili druge smetnje za izvršenje po odredbama glave XII ovog zakona, zadržat će rješenje o izvršenju, izvršiti pljenidbu sredstava izvršenika i o smetnjama obavijestiti sud.

(2) Ako se radi o smetnjama trajne prirode, sud će obustaviti postupak, a u slučaju drugih razloga obavijestit će tražioca izvršenja i banku o daljem postupanju.

[...] Član 226.

Postupak izvršenja započet do dana početka primjene ovog zakona okončat će se po odredbama ovog zakona.

[...] Član 228.

U izvršnom postupku reguliranim ovim zakonom ne primjenjuju se odredbe drugih zakona koje se odnose na zahtjev za odlaganje i prekid izvršenja.

Član 229.

Danom primjene ovog zakona prestaje primjena zakona kojima je uređen izvršni postupak, a koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana početka primjene ovog zakona. Član 230.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenim novinama Federacije BiH», a počet će se primjenjivati po isteku 60 dana od dana njegovog stupanja na snagu.»

VII. Dopustivost i meritum

16. Apelant smatra da je neprovođenjem pravosnažnog rješenja o izvršenju sudske presude došlo do povrede njegovog prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav

1. Evropske konvencije, te prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

17. Umjesto posebnog obrazloženja dopustivosti i merituma ove odluke u pogledu apelantovih navoda, Ustavni sud se poziva na obrazloženje i razloge date u odlukama u predmetima AP 276/05 od 9. februara 2006. godine i AP 703/04 od 23. marta 2005. godine („Službeni glasnik BiH“ 32/05 od 24. maja 2005. godine), koje su donesene povodom istih pravnih pitanja.

18. Razlozi navedeni u tim odlukama u cijelosti se odnose i na ovu odluku, pa zbog istih razloga Ustavni sud zaključuje da je došlo do povrede apelantovog ustavnog prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

19. Iako je utvrdio kršenje apelantovog ustavnog prava, Ustavni sud u ovoj odluci nije naložio pravne lijekove za otklanjanje posljedica tog kršenja. Naime, pravni lijekovi koje je Ustavni sud naložio u svojoj ranijoj odluci broj AP 703/04 od 23. marta 2005. godine, se odnose na sve u relevantno istoj ili sličnoj situaciji, pa tako i na apelanta. Pored toga, Ustavni sud je u svom rješenju broj AP 703/04 od 1. aprila 2006. godine utvrdio da Vlada Federacije BiH nije izvršila navedenu odluku Ustavnog suda od 23. marta 2005. godine, odnosno nije ispoštovala pravne lijekove koje je naložio Ustavni sud, pa je ovo rješenje, u skladu s članom 74. stav 6. Pravila Ustavnog suda, dostavljeno nadležnom Tužiteljstvu BiH.

VIII. Zaključak

20. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pristup sudu kao elementa prava na pravično suđenje ako je zakonom ili kojim drugim aktom vlasti onemogućeno izvršenje pravosnažne sudske presude, kada takav zakon ili drugi akt stavlja «pretjeran teret na pojedince», čime ne zadovoljava uvjet proporcionalnosti između javnog interesa zajednice i osnovnih prava pojedinaca.

21. Na osnovu člana 61. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

22. Prema članu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Hatidža Hadžiosmanović

Odluka o meritumu u predmetu AP-2069/05 (DOO „Heureka“ Izumi i nove… | Sudska praksa | Aktio