Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1260/06 (V. S.)

Odluka donesena 20. 03. 2007.

  • Protek roka
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1260/06

Apelacija

Odluka o dopustivosti

20. 03. 2007.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: Hatidža Hadžiosmanović, predsjednica, Miodrag Simović i Valerija Galić, potpredsjednici, Mato Tadić i Seada Palavrić, sudije, na sjednici održanoj 20. marta 2007. godine, u predmetu broj AP-1260/06, rješavajući apelaciju Vasvije Skalić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Vasvije Skalić, podnesena protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj Rev-932/04 od 13. decembra 2005. godine i rješenja Kantonalnog suda u Bihaću, broj Rsž-917/03 od 24. avgusta 2004. godine, zbog proteka roka za podnošenje apelacije.

OBRAZLOŽENJE

1. Vasvija Skalić (u daljnjem tekstu: apelantica), koju zastupa Suada Kasum, advokatica iz Bihaća, podnijela je, 25. aprila 2006. godine, Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) apelaciju protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), broj Rev-932/04 od 13. decembra 2005. godine i rješenja Kantonalnog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), broj Rsž-917/03 od 24. avgusta 2004. godine.

2. Presudom Općinskog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Općinski sud), broj PR-1330/01 od 14. maja 2003. godine, odbijen je kao neblagovremen apelanticin tužbeni zahtjev kojim je tražila da se utvrdi da joj je kod tužene DD «Bigros» Bihać nezakonito prestao radni odnos. Apelantica je odbijena i sa tužbenim zahtjevom kojim je tražila da se utvrdi da je u radnom odnosu kod tužene od 1. jula 1997. godine i da joj se za period od 1. jula 1997. godine do 30. novembra 2002. godine isplati mjesečno po 200 KM, kao i da se utvrdi da je nezakonito rješenje o neplaćenom odustvu. Apelantica je obavezana da naknadi troškove postupka u iznosu od 396,00 KM, sve u roku od osam dana od dana pravosnažnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

3. Protiv prvostepene presude apelantica je izjavila žalbu koju je Kantonalni sud rješenjem broj Rsž-917/03 od 24. avgusta 2004. godine djelimično uvažio, te prvostepenu presudu ukinuo i apelanticinu tužbu radi utvrđenja nezakonitog prestanka radnog odnosa kao i nezakonitog rješenja o neplaćenom odsustvu odbacio kao neblagovremenu. U ostalom dijelu prvostepena presuda je potvrđena.

4. Apelantica je protiv drugostepene presude izjavila reviziju koju je Vrhovni sud rješenjem, broj Rev-932/04 od 13. decembra 2005. godine, odbacio kao nedopuštenu. U obrazloženju revizijske odluke Vrhovni sud je naveo da je u konkretnom slučaju prvostepena presuda donesena 14. maja 2003. godine u vrijeme kada je na pravnoj snazi i u primjeni bio predhodni Zakon o parničnom postupku («Službene novine Federacije BiH», br. 42/98 i 3/99), te da se u konkretnom slučaju prema odredbi člana 456. stav 1. Zakona o parničnom postupku primjenjuje predhodni Zakon o parničnom postupku. Vrhovni sud je naveo da je takvo stajalište zauzeo i Ustavni sud u svojoj odluci AP-405/04 od 18. maja 2005. godine. Sud je stoga primjenio odredbu člana 364. stav 2. ranijeg Zakona o parničnom postupku, te utvrdio da u konkretnom slučaju vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi iznos od 15.000,00 KM (iznosi 14.200,00 KM) zbog čega je reviziju odbacio kao nedopuštenu.

5. Apelantica se žali na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovinei člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelantica se žali da je u prvostepenom i drugostepenom postupku činjenično stanje pogrešno utvrđeno i pogrešno primjenjeno materijalno pravo. U odnosu na revizionu odluku apelantica ističe da je u konkretnom slučaju došlo do proizvoljne primjene materijalnog prava jer nije trebalo primjeniti odredbe ranijeg već novog Zakona o parničnom postupku. U pogledu blagovremenosti podnošenja predmetne apelacije apelantica navodi da je njena punomoćnica 23. januara 2006. godine primila rješenje Vrhovnog suda, broj Rev-932/04 od 13. decembra 2005. godine, ali se nakon toga 10. marta 2006. godine razboljela, te joj je bila određena terapija i mirovanje zbog čega je bila spriječena da radi do 10. aprila 2006. godine. Apelantica ističe da nije mogla doći do rješenja Vrhovnog suda broj Rev-932/04 obzirom da je navedeno rješenje primila njena punomoćnica koja se razboljela. Stoga, apelantica moli Ustavni sud da prihvati opravdanje zbog nepodnošenja apelacije u roku od 60 dana od dana prijema rješenja Vrhovnog suda. Predlaže da Ustavni sud ukine rješenje Vrhovnog suda i rješenje Kantonalnog suda i predmet vrati na ponovni postupak i odlučivanje.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»

Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (4) protekao je rok za podnošenje apelacije;»

7. U odnosu na rješenje Vrhovnog suda, broj Rev-932/04 od 13. decembra 2005. godine, Ustavni sud konstatuje da je navedeno rješenje uručeno apelanticinom punomoćniku 23. januara 2006. godine. S obzirom da je apelacija Ustavnom sudu podnesena 25. aprila 2006. godine, proizlazi da je podnesena nakon što je protekao rok za podnošenje apelacije predviđen članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. U skladu sa navedenim, Ustavni sud je zaključio da je apelacija u odnosu na rješenje Vrhovnog suda podnesena neblagovremeno, odnosno nakon proteka roka od 61 dana od dana kada je apelantica primila osporenu odluku. S obzirom da Pravilima Ustavnog suda nije predviđena mogućnost produženja roka za podnošenje apelacije Ustavni sud ne može udovoljiti zahtjevu apelantice da se zbog bolesti njenog punomoćnika omogući podnošenje apelacije izvan roka od 60 dana od dana prijema rješenja Vrhovnog suda.

8. Pored navedenog, Ustavni sud podsjeća na svoju praksu prema kojoj se u situaciji kada je revizija odbačena iz formalnih razloga, kao što je bilo i u konkretnom slučaju, kao konačna odluka smatra posljednja odluka koja se pobija revizijom i rok za podnošenje apelacije se računa od datuma prijema te odluke. U konkretnom slučaju, rješenje Kantonalnog suda broj Rsž-917/03 od 24. avgusta 2004. godine, apelantica je primila prije 13. decembra 2005. godine kada je Vrhovni sud odlučio o njenoj reviziji izjavljenoj protiv tog rješenja. U skladu sa navedenim, Ustavni sud zaključuje da je apelacija i u odnosu na navedeno rješenje Kantonalnog suda podnesena neblagovremeno, odnosno nakon proteka roka od 60 dana od dana kada je apelantica primila to rješenje.

9. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant podnese apelaciju nakon proteka roka za podnošenje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica

Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Hatidža Hadžiosmanović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1260/06 (V. S.) | Sudska praksa | Aktio