Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2000/05 (Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine)
Odluka donesena 16. 01. 2007.
- Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2000/05
Apelacija
Odluka o dopustivosti
16. 01. 2007.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić, sudije Mato Tadić i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 16. janaura 2007. godine, u predmetu broj AP-2000/05, rješavajući apelaciju Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, podnesena protiv rješenja Apelacionog suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, broj Gž-401/05 od 12. septembra 2005. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.
OBRAZLOŽENJE
1. Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: apelanti), kojeg zastupa Amer Ramić, po generalnoj punomoći Gradonačelnika – statutarnog zastupnika Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, podnio je, 26. septembra 2005. godine, Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud), apelaciju protiv rješenja Apelacionog suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Apelacioni sud), broj Gž-401/05 od 12. septembra 2005. godine.
2. Osnovni sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine je rješenjem, broj L.28/02 od 25. marta 2005. godine obustavio postupak likvidacije nad ODP „Posavina“ Brčko koji je otvoren rješenjem tog suda, broj L-28/02 od 24. septembra 2004. godine, te je otvoren postupak stečaja. Apelant je podnio žalbu protiv navedenog rješenja.
3. Apelacioni sud je rješenjem, broj Gž-401/05 od 12. septembra 2005. godine, odbacio kao neblagovremenu apelantovu žalbu. U obrazloženju rješenja je navedeno da, s obzirom da se prema članu 39. Zakona o stečaju, prinudnom poravnanju i likvidaciji u Brčko Distriktu BiH („Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH“, broj 1/02) rješenje o otvaranju stečajnog postupka dostavlja samo predlagaču i dužniku, rok za izjavljivanje žalbe za apelanta kao povjerioca počeo je teći 29. marta 2005. godine kada je osporeno rješenje istaknuto na oglasnoj tabli suda, pa je žalba koju je apelant izjavio 12. aprila 2005. godine podnesena neblagovremeno, odnosno nakon proteka zakonom propisanog roka od 8 dana.
4. Apelant je naveo da je zbog stajališta drugostepenog suda iznesenog u osporenom rješenju povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i da je onemogućen u korištenju djelotvornog pravnog lijeka iz člana 13. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Apelant je naveo da „nije očekivao da će prvostepeni sud donijeti predmetno rješenje, kao i da nema zaposlenika koji bi bio angažovan da svakodnevno prati koja su rješenja protiv kojih se mogu izjaviti pravni lijekovi, izvješena na oglasnu ploču registracionog odjeljenja Osnovnog suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.“
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (15) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu;»
6. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uvjeta) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda (vidi odluke Ustavnog suda broj AP 283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP 106/04 od 18. januara 2005. godine).
7. U konkretnom slučaju apelantova žalba na prvostepeno rješenje od 25. marta 2005. godine je odbačena kao neblagovremena za šta je Apelacioni sud dao obrazloženje u osporenom rješenju ukazujući na relevantne odredbe Zakona o stečaju, prinudnom poravnanju i likvidaciji u Brčko Distriktu BiH. Propuštanjem blagovremenog ulaganja žalbe protiv prvostepenog rješenja apelant se lišio mogućnosti da dođe do konačne odluke koje bi mogla biti predmet apelacionog ispitivanja od strane Ustavnog suda, čime je propustio iscrpiti djelotvoran pravni lijek u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda.
8. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
9. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Hatidža Hadžiosmanović