Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1954/05 (“Glas Srpski” Banja Luka)

Odluka donesena 16. 01. 2007.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Povrat u prijašnje stanje
  • Apelacija preuranjena
  • Povrat u prijašnje stanje (restitutio in integrum)
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1954/05

Apelacija

Odluka o dopustivosti

16. 01. 2007.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije, Mato Tadić i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 16. januara 2007. godine, u predmetu broj AP-1954/05, rješavajući apelaciju „Glasa Srpskog“ Banja Luka, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tač. 9. i 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija “Glasa Srpskog” Banja Luka, podnesena protiv rješenja Okružnog suda u Banja Luci, broj Ž-

94/05 od 1. juna 2005. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Odbacuje se kao nedopuštena apelacija “Glasa Srpskog” Banja Luka, podnesena protiv presude Okružnog suda u Banja Luci, broj Ž-

94/05 od 1. juna 2005. godine i presude Osnovnog suda u Banja Luci, broj P-4913/99 od 5. marta 2002. godine, zato što je preuranjena.

OBRAZLOŽENJE

1. „Glas Srpski“ Banja Luka (u daljnjem tekstu: apelant), iz Banja Luke, kojeg zastupa Slavica Lazić, advokatica iz Prijedora, podnio je, 21. septembra 2005. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Okružnog suda u Banja Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud), broj Ž-94/05 od 1. juna 2005. godine, presude Osnovnog suda u Banja Luci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud), broj P-4913/99 od 5. marta 2002. godine i rješenja Okružnog suda, broj Ž-94/05 od 1. juna 2005. godine.

2. Osnovni sud je presudom, broj P-4913/99 od 5. marta 2002. godine, koja je potvrđena presudom Okružnog suda, broj Ž-94/05 od 1. juna 2005. godine, obavezao apelanta da tužitelju B.R. iz Banja Luke (u daljnjem tekstu: tužitelj), na ime inflatorne štete zbog neizvršenja pravosnažne presude Suda udruženog rada u Banja Luci, broj RS-V-51/88 od 31. oktobra 1988. godine, isplati iznos od 16.399,17 KM sa zateznom zakonskom kamatom. Tužitelju je šteta dosuđena zbog obezvrijeđivanja potraživanja usljed hiperinflacije, a potraživanje je predstavljalo razliku ličnog dohotka sa kamatom dospjelosti svakog pojedinog iznosa ličnog dohotka.

3. U postupku po žalbi apelanta na presudu Osnovnog suda od 5. marta 2002. godine Okružni sud je zakazao raspravu radi potpunog i pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja u okviru apelantovih žalbenih navoda na koju apelant iako uredno obavješten nije pristupio, a svoj izostanak nije blagovremeno opravdao. Apelant je Okružnom sudu podnio prijedlog za povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja ročišta koji je odbijen rješenjem, broj Ž-94/05 od 1. juna 2005. godine.

4. Apelant je protiv presude Okružnog suda od 1. juna 2005. godine izjavio reviziju Vrhovnom sudu Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud). Predmetni spis je proslijeđen Vrhovnom sudu na postupanje po reviziji 12. septembra 2006. godine, te je postupak po reviziji u toku.

5. Apelant je naveo da je došlo do povrede njegovog prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), kako u postupku donošenja osporenih presuda, tako i u postupku donošenja rješenja kojim je odbijen njegov zahtjev za povrat u prijašnje stanje.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tač. 9. i 14. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»

Član 16. stav 1. i stav 4. tač. 9. i 14. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (9) apelacija je ratoine materiae inkompatibilna sa Ustavom; [...] (14) apelacija je preuranjena; [...]»

7. Apelant je naveo da je povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje zbog odbijanja njegovog zahtjeva za povrat u prijašnje stanje. U vezi ovog navoda, Ustavni sud ukazuje na svoju praksu prema kojoj postupak povrata u prijašnje stanje ne potpada u okvir člana 6. Evropske konvencije (vidi, odluku Ustavnog suda, broj AP-73/02 od 25. jula 2003. godine („Službeni glasnik BiH“, broj 43/03 tačka 12), jer se ne radi o postupku u kojem se utvrđuju građanska prava i obaveze nego se samo odlučuje o tome da li su ispunjeni formalni uslovi da se dozvoli povrat u prijašnje stanje. Stoga je ovaj dio apelacije ratione materiae inkompatibilan sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

8. U vezi sa apelantovim navodima o povredi prava na pravično suđenje u postupku donošenja osporenih presuda, Ustavni sud je utvrdio da je pred Vrhovnim sudom u toku postupak po apelantovoj reviziji. Ustavni sud ukazuje da se prema citiranim odredbama Pravila Ustavnog suda, apelacija može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.

9. Zakon o parničnom postupku («Službeni glasnik Republike Srpske», br. 58/03, 85/03 i 74/05) u relevantnom dijelu glasi: «Član 237. (1)Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravosnažne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostavljanja prepisa presude. (2)Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravosnažne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka. (3)Izuzetno Vrhovni sud Republike Srpske može dozvoliti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.»

10. Ustavni sud je zauzeo stav da je revizija, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji je apelant, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, dužan iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu. Apelant odlučuju koji će pravni lijek koristiti, neovisno da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Imajući u vidu izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. Zakona o parničnom postupku, u smislu da Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem odluke o apelaciji prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao odluku o reviziji. Obzirom na navedeno, apelacija je preuranjena, budući da je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, neovisno od razloga i vrste te odluke, apelant ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju u kojoj je, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužan na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.

11. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačke 9. i 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, odnosno ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

12. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica

Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Hatidža Hadžiosmanović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1954/05 (“Glas Srpski” Banja Luka) | Sudska praksa | Aktio